Victoria Boutenko - U 12 Koraka Do Sirove Hrane

/

Pohvale knjizi U 12 koraka do sirove hrane

^Zapoinjui od vlastitih opaanja i iskustava, koje dopunjava opsenim znanstvenim istraivanjima, Victoria Boutenko nam nudi obilje informacija koje stavljaju pod upitnik mnoga dosadanja razmiljanja o ljudskoj prehrani. Toplopreporuam ovu veoma zanimljivu knjigu.

- V a n c e M . L o g a n , d r . m e d .

Ovaje knjiga Biblija za sirove vegane. - R a l p h A n d e r s o n , b i o k e m i a r

^Temeljitost znanstvenog istraivanja Victorije Boutenko i jasnoa kojom je dobivene rezultate ovdje predstavila doista je osvjeavajui. Ona je u ovoj knjizi, poevi od praktinih uputa za primjenu reima sirove prehrane, preko opsenog popisa zdravih navika koje treba usvojiti da bi se postiglo optimalno zdravlje, pa do istraivanja podsvjesnih psiholokih i duhovnih konica, koje nas mogu sprijeiti u provoenju ak i najbolje smiljenog programa sirove prehrane, uspjela pokriti sve vane teme. Preporuit u ovu knjigu svojim pacijentima, studentima, svojoj obitelji i prijateljima.*

- R i t a m a r i e L o s c a l z o , d o k t o r k i r o p r a k t i k e , m r . s c i .

Zahvaljujui Victorijinoj knjizi U12 koraka do sirove hrane, moja obitelj i ja imamo mnogo vie od ivota nego to smo mogli i sanjati, a imamo i vie ivotne energije. ivot na sirovoj hrani, najbolji je ivot.

- L i n d a B r u n o , t r a v a r i c a , h i g i j e n i a r k a d e b e l o g c r i j e v a , i r i d o i o g

U 12 KORAKA DO SIROVE HRANE Kako se rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani

VICTORIA BOUTENKO

TELEdisk, 2008.

Biblioteka SVJETLOST

Nakladnik TELEdiskd.o.o.

Naslov originala 12 Steps to Raw Food

Copyright 2000., 2002., 2007., Victoria Boutenko Copyright za Hrvatsku - TELEdisk d.o.o.

Urednik biblioteke Darko Imenjak

Prijevod

Zdenka Drucalovi

Lektura Prof. Kristina Stojanovi Dizajn korica i grafika obrada VladartDesign

Tisak Denona d.o.o.

ISBN 978-953-7039-66-0

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 675086

S v a prava pr idrana. N i jedan d i o o v e kn j ige 'ne smije se reproducirat i bi lo k a k v i m m e h a n i k i m , f o t o g r a f s k i m ili e lektronsk im p o s t u p k o m niti se smije pohranjt i u povratn i sustav, prenosi t i , prevodit i na neki d r u g i jezik ili na bi lo koji na in kopirati za j a v n u ili pr ivatnu u p o r a b u b e z d o z v o l e Izdavaa

Mojoj majci Valentin! Bulgakovoj i mome ocu Valeriju Gladkiju,

koje volim i koji mi jako nedostaju, i koji su za me i sada, kad ih vie

nema, najvee nadahnue.

Zahvale

Zahvaljujem svojoj obitelji na ljubavi, strpljenju i podrci koja mi je bila osobito potrebna dok sam pisala ovu knjigu. Moja najdublja zahvalnost pripada mom anelu-pomoniku Christopheru Sabatiniju, koji je na nekoliko mjeseci preuzeo sve poslove u mome uredu i tako mi omoguio da se bavim kreativnim radom.

Posebno zahvaljujem svom prijatelju Edu Kelloggu, doktoru biokemije, koji je redigirao poglavlja u kojima se navode znanstveni podaci.

Smatram se posebno sretnom to imam prijatelje koji su bili spremni provesti sate i sate, ponekad i cijele noi, ureujui moj rukopis, to su: Victoria Bidwell, Laura Hamilton, Christopher Sabatini, Robert V. Grater, Verawnika Clay i Caryne Palmer. I naposljetku, elim izraziti svoju zahvalnost Phyllis Lin, Lonny i Carmen Doi, Grahamu W. Boyesu i Pameli Joy, koji su mi svojom velikodunom financijskom potporom omoguili da se mogu posve posvetiti pisanju. Hvala vam, dragi prijatelji. elim vam svima puno zdravlja, veselja, ljubavi i uspjeha u ivotu!

/

Sadraj P r e d g o v o r d r u g o m i z d a n j u 8 N a p o m e n a a u t o r i c e 1 3 Prvi dio - Zato sirova hrana? 15 P o g l a v l j e 1 . - Gdje je zapoela moja potraga 17 P o g l a v l j e 2. - to je nedostajalo u naem programu sirove prehrane? 27 P o g l a v l j e 3. - Oda zelenom kaastom soku 29 P o g l a v l j e 4. - Suvremena znanost istrauje ne- kuhanje 39 P o g l a v l j e 5. - to je to ivot? 50 P o g l a v l j e 6. - Vae tijelo nikada ne grijei 55 P o g l a v l j e 7. - to je jeo praovjek 62 P o g l a v l j e 8. - Praktinost nasuprot zdravlju 71 P o g l a v l j e 9. - Kako se hrani moja obitelj 76 P o g l a v l j e 10. - Bakterije- genijalan izum prirode 81 P o g l a v l j e 11. - A to je s kukcima? 87 Drugi dio - ovjekova ovisnost o kuhanoj hrani 93 P o g l a v l j e 12. - Je li doista rije o ovisnosti? 95 P o g l a v l j e 13. - Koliko je vano biti 100%'sirov"? 100 P o g l a v l j e 14. - Ovisnost o svakodnevnim namirnicama 106 P o g l a v l j e 15. - Traenje utjehe u kuhanoj hrani 116 P o g l a v l j e 16. - Zadovoljavanje unutarnje gladi 121 Trei dio - Kako se osloboditi ovisnosti o kuhanoj hrani 127 K o r a k 1 . ~ Postati svjestan problema 129 Korak 2, - Hraniti tijelo tako da nestane neodoljiva potreba za hranom . . . 139 K o r a k 3. - Stjecanje osnovnih vjetina i nabava opreme 143 K o r a k 4. - Volim te, bez obzira na ono to jede 156 K o r a k 5. - Izbjegavanje iskuenja 168 K o r a k 6. - Osiguravanje podrke 175 K o r a k 7. - Zahvalnost i opratanje 180 K o r a k 8. - Ostvarivanje snova , 185 K o r a k 9. - Prihvaanje drugih zdravih navika 192 K o r a k 10. - Postizanje bistrine uma 204 K o r a k 11. - U potrazi za duhovnim poslanjem 209 K o r a k 12. - Pruanje podrke drugima 215 etvrti dio - Recepti 221 B i l j e k e 240 B i b l i o g r a f i j a 257 K a z a l o 260 O a u t o r i c i 272

Predgovor drugom izdanju

Prvo izdanje ove knjige (objavljeno 2000.) bilo je izvrsno. Drugo izdanje je maestralno, U posljednjih est godina Victoria Bo-utenko uvela je posve nov pristup prehrani i postala pravi guru 'ive' hrane. Omoguila nam je da se do u tanine upoznamo sa svim prednostima sirove hrane. Njezina istraivanja o znaaju zelenja u ljudskoj prehrani posebno su zanimljiva i predstavljaju pravu prekretnicu u pokretu za 'ivu' hranu. Njezina knjiga o zelenim kaastim sokovima od velike je koristi za ljude na prijelaznom reimu prehrane ije je probavni sustav oslabljen, ali i kao opa podrka za sve one koji zelenje uzimaju barem jedanput dnevno. Victoria istie veliku vanost zelenja, objanjavajui kako je sama, dodavanjem dostatne koliine zelenja svom reimu sirove prehrane, uspjela popraviti svoje zdravstveno stanje. Victoria je uspjela izvrsno objasniti vanost sirove hrane. Snaga njezine knjige nije samo u opsenim novim istraivanjima o prednostima sirove hrane nego i u savrenoj jasnoi misli koja prosijava kroz ove stranice - u jasnoi njezine vlastite due. Victoria o svojim iskustvima i saznanjima o sirovoj prehrani kao nainu ivota govori s nevjerojatnim arom i posve otvoreno. to se znanstvene strane tie, knjiga je dopunjena zanimljivim, tek odnedavno dostupnim podatcima - tu je, primjerice, njezino izvanredno istraivanje o tome kako su ljudi sa sirove, uglavnom veganske, prehrane (sline onoj kod impanza) postupno preli na prehranu mesom.

Od posebna je znaaja Victorijin prikaz rezultata znanstvenih istraivanja o krajnjim proizvodima uznapredovale glikoksida-

P r e d g o v o r d r u g o m i z d a n j u

cije (AGE), s obzirom na veliku ulogu AGE-a u degenerativnim procesima, do kojih dolazi zbog pretjerane koliine eera u organizmu. Visoka razina AGE-a u prehrani moe dovesti do neurodegenerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, kao i do otkazivanja bubrega. Kao to moemo vidjeti kod dijabetesa, AGE-i su doslovce uzrok ubrzanog procesa starenja. Ova je knjiga dobro potkrijepljena znanstvenom dokumentacijom, zahvaljujui opsenim istraivanjima to ih je autorica provela u mnogobrojnim znanstvenim asopisima. Meu ostalim istraivanjima s kojima nas Victoria upoznaje u ovoj knjizi, neobino je vano ono o akrilamidima - karcinogenim tvarima koje se povezuje s kuhanim krobom. To je danas postao globalni problem, jer akrilamidi, kako se ini, kod ljudi izazivaju rak. Kuhanjem i termikom obradom mesa i ribe stvaraju se, uz razne druge mutagene i karcinogene tvari, i he-terocikliki amini. Oito je dakle da emo, budemo li hranu jeli sirovu, izbjei sve ove otrove. Victoria pred javnost iznosi i mnoge druge znanstvene podatke koji govore o sastojcima u sirovoj hrani koji su za zdravlje itekako korisni, kao to su fitokemikalije, antioksidansi i mnogi drugi. Primjerice, molekule resveratrola mogu aktivirati gene ljudske dugovjenosti, a falkarinol u sirovoj mrkvi pomae u prevenciji i lijeenju raka. Povrh toga, knjiga U 12 koraka do sirove hrane znai prekretnicu u pokretu za 'ivu hranu. Jedan vaan problem, kojemu u ovoj knjizi Victoria prilazi s priroenom joj skromnou i mudrou, jest injenica da su neki ljudi, iz raznih razloga koji se ovdje navode, ovisni o kuhanoj hrani. Upravo zbog te ovisnosti prelazak na reim sirove prehrane ljudima teko pada. Victoria je u svom programu 'U 12 koraka pristupila rjeavanju toga problema na otvoren i lako razumljiv nain. Za prelazak na reim sirove prehrane ljudima je potrebna snana podrka okoline, ali i program, nainjen s puno obzira i suo-

9

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o P r e d g o v o r d r u g o m i z d a n j u

sjecanja, koji e im pomoi da ostanu pri svojoj odluci. Ova knjiga U 12 koraka do sirove hrane bit e im pritom od velike pomoi. Victoria je svoj program 'U 12 koraka ispunila mnotvom doista praktinih uputa, pokazujui pritom veliko razumijevanje za ljude koji se u prijelaznom razdoblju susreu s mnogim tekoama. Kad sam 2000. g. proitao ovu knjigu i o njoj razgovarao s Vi-ctorijom nisam imao pojam da se tako teko rijeiti ovisnosti o kuhanoj hrani. Zahvaljujem Victoriji to me je u tome prosvijetlila. Drago mi je to je ova knjiga objavljena i pozivam sve koji posjeuju na Centar za pomlaivanje 'Drvo ivota' (centar 'ive' hrane i oaza za duhovnu obnovu, smjeten u junoj Arizoni, u kojemu sam upravitelj) da ju proitaju. Ovo drugo izdanje mnogo dublje zahvaa u temu i ja ga svim svoj im namjetenicima preporuam kao obvezatno tivo jer e im pomoi da svima, koji imaju problema sa prelaskom na sirovu hranu, u budue pristupaju s vie razumijevanja i suosjeanja. Victorijina priroena skromnost i mudrost ine ovu knjigu jo vrjednijom. Time to otvoreno govori o tekoama s kojima su se ona i njezina obitelj susretali u prijelaznom razdoblju, autorica je ovoj knjizi dala osobni peat i uvjerljivost. Victoria je ovdje osvijetlila i razne utjecaje kojima je ovjek izloen kao to su civilizacijsko okruenje, drutveni pritisci, programiranje od roenja i privlana snaga kuhane hrane kao sredstva ovisnosti, a potom nam ponudila nekoliko naina na koje to moemo uspjeno promijeniti. Prie o potekoama s kojima se morala boriti njezina obitelj, koju je to iskustvo zbliilo i pomoglo joj da se razvije na duhovnom planu, mogu biti poticaj za cijelu ljudsku zajednicu, bilo da je rije o duhovnom ivotu ili o ivotu na sirovoj prehrani. Premda je prvenstvena namjena ove knjige da nam pomogne shvatiti kakvim se opasnostima izlaemo jedui kuhanu hranu, Victoria ovdje opirno govori i o blagotvornom djelovanju

