8 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska Sve su brojke zaokružene. Više informacija o stanovništvu dostupno je na: www.statistics.admin.ch

Švicarska u brojkama

STANOVNIŠTVO

8,5 milijuna stanovnika

8 544 500 stanovnika od kojih 2 148 300 nema švicarsku putovnicu

U Švicarskoj ima otprilike 8,5 milijuna stanovnika, od čega je 25 % stranih državljana. Više od polovice stanovnika koji nemaju švicarsku putovnicu rođeno je u Švicarskoj ili žive u njoj zadnjih deset godina. Većina stranih državljana dolazi iz država članica EU-a ili EFTA-e, većinom iz Italije (15 %), Njemačke (14 %) i Portugala (12 %). 17 % dolazi iz zemalja koje nisu države članice Europske unije.

4 službena jezika

Švicarska je višejezična zemlja. Postoje četiri službena jezika: njemački, francuski, talijanski i retoromanski. 63 % stanovništva kao prvim jezikom govori (švicarsko)njemačkim, 23 % francuskim, 8 % talijanskim i 0,5 % retoromanskim. U Švicarskoj se govori i engleskim, portugalskim, albanskim (3 do 5 % stanovništva) te raznim drugim jezicima. Mnogi se stanovnici izjašnjavaju kao bilingvalni.

Kršćanska većina

67 % švicarskog stanovništva izjašnjava se da pripada kršćanstvu. Katolici su u većini u 14 kantona, dok su protestanti u većini u 3 kantona. U preostalim kantonima nema jasne većine. 25 % građana nisu članovi nijedne religije – taj se broj povećava zadnjih godina.

37 % rimokatolika 24 % pripadnika Protestantske reformirane crkve 25 % ne izjašnjava vjersku pripadnost

6 % ostale kršćanske denominacije 5 % islamske denominacije

3 % ostalo/neutvrđeno

9 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska Sve su brojke zaokružene. Više informacija o stanovništvu dostupno je na: www.statistics.admin.ch

SAVEZNE FINANCIJE Primici od 73,51 milijardi CHF (2018.) Rashodi od 70,57 milijardi CHF (2018.)

Izravni savezni porez i PDV glavni su izvor prihoda Konfederacije te trenutačno ukupno donose 45 milijardi CHF. Izravni savezni porez podiže se za dohotke privatnih osoba (progresivno, najviše do 11,5 %) i za poslovnu dobit (8,5 %). PDV iznosi 7,7 % za većinu robe i usluga. U Saveznom ustavu utvrđuju se koje poreze Konfederacija smije podizati.

Otprilike trećina saveznih rashoda – 22 milijarde CHF – izdvaja se za socijalnu skrb. Polovica tog iznosa izdvaja se za mirovinsko osiguranje (OASI), a šestina za invalidsko osiguranje. Druga velika područja rashoda jesu zdravstveno osiguranje (smanjenje premija), migracija i dodatna davanja u okviru OASI-ja. Socijalna skrb jedno je od najbrže rastućih područja saveznih rashoda.

Ograničenje zaduživanja

Ustavom se propisuje da

Konfederacija neprestano održava

ravnotežu svojih rashoda i primitaka.

Potrebno je ostvariti višak kad je

gospodarstvo snažno, a može se

trošiti više nego što se uprihoduje kad

je gospodarstvo slabo. To ograničenje

zaduživanja prvi je put primijenjeno

2003. Od tada se savezni dug smanjio

za četvrtinu, sa 124 milijarde CHF na

99 milijardi CHF. U tom pogledu

Švicarska dobro stoji u usporedbi s

drugim zemljama: državno zaduženje

iznosi oko 28 % bruto domaćeg

proizvoda (BDP).

10 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska Sve su brojke zaokružene. Više informacija o stanovništvu dostupno je na: www.statistics.admin.ch

10 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska

Od saveza država do savezne države

POVIJEST ŠVICARSKE

Švicarska se razvijala tijekom stoljeća iz udruženja

različitih saveza u konfederaciju država i konačnu u

saveznu državu koju poznajemo danas. Njezine

državne granice i neutralnost utvrđeni su i priznati

međunarodno 1815.

