KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU NASTAVNIKI FAKULTET ZA POSTDIPLOMSKI STUDIJ

VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKOLOGIJA KOD DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

SADRAJ1

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

1.

UVOD ---------------------------------------------------------------------------------------3

2. KOMUNIKOLOGIJA-------------------------------------------------------------------3 3. VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKOLOGIJA--------------------------5 3.1. Verbalna komunikologija ------------------------------------------------------------5 3.1.1 3.2. 3.3. 3.4. Nain poboljanja verbalne komunikacije -----------------------------------------9 Paraverbalna komunikacija ---------------------------------------------------------12 Neverbalna komunikologija --------------------------------------------------------14 Djeca s posebnim potrebama -------------------------------------------------------18

4. KOMUNIKOLOGIJA SA DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA -------20 4.1.Metode razvoja komunikacije kod djece s posebnim potrebama ---------------24 4.2.Uloga roditelja u razvoju komunikacije kod djece s posebnim potrebama ---275.

KOMUNIKACIJA POMOU METODE POLISENZORNE STIMULACIJE MODAKT PROGRAMOM ----------------------------------29

6. ZAKLJUAK ----------------------------------------------------------------------------31 7. LITERATURA ---------------------------------------------------------------------------33

2

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

KOMUNIKACIJA JE DINAMIAN PROCES U KOJEM OVJEK SVJESNO ILI OVJEK NESVJESNO AFEKTIRA SAZNANJE DRUGOG KROZ MATERIJAL ILI DJELOVANJA UPORABLJENA SIMBOLIKIM PUTOVIMA1 (Anderson).

UVOD U ovom seminarskom radu imam elju da obradim specifinu oblast komunikacije sa djecom s posebnim potrebama. Imao sam sreu da dobijem posao u ustanovi koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece s posebnim potrebama, te da se susretnem sa jednom specifinom populacijom koja iziskuje takoer specifian nain rada po pitanju organizacije, planiranja i programiranja procesa odgoja i obrazovanja, a samim tim i specifinim nainom komunikacije. U daljnjem tekstu emo se prije svega osvrnuti na sami predmet ovog rada, te nastojati da u kraim crtama pojasnimo sami termin komunikacije kao i termin komunikologija.

2. KOMUNIKOLOGIJA Komunikologija je drutvena nauka iji su predmet izuavanja, u najirem smislu, poruke koje ljudi upuuju jedni drugima. Komunikologija ima korijene u antikoj filozofiji i retorici, kao i u suvremenim drutvenim naukama poput psihologije, lingvistike i sociologije. Pored toga, komunikoloke teme su bliske i proimaju se i sa kulturolokim studijama. Komunikologija se izuava i pod nazivima komunikacijske studije i medijske studije. Teorijsko-istraivako i struno polje suvremene komunikologije je raznoliko i izrazito interdisciplinarno. Koristei razliite principe, ono se moe podijeliti u nekoliko oblasti.

Na primjer, po jednom pristupu, te oblasti2 su:

1

Anderson (1986); Communication research strategies. Belmont CA: Wadsworth, str. 3. Rubin, R. B., Rubin, A. M., & Piele, L. J. (1999). Communication research: Strategies and sources.

2

3

KOMUNIKOLOGIJA1.

Ivan Mikuli

Interpersonalno komuniciranje.

Ono ukljuuje izuavanje komunikativne interakcije i meuljudskih odnosa i veza. Istrauje se uloga neverbalnih i verbalnih poruka u razvijanju i odravanju linih veza. Teme interpersonalnog komuniciranja ukljuuju i vjetine uvjeravanja, interpersonalni sukob, privlanost sugovornika, strah od komuniciranja i drugo. 2. Komuniciranje u malim grupama je oblast u kojoj se izuava komuniciranje tri i vie osoba. Istrauje se kako male grupe nastaju, kako ostvaruju ciljeve i rjeavaju probleme. Najee teme su kohezija grupe, uloge lanova i vodstva grupe, koncezus i sukob u maloj grupi, uspjenost male grupe, porodica kao mala grupa, itd. 3. Jezik i kodovi znaenja je oblast koja tematizira verbalne i neverbalne znakove i poruke. U ovoj oblasti se istrauju interkulturalno i neverbalno komuniciranje, oblikovanje, prijenos i tumaenje poruka, te pojedine lingvistike i semiotike teme iz strukture jezika i teksta, fonologije, semantike i pragmatike. 4. Organizacijsko komuniciranje je oblast u kojoj se izuavaju poruke koje se razmjenjuju unutar i izmeu razliitih organizacija. Izuavaju se problemi i naini interpersonalnog i komuniciranja u maloj grupi u kontekstu organizacije. Teme ukljuuju komuniciranje izmeu nadreenih i podreenih, pregovaranje, rjeavanje sukoba, mree i sisteme poslovnog komuniciranja i dr.8.

Javno komuniciranje pokriva oblast komuniciranja u javnim forumima. Teme su govornitvo, uvjeravanje, argumentacija, rasprava. Oblast podrazumijeva i izuavanje tema iz obrazovnog i politikog komuniciranja. 6. Masovno komuniciranje podrazumijeva izuavanje (jednosmjernog) komuniciranja posredovanog uz pomo masovnih medija, poput tampe, televizije, filma i interneta. Teme podrazumijevaju oblikovanje i utjecaj poruka u masovnom komuniciranju, javno mnijenje, medijsko zakonodavstvo, kritiku analizu poruka u medijima i dr.

Pod oblasti su reklama, novinarstvo, odnosi s javnou, medijska kultura, itd. Studijski programi koji se pohaaju i zvanja koja se stjeu na komunikolokim studijima irom svijeta najee su komunikologija/komunikacijske studije, masovno

Belmont, CA: Wadsworth, str. 5-7.

4

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

komuniciranje, novinarstvo, odnosi s javnou, reklama, radio i televizija, film, fotografija, vizualno komuniciranje, zdravstveno komuniciranje.

VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKOLOGIJA Sutina ljudskog ivota zasnovana je na povezanosti sa drugim ljudima. Povezanost zavisi od komunikacije. Komunikacija se uspostavlja prijenosom informacija pomou znakova. Osnovne vrste komunikacije su verbalna i neverbalna komunikacija. Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu: potrebu da budemo u kontaktu s drugim ljudima. U zatvorima, samice se koriste kao kazna jer sprjeavaju ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba. Sve to inimo u ivotu zahtijeva komunikaciju. I osobni i profesionalni uspjeh esto ovise o tome koliko dobro razumijemo druge i koliko dobro drugi mogu razumjeti ono to im elimo prenijeti komunikacijom. S obzirom na to koliko je vana, a i zato to se vjetine komunikacije mogu nauiti, trebali bi se puno vie posvetiti upravo tome da nauimo kvalitetno komunicirati. Komunikacija se sastoji od dva dijela - verbalnog i neverbalnog. ovjek je svjesniji verbalne komunikacije tj. rijei koje izgovara. Rijetko koji ovjek poznaje zakonitosti neverbalnog komuniciranja. teta to je tako, jer tijelo odailje puno vie informacija od samih rijei. Verbalna komunikacija Sutina ljudskog ivota zasnovana je na povezanosti sa drugim ljudima. Povezanost zavisi od komunikacije. Komunikacija se uspostavlja prijenosom informacija pomou znakova. Osnovne vrste komunikacije su verbalna i neverbalna komunikacija. Komunikacija se sastoji od dva dijela - verbalnog i neverbalnog. ovjek je svjesniji verbalne komunikacije tj. rijei koje izgovara. Rijetko koji ovjek poznaje zakonitosti neverbalnog komuniciranja. teta to je tako, jer tijelo odailje puno vie informacija od samih rijei.Verbalna komunikacija ostvaruje se znakovima. simbolima a neverbalna komunikacija znakovima- signalima.

