Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Biološki odsjek

Vinko Krnjak

Procjena utjecaja na okoliš akumulacije Presečno u općini Visoko

Diplomski rad

Zagreb, 2013.

»Ovaj rad, izrađen u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Mladena Kerovca, predan je na

ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi

stjecanja zvanja magistar struke znanosti o okolišu«.

Zahvala svima onima koji su me pratili kroz moje školovanje.

Velika zahvala mojem mentoru prof. dr. sc. Mladenu Kerovcu na njegovoj velikoj i

nesebičnoj pomoći prilikom izrade ovog rada.

Posebna zahvala mojim roditeljima koji su mi omogučili da uspijem doći do ove točke u

životu uz svo strpljenje koje su potrošili na mene i moje školovanje.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveučilište u Zagrebu

Prirodoslovno-matematički fakultet

Biološki odsjek Diplomski rad

PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ AKUMULACIJE PRESEČNO U OPĆINI VISOKO

Vinko Krnjak

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb

U radu se razmatra utjecaj predviđene akumulacije na bioekološka, geografska i geološka

obilježja područja te stanje trofije akumulacije od njenog formiranja i tijekom korištenja.

Korišteni su postojeći literaturni podaci i napravljena vlastita istraživanja na terenu i u

laboratoriju. Dobiveni podaci ukazuju na vrlo dobru kakvoću vode u potoku Presečno te se u

budućoj akumulaciji očekuje nizak stupanj trofije. Međutim, u budućnosti se očekuje porast

stupnja trofije, te su u radu navedene mjere za usporavanje mogućeg procesa eutrofikacije. U

sastavu flore i faune tog područja ne nalaze se vrste koje bi bile ograničene na usko područje

rasprostiranja te tako bile ugrožene. Procijenjeni utjecaj zahvata na okoliš je pozitivan.

Ključne riječi: trofija, zahvat, makrozoobentos, vegetacija, fauna

(39 stranica, 2 slike, 1 tablica, 17 literaturnih navoda, jezik izvornika: hrvatski)

Rad je pohranjen u Središnjoj biološkoj knjižnici

Voditelj: Prof. dr. sc. Mladen Kerovec

Ocjenjitelj: Prof. dr. sc. Alan Moro

Doc. dr. sc. Neven Bočić

Doc. dr. sc. Antun Alegro

Rad prihvaćen: 24.01.2013.

BASIC DOCUMENTATION CARD

University of Zagreb

Faculty of Science

Department of Biology GraduationThesis

ASSESSMENT OF ENVIRONMENTAL IMPACT ACCUMULATION PRESEČNO IN

DISTRICT OF VISOKO

Vinko Krnjak

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

This thesis disscuses the impact of anticipated accumulation on the biological, geographical

and geological characteristic of the area and trophic level of the accumulation of its formation

and during usage. In the thesis, existing literature data were used and research in the field and

laboratory was made. The obtained data indicate a very good quality of water in the creek

Presečno so low trophic levels are expected in the future accumulatin. However, the degree of

trophy will probably rise in the future, the measures against eutrophication were proposed. In

the flora and fauna of the area, there are no species restricted to a specific area and there are

no endangered. The assessment impact of the project on the environment is positive.

Keywords: trophic level, intervention, macrozoobenthos, vegetation, fauna

(39 pages, 2 pictures, 1 table, 17 references, original in: Croatian)

Thesisdeposedinthe Central Biological Library

Supervisor: Prof. dr. sc. Mladen Kerovec

Reviewer: Prof. dr. sc. Alan Moro

Doc. dr. sc. Neven Bočić

Doc. dr. sc. Antun Alegro

Thesis accepted: 24.01.2013.

SADRŽAJ

1. Uvod .........................................................................................................................1

1.1. Planirani zahvat gradnje akumulacije ...............................................................2

2. Područje istraživanja.................................................................................................4

2.1. Osnovne značajke područja akumulacije Presečno.................................4

2.1.1. Geografske i morfološke značajke .................................................4

2.1.2. Klimatološke i meterološke značajke .............................................5

2.1.3. Geološke značajke ........................................................................6

2.1.4. Hidrogeološke značajke ................................................................7

2.1.5. Hidrološke značajke .....................................................................8

2.1.6. Kakvoća vode ...............................................................................9

2.1.7. Obilježja vegetacije i faune ...........................................................9

2.1.7.1. Vegetacija ........................................................................9

2.1.7.2. Fauna .............................................................................10

3. Cilj istraživanja.......................................................................................................11

4. Materijali i metode .................................................................................................12

5. Rezultati ................................................................................................................ 14

5.1. Makrozoobentos ...........................................................................................14

5.2. Vegetacija ...................................................................................................16

5.3. Fauna..........................................................................................................22

5.3.1 Vodozemci i gmazovi ..................................................................22

5.3.1.1. Vodozemci .....................................................................23

5.3.1.2. Gmazovi .......................................................................24

5.3.2. Ornitofauna .................................................................................24

5.3.3. Sisavci ........................................................................................26

6. Rasprava .................................................................................................................29

6.1. Biološko-ekološka, vegetistička i faunistička obilježja ....................................29

6.2. Mogući utjecaji predviđenog zahvata .............................................................29

6.2.1. Utjecaji tijekom izgradnje ............................................................29

6.2.2. Utjecaji tijekom korištenja ...........................................................30

6.2.3. Kakvoća vode potoka Presečno i trofička obilježja buduće

akumulacije ................................................................................31

6.3. Mjere ublažavanja utjecaja ............................................................................33

7. Zaključak ................................................................................................................36

8. Literatura ................................................................................................................38

1

1. UVOD

Tema ovoga rada je usmjerena na planiranu izgradnju akumulacije Presečno te

temeljem postojećih podataka i vlastitih istraživanja procijeniti moguće pozitivne ili negativne

utjecaje na okoliš planirane akumulacije „Presečno“. Isto tako procijenit će se i stanje trofije

akumulacije od njenog formiranja i tijekom korištenja te mjere za održavanje povoljnog

stupnja trofije.