Njezin je politički sustav uspostavljen Saveznim ustavom 1848. Od tada, ovlasti savezne vlade, politička prava i politička raznolikost znatno su se povećali.

1291. | Stara Švicarska Konfederacija SAVEZI

Promjena saveza među gradovima i okolnim područjima služila je održavanju unutarnjeg političkog poretka i vanjske neovisnosti. Izvorna tri šumska kantona Uri, Schwyz i Unterwalden osnovali su 1291. prvi dokumentirani savez. Pojam Eitgenoze (konfederativan) pojavljuje se prvi put 1315. U nadolazećim stoljećima, Konfederacija je nastavila rasti u okviru saveza i teritorijalnih osvajanja.

1803. – 1814. | Posredovanje

SLABA STRANA KONTROLA

Nakon izbijanja sukoba između federalista i pristaša Helvetske Republike, Napoleon je dao izraditi ustav koji se temeljio na Posredničkom aktu (Acte de Médiation), kojim se vratila djelomična autonomija kantonima te su se utvrdile kantonske granice.

1847. – 1848. I SONDERBUNDSKI RAT

Različita mišljenja o tome kako bi trebalo organizirati Konfederaciju dovela su do građanskog rata između liberalnih i katoličko-konzervativnih kantona. U tom su ratu pobjedu odnijele liberalne snage.

1798. – 1802. | Helvetska Republika

UNITARNA DRŽAVA POD

STRANOM KONTROLOM

Nakon francuske invazije 1798., Konfederacija je pretvorena u Helvetsku Republiku - unitarnu državu kojom se vladalo iz Pariza.

1815. | Savezni ugovor

NEUTRALNOST I

SAVEZ DRŽAVA

Nakon što je Napoleon poražen, velike europske sile priznale su švicarsku neutralnost i utvrdile njezine granice kakve su danas. Savezni ugovor iz 1815. povezao je različite saveze u jedinstvenu konfederaciju država odgovornu za sigurnosnu politiku.

1848. | Savezni ustav DEMOKRATSKA SAVEZNA

DRŽAVA

Saveznim ustavom dala su se većini građana (muškaraca) razna prava i slobode, uključujući pravo glasa i pravo da budu izabrani na izborima. Na saveznoj je razini uveden dvodomni sustav temeljen na američkom modelu, s tim da Nacionalno vijeće i Vijeće država biraju Savezno vijeće. Neke su ovlasti centralizirane. Švicarska se razvila u jedinstveno pravosudno i gospodarsko područje.

11

1874., 1891. | Proširena demokracija INICIJATIVA, REFERENDUM Revidiranim Saveznim ustavom savezna je vlada preuzela više dužnosti te su se proširila demokratska prava na saveznoj razini. Referendum je uveden 1874., a građanska inicijativa 1891. Parlament je 1891. izabrao prvog katoličkog konzervativca (danas CVP) u vladu. Prvi put od 1848. članovi Saveznog vijeća nisu više bili samo liberali.

1919., 1929. | Razmjerna zastupljenost PUT PREMA KONSENZUSNOJ DEMOKRACIJI Nacionalno vijeće izabrano je 1919. na razmjernoj osnovi te je i drugi katolički konzervativac ušao u Savezno vijeće. Član Stranke poljoprivrednika, obrtnika i građana (danas SVP) ušao je u Savezno vijeće 1929.

1971. | Jednake mogućnosti PRAVO GLASA ZA ŽENE

U veljači 1971. 66 % biračkog

tijela koje su tada činili

isključivo muškarci, glasovalo

je za to da se ženama osigura

pravo glasa na saveznoj razini.

Nakon te je odluke većina

kantona i općina i dala ženama

pravo glasa.

1914. – 1918. |

Prvi svjetski rat, opći štrajk

SOCIJALISTIČKE IDEJE

Siromaštvo i nezaposlenost

tijekom Prvog svjetskog rata

i socijalističke ideje koje su

proizašle iz Ruske revolucije

doveli su do općeg štrajka

.1918.

1939. – 1945. | Drugi svjetski rat

UKLJUČIVANJE

LJEVICE

Drugi svjetski rat doveo je do približavanja lijeve i desne političke opcije. Parlament je 1943. izabrao socijalnog demokrata u vladu, a 1951. ljevičarska stranka dobila je drugo mjesto u Saveznom vijeću. Savezno vijeće od 1959. sastoji se od članova iz četiri političke stranke („magična formula”, str. 43.).