5

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

Znakovi kojima se ostvaruje verbalna (simbolika) komunikacija su: vjetaki, odnosno: arbitrirani i konvencionalni Komunikacija se definira razliito. Kao posredna interakcija meu jedinkama koja se ostvaruje znakovima(psiholozi), simbolika interakcija izmeu i usred ljudi(lingvisti). Simboli su prirodni nosioci znaenja, saopavaju o raznim karakteristikama onoga to oznaavaju, a signali su zamjena za neto; Oni su takoer elementi sistema koji se mogu povezivati i kombinirati, a ne pojedinani znakovi koji se ne mogu mijenjati po svom smislu; Da bi poboljali nain na koji komuniciramo, a tako i odnose s drugim ljudima (pa onda i svoj uspjeh u ivotu), moramo uiti kako kvalitetno i verbalno i neverbalno komunicirati. Verbalna komunikacija je oblik komunikacije na koji prvi pomislimo kada je rije o komunikaciji. Susreemo je u naem svakodnevnom radu, u slobodnom vremenu, na radiju televiziji, filmu, kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga, a ponekad moemo uti neto i od osobe koja spava. No da odmah napomenem, pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio glasovna komunikacija, samo njezin manji dio je vezan uz samu rije (verbum), dok je vei dio poruka koje aljemo i primamo u stvari paraverbalni, odnosno paralingvistiki (vezan uz ton, tempo, boju i neke druge sastavnice govora). Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se slui jezikom neke zajednice. Moda je najzabavnije otvoriti ovu temu kroz jedan stereotip. ene su brbljavije od mukaraca. Iako to nije nuno tako, znanstvene injenice govore da u toj tvrdnji ima istine. Centri za govor su prvenstveno smjeteni u lijevoj polutci mozga, no dok je u desnoj polutci kod mukaraca jedan vei dio posveen prostornoj orijentaciji, kod ena je i dio tog prostora posveen govoru. Ta injenica, u kombinaciji s injenicom da je kod ena povean corpus callosum, odnosno most izmeu dvije polutke, daje tom spolu veu nadarenost za govor i sintezu dobivenih informacija, dok su mukarci, obzirom na loiju komunikaciju polutki, usavravali analizu.

Mozak je u svojem radu podijeljen:

6

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli Desna polutka: raspoznavanje lica humor muzika percepcija prostora kreativnost sinteza

Lijeva polutka: rezon logika raun jezik analiza simboli

Ovisno o tome kako mi predoimo nau informaciju sluateljima, ona e vie prolaziti kroz odreene dijelove mozga. Osim to iz razloga slabije povezanost polutki i specijalizacija dijelova mozga moemo oekivati da e prosjeni djeak biti slabije elokventan (imati slabije potencijale, drugo je pitanje kako e ih i koliko razviti) od djevojice, uvijek e biti poeljno i primijetiti da li osoba ima veu ili manju sklonost prema jednoj hemisferi mozga, odnosno da li preferira vizualni, auditivni ili kinetikotaktilni nain izraavanja. Obzirom da je cilj nae komunikacije s okolinom to precizniji prijenos informacija, odnosno uvjeravanje sluatelja u nae stavove, bitno je prepoznati nain razmiljanja i percepcije sugovornika i svoj nain izlaganja prilagoditi tome. Jedna od prvih asocijacija kada se spomene verbalna komunikacija je ona o standardnom jeziku i dijalektu. Tu je zatim i struni govor, odnosno sleng izrazi. Svi su oni podjednako bitni. Vano je ne robovati, uz dunu ispriku nastavnicima hrvatskog jezika, knjievnom tj. standardom jeziku. Takav nain izraavanja dobar je za davanje primjera kako govoriti a da nas svi nai sunarodnjaci razumiju, no upravo radi svoje udaljenosti od dijalekta, nije im blizak i tee e prihvatiti da ih vi ba potpuno razumijete. Ukoliko elimo da nas sluatelj uje, a ne samo slua, moramo biti razumljivi , ali i pribliiti mu se psihiki da bi mu omoguili da se lake uivi u ono to mu govorimo. Moramo mu se obraati i izrazima koje on poznaje i koji su mu bliski.. Ukoliko nam je bitan efekt nae strunosti i intelektualnosti nju emo, naravno, iskazati bogatim vokabularom, sloenim reenicama i slubenim izrazom. Stvar je osobne procjene maksimalnog efekta da li elimo distancu i dostojanstvo ili bliskost i prisnost. Opasnost prilikom strunog govora je i razliito shvaanje istog pojma. Obzirom da se u razliitim strukama koriste iste ili vrlo sline rijei esto se dogaa da sluatelj misli 7

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

da zna to mu govornik poruuje no meutim on u stvari misli na neki drugi pojam. (engleska rije free association, je u hrvatskom prijevodu slobodno udruivanje i vrlo je poeljno ukoliko se radi o udruivanju raznih poduzea, no u psiholokom rjeniku ova fraza e se odnositi na slobodne asocijacije, jednu od psihoterapijskih tehnika koja potie jo od Freud-a). U okviru strunih izraza nema niti potrebe posebno napominjati razne strune izraze s kojima polustrunjaci barataju u pokazivanju svojeg znanja, a obzirom na krivu ili neprilinu upotrebu samo pokazuju svoje neznanje i ispadaju smijeni. Prije obraanja sluateljstvu bitno je procijeniti vokabular sluatelja i prilagoditi svoj izraaj. Po mogunosti i prije nego to vi zaponete svoj govor sluajte na koji nain se oni izraavaju. Ukoliko je osoba kojoj se obraate vizualan tip, lake e biti predoiti joj situaciju upotrebljavajui rijei koje se odnose na vizualni kanal (vidi to je bilo ...), nego onima koje upuuju na sluni kanal (uje ...). Svako od ljudi ima svoj preferirani kanal rada, netko je vizualna osoba, netko je auditivna, netko trei je kinestetika, obratite pozornost na rijei koje oni koriste, procijenite njihov preferirani kanal i u vaem govoru koristite ga i vi i dobiti e te efekt mnogo vee razumljivosti i bliskosti. U verbalnoj komunikaciji postoje i dijelovi koji se nazivaju modalni izrazi, a odnose se na stereotipne komentare koji ne nose informaciju ve daju sugovorniku vrijeme za lake procesuiranje informacije, izraavaju nae stavove, govor ine transparentnijim i elegantnijim. To su fraze koje esto i ne registriramo npr. kao to znamo ..., podrazumijeva se ..., po mom miljenju, dakako da ... i slini. ak su i potapalice i omiljeni ueniki bbb dodue potonji se smatraju negativnima obzirom da ukazuju na govornikovu sporost, nesigurnost, neznanje ili u sluaju potapalica slab vokabular, odnosno robovanje navici pa bi iz tog razloga njih trebali potruditi ukloniti iz vlastitog govora. Psiholoka sadanjost je pojam koji perceptivno odreuje reenicu. Svi prosvjetni radnici su svjesni pravila o 52 nove informacije po satu koje dijete moe usvojiti, tako isto i prosjeno dijete moe pamtiti cca. 8 rijei u trajanju od 5 sekundi. To nas odreuje da u svom govoru s djecom ne koristimo krleijanske reenice jer oni nee moi pratiti slijed naih misli. To isto pravilo vrijedi i za umorne, odnosno 8

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

psiholoki oputene ljude. Toj injenici moemo doskoiti organizacijom reenice. U svakoj naoj reenici mora biti informacije, ali i redundancije, poznatog i oekivanog, odnosno modalnih izraza da bi sluatelju dali dovoljno vremena da procesira informaciju. Isto to dobivamo i organiziranim iznoenjem informacija to jest tema, a ne nasuminim praenjem vlastitog toka misli i asocijacija.

3.1.1. Nain poboljanja verbalne komunikacije Prvo pravilo dobre komunikacije je nauiti SLUATI

esto ne sluamo ili povrno sluamo druge ljude. Dok oni govore mi smo zaokupljeni razmiljanjem o sebi, o tome to emo rei, o tome to nam se dogodilo... Ponekad sluamo paljivo i ujemo rijei ali ne uspijevamo razumjeti osjeaje koje nam druga osoba komunicira. Pravo sluanje je puno vie od toga da tono ujemo rijei druge osobe (Ona:"Ne slua me" On:"Kako ne, mogu ti ponoviti sve to si rekla, od rijei do rijei"). S obzirom na to da ljudi ponekad osjeaju da moraju biti na oprezu da ne bi bili povrijeeni, govore stvari na oprezan ili indirektan nain. Ili kau tako puno rijei da vie ne znamo to je vano a to nije. Ili ne znaju ni sami to osjeaju pa ne znaju ni kako to prenijeti u rijei. Zato za pravo sluanje esto treba uloiti napor i koncentraciju kako bi shvatili pravu poruku. Metode za poboljanje vjetine sluanja

Budite paljivi i koncentrirani kada vam netko govori. Sluajte s empatijom. Empatija je sposobnost da stvarno razumijemo i prihvatimo drugog ovjeka sa svim osjeajima, mislima i vjerovanjima. Nastojite vidjeti stvari iz perspektive te druge osobe, iz "njenih cipela" umjesto da pokuavate "popraviti stvari i rijeiti problem". Budite znatieljni. Teko je biti dobar slua ako niste zainteresirani za drugog ovjeka. Budite vie zainteresirani za to to je reeno nego za to to ete odgovoriti kako bi rijeili problem. Kao sluai mi imamo protok od oko 500 rijei u minuti dok je 9

