Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
GODINA XXIII 2012
Ukratko Dvobroj 48 - 49
VIJESTI IZ HRVATSKOG
SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH
ISSN 1331-3029
PLATFORMA
ZA SOCIJALNO
PARTNERSTVO
Kronološki prikaz
rada
u 2012godini
ldquoDvojezičnost je ljudsko pravordquo
TV pretplata
za gluhe
manja za 50
INTEGRACIJA GLUHE DJECE INTEGRACIJA GLUHE DJECE INTEGRACIJA GLUHE DJECE
U REDOVNO ŠKOLSTVOU REDOVNO ŠKOLSTVOU REDOVNO ŠKOLSTVO
STR AN IC A 2 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Dvojezično obrazovanje lsquorsquoUkratkorsquorsquo
glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
IZLAZI TROMJESEČNO
ADRESA
10 000 Zagreb
Palmotićeva 4
TELEFON
+385 (1) 481 41 14
FAX +385 (1) 483 55 85
hrvsavez-gluhihzgt-comhr
WEB STRANICA wwwhsgnhr
ŽIRO RAČUN 2360000-1101743237
UREDNIŠTVO
Andrija Halec
Odgovorni urednik
Antun Bakan
Tehnički urednik
Nadica Hadžović
Lektor
ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA
Tajana Biškupić Andolšek
Zdravka Baštijan
Dvojezično obrazovanje jedini je način kojim gluha djeca mogu
ostvariti jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i time
postati ravnopravni građani ovog društva Ovo je konačni
zaključak sa Konferencije o znakovnom jeziku održane u AL-u u
Norveškoj u organizaciji Svjetske federacije gluhih (WFD-a)
Europske unije gluhih (EUD) i Al Experiential koledža
Postati dvojezičan usvajanjem nacionalnog znakovnog jezika i
govornog jezika zemlje u kojoj živi fundamentalno je pravo gluhog
djeteta Nacionalni znakovni jezik je materinji jezik gluhih osoba i
jedini jezik kojeg usvaja prirodno i bez napora Ipak kako bi
funkcionirali u društvu neophodno je da gluho dijete u potpunosti
usvoji i službeni govorni jezik Stoga je izuzetno važno da gluha
osoba počne sa usvajanjem oba jezika što je prije moguće kroz
redovno obrazovanje ali i kroz cjeloživotno učenje
WFD I EUD pozivaju sve dionike u obrazovanju da uzmu u obzir
jedinstvene potrebe gluhe djece podupirući njihovo usvajanje
znakovnog jezika kao i učenje nacionalnog govornog jezika WFD i
EUD pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da uzmu u obzir
Briselsku deklaraciju usvojenu 19 studenog 2010 koja
potvrđuje prava gluhih i nagluhih korisnika na učenje znakovnog
jezika te bilingvalnom pristupu obrazovanju Uzimajući u obzir da
je Deklaracija uključena u Izvještaj Europskog parlamenta o
Mobilnosti osoba s invaliditetom koji je 25 listopada 2011 i
usvojen od strane Europskog Parlamenta WFD i EUD zahtijevaju
od dionika da poduzmu sve akcije kako bi gluha djeca postala u
potpunosti dvojezična a time i punopravni građani
Prijevod TBA
SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 3
Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna
nevladina organizacija koja predstavlja i promiče
ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba
diljem svijeta te okuplja u svoje članstvo 133 nacije
njezina misija je promicati ljudska prava gluhih
osoba te potpun kvalitetan i jednak pristup svim
sferama života uključujući samoodređivanje
znakovni jezik zapošljavanje i život u zajednici WFD
posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim
narodima te je član Međunarodnog saveza invalida
(IDA) Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju
Finska web stranica je wwwwfdeaforg
Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu
Italija 23rujna 1951 godine za vrijeme prvog
Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod
pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih Ovaj
datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija
osoba s invaliditetom u svijetu
Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo
25 delegata nacionalnih saveza gluhih
Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u
međunarodnoj zajednici gluhih organizirajući II
Svjetski kongres gluhih 1955 godine Taj Kongres je
do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i
stručnih radnika za gluhe u svijetu s više od 2000
sudionika Zahvaljujući u prvom redu tajniku
organizacijskog odbora dr Sulejmanu Mašoviću te
Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim
suradnicima bila je to veličanstvena manifestacija
koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike
kao i političare do samih vrhova vlasti Taj je kongres
dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i
sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj
sceni
Do 2008 broj Redovnih članova (nacionalnih saveza
gluhih) dosegao je 132 pokrivajući tako svih 5
kontinenata
Dr Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača
Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi
Glavni tajnik (1951 ndash 1955) zajedno s g Vittoriom
Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju
od 1951 do 1955
G Ieralla i dr Magarotto uspješno su uvjerili
talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom
naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu
1951g Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije
Talijanskog saveza gluhih (tal Ente Nazionale
Sordomuti = ENS) WFD Glavno tajništvo je bilo u
mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne
mreže zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem
svijeta Desetljećima kasnije WFD Glavno tajništvo
se preselilo u Finsku (1987) uz podršku finske vlade
i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom
bivše WFD Glavne tajnice dr Lise Kauppinen (WFD
počasna predsjednica)
Časopis WFD-a Glas tišine počeo je s objavljivanjem
1957g na francuskom i engleskom jeziku dvama
pisanim jezicima WFD-a koji je kasnije (1987)
zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD
2003g pri kraju svog mandata dr Kauppinen je
odstupila s mjesta predsjednice WFD-a Na 16
Glavnoj skupštini u Montrealu Kanada u srpnju
2003 izglasan je g Markku Jokinen iz Finske za
sljedećeg predsjednika Delegati na 17 Glavnoj
skupštini u Madridu Španjolska 2007 odobrili su
Finsku kao glavno sjedište WFD-a
Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu 1951g
11Svjetski kongres u Tokiju Japan 1991g
privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta što je
ujedno bio i najveći kongres ikada (više o
Kongresima i temama prema vremenskom slijedu
događaja možete vidjeti u nastavku teksta)
WFD Glavna skupština održava se svake četiri
godine prethodeći Svjetski kongres 17 Glavna
skupština je bila najveća ikada s 94 delegata
održana u Madridu Španjolska srpanj 2007 gdje je
španjolska Vlada podijelila financijske darovnice
delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli
sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom
kongresu
WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i
njegovim agencijama od kasnih 1950-ih Također je
intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem
kontakata odnosno umrežavanjem s UN-om
M e đ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s
invaliditetomKlubom delegata i Redovnim
članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava
zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s
invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u
Meksiku 2005 koja je konačno prihvaćena od
Glavne skupštine UN-a 2007 te još prolazi
ratifikaciju od zemalja članica UN-a
Prijevod Z B
ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI
DAN (TJEDAN) GLUHIH
Pogledajte online izdanje biltena ldquoUkratkohelliprdquo na našoj novoj web stranici
wwwhsgnhr
STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA
FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA
PROSLAVE BUDE
bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe
osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile
Međunarodni tjedan gluhih
Ove godine Međunarodni tjedan gluhih
slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem
svijeta organiziraju događaje povorke
kampanje i sastanke kako bi naglasili teme
kojima se obraćaju lokalnim ili državnim
vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih
osoba šire javnosti i medija na probleme i brige
s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati
da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da
imaju ljudska prava
Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i
njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i
osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva
ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj
solidarnost među gluhim osobama kao i onima
koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju
prava gluhih osoba
U zadnjih nekoliko godina Svjetska
federacija gluhih počela je tematski obilježavati
svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme
U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA
GLUHIH OSOBA
U 2010 usredotočili smo se na
OBRAZOVANJE GLUHIH a
U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-
NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA
Za 2012 SFG je predložila temu
bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo
Apeliramo na naše udruge-članice da
izaberu jedan dva ili više problema koji su
vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr
kampanja može obrađivati pitanja vezana uz
zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav
obrazovanja za gluhe stavove prema
dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o
pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova
unutar zajednice gluhih
Ova kampanja ne bi trebala biti
ograničena samo na Međunarodni
t jedan gluhih nego se može protegnuti
na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna
gluhihhellip
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I
NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN
MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH
Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih
1951 Rim Italija Bez teme
1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme
1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme
1963 Stockholm Švedska Bez teme
1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini
1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija
1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani
1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu
1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija
1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost
1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija
1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava
1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost
2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću
2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik
2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih
2015 Istanbul Turska
Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna
gluhih u našim udrugama
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5
Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe
Dan gluhih u Bjelovaru
BjelovarBje lovarBje lovar
Dan gluhih u Bjelovaru
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Likovna sekcija gluhih
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
Likovna sekcija gluhih
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -
Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom Za značajan broj osoba s
invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva
1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70 a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine
(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje
nevladinih organizacija poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na
europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj
razini te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna
provedba ndash od politike prema praksi-održanoj
20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01 travnja 2012 godine
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI
- nije provedeno nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 2 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Dvojezično obrazovanje lsquorsquoUkratkorsquorsquo
glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
IZLAZI TROMJESEČNO
ADRESA
10 000 Zagreb
Palmotićeva 4
TELEFON
+385 (1) 481 41 14
FAX +385 (1) 483 55 85
hrvsavez-gluhihzgt-comhr
WEB STRANICA wwwhsgnhr
ŽIRO RAČUN 2360000-1101743237
UREDNIŠTVO
Andrija Halec
Odgovorni urednik
Antun Bakan
Tehnički urednik
Nadica Hadžović
Lektor
ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA
Tajana Biškupić Andolšek
Zdravka Baštijan
Dvojezično obrazovanje jedini je način kojim gluha djeca mogu
ostvariti jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i time
postati ravnopravni građani ovog društva Ovo je konačni
zaključak sa Konferencije o znakovnom jeziku održane u AL-u u
Norveškoj u organizaciji Svjetske federacije gluhih (WFD-a)
Europske unije gluhih (EUD) i Al Experiential koledža