2000 | Treći Savezni ustav

KONTINUITET I OTVORENOST

U potpuno revidiranom Saveznom ustavu naglašavalo se partnerstvo između Konfederacije i kantona te se njime uređivala raspodjela dužnosti. Švicarsku su glasači 2000. odobrili bilateralne sporazume između Švicarske i Europske unije. Dvije godine poslije glasovali su za ulazak u Ujedinjene narode.

12 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska

Konfederacija, kantoni i općine

FEDERALIZAM

13

Švicarska je savezna država: državna vlast dijeli

se između savezne vlade, kantona i općina.

Kantoni i općine imaju široku ovlast u

ispunjavanju svojih odgovornosti.

Federalizam omogućuje da Švicarska postoji kao jedno tijelo – unatoč četirima jezičnim kulturama i razlikama u regionalnim značajkama.

Konfederacija Švicarska, koja se naziva i Švicarska Konfederacija, savezna je država od 1848. Saveznim ustavom utvrđuju se dužnosti i odgovornosti Konfederacije. U to su uključeni švicarski odnosi s ostatkom svijeta, obrana, državna cestovna mreža i nuklearna energija. Švicarski Parlament, tj. Savezna skupština, sastoje se od Nacionalnog vijeća i Vijeća država, vlada se sastoji od sedam saveznih vijećnika, a Savezni Vrhovni sud odgovoran je za državnu sudsku praksu. Konfederacija se, među ostalim, financira izravnim saveznim porezom.

• 11 % svih švicarskih građana živi izvan

Švicarske („Švicarci u inozemstvu”).

• 85 % domaćeg stanovništva živi u

urbanim područjima.

• Primici od izravnog saveznog

oporezivanja iznose 31 % ukupnih

prihoda Konfederacije.

Kantoni Konfederaciju čini 26 kantona, koji su poznati i kao „države”. Svaki kanton ima vlastiti parlament, vladu, sudove i ustav. Kantonski ustavi ne smiju biti protivni Saveznom ustavu. Kantoni provode zahtjeve Konfederacije, ali određuju svoje aktivnosti u skladu s vlastitim potrebama. Imaju široku ovlast u odlučivanju o načinu na koji će ispuniti svoje odgovornosti, primjerice u područjima obrazovanja i zdravstva, kulturnih i policijskih pitanja. Svaki kanton ubire kantonski porez.

• Bruto domaći proizvod po stanovniku

u kantonu grad Basel više je nego triput

veći nego u kantonu Uri.

• U državnom planu fiskalnog

izravnavanja, Konfederacija i sedam

kantona su neto davatelji, a 19

kantona su neto korisnici.

• Narodne skupštine (Landsgemeinden)

i dalje se održavaju u kantonima

Appenzell Innerrhoden i Glarus.

Općine 26 kantona podijeljeno je u općine. Svaki kanton samostalno odlučuje o raspodjeli odgovornosti između njega i općina. Odgovornosti općina uključuju urbanističko planiranje, upravljanje školama, socijalnu skrb i vatrogasnu službu. Veće općine i gradovi imaju vlastite parlamente i organiziraju vlastite referendume. U manjim općinama odluke donose građani na općinskim skupštinama. Svaka općina ubire općinski porez.

• Najmanja općina (Kammersrohr, SO)

ima 29 stanovnika, a najveća oko 415

000 (Grad Zürich).

• Svake se godine u prosjeku spoji oko

30 općina, tako da se ukupan broj općina

smanjuje.

• U četiri od pet općina građani s

pravom glasa odlučuju o političkim

pitanjima na općinskim skupštinama.

14 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska

Temelji

IZRAVNA DEMOKRACIJA

Zgrada Parlamenta u Bernu: Udruga malih poljoprivrednika podnosi peticiju o genskoj tehnologiji. Član Parlamentarnih službi prima popise s potpisima.