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

normalni tempo govora oko 125 do 150 rijei u minuti. To ostavlja dosta prostora da se narui komunikacija ili da slua odluta mislima. Slobodno postavljate pitanja kako bi provjerili jeste li dobro razumjeli i popunili rupe koje vam nedostaju. Dajte si vremena da sasluate, osjetite to se dogaa, razjasnite sliku i oblikujete odgovor. Dobra komunikacija zahtijeva VRIJEME, ne moe se "obaviti" na brzinu. Dobra komunikacija zahtijeva i "dobro" okruenje. Ne gledajte televiziju dok s nekim razgovarate. Isto tako, ako ve neto drugo radite neete moi s panjom sluati. Radije zamolite osobu da razgovarate u neko drugo vrijeme kada ete se moi usmjeriti na sluanje. Pratite svoje navike sluanja (ili nesluanja) i one drugih ljudi. Razmislite o ljudima s kojima ste u ivotu jako voljeli razgovarati i osjeali se shvaeno. Kakav je osjeaj kada vas netko zaista slua, a kakav je kada vidite da vas druga osoba ne slua? Napravite listu onih ponaanja koje primjeujete na drugima, a koje ukazuju na to da druga osoba ne slua. Zatim razmislite o sebi. Pokazujete li i vi neka od tih ponaanja s liste? Napravite popis onih ponaanja koje elite promijeniti. Isto tako priznajte sebi ona dobra ponaanja koja imate i koja vam pomau da bolje sluate druge ljude. "Priroda nam je dala jedan jezik i dva uha tako da bi mogli sluati dvostruko vie nego priati."3 Govorite komunikacija poinje s vama. Preuzmite odgovornost i zaponite komunikaciju, nemojte ekati i oekivati da e to uiniti druga osoba. Ne sakrivajte se iza sms-ova i mailova. Dobra komunikacija, posebno o vanim temama, zahtijeva puno vie od onoga to moemo izraziti sms-om ili mailom. Vrlo esto moemo krivo protumaiti sms jer ne vidimo osobu, ne ujemo ton glasa... Komunicirajte svoje misli i svoje osjeaje. esto nam se dogodi da zaboravimo zapravo opisati drugoj osobi kako se osjeamo. Ili da nastojimo ne pokazati osjeaje. Budite direktni, ali blagi. Pokuajte to jasnije rei to elite ali pritom nemojte zaboraviti da je temelj svake dobre komunikacije potovanje. Ne aljite mijeane poruke. ("Nije mi nita") Povratna informacija nije preruena kritika. Uvijek dajte priliku drugoj osobi da govori. Komunikacija je proces u kojem obje3

Epictetus, Savremena filozofija ivota. Knjina naklada. Zagreb.

10

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

strane moraju sudjelovati, povremeno kao slua, a povremeno kao govornik. Monolog nije komunikacija. Uvijek pitajte ako niste sigurni da razumijete Ne dozvolite stresu da govori umjesto vas. Ako ste jako uzrujani ne moete dobro komunicirati. Naglasak stavljajte na bitne stvari, a ne na trivijalnosti Vjerujte svojoj intuiciji. Ako osjeate da neto nije u redu vjerojatno i nije. Ostavite prostora drugoj osobi da se popravi, ohrabrujte rast Vjerujte da je dobra komunikacija mogua Ne zaboravite rei 10 rijei svaki dan

10 RIJEI I FRAZA KOJE BI TREBALO KORISTITI NAJMANJE JEDNOM DNEVNO4 HVALA TI (zahvalite za panju, brigu i pomo drugih) MOLIM TE (iskazujte potovanje) BRAVO (pohvalite) MOGU LI TI POMOI (ne ekajte da vas se pita, ponudite sami pomo) TO JE STVARNO LIJEPO (primjeujte pozitivno) OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo nekoga, ako elite uvijek biti u pravu ivite sami) PRIAJ MI O TOME (pokaite zainteresiranost) MOE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na vanost dodira) HAJMO ZAJEDNO (druite se, nudite drugima priliku da im posvetite svoje vrijeme) VOLIM TE (ne pretpostavite da druga osoba to zna, recite joj).

Aktivno sluanje Gordonov model govori o tzv. "ja-porukama" i "ti-porukama". To je koncept koji objanjava razliku izmeu "ti-poruka" optuujueg naina komunikacije s djecom putem koje se djeci namee osjeaj krivnje i ujedno ui kako da prebace odgovornost4

Ana Kandare(2005); psiholoka komunikologija. Rijeka.

11

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

na drugog, te "ja-poruka" naina komunikacije koji polazi od toga kako se odrasli osjea u danoj situaciji koja je posljedica nekog neadekvatnog ponaanja. Primjer: TI-PORUKA Dobio si jedan iz matematike! Glupane jedan! JA-PORUKA Dobio si jedan iz matematike, i zabrinut sam za tebe, jer se bojim da e zbog toga imati slabiju ocjenu na kraju kolske godine. TI-PORUKA Uuti! Stalno se dere! JA-PORUKA Zbog tvojeg vikanja osjeam se nervozno, zato bih te zamolio da prestane. Na ovaj se model nadovezuje koncept AKTIVNOG SLUANJA, koji naglaava da je ovakvo sluanje od iznimne vanosti za kvalitetnu komunikaciju. To sluanje obuhvaa slijedee elemente: 1. Iskazivanje interesa za dijete, njegove teme i probleme s kojima se susree 2. Sluanje onoga TO dijete govori (sadrajni dio) uz potvrivanje da ga se slua. 3. Sluanje onog KAKO dijete govori (formalni dio) uz pratnju na neverbalnoj razini. 4. Ne kritiziranje djeteta i njegovih stavova za vrijeme sluanja. 5. Kontroliranje ukljuivanja vlastitih stavova u razgovor.

3.1.2. Paraverbalna komunikacija Iza tog zvunog naslova kriju se glasovi, tempo i intonacija koji prate govor i daju mu dodatnu informativnost. Jedan dio njih je zaduen za shvaanje osnovnog smisla verbalnog izraza. Oni nam daju usklinik ili upitnik na kraju reenice, odnosno kazuju da li se govori o oruju ili povru (luk, luk). Onaj drugi dio, za rad s djecom moda i vaniji, prua informacije o govornikovom raspoloenju, stavovima ili o njemu samom. Njime odreujemo demografska obiljeja, dali je govornik iz Zagorja ili Hercegovine, dali je muko ili ensko, ali ocjenjujemo i crte linosti. Neprimjereno glasan govor doima se agresivno, ljuto i moda malo primitivno, iako je moda govornik upravo izaao iz tvornike hale ili s nekog rok koncerta pa govori glasno iz navika ili zato to i 12

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

sam sebe slabo uje. Previe tih govor povezati emo esto sa strahom ili slabim crtama linosti. Govor s pojaanom nosanosti najee emo povezati s prehladom, ali ukoliko osoba ima uobiajen takav govor, nesvjesno nam moe pobuditi percepciju lijenosti i/ili umiljenosti. Kretav glas daje naznaku osjeaja slabosti ili histerinosti. Isprekidan, napet govor u staccattu, ako iskljuimo govorne mane, moe odati dojam odlune dinamine, ali i neosjetljive osobe, dok blagi legatom daje dojam njenosti i osjetljivosti. Ritam govora je bitan i za pozornost sluatelja. Vane informacije moramo izgovoriti sporije, da bi sluatelji lake percipirali i njihovu vanost i informacije same, no konstantan spori govor e vrlo brzo zamoriti sluatelja koji e nesvjesno oekivati da su sve informacije vrlo vane i dok e u poetku govora biti vrlo koncentriran, uskoro radi umora to vie nee biti u stanju. Brz govor daje dinamiku i odlunost, ali radi prebrzog govora smanjiti e se i mogunost praenja informacija. Pauze u govoru su jo jedan od naina naglaavanja bitnih informacija i pokazivanje promiljanja oko izreenog, ali kao to znate, za preduge pauze dobiti e te jedinicu. U sastavljanju govora, vrlo je bitna i injenica da se emotivnost reenice dobiva njezinom kratkoom. Duge reenice pozivaju na racijo, a emocije su, ba suprotno, to vee to je reenica kraa. (To si ti. Ti si! O!!!) Za kraj je zgodno spomenuti i malo znanosti. Rezultati jednog eksperimenta koji se je odvijao na podruju Hrvatske, Engleske, Francuske i Japana pokazali su nam kako se emocije u govoru prenose paraverbalnim faktorima, ak i ukoliko sluatelj ne razumije sam jezik na kojem je reenica izgovorena. U eksperimentu su locirani parametri paraverbalnih dijelova govora za strah, bijes, radost odnosno iznenaenje i prezir odnosno ironiju. strah bijes radost/iznenaenje prezir / ironija ubrzani tempo, povien glas, tihi intenzitet skokoviti tempo, snien glas, glasan govor povien glas, brz tempo sporiji tempo jak intenzitet, snieni registar -u prvom dijelu reenice sporiji tempo, slab intenzitet, snieni registar -u srednjem dijelu i sporiji tempo, jak intenzitet, snieni registar -u zavrnom dijelu. 13

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

U rezultatima se pokazalo da je 99% Hrvata prepoznalo emociju u reenici izgovorenoj na hrvatskom jeziku, ali istu emociju u istoj reenici i na istom jeziku prepoznalo je i 70% Engleza i Francuza, pa ak i 80% Japanaca. Verbalna i paraverbalna komunikacija nam vrlo oito pokazuju koliko smo svi mi slini, ali koliko ipak ima varijacija na temu i odstupanja od prosjeka. No ukoliko neke osnovne injenice imamo na umu, dogoditi e nam se da nas ljudi puno lake i s vie interesa sluaju, a da esto i ne znaju u emu je pravi razlog za to.

