VELEUČILIŠTE U RIJECI

Marko Fresl, Ana Maria Anušić, Eugen Brlek, Matea Tomić

MESA International

(seminarski rad)

Rijeka, 2016.

VELEUČILIŠTE U RIJECI

Poslovni odjel Specijalistički diplomski stručni studij Informacijskih teh.u poslovnim

sustavima

MESA International

(seminarski rad)

MENTOR: STUDENT:

Marina Rauker Koch, predavač Marko Fresl

Ana Maria Anušić

Eugen Brlek

Matea Tomić

Rijeka, travanj 2016.

Sažetak

Cilj ovoga seminarskoga rada je objasniti što je zapravo MESA International, tj.

Manufacturing Enterprise Solutions Association. U radu će se navesti kakva je to vrsta

organizacije te koji su njeni primarni ciljevi.

Ključne riječi: MESA, organizacija, standardi

Sadržaj

1. Uvod ...............................................................................................................................2

2. Plan razvoja projekta .......................................................................................................3

3. Sustavi za planiranje i upravljanje proizvodnjom .............................................................4

3.1. Svrha primjene sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom .............................6

3.2. MPC i poslovni sustav ..............................................................................................6

3.3. Tok informacija u poslovnom sustavu .....................................................................7

3.4. MRP i MRP II ..........................................................................................................9

3.4.1. Planiranje potreba materijala –MRP ..................................................................9

3.4.2. Planiranje resursa- MRP II ................................................................................9

3.4.3. MRP planiranje u funkciji JIT izvršenja .......................................................... 10

4. Organizacijska struktura upravljanja .............................................................................. 11

4.1. Menadžment poduzeća ........................................................................................... 11

4.2. Razvoj i unaprjeđenje proizvoda i proizvodnje ....................................................... 12

4.3. Marketing ............................................................................................................... 13

4.4. Tehnološka priprema proizvodnje ........................................................................... 15

5. MESA International ...................................................................................................... 17

5.1. Povijest MESA International .................................................................................. 18

5.2. MESA model.......................................................................................................... 18

5.3. MESA priznanja- standardi koje je potrebno zadovoljiti ......................................... 21

5.3.1. Uvjeti za postizanje priznanja MESA praktikanta ............................................ 22

5.3.2. Uvjeti za poduzeća za postizanje priznanja MESA poduzeće ........................... 23

5.4. Strateške inicijative ................................................................................................ 24

5.5. MESA članstvo ...................................................................................................... 25

6. Zaključak ...................................................................................................................... 27

Popis korištenih kratica......................................................................................................... 28

Popis literatura ..................................................................................................................... 29

Popis slika i tablica ............................................................................................................... 30

2

1. Uvod

Temeljni cilj ovoga seminarskoga rada je objasniti što je to zapravo MESA international.

Za razliku od MES-a koji predstavlja strategiju planiranja proizvodnje tj. vrstu informacijskog

sustava, MESA predstavlja organizaciju koja se bavi pružanjem informacija i standarda koje

bi u konačnici trebale osigurati uspješno poslovanje poduzeća.

U daljnjem radu biti će opisano što su općenito sustavi za planiranje i upravljanje

proizvodnjom, koja je njihova svrha, gdje se primjenjuju, zašto se primjenjuju itd. Isto tako

cilj je objasniti MPC i sam poslovni sustav te kako se informacije kreću kroz poslovni sustav

tj. koji je njihov tok. Isto tako biti će objašnjeni i MRP i MRP II. Navedena će biti i

organizacijska struktura te u konačnici i sama MESA International.

Cilj ovoga rada je upoznati potencijalne buduće poduzetnike koji se žele probiti sa svojim

poslovanjem i idejama u sadašnjoj poslovnoj okolini te postati konkurentni na tržištu sa

standardima koje MESA „nalaže“ da bi se trebali implementirati. Ukratko MESA predstavlja

ne-profitnu organizaciju kojoj je cilj pomoći poduzećima u nadi boljeg poslovanja te

ostvarivanja boljih poslovnih i konkurentnih rezultata.

3

2. Plan razvoja projekta

Na razradi teme te pisanju rada sudjeluje tim od 4 člana:

1. Marko Fresl

2. Ana Maria Anušić

3. Eugen Brlek

4. Matea Tomić

Rad na seminaru je raspoređen kako bi svaki član tima napravio određeni dio te pridonio

ukupnoj kvaliteti samoga rada. Struktura rada je međusobno dogovorena te je nakon njezina

odobrenja rad podijeljen u ukupno četiri ravnopravna segmenta sa određenim

odgovornostima.

1. Marko Fresl- zadužen za strukturiranje samoga rada, prevađanje određenog dijela rada

sa engleskoga na hrvatski te zadužen za pisanje poglavlja 1., 2., 5., 5.1., 5.2., 5.3., te

6.

2. Ana Maria Anušić- zadužena za lektoriranje cijeloga rada, pisanje uvoda te obradi i

pisanju poglavlja 2., 3., 3.1., 3.2., 3.3., 3.4.

3. Eugen Brlek- zadužen za detaljnije pregledavanje samoga rada te zadužen za pisanje,

prevođenje i obradu poglavlja 5.3.3., 5.4. te 5.5.

4. Matea Tomić- zadužena za izradu prezentacije, te obradi i pisanju poglavlja 4., 4.1.,

4.2., 4.3. i 4.4.

Tablica 1. Plan rada na projektu

13.4

.201

6

20.4

.201

6

27.4

.201

6

. 4.5

.2016

Izrada strukture

Podjela odgovornosti

Obrada pojedinih dijelova

Prepravljanje i pregledavanje

Izrada prezentacije

Izvor: izradili autori

4

3. Sustavi za planiranje i upravljanje proizvodnjom

Trenutno je na tržištu zastupljen veliki broj sustava za upravljanje proizvodnjom.

Rondeau (2001.) u svom radu „The evolution of manufacturing planning and control systems:

From reorder point to enterprise resource planning“ navodi kako odabir pravog sustava za

upravljanje proizvodnjom isključivo ovisi o tipu i obujmu proizvodnje i kompleksnosti

proizvoda. Kada se govori o tipu proizvodnje tu se misli na ponavljajući ili neponavljajuću

odnosno pojedinačnu proizvodnju. Kod ponavljajuće proizvodnje veliki utjecaj na izbor

sustava za planiranje ima i obim same proizvodnje odnosno veličina same serije proizvodnje.