Hidrotehničke građevine mogu se razvrstati na osnovi više kriterija:

- funkcionalnosti

- konstrukcije građevine

- materijala od kojih se proizvodi građevina

- veličine

- utjecaja na okoliš

- sustava u kojem se koristi (itd.)

Na osnovi funkcionalnosti, hidrološke građevine dijelimo na:

- akumulacije – koriste se za pohranjivanje vode (skladištenje) u vrijeme kada je ima

u izobilju i koje se mogu koristiti u vrijeme nedostatka vode

- retencije – koriste se za pohranjivanje vode samo u vrijeme poplavnih voda i

njihovo ispuštanje nakon prolaska velikih voda

Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“, 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja

na okoliš („Narodne novine“, 64/08) propisana je provedba postupka procjene utjecaja na

okoliš zahvata u prostoru.

Procjena utjecaja na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog

zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji

sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost okoliša. Postupak

procjene provodi se već u ranoj fazi priprema za namjeravani zahvat i to prije izdavanja

dozvola.

U realizaciji ovog istraživanja korišteni su postojeći materijali te vlastita istraživanja i

mjerenja koja su vršena na mjestu izgradnje predviđenog zahvata u prostoru.

2

Radi zaštite od poplava duž doline rijeke Lonje, u planu je izgradnja više akumulacija i

retencija na cijelom njezinom slivnom području. Pošto je i na potoku Presečno planirana

izgradnja akumulacije vršena su istraživanja biološko-ekoloških obilježja vode spomenutog

potoka Presečno te užeg kopnenog područja. Svrha navedenog istraživanja bila je, osim uvida

u biološko-ekološka obilježja tog prostora, utvrditi moguće utjecaje planirane akumulacije, te

mjere za njihovo ublažavanje.

U tu su svrhu vršena istraživanja fizikalno-kemijskih i faunističkih obilježja potoka

Presečno te korištena već postojeća biološko-ekološka, geološka i geografska obilježja ovog

područja. Istražena su floristička i vegetacijska obilježja tog područja te faunistička obilježja i

kakvoća vode potoka Presečno. Ocjena kakvoće vode temelji se na Uredbi o standardu

kakvoće vode („Narodne novine“, 089/2010.).

1.1. Planirani zahvat gradnje akumulacije

Predviđena akumulacija smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, na

području Varaždinske županije, općina Breznica, k.o. Bisag te općina Visoko k.o. Đurinovec i

k.o. Visoko. U neposrednoj blizini nalaze se plantaže jabuka „Borenec“, prema kojem

toponimu ja nazvano pregradno mjesto tj. brana.

Akumulacija je planirana izgradnjom brane na vodotoku Presečno, lijevom pritoku rijeke

Lonja kod Komina, a trebala bi biti smještena na km 3+870, kao lijevi pritok rijeke Lonja kod

Komina. Temelj za razvoj projekta akumulacije Presečno uzeta je studijska tehnička

dokumentacija „Studija hidrotehničkog uređenja sliva Lonje uzvodno od ceste Zagreb –

Bjelovar (Projekt, Zagreb, 1985.), u kojem se razmatra područje šireg sliva Lonje, te nekoliko

akumulacija i retencija za vodno izravnavanje i zaštitu nizvodnog područja od poplava.

Rijeka Lonja izvire sjeverno od naselja Mačkovica, ispod planine Možer. Od izvorišta pa do

ceste Zagreb – Bjelovar smjer tečenja je sjever-jug. Sliv je izdužen s brojnim pritocima među

kojima je i vodotok Presečno.

Projektom je predviđena izgradnja brane na profilu „Borenec“, koja je temelj za formiranje

akumulacije. Za tip brane je odabrana nasuta brana, visine cca 10 m iznad površine terena.

3

Brana bi bila glavna građevina ovog hidrotehničkog sustava. Izgradnjom brane bili bi

formirani prostori za prihvat nanosa, za akumuliranje vode za vodnogospodarsko korištenje i

za osiguravanje biološkog minimuma u nizvodnom koritu, te za prihvaćanje i redukciju

velikih voda, čime se nizvodno područje štiti od poplava.

Sliv akumulacije bi bio površine 20,14 km2

i duljine 8,6 km. Predviđena zapremnina

akumulacije do I. krune preljeva (149,00 m n.m.) bila bi 1,82 mil.m3 i površine 61,37 ha (0,61

km2), a maksimalna zapremnina akumulacije do kote preljeva (150,30 m n.m.) bila bi 2,74

mil.m3.

Cilj izgradnje je zaštititi doline rijeke Lonje, naselja i autoceste od poplava te osigurati

regulirani protok u nizvodnom koritu vodotoka Presečno kao i u nizvodnom toku Lonje.

Da bi se planirana akumulacija mogla koristiti za navedene namjene, potrebno je do početka

srpnja osigurati potpuno punjenje akumulacije. Dohranjivanje količina malih voda bitna je

funkcija buduće akumulacije jer postoji problem minimalnih protoka rijeke Lonje kroz Ivanić

Grad.

Planiranom akumulacijom bi se tijekom malovodnog ljetnog perioda (7,8,9 mjesec) nizvodni

vodotok prihranjivao sa 250 l/s, a tijekom preostalog dijela godine sa 40 l/s (IGH d.d. 2009).