sirove hrane na nae fiziko i psihiko zdravlje. Ona nam prenosi svoja iskustva o pripremi jela od sirove hrane, s posebnim naglaskom na njezinim zelenim kaastim sokovima. Ali pritom ne nudi samo gotove recepte, nego nas potie da pustimo mati na volju i sami kreiramo jela koja e nas najvie zadovoljiti. Kao velika poznavatelj i ca sirove hrane, Victoria pomae itatelju da se dobro upozna sa svim, pa i najmanjim potankostima u procesu prijelaza na reim sirove prehrane. I ona, ba kao. i mi u 'Drvu ivota', inzistira na tome da jela od sirovih namirnica budu ukusna, osobito na poetku, kad je ljudima za to bezbolniji prijelaz potrebna psiholoka utjeha koju im prua gurmanski zainjena hrana. Istodobno, meutim, istie i ono to poklonici sirove hrane naposljetku naue: to dulje ivi na sirovoj hrani to e ti ova gurmanska komponenta biti manje vana, osim moda na zabavama. Victoria ljudima daje dragulje za koje se oni mogu uhvatiti i pomou kojih mogu uspjeno postati 'sirovi'. Druga zasluga ove knjige je to ona pomae ljudima da postanu sami svoji najbolji strunjaci. Kako autorica istie, na polju nutricionizma vlada velika zbrka, bila rije o 'ivoj' ili kojoj dugoj hrani, a Victoria se trudi da ljude ohrabri da - nakon to obave detoksikaciju - ponu oslukivati signale koje im alje vlastito tijelo, jer e tako uvijek tono znati to je u kojem trenutku za zdravlje njihova organizma najpotrebnije. Ova je knjiga doista znaajno djelo i m e n i j e osobito drago to mi se pruila prilika da napiem predgovor Drugom izdanju. Zduno je preporuam svakomu tko pomae ljudima da prijeu na reim sirove prehrane, svakomu tko dri teajeve iz sirove prehrane i svakom simpatizeru 'ive hrane kojemu treba podrka. Victorijina knjiga predstavlja najkorisniji, najpouniji i najmudriji doprinos pokretu za sirovu hranu u posljednjih nekoliko godina. Zahvalan sam joj na pionirskom radu i na njezinu velikom znanju i iskustvu koje je s nama podijelila.

10 11

U 1 2 K O R A K A 0 0 S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o

elim vam dobro zdravlje, sreu i duhovno zadovoljstvo.

- Gabriel Cousens, dr. med. Diploma Amerikog odbora za holistiku medicinu

Diploma ayurvedske medicine Upravitelj Centra za pomlaivanje'Drvo ivota'

Autor knjiga: Spiritual Nutrition, Conscious Eating i Rainbow Green Live Food Cuisine.

12

Napomena autorice

vrsto vjerujem da smo svi stvoreni da budemo zdravi, da su naa prekrasna tijela savrena i da bolest nije normalno stanje. A ipak, koliko savreno zdravih ljudi poznajete? Shvaam da nae zdravlje i vitalnost uvelike ovise o prehrani. Veina nas ima kakvu-takvu predodbu o tome koja je hrana zdrava, odnosno koja nam daje dovoljno ivotne energije. Ja zdravlje izravno povezujem s osjeajem fizike lakoe, dobrim raspoloenjem i bistrinom uma, ali i s najvanijim od svega, s koliinom ivotne energije koja je dovoljna za ostvarenje mojih snova. Jo se sjeam razdoblja kad mi je, zbog bolesti, ivot bio gotovo posve lien radosti; bolest je iscrpila svu moju ivotnu energiju i sprijeila me da se bavim aktivnostima koje su me mogle usreiti i ispuniti mi ivot.

U naem drutvu vlada uvjerenje da su mnoge bolesti neizljeive. Tvrdim da je takvo uvjerenje posljedica nae ovisnosti o nezdravoj hrani i osjeaja da nismo u stanju promijeniti svoje prehrambene navike. Naalost, lijenici ni na koji nain ne mogu nadomjestiti ono to nam nedostaje u prehrani premda ine sve to je u njihovoj moi. Svaki dan susreem ljude koji oajniki pokuavaju popraviti svoj nain prehrane, ali nisu u stanju promijeniti svoje navike. Uvijek se iznova zatiu kako jedu ono to su vrsto odluili izbjegavati. Nakon mnogo eksperimentiranja i istraivanja dola sam do zakljuka da se ove ovisnosti mogue osloboditi te da, promjenom prehrambenih navika, moemo uvelike poboljati svoje zdravstveno stanje.

13

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / Vi eto r i a B o u t e n k o

Tijekom posljednjih dvanaest godina odrala sam na tisue teajeva i radionica diljem svijeta. Primam na tisue pisama u kojima mi se ljudi, koji primjenjuju moje tehnike za uspjean prelazak na zdraviju hranu, zahvaljuju. U ovom popravljenom i proirenom izdanju knjige U12 koraka do sirove hrane, dopunila sam svoj rad rezultatima najnovijih znanstvenih istraivanja; dodala sam jo pokoji primjer iz vlastita iskustva; pokuala sam objasniti povijest nastanka ljudske ovisnosti o hrani; a na kraju sam ukljuila i svoje najuspjenije tehnike za rjeavanje svakodnevnih problema, zajedno sa svojim najboljim receptima. Uivajte u itanju, jedva ekam da se susretnemo negdje na soku!

Neka Vam je nazdravlje!

Victoria

14

ZATO SIROVA HRANA?

Poglavlje 1.

GDJE JE ZAPOELA MOJA POTRAGA

Molite, i dat e vam se! Traite, i nai ete! Kucajte, i otvorit e vam se!

-Mat. 7,7

Mi u obitelji znamo u ali rei kako smo imali sree da se svi razbolimo u isto vrijeme, ali one davne 1993. godine nai nam zdravstveni problemi nisu nipoto bili aljivi. Sve etvoro (moj suprug, nae dvoje djece i ja) bili smo nasmrt bolesni. Meni je bilo tek trideset osam godina a ve mi je bila dijagnosticirana bolest od koje je umro i moj otac, srana aritmija, odnosno nepravilan rad srca. Zbog loe cirkulacije noge su mi bile stalno oteene, teila sam gotovo 130 kilograma, a i dalje sam dobivala na teini. Nou mi je esto trnula lijeva ruka, bojala sam se da u umrijeti i da e moja djeca ostati bez majke. Sjeam se kako sam neprestano bila umorna i bezvoljna. Konano mi je lijenica rekla da za moje zdravlje ne moe vie nita uiniti. Rekla je doslovno: Mislim da vam sada preostaje jedino da se molite. Moj suprug Igor stalno je pobolijevao, jo od najranijega djetinjstva. U ranoj mladosti, sa sedamnaest godina, ve je bio preivio devet kirurkih zahvata. Budui da je bolovao od progresivne hi-pertireoze i kroninog reumatskog artritisa, u dobi od trideset i osam godina bio je totalna ruevina. Za kinih dana ja sam mu morala vezivati cipele jer se njegova artritina kima nije htjela saviti. Igorov srani ritam penjao se iznad 140 otkucaja u minuti,

17

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V I e t o r i a B o u t e n k o

za sunanih dana oi su mu suzile a ruke drhtale. Patio je od kronine iscrpljenosti i stalno trpio bolove. Lijenik mu je rekao kako se mora pomiriti s injenicom da e ostatak ivota provesti u invalidskim kolicima. Naa ki Valja roena je s astmom i alergijama. Bila je bljedunjava djevojica nezdrava izgleda, osuena na sjedilaki nain ivota; ako bi potrala ili skoila uhvatio bi je kaalj i poinjala se guiti. Te 1993. godine, kad joj je bilo osam godina, Valja se gotovo svake noi budila zbog kalja koji nije prestajao sve dok je Igor ne bi izmasirao. I konano, naem sinu Sergeju, kojemu je bilo devet godina, otkriven je dijabetes. U trenutku kad su nam lijenici priopili da e Sergej morati prijei na inzulin nai su se rauni za lijekove, zdravstveno osiguranje, lijenike preglede i recepte ve kretali izmeu dvije i etiri tisue dolara mjeseno. Igor i ja bili smo u oku. Moja baka, dijabetiarka, nedavno je bila umrla od prevelike doze inzulina. Nisam htjela ni pomisliti na to da se Sergeja podvrgne lijeenju tako opasnim lijekom. Sjeam se kako sam cijelu tu no proplakala u kuhinji, ponavljajui u sebi: Boe, zato kanjava moju obitelj? to smo skrivili? Koliko toga jo moemo podnijeti? Zato nam se zdravlje, usprkos svim naim naporima, stalno pogorava? I neprestano sam sebi ponavljala: Ne mogu ga staviti na inzulin. Jednostavno, ne mogu.

Ujutro sam otila u medicinsku knjinicu i provjerila to u knjigama pie o dijabetesu. Sve su objanjavale da e od injekcija inzulina Sergeju vremenom oslabjeti vid, a mogu mu zakazati i bubrezi. Tada je moj strah od inzulina postao jo vei. Nisam znala to da poduzmem, pa sam se odluila za taktiku odgaanja. Nadala sam se da u Sergejevo lijeenje inzulinom moi odgoditi za dva tjedna ili vie, te da u za to vrijeme uspjeti nai drugo rjeenje. Moja je baka esto govorila: Traite, i nai ete!. S tim rijeima u srcu, poela sam zduno traiti neko drugo rjeenje.

18

/ ' . P o g l a v l j e 1 . / G D J E J E Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

Sve sam to vrijeme drala oi i u ui irom otvorene. Svakoga koga bih susrela pitala sam o alternativnom lijeenju dijabetesa. Nakon to sam mnoge nepoznate ljude tako zaskoila na ulici, zakljuila sam da ima smisla pitati samo one koji djeluju zdravo. Ubrzo sam postala pravi strunjak u uoavanju takvih osoba i usput razvila vlastiti pristup. Najprije bih takvoj osobi zdrava izgleda rekla: 0 , vi upravo blistate od zdravlja. Obino bi se ta osoba samo nasmijeila i odgovorila: Hvala! Onda bih postavila pitanje o dijabetesu. Isprva sam bila lak plijen trgovakih putnika, pa sam u tjedan dana znala skupiti po cio snop posjetnica predstavnika raznih tvrtki to prodaju dodatke prehrani ili nude alternativna lijeenja. Nisam imala pojma to zapravo traim, ali nastavila sam s potragom.

U roku od dva mjeseca udo se dogodilo! Providnost me je dovela do zagovornice sirove hrane koja je u to vrijeme ivjela u Coloradu. Elizabeth je stajala ispred mene u redu pred alterom u banci udaljenoj samo dvije ulice od moga stana. Kad sam je pogledala, prvi sam se put na vlastite oi uvjerila to to znai kad ljudi za nekoga kau da ima blistav ten! Rekla sam joj da se divim njezinu zdravu izgledu i upitala: Mislite li da se dijabetes moe izlijeiti prirodnim sredstvima?

Obasjala me smijekom i odgovorila: Naravno! Zato ste tako sigurni? - ivo me je zanimalo. Zato to sam prije dvadeset godina izlijeila rak debelog crijeva, i to etvrtoga stupnja. - objasnila je Elizabeth. Ali to nije isto to i dijabetes! - pobunila sam se. Isto je, sve je to isto. - odluno me je ispravila Elizabeth. Smijem li vas pozvati na ruak, pa da malo porazgovaramo o tome? - zamolila sam.

Hvala, ja tu hranu ne jedem, no rado u odgovoriti na vaa pitanja. - ljubazno je pristala Elizabeth.

19

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V k t o r i a B o u t e n k o

Tako smo Elizabeth i ja sjele pred banku a ona mi je poela priati o sirovoj hrani, za koju sam tada prvi put ula. Isprva sam bila razoarana. Ja sam traila neko ozbiljnije rjeenje. Bila sam spremna naporno raditi i platiti bilo koji iznos za neku udotvornu travu ili terapiju. Sirova mi je hrana zvuala jednostavno smijeno - odve pojednostavljeno. Ve sam i prije ula za sirovu hranu, ali nisam bila tako naivna da u to povjerujem. I zato sam zapitala Elizabeth: Vjerujete li vi stvarno da ljudi mogu ivjeti samo od voa, povra, oraastih plodova i zrnja, i to prijesnoga?! Elizabeth je u prilog svoje tvrdnje iznijela tri nepobitna argumenta:

Prvo, ivotinje ne kuhaju; drugo, ja ve dvadeset godina jedem iskljuivo sirovu hranu i izlijeila sam rak debelog crijeva i tree, nitko se od nas nije rodio sa tednjakom objeenim o pupkovi-nu.