Neverbalna komunikacija

Neverbalna komunikacija je vrsta preteno spontane, ali i namjerne komunikacije, kojom osobe bez rijei gestama, nainom dranja tijela, izrazom lica, pogledom ili bojom glasa izraavaju i razmjenjuju namjere, emocije, raspoloenje, stavove i elje. Osnovna uloga neverbalne komunikacije je traenje, uspostavljanje, odravanje, usmjeravanje ili prekidanje socijalne interakcije Rijetko koji ovjek poznaje zakonitosti neverbalnog komuniciranja. teta to je tako, jer tijelo odailje puno vie informacija od samih rijei. One su samo propratna izverbalizirana pojava od bezbroj signala koje odailje samo tijelo. Svega 8% poruka ovjek prima preko verbalne komunikacije, a ostalih 92% informacija koje moe percepirati, prima putem neverbalne komunikacije. Poruka koja se prenosi rijeima moe biti bitno izmijenjena kad joj se pridodaju neverbalni segmenti. Poruke koje alje tijelo utiu na vrednovanje, potvrivanje ili negiranje onoga to je reeno. Prvi utisci stjeu se o osobi im je ovjek ugleda. Svojim istraivanjima, strunjaci su procijenili da je 80% tih utisaka zasnovano na govoru tijela. Nain na koji se osoba nosi sa samom sobom daleko vie utie na utisak koji e ostaviti na ovjeka koji je promatra, od onoga to izgovara. No, ovjek se u interakciji s drugim ljudima najvie usredotoava na svoje rijei. Pritom zaboravlja biti svjestan onoga to njegovo tijelo u tim trenucima odailje sugovorniku. Veinu svog budnog vremena ovjek provodi u komunikaciji s drugim ljudima. Budui da je gotovo 100% fokusiran na ono to govori, pritom iskljuuje komponente na koje bi bilo poeljno obratiti panju, a to su glas i tijelo. Prilikom koritenja glasa ovjek moe primijetiti ton svog glasa, njegovu boju, brzinu govora, glasnou, izgovor 14

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

te pauzu u govoru. Mimika i gestikulacija igraju glavnu ulogu prilikom koritenja tijela u komunikaciji. U neverbalnoj komunikaciji postoji mnotvo znakova od kojih svaki ima svoje znaenje. ovjek svakodnevno komunicira putem tih znakova i ujedno ih moe primijetiti i kod drugih ljudi, a da toga ne mora biti svjestan. Neverbalna komunikacija je puno vaniji i kompleksniji aspekt meuljudske interakcije nego to se to na prvi pogled moe initi. Pri svakoj interakciji ovjek odailje emocionalne signale, a ti signali utiu na osobe oko njega. to je ovjek drutveno vispreniji, to bolje nadzire signale koje upuuje. Ljudska strast vjebanja pokreta je jako velika. Ta strast je dosezala do toga da su ljudi u prolosti pokuavali nauiti "govorniku gestikulaciju". Mnoge geste ovjek zapravo apsorbira iz socijalne sredine u kojoj ivi i one se tokom njegovog ivota utiskuju u nesvjesno. Razlika izmeu verbalne i neverbalne komunikacije postoji, jer se smatra da svako od njih ispunjava razliitu funkciju. Verbalna komunikacija bolja je za prenoenje logikih ili apstraktnih ideja dok neverbalna komunikacija vri tri funkcije. Prva od njih je ta da je neverbalno ponaanje usmjereno ka reguliranju samog mehanizma socijalne interakcije. Druga od funkcija se odnosi na izraavanje stavova, a trea je vezana za izraavanje emocionalnih stanja. Neverbalna komunikacija je sve meuljudsko ponaanje osim izgovorenih rijei. Bilo koja vrsta komunikacije odvija se putem znakova. Onaj koji prima te znakove dekodira ih u svom umnom sklopu u odreeno znaenje. Interpretacija odaslanih znakova zavisi e o karakteristikama primatelja tih znakova, kao i o socijalnom kontekstu u kojem se dogaa sama razmjena znakova. Zato kad je rije o neverbalnom ponaanju, znakovi predstavljaju drutvene norme koje se podrazumijevaju. Namjere i svjesnost onoga koji poruku prenosi nisu nuni preduvjeti, budui da ovjek neverbalno esto prenosi i ono to ne eli ili ne namjerava otkriti o sebi. Svaki ovjek na podsvjesnom nivou tumai ono to doivljava kad komunicira s nekom osobom. Sretne li neku osobu o kojoj uope ne razmilja, na pitanje kakav je utisak ta osoba ostavila na njega, znat e odgovoriti nakon malo razmiljanja. To kratko razmiljanje o utisku, ukazuje na proces kojim ovjek postaje svjestan dijela onoga to je potisnuo u podsvijest dok je promatrao i komunicirao sa osobom.

15

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

Govor tijela se moe i svjesnim naporom nauiti tumaiti. Tada nije potrebno izvlaiti utiske iz nesvjesnog, jer su oni u potpunosti preli u svjesni dio. Jo korisniji efekt ovjek moe postii korigirajui vlastiti govor tijela ime e kod drugih ljudi dobiti zadovoljavajui feedback. Pri korekciji govora tijela ovjek bi trebao paziti. Previe panje koja je usmjerena na kontroliranje tjelesnih pokreta moe predstaviti ovjeka vrlo lano u oima sugovornika. To se dogaa zbog podsvijesti, koja je snano ukljuena u govor tijela. Zbog toga ovjek treba da procjeni koji pokreti ostavljaju poprilino jak negativni utisak na sugovornika i te pokrete svjesno zamjeni. Svaki ovjek u odreenim situacijama skriva osjeanja, govori ono to misli da je prikladno ili je neiskren. No, zbog nepoznavanja ili neadekvatnog koritenja neverbalne komunikacije, on nee ostaviti eljene rezultate na sugovornika. Osim toga, govorom tijela se najjasnije oitava ovjekova sigurnost u sebe. Nedostatak samopouzdanja vidljiv je u najsitnijim pokretima tijela. Zbog toga se ovjek moe smatrati loim sugovornikom u komunikaciji. Ako ovjek odlui promijeniti svoju neverbalnu komunikaciju nakon nekog vremena u komunikaciji e se osjeati puno sigurnije. Poigravanje s govorom tijela, osim to utie na utisak drugih o ovjeku, najvie utie na utisak ovjeka o samom sebi. Brzina ritma ivota u kojem ovjek danas ivi je izrazito velika. Ona sa sobom povlai konstantno donoenje odluka, pri ijem se ostvarenju ovjek susree sa gomilom ljudi koje nedovoljno poznaje. Zbog toga nije na odmet da se znanje o neverbalnoj komunikaciji usavri, jer time ovjek dobiva mogunost procjene ljudi oko sebe u vrlo kratkom roku. Vrlo je vano obratiti panju i na svoju, ali i na sugovornikovu neverbalnu komunikaciju. Budui da ona ini najvei dio samog prenoenja od govornika do sluatelja, upravo zbog toga ona predstavlja klju uspjene komunikacije i razumijevanja meu ljudima.