Izgradnjom akumulacije Presečno na slivu Lonje ostvaruju se preduvjeti zaštite od poplave

doline Lonje i zapunjavanja korita erodivnim nanosima. U tu svrhu, gledajući cijeli sliv,

potrebno je osim akumulacije Presečno izgraditi i druge vodogospodarske objekte sukladno

prostornim planovima.

4

2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

2.1. Osnovne značajke područja akumulacije Presečno

2.1.1. Geografske i morfološke značajke

Akumulacija Presečno je planirana u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, na

području Varaždinske županije, općina Breznica, k.o. Bisag te općina Visoko k.o. Đurinovec i

k.o. Visoko.

Slika 1. Položaj predviđene lokacije zahvata (www.karta-hrvatske.com)

5

Svojim položajem i reljefnim karakteristikama smještena je u područje s umjereno

kontinentalnim tipom klime karakterističnom za peripanonski rub. Po geografskom i

prirodnom smještaju Varaždinska županija, gdje je akumulacija predviđena, nalazi se na

rubnom pojasu panonskog područja pa je karakteriziraju tri reljefna područja: na srednjem

dijelu ravničarsko, a na južnom i zapadnom djelu brežuljkasto s gorskim masivima.

Poljoprivredna zemljišta, mineralni i vodni resursi temeljni su prirodni resursi Varaždinske

županije.

Na području zagorskog sektora županije, koji se nalazi sjeverno od planirane akumulacije

ističu se planinski masivi Ravne gore (686 m n.m.), Ivančice (1059 m n.m.) i Kalnika (642 m

n.m.). Planine se u obliku uskih i izduženih nizova protežu do istočne Slavonije prema

Podravini. Centralno mjesto zauzima Ivančica (1059 m), najviša planina sjeverozapadne

Hrvatske. Planine su izgrađene od različitih paleozojskih, mezozojskih i u manjoj mjeri

tercijarnih karbonatnih stijena – različitih tipova vapnenca i dolomita. Prigorja obuhvaćaju

pobrđa navedenih planina. Najveći dio predstavljaju brežuljci čija nadmorska visina ne prelazi

400 m. U litološkom sastavu dominiraju različiti tercijarni ili kvartarni klastiti (lapori, pijesci,

pješčenjaci, les i dr.). Morfološki izraženiji oblici izgrađeni su od gornjobadenskih

vapnenačkih stijena. Nizine se nalaze u dolinama Bednje, Lonje i Plitvice, koje su

maksimalne širine 2 – 3 km. Ispunjene su kvartarnim nevezanim klastičnim sedimentima.

Nadmorske visine nizinskih područja uglavnom ne prelaze 200 m.

2.1.2. Klimatološke i meteorološke značajke

Klima promatranog područja pripada Cfb tipu klime po klasifikaciji W. Köppena: Cfb

tip klime ili umjerena topla vlažna klima s toplim ljetima. Značajke klime ovog područja su

topla ljeta, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22 oC, s najtoplijim mjesecima

srpanj i kolovoz. Hladna razdoblja su od studenog do ožujka. Najveće količine oborina su u

lipnju, a najmanje u siječnju. Prosječna godišnja količina oborina je 880,1 mm (postaja

Varaždin). Najviše oborina ima u proljeće i jesen. Na postaji Varaždin tijekom godine

podjednako su zastupljeni vjetrovi od J do Z smjera, a zatim iz S-SSI smjera. Područje je

bogato vlagom tijekom cijele godine s mjesečno prosječnom vrijednošću relativne vlage od

70%. Ovakvi postoci vlage karakteristični su za vlažnu klimu (ukupna godišnja količina

6

padalina je veća od iznosa isparavanja na tom području) koja je pogodna za rast lisnatog

drveća (Šegota i Filipčić 2009).

Slika 2. Geografska raspodjela klimatskih tipova po W. Köppenu u Hrvatskoj (Šegota i Filipčić 2009.)

2.1.3. Geološke značajke

Područje Varaždinske županije nalazi se u graničnom području triju velikih geotektonskih

cjelina: Istočnih Alpi, unutrašnjih Dinarida i Panonskog bazena. Stijene koje izgrađuju ovo

7

područje zahvaćene su brojnim tektonskim poremećajima koji su se odvijali u dijelu

hercinskog i alpskog orogenetskog ciklusa. Od srednjeg se miocena istraživano područje, pod

utjecajem neotektonskih pokreta, razvija u okviru zapadnog dijela Panonskog bazena.

Dominantna su dva sustava rasjeda: prvi čine rasjedi pružanja I – Z i SI – JZ, a drugi rasjedi

pružanja SZ – JI.

Na slivnom području akumulacije Presečno prisutne su naslage od donjeg miocena (M1) do

najmlađih naslaga kvartara (Q). Veliku većinu taložnog materijala čine pijesci, gline i lapori

(Šimunić i Hećimović, 2006.).

2.1.4. Hidrogeološke značajke

Hidrogeološke karakteristike slivnog područja diktirane su prvenstveno litološkim

karakteristikama. S obzirom na hidrogeološke značajke, tj. propusnost naslaga, općenito se

mogu razlikovati slijedeće grupe naslaga:

- naslage dobre propusnosti s koeficijentom propusnosti većim od 10-4

m/s,

- naslage srednje propusnosti s koeficijentom propusnosti od 10-4

do 10-6

m/s,

- naslage slabe propusnosti s koeficijentom propusnosti od 10-6

do 10-8

m/s,

- naslage praktički nepropusne s koeficijentom propusnosti manjim od 10-8

m/s,

- naslage promjenjive propusnosti s velikim rasponom iznosa koeficijenta

propusnosti, od 10-3

do 10-9

m/s.