Ova objanjenja bila su sve samo ne znanstvena, ali meni nije padalo na pamet nita ime bih ih pobila. Osim toga, snano me se dojmio Elizabethin mladenaki izgled i oajniki sam eljela da se svi u mojoj obitelji ponu bolje osjeati. Elizabeth m i j e posudila knjigu o sirovoj hrani i dala svoj telefonski broj. Otila sam kui i bacila se na itanje. eljela bih naglasiti kako je 1993. godine bilo objavljeno tek nekoliko knjiga o sirovoj hrani, a i te niste mogli kupiti u knjiarama, nego samo izravno od autora. Brzo sam proitala knjigu koju mi je Elizabeth posudila i odjednom su mi se prednosti sirove hrane uinile oiglednima. A onda sam se uplaila. Pomislila sam: Sada u se morati odrei i posljednjega zadovoljstva u ivotu. A istodobno sam jedva ekala da iskuam dijetu na bazi sirove hrane i vidim hoe li djelovati. Igor je primijetio da sam uzbuena. Pitao me je to itam. Duo, odgovorila sam, mislim da sam nala neto to e pomoi naem sinu: dijeta na bazi sirove hrane! Nisam, meutim,

/ 1 P o g l a v l j e 1 . / G D J E J E Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

sigurna da e on to moi sam. Igore, to misli, bismo U to mogli pokuali svi zajedno, samo nekoliko tjedana, da vidimo kako djeluje, molim te? Igor je doslovce poludio. Ja sam Rus i ne mogu ivjeti od hrane za zeeve. Ja radim fizike poslove. Volim svoj ruski bor sa svinjetinom! Osim toga, hrana ujedinjuje obitelj. Veera je jedino vrijeme kad se naa obitelj nae na okupu. Sada ti od nas zahtijeva da se okupljamo oko sirove mrkve?! Razmisli malo. ovjek mora etrnaest godina studirati kako bi postao lijenik! Misli li ti da zna vie od lijenika? Sjeti se samo silnih milijuna dolara to ih drava ulae u medicinska istraivanja. Hoe mi rei kako oni nita ne znaju, a ti zna? Da je takvo jednostavno lijeenje mogue, lijenici bi ga ve odavno primjenjivali. Zna koliko te volim. No ako si odluila krenuti na ovu suludu dijetu, znaj da time dovodi u opasnost na brak. Bila sam razoarana, ali odluila sam se vratiti na temu sirove hrane u nekom zgodnijem trenutku. Jednoga se jutra moj suprug probudio u uasnom stanju. Na vratu mu se bila pojavila velika oteklina, imao je jake bolove i nije mogao govoriti. Odvezla sam ga u bolnicu. Nakon to je pogledao Igorove krvne nalaze, lijenik mu je rekao: Morat ete na operaciju. Vaa titnjaa je u loem stanju i treba je odstraniti.* Igor se tomu odluno usprotivio: Ja sam proao ve devet kirurkih zahvata. Nijedan mi nije pomogao i odluio sam da se vie nikada neu podvrgnuti nijednoj operaciji. Ova operacija je apsolutno nuna. - uvjeravao ga je lijenik. to ako je ipak odbijem? - pitao je Igor prkosno. Onda ete umrijeti. - mirno je odvratio lijenik. Kako brzo? - zanimalo je Igora. Vjerojatno za manje od dva mjeseca. - glasila je lijenikova prognoza.

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a f i o u t e n k o

U tom u sluaju radije prijei na sirovu hranu! - objavio je Igor. Otili smo kui. Pojma nismo imali da e taj dan - 21. sijenja 1994. - obiljeiti prekretnicu u zdravstvenom stanju nae obitelji. Kasnije toga dana moj suprug, nae dvoje djece i ja preli smo na nov nain prehrane i otada jedemo iskljuivo sirovu hranu. Meutim, dok smo se vozili kui iz bolnice, ne znajui kakva nas budunost oekuje, sloili smo se da emo dva tjedna pokuati jesti sirovu hranu i onda vidjeti hoe li nam se zdravlje za to vrijeme iole poboljati. Nekoliko sati kasnije, kad se Igor odvezao na posao, ja sam otila u kuhinju. Bilo mi je posve jasno da se ovjeku samo jedanput u ivotu prua prilika za takvu korjenitu promjenu. Zato sam se odluno bacila na posao. Pomno sam pregledala hranu to smo je drali u hladnjaku i po kuhinjskim ormariima i otkrila da u kui gotovo pa i nemamo sirove hrane. Sve mora nestati! Uzela sam vrstu vreu za smee i pobacala u nju sve mahunarke, tjesteninu, itarice, riu, gotove obroke, sladolede na tapiu, slatko vrhnje, kruh, umake, sir i limenke tunjevine. Sljedei su na redu bili aparat za kavu, toster i stroj za rezance. Na kraju sam iskljuila tednjak i pokrila ga velikom daskom za rezanje. Sada je naa kuhinja izgledala kao da se selimo. Jedini predmet koji je ostao na radnoj plohi bila je naa golema, skupa mikrovalna penica. Dok smo ivjeli u Rusiji nismo mogli imati mikrovalnu penicu jer su ruski znanstvenici otkrili da su mikrovalne penice veoma tetne po zdravije pa su one u Rusiji bile zabranjene. Posljedica toga bila je da smo, odmah po dolasku u Sjedinjene Drave, kupili jednu poveliku. Sada sam buljila u tu mikrovalnu penicu i shvatila da ne znam to bih s njom. Sjetila sam se svih slasnih sendvia sa sirom, vonih pita i ostalih uda to sam ih u njoj znala pei. Tada sam pomislila na Sergeja i njegov dijabetes. Nipoto, ni pod kojim uvjetom, nisam eljela da on prijee na inzulin. Uzela sam stoga eki i razbila staklena vrata svoje mikrovalke. Potom sam

P o g l a v l j e 1 . / G D J E J E Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

je odnijela u garau. Pokupila sam sve nae, posve nove lonce i tave (koje sam bila dobila za Boi) i iznijela ih na plonik pred kuom, odakle su za nekoliko minuta nestali. Nakon toga sam odjurila do mjesnog supermarketa. U to vrijeme nisam imala pojma da postoje ve pripremljena jela od sirove hrane. Nisam imala pojma to ljubitelji sirove hrane zapravo jedu, budui da, osim Elizabeth koja se hranila jednostavno, nijednoga nisam poznavala. Nikad do tada nisam ula za krekere od dehidriranih lanenih sjemenki, za mlijeko od oraatih plodova, sir od sjemenki ili za prijesne kolae. Za mene je sirova hrana uglavnom znaila salate. Osim toga, dola sam iz Rusije, gdje se svjee voe i povre moe nabaviti samo ljeti. Bili smo naviknuti jesti krumpir, meso, tijesto, mnogo mlijenih proizvoda i, tu i tamo, malo voa. Nismo obiavah jesti salate, a moja obitelj nije ba voljela ni povre. Zbog svega toga ja sam, to se kupnje tie, uglavnom bila ograniena na dio s voem u odjeljku s poljoprivrednim proizvodima. A i ondje smo, zbog naih skromnih primanja, obino kupovali samo jabuke, narane i banane. I tako sam napunila kolica s ta tri artikla.

Kad su djeca dola iz kole a Igor s posla pitah su to ima za veeru. Odgovorila sam neka pogledaju u hladnjak. Djeca nisu mogla vjerovati svojim oima. Gdje su naa gotova jela? Kamo je nestao sav sladole? - pitah su izbezumljeno. Sergej je odluno izjavio: Radije u cijeloga ivota dobivati injekcije inzulina nego se ovako suludo hraniti. Odbili su jesti i otili svako u svoju sobu gledati video. Igor je pojeo nekoliko banana, ali se alio da je od njih jo gladniji. Taj smo dan imah puno vremena. Sjeam se kako smo etali iz jedne sobe u drugu i stalno pogledavali na sat. Tada sam prvi put shvatila koliko sam vremena troila na razmiljanje o hrani, na planiranje obroka i kuhanje, na jelo i na ienje nakon jela.

23

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a B o u t e n k o

Muila nas je glad, osjeali smo se nelagodno, nekako nestvarno i izgubljeno. Pokuali smo gledati televiziju, ali reklame s peenim piliima bile su nam nepodnoljive. Jedva smo nekako izdrali do devet sati. Budui da zbog prazna eluca nisam mogla zaspati, cijelu sam no sluala korake u kuhinji i zvukove otvaranja i zatvaranja ladica. Ujutro smo se probudili neuobiajeno rano i okupili u kuhinji. Na radnoj plohi zapazila sam hrpu kora od banana i narani. Valja nam je priznala da te noi nijednom nije zakaljala. Sjeam se da sam joj rekla: To je samo sluajnost, ova sirova hrana ne moe tako brzo djelovati. Sergej si je izmjerio eer. I dalje je bio visok, ali ipak nii nego proteklih nekoliko tjedana. Igor i ja osjeah smo da imamo vie energije, bili smo nekako poletniji i openito bolje raspoloeni. Ali smo bili i strano gladni. Nikada nikome nisam rekla da je prijelaz na sirovu hranu lagan. Nama je, zapravo, izuzetno teko padao. Naa su tijela traila hranu na koju smo bili naviknuli. Prvih nekoliko tjedana neprekidno sam, u svakom svom budnom trenutku, matala o pecivu sa sir-nim namazom, o toploj juhi, o okoladi i ipsu. Nou sam, u snu, pod jastukom traila pomfrit. Iz obiteljskog budeta otuila sam dva dolara koja sam stalno drala u depu. Moj tajni plan bio je da, jednoga dana kad ostanem pola sata sama, otrim u restoran na uglu, kupim vruu pizzu sa sirom, na brzinu je pojedem, a da me pritom nitko ne vidi, vratim se kui i nastavim jesti sirovu hranu. Sreom, tih pola sata nikada nije dolo. U meuvremenu su se poele dogaati promjene nabolje. Valja nou vie nije kaljala i vie nije imala napade guenja. Sergejev se eer postupno stabilizirao. Oteklina na Igorovu vratu splasnula je. Bilo se normaliziralo, a simptomi hipertireoze svakim su danom bivali sve manje uoljivi. Ja sam zapazila da mi je odjea, ak i netom oprana, postala prevelika. To se nikada prije nije dogodilo. Bila sam uzbuena! Svako jutro trala sam do zrcala i pomno

24

P o g l a v l j e 1 . / G D J E J E Z A P O E L A M O J A P O T R A G A

prebrojavala bore koje su jedna za drugom nestajale. Lice mi je nesumnjivo izgledalo bolje i mlae svakim danom ovog sirovog ivljenja. Nakon mjesec dana uzimanja sirove hrane Sergej me je upitao zato mora mjeriti koliinu eera u krvi svaka tri sata ako je sada stalno u granicama normale. Rekla sam mu neka je mjeri samo jedanput dnevno, i to ujutro. Broj otkucaja Igorova srca pao je na 90 u minuti, tako nizak nije bio godinama. Valja je sada u koli mogla pretrati osamsto metara a da ne zakalje. Ja sam izgubila sedam kilograma. Svi smo primijetili da imamo mnogo vie energije. Ja sam pak imala vika energije te sam, umjesto da hodam, stalno trala! Trala sam od parkiralita do duana, a ondje od police do police, kod kue sam trala uza i niza stube. Morali smo pod hitno smisliti nekakve vjebe na koje bismo potroili sav taj visak energije. Jedanput sam negdje proitala da je za dijabetiare tranje imperativ1. Autor u knjizi objanjava da miii pri kretanju proizvode dodatni inzulin. Odluili smo stoga da se svi zajedno ponemo baviti joggingom. Upravo zahvaljujui novom nainu prehrane i redovitom joggingu kod Sergeja se koliina eera u krvi napokon stabilizirala. Od onoga dana kad smo poeli jesti sirovu hranu pa do danas, kod njega se nikada vie nisu pojavili nikakvi simptomi dijabetesa. Kako bih ohrabrila svoju djecu da nastave trati odluila sam cijelu obitelj prijaviti na natjecanje u tranju. Budui da nikada prije nismo trali, izabrala sam najkrau utrku koju sam mogla pronai. Bila je to utrka Prvi koraci na tisuu metara koja se odravala u denverskom parku Washington. Stigavi na start, nali smo se okrueni malom djecom, ali Sergej i Valja kao da to uope nisu zamjeivali. Crveni u licu i zadihani, nas etvoro stigli smo do cilja. Ondje nas je oduevljeno pozdravila gomila roditelja, a svaki od nas dobio je po medalju za Prvo mjesto u dobnoj skupini - bile su to prve nagrade za atletiku u naem ivotu. Moja

Vi


su djeca bila tako sretna da medalje nisu skidala cijeli tjedan, ak su i spavala s njima. Molili su me da ih prijavim za sudjelovanje na jo kojoj utrci, to sam i uinila. Otada smo se utrkivali gotovo svaki vikend. Te godine, na Dan palih, etiri mjeseca nakon to smo bili preli na sirovu hranu, istrali smo, u drutvu s jo etrdeset tisua trkaa, utrku na deset tisua metara. Budui da smo trali uz bok ljudima koji su pucah od zdravlja i od kojih su mnogi bili iskusni trkai, teko nam je bilo povjerovati da smo, svega etiri mjeseca ranije, sebe smatrali neizljeivim sluajevima. Svi smo na cilj stigli sa zadovoljavajuim vremenom, i pritom uope nismo bili umorni. Nakon istrane utrke otili smo na planinarenje u oblinja brda. Sada vie nije bilo dvojbe da je nae zdravstveno stanje izravno povezano s novim nainom prehrane, a ja sam napokon bila sigurna da ne bolujem ni od kakve smrtonosne bolesti, jer kako bih mogla, ako sam na umoru, trati deset tisua metara? Sa zadovoljstvom smo zakljuni da nam se, u veoma kratkom roku, zdravstveno stanje popravilo te da smo ak i zdraviji nego prije. U namjeri da priu o svojem zaudnom izljeenju podijelimo sa to vie ljudi te da i druge potaknemo da pokuaju s ovim nainom prehrane, objavili smo knjigu Sirova obitelj (v. bibliografiju na kraju ove knjige).