Postoje upadljive, povrne razlike izmeu ljudskih kultura, ali iza njih se ponekad kriju mnoge osnovne slinosti, pogotovo u izraavanju emocija putem izraza lica. Potreba da se vri neka vrsta vidljivog izraavanja naklonosti pri susretu ili rastanku zajednika je svim ljudima. Postoje dokazi koji pokazuju da se kod pozdrava obino koristi "bljesak obrvama", to se smatra univerzalnim znakom. Mnogi socijalni psiholozi smatraju vizualnu komunikaciju jednim od najvanijih kanala, ako ne i najvanijim kanalom neverbalne komunikacije. Vizualna komunikacija odnosi se ne samo na gledanje i 16

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

kontakt oima nego i na vienje dostupnih i korisnih socijalnih znakova. Istraivanja Ruttera iz 1984. godine pokazala su da kako se broj dostupnih neverbalnih znakova smanjuje i dolazi do nivoa "nepostojanja znakova" osjeaj psiholoke udaljenosti postaje vei. Sadraj razgovora postaje manje osoban to rezultira veom usmjerenou na zadatak. Promjena sadraja utie na stil razgovora koji postaje manje spontan tj. prekidi se dogaaju ee. Vizualna komunikacija obavlja dvije osnovne funkcije. Prva je izraajna, znai odnosi se na prenoenje stavova i emocija. Druga je informativna, ona upravlja i nadgleda drutvene susrete. Izraavanje emocija izrazima lica bilo je prouavano znatno prije svih vidova neverbalne komunikacije. Lice je najizraeniji i najprepoznatljiviji pokazatelj znakova svih ljudskih bia. Njime se ovjek izraava, a da ne upotrebljava rijei. Paljivim promatranjem facijalne ekspresije mogue je saznati mnogo o ovjeku iza nestalne maske kojom namjerno ili nesvjesno iskazuje svoje reakcije na dogaaje i nadraaje oko sebe. Meutim, facijalni izrazi pod veom su kontrolom nego tjelesni pokreti. ovjek esto potiskuje emocije i maskama zatvara socijalnu okolinu. Govor tijela pokriva znakove dodira, orijentacije tijela, dranja tijela, gesta rukama i klimanja glavom. Dodir ili oigledni tjelesni kontakt, varira sa stupnjem intimnosti koji postoji izmeu dvoje ljudi. Kada se to dogaa, ono to ovjek vidi proces je meusobnog povlaenja u privrenosti koja svladava prirodnu tenju svakog pojedinca da titi svoj vlastiti prostor. Najuobiajeniji oblik dodira pojavljuje se kada se ovjek sretne ili oprata. Najee dolazi do rukovanja, koje je oekivana formalnost pri pozdravljanju. Vlastiti prostor pretpostavlja stupnjem fizike blizine koji su dozvoljeni ovisno od intimnosti odnosa s osobom s kojom je ovjek u interakciji. Postavljaju se nevidljive granice unutar kojih "uljezi" ne smiju ui. Intimni i dobri prijatelji ne prave ovjeku neugodnost ako mu priu blizu, dok poznanike i strance s kojima razgovara dri na veoj udaljenosti. U velikim guvama u svoj intimni prostor ovjek je prisiljen pustiti neznanca to izaziva negodovanje. Kod ovjeka, kao i kod ivotinja, naruavanje vlastitog prostora predstavlja naruavanje onoga to neko smatra vlastitom teritorijem. Odjea koju ovjek nosi, nain na koji se elja i ukraava tijelo drugim umetnim proizvodima predstavljaju naine izraavanja sebe. Zanimljivo je da e ekstrovertni ljudi ee oblaiti izrazito jake boje za razliku od introvertnih. Ponaanje koje se dogaa pri socijalnim interakcijama naziva se 17

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

socijalnim vjetinama. Meuljudska komunikacija bila bi nemogua kad ovjek ne bi mogao protumaiti neverbalne znakove druge osobe i prikladno na njih reagirao. Za drutvene sposobnosti kljuno je da ovjek opaa, tumai i odgovara na emocionalne i meuljudske signale. ovjek kojem nedostaju ove vjetine nesposoban je u suoavanju sa emocijama onih s kojima se susree. Neverbalna komunikacija uvijek je prisutna. ovjek ne moe prestati pokazivati izraze lica ili dranje ili prikrivati ton kojim neto govori. Vjetine neverbalne komunikacije stvar su meuljudske uglaenosti, nuni sastojci arma i drutvenog uspjeha. ovjek koji je sposoban ostaviti dobar utisak u drutvu vjet je u praenju vlastitih izraza emocija i sposoban je simpatizirati s drugima.

3.4. Djeca s posebnim potrebama Termin "djeca sa posebnim potrebama" je termin kojim se trenutno imenuju djeca koja imaju smetnje, nedostatke, manjkavosti u svom razvoju, djeca koja su nadprosjene inteligencije i nadarena, djeca bez roditelja, izbjeglice, povratnici i djeca manjina u nekim sluajevima. Termin "posebne potrebe" uveden je 1993 u dokumentu koji je utvren na Simpoziju o djeci sa posebnim potrebama u Salamanci, panjolska.

U svijetu su se razvile brojne klasifikacije za djecu sa smetnjama u razvoju, Na naim prostorima prihvaena je sljedea klasifikacija:

djeca sa oteenjem vida ( slijepa i slabovidna djeca ) djeca sa oteenjem sluha ( gluha i nagluha djeca ) djeca sa mentalnom retardacijom ( LMR, UMR, TMR i TMRD ) djeca sa poremeajem verbalne i glasovne komunikacije djeca sa motorikim poremeajima i kroninim bolestima djeca sa kombiniranim smetnjama

Djeca sa poremeajem u ponaanju nisu obuhvaena postojeim pravilnikom o kategorizaciji s obzirom da nisu razvojno ometena, a ukoliko su psihiki ometeni u 18

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

razvoju i iskazuju poremeaj ponaanja linosti to pripadaju vrsti ometenosti pod nazivom djeca sa mentalnim smetnjama. Nedostaci i smetnje svih ovih osoba mogu biti malo, umjereno, tee i teko izraeni. Npr.osobnosti osoba sa lakom mentalnom retardacijom su: 1. usporen kognitivni razvoj,

2. nejasne fragmentarne, netone percepcije i predstave (slune, vidne, taktilne, motorike, gustativne, kinestetike), netonost percepcija se ne odnosi na oteenje prijemnih osjetnih organa , ve u obradi i interpretaciji podataka, 3. problemi memoriranja koji se oituju u djelominom i nepovezanom pamenju podataka, 4. u sferi miljenja su tekoe u operacijama asociranja, konkretiziranja, povezivanja, ralambe ili analize, apstrahiranja, zakljuivanja - indukcije dedukcije - planiranja - osmiljavanja - mijenjanja - procjenjivanja - saimanja sistematiziranja - primjenjivanja, 5. nedostaci recepcije i ekspresije odnosno tekoe u razumijevanju reenih i napisanih rijei i izraavanju osobe u procesu komunikacije.

4. KOMUNIKOLOGIJA SA DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA Djeji svijet, prostor nesluenih mogunosti, suvie je ovisan o nama odraslima. Nauiti dijete kako e ui u svijet sree, odgovornosti, svijet kvalitete, prijateljstva, zabave, slobode, svijet uspjeha, svijet dogovora - mogao bi i trebao postati svijet sadanjosti i neposredne budunosti. I dijete, kao i odrasli, ima istovjetne psiholoke potrebe, samo

19

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

su naini njihova zadovoljavanja i put do sree ponekad ogranieni i neznanjem nas odraslih. Dijete je linost kojoj zbog njezinih specifinosti drutvo priznaje posebnu vrijednost. Ono ima posebna prava koja su izraena u Deklaraciji o pravima djeteta (1959), Konvenciji o pravima djeteta (1989). Ovi meunarodni dokumenti istiu i reguliraju prava djeteta na ivot u zdravoj sredini, te obavezu drutva da mu osigura optimalne uvjete za rast, razvoj i uenje, kako bi se skladno razvijalo u tjelesnom, umnom, emocionalnom i socijalnom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaanja, ljubavi i razumijevanja. Svako dijete je jedinstveno, neponovljivo, razliito od druge djece, a njegov nain promatranja, doivljavanja svijeta, djelovanja i razvoja je razliit. Svako dijete na tu razliitost ima pravo. Ovo se posebno odnosi na djecu s posebnim potrebama. Zbog specifinosti na razvojnom putu njihove mogunosti za praktina postignua su ograniene i zdrav razvoj samosvijesti je otean. Kvaliteta ivota im je trajno naruena. Zahvaljujui razvoju motorike, percepcije, intelekta, dijete je u dodiru sa irom objektivnom stvarnou. Ono stjee kompleksne ideje o objektima, odnosima, osjeajima i zakonitostima uzajamnih odnosa, aktivno komunicirajui sa okolinom, tumaei i organizirajui vlastito iskustvo. Bogato iskustvo i bogat unutarnji doivljaj potie dijete na kompleksniju komunikaciju. Ono kroz interakciju s okolinom poinje prepoznavati i suoavati se s vlastitim eljama, osjeajima, potrebama i mogunostima. Uvia da moe utjecati na druge i da drugi mogu utjecati na njega. U toj meuigri dijete se ui nositi sa razliitim senzacijama (ljubav, strah, ljubomora, mo - nemo, ljutnja, tuga, radost). U interakciji sa drugima dijete spoznaje svoje mogunosti i ogranienja, gradi temelje samostalnosti ili nesamostalnosti, uvia svoje i tue granice, gradi vlastiti identitet, razvija samosvijest i samopouzdanje. Dijete koje se ne moe kretati i manipulirati sa predmetima iz svoje okoline teko stjee iskustvo vlastitog utjecaja na okolinu. Stalno je izloeno frustraciji. Teko razvija povjerenje i neovisnost. Ima problem sa izgradnjom vlastitog identiteta. Zbog prirode svog hendikepa djeca su esto hospitalizirana, izdvojena iz obitelji i drutva vrnjaka. Stalna odvajanja pomau opstojnost tjelesnog i fizikog stresa. Dijete 20