Sve naslage koje se javljaju na slivnom području buduće akumulacije Presečno podijeljene su

u četiri grupe:

1. srednje propusne naslage – u njih su svrstane naslage polikvartara – pijesci i šljunci s

lećama i proslojcima gline.

2. slabo do srednje propusne naslage – u ovu grupu ulazi većina naslaga na slivnom

području. To su naslage gornjeg ponta zastupljene uglavnom pijescima, pješčenjacima

i laporima, zatim naslage miocena, osim gornjeg panona, koje izgrađuju lapori,

8

pješčenjaci i različiti varijeteti vapnenaca. U tektonski jače razlomljenim zonama

naslage vapnenaca mogu biti veće propusnosti.

3. slabo propusne naslage – to su lesolike kvartarne naslage i lapori donjeg ponta i

gornjeg panona.

4. naslage promjenjive propusnosti – njih čine aluvijalne kvartarne naslage koje se

sastoje od nevezanog tla veličina čestica od dimenzije gline do šljunka te vezano za

sastav tih naslaga koeficijent propusnosti varira od 10-3

za šljunak do 10-9

za gline.

Na predjelu slivnog područja zabilježena je pojava brojnih izvora. U južnom dijelu izvori se

najčešće javljaju na rubu doline, tj. na kontaktima pjeskovitih naslaga iz bokova buduće

akumulacije s dijelovima aluvija gdje je glina većih debljina. U sjevernim dijelovima slivnog

područja izvori se javljaju na kontaktima slabije (npr. lapori) i jače (npr. pijesci, vapnenci)

propusnosti naslaga (IGH d.d. 2009).

Oborine koje padnu na slivno područje većinom teku podzemno. Površinski tokovi su

formirani u gornjem dijelu sliva, a zatim se južnije ulijevaju u vodotok Presečno koji prolazi

cijelim preostalim dijelom sliva.

2.1.5. Hidrološke značajke

Slivno područje Lonja – Zelina u Varaždinskoj županiji do profila Komin (Tomaševec) sastoji

se od gornjeg dijela sliva (Breznički Hum, Novi Marof), te od manjih podslivova u području

Breznice i Visokoga.

9

2.1.6. Kakvoća vode

Podataka o kvaliteti vode na promatranom području nema. Može se pretpostaviti da kvaliteta

vode nije značajnije narušena jer nema većih izvora zagađenja. U novije vrijeme postoji

mogućnost da do zagađenja dođe jer se sve više razvija malo i srednje gospodarstvo i

poduzetništvo. U Planu za zaštitu voda Varaždinske županije rijeka Lonja kategorizirana je

kao II kategorija vode, što znači da je za Lonju, kao planirana, utvrđena minimalna kvaliteta

II kategorije te se može pretpostaviti da vodotok Presečno kakvoćom vode također treba

zadovoljavati pokazatelje II kategorije.

Prema Državnom planu za zaštitu voda (NN br. 8/99) gorski potoci uzvodno od naselja

svrstavaju se u vodotoke I kategorije što znači da bi se vodotok Presečno mogao

okarakterizirati kao „prozračna, tekuća voda s malom koncentracijom organskih i anorganskih

hranjivih tvari, u kojima obitava pastrva, te ksenosaprobni, oligosaprobni i beta mezos-

saprobni biljni i životinjski indikatori, s vrlo malim brojem saprofitskih i koliformnih

bakterija“ ili u vodotok II kategorije tj. „vode koje mogu biti malo onečišćene organskim i

anorganskim hranjivim tvarima. Malo je povećana primarna produkcija i raspon koncentracije

otopljenog kisika. Karakteristični su beta – mezasaprobni indikatori, a mali je broj

saprofitskih i koliformnih bakterija.“

2.1.7. Obilježja vegetacije i faune

2.1.7.1. Vegetacija

Od biljnih vrsta uz vodotok zastupljene su zajednice vrba, topola i joha, a na višim dijelovima

terena šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Osim drveća u ovim šumskim zajednicama

postoji i niz bujnog prizemnog bilja.

Livadne zajednice zastupljene su u dva oblika. Na staništima na kojima voda ne stagnira dugo

zastupljene su livade sa zajednicama trava pahovki koje su razvijene na blagim padinama i u

10

podnožjima brežuljaka. Na nižim terenima, gdje se voda duže zadržava, razvijene su

močvarne livade sa zajednicama livadnih šaševa i busike. Kroz navedene livade se isprepliću i

obrađivane površine na kojima se uzgajaju većinom jednogodišnji nasadi (pšenica, kukuruz,

ječam i sl.)

2.1.7.2. Fauna

Općenito, ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoeuropske faune. U samom vodotoku

Presečno ribe su rijetke, a javljaju se vrste klen (Leuciscus cephalus) i klenić (Leuciscus

leuciscus).

Po vlažnim i sjenovitim mjestima možemo pronaći pjegavog daždevnjaka, a u potocima i

lokvama obični vodenjak i žuti mukač. Na cijelom području rasprostranjene su zelena i siva

gubavica, po svijetlim šumama i krčevinama rumena žaba, uz potoke i vlažna mjesta smeđa

hrženica te u grmlju i krošnjama gatalinka.

Od gmazova tu obitavaju obična zidna gušterica, zelembač, slijepić, bjelouška, kockasta

vodenjača, barska kornjača.

Od rijetkih ptica ovdje se mogu pojaviti i skupine grabljivica (škanjac mišar, jastreb kokošar i

kobac ptičar), zatim sovulja buljina, sovina šumska te sovina jastrebača i niz drugih ptica.

Od sisavaca tu se nalaze zajednice rovki, šišmiša, glodavaca, te visoke divljači (srna, divlja

svinja).