7fi

/

Poglavlje 2.

TO JE NEDOSTAJALO U NAEM PROGRAMU SIROVE PREHRANE?

Pogreke irom otvaraju vrata otkriima. - James Joyce

Dok je bila na reimu sirove prehrane, moja je obitelj upadala u mnoge provalije. Nakon nekoliko godina na iskljuivo sirovoj hrani, svi smo se osjeali kao da smo dosegli razinu na kojoj na proces ozdravljenja ne samo da vie ne napreduje, ve poinje i nazadovati. Nakon to smo otprilike sedam godina proveli jedui iskljuivo sirovu hranu, poeli smo - isprva povremeno a potom sve ee i ee - osjeati nezadovoljstvo tim nainom prehrane. Ja sam nakon svakog obroka poela osjeati teinu u elucu, osobito nakon salate s preljevom. Zbog toga sam poela jesti manje zelenog povra a vie voa i oraastih plodova. Poela sam se debljati. Moj je suprug poeo naglo sijedjeti. lanovi moje obitelji bili su zbunjeni naom dijetom i sve su se ee pitali: to bismo trebali jesti?. Bilo je udnih dana kad smo bili gladni a nije nam se jelo nita od onoga to nam je bilo propisano: povre, voe, oraasti plodovi, zrnje, sjemenje, klice ili suho voe. Salate (s preljevom) bile su veoma ukusne, ah od njih smo se osjeali umorno i pospano. Osjeah smo se prevarenima. Sjeam se da je Igor, kad god bi pogledao u hladnjak, teko uzdisao: Kad bi me barem neto od ovoga privlailo. Ta razdoblja nisu dugo trajala. Krivili smo za to stres ili prejedanje, a elju

27


za jelom povratili bismo gladovanjem, vjebanjem, pjeaenjem i slinim fizikim aktivnostima. U mojoj obitelji svi vjeruju kako je sirova hrana jedini put. Zato se stalno meusobno hrabrimo i smiljamo uvijek nove trikove koji e nam pomoi da izdrimo na tom reimu prehrane. Mnogi nai prijatelji priznali su nam da su i sami imali slina iskustva te da su, u trenutku kad je kod njih dolo do zasienja, prestali jesti iskljuivo sirovu hranu i poeli u svoju prehranu ubacivati kuhane obroke. Moja je obitelj, zahvaljujui stalnoj uzajamnoj podrci, ipak nastavila jesti iskljuivo sirovu hranu. Mene je, meutim, poelo muiti jedno gorue pitanje: Nedo-staje li neto naem nainu prehrane? Odgovor je uvijek bio isti: Ne. Nita ne moe biti bolje od sirove hrane. Ovaj nam je nain prehrane spasio ivot. Ali kod nas su se, iako tek u naznakama, ipak poeli pojavljivati neeljeni znakovi ne tako savrena zdravlja. Bih su to jedva primjetni simptomi kao to su made na ruci ili nekoliko sijedih vlasi u kosi, ali naveli su nas da posumnjamo u savrenost naeg tadanjeg reima sirove prehrane. No kad su se moja djeca poela aliti i na sve veu osjetljivost zuba, moja je zabrinutost dosegla vrhunac i ja vie ni o emu drugom nisam mogla misliti nego o toj zdravstvenoj zagonetki. Sve sam oko sebe izludila stalnim raspravama o tome to bi u naoj prehrani moglo nedostajati.

28

Poglavlje 3.

ODA ZELENOM KAASTOM SOKU

i doda Bog: 'Evo, dajem vam sve bilje... po svoj zemlji... neka vam bude za hranu'.

- Knjiga Postanka 1,29

S velikim.arom krenula sam u potragu, skupljajui podatke o svim postojeim namirnicama namijenjenima ljudskoj prehrani. Kao to je govorila moja baka: Traite, i nai ete!. Nakon mnogobrojnih pokuaja, konano sam nala pravi odgovor. Bilo je to u kolovozu 2004., deset godina nakon to je moja obitelj prela na sirovu hranu i tri godine nakon to smo bili dosegnuli razinu zasienosti. Pronala sam jednu posebnu skupinu namirnica koje svojim hranjivim sastojcima mogu zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma - zelenje. Istina je da mi u naoj obitelji nismo jeli dovoljno zelenja. tovie, nismo ga ni voljeli. Znali smo da je zelenje vano, ah nikada se zapravo nismo potrudili doznati koliko bi zelenja naa sirova prehrana trebala sadravati. Openita je preporuka bila da ga se jede to vie. Kako bih doznala koliko zelenja trebamo jesti, odluila sam prouiti prehrambene navike impanza, budui da su to jedni od najbliih ovjekovih roaka. Prehrana impanza sastoji se od 4 0 % zelenja; to bi za nas ljude bile otprilike dvije vezice zelenja na dan. U svojem sam istraivanju uoila kako impanze doista vole zelenje. Sjeam se kad sam promatrala impanze u zoolokom vrtu

29


i vidjela kako se uzbude kad dobiju svjeu granu bagrema, mlado palmino lie ili kelj. Gledajui ih, dobila sam volju da i sama pojedem malo bagremova lia s obhnjeg grma. Iskreno, meni to zeleno lie nije bilo nimalo ukusno, pa sam s tim uvijek imala muke: jesti zelenje smatrala sam svojom dunou. Rekla bih sebi: Moram pojesti svoju koliinu zelenja. Nekih bih dana va-rala tako to bih zelenje izmiksala. Na brzinu bih iskapila au zelenog soka i smatrala da sam nekoliko dana mirna. Ili bih nainila ukusan sirovi umak i njime zainila zelenje. I to je bio jedan od naina da u zelenju uivam. Ali nisam se mogla zamisliti kako sjedim i vaem aku za akom kelja ih pinata, onako bez iega. Provjerila sam hranjivost desetine vrsta zelenja i sa zadovoljstvom otkrila da je zelenje bogato gotovo svim bitnim mineralima i vitaminima koji se nalaze na popisu Amerike dravne akademije dijetetike (USDA) (United States Dietary Academy), kao i bjelanevinama. To me je uvjerilo da je za ljudsku prehranu zelenje najvanije. Jo sam jedino morala pronai nain da u njemu uivam, dovoljno da ga mogu pojesti u koliini koja je potrebna za odravanje savrenog zdravlja! Nakon to sam se dugo pokuavala prisiliti da pojedem velike koliine zelenja, ili s preljevom kao salatu, ih bez iega, naposljetku sam otkrila da ga moj organizam ne podnosi. Dvije alice takvog nasjeckanog zelenja kod mene bi odmah izazvale ih garavicu ili muninu. Jednog me je dana, dok sam prouavala neku knjigu iz biologije, odjednom zainteresirala neobino otporna graa biljaka. Shvatila sam da celuloza, kao glavni sastojak biljnih stanica, ima jednu od najvrih molekularnih struktura na naem planetu. Zeljaste biljke imaju vie vrijednih hranjivih sastojaka od bilo koje druge skupine namirnica, ali svi ti hranjivi sastojci pohranjeni su u biljnim stanicama. Te su stanice, budui da o njima ovisi opstanak biljke, graene od veoma otporna materijala. ilave stabljike i listovi omoguuju lisnatom bilju da odoli naletima vjetra i kie.

30

P o g l a v l j e 3 . / O D A Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

Lisnato bilje glavna je hrana mnogih ivotinja. Ali da bi se iz stanica oslobodili svi hranjivi sastojci koji su u njima pohranjeni, potrebno je razbiti staninu opnu. Razbiti ove ilave stanice nije lako. To je glavni razlog zato prehrambene potrebe naeg organizma ne mogu biti zadovoljene ako zelenje koje jedemo dobro ne savaemo. Jednostavnim jezikom reeno, zelenje moramo sa-vakati do kraja kako bismo od njega neto imali. Osim toga, da bi na organizam mogao probaviti minerale i vitamine koje smo vakanjem oslobodili iz stanica, moramo imati visok koncentrat eluane kiseline s pH faktorom izmeu 1 i 2. Ova dva uvjeta moraju biti zadovoljena kako bi apsorpcija hranjivih tvari iz zelenja uope bila mogua. Znailo je to da moji pokuaji sa zelenjem nisu uspjeli zato to ga, ili nisam dovoljno vakala, ih u elucu nisam imala dovoljno solne kiseline. To je kod mene uzrokovalo neugodne simptome loe probave zbog kojih mi se zelenje openito gadilo. Danas su ljudi, koji ve desetljeima uglavnom jedu industrijski preraenu hranu, naprosto zaboravih normalno vakati1. Kod nekih se eljust toliko suzila pa i kad povade umnjake, jo uvijek moraju nositi ortodontski aparat, kako im zubi ne bi rasli jedni preko drugih2. Nekima su eljusni miii ve toliko oslabjeli te nisu vie u stanju dobro provakati tvra vlakna. esto sam od svoga zubara sluala kako bih trebala biti obazrivija prema svojim zubima; kako tvrdo voe ne bih trebala gristi, nego da mrkve i jabuke radije naribam. A osim ovih, po zdravlje pogubnih stanja, mnogi ljudi imaju i usta puna plomba i mostova ili su ak krezubi. Zbog ovakvih i slinih smetnji, vakanjem usitniti zelenje do potrebne konzistencije postalo je ljudima gotovo nemogue. S toga sam razloga ja odluila svoje zvakanje zelenja prepustiti mikseru Vita-MixaI. Prvo sam izmiksala glavicu kelja s vodom.

alelim objasniti da Vita-Mix nije obian mikser poput onih koje moete nai u svakoj prodavaonici. Zovu ga i visokobrzinski miksem jer ima brzinu i do 4000 m/sek! To znai da njegovi noevi uope ne moraju biti otri, mogu biti obini tupi komadi metala, a da ipak moe pretvoriti u tekuinu ak i neto tako tvrdo kao to je komad drva. Kako bi to mogao postii, Vita-Mix ima motor od 2 ks. Svaki obian misker mogao bi mljeti tvrde celulozne sastojke bilja samo dok su mu noevi otri, a njima se ve i nakon par banana motor pregrije. Prije jedanaest godina, nakon Sto mi je pregorjelo nekoliko miksera, na nekom seoskom sajmu napokon sam kupila Vita-Mix. Jo ga imam i radi kao nov.-

31


Mislila sam ovako: Jednostavno u zatvoriti oi, zaepiti nos i popiti. Ali kad sam digla poklopac istog sam ga trenutka i spustila, jer mi se od jaka vonja na zelenu penicu odmah smuilo. Ta tamnozelena, gotovo crna smjesa bila je apsolutno nejestiva. Napregnuvi malo mozak, dodala sam u to nekoliko banana i sve izmiksala. I u tom je trenutku poela arolija! Polako sam, sa stanovitom strepnjom, podigla poklopac i pomi-risala i, na moje najvee iznenaenje, svjetlozeleni je pripravak mirisao veoma ugodno. Oprezno sam malo otpila i oduevila se. Bio je vie nego ukusan! Nije bio ni odve sladak, ni odve trpak; nikada u ivotu nisam neto slino okusila, a moglo se opisati jednom rijeju - svjezina. U sljedea etiri sata popila sam cijelu koliinu dobivenu od jedne glavice kelja, etiri banane i litre vode. Osjeala sam se divno i pripremila sam si jo. Bila sam uasno ponosna na sebe kad sam shvatila da sam, prvi put u ivotu, pojela ak dvije glavice kelja u jednom danu. Osim toga, pojela sam ih bez kapi ulja i bez soli! A pritom sam jo i uivala. eludac mi je bio miran, a ja sam bila presretna to sam postigla svoj cilj. Rjeenje moje dileme oko zelenja bilo je neoekivano jednostavno. Da bi se uivalo u ovako pripremljenom zelenju bilo je potrebno doista malo vremena pa sam, naravno, i sljedeih dana nastavila eksperimentirati s voem i zelenjem. Moram, meutim, priznati da ovo izmiksano zelnje za mene nije bila novost. Prije jedanaest godina, na predavanjima koja smo moja obitelj i ja pohaali u Kreativnom zdravstvenom institutu (CHI) u Michiganu, upoznali smo se s izuzetno ljekovitim svojstvima krepke juhe od izmiksane prokulice, klica, avokada i jabuke. Ovu juhu izmislila je dr. Ann Wigmore koja je, prva u dvadesetom stoljeu, poela promicati Zivot na 'ivoj' hrani.3 2 Premda su nam stalno ponavljali kako je krepka juha izuzetno zdrava, veina gostiju na Institutu nije, zbog njezina odvratna

a2Dr. Ann Wigmore, doktor bogoslovlja, (1909.-1993.), humanstica, prosvjetna radnica i spi- . sateljica. Dr. Ann Wigmor osmislila je i promicala "ivot na 'ivoj'hrani".