Postati dvojezičan usvajanjem nacionalnog znakovnog jezika i
govornog jezika zemlje u kojoj živi fundamentalno je pravo gluhog
djeteta Nacionalni znakovni jezik je materinji jezik gluhih osoba i
jedini jezik kojeg usvaja prirodno i bez napora Ipak kako bi
funkcionirali u društvu neophodno je da gluho dijete u potpunosti
usvoji i službeni govorni jezik Stoga je izuzetno važno da gluha
osoba počne sa usvajanjem oba jezika što je prije moguće kroz
redovno obrazovanje ali i kroz cjeloživotno učenje
WFD I EUD pozivaju sve dionike u obrazovanju da uzmu u obzir
jedinstvene potrebe gluhe djece podupirući njihovo usvajanje
znakovnog jezika kao i učenje nacionalnog govornog jezika WFD i
EUD pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da uzmu u obzir
Briselsku deklaraciju usvojenu 19 studenog 2010 koja
potvrđuje prava gluhih i nagluhih korisnika na učenje znakovnog
jezika te bilingvalnom pristupu obrazovanju Uzimajući u obzir da
je Deklaracija uključena u Izvještaj Europskog parlamenta o
Mobilnosti osoba s invaliditetom koji je 25 listopada 2011 i
usvojen od strane Europskog Parlamenta WFD i EUD zahtijevaju
od dionika da poduzmu sve akcije kako bi gluha djeca postala u
potpunosti dvojezična a time i punopravni građani
Prijevod TBA
SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 3
Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna
nevladina organizacija koja predstavlja i promiče
ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba
diljem svijeta te okuplja u svoje članstvo 133 nacije
njezina misija je promicati ljudska prava gluhih
osoba te potpun kvalitetan i jednak pristup svim
sferama života uključujući samoodređivanje
znakovni jezik zapošljavanje i život u zajednici WFD
posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim
narodima te je član Međunarodnog saveza invalida
(IDA) Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju
Finska web stranica je wwwwfdeaforg
Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu
Italija 23rujna 1951 godine za vrijeme prvog
Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod
pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih Ovaj
datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija
osoba s invaliditetom u svijetu
Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo
25 delegata nacionalnih saveza gluhih
Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u
međunarodnoj zajednici gluhih organizirajući II
Svjetski kongres gluhih 1955 godine Taj Kongres je
do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i
stručnih radnika za gluhe u svijetu s više od 2000
sudionika Zahvaljujući u prvom redu tajniku
organizacijskog odbora dr Sulejmanu Mašoviću te
Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim
suradnicima bila je to veličanstvena manifestacija
koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike
kao i političare do samih vrhova vlasti Taj je kongres
dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i
sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj
sceni
Do 2008 broj Redovnih članova (nacionalnih saveza
gluhih) dosegao je 132 pokrivajući tako svih 5
kontinenata
Dr Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača
Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi
Glavni tajnik (1951 ndash 1955) zajedno s g Vittoriom
Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju
od 1951 do 1955
G Ieralla i dr Magarotto uspješno su uvjerili
talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom
naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu
1951g Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije
Talijanskog saveza gluhih (tal Ente Nazionale
Sordomuti = ENS) WFD Glavno tajništvo je bilo u
mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne
mreže zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem
svijeta Desetljećima kasnije WFD Glavno tajništvo
se preselilo u Finsku (1987) uz podršku finske vlade
i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom
bivše WFD Glavne tajnice dr Lise Kauppinen (WFD
počasna predsjednica)
Časopis WFD-a Glas tišine počeo je s objavljivanjem
1957g na francuskom i engleskom jeziku dvama
pisanim jezicima WFD-a koji je kasnije (1987)
zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD
2003g pri kraju svog mandata dr Kauppinen je
odstupila s mjesta predsjednice WFD-a Na 16
Glavnoj skupštini u Montrealu Kanada u srpnju
2003 izglasan je g Markku Jokinen iz Finske za
sljedećeg predsjednika Delegati na 17 Glavnoj
skupštini u Madridu Španjolska 2007 odobrili su
Finsku kao glavno sjedište WFD-a
Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu 1951g
11Svjetski kongres u Tokiju Japan 1991g
privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta što je
ujedno bio i najveći kongres ikada (više o
Kongresima i temama prema vremenskom slijedu
događaja možete vidjeti u nastavku teksta)
WFD Glavna skupština održava se svake četiri
godine prethodeći Svjetski kongres 17 Glavna
skupština je bila najveća ikada s 94 delegata
održana u Madridu Španjolska srpanj 2007 gdje je
španjolska Vlada podijelila financijske darovnice
delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli
sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom
kongresu
WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i
njegovim agencijama od kasnih 1950-ih Također je
intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem
kontakata odnosno umrežavanjem s UN-om
M e đ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s
invaliditetomKlubom delegata i Redovnim
članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava
zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s
invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u
Meksiku 2005 koja je konačno prihvaćena od
Glavne skupštine UN-a 2007 te još prolazi
ratifikaciju od zemalja članica UN-a
Prijevod Z B
ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI
DAN (TJEDAN) GLUHIH
Pogledajte online izdanje biltena ldquoUkratkohelliprdquo na našoj novoj web stranici
wwwhsgnhr
STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA
FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA
PROSLAVE BUDE
bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe
osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile
Međunarodni tjedan gluhih
Ove godine Međunarodni tjedan gluhih
slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem
svijeta organiziraju događaje povorke
kampanje i sastanke kako bi naglasili teme
kojima se obraćaju lokalnim ili državnim
vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih
osoba šire javnosti i medija na probleme i brige
s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati
da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da
imaju ljudska prava
Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i
njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i
osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva
ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj
solidarnost među gluhim osobama kao i onima
koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju
prava gluhih osoba
U zadnjih nekoliko godina Svjetska
federacija gluhih počela je tematski obilježavati
svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme
U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA
GLUHIH OSOBA
U 2010 usredotočili smo se na
OBRAZOVANJE GLUHIH a
U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-
NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA
Za 2012 SFG je predložila temu
bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo
Apeliramo na naše udruge-članice da
izaberu jedan dva ili više problema koji su
vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr
kampanja može obrađivati pitanja vezana uz
zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav
obrazovanja za gluhe stavove prema
dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o
pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova
unutar zajednice gluhih
Ova kampanja ne bi trebala biti
ograničena samo na Međunarodni
t jedan gluhih nego se može protegnuti
na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna
gluhihhellip
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I
NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN
MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH
Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih
1951 Rim Italija Bez teme
1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme
1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme
1963 Stockholm Švedska Bez teme
1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini
1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija
1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani
1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu
1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija
1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost
1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija
1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava
1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost
2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću
2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik
2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih
2015 Istanbul Turska
Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna
gluhih u našim udrugama
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5
Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe
Dan gluhih u Bjelovaru
BjelovarBje lovarBje lovar
Dan gluhih u Bjelovaru
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Likovna sekcija gluhih
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
Likovna sekcija gluhih
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -
Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom Za značajan broj osoba s
invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva
1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70 a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine
(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje
nevladinih organizacija poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na
europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj
razini te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna
provedba ndash od politike prema praksi-održanoj
20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01 travnja 2012 godine
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI
- nije provedeno nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 3
Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna
nevladina organizacija koja predstavlja i promiče
ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba
diljem svijeta te okuplja u svoje članstvo 133 nacije
njezina misija je promicati ljudska prava gluhih
osoba te potpun kvalitetan i jednak pristup svim
sferama života uključujući samoodređivanje
znakovni jezik zapošljavanje i život u zajednici WFD
posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim
narodima te je član Međunarodnog saveza invalida
(IDA) Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju
Finska web stranica je wwwwfdeaforg
Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu
Italija 23rujna 1951 godine za vrijeme prvog
Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod
pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih Ovaj
datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija
osoba s invaliditetom u svijetu
Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo
25 delegata nacionalnih saveza gluhih
Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u
međunarodnoj zajednici gluhih organizirajući II
Svjetski kongres gluhih 1955 godine Taj Kongres je
do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i
stručnih radnika za gluhe u svijetu s više od 2000
sudionika Zahvaljujući u prvom redu tajniku
organizacijskog odbora dr Sulejmanu Mašoviću te
Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim
suradnicima bila je to veličanstvena manifestacija
koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike
kao i političare do samih vrhova vlasti Taj je kongres
dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i
sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj
sceni
Do 2008 broj Redovnih članova (nacionalnih saveza
gluhih) dosegao je 132 pokrivajući tako svih 5
kontinenata
Dr Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača
Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi
Glavni tajnik (1951 ndash 1955) zajedno s g Vittoriom
Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju
od 1951 do 1955
G Ieralla i dr Magarotto uspješno su uvjerili
talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom
naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu
1951g Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije
Talijanskog saveza gluhih (tal Ente Nazionale
Sordomuti = ENS) WFD Glavno tajništvo je bilo u
mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne
mreže zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem
svijeta Desetljećima kasnije WFD Glavno tajništvo
se preselilo u Finsku (1987) uz podršku finske vlade
i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom
bivše WFD Glavne tajnice dr Lise Kauppinen (WFD
počasna predsjednica)
Časopis WFD-a Glas tišine počeo je s objavljivanjem
1957g na francuskom i engleskom jeziku dvama
pisanim jezicima WFD-a koji je kasnije (1987)
zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD
2003g pri kraju svog mandata dr Kauppinen je
odstupila s mjesta predsjednice WFD-a Na 16
Glavnoj skupštini u Montrealu Kanada u srpnju
2003 izglasan je g Markku Jokinen iz Finske za
sljedećeg predsjednika Delegati na 17 Glavnoj
skupštini u Madridu Španjolska 2007 odobrili su
Finsku kao glavno sjedište WFD-a
Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu 1951g
11Svjetski kongres u Tokiju Japan 1991g
privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta što je
ujedno bio i najveći kongres ikada (više o
Kongresima i temama prema vremenskom slijedu
događaja možete vidjeti u nastavku teksta)
WFD Glavna skupština održava se svake četiri
godine prethodeći Svjetski kongres 17 Glavna
skupština je bila najveća ikada s 94 delegata
održana u Madridu Španjolska srpanj 2007 gdje je
španjolska Vlada podijelila financijske darovnice
delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli
sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom
kongresu
WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i
njegovim agencijama od kasnih 1950-ih Također je
intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem
kontakata odnosno umrežavanjem s UN-om
M e đ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s
invaliditetomKlubom delegata i Redovnim
članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava
zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s
invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u
Meksiku 2005 koja je konačno prihvaćena od
Glavne skupštine UN-a 2007 te još prolazi
ratifikaciju od zemalja članica UN-a
Prijevod Z B
ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI
DAN (TJEDAN) GLUHIH
Pogledajte online izdanje biltena ldquoUkratkohelliprdquo na našoj novoj web stranici
wwwhsgnhr
STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA
FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA
PROSLAVE BUDE
bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe
osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile
Međunarodni tjedan gluhih
Ove godine Međunarodni tjedan gluhih
slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem
svijeta organiziraju događaje povorke
kampanje i sastanke kako bi naglasili teme
kojima se obraćaju lokalnim ili državnim
vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih
osoba šire javnosti i medija na probleme i brige
s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati
da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da
imaju ljudska prava
Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i
njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i
osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva
ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj
solidarnost među gluhim osobama kao i onima
koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju
prava gluhih osoba
U zadnjih nekoliko godina Svjetska
federacija gluhih počela je tematski obilježavati
svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme
U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA
GLUHIH OSOBA
U 2010 usredotočili smo se na
OBRAZOVANJE GLUHIH a
U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-
NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA
Za 2012 SFG je predložila temu
bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo
Apeliramo na naše udruge-članice da
izaberu jedan dva ili više problema koji su
vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr
kampanja može obrađivati pitanja vezana uz
zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav
obrazovanja za gluhe stavove prema
dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o
pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova
unutar zajednice gluhih
Ova kampanja ne bi trebala biti
ograničena samo na Međunarodni
t jedan gluhih nego se može protegnuti
na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna
gluhihhellip
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I
NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN
MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH
Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih
1951 Rim Italija Bez teme
1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme
1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme
1963 Stockholm Švedska Bez teme
1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini
1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija
1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani
1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu
1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija
1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost
1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija
1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava
1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost
2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću
2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik
2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih
2015 Istanbul Turska
Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna
gluhih u našim udrugama
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5
Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe
Dan gluhih u Bjelovaru
BjelovarBje lovarBje lovar
Dan gluhih u Bjelovaru
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Likovna sekcija gluhih
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
Likovna sekcija gluhih
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -
Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom Za značajan broj osoba s
invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva
1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70 a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine
(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje
nevladinih organizacija poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na
europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj
razini te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna
provedba ndash od politike prema praksi-održanoj
20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01 travnja 2012 godine
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI
- nije provedeno nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA
FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA
PROSLAVE BUDE
bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe
osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile
Međunarodni tjedan gluhih
Ove godine Međunarodni tjedan gluhih
slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem
svijeta organiziraju događaje povorke
kampanje i sastanke kako bi naglasili teme
kojima se obraćaju lokalnim ili državnim
vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih
osoba šire javnosti i medija na probleme i brige
s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati
da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da
imaju ljudska prava
Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i
njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i
osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva
ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj
solidarnost među gluhim osobama kao i onima
koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju
prava gluhih osoba
U zadnjih nekoliko godina Svjetska
federacija gluhih počela je tematski obilježavati
svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme
U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA
GLUHIH OSOBA
U 2010 usredotočili smo se na
OBRAZOVANJE GLUHIH a
U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-
NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA
Za 2012 SFG je predložila temu
bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo
Apeliramo na naše udruge-članice da
izaberu jedan dva ili više problema koji su
vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr
kampanja može obrađivati pitanja vezana uz
zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav
obrazovanja za gluhe stavove prema
dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o
pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova
unutar zajednice gluhih
Ova kampanja ne bi trebala biti
ograničena samo na Međunarodni
t jedan gluhih nego se može protegnuti
na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna
gluhihhellip
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I
NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN
MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH
Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih
1951 Rim Italija Bez teme
1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme
1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme
1963 Stockholm Švedska Bez teme
1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini
1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija
1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani
1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu
1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija
1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost
1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija
1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava
1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost
2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću
2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik
2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih
2015 Istanbul Turska
Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna
gluhih u našim udrugama
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5
Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe
Dan gluhih u Bjelovaru
BjelovarBje lovarBje lovar
Dan gluhih u Bjelovaru
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Likovna sekcija gluhih
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
Likovna sekcija gluhih
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -
Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom Za značajan broj osoba s
invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva
1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70 a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine
(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje
nevladinih organizacija poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na
europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj
razini te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna
provedba ndash od politike prema praksi-održanoj
20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01 travnja 2012 godine
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI
- nije provedeno nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna
gluhih u našim udrugama
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5
Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe
Dan gluhih u Bjelovaru
BjelovarBje lovarBje lovar
Dan gluhih u Bjelovaru
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Likovna sekcija gluhih
Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ
Dodjela priznanja
Osi jekOsi jekOsi jek
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
Likovna sekcija gluhih
Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak
SisakSisakSisak
Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak
STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -
Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom Za značajan broj osoba s
invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva
1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70 a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine
(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje
nevladinih organizacija poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na
europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj
razini te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna
provedba ndash od politike prema praksi-održanoj
20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01 travnja 2012 godine
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI
- nije provedeno nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM
VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -
Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
zadnjih je desetak godina doživio snažnu
transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na
socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na
neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja
mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu
primjenu UN konvencije o pravima osoba s
invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i
nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko
postignuće upravo pokreta s invaliditetom
Djelovanjem u području socijalnog partnerstva
pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko
u politike Republike Hrvatske
Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim
državnim institucijama kako bismo dalje razvijali
započeto partnerstvo i na temelju zajednički
utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano
zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za
neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim
zajednicama uz pružene usluge koje su im za to
neophodne
Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve
koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički
djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da
teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo
zbog svog položaja u brojnim segmentima kao
rizične skupine najmanje pridonijele njezinom
nastanku
Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom
ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati
jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s
invaliditetom Za značajan broj osoba s
invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu
koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i
odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri
donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i
slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što
nužno zahtijeva
1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti
udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju
socijalne usluge koje nisu pokrivene
djelovanjem sustava što bi omogućilo i
nastavak funkcioniranja saveza i udruga s
nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme
na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva
donošenje posebnog zakona o udrugama prema
modelu financiranja European Disability Foruma
koji Europska komisija financira u iznosu od
70 a sukladno Nacionalnoj strategiji
izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom od 2007 do 2015 godine
(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11
stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje
nevladinih organizacija poglavito organizacija
koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u
sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na
europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj
razini te osiguravanje njihove održivosti kao
organizacija od posebnog interesa za
promicanje različitosti putem financiranja
njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir
da dodatni troškovi za sudjelovanje
predstavljaju prvu prepreku s kojom se
suočavaju osobe s invaliditetom koja je
usvojena na Europskoj konferenciji visoke
razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za
osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna
provedba ndash od politike prema praksi-održanoj
20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog
Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno
ustanovljavanje modela financiranja redovne
djelatnosti saveza i udruga osoba s
invaliditetom od 01 travnja 2012 godine
odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog
ministarstva korištenjem prihoda od igara na
sreću
- nije uspostavljen traženi model
- prihvaćeno privremeno financiranje samo
Saveza
- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma
da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za
natjecanje za institucionalnu potporu
2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne
strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s
invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz
novog pristupa invaliditetu temeljenog na
KPOSI
- nije provedeno nije s predstavnicima
saveza održan niti jedan sastanak
3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja
čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj
procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se
poticala aktivnost osoba s invaliditetom i
moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze
društva da omogući dostojanstven život osoba s
invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7
jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve
oblike institucionalizacije
- Provedene brojne aktivnosti održan velik
broj sastanaka i utvrđuje se model
4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz
članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u
predviđenom roku kojim će se stvoriti
preduvjeti izjednačavanja mogućnosti
osobama s najtežim stupnjem invaliditeta
- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu
Zakona o socijalnoj skrbi
5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih
pomagača osobni asistent tumač za
znakovni jezik asistent slijepoj osobi
intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u
nastavi i radni asistent
- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće
zbog zakašnjelog financiranja puno
neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s
poteškoćom vezanom za nastavu
6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za
zvanja tražena na tržištu rada
- Još uvijek nisu doneseni potrebni
podzakonski akti
7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela
svrsishodne prilagodbe koja poštuje
specifičnosti pojedine vrste invaliditeta
utemeljene na principima univerzalnog
dizajna
- Proces pokrenut na Radnoj skupini za
izmjenu Zakona o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju OSI
8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s
invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće
saborske odbore i radna tijela te u tijela
s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a
- Nije pokrenuto
9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s
invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja
odrednice da donošenja izmjena i dopuna
propisa moraju doći na raspravu na
Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u
koje moraju biti uključeni predstavnici
autentičnih saveza osoba s invaliditetom
potpisnica Platforme a članice su
odgovarajućih europskih asocijacija
- Nije formirano novo a staro nije sazivano
10 Osiguravanje slijepima i osobama s
intelektualnim teškoćama u pristupačnom
formatu svih materijala za sve sjednice radna
tijela te osiguravanje tumača znakovnog
jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe
- Ne provodi se
11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i
kontrolu relevantnih zakona u praksi
- Nisu utvrđeni
12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja
osoba s invaliditetom savezima na
razmatranje prilikom donošenja
- Ne dostavljaju se
Dodatno
- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI
čl33 stav1
Do listopada 2012 godine
Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)
Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom
Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)
Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne
skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH
Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme
1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT
3 dana 27012012 svima dostavljen Draft
Platforme
4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT
6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT
7 dana 03022012 svi savezi potpisali
Platformu
8 dana 06022012 Platforma dostavljena
premijeru
Rad na Zakonu o udrugama od posebnog
značaja za RH
izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj
Mirjana Juriša i Ivica Robić
uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin
Perić
nakon svake etape uključivani svi članovi
Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i
predsjednik HSS
1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT
2 dana 14022012
3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je
proslijeđena u nadležnost potpredsjednici
Vlade
4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni
koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni
Križ tehnička kultura Slovenski zakon)
6 dana 1702 2012
7 dana 21022012
8 dana 01032012
9 dana 08032012 prošireni sastanak
10 dana 12032012 prošireni sastanak
11 dana 13032012 započeo proces
prikupljanjapodataka za OD od udruga i
saveza
12 dana 16032012
13 dana 2003 2012 upozoreno na
nekonzistentnost podataka koji se dobivaju
14 dana 2103 2012
15 dana 2203 2012 prošireni sastanak
16 dana 27032012 Skupština SOIH svim
zastupnicima predstavila Platforma i Zakon
17 dana 2 9032012 prošireni sastanak
18 dana 0504 2012
19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona
20 dana 1304 2012
21 dana 2004 2012
22 dana 03052012
23 dana 04052012 zajednički sastanak
24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama
25 dana 14052012 Radni sastanak
Predsjedništva SOIH
26 dana 21052012
27 dana 05062012
28 dana 14062012
29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva
SOIH
30 dana 05072012
Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i
mladih
1 Dana 27022012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali
su se svi predsjednicice saveza i potvrdili
navode iz Platforme s posebnim zahtjevom
da se savezima i njihovim udrugama
članicama osiguraju sredstva za osnovnu
djelatnost Savezi su preuzeli obvezu
dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o
troškovima osnovne djelatnosti bez plaća
zaposlenih Saveza i njihovih članica
2 Dana 04052012 s pomoćnicom
potpredsjednice Vlade Ivom Prpić
načelnicom Zvjezdanom Bogdanović
upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i
voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali
se svi predsjednicice saveza na kojem je
predstavljen mogući model financiranja
osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM
uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj
raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na
rješavanju pitanja udruga članica
dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za
razvoj civilnog društva i Ministarstvo
socijalne politike i mladih to pitanje
razmotriti
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9
1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje
Zakona)
Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s
invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu
samozastupati jedini su autentični i legitimni
zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i
legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog
članstva i činjenici da upravljanje udrugom i
provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog
djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom
Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom
djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge
socijalne i druge usluge potpore njihovom
kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem
rada državnih institucija institucija lokalne
samouprave i gospodarskog sektora
Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino
i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja
njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose
aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj
za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i
samozapošljavanju što smanjuje prag njihova
siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih
obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u
kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom
svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost
tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva
višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu
zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim
kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i
lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim
osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih
oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom
tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe
obrazovanjem do zapošljavanja osoba s
invaliditetom itd)
Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj
osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti
predstavljaju gotovo jedini način socijalnog
uključivanja
Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju
im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3
Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i
organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i