11

3. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj ovog rada je temeljem postojećih podataka te vlastitih istraživanja procijeniti moguće

negativne ili pozitivne utjecaje izgradnje akumulacije „Presečno“ na bioekološka, geološka i

geografska obilježja područja. Isto tako, procijeniti će se i stanje trofije akumulacije od njenog

formiranja i tijekom korištenja, te mjere za održavanje povoljnog stupnja trofije.

Također će se utvrditi floristička, vegetacijska i faunistička obilježja područja te kakvoća

vode vodotoka Presečno temeljem analize fizikalno-kemijskih i faunističkih obilježja.

12

4. MATERIJALI I METODE

Materijali za izradu ovoga rada dobiveni su provođenjem vlastitih istraživanja na terenu te

korištenjem postojećih literaturnih podataka.

Fizikalno – kemijska svojstva vode vodotoka Presečno mjerena su na jednoj postaji i to u dva

navrata, tijekom mjeseca rujna 2012. godine i mjeseca siječnja tijekom 2013. godine.

Slijedeći su parametri mjereni na terenu: količina kisika u vodi, zasićenje kisikom, pH i

elektroprovodljivost.

Uzorci makrozoobentosa sakupljani su u dva navrata i to tijekom rujna i siječnja. Prikupljanje

kvalitativnih uzoraka vršeno je običnom bentos mrežom promjera okašaca 0,5 mm, s ciljem

da se prikupi fauna s dna na određenoj lokaciji. Tijekom sakupljanja u mjesecu rujnu zbog

podužeg perioda u kojemu nije bilo oborina, razina vode u vodotoku je bila na minimalnoj

razini i voda u vodotoku je više - manje tekla tek neznatno. Prilikom drugog uzorkovanja

razina vode je bila toliko visoka da uzorkovanje u cijelom poprečnom profilu vodotoka nije

bilo moguće, pa su uzeti uzorci sa obje obale na mjestu gdje se uzorkovalo i u mjesecu rujnu.

Temeljem analize makrozoobentosa, utvrđena je kakvoća vode izračunavanjem indeksa

saprobnosti metodom koju su predložili Pantle i Buck (1955.):

Izračunate vrijednosti indeksa saprobnosti (S) kreću se između 1 i 4, a dobivene su prema

formuli:

s = indikatorska vrijednost;

h = brojnost.

Svakoj se vrsti dodijeli indikatorska vrijednost (s) prema Sladečeku (1973.) i Weglu (1985.), a

h vrijednosti su predstavljale stvarnu brojnost pojedinih vrsta indikatora.

Što se tiče određivanja predstavnika flore i faune na području koje zahvaća predviđena

akumulacija, napravljena su tri izlaska na teren i to u srpnju i rujnu 2012. te u siječnju 2013.

13

Popisane su uočene vrste flore i faune te obrađene pomoću literaturnih zapisa kojih gotovo i

nema ili ih je jako malo. Naime, u Hrvatskoj se susrećemo s nedovoljnim poznavanjem

biološkog inventara na najvećem dijelu područja, pa se shodno tome inventarizacija

promatranog područja temelji na subjektivnoj procjeni stanja koje je zatečeno na terenu. Sva

korištena literatura koja je služila kao pomoć pri određivanju vrsta flore i faune na

promatranom području navedena je na kraju ovoga rada.

14

5. REZULTATI

5.1. Makrozoobentos

Makrozoobentos potoka Presečno istraživan je u dva navrata na mjestu predviđenom

za izgradnju buduće brane akumulacije Presečno. Spletom okolnosti u oba slučaja uzorci su

sabirani kod dosta ekstremnih situacija. Naime u rujnu, zbog dugotrajne suše hidrološka

situacija je bila nepovoljna, te je u potoku bilo vrlo malo vode, što se između ostalog odrazilo

i na mali broj jedinki makroskopskih beskralješnjaka. Suprotno tome, u siječnju je potok

obilovao vodom što je na određeni način otežalo sabiranje uzoraka.

Tijekom istraživanja u makrozoobentosu su utvrđeni predstavnici 7 skupina beskralježnjaka:

Oligochaeta, Crustacea (Copepoda, Isopoda, Amphipoda), Ephemeroptera, Plecoptera,

Diptera (Chironomidae). Prilikom oba uzorkovanja najbrojniji su bili predstavnici skupina

Copepoda, Plecoptera i Ephemeroptera.

Od ukupno utvrđenih 11 svojti makroskopskih beskralježnjaka, njih 7 su indikatori kakvoće

vode te je temeljem njih izračunata vrijednost indeksa saprobnosti. Vrijednost S izračunata

temeljem utvrđenih vrsta indikatora u zajednici makrozoobentosa u mjesecu rujnu je bila 1,81

dok je vrijednost S iz siječnja iznosila 1,65.

15

Tablica 1. Zajednica makrozoobentosa u potoku Presečno

IX 2012 I 2013

S

OLIGOCHAETA

Tubificidae

Potamothrix sp. 1

Naididae

Nais communis 2,7

1

Enchytraeidae g. sp. 1

Lumbricidae

Eiseniella tetredra 2 1

CRUSTACEA

Copepoda

Cyclopoida 15 75

Isopoda

Asellus aquaticus 2,8 2 1

Amphipoda

Gammarus roeseli 2,4 1 1

Synurella ambulans 2,1 3 4

Ephemeroptera

Baetis sp. 2,1 2 37

Plecoptera

Nemoura sp. 1,4 5 20

Diptera

Chironomidae 7 1

S 1,81 1,65

s = indikatorske vrijednosti

S = indeks saprobnosti (Pantle i Buck, 1955)

16

5.2. Vegetacija

Na području pretpostavljenog utjecaja primarna vegetacija je šuma. Svi ostali tipovi

vegetacije razvijeni su sekundarno pod izravnim ili neizravnim djelovanjem čovjeka. Područje

na kojem se očekuje utjecaj izgradnje i korištenja akumulacije je dolina potoka Presečno, a

okolno slivno područje prekriveno je šumom hrasta kitnjaka i običnog graba. U samoj dolini

potoka Presečno nalazi se travnjačka vegetacija od nekoliko travnjačkih zajednica uz površine

pod kulturama. Uz sam potok od drveća dolazi joha (Alnus glutinosa), vrba (Salix alba) i

topola (Populus alba i P. nigra). Uz te tipove vegetacije u dolini se nalaze i mali fragmenti

vegetacije koja dolazi uz rubove putova i rubove potoka.