Kompleksnost proizvoda daljnji je faktor koji utječe na izbor sustava za planiranje i

upravljanje proizvodnjom. Kompleksnost se mjeri brojem sastavnih elemenata koji

sačinjavaju konačni proizvod. Što je broj elemenata veći, tj. što je veći broj koraka u tvorbi

pojedinih gradbenih cjelina, složeniji je i sustav planiranja i upravljanja proizvodnjom.

Teško je govoriti o nekoj vrsti „univerzalnog“ sustava planiranja u svim fazama

proizvodnog procesa jer se različite metodologije mogu primjenjivati u različitim fazama

proizvodnje istog proizvoda. Primjer za takav tip je projektni tip proizvodnje pojedinog broda.

Naime izrada samoga broda se može smatrati neponavljajućom proizvodnjom, dok se izrada

pojedinih dijelova za brod može smatrati ponavljajućom proizvodnjom. Izbor sustava za

planiranje i upravljanje proizvodnjom u ovisnosti o vremenskom ciklusu proizvodnje i

obujma proizvodnje prikazana je na sljedećoj slici.

Slika 1. Sustavi za planiranje i upravljanje u ovisnosti i vremenu

Izvor: (Blažević, D., Plansko-izvršne funkcije poduzeća, 2015.)

5

Postoji nekoliko pristupa u planiranju i upravljanju proizvodnjom ovisno o dužini ciklusa ili

planske jedinice koja se uzima kao polazna osnova za terminiranje proizvodnje

I

Načelno se može reći da se kod faza proizvodnih procesa koji imaju karakter

neponavljajuće proizvodnje primjenjuje metodologija mrežnog planiranja , dok se kod

ponavljajuće proizvodnje primjenjuju MRP ( Material Requirements Planning), JIT (Just In

Time), MES (Manufacturing Execution System), PLC (Programmable Logical Controller)

metodologije planiranja i upravljanja proizvodnjom.

Slika 2. Izbor sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom i ovisnosti

o karakteru proizvodnje

Izvor: (Blažević, D., Plansko-izvršne funkcije poduzeća, 2015.)

6

3.1. Svrha primjene sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom

Bažević (2005.) u svom radu „Softverska podrška aktivnostima plansko – izvršne

funkcije poduzeća“ nalaže kako proces planiranja i upravljanja proizvodnjom predstavlja

veliki problem u mnogim poduzećima te su takva poduzeća specifična po svojoj lošoj usluzi

prema kupcima u smislu ne poštivanja rokova isporuke, neadekvatnoj upotrebi proizvodne

opreme i radne snage te niskim koeficijentima obrtaja financijskih sredstava vezanih za

materijal i velikom broju radnog osoblja namijenjenog rješavanju važnih problema. Loš ili

nikakav sustav je upravo i razlog mnogih stečaja i likvidacija nekadašnjih velikih i stabilnih

poduzeća.

Kako bi proizvođači zadržali svoje mjesto na tržištu nameće im se potreba za

uvođenjem sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom (MPC). Takvom vrstom sustava

povećala bi se produktivnost, a troškovi bi se smanjili.

3.2. MPC i poslovni sustav

Blažević (2005,) sustave za planiranje i upravljanje proizvodnje dijeli na tri nivoa kod

ponavljajuće proizvodnje :

Planski nivo (MRP II, ERP) - ovaj dio zadužen je za planiranje i proizvodnju

proizvodnih resursa kao i za kontrolu izvršenja planova. Povezan je sa drugim

funkcijama poslovnog sustava s kojima može biti i vrlo usko integriran. Svoje

aktivnosti ne izvršava u realnom vremenu, već skupnom obradom planskih naloga.

Izvršni nivo (MES) – predstavlja vezu između planskog i upravljačkog dijela kako bi

omogućio pravodobno izvršenje i praćenje proizvodnog plana dobivenog od planskog

nivoa. Podaci su različito strukturirani, te strukture identifikacijskih podataka sadrže

vremensku oznaku kao glavni identifikator podataka.

Upravljački nivo (HMI, PLC) - zadužen je za direktno upravljanje i kontrolu

proizvodne opreme (strojeva, motora, robota, senzora, itd.) i povezan je sa operaterom

putem grafičkog upravljačkog sučelja (HMI) od kojeg prima direktne upravljačke

naloge. Orijentiranost ovog nivoa je na upravljanje u realnom vremenu te se reakcije

sustava izvršavaju velikom brzinom koja se prikazuje u milisekundama. Svaki od

podataka identificira se imenom i vremenskom oznakom.

7

3.3. Tok informacija u poslovnom sustavu

Usher, Roy i Parsaei (1998.) u svome radu „Integrated Product and Process Development:

Methods, Tools, and Technologies„ navode da kako bi se postiglo pravilno planiranje i

upravljanje proizvodnjom, potrebno je poznavati tok informacija u poslovnom sustavu. Zbog

varijacija informacija u toku podataka potrebno je poštivati određene zakone kako bi se

proizvodnja odvijala na optimalan način. Te zakonitosti ili pravila određuju na koja pitanja

treba odgovoriti te koje funkcionalne cjeline povezati i na koji način da bi tok informacija u

poslovnom sustavu bio optimalan.

Slika 3. Tok informacija između tri nivoa

Izvor: (Blažević, D., Plansko-izvršne funkcije poduzeća, 2015.)

8

Nakon što se jednom definira tok podataka on pruža polaznu osnovu za definiranje

svih pripremnih aktivnosti koje su vezane za proizvodnju. Uključuju razvoj proizvoda,

konstrukcijsku i tehnološku pripremu te operativno planiranje.

Slika 4. Koncept toka informacija u poslovnom sustavu

Izvor: : (Blažević, D., Plansko-izvršne funkcije poduzeća, 2015.)

9

3.4. MRP i MRP II

Mikac (2007.) u svome radu „Planiranje i upravljanje proizvodnjom“ navodi kako je

planiranje proizvodnje u poduzećima koja proizvode u više varijanti te se sastoje od velikog

broja ugradbenih komponenti potrebno izračunati termine početka i završetka nabavnih,

skladišnih ili proizvodnih aktivnosti za svaku ugradbenu komponentu posebno.