u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja
provedbe udruge su ne samo partneri na svim
razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja
i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do
lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s
invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je
posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se
ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona
akata strategija i slično koje se odnose na osobe s
invaliditetom
Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom
uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske
sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57
Stavak 2
Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih
osoba i njihovu uključivanju u društveni život
2 Definicije
21 Definiranje saveza
Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće
kriterije
- djeluje na području cijele Republike Hrvatske
- djeluje najmanje pet godina
- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste
vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog
nastanka
- neposredno ili preko krovne asocijacije
nacionalnih Saveza članica je europskih saveza
iste grupacije osoba s invaliditetom
22 Definiranje udruge
Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s
invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete
- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po
uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s
teškoćama u razvoju koja se ne mogu
samozastupati
- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno
ili regionalno djeluju najmanje pet godina
3 Djelatnost
- provodi monitoring Konvencije UN sukladno
članku 33 stavak 3
- kao autentičan tumač potreba osoba s
invaliditetom partnerski surađuje s državnim
tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike
te institucionalnih rješenja kojima se utječe na
život ove populacije
- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža
organizirani sustav a od egzistencijalne su
važnosti za osobe s invaliditetom
- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer
Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan
način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo
za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje
mogućnosti - neovisno življenje
- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i
aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja
mogućnosti osoba s invaliditetom
- aktivno sudjeluje u provođenju istih a
istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s
invaliditetom prati i analizira provođenje
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti
osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća
BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA
NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31
svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni
Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo
broj 342012)
Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja
se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u
visini od 50 oslobađaju se
ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih
neuromišićnih oboljenja
- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju
paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80
korisnici doplatka za pomoć
ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja
paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija
donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje
preko 80
ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)
Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća
Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju
se u cijelosti
ndash 100 slijepe osobe
ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100
invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao
ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije
ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega
Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od
plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično
je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih
godina Obvezom da od svih kategorija osoba s
invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu
stvarala je osjećaj neravnopravnosti i
nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje
HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za
dio programa osigurana pristupačnost titlovima i
prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo
zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog
programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je
lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon
ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer
kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s
invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti
Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u
ostvarivanju jednakih prava za gluhe
TBA
Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-
nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-
he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u
korištenju usluga tog operatera
To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade
tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-
ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu
video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj
Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih
sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne
minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar
HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te
podatkovni promet bez ograničenja brzine 512
MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu
pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije
moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip
Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti
koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-
tima
Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31
prosinca 2012 godine
Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost
gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-
plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa
PDV-om)
Član udruge navedene ponude može iskoristiti na
bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz
predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-
ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno
Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila
navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja
prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će
HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-
nu povlasticu
Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13
EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV
programa ali i filmova na ostalim medijima
Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi
Europa emitirala titlovani televizijski program te tako
omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje
jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale
jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i
inog sadržaja
Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u
Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće
Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje
otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i
nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na
poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na
potpuni pristup medijima kroz titlovanje do
2020godine
Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima
potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao
osnovnim ljudskim pravima EU se do sada
pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i
nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog
prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV
programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave
u kazalištima
Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje
paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u
audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama
kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i
nagluhim osobama potpun pristup informacijskom
društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba
oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići
omogućavajući im pristup medijima i informacijama
Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih
televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine
Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se
vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju
TV programa
ZB
0
20
40
60
80
100
120
Au
stri
ja
Be
lgija
Bu
gar
ska
Hrv
atsk
a
Češka
Cip
ar
Da
nsk
a
Est
on
ija
Fin
ska
Fran
cusk
a
Njemačka
Ma
đars
ka
Isla
nd
Irsk
a
Izra
el
Ital
ija
Latv
ija
Litv
a
Luks
em
bu
rg
Niz
oze
msk
a
Norveška
Po
ljska
Po
rtu
gal
Ru
mu
njs
ka
Slo
ven
ija
Slova
čka
Španjolska
Švedska
Švicarska
Vel
ika
Bri
tan
ija
2006 2008 2010
PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U
EUROPSKIM ZEMLJAMA
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV
From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]
Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr
Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj
Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu
Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir
Pismo iz Makarske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15
HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su
više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT
pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo
pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje
TV programa
Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo
mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe
kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama
Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili
upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO
ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100
oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja
(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća
zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje
pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo
tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog
oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni
do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti
Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju
Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u
istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko
mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako
teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi
gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu
slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina
alternativa za informiranje
Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila
je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da
dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak
minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako
je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih
zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti
putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo
DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod
Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje
su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika
nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u
sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne
shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a
strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr
National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno
bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE
Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih
rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ
Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i
tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem
programu dokumentarne emisije uglavnom nisu
titlovane
Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju
nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju
Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim
diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim
nemarom
Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se
jednostavno o principu a ne o novcu
Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV
pristojbe a mi gluhi ne
Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo
ih uzeli za primjer
O i N Hadžović
Članak objavljen u Večernjem listu
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 16
Nastavak trogodišnjeg programa
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe
osobe - do posla kroz nova znanja i
nove tehnologijeldquo