P o g l a v l j e 3 . / O D A Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

okusa, bila u stanju progutati vie od nekoliko lica te krepke juhe. Ja sam bila oduevljena sluajui mnoge ljude koji su, na temelju vlastita iskustva, mogli posvjedoiti o ljekovitosti krepke juhe. Kad sam se vratila kui oajniki sam se bacila na eksperimentiranje s krepkom juhom, pokuavajui joj popraviti okus, jer sam eljela da i moja obitelj ima koristi od njezina blagotvornog djelovanja. Moj posljednji pokuaj da popravim krepku juhu zavrio je jednoga dana kad sam ula Valju kako vie Sergeju u stranjem dvoritu: Bjei! Mama opet priprema onu zelenu bljuzgu! Unato svim dokazima o ljekovitim svojstvima krepke juhe, ustanovila sam, na alost, da se ni mnogi drugi, kojima je zbilja bila potrebna i koji su je eljeli jesti, nisu mogli natjerati da je redovno konzumiraju. Nevjerojatno mi je da sam ipak, jedanaest godina nakon svog prvog susreta s krepkom juhom, kad sam na nju ve bila posve zaboravila, sama opet nadola na istu ideju o miksanju zelenja, premda sam krenula iz posve drugog smjera. Kad sam poela piti svoj zeleni kaasti sok nisam to nikome spominjala jer nisam oekivala neki poseban uinak. Budui da u to vrijeme nisam imala veih zdravstvenih potekoa cilj mi nije bio da postignem neke dramatine promjene. Jednostavno nisam eljela prerano ostarjeli. Meutim, otprilike mjesec dana nakon to sam poela piti zeleni kaasti sok, dva madea i jedna bradavica, koje sam imala od djetinjstva, jednostavno su se osuili i otpali. Imala sam energije kao nikada prije, pa sam odluila to svoje iskustvo podijeliti s obitelji i prijateljima. Nokti su mi postali vri, vid otriji, a u ustima sam imala divan okus, ak i ujutro pri buenju (prekrasan osjeaj koji me je podsjetio na mladost). Moj se san napokon ostvario! Svaki sam dan uivala u velikim koliinama zelenja. Osjeala sam se lakom, a imala sam i sve vie energije. Ukus mi se poeo mijenjati. Otkrila sam da mi je organizam toliko eljan zelenja te sam se nekoliko tjedana hranila

32


gotovo iskljuivo zelenim kaastim sokovima. Obino voe i povre postali su mi mnogo privlaniji, a moja potreba za masnom hranom drastino se smanjila. Vie nisam upotrebljavala sol, ah ni morske alge. Jednom u Kaliforniji, dok smo suprug i ja etali nekom stazicom obraslom u travu, meni su, pri pogledu na tamnozelene, sone stabljike divljeg sljeza, kojega je uz stazu bilo u izobilju, odjednom poele ii sline. Osjetila sam neodoljivu elju da ih uberem i pojedem. Opisala sam taj svoj osjeaj Igoru koji je pozorno odsluao, ali se nije osobito uzbudio. Ve je bio uoio da se ja u posljednje vrijeme drukije hranim. Umjesto da si pripremim golemu salatu od sitno nasjeckana povra, velikog avokada, morske soli, puno crvenoga luka i maslinovog ulja, nasjeckala bih glavicu salate i rajicu, nakapala malo limunova soka, bacala bih se na to s velikim uitkom i, prevrui oima, zadovoljno mljackala. Nimalo mi nije nedostajala nekadanja hrana: bila sam posve zadovoljna to se hranim ovako jednostavno. Sada sam bila sigurna da svoj organizam moemo nauiti da osjea neodoljivu potrebu za zele-njem! Zaudilo me je, meutim, neto drugo. Prije bih, kad sam bila umorna, osjeala neodoljivu elju za nezdravom hranom. Kad bismo, primjerice, bih na putu i proveli no u avionu ili bismo cijelu no vozili, osjeala sam stranu elju za tekom sirovom hranom, pa ak i za nekom pravom, ruskom kuhanom hranom iz svog djetinjstva, koju nisam okusila vie od deset godina. Ovim se napadima neodoljive elje naprosto nisam mogla oduprijeti i redovito bih si pripremila neku kalorinu sirovu hranu kao to su sir od sjemenki s krekerima ih bih se najela oraastih plodova, ponekad i kasno naveer. Od mnogih sam ula da su imali slina iskustva. Slino je bilo i kad bih se kasno vratila iz ureda, esto i poslije 22 sata, te sam, sretna to teme s posla mogu zamijeniti nekim lakim temama, provodila veer itajui ih gledajui kakvu zgodnu video-snimkui Ako sam si pritom dopustila da zgra-

34

/ i P o g l a v l j e 3 . / O D A Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

bim jabuku ili aku oraastih plodova, nastavila bih grickati u beskraj i ne bih uope osjetila nikakvo zadovoljstvo. ak i ako bih se, uz silan napor volje, uspjela suzdrati od hrane, cijelo bi me vrijeme muio osjeaj nezadovoljstva a misli su mi se stalno vraale na hranu. Kad sam poela piti zelene kaaste sokove odmah sam zamijetila da se ta neodoljiva elja za hranom izgubila. To je bio trenutak kad je suprug doista uoio promjenu u mome ponaanju. Naveer, nakon naporna radnoga dana, on bi i dalje osjeao potrebu da neto pojede dok sam ja bila oputena i zadovoljna time to itam knjigu ili naprosto razgovaram. Kad je Igor vidio da sam ja naveer mirna i zadovoljna i da mi se zdravstveno stanje zamjetno poboljalo, i sam je poeo piti zelene kasaste sokove. Poeo je tako to bi me zamolio za alicu tog neeg zelenog kad bih ga sebi pripremala.

Ubrzo smo, kako Igor tako i ja, mogli rei da se doista osjeamo pomlaeni. Nismo vie osjeali neodoljivu elju za tekom hranom. Nakon samo dva mjeseca pijenja kaastih sokova Igorovi su brkovi i brada poeli tamnjeti, to mu je vratilo mladenaki izgled iz vremena naeg prvog susreta.

Igor je bio tako oduevljen svojim izgledom da je ubrzo postao prvak zelene kaice u naoj obitelji. Ustajao je rano i svaki dan pripremao oko dvanaest litara zelenog kaastog soka: etiri za mene, etiri za sebe i po dvije za Sergeja i Valju. Djeca su ovaj ukusan zeleni napitak s uitkom ukljuila u svoju dnevnu prehranu, premda su oboje ve bih posve zdravi. Ubrzo su otkrili jo neke prednosti pijenja zelenog kaastog soka: osjeali su manju potrebu za snom, probava im se poboljala, nokti ovr-snuli i, to je najvanije, poboljalo im se stanje zuba i zubnoga mesa.

Otada vie nisam mogla zamisliti ivot bez svojih zelenih kaastih sokova, oni su postali temeljem mog reima prehrane. Osim kaastih sokova jela sam i krekere od preanih lanenih sjemen-

35


ki, salate, voe, a povremeno, i sjemenke ili oraaste plodove. Kako bih u svakom trenutku mogla pripremiti svjei kaasti sok, kupila sam jo jedan mikser Vita-Mix za ured. Kad god bi mi u ured doli prijatelji ili stranke, kraj mog su kompjutera mogli vidjeti veliku alicu punu zelene tekuine. Uvijek bih im ponudila da kuaju neko moje novo otkrie. Na moje najvee zadovoljstvo, svima se to svialo, bez obzira na njihove razliite prehrambene navike. Svialo se ak i naem potaru. Nadahnuta takvim toplim prijemom napisala sam lanak o svom novom iskustvu i poslala ga na sve e-mail adrese iz svog adresara. Odaziv je bio velik i na moju su adresu, gotovo odmah, poela pristizati zainteresirana pitanja mojih mnogobrojnih prijatelja, bivih studenata i klijenata. Ubrzo je broj ljudi koji piju zelene kaaste sokove narastao do pravog zelenog vaia, a on svakim danom sve bre raste. Oslanjajui se na vlastita istraivanja, usudila bih se ustvrditi da hranjivi sastojci u zelenim kaastim sokovima mogu u potpunosti zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma. Ovdje u navesti samo deset od mnogobrojnih prednosti zelenog kaastog soka.

PREDNOSTI ZELENIH KAASTIH SOKOVA 1. Zeleni su kaasti sokovi veoma hranjivi. Moja je preporuka

da se zapone sa 60% zrelog, organski uzgojenog voa pomijeanog sa 4 0 % organski uzgojenog zelenja, te da se udio zelenja postupno poveava dok se ne postigne omjer 60% prema 4 0 % u korist zelenja.

2. Zeleni su kaasti sokovi lako probavljivi. Usitnjavanjem zelenja i voa u mikseru razbijaju se opne biljnih stanica, to naem organizmu olakava apsorpciju vrijednih hranjivih sastojaka. Probava zelenih kaastih sokova doslovce poinje ve u ustima.

3. Zeleni su kaasti sokovi, za razliku od bistrih, kompletna hrana, budui da jo uvijek sadre celulozna vlakna. Celulozna vlakna potiu probavu u probavnom traktu.

36

/ P o g l a v l j e 3 - / O D A Z E L E N O M K A A S T O M S O K U

37

4. Zeleni su kaasti sokovi neobino ukusna hrana, primjerena svakoj ivotnoj dobi. Premda u njima voni okus prevladava, zelenje daje ravnoteu slatkom okusu voa i dodaje mu pikantnu notu. ak i ljudi koji su na standardnoj amerikoj prehrani uivaju u okusu zelenih kaastih sokova. Obino su jako iznenaeni to neto tako zeleno moe biti toliko ukusno.

5. Zeleni su kaasti sokovi bogati klorofilom. Molekula klo-rofila veoma je slina molekuli ljudske krvi. Prema uenju dr. Ann VVigmore, uzimanje klorofila putem zelenih kaastih sokova ravno je primanju transfuzije zdrave krvi: Mnogi ljudi ne jedu dovoljno zelenja, ak ni oni koji su na reimu sirove prehrane. Ako dnevno popijete dvije do tri alice zelenog kaastog soka va e organizam dobiti dovoljno zelenja da se prehrani, a svi e vrijedni hranjivi sastojci biti dobro apsorbirani i asimilirani.

6. Priprema zelenih kaastih sokova jednostavna je i nakon nje nema puno ienja. Po tome se ona razlikuje od pripreme rijetkog soka od zelenja koja zahtijeva puno vremena i nakon koje ostaje mnogo otpada, to cijelu stvar dodatno poskupljuje. Mnogi ljudi prestanu redovno piti rijetki sok od zelenja upravo iz tih razloga. Za pripremu jedne alice zelenog kaastog soka treba manje od pet minuta, ukljuivi i ienje.

7. Zelene kaaste sokove vole djeca svih uzrasta, ak i ona najmanja, od est mjeseci navie. Naravno, treba paziti i postupno poveavati udio kaastih sokova u djejoj prehrani kako bi se organizam dojeneta ili djeteta naviknuo na visok postotak hranjivih tvari u tekuem obliku.

8. Uzimanjem zelenja u obliku zelenih kaastih sokova uvelike ete smanjiti dnevni unos masnoa i soli u organizam.

9. Redovitim pijenjem zelenih kaastih sokova razvit ete naviku da jedete zelenje. Nakon to se nekoliko tjedana hrani zelenim kaastim sokovima, veina ljudi poinje osjeati potrebu za zelenjem i u njemu sve vie uiva. Mnogim ljudima, a djeci osobito, pojesti dovoljno zelenja u hrani predstavlja velik problem.

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r l a B o u t e n k o

10. Premda su uvijek najbolji svjei, zeleni se kaasti sokovi na niskoj temperaturi mogu drati i do tri dana, to vam moe dobro doi ako ste na poslu ili na putu.

U etvrtom dijelu ove knjige nai ete neke recepte za pripremu zelenih kaastih sokova. Ponite piti zelene kaaste sokove i s uitkom otkrijte mnogobrojne prednosti ovog ukusnog i hranjivog dodatka vaem jelovniku. Jo mnogo zanimljivih podataka o zelenim kaastim sokovima moete nai u mojoj drugoj knjizi Zeleno za zdravlje (TELEdisk, 2007).