Kod primjene tehnike mrežnog dijagrama potrebno je sagledati sve međuzavisnosti

pojedinih aktivnosti te izračunati potrebne količine vremena nabave, skladištenja ili izrade za

svaki dio uz planiranu veličinu serije. Nakon toga podatke je potrebno unijeti u računalo.

Večinu ovih aktivnosti potrebno je ponovti svaki put kada se mijenja veličina serije to jest

kada se izmjenjuju postojeće varijante sa novim.

Kako bi se izbjegla upravo ti nedostatci uvodi se nova metoda koja omogućava

automatizaciju poslova gdje se glavnina izračuna planskih aktivnosti prepušta računalu.

Provođenje ove metode zahtjeva više vremena ali je održavanje i izmjena određenih podataka

neznatna.

3.4.1. Planiranje potreba materijala –MRP

Metoda kojom se određuje količina te termini početka i završetka nabave odnosno

proizvodnje te skladištenja i isporuke svih stavki uključenih u proizvodnju.

Tvorci ovog koncepta su dva industrijska inženjera Joe Orlicky i Jim Burlingame.

Uvidjevši nedostatke do tada poznatih metoda za planiranje, formirali su još 60-tih godina

prošlog stoljeća jedinstveni sustav danas poznat kao MRP

3.4.2. Planiranje resursa- MRP II

Razvojem računala i pripadajućeg softvera te cijenom koštanja istih uvjetovan je

razvoj MRP-a.

10

Potrebno je posjedovati sustav koji će biti u stanju planirati, voditi i pratiti proizvodnju

u realnom vremenu odnosno "točno na vrijeme" zbog automatizacije proizvodnje gdje je

protok materijala vrlo brz. Takvo upravljanje omogućavaju "proizvodni izvršni sustavi -

MES". To su takvi informacijski sustavi koji direktno komuniciraju sa nižim nivoom

automatizacije (PLC, HMI, senzori). Karakteristika im je kratko vrijeme odziva te mogućnost

brze obrade i praćenja izvršavanja planiranih naloga. Cilj je pojedine faze proizvodnog

procesa lansirati i obraditi upravo u vremenu kada su produkti te faze proizvodnog procesa

potrebni za sljedeću fazu.

3.4.3. MRP planiranje u funkciji JIT izvršenja

Kako bi MRP proces imao mogućnost izvršavanja i praćenja naloga u realnom vremenu mora

biti usko vezan sa MES sustavom. Ostvaruje se kroz dva aspekta :

Fizički aspekt - korištenjem informatičke infrastrukture, tj. upotrebu snažnih server

računala na kojima su instalirani servisi koji međusobno razmjenjuju podatke

korištenjem brzih računarskih mreža, te za to adekvatnih mrežnih protokola (TCP/IP)

Logički aspekti – primjena takozvanih „bucketless“ MRP sustava, to jest sustava bez

odjeljaka. To je sustav koji omogućava planiranje potreba materijala i formiranje

planskih naloga na intervale manje od jedan tjedan, to jest vrši se vremensko

planiranje stavki kada one u proizvodnju doista moraju biti lansirane.

Slika 5. Razvoj sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom

Izvor: (Blažević, D., Plansko-izvršne funkcije poduzeća, 2015.)

11

4. Organizacijska struktura upravljanja

Selaković (1999.) u svom radu „Organizacija proizvodnje“ navodi kako je

razumijevanje organizacijske strukture upravljanja vrlo bitno i samim time neophodno kako bi

se mogle detaljno sagledati sve aktivnosti koje sadrži proces planiranja kao i aktivnosti koje

procesu prethode. Najlakši način za sagledavanje aktivnosti planiranja jest razmatranje

zadataka koje obavljaju pojedine organizacijske cjeline ili funkcije poduzeća, kao i

međusobna komunikacija pojedinih funkcija. Želi se stavit naglasak na promatranje toka

funkcija što daje grublju sliku. Među aktivnostima pojedinih funkcija ne postoje grube granice

te je stoga potrebno naglasak staviti na aktivnosti, njihov tok interakcije među pojedinim

aktivnostima dok je podjelu na funkcije poželjno koristiti u svrhu pomoćnog sredstva za lakše

shvaćanje same biti odvijanja određenih aktivnosti.

4.1. Menadžment poduzeća

Odgovornosti za ispravno funkcioniranje poduzeća leži upravo na menadžmentu

poduzeća. On definira poslovnu politiku, proizvodni program, proizvodnu politiku,

raspoloživa sredstva i raspoložive kadrove. Također pri tome on savjetuje, za glavne

odrednice, vlasnika ili vlasnički odbor. U principu, menadžment je odgovoran za planiranje

strategije razvoja, upravljanja i vođenja jednog poduzeća. Prva stavka što menadžment u

suradnji s vlasničkim odborom poduzeća donosi je politika poslovanja koja definira grublju

strategiju orijentacije poduzeća prema struci i kategoriji proizvoda, dakle određuje što će

proizvoditi i kojim proizvodima će se baviti. Menadžment poduzeća također mora provesti

definiranje proizvodnog programa, što se ne mora nužno provoditi posebno već se može

realizirati paralelno s prvim. Proizvodni program može biti figurativan kada se govori o

smjernicama razvoja, ali i vrlo konkretan ukoliko je definiran za određeno buduće plansko

razdoblje. Unutar okvira poslovne politike koja se definira kao i samog proizvodnog

programa bit će definirani: mogući partneri ili kooperanti, potencijalni dobavljači kao i

segment tržišta kojeg poduzeće svojim proizvodima može pokriti - dakle definira se jedno

grubo okruženje poduzeća iz kojeg je vidljiv mogući opstanak tvrtke u uvjetima tržišta i

tržišne konkurencije.