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

teko uspostavlja kvalitetne odnose s drugima, a naroito s vrnjacima. Ono je zakinuto u mogunostima da kroz igru i druenje s vrnjacima stjee iskustvo, ui ivotne vjetine i postie praktina postignua. Uestali i kronini nedostatak iskustva utjee na:

Emocionalno iskustvo i razvoj prekomjernog broja negativnih afektivnih iskustava koja ukljuuju dijete i druge

Na strukturu linosti Osjeaj pripadanja, sigurnosti i autonomije, kompetencije, vrednovanja samog sebe i vlastite uinkovitosti

Razvoj mehanizma suoavanja s tjeskobom, ljutnjom, depresijom, osjeajem odbijanja, nezadovoljstvom

Korijeni djejih potekoa esto su u potiskivanju, negiranju ili nemogunosti izraavanja vlastitog sebe. Dio naeg razvojnog puta su krize i frustracije. Prevladavanje krize znai korak naprijed u sazrijevanju i odrastanju. Suoeno u samom poetku s ogranienim sposobnostima i smanjenim adaptacijskim mehanizmima dijete s posebnim potrebama tijekom kriza odrastanja treba strunu pomo i podrku. Dvije su osnovne strategije u pogledu razvoja komunikologije kod ove populacije: 1. Individualna podrka Individualna psiholoka podrka djeci s posebnim potrebama bila bi organizirana prema principima integrativne Gestalt psihoterapije5. Osnovni cilj je da se sazrijevanje i razvoj pojedinca odvija na nain da podrka iz okoline prijee u podrku samome sebi. Gestalt psihoterapija radi na dovravanju nedovrenih emocionalnih procesa, razumijevanju suprotnosti u smislu vanjskih reakcija drugaijih od stvarnih osjeaja, pojaavanju doivljaja vlastitog tijela i potpunom doivljaju pozitivnih i negativnih emocija. Osnovni cilj psihoterapijskih zahvata je prihvaanje odgovornosti za vlastite postupke i ostajanje pri tome u dobrom kontaktu sa samim sobom. Kroz individualan susret u kontaktu dijete - terapeut dvije osobe participiraju na bitan i fundamentalan nain. Terapeut svojim postupcima pomae djetetu da izrazi tekoe i5

Pearls 1973. Principi integrativne Gestalt psihoterapije.

21

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

pronae svoj osobni put u izraavanju. Osnovni nain rada je potovanje djetetovih sposobnosti i praenje ekspresije. Dijete sudjeluje koliko eli. Postavljanjem ogranienja pomaemo djetetu u strukturiranju ega i stimuliramo razvoj. Terapijske aktivnosti pomau djetetu u procesu postupnog oslobaanja stresa i napetosti. TERAPIJSKE AKTIVNOSTI - terapija igrom, voena fantazija, crtanje, slikanje, modeliranje, pria, kreativna dramatizacija Dijete se razvija kroz igru. Svako dijete ima svoj osobni razvojni ritam kojeg odrasli moraju uvaavati i u pomno osmiljenom okruenju i atmosferi na primjeren nain poticati. Odrasli i djeca partneri su u prirodnom razvoju djeteta. U terapijskoj igri se otkrivaju, rekonstruiraju i prerauju dogaaji i odnosi za koji su bolni afekti vezani i koji djetetu ne doputaju da krene dalje. Kroz terapijsku igru dijete dobiva priliku da bolje shvati i izrazi svoje osjeaje i da stekne tjelesno iskustvo koje ima jednoznanu emotivnu podlogu. To ima odgovarajue psiholoke efekte, omoguuje djetetu da proradi problem i da se izrazi na nov, kreativan nain. U terapijskoj situaciji treba osigurati toplu atmosferu u kojoj dijete moe: uivati u svojoj igri razvijati svijest o svome tijelu bez obzira na hendikep osjetiti svoje tijelo, njegove mogunosti i ogranienja razgovarati o problemima koji ga mue kroz igru, kreativne medije, voene fantazije i sl. proraditi iskustva suoiti se s problemima i integrirati mogua rjeenja preuzimati odgovornost za svoje izbore, osvijestiti svoje zahtjeve i ciljeve osjeati ponos to se trudi ispuniti svoje namjere Jedan od naina da vidimo dijete u njegovoj autentinosti su kreativni mediji. Kroz njih dijete doivljava susret sa samim sobom, osvjetava svoje emocije, motive, elje, potrebe. Svaka osoba ima u sebi kreativne i stvaralake potencijale, no da bi se razvijali trebaju povoljnu klimu. Kreativne tehnike (ekspresivne tehnike) - slikanje, modeliranje,

22

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

aranje, zamiljanje, matanje, slaganje - adekvatni su naini izraavanja djejih emocija. Ton nijansa i fluidnost boje dobro se podudaraju sa djejim osjeajima. Djeca upotrebom tih sredstava lako izraavaju svoje osjeaje. Rad sa glinom prua bogato taktilno i kinestetiko iskustvo. Naroito je vaan za djecu s perceptivnim i motorikim tekoama. Vrlo dobro moe posluiti u kanaliziranju agresije. Nudi doivljaj kontrole i uspjenosti. Djeci prua iznimno iskustvo doivljavanja sebe. U zatienoj situaciji terapijskog odnosa dijete se moe suoiti s osjeajima usamljenosti, nemoi, straha, ljubomore, bijesa... Moe isprobavati vlastite mogunosti, osjetiti svoju snagu. Dijete osjea svoje granice, moe eksperimentirati sa njima. Kroz vlastito, autentino iskustvo dijete osnauje funkcije kontakata, ima priliku obnoviti kontakt s vlastitim osjetilima, osjeajima, tijelom i intelektom. Kroz prihvaanje svojih uvjerenja i razvojem povjerenja u svoje sposobnosti dijete postaje sigurnije u kontaktu s okolinom i gradi pozitivnu sliku o sebi. Zamiljeno je da svako dijete proe barem 15 sati individualne psihoterapije prema gore navedenim osnovnim naelima. Paralelno bi se radilo i sa roditeljima i po potrebi ostalim lanovima djetetove obitelji. Za svako dijete razraen je poseban program djelovanja. Cilj psihoterapije odreuje se za svako dijete posebno nakon provedenog individualnog razgovora u koji su ukljueni i roditelji i dijete. Pri odreivanju cilja uzimaju se u obzir obitelj, dob djeteta, vrsta oteenja, stupanj razvoja, osobnost i temperament djeteta, interesi, potrebe, te posebno problemi koji dijete mue. Da bi bile sretna, i mala djeca - kao i odrasli - moraju redovno zadovoljavati svoje osnovne psiholoke potrebe na uravnoteen nain. Odrasli ne trebaju djeci dobrohotno darivati sreu, nego ih nauiti da sami kreiraju sreu odabirom odgovarajuih ponaanja. U knjizi Uite ih da budu sretni, Robert Sullo6, kolski psiholog i otac troje djece, sugerira da najbolje moemo pomoi djeci ako ih nauimo kako e razviti odgovorna ponaanja, to e ih voditi srei i zdravijem ivotu. Temeljena na knjizi U potrazi za sreom7 E. P. Good, Uite ih da budu sretni pokazuje roditeljima i uiteljima (odgajateljima) kako e pribliiti ideju kreiranja vlastite sree maloj djeci tako da biraju odgovarajua ponaanja potrebna za zadovoljavanje njihovih potreba na uravnoteen nain.6

Robert Sullo(1998); Uite ih da budu sretni, prevod Damir prljan. Varadin. E. P. Good (1999); U potrazi za sreom. prevod Damir prljan.Varadin.

.7

.