38

Poglavlje 4.

SUVREMENA ZNANOST ISTRAUJE NE KUHANJE

Sve istine lako je pojmiti kad ih ovjek otkrije; s a m o ih treba otkriti.

-Galileo Galilei

Igor i ja esto raspravljamo o nedvojbenim prednostima dijete na bazi sirove hrane i uvijek se pitamo zato se o njoj tako malo zna. Nakon to smo sate i dane proveli po bolnicama, shvatih smo da i mnogi drugi pate od bolesti slinih naima. Njih bismo eljeli upoznati sa spoznajama do kojih smo doli. Budui da se profesionalno bavim prosvjetnim radom i da duboko suosjeam s onima koji imaju zdravstvenih problema, poela sam drati teajeve na kojima sam polaznicima pokuala prenijeti iskustva svoje obitelji s dijetom na bazi sirove hrane. Bilo je mnogo zainteresiranih koji su pokuali prijei na ovaj nain prehrane. Ali mnoge je polaznike zabrinjavalo to to teorija o sirovoj hrani nije znanstveno bolje utemeljena. Proitala sam sve knjige o ovom reimu prehrane koje sam mogla pronai, posjetila veinu postojeih centara za sirovu hranu u Sjevernoj Americi i pohaala teajeve o sirovoj i ivoj hrani kad god je to bilo mogue. Za teajeve koje sam drala bili su mi potrebni svi znanstveni podaci do kojih se moglo doi. Meutim, tih davnih 1990-tih znanstvenih podataka o prednostima sirove hrane bilo je veoma malo. Oni do kojih se moglo doi temeljili su se uglavnom na neprovjerenim priama i osobnim opaanjima. Na svojim sam teajevima poku

do

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r l a B o u t e n k o

avala objasniti teoriju na kojoj se osniva reim sirove prehrane, sluei se logikom, zdravim razumom i pozitivnim primjerima. Svjesna injenice da milijuni ljudi pate od istih bolesti od kojih je bolovala i moja obitelj, bila sam visoko motivirana da i druge poduim o prednostima sirove hrane. Polaznike svojih teajeva pokuavala sam nagovoriti da barem nakratko pokuaju s dijetom na bazi sirove hrane kako bi i sami osjetih njezino blagotvorno djelovanje. Dok je jednima ovakav pristup bio prihvatljiv, drugi su oekivali da za to dobiju i znanstvenu potvrdu. Znanstvena istraivanja o sirovoj prehrani, koja se danas provode posvuda u svijetu, imaju dva glavna polazita. Prvo je otkrie brojnih hranjivih tvari koje se nalaze jedino u vou, povru, ze-lenju, oraastim plodovima i sjemenkama. Drugo je znanstveno potvreno otkrie o tetnom djelovanju termike obrade na hranu.

Po mome je miljenju osobito vano upravo otkrie novih korisnih elemenata u svjeim poljoprivrednim proizvodima. Jedan je takav primjer i falkarinol, otkriven u sirovoj mrkvi. U proteklom desetljeu znanstvenici su uoili da svjea, sirova mrkva moda pomae u zaustavljanju irenja nekih vrsta raka. Premda kod nekih pacijenata oboljelih od raka, kojima su lijenici prepisali vitamin A ili beta-karoten, nije zamijeeno nikakvo znaajnije poboljanje. Godine 2003. danski su znanstvenici napokon uspjeli iz mrkve izolirati falkarinol. Otkrili su takoer da se razina falkarinola ve pri najmanjem zagrijavanju mrkve, dakle i pri blaniranju, smanjuje na polovicu1. Drugi takav vaan hranjivi sastojak, resveratrol, mogao bi znatno produiti ljudski vijek, jer bi se njime mogle sprijeiti ili lijeiti mnoge bolesti vezane uz starenje. Resveratrol se nalazi u grou, liu vinove loze, crvenom vinu i maslinovom ulju, kao i u nekom drugom povru. Znanstvenici su otkrili da molekule resveratrola aktiviraju skupine enzima odgovorne za ivotni vijek brojnih ivih organizama, ukljuujui i ljudski.

P o g l a v l j e 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

Jo jedna vrsta hranjivih sastojaka korisnih za ljudsko zdravlje su tzv. fitokemikalije koje potiu rad imunosnog sustava, unitavaju tetne bakterije i viruse, ublaavaju upalne procese, te pomau u lijeenju i prevenciji raka, kardiovaskularnih bolesti i svih drugih oboljenja koja ugroavaju zdravlje i fiziki opstanak jedinke. Procjenjuje se da je do sada identificirano najmanje pet tisua fl-tokemikalija, ah velik ih je postotak i dalje nepoznat. Mnoge od tih fitokemikalija vou i povru daju boju. Na primjer, lutein daje utu boju kukuruzu. Od likopena je rajica crvena. Karoten daje naranastu boju mrkvi. Antocijanin je odgovoran za plavu boju borovnice, i.t.d.. Mnogim znanstvenim studijama potvreno je da fitokemikalije iz svjeeg voa i povra mogu znatno smanjiti opasnost od raka2.

Ovi novi znanstveni podaci jasno pokazuju prednost sirove, ve-ganske prehrane. U medicinskim asopisima i na internetu sada se mogu nai brojne znanstvene studije u kojima se dokazuje kodljivost kuhane hrane, osobito ako se namirnice pripremaju na visokim temperaturama. Odabrala sam nekoliko zakljuaka iz razliitih znanstvenih studija provedenih na uglednim sveuilitima.

Laboratorijskom analizom sastojaka kuhanog ili industrijski obraenog mesa i ribe . . . nedvojbeno je dokazano da su hete-rociklini amini (HCA) i policiklini aromatini ugljikohidrati (PAH) koji nastaju termikom obradom mutageni i karcinoge-ni3.

Do stvaranja akrilamida dolazi kad se namirnice bogate krobom izloe visokim temperaturama, dok se u nekuhanoj hrani njegova nazonost ne moe otkriti. Akrilamid je 'ljudski karcinogen .. . Analize su pokazale da je akrilamid prisutan u zabrinjavajue velikom broju ivenih namirnica, od kojih se mnoge smatraju osnovnom hranom kao to su, primjerice, ips, pomfrit, peeni

41


krumpir, keksi, kruh i mjeavine itnih pahuljica. Akrilamid u hrani globalni je problem koji zahtjeva meunarodnu akciju4.

Od jedanaest znanstvenih studija o sirovom i kuhanom povru njih devet pokazuju statistiki znaajan, obrnuto proporcionalan odnos obolijevanja od (raznih vrsta) raka i zastupljenosti sirovog povra u prehrani... Mogui mehanizmi kojima termika obrada utjee na taj odnos unosa povra i rizika od raka ukljuuju i sprjeavanje asimilacije nekih hranjivih tvari, unitenje enzima probave kao i promjene u strukturi i probavljivosti same hrane5.

Zagrijavanjem, kod masti dolazi do mjerljivih promjena njihovih kemijskih i fizikih svojstava. Visoke temperature koriste se u industrijskoj preradi hrane, kao to je sluaj pri hidrogenizaciji ulja ih prenju kod pripreme gotovih obroka. Kod laboratorijskih ivotinja . . . davanje koncentrata iz termiki oksidiranih masti uzrokovalo je oteenje stanica srca, jetara i bubrega6.

Izlaganje mesa visokim temperaturama i na due vrijeme uzrokuje pojavu heterociklinih amina i drugih mutagena. Za te se mutagene spojeve pretpostavlja da poveavaju rizik od raka debelog crijeva. Redovito unoenje mutagena iz mesa pripremljena na visokim temperaturama moglo bi se povezati s visokim rizikom od distalnog adenoma debelog crijeva7.

U pregledu znanstvene literature o odnosu izmeu konzumiranja povra i voa i rizika od raka, saeti su rezultati 206 znanstvenih istraivanja s podruja humane i 22 s podruja animalne epidemiologije. Dokazi o preventivnom djelovanju voa i povra, koje se postie njihovom redovnom konzumacijom, podudaraju se na oba podruja kada je rije o raku eluca, jednjaka, plua, usne upljine i grla, stjenke maternice, guterae i debelog crijeva.

42

/

P o g l a v l j e 4. ! / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

43

Tip povra koje se najee spominje kao zatita od raka jest sirovo povre. ... Tvari prisutne u povru i vou koje bi mogle pomoi u zatiti od raka, kao i mehanizam njihova djelovanja, ovdje su takoer kratko obuhvaene; spominju se: ditioltioni, izotiocijanati, in-dol-3-karbinol, spojevi iz enjaka, izoflavoni, inhibitori protaza, saponini, ntosteroli, inozitol-heksafosfat, vitamin C, D-limonen, lutein, folna kiselina, beta-karoten, likopen, selen, vitamin E, tlavonoidi, dijetna vlakna. Raspravlja se i o unosu voa i povra koji se u Sjedinjenim Dravama svodi u prosjeku na 3,4 obroka dnevno, kao i o moguem uinku poveana dnevnog unos voa i povra na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, modanog udara, pretilosti, hernija i one mrene. Dijetetiarima se savjetuje da osobama koje trae njihovu pomo svakako preporue povean dnevni unos voa i povra8.

Ankete o prehrambenim navikama, provedene u Sjedinjenim Dravama, pokazuju da manje od 12% Amerikanaca, kako djece tako i odraslih, dostiu preporuenu dnevnu dozu vitamina C. Ispostavilo se da je takav nain prehrane jedan od vanih suuzro-nika zakreenja plua ... i astme ... (Nova) istraivanja trebala bi biti usmjerena na podjednako izazovna strateka pitanja, odnosno, na pronalaenje djelotvornih metoda kojima bi se ljude uvjerilo da poveaju udio svjeeg voa i povra u svojoj prehrani9.

Skupina znanstvenika provela je istraivanje na 3718 ispitanika starijih od 65 godina u sklopu projekta 'Zdravlje i starenje' (Chi-cago Health and Ageing Project), provedenog u Chicagu. Mjerenjem mentalnih sposobnosti na kraju estogodinjeg praenja ispostavilo se da su stariji ljudi, koji su dnevno jeli vie od dva obroka povra, oko pet godina mentalno mlai od svojih vrnjaka koji su jeli malo povra, ili ga uope nisu jeli. Pri emu se ze-


ljasto povre poput pinata, kelja i ratike pokazalo najdjelotvornijim 10. Osim akrilamida, HCA, PHA i drugih mutagena i karcinogena, znanstvenici su u svakodnevnoj hrani otkrili jo jednu veliku skupinu posebno tetnih tvari koje nastaju pri zagrijavanja. U procesu kuhanja glukoza se vee uz proteine, pri emu se stvaraju neprirodno zgusnuti kompleksi, poznati kao krajnji produkti uznapredovale glikoksidacije ih AGE {Advanced Glycoxidation End Products). Ti su kemijski procesi poznati i kao Mallardove reakcije. AGE ima patoloku strukturu u kojoj su eeri i amino-kiseline meusobno vrsto povezani u nerazgradiv spoj. Dri se da nijedna druga molekula nema tako pokretljivu strukturu i tako veliku sposobnost toksinog djelovanje na proteine kao AGE. Novija istraivanja na ljudima potvrdila su da se oko 10% od AGE-a, koji se unesu hranom, u organizmu apsorbira11. Zbog AGE dolazi do kemijske reakcije poprenog povezivanja lanaca atoma u krvnim ilama, sranom miiu i u onim leama, to dovodi do progresivnog gubitka elastinosti tkiva. Svi miii u tijelu, ukljuujui i srani, gube svoju elastinost. Stvaranje AGE i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om ne-enzimski su procesi i nisu reverzibilni, jer na njih enzimi, koji su sposobni razbiti druge proteinske veze, ne djeluju. Molekule AGE-a razaraju normalnu proteinsku strukturu, koe fizioloku funkciju proteina i uzrokuju ireverzibilna oteenja vitalnih organa. AGE izaziva upalne procese, osobito kod dijabetesa ili kod neurodege-nerativnih i kardiovaskularnih oboljenja, a uzrokuje i otkazivanje bubrega12.