12

U suradnji sa službom razvoja, marketinga i službom za tehnološku opremu definira se

konkretan proizvodni program. U programu su predložene konkretne vrste proizvoda po

karakteristikama i cijenama koje će se u budućem planiranom razvoju proizvoditi. Iz poslovne

politike i proizvodnog programa zajedno slijedi proizvodna politika poduzeća. Proizvodnom

politikom se može predvidjeti kakva će biti dinamika promjena, tj. vijek trajanja ili zastara

proizvoda na određenom tržištu. Iz navedenog te iz proizvodnog programa koji kaže kako će

se proizvod razvijati određuje se tip proizvodnog sustava koji prevladava za pojedine faze

izrade proizvoda (npr. velike količine i relativno dug vijek trajanja što znači linijski ili

automatiziran proizvodni sustav). Još jedan od elemenata koji je potrebno unaprijed

predvidjeti i planirati su kadrovi, ili radna snaga. Prilikom definiranja potrebno je odrediti

ukoliko je postojeće radno osoblje kompetentno i dostatno za obavljanje predviđenog posla.

Ako se javi potreba za zapošljavanjem novih radnika potrebno je raspitati se da li radnici

traženog profila postoje na tržištu te kolika im je cijena za traženu kvalitetu. Trošak radne

snage izražava se visinom osobnog dohotka. Svi podaci o trošku zaposlenja nove radne morati

će se uskladiti sa raspoloživim financijskim sredstvima poduzeća. Navedene aktivnosti

spadaju u strateško planiranje i u svom detaljnom obliku predstavljaju osnovne elemente

poslovnog plana koji je osnova za organizirano i ekonomično poslovanje, ali također i osnova

za dobivanje kreditnih sredstava banaka ili investicija drugih ulagača.

4.2. Razvoj i unaprjeđenje proizvoda i proizvodnje

Unatoč tome što se može reći da su u jednome poduzeću sve njegove funkcije,

odnosno međusobno povezane aktivnosti bitne i nezanemarive da bi ono pravilno

funkcioniralo, ipak, naročito u proizvodnom poduzeću, aktivnostima koje su vezane za razvoj

treba obratiti posebnu pažnju. Primarne aktivnosti i zadaće razvoja određenog proizvoda jesu

obogaćivanje i unaprjeđivanje postojećih proizvoda i stvaranje novih. Proizvodnja

kvalitetnijih i dizajnom atraktivnijih proizvoda, i još po mogućnosti jeftinijih od konkurencije

omogućiti će zadržavanje vodeće pozicije na tržištu, osigurati siguran rast poduzeća te

povećati udio na tržištu. Razvoj u poduzeću ukoliko se promatra sa aspekta funkcije tada ga

možemo izdvojiti kao zasebnu službu ili odjel te kao takav mora posjedovati najkreativnije

stručnjake u poduzeću te imati na raspolaganju najznačajnija sredstva. Najbitnije je ulagati u

razvoj i marketing jer se pomoću toga poduzeće održava živim.

13

4.3. Marketing

Nakon što menadžment odobri nastavak razvoja, uspostavlja se komunikacija između

razvojnog odjela sa odjela marketinga i to prvenstveno s odjelom promidžbe Glavna svrha

ove veze je utvrditi realnu komercijalnu isplativost proizvoda kao i pripremiti se za

promidžbeni program koji se mora ostvariti u određenom planskom razdoblju.

Blažević (2005.) navodi kako je prva i osnovna aktivnost koju funkcija marketinga

treba obaviti analiziranje cijene proizvoda koji su po karakteristikama i značajkama slični

proizvodu za kojeg postoji namjera da se eventualno plasira na tržište. Putem takve analize

određuje se gornji limit prodajne cijene tj., koliki maksimalni iznos proizvod može imati. Da

bi poduzeće bilo konkurentno cijena proizvoda mora biti ista, a poželjno je da bude i manja od

cijene konkurentnog proizvoda sličnih karakteristika što bi značilo da ako se želi ostvariti

određena dobit, ukupni troškovi poduzeća morati će biti još niži od postavljene granice.

Ukoliko takav cilj nije moguće ostvariti, onda nema svrhe kretati u daljnji razvoj i

proizvodnju.

Druga aktivnost je istraživanje tržišta. U aktivnosti istraživanja ne postoji mogućnost

izvršavanja kompleksnih i sveobuhvatnih istraživanja, ali naravno postoji mogućnost da se

istraživanje provede na nivou koji omogućuje dobivanje bitnih pokazatelja potencijalnih

količina prodanih proizvoda uz odgovarajuću promidžbu i marketinšku strategiju putem

medija i sajmova. Nakon provedenog istraživanje tržišta i procijenjenih mogućih količina

prodaje, procjena se dostavlja operativnoj pripremi proizvodnje. Operativna priprema

proizvodnje će na osnovu predviđenih količina prodaje i podataka iz tehnološke funkcije,

odrediti vrijeme potrebno za izradu količina koje su ranije predviđene. To je ujedno i

polazišna točka da se zajedno u suradnji sa odjelom nabave odredi cijena koštanja proizvoda.

Kada se u jednom trenutku dogodi da je proizvod razvijen i da je proizvodnja pripremljena u

mjeri da može biti lansirana izrada proizvoda, a promidžbena kampanja je već u tijeku, može

se pristupiti izradi plana plasmana samog proizvoda.

Plan plasmana nekog proizvoda izrađuje se na temelju narudžbi koje su pristigle u

određenom vremenskom razdoblju, ali i na osnovu predviđene količine prodaje i to tako da se

od predviđene prodaje odbiju narudžbe. Predviđena prodaje je u konačnici rezultat statističke

obrade prethodnih planskih razdoblja, ali i obrade novonastalih informacija dobivenih

praćenjem odaziva tržišta na lansiranu promotivnu kampanju. Plan plasmana formulira se

14

tako da se promatra njegova dinamika po kvartalima, a ukoliko je nivo informacija dovoljno

detaljan, onda i po mjesecima.