15

Dioba vlasti 16 Izbori i glasovi 18 Stranke 20

16 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska

Temeljno načelo demokracije

DIOBA VLASTI Diobom vlasti sprječava se da jedna osoba ili institucija ima svu moć, a time se pridonosi zaustavljanju zlouporabe ovlasti. Ovlasti su podijeljene između triju državnih vlasti, odnosno zakonodavne, izvršne i sudske. Svaka osoba može istodobno pripadati samo jednoj od triju državnih vlasti. Švicarska je uvela diobu vlasti kad je 1848. osnovana nova savezna država.

Provođenje zakona Savezno vijeće djeluje kao švicarska vlada. Ono upravlja zemljom te provodi zakone i druge odluke koje donese Parlament. Svaki od sedam članova Saveznog vijeća na čelu je jednog od sedam saveznih odjela koji zajedno s Uredom saveznog kancelara čine Saveznu administraciju.

Donošenje zakona Parlament se sastoji od Nacionalnog vijeća i Vijeća država. Dva vijeća imaju jednake ovlasti, a zajedno čine Jedinstvenu saveznu skupštinu. Parlament donosi zakonodavstvo i nadzire aktivnosti Saveznog vijeća i Saveznog vrhovnog suda.

Vlada provodi zakone Parlament donosi zakone

Savezno vijeće i administracija

IZVRŠNA VLAST

NACIONALNO VIJEĆE

VIJEĆE DRŽAVA

ZAKONODAVNA VLAST

17

Tumačenje zakona Savezni vrhovni sud najviši je sud u Švicarskoj. Njegova je zadaća osigurati ujednačenu primjenu zakona i poštovanje prava običnih ljudi. Kao najviši žalbeni sud odlučuje i o sporovima između pojedinaca i države ili između Konfederacije i kantona.

Tko koga bira? U Švicarskoj oko 5,5 milijuna muškaraca i žena može glasovati na saveznim izborima. Osobe mlađe od 18 i strani državljani nemaju pravo glasa na saveznoj razini. Švicarski glasači biraju zastupnike u Parlamentu (zakonodavna vlast). Zbog toga je biračko tijelo vrhovno švicarsko političko tijelo. Državno vijeće predstavlja sve stanovništvo, dok Vijeće država predstavlja 26 kantona. Savezni izbori održavaju se svake četiri godine. Parlament bira članove raznih tijela: • Izvršne vlasti: sedam članova Saveznog vijeća i

Saveznog kancelara. Njihov mandat traje četiri godine i može ih se ponovno izabrati. (str. 42.)

• Sudske vlasti: predsjednika Saveznog vrhovnog suda te suce Saveznog vrhovnog suda i tri savezna prvostupanjska suda. (str. 80.)

• Švicarskog državnog odvjetnika: Državno odvjetništvo Švicarske istražuje i kazneno progoni savezna kaznena djela, kao što su djela koja uključuju upotrebu eksplozivnih naprava i špijunažu te kaznena djela koja počine savezni zaposlenici tijekom obavljanja svojih dužnosti. www.bundesanwaltschaft.ch

Tko koga provjerava? Parlament nadgleda Savezno vijeće i Saveznu administraciju, savezne sudove i Državno odvjetništvo. Članovi Parlamenta biraju se na izborima i odgovaraju narodu.

Savezni sudovi provode zakone

4 SUDA

SUDSKA VLAST

18 Švicarska Konfederacija – kratak vodič iz 2020. | Švicarska

Politička prava

IZBORI I GLASOVANJE

Građani Švicarske više su uključeni u upravljanje zemljom nego što je to slučaj u gotovo svakoj drugoj državi svijeta. Svi švicarski građani stariji od 18 godina imaju pravo glasa na nacionalnoj razini. Uz parlamentarne izbore koji se održavaju svake četiri godine, biračko tijelo može iznijeti svoja mišljenja do četiri puta godišnje na izravnim izborima o određenim političkim pitanjima. U većini slučajeva, glasa se o nekoliko prijedloga na svakom glasačkom listiću. Ustav i zakoni Glasovati se mora i o svakoj izmjeni Ustava (obvezni referendum). Za izmjene Ustava mora postojati pristanak većine građana i kantona (dvostruka većina). S druge strane, glasovanje u pogledu revidiranog ili novog zakona održava se samo ako se zatraži referendum. Novi se zakon prihvaća ako većina biračkog tijela glasa za njega (obična većina). Savezni glasovi i izbori 2020. U 2020. savezna glasovanja održat će se na sljedeće nedjelje: 9. veljače/februara, 17. svibnja/maja, 27. rujna/septembra i 29. studenoga/novembra. Savezno vijeće odlučuje barem četiri mjeseca unaprijed o kojim će se prijedlozima glasovati. Savezni izbori održavaju se svake četiri godine. Zadnji izbori održali su se 20. listopada/oktobra 2019.