Od vegetacijskih tipova zabilježenih na području sliva i na širem slivnom području

zabilježeno je 5 biljnih zajednica od kojih je jedna šumska dok su ostalih 4 travnjačke,

odnosno sekundarne zajednice.

Popis zabilježenih biljnih zajednica:

Šumske zajednice

1. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba

Travnjačke zajednice

2. Livade busike

3. Livade šaševa

4. Livade rane pahovke

5. Livade grozdastog oviska i krestaca

17

Kratki opis zajednica

1. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba

Navedena šuma spada u Eurosibirsko – sjevernoameričku regiju koja obuhvaća velika

šumska područja Europe, Azije (Sibir) i Sjeverne Amerike. U toplijim dijelovima razvijena je

listopadna vegetacija, a u hladnijim crnogorična, kojoj pripadaju ogromna prostranstva

sibirske i kanadske tajge (Rauš, 1992.)

Kontinentalni dio Hrvatske, koji zauzima oko 60% površine teritorija, u cijelosti pripada ovoj

velikoj regiji i to njenom južnom rubu koji graniči sa mediteranskom regijom. Posljedica toga

je da kontinentalni dio Hrvatske karakteriziraju razni tipovi bjelogoričnih, listopadnih šuma,

ali istovremeno na toplijim staništima rastu i mnoge submediteranske vrste kojima se

pridružuju i mnoge ilirske vrste. Ilirske vrste su one kojima je centar rasprostiranja

sjeverozapadni dio Balkana, odnosno područje Dinarida. Toj skupini pripadaju mnoge stare

vrste koje su na ovom području preživjele ledena doba dok su u srednjoj i sjevernoj Europi

izumrle, tako da su danas uglavnom endemične za ovo područje i znatno pridonose bogatstvu

i posebnosti flore i vegetacije. Zbog svog južnog položaja na kontaktu s mediteranskom

regijom i slabijim utjecajima ledenih doba, kontinentalni dio Hrvatske izdvaja se u posebnu

ilirsku provinciju europske subregije. Klimatogenu vegetaciju, vegetacija koja se razvija pod

dominantnim utjecajem opće klime, a ne djelovanjem nekog lokalnog čimbenika, npr. velike

količine vode, strme stijene, djelovanje čovjeka, u ilirskoj provinciji čine šume. Ovisno o

ekološkim, osobito klimatskim čimbenicima razlikuju se nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i

pretplaninski pojas.

Brežuljaksti pojas nastavlja se na nizinski pojas u rasponu nadmorskih visina od 150 – 500 m.

Prirodna vegetacija ovog pojasa zbog povoljnih klimatskih i ekoloških prilika su šume koje su

bogate vrstama. Prosječna temperatura ovog područja iznosi oko 10 oC, prosječna godišnja

količina oborina oko 1200 mm. Najznačajnija drvenasta vrsta je hrast kitnjak (Quercus

petraea) koji čini više tipova šumskih zajednica.

Šume hrasta kitnjaka i običnog graba predstavljaju široko rasprostranjenu klimatogenu

(klimazonalnu) vegetaciju nižeg kontinetalnog područja. Raste van dohvata visokih

18

podzemnih voda na brdskim terenima, nižim gorjima i podnožjima većih masiva na

pseudoglejnim, umjereno podzoliranim i smeđim šumskim tlima. Ne dolazi na plitkim

dolomitnim tlima, na jako zakiseljenim te poplavnim tlima. Optimalno je razvijen na

neutralnim, slabo bazičnim do slabo kiselim tlima. Istočnu granicu svog rasprostiranja dosiže

na obroncima Dilja kod Đakova. Dobro je razvijen oko gorja sjeverozapadne Hrvatske, te u

središnjoj Hrvatskoj južnije od Karlovca prema obroncima Dinarida i rubovima krških polja.

Rasprostiranje je u rasponu nadmorskih visina od 150 – 450 m. U odnosu na srodne

srednjoeuropske šume, ove se odlikuju znatno bogatijim florističkim sastavom i specifičnim

ilirskim vrstama, pa ih stoga nazivamo i ilirskim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba.

Neke od ilirskih vrsta su: mišje uho (Omphalodes verna), volovsko oko (Hacquetia

epipactis), kukurijeci (Helleborus dumetorum, H. niger, H. artrorubens), žućkasta grahorica

(Vicia orobodies), biskupska kapica (Epimedium alpinum).

Od drvenastih biljaka navažnije su : - hrast kitnjak – Quercus petreae

- obični graba – Carpinus betulus

Ako se tlo zakiseljuje počinje izostajati grab, tako da šuma konačno prelazi u čisti hrastik, a

sastojine na vlažnijim staništima, u jarcima, klancima, uz rubove potoka često su čisti

grabrici.

Od ostalih drvenastih vrsta česti su klen (Acer camestre), divlja trešnja (Prunus avium), brijest

(Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplanatanus i A.platanoides) te kesten (Castanea sativa) i

bukva (Fagus sylvatica).