Sa gledišta organizacijskog modela poduzeća, nabava kao takva uvijek dolazi nakraju,

no to ne znači da je njena važnost manja nego znači da proizlazi iz nekog slijeda i da je

logična posljedica aktivnosti promidžbe i prodaje kao i posljedica operativne pripreme koja

služi kao glavna podloga za izradu nabavnog plana. Osim izrade i provođenja nabavnog

plana, odjel nabave ima i jednu drugu vrlo važnu funkciju, a to je: istraživanje tržišta

dobavljača i vođenje statističkih podataka o dobavljačima – pod time podrazumijevamo:

cijene, vrijeme dobave, kašnjenja, itd., te evidencije o pristigloj robi na skladište. Jedna od

funkcije nabave je također ugovaranje termina i uvjeta transporta. Ukoliko postoji neka

vlastita dostavna služba, odjeli nabave i prodaje sa službom moraju usko surađivati. Nakon

primitka terminskog plana dospijeća svih repromaterijala i nabavnih dijelova na prvu

operaciju nabava može pristupiti izradi terminskog plana nabave. U tu svrhu potrebno je uzeti

u obzir niz podataka koji su se prethodno unijeli u baze podataka i ažurirali slanjem nabavnih

zahtjeva i prikupljanjem ponuda. Navedeni podaci omogućiti će statističke provjere

raspoloživosti svih dostupnih dobavljača, izračun prosječnog vremena dobave i rezervnog

vremena, kao i vremena uskladištenja te prosječnog ulaznog škarta, te iz toga možemo

zaključiti da je ciklus nabave prema formuli:

𝐶𝑛 = 𝑡𝑧 + 𝑡𝑡 + 𝑡𝑝 + 𝑡𝑢 , h

Cn - vrijeme trajanja ciklusa nabave n-tog proizvoda,

tz–potencijalno vrijeme kašnjenja dobavljača u odnosu na dogovoreni termin,

tt - vrijeme transporta od isporučitelja do kupca,

tp - vrijeme preuzimanja robe kod kupca i dobavljača,

tu - vrijeme kontrole i manipulacije robe prilikom uskladištenja.

Kada je u pitanju JIT (just in time) tip proizvodnje onda je 𝑡𝑢 ≥ 0 . Sveukupne

nabavne količine po pojedinom materijalu ili dijelu mogu se računati minimum – maximum

metodom ili odrediti ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima prema iskustvu, prostoru

i dobavnim karakteristikama. Prilikom određivanja, količine uvijek treba uvećati za postotak

ulaznog škarta. Iz navedenog slijedi da realne količine koje će se nabavljati mogu biti i veće

od onih količina koje se zahtijevaju terminskim planom dospijeća repromaterijala i dobavnih

15

dijelova na prvu operaciju. Dakle, ukoliko su u pitanju čavli koji se ovim planom zahtijevaju

u manjim količinama, onda će se zasigurno, u planu nabave ići na povećavanje količina u

skladu sa potrebama u narednim terminskim razdobljima. S druge strane, ukoliko potražnja za

materijalom prelazi raspoloživi skladišni prostor, u tom slučaju količine će se usitniti i

uskladiti s transportnim količinama za početnu fazu procesa. Računalo navedeni postupak

može provesti i automatski ako se izvrši potrebna klasifikacija materijala i izračunaju

maksimalne i minimalne dozvoljene skladišne količine, te ukoliko se unese prosječni ulazni

postotak škarta.

Dakle jednom kada je nabava u skladu sa najboljim i najpovoljnijim ponudama i

gornjom maksimalnom kalkulacijom izradila terminski plan nabave, izvršava se provjera da li

su najraniji datumi nabave kasniji od tekućeg. Ukoliko to nije slučaj onda nabava obavještava

operativnu pripremu i odjel prodaje sa nalogom da se izvrši ažuriranje odnosno re-planiranje

plana plasmana, a u skladu s time i svih drugih terminskih podplanova.

4.4. Tehnološka priprema proizvodnje

Suvremene tendencije u poimanju poslova idu prema velikoj podjeli poslova, također

sukladno s time i tehnološka priprema proizvodnje u takvim uvjetima mora biti detaljizirana i

višestruko uvjetovana modelom proizvodno-poslovnog sustava i njegove organizacije.

Jurković i Tufenčić (2000.) u svome radu Tehnološki procesi: projektiranje i

modeliranje“ definiraju da je zadatak tehnološke pripreme sudjelovanje u razvoju proizvoda i

definicije tehnološkog postupka izrade proizvoda i njegovih sastavnih djelova tako da se on

izradi na optimalan i siguran način. Iz svega navedenog vidljivo je da su poslovi tehnološke

pripreme višestruko složeni i njihovo detaljno izlaganje trenutno je suvišno i izašli bismo iz

okvira ovoga seminarskog rada, iz tog razlogs će se ovdje navesti samo oni poslovi koji su

usko vezani za sam proces planiranja proizvodnje i to u onim specifičnim okvirima koji su

neizbježni za razumijevanje procesa planiranja.

16

U prvoj fazi, fazi kada se postavljaju planovi plasmana, izrade i nabave te procjenjuje

cijena koštanja proizvoda, glavni zadatak tehnološke pripreme proizvodnje jest taj da na

osnovi zahtjeva dobivenih iz funkcije razvoja provede definiciju tehnološkog procesa koja je

prethodila te iz koje će biti vidljiva ukupno vrijeme izrade koje je potrebno za izračun ciklusa

izrade. Da bi bila u mogućnosti za to, tehnološka priprema mora raspolagati sa crtežima

proizvoda iz baze, te bazom podataka o karakteristikama i rasporedu opreme koja se koristi

za proizvodnju, raspoloživim materijalima, te podacima iz postojećih tehnoloških procesa

koje će usporediti sa podacima za tehnološki proces kojeg definira. Na taj način dobivene

podatke tehnološka priprema prosljeđuje operativnoj pripremi. Operativna priprema na

osnovu njih provodi postupak izrade preliminarnog plana odnosno simulacije. Ukoliko

menadžment odobri nastavak aktivnosti razvoja proizvoda, započinje druga faza tehnološke

pripreme proizvodnje koja je vrlo slična prvoj razlikuje se u tome što je detaljnija i počinje

zahtjevom konstrukcije proizvoda za dovršenjem izrade tehnološke dokumentacije.

17

5. MESA International

Na službenim stranicama MESA International-a tj., Manufacturing Enterprise

Solutions Association (MESA) International-a oni definiraju svoju udrugu kao svjetsku

neprofitnu zajednicu proizvodnih tvrtki, informacijskih tehnologija, dobavljača hardvera i

softvera, integratora sustava, pružatelja usluga savjetovanja, analitičara, urednika, akademika

i studenata. Svrha takvog povezivanja je optimizacija i poboljšavanje poslovnih rezultata

samih poduzeća uz pomoć optimiziranih aplikacija i implementacije informacijskih

tehnologija uz najbolju praksu upravljanja.