23

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

4.1.Metode razvoja komunikacije kod djece s posebnim potrebama Rad u grupi Rad u grupi bio bi podrka individualnom radu s djecom. Ovakav oblik rada vodi jaanju timskog duha, prua mogunosti za vjebanje samozastupanja i pomae samoostvarenju. elimo pomoi djeci da:

razviju povjerenje u sebe i druge obogate emocionalni ivot smanje osjeaj usamljenosti unaprijede ope i posebne kreativne spoznajne

sposobnosti od opaanih sposobnosti do umijea i smjelosti za uoavanje i rjeavanje kreativnih problema kao izazova za zdrav razvoj osobnosti. Razvoj komunikacije kroz igru

igre upoznavanja igre za bolju grupnu povezanost igre za socijalno uenje projektilne igre

igre za poticanje mate, kreativnosti i stvaralako rjeavanje problema Djeca s posebnim potrebama ee od svojih vrnjaka odstupaju od uobiajeno prihvaenih socijalnih pravila. Treba im pomo u razvoju socijalne interakcije. Stjecanje socijalnih vjetina pomae djeci s posebnim potrebama da se integriraju i bolje snau u svakodnevnom ivotu. Pomo vrnjaka je odlina tehnika za poboljanje slike o sebi. Djeca jako vole pomagati jedno drugome. Kroz grupne aktivnosti proraditi teme vezane za: uspostavljanje kontakata izgradnju povjerenja osvjeivanje osobne snage osvjeivanje granica 24

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

preuzimanje odgovornosti konstruktivno rjeavanje problema

Ciljevi ovakvih projekta su: Jaati samosvijest djece s tekoama u razvoju Poticanje emocionalnog razvoja kroz druenje, igru i komunikaciju Poticanje razvoja socijalnih vjetina vanih za kvalitetnu komunikaciju s drugima

Samosvijest je temelj psiholoke i pedagoke egzistencije. Svako dijete, a naroito ono s hendikepom, treba pomo u procesu stjecanja sigurnosti, samopouzdanja i povjerenja u sebe i svoju sposobnost da se nosi sa krizama odrastanja. Uspjeno suoavanje s kriznim situacijama zahtijeva sposobnost stvaranja odnosa, traganja za osobama koje zasluuju povjerenje u stresno doba, kao i sposobnost izraavanja osjeaja u tim odnosima, te zajednikog rjeavanja problema. U ranom djetinjstvu socijalne vjetine i sustav vrijednosti potreban za ivot u zajednici tek zapoinju svoj razvoj, a puni se potencijal ostvaruje u kasnijoj dobi kada dijete bude razvojno sposobno u potpunosti sagledati svoju ulogu u vlastitom ivotu i ivotu zajednice. Odnosi s drugima i prihvaanje drugih, razliitih od sebe, modaliteti su ljudskog ponaanja kroz koje se iskazuju socijalne vjetine i moralni stavovi. U razvoju samosvijesti djeteta veliku vanost imaju prvi ostvareni socijalni kontakti (s roditeljima i lanovima obitelji). Kroz doivljaj da ga njemu vana osoba ''vidi'', uvaava i potvruje njegovu vrijednost, brinui se za individualne djetetove potrebe, dijete razvija temeljno povjerenje u sebe i druge ljude. Dijete s tekoama u razvoju, zbog prirode svojih tekoa, sklono je fiksirati se u fazi egocentrinosti i biti usmjereno samo na vlastite potrebe, stoga mu je potrebna pojaana psihosocijalna podrka u razvoju pozitivnih osobina linosti (samopouzdanje, samopotovanje, samokritinost, radoznalost, otvorenost, ...). Razvoj tih osobina preduvjet je razvoju sposobnosti djeteta da razumije i uvaava tue osjeaje i potrebe, sagledava situaciju s razliitih stajalita i vodi razvoju stavova, sustava vrijednosti i socijalnih vjetina (suradnja, nenasilje, tolerancija, potovanje, suosjeanje, solidarnost, pravednost ...) nunih za kvalitetan suivot s drugima. Uspjena socijalna integracija djece sa posebnim potrebama ne dogaa se sluajno. Postoje uvjerljivi dokazi da u redovnim kolama, ak u predkolskim ustanovama ovu djecu vrnjaci esto odbacuju. 25

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

Odbacivanje je uoeno ve kod djece stare etiri godine, a ti se stavovi zauzimaju prema svim vrstama hendikepa (Schultz&Turnbull, u tisku). Djeci sa posebnim potrebama treba pomo pri ukljuivanju u drutvo. Terapijski proces kontekst je koji omoguava da kroz kreativne medije doivimo susret s djetetom i da se taj susret odvija na nain da podrka iz okoline preraste u podrku samome sebi. Po zavretku projekta oekujemo da djeca obuhvaena psihosocijalnom pomoi imaju:

razvijenije socijalne vjetine bolju komunikaciju s okolinom bolje snalaenje u stresnim situacijama vru poziciju i ulogu u socijalnoj zajednici prihvaaju ogranienja i iskoritavaju vlastite sposobnosti (pozitivni identitet) stabilnu linost (vii stupanj samopouzdanja i razvijeniju samosvijest)

Evaluacija projekta je kontinuiran proces koji ukljuuje:

sluanje i praenje djeteta tijekom same terapijske aktivnosti i davanje povratne informacije sociometrijska mjerenja anketu za roditelje

4.2.Uloga roditelja u razvoju komunikacije kod djece s posebnim potrebama Roditelji djece s posebnim potrebama ine jednu od glavnih poluga u razvoju komunikacije. Kako roditelj izuzetno dobro razumije i podrava svoje hendikepirano dijete, to jeste i bit njegove uloge i vanosti u pedagokom i psihosocijalnom razvoju djeteta s posebnim potrebama. Iz iskustva znamo da roditelji ne prepoznaju vanost odreenih odgojnih postupaka u za njih razvojno najprimjerenijoj dobi, a istovremeno smo suoeni s manjkom programa informiranja i intervencije. Drimo stoga da je neophodno ponuditi roditeljima mogunost pravodobnog savjetovanja, te elimo unaprijediti kvalitetu ivota obitelji djeteta s posebnim potrebama. Ispitujuu potrebe roditelja iskristalizirala se potreba za psiholokom pomoi. Psiholoka pomo je jo uvijek zadnji model koji se prihvaa u rjeavanju bilo kojih tekoa u naem drutvu, pa

26

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

smatramo da je samo uoavanje ovog naina rjeavanja problema svakodnevnog ivota u obitelji djece s posebnim potrebama velik napredak. U pogledu deformiteta i hendikepa veina djece s posebnim potrebama su djeca s cerebralnom paralizom, mentalnom retardacijom i distrofijom, te djeca ostalih vrsta potekoa. Sve su to teki oblici invaliditeta koji zahtijevaju pun angaman roditelja kroz 24 sata. Napori roditelja prvenstveno su usmjereni prema djetetu s invalidnou i borbi za to boljom rehabilitacijom i socijalizacijom. Kako djeca odrastaju, roditeljima je sve tee. Zahtjevi su sve vei, a snaga roditelja posustaje. Struan rad s roditeljima ne postoji. Za djecu s posebnim potrebama predviena je rehabilitacija u vidu fizikalne terapije, radne terapije, kolovanje u specijalnim ustanovama ili redovnim kolama. Kod djece s invaliditetom roditelj je glavni nositelj rehabilitacije djeteta. Razni strunjaci - lijenici, defektolozi, socijalni radnici .... - neprestano vre pritisak na roditelja kako je on odgovoran za razvoj i napredak djeteta s invaliditetom. Roditelji svakodnevno odvode djecu na razne rehabilitacijske aktivnosti. Roditelj djeteta s invaliditetom najee je fizioterapeut, defektolog, logoped. hidroterapeut, stalni voza, a najmanje mama i tata. Upravo zbog pritiska na roditelja poeljan bi bio i povremeni rad s roditeljem. Primjer (MATRAprojekta)8 za pomo roditeljima djece s posebnim potrebama u svrhu poboljanja interpersonalne komunikacije: Projekt bi trebao da ima slijedeu strategiju: 1. Individualno savjetovanje roditelja Budui da su roditelji djece s posebnim potrebama trajno vie pod pritiskom obaveza, imaju u prosjeku manje vremena za sebe od prosjenog roditelja (uz istovremeno vie izvora stresa od prosjenog roditelja), potreban im je prostor i vrijeme koje mogu posvetiti sebi. Podrku mogu dobiti a individualno savjetovanje im prua mogunost da u tim okolnostima ne moraju voditi rauna ni o kom osim o sebi. 2. Grupni rad s roditeljima Rad sa grupom roditelja, kao podrka njihovom timskom radu sa roditeljima koji u Udrugu dolaze po pomo. Ovaj oblik rada ukljuuje rad na grupnoj dinamici grupe roditelja kao i na jaanju timskog duha te pomoi oko komunikacije sa pojedinim ''tekim'' roditeljima ili ''tekim'' profesionalcima (socijalni radnici, lijenici ....) sa kojima roditelji dolaze u kontakt. U grupnom8

MATRA projekt pokrenut je 1999.god inicijativom Zaklade Nizozemska-Hrvatska i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske.