Kardiovaskularne smetnje izazvane AGE-om ukljuuju arterio-sklerozu, visoki tlak, modani i srani udar, te smanjenu elastinost tetiva i ligamenata. Kod dijabetiara uoena je znatno vea koliina AGE-a, koji se u organizmu stvaraju zahvaljujui visokoj razini eera u krvi. To je razlog to se arterioskleroza, visoki tlak, modani udar i srani zastoj esto pojavljuju kao komplikacije

44

I P o g l a v l j e 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

45

kod dijabetesa. Za dijabetes kau i da je, zapravo, samo oblik ubrzanog procesa starenja13. Moda ete se iznenaditi ako vam kaem kako se veina nas s AGE-om susree svakodnevno. AGE je odgovoran za boju, okus i strukturu kuhane hrane; od njega hrana postaje tvra i gubi svoju prirodnu boju; od njega, primjerice, peena purica postaje zlatnosmea, a prepreni kruh potamni. AGE se, kao utosmei pigment pojavljuje u onoj lei kod nekih ljudi. Zahvaljujui nakupljanju AGE-a, kristalii u onoj lei postupno dobivaju uto-smeu boju14. Znatnija aloimulacija AGE-a moe se pojaviti i u vidu jetrenih, odnosno starakih pjega, koje se uglavnom javljaju na dijelovima koe to su izloeni suncu, a povezuju se s procesom starenja15. Postoji izravna povezanost izmeu unosa AGE-a putem hrane i ubrzanog procesa starenja. to vie AGE-a apsorbiramo iz hrane to emo vie nakoditi svom zdravlju. Na Odjelu za eksperimentalni dijabetes i starenje pri Katedri za gerontologiju na Medicinskom fakultetu Mount Sinai u New Yorku analizirano je preko 250 raznih namirnica s namjerom da se utvrdi njihov sadraj AGE-a. Utvreno je tako da je koliina AGE-a prisutna u svim kategorijama namirnica izravno povezana s temperaturom kuhanja, duinom kuhanja i prisutnou vlage. Pri peenju na aru i prenju utvren je najvei porast razine AGE-a, dok je pri kuhanju ta razina bila najnia. Kao to ete vidjeti u Tabeli 1, koliina AGE-a u veini svjeih namirnica relativno je mala. Goleme koliine AGE-a stvaraju se pri visokim temperaturama. Rezultati ovih ispitivanja pokazuju da kuhana jela mogu biti znaajan izvor AGE-a koji za nas predstavljaju stalan faktor rizika budui da mogu izazvati kardiovaskularne smetnje, oteenje bubrega i druga oboljenja16. Izvorni dokument s rezultatima istraivanja veoma je opiran i sadri podatke o svojstvima 250 razliitih namirnica, pripremljenih na nekoliko raznih naina. Ovdje sam, ilustracije radi, izabrala po nekoliko namirnica iz svake skupine:


Naziv namirnice Porcija (g/ml)

AGE/porcija (kU/po porciji}*

Jabuka, sirova 100 13

Jabuka, peena 100 45

Banana 100 9

Cantaloupe 100 20

Rajica, sirova 100 23

Sok od narane, svjee iscijeen 250 1

Sok od narane, u tetrapaku 250 14

Avokado 30 473

Maslac 5 1324

Mazivi sir, Philadelphia 30 3265

Maslac od kikirikija, rafiniran 30 2255 Majoneza 5 470 Hrenovka goveda, kuhana 7 min 90 6736

Hrenovka goveda, na rotilju 5 min. 90 10243 Pilea prsa bez koe, sirova 90 692

Pilea prsa bez koe, kuhana 1 sat 90 1011

Pilea prsa bez koe, prena 8 min. 90 6651

Pastrva, sirova 90 705

Pastrva, prena 25 min. 90 1924

Sir Parmezan, nariban 15 2535

Tom, sirov 90 709

Tofu, pirjan 90 3447

46

/ P o g l a v l j a 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

Naziv namirnice Porcija (g/ml)

AGE/porcija (kU/po porciji)*

Penino slatko vrhnje, instant 175 189

Tijesto, kuhano 8 min. 100 112

Tijesto, kuhano 12 min. 100 245

Tijesto sa sirom, zapeeno 100 4047

Krumpir, bijeli kuhan 25 min. 100 17

Krumpir, bijeli pren kod kue 100 694

Krumpir,bijeli pren u restoranu brze hrane 100 1522

Chips, industrijske proizvodnje 30 865

okoladni kolaii, industrijski 30 505

Jemeni kolai s groicama 30 411

Krekeri sa sirom 30 549

Napitak od kakaa, tetrapak 250 656

Mlijeko, punomasno 250 12

Milijeko, nemasno 250 1

Mlijeko, nemasno, mikrovalka 1 min. 250 5



Zamjena za majino mlijeko, dojenad 30 146

Majino mlijeko, svjee 30 2

Pizza, tanko tijesto 100 6825

Topli sendvi sa sirom 100 4333

47

TABELA 1. Sadraj molekula krajnjih proizvoda uznapredovale glikoksidacije (AGE) u odabranim namirnicama

U 1 2 K O R A K A D O S I R O V E H R A N E / V i c t o r i a G o u t e n k o

Ova vrijedna znanstvena studija pokazuje razornu mo kuhanja, osobito na visokim temperaturama, te kako ona, sa svakom dodatnom minutom zagrijavanja, drastino raste. Kuhanjem na visokim temperaturama u naoj se hrani stvara znaajna koliina AGE-a, tetnih tvari koje ubrzavaju starenje i od kojih se moemo razboljeti. Znanstvenici koji prouavaju AGE u svojim studijama navode da je stvaranje AGE-a i poprenih atomskih veza uzrokovanih AGE-om u normalnim uvjetima ireverzibilan proces. Meutim, na temelju vlastitih iskustava i promatranja, ja vjerujem da se AGE i popreni spojevi atoma nastali njegovim djelovanjem ipak dadu - barem djelomice - razgraditi, tako da se u prehrani povea omjer svjeeg voa i povra i istodobno smanji unos masti. Osobno poznajem ljude kojima su se jetrene pjege znatno smanjile nakon to su nekoliko mjeseci jeli preteito sirovu hranu. Jedno drugo istraivanje pokazalo je da se, skratimo li vrijeme i snizimo temperaturu kuhanja hrane koju pacijenti uzimaju, moe znatno smanjiti koliina AGE u krvi i tako usporiti napredovanje arteri-oskleroze, dijabetesa i bubrenih bolesti17. Pretpostavljam da e za mnoge moje itateljice i itatelje sve ove izriito negativne injenice o posljedicama kuhanja hrane biti pravo iznenaenje, moda ak i ok. Doista, kako je mogue da jedna tako opeprihvaena navika kao to je kuhanje hrane bude toliko kodljiva? to se u stvari dogaa s naom hranom kada je kuhamo, parimo ili peemo?

Vano je shvatiti da proces pripreme hrane, bilo da peemo finu pitu od jabuka ili da samo nekoliko minuta kuhamo jaje, ukljuuje izlaganje namirnica temperaturi. Iz kemije znamo da pri djelovanju topline na materiju dolazi do endotermikih kemijskih reakcija. Sve kemijske reakcije ukljuuju stvaranje ili razbijanje atomskih veza. To znai da u procesu kuhanja molekule u 'namirnici dobivaju ili gube atome i time poprimaju posve druga svojstva, postaju druge molekule. Primjerice, svjei yam bogat je

48

/ P o g l a v l j i e 4 . / S U V R E M E N A Z N A N O S T I S T R A U J E N E - K U H A N J E

vitaminima A, C, E, K i B/6/, kao i kalcijem, fosforom, natrijem, magnezijem, te proteinima i ugljikohidratima. Ti su hranjivi sastojci neobino korisni za ljudski organizam. Kako kuhanje utjee na hranjive sastojke u yamu7. Prema dr. Ga-brielu Cousensu18, 50% proteina kuhanjem postaje neiskoristivo, kuhanjem se unitava 60-70% vitamina te dramatino smanjuje koliina ostalih, za zdravlje korisnih, hranjivih sastojaka. Na mjestu unitenih hranjivih sastojaka najee emo nai akrilamid, AGE i druge sastojke koji mogu uzrokovati razliita degenerati-vna oboljenja. Znanstvenike diljem svijeta zabrinula su ova najnovija otkria o kuhanju namirnica. Godine 2003. prof. Vincenzo Fogliano iz Italije predloio je da se na europskoj razini pokrene istraivanje o utjecaju to ga kuhanje namirnica moe imati na ljudsko zdravlje. Dvadeset sedam europskih zemalja potpisalo je taj sporazum pod radnim naslovom: Termiki obraena hrana: mogue posljedice po zdravlje19. Zemlje sudionice uplatile su trideset milijuna eura u zakladu za ovo istraivanje, koje se sada paralelno provodi na brojnim europskim sveuilitima.

49

Poglavlje 5.

TO JE TO IVOT?

Gdje ima ljubavi ima i ivota. - Mahatma Gandhi

Koji je najvaniji sastojak ljudske prehrane? Jesu li to proteini? Ugljikohidrati? Masti? Vitamini? Minerali? Sve su ove komponente bitne, ah ja smatram kako je najvaniji sastojak ljudske prehrane ivot Unosimo li kuhanjem namirnica vie ivota u svoju obroke? Naalost, upravo suprotno: kuhanjem nepovratno unitavamo ivot u naoj hrani. Za ilustraciju emo uzeti dvije sjemenke badema. Jedna je sjemenka sirova, druga preprena. Na prvi pogled one se ne razlikuju i mnogi e nutricionisti tvrditi kako sadre jednaku koliinu hranjivih sastojaka. Ipak, hajdemo te dvije sjemenke staviti u plodnu zemlju i priekajmo neko vrijeme. Ona preprena ubrzo e istrunuti, ah sirova bademova sjemenka nee. Mudra, mala sirova kotica uspjet e ostati netaknuta do proljea. Kad voda iz otopljena snijega otkoi inhibitore, ona e se raspuknuti i bademova e sjemenka poeti rasti i izrast e u veliko, lijepo drvo koje e svake godine raati tisuama novih badema. Iz preprene bademove sjemenke nikada nita nee izrasti. Oigledno, izmeu sirovog i preprenog badema postoji golema razlika. Ta razlika jednako je bitna kao i razlika izmeu ivota i smrti. Zamislite da negdje u svom organizmu trebate jedan tono odreen hranjivi sastojak. Biste li eljeli taj hranjivi sastojak

50

P o g l a v l j e 5. / S T O JE TO I V O T ?

dobiti iz badema u kojemu nema ivota ih iz onoga ija je svaka stanica ispunjena ivotom? Svatko od nas je iv. Svi mislimo da o ivotu znamo sve. Ipak, znamo li mi stoje ivot zapravo? Ovo je pitanje vie nego sloeno - na njega, u stvari, nema odgovora. Upravo tako, do dana dananjega, univerzalna definicija ivdta nije postavljena. Veina znanstvenika uglavnom prihvaa da je ivot karakteristino stanje organizama koji pokazuju sljedea zajednika svojstva: - graeni su od stanica; - glavni su im sastojci ugljik i voda, u sloenim spojevima; - imaju metabolizam; - imaju sposobnost rasta; - reagiraju na podraaje; - razmnoavaju se; - imaju sposobnost prilagodbe kroz prirodnu selekciju.

Svaka jedinka s gore navedenim svojstvima smatra se ivom1.

Uvjerena sam da je ova definicija, sa znanstvenoga gledita, tona. Za mene je, meutim, ivot neto mnogo uzbudljivije od jedinke koja reagira na podraaje i ima sposobnost rasta. Evo kakvo je moje osobno poimanje znaenja rijei ivot. Kako znam da sam iva? Ne po tome to se kreem, jer i automobili se kreu, premda nisu ivi. Ne po tome to diem, jer i usisava za prainu takoer die. Ne po tome to se smijeim, u svakoj prodavaonici igraaka nai ete igrake koje se smijee. Smatram da pitanje to je tb ivot? pripada u podruje mistike i da ivot ne podlijee nikakvim znanstvenim mjerilima. Ja svoju ivost spoznajem kroz osjeaje koji dolaze iznutra. Vlastitu prisutnost osjeam u svome tijelu. Ja osjeam da jesam ivot u svome tijelu. Meni je do toga ivota stalo vie nego do samoga moga tijela, jer nee me biti briga za moje tijelo nakon to moj ivot zavri. Ja svoje tijelo cijenim samo dode dok je u njemu moj ivot.

51

U 12 K O R A K A DO S I R O V E H R A N E / V i eto rta B o u t e n k o

Sljedee jednostavno pitanje jest: Gdje se u mojem tijelu nalazi ivot? Je li on samo u mojoj glavi, u mojem srcu, u mojim prstima ili samo u onim dijelovima tijela koji se kreu? Osjeam da je ivot posvuda u mojem tijelu, u svakoj od 75 bilijuna mojih siunih stanica. Ja vidim ivot kako izbija iz ljudskog pogleda. Kae se da su oi prozori due. Zato se, doknekoga gledamo u oi, uvijek osjeamo pomalo nelagodno? Ja, recimo, lutku mogu gledati u oi bez imalo nelagode. Ali kad ovjeku pogledam u oi, u meni e se nedvojbeno pokrenuti neki osjeaj, ponekad ak i veoma snaan. Znam da oima mogu mnogo toga osjetiti. Mogu, primjerice, uvijek osjetiti gleda li me neka osoba iz velike udaljenosti, moda s druge strane nogometnog igralita, ih ne gleda. Mnogo sam se puta pitala kako je to mogue? Ta, zjenica ljudskoga oka siuna je poput slova u knjizi. I premda ne mogu itati knjigu s druge strane nogometnog igralita, s apsolutnom sigurnou mogu rei gleda U me neki prijatelj s te udaljenosti, zato to u pri susretu naih pogleda osjetiti povezanost s tom osobom. Svijest da u sebi nosim tako velianstvenu mo koja se zove ivot ispunja me radou i zahvalnou. ivot je u svakoj pojedinoj stanici naega tijela, a moda ak i izvan njega. Jedanput smo moj suprug i ja sudjelovah na nekom specijaliziranom sajmu zdravlja u Kanadi. Ubrzo nakon dolaska otkrili smo tand za naprednu fotografiju gdje ste mogli dobiti fotografiju elektromagnetskog polja cijeloga tijela snimljenu posebnom kamerom. I Igor i ja dah smo si nainiti te snimke. Bili smo zapanjeni otkriem da je na fotografijama naa energija zauzimala mnogo vie prostora od naih fizikih tijela, a izgledala je poput pravilno oblikovana, ovalna oblaka. Nakon to smo proveli dva duga, naporna dana na izlobi, otili smo da nas ponovno snime. Ovaj smo put bih razoarani jer je nas energetski oblak bio mnogo manji i vie nije bio pravilna oblika. Iz tog sam zakljuila da se naa ivotna energija, ovisno o onome to radimo i kako ivimo, neprekidno mijenja.