Poduzeća i pojedinci koji predstavljaju članove MESA uz njihovu bazu znanja pružaju

kompletan raspon ideja i načina kako poboljšati bilo koju vrstu poduzeća. Ukratko udruga je

usmjerena pomaganju poduzećima kako i na koji način koristiti informacijske tehnologije

kako bi one pripomogle uspješnosti poduzeća. Isto tako MESA udruga nalaže kako poboljšati

poslovne rezultate optimizacijom lanca proizvodnje, kvalitete, usklađenosti te upravljanja

životnim ciklusom proizvoda.

MESA nudi raznolike vrste programa i događaja koji bi trebali poduzećima prikazati:

bolje razumijevanje prednosti korištenja informacijskih tehnologija za

povećanje profita, poslovne vrijednosti, fleksibilnosti te u konačnici samog

zadovoljstva krajnjeg kupca

prikaz „najbolje prakse“ na primjeru drugih poduzeće te njihovim postignutim

rezultatima

kako se investicija u tehnologiju dugoročno isplati

načini poboljšanja novih tehnologija ili trenutnih koje koriste

MESA globalni edukacijski programi i događaji služe kako bi se poduzećima

predstavile „najbolje prakse“ rješavanja kritičnih problema poslovanja. Kao članovi MESA, i

proizvođači i pružatelji informacijskih tehnologija mogu imati koristi kod rješavanja kritičnih

problema u samom procesu poslovanja uz korištenje informacijskih tehnologija.

18

5.1. Povijest MESA International

Službeno, MESA International je osnovana 1992. godine i to u svrhu promocije

Manufacuring Execution System-a (MES-a). Akrinom samoga naziva sustava i njegov doseg

je kasnije proširen kako bi obuhvaćao rad i održavanje (Operations & Maintance) i

integraciju takvih sustava sa kontrolnim sustavima. 2012. godine, MESA se spojila s WBF

(World Batch Forum) organizacijom zaduženom za B2MML (XML implementacija

ASNI/ISA 95 standarda) i BatchML (XML implementacija ANSI/ISA 88 standarda).

5.2. MESA model

Kao svojevrsna udruga za obrazovanje, MESA nudi modele koji služe velikom spektru

različitih vrsta poduzeća tj. nivoima njihove proizvodnje kako bi kroz zajedničku suradnju

maksimalno poboljšali svoje poslovanje. Cilj je osigurati neku vrstu zajedničke platforme

između MESA udruge i odabranog poduzeća te uz pomoć takve platforme osigurati

zajedničko planiranje povećanja učinkovitosti.

U tu svrhu MESA je do danas razvile nekoliko modela za takav način suradnje.

Trenutni model koji se koristi je razvijen 2008. godine te se proteže od razine strateških

inicijativa preko poslovnih operacija do implementirajućih operacija te u konačnici i do

stvarne proizvodnje.

19

Prethodna verzija MESA modela bila je usmjerena isključivo na operacija (kao što su i

same organizacije bile u to vrijeme). Kolaborativni MES tj., C-MES model iz 2004. fokusirao

se kako jezgrene operacije vrše interakciju s poslovnim operacijama u modelu koji

reprezentira probleme kao što su povećana konkurencija, outsourcing, optimizacija lance

nabave i slično. C-MES model je oslikavao funkcije koje su obično bile integrirane u samom

MES-u u to vrijeme. C-MES model bi implementirao različita sučelja (CRM, ERP,

CAD/CAM) prikazana na sljedećoj slici.

Slika 6. Trenutni MESA model

Izvor: http://www.mesa.org/en/modelstrategicinitiatives/MESAModel.asp, 24.4.2016.

Slika 7. C-MES model

Izvor: http://www.mesa.org/en/modelstrategicinitiatives/MESAModel.asp, 24.4.2016

20

Prije gore navedenih modela postojao je i model MESA-11 koji je predstavljen 1997.

godine. Taj model ja nalagao 11 jezgrenih operacija (aspekata) koje sustav za upravljanje

proizvodnjom mora zadovoljiti da bi to bio. Ti aspekti su:

1. Sakupljanje podataka

2. Analiza performansi

3. Praćenje proizvoda i sljedivost

4. Zauzeće i stanje resursa

5. Koordinacija proizvodnih jedinica

6. Detaljno vremensko upravljanje operacijama

7. Kontrola dokumenata

8. Upravljanje procesom

9. Upravljanje održavanjem

10. Upravljanje radnom snagom

11. Upravljanje kvalitetom

Slika 8. MESA-11 model

Izvor: http://www.mesa.org/en/modelstrategicinitiatives/MESAModel.asp, 24.4.2016.

21

5.3. MESA priznanja- standardi koje je potrebno zadovoljiti

MESA International priznanje predstavlja određene standarde od kojih se očekuje da

će biti uvaženi od strane članova MESA Internationala. Standardi pruženi od strane MESA

„dužni“ su omogućiti sigurnu, nekomercijalnu okolinu za izmjenjivanje mišljenja i iskustava

te učenje kako i zašto koristiti moderne informacijske tehnologije u proizvodnim poduzećima.

Pojedini stručnjaci i poduzeća koja zadovoljavaju standarde MESA biti će prepoznati

kao MESA partneri te će im se omogućiti korištenje MESA logo-a priznanja koji će moći

iskoristiti za promociju vlastitoga poduzeća. Isto tako biti će navedeni na službenim

stranicama MESA International-a (www.mesa.org website).