Sloj grmlja dobro je razvijen i grade ga mnogobrojne vrste. Neke od njih su poljska ruža

(Rosa arvensis), lijeska (Corylus avellana), divlja kruška (Pyrus pyraster), likovac (Daphne

mezereum), glog (Crataegus monogyna).

Sloj prizemnog raslinja također je izuzetno dobro razvijeni uz već spomenute ilirske vrste,

karakteriziraju ga i velik broj proljetnica koje te šume čine izuzetno šarenim u proljeće.

Na području predviđene akumulacije ovaj tip vegetacije razvijen je na rubnim, povišenim

dijelovima doline kojom teče potok Presečno.

S obzirom na vrstu tla na kojoj je razvijena, ova šumska zajednica može se podijeliti na

nekoliko podtipova (Alegro, 2009.)

19

2. Livade busike

Livade trave busike (Deschampsietum cespitosae) osebujni su travnjaci nizinskih

područja sjeverne Hrvatske. Razvijaju se na teškim glinastim ili ilovastoglinastim tlima koja

se odlikuju specifičnim mikroreljefom. Površina tla je neravna, sitno valovita, pa izgleda kao

da je građena od mnogo malih humaka koje narod naziva „džombe“, ponegdje „stolci“,

„busi“, „stubenke“, „grebenje“, „stoli“, „stupine“ ili „rovje“ (jer površina izgleda kao da je

duboko izrovana). Tim su nazivima dobro izražene površinske značajke takvih staništa.

Đžombe su mali humci promjera do tridesetak centimetara, katkad i više, a površina im je

obrasla biljkama, u prvom redu travom busikom. Međusobno su odijeljeni više-manje

neobraslim jažurcima, dubokim i do tridesetak centimetara. U njima za kišnih razdoblja, u

jesen i proljeće, nerijetko do početka ljeta stoji voda.

Ljeti, za sušnih razdoblja, džombe se isuše, pa je glinasto tlo, na kojem vegetacija raste, vrlo

isušeno i tvrdo, a često i jako raspucano. Raspukline nerijetko dosežu dubinu i do jednog

metra. Ponovnim dolaskom kišnog razdoblja zemlja omekša i raspukline se zatvore te se

jaružice ponovno napune vodom. Inače tlo koje obiluje džombama nezgodno je za hodanje i

vrlo nezahvalno za obradu, tj. košnju.

Biljka koja dominira na ovakvom staništu je busika (Deschampsietum cespitosae). Početkom

ljeta, prije košnje, daje tim livadama karakterističan izgled. Krajem proljeća iz busenova se

uzdižu do preko jednog metra visoke stabljike sa široko razgranjenim cvjetnim metlicama

crvenkasto ljubičaste boje na vrhu. U lipnju, kad je busika u punom cvatu te livade poprimaju

dosta jednolik izgled, pa ih je lako razlikovati od drugih livadnih zajednica s kojima su u

dodiru na terenu.

Mnogo su živahnije u proljeće, na početku vegetacijske sezone kad na njima obilno cvate

bijela livadna režuha (Cardamine praetensis) mjestimično također bijeli ljetni dijemavac

(Leucoium aestivum), malo poslije žabnjak ljutič (Ranunculus acris) i puzavi žabnjak

(Ranunculus repens), a zatim i crvena livadna rumenika (Lychnis flos-cuculi). U sastavu ove

livadne zajednice također dolaze i križana djetelina (Trifolium hybridum), milica (Gratiola

officinalis) i dr.

Livade busike kose se obično jednom godišnje, i to pretežito u mjesecu srpnju, a poslije mogu

služiti za ispašu stoke. Obično daju slabu krmu pa nije rijedak slučaj da košnje niti nema.

Zbog specifične građe i rasporeda same livade, pojavljivanje različitih grmova nije rijedak

20

slučaj, a oni ukazuju na to da će se, ukoliko prestane košnja, travnjaci pretvoriti u prvobitni

oblik od kojeg je sve i krenulo, tj. u šumu. Ukoliko se pak nastavi s košnjom i provede se

melioracija i isušivanje travnjaka gnojenjem, značajan broj biljnih vrsta biti će potisnut, a

prijašnje livade busike preobrazit će se u gospodarski isplativije livade grozdastog oviska i

livadnog krestaca ili uz intenzivniju gnojidbu dođe se do još vrijednijih livada trava pahovki

(Topić i sur., 2006.)

3. Livade šaševa

To je livadna zajednica koja dolazi na poplavnim staništima i dosta je raširena u

poplavnim nizinama srednjeg dijela sjeverne Hrvatske. Kosi se obično jednom godišnje i

povremeno se koristi kao pašnjak. U njoj dolaze vrste karakteristične za vlažna i poplavna

staništa kao: ljekovita milica (Gratiola officinalis), svinuta preskočica (Succisella inflexa),

livadna režuha (Cardamine praetensis), močvarna vlasnjača (Poa palustris), močvarna

mlječika (Euphorbia palustris), šaš (Carex nemorosa), kopljasta grozničica (Scutellaria

hastiflia), močvarni kaćun (Orchis palustris), močvarna metvica (Mentha aquatica), žabnjak

(Ranunculus sardous), močvarni maslačak (Taraxacum palustre), cjevasta trublja (Oenanthe

fistulosa), te više vrsta značajnih za vlažne dolinske travnjake kao dlakavi šaš (Carex hirta),

obična vlasnjača (Poa trivialis), ivančica (Leucanthemum vulgare), livadna djetelina

(Trifolium pratense) i druge (Topić i sur. 2006).