27

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

radu poeljno je da grupa nema vie od pet roditelja koji imaju sline ivotne situacije i zadatke. 3. Trosatne tematske radionice Trosatne tematske radionice za roditelje na predloene teme i/ili teme po dogovoru: ''Moje potrebe kao roditelja djeteta s posebnim potrebama'' ''Kako postii potovanje okoline za problematiku roditelja/djece s posebnim potrebama'' ''Vezanost roditelja i djece - put prema moguoj samostalnosti'' ''Komunikacija sa strunjacima'' ''Komunikacija sa rodbinom'' ''Postavljanje granica - kad se smije rei NE''

U ove radionice moe se ukljuiti do 10 roditelja, grupa ne mora biti homogena.

5. POLISENZORNA STIMULACIJA MODAKT9 PROGRAMOM Modakt je specijalizirani raunalni program osmiljen u svrhu logopedske rehabilitacije osoba s tekoama jezika i govora:izraavanja, razumijevanja, itanja, pisanja i izgovora.Odlika programa koja ga izdvaja od ostalih slinih programa je polisenzorna stimulacija, kao i njegova dinaminost koja terapeutu omoguava kreiranje bezbroj vjebi, prilagoenih posebnim potrebama svakog djeteta/odrasle osobe u rehabilitacijskom procesu. Program je sastavljen u formi 4 grupe vjebi: 1. "Slova", koja olakava usvajanje velikih i malih tiskanih slova, uz istovremeno djelovanje na vidnu i slunu percepciju korisnika.9

Autor programa je P.D. dr. Mike W. Roth, a koautori za Hrvatsku su dr.sc. Darko Novosel, prof. logoped i mr.sc. Tatjana Novosel, prof. logoped.

28

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

2. "Slike koje govore", pomou koje se radi na usvajanju novih naziva i pojmova, klasifikacija i slino, takoer uz simultano djelovanje na vid i sluh. 3. "Nadopunjavanje", u kojoj korisnik programa uvjebava itanje i pisanje rijei i reenica, ali i stvaranje zakljuaka, te primjenjuje znanja usvojena u prethodnim vjebama.4.

"Film", u kojem se nakon ogledanog kratkog filma (1-2) minute od korisnika programa trai da odgovori na pitanja vezana uz sadraj filma, tj. uvjebava se ili ispituje sposobnost razumijevanja i izraavanja.

Osim navedenog, pri svakoj vjebi korisnik uvjebava finu motoriku baratajui miem, kao i koordinacija oko-ruka, dok namjetajui mia rukom prati svoje akcije na zaslonu. Cilj terapije MODAKT programom je brza, uinkovita i trajna rehabilitacija jezika i govora. Do cilja se stie bre jer program istovremeno djeluje na vie osjetila, pa je tako primljeni podraaj potpuniji i lake se pamti, a korisnik programa uz minimalno podsjeanje reproducira usvojeno znanje. Nain rada: MODAKT program koriste se individualno, uz pomo logopeda, posebno educiranog za rad ovim programom u trajanju 30-45 minuta, ovisno o dobi i potrebama korisnika, na nain da korisnik radi jednu po jednu vjebu kreiranu za njega iz svake etiri grupe vjebi. Program omoguava terapeutu organizirano voenje dokumentacije za svakog pojedinog korisnika, kao i podataka same ustanove u kojoj se provodi rehabilitacija. Program MODAKT je priznat i u irokoj upotrebi i u Sloveniji, Austriji, Njemakoj, Australiji, SAD-u itd. (u nekim zemljama pod drugim imenom).

29

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

6. ZAKLJUAK Neka djeca nemaju razvijen govor, drugi su prividno rjeiti, no svima nedostaje sposobnost da vode obostranu dvosmjernu razmjenu i komunikaciju. Stil i sadraj njihovih jezinih vjetina je osebujan, ukljuujui izmiljanje rijei, reverziju zamjenica i eholaliju koja se manifestira kroz ponavljanje rijei ili kraih reenica npr. Na upit "Da li si gladan?" dijete ogovara "Da li si gladan?". Emocionalne reakcije na verbalno i neverbalno obraanje su neodgovarajue. Svaka individua, pa tako i dijete, sama odluuje o vremenskoj odreenosti svoje aktivnosti. Dijete bira kada i koliko e biti aktivno, a takoer i kada i koliko e se koristiti odreenim materijalima da bi usavrilo neto u sebi. Daleko bi vie zbunili dijete kad bi mu ponudili irok izbor materijala iju svrhu ono ne bi razumjelo. Montessori materijale ono razumije i bliski su mu te ih stoga potuje kao osnovne alate uenja. Sloboda u ovim razredima osposobljava dijete da napreduje slobodno i prema svojim potrebama, ali i da potuje slobodu druge djece. Pedagoka komunikologija, kad su u pitanju djeca uope i djeca s posebnim potrebama ne bi trebala odstupati bitno od osnovnih principa Montessori pedagogije, a to su: 1. PRINCIP "APSORBIRAJUEG DUHA" 30

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

Dijete je poput spuve koja upija sve oko sebe. Odgajatelj je svaka osoba koja preuzme odgovornost i od koje se oekuje da tijekom djetetovih osjetljivih razdoblja utjee na njega. 2. PRINCIP PROMATRANJA Promatranjem utvrujemo djetetove potrebe. 3. PRINCIP DISCIPLINE Dijete se ui odgovarajuim ponaanjima. 4. PRINCIP RADNOG INSTINKTA Radni instinkt je izraeniji odnosno snaniji ukoliko postoji sloboda izbora, disciplina i odgovarajui red unutar djetetovog okruenja. 5. PRINCIP SAMOSTALNOSTI Posredstvom materijala djetetu treba omoguiti razvoj samostalnosti. 6. PRINCIP MIROVANJA (TIINE) Vjebanjem tiine dijete uspijeva dosei svoj unutarnji mir putem ega se na diskretan nain razvija njegova aktivnost. 7. PRINCIP KONTROLE NAD POGREKAMA Rad s materijalima podeen je tako da dijete samo zapazi pogreku. 8. PRINCIP HETEROGENOSTI GRUPE Grupa nije sastavljena prema kronolokoj dobi. Mlaa djeca ue od svojih starijih prijatelje u igri. 9. PRINCIP "TRI VREMENA" Novi se sadraji ue kroz tri stupnja: a. Povezivanjem smislenosti s odreenim ponaanjem b. Ponovnim upoznavanjem s imenovanim objektima c. Ponavljanjem povezivanja objekata sa odreenim ponaanjem

Sama Maria Montessori slijedeim je rijeima zavrila svoj govor pred uiteljima u Indiji, naglasivi da se tu krije jezgra zadatka uitelja i odgajatelja:

"Help us, O God, to enter into the secret of childhood, so we may know, love and serve the child in accordance with the lows thy justice and following the holly will." (Hainstock, 1978.)

31

KOMUNIKOLOGIJA

Ivan Mikuli

"Pomogni nam Boe da prodremo u tajne djetinjstva, kako bi mogli znati, voljeti i sluiti djetetu u skladu sa tvojim zakonima o pravednosti i slijediti Sveti duh." (Hainstock, 1978.)

7. LITERATURA 1. Buba, G.(2005),Komunikologija. Kolegij za komunikologiju Sveuilite Zagreb. Zagreb 2. 3. Braja (1994.), "Umijee razgovora". Sveuilite u Zagrebu. Zagreb. Neill, S.(1994.), Neverbalna komunikacija u razredu. Educa, Zagreb4.

Rubin, R. B., Rubin, A. M., & Piele, L. J. (1999). Communication research:

Strategies and sources. Belmont, CA: Wadsworth, str. 5-7. 5. Reardon,K.(1998), Interpersonalna komunikacija. Alineja, Zagreb. 6. Srebot, R., Menih, K.(2003.), Putovanje u tiinu. Ostvarenje d.o.o., Lekenik. 7. Tomi,Z.(2000.), Komunikologija, Beograd. 8. Zarevski, P.(2001.), Psihologija pamenja i uenja. Naklada Slap, Jastrebarsko. 9. Vidaek-Hain,V.(2006.), Kultura poslovnog komuniciranja. Sveuilite u Zagrebu. Zagreb.

32