Priznati MESA praktikanti/poduzeća moraju potvrditi da će se pridržavati sljedećih praksi:

1. Prikazati kontinuiranu predanost MESA udruzi i njezinoj misiji pristankom na:

Održavanjem članstva u MESA udruzi

Podrška protiv komercijalizacije udružno-odnosnog poslovanja

Kroz udruženje s MESA udrugom:

Zadovoljiti sve smjernice unutar MESA etičkog kodeksa

ponašanja

Ispuniti sve tražene zahtjeve te platiti sve novčane obaveze

Na zahtjev, isporučiti sve informacije o poslovanju

2. Poduzeti sve korake potrebne kako bi ostali „Up to Date“ s rapidno rastućom

industrijom i informacijskim tehnologijama pristankom na:

Pojedinačni praktikanti:

Imati potvrdu o stručnom osposobljavanju u MES/MOM

metodologiji

Doprinijeti minimalan broj potrebnih sati unutar MESA

zajednice

Poduzeća:

Zaposliti potreban broj MESA praktikanata na temelju

organizacijske veličine

22

Dostaviti barem 1 ili više uspješnih IT Manufacturing

Enterprise Solution projekata godišnje

3. Pristup svim poslovnim transakcijama te prisega ma:

Ponašati se profesionalno

Izbjegavati aktivnosti koje nepovoljno odražavaju ili na bilo koji način

negativno utječu na ukupnu sliku MESA udruge

Iskreno predstavljati sposobnosti, proizvode i usluge

Korisitit MESA ime i MESA logo u skladu s MESA politikom

5.3.1. Uvjeti za postizanje priznanja MESA praktikanta

Pojedini praktikanti (stručnjaci) daju energiju, trud i znanje koje održava samu MESA

udrugu te je pomiču naprijed. MESA nalaže da je njihov program dobivanja priznanja

izgrađen upravo oko MESA praktikanata.

Kao što je prethodno navedeno priznati praktikanti MESA udruge moraju napraviti

prisegu MESA udruzi te proći kroz program treninga od MESA Global Education programa.

Da bi kandidat bio priznat on mora:

Biti trenutni član MESA (Basic ili Premium) i pridržavati se etičkog kodeksa

ponašanja

Imati MESA uvjerenje o stručnom osposobljavanju MES/MOM metodologije iz

globalnog programa obrazovanja

Održavati potrebnu razinu MESA kontakt sati godišnje – praktikant mora doprinijeti

najmanje deset kontakt sati godišnje kako bi sljedeće godine mogao:

Pohađati online ili osobni MESA edukacijski događaj

Aktivno sudjelovati na MESA odboru

Autorizirati ili pregledavati sadržaje koji su uključene u online resurs

knjižnicu

Javno se predstavljati u ime MESA udruge

Čitati, postavljati, komentirati ili raspravljati o industrijskim trendovima i

razvoju MESA na forumu

Razmjenjivati iskustva s profesionalcima u MESA peer-to-peer mreži

23

5.3.2. Uvjeti za poduzeća za postizanje priznanja MESA poduzeće

MESA priznata poduzeća su poduzeća koja podržavaju MESA zajednicu sa svojim

ljudima, vremenom i financijskom potporom. Takva vrsta podrške je ključna za sam napredak

zajednice i utjecaj na promjene u industriji za dobrobit svih. MESA priznata poduzeća mogu

biti bilo koja poduzeća, velika ili mala, koje se nalaze bilo gdje dok god ispunjavaju sve

parametre potrebne za priznanje.

Priznata poduzeća su položila prisegu MESA udruzi te su sama uložila u globalni

program obrazovanja za vlastite profesionalce. Da bi poduzeće bilo priznato od strane MESA

udruge ono mora:

Biti trenutni član MESA Premium Company member

Zaposliti potreban broj MESA priznatih praktikanata na temelju vlastite organizacijske

veličine koji su definirani na sljedećoj tablici:

Isporučiti barem jedno ili više uspješnih „savjetovanja“, usluga ili proizvodno vezanih

industrijskih IT solucija godišnje

Tablica 2. Potreban broj MESA praktikanata na organizacijsku veličinu

Izvor: (http://www.mesa.org/en/recongnitionprograms/recognizedbusinesses.asp,

obrada autora, 24.4.2016.)

24

5.4. Strateške inicijative

Jedan od primarnih ciljeva MESA udruge je bio razviti i objaviti niz proizvodnih

vodiča. Pošto je fokus na operativnom poboljšanju o korporativnoj usklađenosti visok javila

se potreba za nove i poboljšane načine dobave više vrijednosti iz postojećih sredstava. Postalo

je jasno da bolji, sistematičniji protok informacija predstavlja ključ za ubrzavanje i

omogućavanja takvih inicijativa. Vodič se sastoji od cjelovitog skupa pragmatičnih vodstva i

najbolje prakse kako educirati sudionike i identificirati i riješiti ključna pitanja za rješavanje

inicijative dobivanja više toga iz istih sredstava. MESA strateške inicijative su sljedeće:

Asset performance management (APM) – Upravljanje imovinom – je pristup

upravljanju na način da se optimalno rasporede sredstva kako bi se povećala

profitabilnost i predvidljivost u opskrbi proizvoda.

Lean manufacturing – Lean proizvodnja- cilj je fokusirati se na vrijednost kupaca

tj. kontinuirano identificirati i eliminirati nepotrebne aktivnosti u proizvodnim

procesima. Cilj je dobivanje relevantnih i pravovremenih informacija koje

zaposlenicima omogućavaju da brzo dijagnosticiraju problem te ga isto tako brzo i

riješe, a samim time i doprinose produktivnošću.

Quality and regulatory compliance – Kvaliteta i usklađenost sa propisima-

kvaliteta proizvoda u konačnici doprinosi samom profitu poduzeća. Kvaliteta

proizvoda se može definirati kao sposobnost tog proizvoda za upotrebu. Što je

proizvod kvalitetniji on će se bolje prodavati.

Product lifecycle management (PLM) – Upravljanje životnim ciklusom

proizvoda- strateško-poslovni pristup koji se odnosi na skup poslovnih rješenja za

potporu stvaranju, upravljanju, sirenju i korištenju informacija o cjelokupnom

životnom ciklusu proizvoda- od ideje do konačnog proizvoda.

Real-time enterprise – Poduzetnost u stvarnom vremenu- njegova zadaća je da

bilježi, prati i analizira uzrok mogućih grešaka koje utječu na kašnjenje u proizvodnji

tj u proizvodnim procesima.