Pravo glasa i pravo biti izabran na izborima Svatko tko može glasovati nema samo pravo glasa na parlamentarnim izborima, nego se može i kandidirati na izborima. Švicarski građani koji žive u inozemstvu imaju pravo glasa na izborima za Državno vijeće te, u nekim kantonima, za Vijeće država. Nacionalno vijeće i Vijeće država 200 članova Nacionalnog vijeća i 46 članova Vijeća država biraju izravno građani. Izbori se održavaju svake četiri godine tajnim glasovanjem. Jedina je iznimka kanton Appenzell Innerrhoden, u kojem Narodna skupština (Landsgemeinde) i dalje bira dizanjem ruku svojeg predstavnika u Vijeću država. • Izlaznost na savezne izbore bila je 45 %

(2015.: 48 %). • U 2019., 4645 žena i muškaraca

kandidirali su se na izborima na Nacionalno vijeće (2015.: 3788).

• Na saveznoj razini, žene imaju pravo glasa od 1971.

19

SREDSTVA IZRAVNE DEMOKRACIJE

GRAĐANSKA INICIJATIVA

Izmjena Ustava

Građani mogu pokrenuti građansku inicijativu

kojom traže izmjenu Ustava, ali ne i bilo koje

druge vrste zakona. Svaki švicarski građanin koji

ima pravo glasa može potpisati građansku

inicijativu, a skupina od najmanje sedam

građana (odbor inicijative) može pokrenuti

vlastitu građansku inicijativu.

100 000 potpisa

Prije održavanja glasovanja o građanskoj

inicijativi, odbor inicijative mora prikupiti 100

000 potpisa za prijedlog u roku od 18 mjeseci.

Savezno vijeće i Parlament predložit će treba li

prijedlog prihvatiti ili odbiti. Kako bi se prijedlog

prihvatio, većina građana i kantona mora glasati

za njega (dvostruka većina). Ako ga se prihvati,

obično je potrebno novo zakonodavstvo ili

izmjena postojećeg zakonodavstva kako bi se

provela nova odredba Ustava.

• Građanske inicijative uvedene su 1891. na

saveznoj razini.

• Od tada se glasovalo o 216 građanskih

inicijativa. Samo su 22 prihvaćene.

• Na dan 31. prosinca/decembra 2019., 16

inicijativa bilo je u fazi prikupljanja potpisa,

16 ih je čekalo odobrenje Saveznog vijeća ili

Parlamenta, a tri su bile spremne za

glasovanje.

NEOBVEZNI REFERENDUM

Zaustavljanje novog zakona

Parlament donosi novo zakonodavstvo i izmjene

postojećeg zakonodavstva. Građani mogu

reagirati pozivanjem na referendum o novim

zakonima i protiv određenih međunarodnih

ugovora. Pravo na pozivanje na referendum

važan je element švicarske izravne demokracije.

50 000 potpisa

Švicarski građani koji imaju pravo glasa mogu

potpisati zahtjev za održavanje referenduma.

Kako bi se referendum održao, mora ga zatražiti

osam kantona (referendum koji zahtijevaju

kantoni) ili se mora prikupiti 50 000 valjanih

potpisa u roku od 100 dana. Novi zakon stupa na

snagu ako većina glasača glasa za (obična

većina). Ako većina glasa protiv, nastavlja se

primjenjivati postojeći zakon.

• Referendum je uveden 1874. • Od tada je održano 190 neobveznih

referenduma, a glasači su odbili 80. • Na dan 31. prosinca 2019., razdoblje za

održavanje referenduma teklo je za 21 savezni akt i odluku. Prikupljali su se potpisi za glasovanje o šest prijedloga.