D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i
nagluhih odobren je trogodišnji program
bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -
do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji
se provodi uz potporu Ministarstva socijalne
politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom
službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U
sklopu programa provode se aktivnosti
obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu
ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu
Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu
te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i
provođenju EU projekata
U svibnju ove godine završena je provedba prve
g o d i n e
programa s
o d o b r e n i m
iznosom od
s t r a n e
Ministarstva
od
55000000
kn Edukacija
nezaposlenih
g luh ih i
n a g l u h i h
osoba za
E C D L
Specijalista
provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek
Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29
polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo
Uvjerenje o završenom obrazovanju i
Međunarodni certifikat
Nastava se provodila od siječnja do travnja
2012godine svakim radnim danom po 4 sata
Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje
provodi HZZ je u tome što je na svakom satu
nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline
vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj
znakovnog jezika Također nastava u svom
redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145
sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog
programa iznosila je 200 sati Povećanom
satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja
edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim
i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije
spomenuteali neopisivo važne činjenice
u s p j e š n o s t
edukacije bila
j e 9 6
Problema je
nažalost bilo
Jedan od
većih i važnih
p r o b l e m a
k o j e g j e
p o t r e b n o
spomenuti je
n e p l a ć a n j e
n a k n a d e
p u t n i h
troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime
prvotno je bilo obećano od strane Središnje
službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na
kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici
edukacije utrošili su značajne iznose za
pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su
nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako
odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak
imati na umu da takva edukacija iznosi 460000
kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila
besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih
troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju
koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla
Od završetka edukacije do danas zahvaljujući
novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije
osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada
održane su svečane dodjele diploma završenim
polaznicima tečaja koje im je dodijelio
predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih
Andrija Halec
u prisutnosti
predsjednika
p o d r u č n i h
u d r u g a
Također uz
p o d i j e l j e n e
d i p l o m e
polaznic ima
tečaja svaka
udruga u
k o j o j s e
o d r ž a v a l a
e d u k a c i j a
dobila je po
Dodjela Uvjerenja u Splitu
Dodjela Uvjerenja u Samoboru
Dodjela Uvjerenja u Rijeci
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17
jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz
programa
U sklopu ovog
P r o g r a m a
odobrena su i
sredstva za
d o d a t n u
e d u k a c i j u
z a p o s l e n i k a
Saveza u
p isanju i
provedbi EU
p r o j e k a t a
Edukacija je
trajala od
siječnja do
o ž u j k a
2012godine a zaposlenice koje su uspješno
završile edukaciju stekle i stekle nova znanja
dokazale su korist edukacije činjenicom da im je
prošao Concept note za europski projekt (IPA
grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012
u ožujku 2012godine
Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini
Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL
obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su
sada pristupni preko naše web stranice Članovi
naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti
edukacije kao i ostali zainteresirani moći će
pristupiti online sadržajima za samostalno
učenje Za pristup sadržajima potrebno je
zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese
infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima
pristupate putem linka httplmsalgebrahr
hsgn
U lipnju ove godine započela je provedba druge
godine programa Kako je cijeli sustav u krizi
tako su od strane Ministarstva srezana sredstva
za drugu godinu provedbe programa Ove godine
bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova
ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada
(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa
smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj
gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na
edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe
HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u
suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih
odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva
tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01
listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca
Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu
nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno
zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije
ZB
Dodjela Uvjerenja u Osijeku
Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA
ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA
GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo
Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog
znakovnog jezika smo započeli 2008 godine
odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala
i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s
invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje
prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg
jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju
rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji
Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz
financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja
i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa
Zajednicom saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-
prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali
kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim
osobama omogućivši im na taj način ravnopravno
uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti
čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova
života
Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko
priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača
i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo
kroz ove projekte
2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet
ravnopravnosti gluhih
2009g Nastavak Kampanje pod istim
nazivom
2010g Osnaživanjem do afirmacije u
zajednici
2011g Osnaživanje gluhih osoba za
prevladavanje različitosti
1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano
pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših
udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć
u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz
zapošljavanje tumača i prevoditelja
2 Održano je veći broj sastanaka s
predstavnicima gradske vlasti u svim
gradovima u kojima su tumači zaposleni Na
tim sastancima predstavnici gradske vlasti
informirani su o Kampanji te o mogućim
obvezama koje će lokalna zajednica u
budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu
na uporabu znakovnog jezika imati spram
gluhih osoba
3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače
i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje
su se tumači educirali o gramatici znakovnog
jezika te unificiranom međunarodnom
znakovnom jeziku
4 Organizirani su Okrugli stolovi
ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN
Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo
Što smo postigli nakon 3 godine provođenja
Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet
ravnopravnosti gluhih
ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe
djecerdquo
na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci
s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i
stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i
nagluhih Na svakom okruglom stolu
sudjelovalo je po 70-tak sudionika
predstavnika naših udruga tumača i
prevoditelja i stručnih suradnika Saveza
Analiza provedenih aktivnosti definiranje
problema prijedlozi za rješavanje istih te
zaključci sa Okruglog stola tiskani su u
Zborniku radova
5 Također održan je jednodnevni Seminar za
tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u
nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi
po pojmovima za priručnik za asistente u
nastavi
6 U suradnji s udrugama-članicama i školama
prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju
gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je
u redovne sustav nastave upisano oko 150
djece s oštećenim sluhom što je relativno velik
broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u
senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su
sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i
nagluhom djecom
Održavane su konzultacije s nastavnicima i
školama koje su polazila gluha djeca
Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i
prevoditelja te kroz nove programe i projekte
pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do
zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi
trebalo regulirati financiranje i rad tumača
prevoditelja U ovim našim aktivnostima
očekujemo i punu podršku Zajednice saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19
POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog
jezika u udrugama članicama HSGN-a
1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović
2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić
3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović
4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija
5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić
6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka
7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg
8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić
9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić
10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo
11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan
12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac
13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja
14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić
15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić
16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević
17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić
18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa
19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić
20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić
21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić
22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić
23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun
24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum
25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić
26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo
27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić
28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina
29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić
30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak
Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
NAŠA ISKUSTVA
INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO
ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili
izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped
Aktualne promjene u obrazovnoj politici za
učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece
(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka
2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja
usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s
posebnim obrazovnim potrebama stručno
usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom
osuvremenjivanje nastavnih planova i programa
mobilne službe podrške uvođenje asistenta u
nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na
znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti
nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad
Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine
prijedlog Državnih pedagoških standarda
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj
donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje
svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija
pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje
kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih
zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U
slučaju kada su u razredu uključeni učenici s
posebnim potrebama maksimalan broj učenika
iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je
školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih
s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj
sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi
smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove
Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će
smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama
Posebne ustanove postat će centri potpore
redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe
učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem
slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i
asistenti u nastavi
Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te
djece s kohlearnim implantatom integriran u
redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina
gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane
prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi
pedagoški standard zasigurno će podići razinu
kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u
redovnim školama i olakšati rad učiteljima
Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima
(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je
nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i
upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije
tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u
redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista
prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali
samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako
razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s
vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim
učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje
njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni
dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo
gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku
odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da
pohađaju redovne škole
Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN
o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice
obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije
Integracija ili segregacija
Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s
posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini
u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da
se ta humana ideja
pretvor i u svo ju
suprotnost Naime
gluha djeca jedina su
skupina d jece s
posebnim potrebama
koja se ne mogu
potpuno uključiti u
sredinu redovne škole i
pratiti nastavu Iako se
često čuje da je
školovanje u tzv
Specijalnim školama
segregacija i kršenje
p r a v a d j e c e mdash
diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece
ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne
može komunicirati s okolinom ne razumije
predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima
pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost
informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete
Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne
slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već
počele napuštati U razvijenim zemljama već je
odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe
jer integracija jednostavno nije model koji može
funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije
novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća
sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri
tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći
Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni
prevoditelji i produženi stručni postupak mogu
dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i
značajno olakšati rad učiteljima
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz
1994 godine pokazala trend uključivanja učenika
sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača
(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj
tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u
tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe
diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do
zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi
ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do
tada upisane gluhe djece u redovite škole
Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite
školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da
su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to
vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s
teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od
društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih
ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o
ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole
u blizini svog doma galame na nemoralnost
ldquosegregiranog školovanjardquo
Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u
strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome
počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini
koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se
pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu
priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja
uključenja je u tome da se svako dijete osjeti
dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir
specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i
nagluha djeca jedina su grupa učenika sa
posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se
uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju
redovite škole Rezultat je paradoks u kome se
uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite
razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje
Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu
definiciju uključivanja Ako misle da je obično
fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih
nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne
vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da
djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim
školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha
i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u
takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne
dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u
Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne
pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim
i nagluhim učenicima Istraživanja također
sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i
vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s
njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se
oralno školuju neće imati problema ove vrste
Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno
obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge
tumača u razredu te o njima ovise bilo uz
znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su
rezultati približno jednaki
Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića
o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju
gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite
škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više
načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet
godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja
kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako
sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je
praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz
knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno
nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos
svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam
mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka
oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno
podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd
mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom
nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na
mnogo načina osjećamo svoju društvenu
nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja
Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u
zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam
shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih
sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli
S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi
učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan
slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost
većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad
kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom
određenog tipa zato što se jedan od deset takvih
zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s
preostalih 90
Najveći problem u ovom procesu uključivanja je
licemjerje društvenog sustava Naše društvo
propovijeda uključivanje u školi ali prakticira
isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije
nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i
dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti
programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha
djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za
svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po
završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni
sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne
može ili ne želi osigurati tumače
Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne
gdje uče
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21
POGLED IZ DRUGOG KUTA
UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada
Prijevod s engleskog Andrija Žic
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju
gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira
na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj
(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o
socijalnoj skrbi NN 3312)
inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s
težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj
glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni
dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN
3312) - još je u fazi pripreme provođenja
pravo na besplatna slušna pomagala za
nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
Analogno i digitalno slušno pomagalo
vanjski dijelovi ugradbenog slušnog
pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije
pravo na besplatna surdotehnička pomagala za
gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala NN 15008)
svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-
vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni
indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip
povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i
brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje
prava na korištenje povlastica u unutarnjem
putničkom prometu NN 1401)
Povlastice se odnose na putovanje željeznicom
i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća
25 vrijednosti putne karte a pratilac ima
pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu
treba se obratiti županijskom uredu za
zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-
pravne poslove Potrebna dokumentacija
osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te
fotokopije ili originali dokumenata o
invaliditetu
Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i
100 besplatnih impulsa mjesečno
Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu
povlasticu ako telefonski priključak glasi na
njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji
ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica
se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga
dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu
prihoda navodeći podatke o vlasnicima
priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u
udruzi
HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne
radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu
ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV
pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se
dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani
liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT
Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o
izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj
radioteleviziji NN 7612)
50 popusta na godišnju članarinu HAK-a
(Hrvatski autoklub)
Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta
na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita
111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021
kn
mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks
poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj
osnovnoj organizaciji)
mogućnost pozivanja policije putem faks poziva
(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj
organizaciji)
Besplatna usluga tumača i prevoditelja za
članove udruga
Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash
asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente
Ostalo
Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na
teletekst stranici 873 na 2 programu HRT
Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u
1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str
888 txt
Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na
znakovni jezik i skrivenim titlom
TV-emisija Normalan život za osobe s
invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik
(subotom u prijepodnevnim satima)
Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s
prijevodom na znakovni jezik
AH
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23
Shop Sesvete i servis
Adresa Bjelovarska 36a Sesvete
TelFax 012009-060
Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h
subota 0800-1500h
E-mail shop-sesvetese-markhr
Kontakt Miroslav Hanich
Shop Marin
Adresa Maksimirska 45 Zagreb
TelFax 012444-000
Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h
subota 0900-1400h
E-mail shop-marinse-markhr
Kontakt Josip Jurković 0912444-000
Shop Centar (Importane centar)
Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb
TelFax 014577-035
Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h
subota 0900 - 2100h
E-mail shop-centarse-markhr
Kontakt Igor Ivorek 0912099-994
Shop Galerija (Avenue Mall)
Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb
TelFax 016556-456
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h
Nedjeljom 1000 ndash 2100h
E-mail shop-galerijase-markhr
Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995
Shop City (City Center One East)
Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb
TelFax 012404-600
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 2100h
E-mail shop-cityse-markhr
Kontakt Darijo Brčina 0912099-906
Shop Trend (Mercator centar Zagreb)
Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb
TelFax 016040-404
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h
Nedjeljom 0900 ndash 1500h
Kontakt Ivan Lauš 0912099-997
E-mail shop-trendse-markhr
Shop Dugo Selo
Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo
TelFax 012752-216
Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h
subota 0900-1400h
Kontakt Marko Hanich 0912099-009
E-mail shop-dugoselose-markhr
Shop Velika Gorica
Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica
TelFax 016215-207
Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h
subota 1000 - 1300 sati
E-mail shop-velikagoricase-markhr
Kontakt Josip Pejanović 0912099-993
Shop Daruvar
Adresa Trg kralja Tomislava 16
Telefon 043334-101
Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h
SUB 0800-1300h
E-mail shop-daruvarse-markhr
Kontakt Dražen Heštera 0912099-011
Shop Varaždin
Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca
1a
Telefon 042303-089
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h
Nedjeljom 0900 ndash 1300h
E-mail shop-varazdinse-markhr
Kontakt Zoran Končevski 0912099-010
Shop Osijek (Avenue Mall)
Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a
Telefon 031298-009
Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h
nedjeljom 0900 - 2100h
E-mail shop-osijekse-markhr
Kontakt Marin Marinović 0912099-012
Maloprodajna mjesta za servisiranje
Panasonic telefaks uređaja
Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem
elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr
SEMARK doo
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA
Kako zaštititi gluhe žene od nasilja
2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom
organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe
protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima
diljem Republike Hrvatske
Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu
barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s
invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena
bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je
izložena skupina gluhih žena
Budući da je manji broj pristupačnih poslova
dostupan gluhim ženama među njima je veći
postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže
prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju
ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u
nasilnim vezama
U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom
Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa
čujućim partnerom često se previđa tolerira ili
prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane
okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao
ldquožrtvardquo
Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju
dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom
sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i
skloništima za žene
Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava
mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv
nasilja iz sljedećih razloga
Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim
uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka
tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv
nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i
nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge
koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i
sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno
u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu
da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz
nasilnih situacija
Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim
kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim
jezikom nije dostupna pomoćnapotporna
tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje
kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha
žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem
zna što može očekivati a komunikacija sa
zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu
Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li
nasilje koje se provodi nad njima ono još više
intenzivirati
One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog
invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku
ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe
znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija
izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih
kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina
izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)
itd
U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro
poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire
što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od
zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto
Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu
tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i
kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće
takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih
gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo
a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od
samog kaznenog progona
S druge strane strah od stigmatizacije gubitka
anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj
krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često
dovode do toga da gluha žena radije krije svoje
probleme i čuva ih kao tajnu
Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o
problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz
prošlosti) koje su se promijenile
Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za
prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i
za ženska prava
AH i TBA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25
Živjeti kao žena
Kada ti se čini da je bolje roditi se kao
muškarac
sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva
Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo
Brže praštamo
jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde
negoli loše dane
Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra
bez obzira koliko jučer i danas bili loši
i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život
Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan
a ne samo danas
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E
GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA
bdquoSrce Europeldquo
ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013
Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj
skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine
Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program
događanja
Vijesti iz EFHOH-a
BONTECH
Ilica 169 Zagreb
Tel 01 461 35 38 01370 49 53
NEUROTH
Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb
Tel 01 242 01 46
ELTON
Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)
Zagreb
Tel 01 464 72 13 01 464 72 14
MICROTON
Ul Grada Vukovara 237a Zagreb
Tel 01 611 15 65 01 611 15 61
DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27
Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine
Na sjednici je bilo
p r i s u t n o 1 1 7
delegata zemalja
potpisnica među
njima i jedan ili dva
gluha delegata
Predsjednik SFG-a
Colin Allen izjavio je
kako je šteta što
ima tako malo
gluhih delegata jer
je opće poznata
činjenica da diljem
svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio
važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u
sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih
delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene
u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u
svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici
svojih zemalja na sastancima UN-a
Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao
državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti
dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o
pravima osoba s invaliditetom smatra Allen
Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog
dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s
invaliditetom u različitim zemljama
Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih
rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s
invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju
Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se
nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te
su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i
prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša
nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je
riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti
Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o
djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u
institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-
terapijama)
Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i
pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom
brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana
pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne
samo osobama s invaliditetom Kao primjer
spomenuta su računala i Internet koji su važan alat
gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima
znakovnog jezika
Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za
gluhe osobe i znakovni jezik
1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su
jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u
različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest
2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba
znakovnog jezika je pokazala poboljšanje
kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za
gluhu i čujuću djecu
3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila
raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu
okolinu što je ujedno i stajalište organizacija
osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru
upotrebu govornog jezika
Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za
članove Odbora Konvencije o pravima osoba s
invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute
Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na
tako visokom položaju
Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na
temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna
2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i
djece i mladih osoba s invaliditetom
Prijevod ZB
Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49
KAŽU DA SAM GLUH
Kažu da sam gluh
Ti ljudi koji me zovu prijateljem
Oni ništa ne shvaćaju
Kažu da sam gluh
Gledaju me kao čudaka
Zato jer ja ne čujem
Kažu da sam gluh
Ja koji slušam cijeloga dana
Kako moje srce poigrava
Kako sunce na zalazu pjeva
Kako odzvanja radost svih ljepota
Čujem osmijehe što me pozdravljaju
zaljubljene koji šetaju
Čujem potok stablo i pticu
Tko kaže da sve to ne čujem
Da makar to čudno zvuči
U noći često ja i Boga čujem
Koliku sreću mi nude
Radosne pjesme a opet
Kažu mi da sam gluh
Saul Kessler
UKRATKO
DVOBROJ 48-49