' P o g l a v l j e S. / STO JE TO I V O T ?

Iz biologije znamo da siune organele unutar biljnih stanica, zvane mitohondriji, razbijaju molekule ugljikohidrata i eera kako ih pretvaraju u energiju. Te su organele ive i neprekidno zaposlene, ah samo dok je i biljka iva, nipoto nakon to je skuhamo. Zato je hrana, koja u sebi sadri ivot, za ljude od neprocjenjive koristi. Od mnogih sam ula daje prva promjena koju su kod sebe osjetili, kad su prestali jesti kuhanu hranu, bio dramatian porast energije. Divlje ivotinje nagonski se priklanjaju svjeijoj hrani, hrani sa vie ivota. Koze, zeevi i konji uvijek e, ukoliko mogu birati, izmeu sijena i svjee trave, izabrati travu. U prirodi moemo nai bezbroj stvorenja koja ive iskljuivo od ive hrane. Primjerice, gusjenica sa otoka Maui hrani se iskljuivo ivim puevima. Veina paukova jede iskljuivo ive muhe i sitne kukce i nikada ne bi pojela uginulog insekta. Ako ste ikada imali za kunog ljubimca gutera, znate da bi guteri prije uginuli od gladi nego pojeli mrtvog kukca, ak ni ako je upravo ulovljen. Gepard se hrani iskljuivo svjeim mesom, pojede taman toliko da utai glad. Naravno, postoje i ivotinje kao to su leinari, muhe i drugi strvinari koji se hrane trulom hranom, ukljuujui i meso. Meutim, ak ni te ivotinje svoju hranu ne kuhaju. One takoer dobivaju ivot iz te hrane, ali na drugi nain - u obliku mikroorganizama. Njihov je organizam prilagoen probavljanju hrane koja trune. Ta stvorenja obino imaju izuzetno visoku koncentraciju eluane kiseline koja im slui za ubijanje patogenih bakterija. Divlja stvorenja koja jedu svoju prirodnu hranu rijetko obolijevaju od degenerativnih bolesti. Za razliku od pripitomljenih ivotinja kod kojih gotovo da moete oekivati da e oboljeti od raka, dijabetesa, artritisa i drugih bolesti tipinih za ljude na standardnoj amerikoj prehrani. Sve vei broj veterinara tvrdi kako je danas gotova hrana za kune ljubimce glavni uzrok obolijevanja i prerane smrti kod pasa i maaka. U prosincu 1995. godine u britanskom je veterinarskom asopisu objavljena znanstvena studija


u kojoj se tvrdi da gotova hrana za kune ljubimce slabi imunitet i oteuje jetra, bubrege, srce i ostale organe. Ovo istraivanje, koje je prvi proveo dr. Tom Lonsdale, ponovilo je i Australsko veterinarsko drutvo i dolo do istih rezultata2. Dr. Gyorgy Kollath iz Karlove bolnice u Stockholmu predvodio je jedno slino istraivanje na ivotinjama. Kad su rnladim ivotinjama davali kuhanu i industrijski obraenu hranu one su isprva izgledale zdravo. Meutim, kad su iste ivotinje odrasle, poele su starjeti mnogo bre nego to je prirodno, a pokazivale su i simptome kroninih degenerativnih bolesti. ivotinje u kontrolnoj skupini, koje su odrasle na sirovoj hrani, starjele su mnogo sporije i kod njih nisu otkrivene degenerativne promjene. U prirodi vidimo da divlje ivotinje jedu iskljuivo sirovu hranu bogatu enzimima i nisu podlone degenerativnim oboljenjima od kojih pate ljudi3. Vjerujem kako je dolo vrijeme da napokon prepoznamo najvaniji sastojak nae prehrane - ivot - tu nevidljivu, ali neprocjenjivu vrednotu, i njegovu vanost za nae zdravlje.

Poglavlje 6.

VAE TIJELO NIKADA NE GRIJEI

Nae fiziko tijelo posjeduje mudrost koja nama, to ga nastanjujemo, nedostaje. Mi mu dajemo posve besmislene nare-dbe.

-Henry Miller

Ne bi li bilo sjajno kad bi se va automobil, kad god se pokvari, sam popravio? To vam zacijelo zvui fantastino, ali vae divno tijelo upravo to moe! Kad se poreete, krv ispere prljavtinu i zapeati ranu; koa poinje bre rasti i ve za nekoliko dana vaoj povredi nema ni traga. Progutate li neto otrovno, va e se organizam pobrinuti da pomou prolijeva ili povraanja neeljenu tvar to prije izbaci iz sebe. U sluaju povrede nae tijelo tono zna kako e samo sebe najbolje popraviti. Svako ivo bie predano radi na svom preivljavanju, na produenju vlastita ivota do maksimuma. Svaki e organizam dati sve od sebe kako bi se prilagodio svakoj promjeni u okolini, a sve u svrhu vlastita opstanka. Ovo se udo naziva Zakon o samoodranju. Taj zakon vrijedi oduvijek i zauvijek e vrijediti. Za njega ima beskrajno mnogo dokaza koji se mogu vidjeti u svakoj vlati trave to se s mukom probija kroz beton, u svakom kuniu koji prema godinjem dobu mijenja boju krzna i u svakom ljudskom biu koje uspjeno preivljava u dananjem svijetu punom uvijek novih izazova. Uvijek se iznova iznenadim kad shvatim da taj zakon, na razne naine, upravlja ponaanjem svakoga od nas.

55


Kad jednom shvatimo o emu taj vaan zakon govori, prestajemo strahovati od toga da bi se nae tijelo, iz nekog tajanstvenog razloga, moglo razboljeti te da bi nas ta bolest mogla ubiti. Nae tijelo predano skrbi o naem preivljavanju, ne o naoj smrti. Simptomi bolesnih stanja, koje organizam sam razvija, kao to su kaalj, kihanje, vruica, bol i visok krvni pritisak, zapravo su nastojanja tijela da preivi. I pravo je udo kad nakon uzimanja lijeka ozdravimo, jer najvjerojatnije nismo ozdravili od lijeka, nego usprkos njemu. alosti me injenica to tu pogrenu predodbu o lijeenju dijele ak i mnogi pripadnici zdravstvene struke, voljela bih da znanstvenici vie razmiljaju o tome kako da svom organizmu pomognemo da se sam izlijei od bolesti, umjesto da lijeimo njezine simptome. Uklanjajui simptome bolesti, mi zapravo osuje-ujemo pametne poteze svoga mudrog tijela. U skladu sa Zakonom o odranju vrsta, nae se tijelo neprekidno prilagodava promjenama u svojoj okolini, ukljuivi i one tetne kao to su zagaenje, radijacija, buka, nedostatak Suneva svjetla i.t.d.. Po istom se naelu nae tijelo moralo prilagoditi i unosu tetnih sastojaka iz hrane: jednostavno je razvilo nov obrazac ponaanja koji mu omoguuje da se na najbolji mogui nain nosi s novonastalom situacijom. Taj rtovi obrazac ponaanja moe brzo prerasti u naviku, to ne znad da vae natprosjeno inteligentno tijelo osjea neodoljivu potrebu za tetnim tvarima, ve da se jednostavno priviknulo na otro-ve. Meni je zadivljujue, gotovo nevjerojatno, to ljudsko tijelo uspijeva preivjeti usprkos mnogobrojnim tetnim utjecajima kojima je danas izloeno. Spomenimo samo puenje, drogiranje ili pretrpavanje tetnom hranom zasienom kemikalijama. Sve vei broj ljudi znatan dio ivota provodi u zatvorenom prostoru, b;z svjeeg zraka i Suneva svjetla, gdje nepokretno sjede, okrueni elektromagnetskim poljima visoke voltae i radijacijom te udiu ustajao, zagaen zrak. Svakodnevno se tuiraju vodom purom fluora i klora, izloeni su stalnom stresu i t.d., a povrh svegu stjeu i bezbroj sitnih

56

P o g l a v l j e 6 . / V A S E T I J E L O N I K A D A N E G R I J E I

navika kao to su noenje visokih potpetica i minkanje, spavanje na mekoj podlozi, noenje tamnih naoala, ispijanje kave, konzumiranje slatkia i mnoge druge, koje na prvi pogled izgledaju bezazlene, a zapravo nam dodatno optereuju organizam. Trebale su mi godine da shvatim da su mnoge navike, koje su mi s ljubavlju usadili jo u djetinjstvu, zapravo tetne. I moram priznati da sam u meuvremenu promijenila toliko tih opeprihvaenih navika te ih se ovdje, poneto i iz straha da ne izgubim kredibilitet, ne usuujem sve ni nabrojati. Mogu, meutim, rei da sam, upravo zahvaljujui tim promjenama, mnogo zdravija i da mi je ivot ljepi. Danas je ivot postao toliko zamren da smo prinueni skupo plaati razne teajeve, radionice i seminare kako bismo stekli osnovna znanja koja su svakoj ivotinji priroena. Vie nisu najpopularniji teajevi s temama kao to su, recimo, Ima li ivota na Marsu? ili Kako postati milijuna, ve oni na kojima se ue osnovne stvari, primjerice, kako i to jesti, kako spavati, kako pravilno trati i kako se opustiti. Potreban nam je netko da nas naui kako da uspravno stojimo, kako da pravilno sjedimo, kako da vidimo bez naoala, kako da vjebamo i kako da spontano izrazimo svoje osjeaje. Obraamo se profesionalcima da nas upute koliko vode da pijemo, kako a diemo, ak i kako da obavljamo nudu. Neko su nam sve te stvari bile prirodne. Pokuavam si predoiti kako je izgledao ivot prirodnog ljudskog bia, ali mi ne uspijeva.

Svatko od nas vi s tisuama prilagodbi to ih je nae tijelo moralo proi kako bismo uope preivjeli. Za svaku od njih plaamo sve loijim zdravljem i sve kraim ivotnim vijekom. Do boljeg zdravlja moemo doi samo kroz oslobaanje organizma od tereta prilagodbe. Koliko god bio malen, svaki na korak u smjeru prirodnog ivota znai pozitivan pomak. Sigurno emo se bolje osjeati ako, primjerice, jedemo vie voa i povra, nou spavamo kod otvorena prozora, nosimo odjeu od prirodnih materijala,


pijemo negaziranu vodu, vjebamo, redovito se izlaemo suncu, ako se ne suspreemo od kihanja, zijevanja ili od protezanja, te ako izbjegavamo stresne situacije. Bolje emo se osjeati i ako iskljuimo elektrine aparate, kad nisu u uporabi, i odmorimo-se od tetnog elektromagnetskog zraenja, ako smanjimo uporabu sapuna i kemikalija, ako kupujemo organski uzgojeno voe i povre te izvrimo druge sitne zahvate, ukljuivi i obradu mikro-valke ekiem. Nitko, meutim, u svoj ivot ne bi trebao unositi ovako drastine promjene samo zato to to preporua neki autoritet. Uvijek pri tom treba pratiti reakcije vlastitog tijela. Ako se osjeate bolje, nastavite. Ja sam se, na primjer, prije spavanja obiavala dobro najesti. Kad sam veeru poela jesti ranije, najmanje dva sata prije spavanja, odmah sam poela bolje spavati. Moj organizam pokazao mi je da mu ta promjena odgovara i ja sam usvojila tu novu naviku. Uvidjela sam da ve i te male promijene dobro djeluju na moje zdravlje i raspoloenje. Ponekad se na organizam tako grevito dri svojih tetnih navika, te mora proi dosta vremena da se pomaci nabolje, kad s tim navikama prekinemo, uope osjete. Osobno sam neko, primjerice, voljela spavati na mekanom madracu. Onda sam proitala neki lanak u kojemu se opisuju prednosti spavanja na tvrdoj povrini. Pokuala sam spavati na podu, ali sam se budila s

Documents

Victoria Boutenko - U 12 Koraka Do Sirove Hrane