25

5.5. MESA članstvo

Vrste MESA članova:

1. Proizvođači

Osnovni proizvođač- pojedinac- 295$, 1 član s osnovnim

privilegijima

Premium proizvođač- mala tvrtka- 2,500$, godišnji prihod <100

milijuna $, neograničen broj članova s premium privilegijama

Premium proizvođač- srednja tvrtka- 5 000$, godišnji prihod <2

milijarde $, neograničen broj članova s premium privilegijama

Premium proizvođač- velika tvrtka- 10,000$, godišnji prihod >2

milijarde $, neograničen broj članova s premium privilegijama

2.Pružatelji usluga savjetovanja

Pružatelji usluge savjetovanja-pojedinac- 295$, 1 član s

osnovnim privilegijima

Pružatelji usluge savjetovanja- pojedinac- 995$, 1 član s

Premium privilegijima

Pružatelji usluge savjetovanja- tvrtka- 5,500$, više od 50

zaposlenika, 5 članova s Premium privilegijima

3.Glavni sponzori- velika prilika za promoviranje, gold i platinum

članstvo, MESA određuje samo određeni broj članova te se članarina

određuje interno

4.Ostali

Premium analitičari

Premium neprofitno/edukacijsko članstvo

MESA interno određuje članstvo

Članstvo omogućuje pristup arhivi resursa za preuzimanje dokumentacije, moderno

educiranje o IT-a u proizvodnji te stvaranje novih poznanstava i međusobnu suradnju članova.

26

Prednosti MESA organizacije:

Intelektualni kapital svjetske klase

GEP (Global Education Program) učenja

Operacijska izvrsnost

Neki od najpoznatijih članova MESA organizacije:

Slika 9. IBM

Izvor: https://gigaom.com/wp-

content/uploads/sites/1/2010/10/ibm_logo.gif,

23.4.2016.

Slika 10. Microsoft

Izvor:

http://images.anandtech.com/doci/7143/MS

FT_logo_png_678x452.png , 23.4.2016.

Slika 11. Panasonic

Izvor: http://www.kwaaioak.com/wp-

content/uploads/2014/01/Panasonic_banner.pn

g, 23.4.2016.

Slika 12. Siemens

Izvor: http://www.safetrans-

de.org/bilder/Siemens_transparent.jpg,

23.4.2016.)

27

6. Zaključak

U današnje vrijeme gdje je za poduzeća teško ostvariti dobit bitno je da ona ostanu

„Up to Date“ te da neprestano ulažu u svoj proces proizvodnje. Iako se neke tehnologije na

samom početku čine kao veliki trošak većina njih je dugoročno isplativa. Najveći problem se

očituje što poduzećima nedostaje inicijative i samoga znanja za pametno ulaganje. Upravo u

tom dijelu nastupa MESA organizacija.

Detaljnom razradom ovoga seminarskoga rada saznali smo više pojedinosti o samoj

MESA International organizaciji. Naime razradili smo dijelove koji objašnjavaju što je

zapravo MESA organizacija, koji su njeni primarni ciljevi, koja priznanja nudi kako

praktikantima tj., pojedincima tako i malim i velikim poduzećima.

MESA organizacija pruža velike opcije za sama poduzeća jer nudi podosta rjješenja za

optimizaciju i ubrzavanje samoga procesa proizvodnje. Naime uz članstvo u MESA udruzi

poduzeću je osigurano na dobivanje informacije što kako i kada implementirati što se tiče

informacijskih i drugih tehnologija, a uz sve to dobiva i savjete kako poboljšati svoje

poduzeće.

Isto tako kroz rad su navedeni i objašnjeni sustavi za planiranje i upravljanje

proizvodnjom te sama organizacijska struktura upravljanja.

Cilj rada je bio detaljno razraditi i naučiti pojedinosti što se tiče MESA organizacije te

ju detaljno pismeno objasniti. Na radu je sudjelovao tim od 4 člana:

Marko Fresl

Ana Maria Anušić

Eugen Brleg

Matea Tomić

te su svi bitni segmenti navedene teme obrađeni.

28

Popis korištenih kratica

MESA- Manufacturing Enterprise Solutions Association

MRP- Material requirements planning

MRP II- Manufacturing resource planning

JIT- Just In Time

MES- Manufacturing execution systems

PLC- Programmable Logic Controller

ERP- Enterprise Resource Planning

XML- EXtensible Markup Language

WBF- World Batch Forum

CAD- Computer-Aided Design

CAM- Computer-Aided Manufacturing

CRM- Customer Relationship Management

APM- Asset performance management

PLM- Product lifecycle management

RTE- Real-time enterprise

GEP- Globa Education Program

29

Popis literatura

1. Blažević, D.: Softverska podrška aktivnostima plansko – izvršne funkcije poduzeća,

Rijeka, 2005. (26.04.2016)

2. Jurković, M., Tufekčić, Dž.: Tehnološki procesi: projektiranje i modeliranje, Mašinski

fakultet, Tuzla, 2000.

3. MESA International: http://www.mesa.org/en/index.asp, (26.04.2016)

4. Mikac, T.: Planiranje i upravljanje proizvodnjom, 2007.,

(https://www.scribd.com/doc/249040118/61/MICRO-MAX-MRP-SOFTVERSKI-

PAKET, 26.4.2016.)

5. Rondeau, P.: The evolution of manufacturing planning and control systems: From

reorder point to enterprise resource planning, 2001.,

(http://digitalcommons.butler.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1041&context=cob_pap

ers, 24.4.2016.)

6. Selaković, M.: Organizacija proizvodnje, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci,

Rijeka, 1999.

7. Usher, J., Roy., U., Parsaei, H.: Integrated Product and Process Development:

Methods, Tools, and Technologies, 1998.,

(http://eu.wiley.com/WileyCDA/WileyTitle/productCd-0471155977.html, 24.4.2016.)

30

Popis slika i tablica

Slika 1. Sustavi za planiranje i upravljanje u ovisnosti i vremenu ............................................4

Slika 2. Izbor sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom i ovisnosti o karakteru

proizvodnje ............................................................................................................................5

Slika 3. Tok informacija između tri nivoa ...............................................................................7

Slika 4. Koncept toka informacija u poslovnom sustavu .........................................................8

Slika 5. Razvoj sustava za planiranje i upravljanje proizvodnjom ......................................... 10

Slika 6. Trenutni MESA model ............................................................................................. 19

Slika 7. C-MES model .......................................................................................................... 19

Slika 8. MESA-11 model ...................................................................................................... 20

Slika 9. IBM ........................................................................................................................ 25

Slika 10. Microsoft ............................................................................................................... 25

Slika 11. Panasonic ............................................................................................................... 25

Slika 12. Siemens ................................................................................................................. 25

Tablica 1. Plan rada na projektu ..............................................................................................3

Tablica 2. Potreban broj MESA praktikanata na organizacijsku veličinu ............................... 23