Na livadnom kompleksu u dolini potoka Presečno na dijelu gdje je predviđena akumulacija,

ovaj tip travnjaka razvijen je na vlažnim dijelovima u mikrodepresijama dubine oko desetak

centimetara gdje se duže zadržava voda.

4. Livade rane pahovke

Ova zajednica u nizinskom dijelu Hrvatske zauzima velike površine na manje ili više

umjereno vlažnim do suhim staništima gdje se gnoji ili u tlo dospijevaju na neki drugi način

veće količine hranjivih tvari. Vrste koje dolaze u toj zajednici su: trave rana pahovka

21

(Arrhenaterum elatius), livadna vlasnjača (Poa praetensis), žućkasta zobika (Trisetum

flavescens), rdobrada (Dactylis glomerata), mirisavka (Anthoxanthum odoratum), livadna

vlasulja (Festuca pratensis), majčina suzica (Briza media), ali i druge vrste kao ivančica

(Leucanthemum vulgare), stolisnik (Achillea millefolium), uskolisni trputac (Plantago

lanceolata), veliki škrobotac (Rhinanthus major).

U dolini potoka Presečno ovaj tip livada nalazi se samo u fragmentima na najsušim

dijelovima uz poljske puteve.

5. Livade grozdastog oviska i krestaca

Ova travnjačka zajednica u nizinama kontinentalnog dijela Hrvatske zauzima vrlo

velike prostore. Vrste koje dolaze u toj zajednici su: livadni krestac (Cynosurus cristatus),

obična vlasulja (Poa trialis), grozdasti ovsik (Bromus racemosus), žuta djetelina (Trifolium

patens), osmigača (Gaudinia fragilis), mješinasti repak (Alopecurus utriculatus), zmijski jezik

(Ophioglossum vulgatum), medunika (Holcus lanatus), kim (Carum carvi), ivančica

(Leucanthemum vulgare), mali i veliki škrbotac (Rhinathus minor i Rhinanthus major),

drijemnina (Lychnis flos cuculi), livadna vlasulja (Festuca pratensis), žabnjak ljutič

(Ranunculus acris) i druge.

U dolini potoka Presečno ovaj tip livada zauzima većinu površine koja se nalazi na dijelu na

kojem je predviđena gradnja akumulacije te je dio travnjačke vegetacije koja je fragment

livada busike.

22

5.3. Fauna

Životinjske vrste koje dolaze na mjestu obuhvaćenim predviđenim zahvatom

akumulacije razvrstane su u razrede pa sve do vrsta. Većina navedenih životinja je uočena

prilikom izlaska na terena. Tu su i dodatno ubačene vrste koje nisu uočene, ali je prirodno da

se pojavljuju u ovakvoj vrsti staništa.

5.3.1. Vodozemci i gmazovi

U širem području planiranog zahvata od vodozemaca i gmazova su prisutni:

Amphibia – vodozemci

1. Salamandra salamndra – pjegavi daždevnjak

2. Triturus vulgaris – obični vodenjak

3. Bufo bufo – smeđa krastača

4. Bufo viridis – zelena krastača

5. Hyla arborea – gatalinka

6. Rana esculenta – mala zelena žaba

Reptilia – gmazovi

1. Anguis orbicularis – slijepić

2. Natrix natrix – bjelouška

3. Lacerta agilis – livadna gušterica

23

5.3.1.1. Vodozemci

Fauna vodozemaca na istraživanom području dosta je raznolika. Zbog male

fragmentacije staništa moguća je prisutnost većeg broja vodozemaca, no ovdje su navedeni

samo oni koji su uočeni.

To su:

Pjegavi daždevnjak – Salamandra salamandra, nekad je na ovakvim prostorima bio

vrlo čest, idealna staništa na kojima on dolazi, a nalaze se na području obuhvaćenim

predviđenom akumulacijom, su rubni dijelovi šume. Poznati su po svojoj uočljivoj boji tijela

koja je crno žuta, koža im sadrži otrovne žlijezde čiji otrov iritira oči i usta napadača. Obični

vodenjak – Triturus vulgaris, vrlo je česta vrsta koja se može vidjeti naročito za vrijeme

razmnožavanja, kada zalaze u bare obrasle biljem i u kojima nisu prisutne ribe. Odrasli se

hrane gujavicama, paucima, puževima i kukcima, a u vodi se hrane račićima, larvama, i

vodenim mekušcima. Smeđa krastača – Bufo bufo, vrlo je česta u šumskum područjima.

Tijekom ranog proljeća tisuće ovih žaba prelate putove i ceste do mjesta gdje se mrijeste.

Hrane se različitim kukcima, gujavicama, larvama, paucima, golaćima i crvima. Veći

primjerci mogu pojesti malu bjeloušku ili poljskog miša. Zelena krastača – Bufo viridis,

tipična je stepska vrsta. Možemo ju pronaći na otvorenim prostorima tipa parkovi, gradska

središta, vrtovi i polja. Nepovoljno zimsko razdoblje provedu zakopane u tlu. Gatalinka –

Hyla arborea, aborealan vrsta koja je rasprostranjena po čitavoj Hrvatskoj. Zimuje u većim

grupama u zemlji, ispod korijenja, u šupljinama drveća. Hrani se kukcima. Poznata po svojem

kreketanju prije ljetnih pljuskova, ljudi su je u prošlosti koristili kao barometar. Mala zelena

žaba – Rana esculenta, najčešća je vrsta zelenih žaba, a poznata je po velikim seobama kada

su ih pune bare i putovi.

Vodozemci su ugroženi zbog različitih utjecaja ljudi. Melioracija i regulacije tokova

rijeka smanjuju populacije onih vrsta koje imaju posebno osjetljive ekološke niše. Svi

navedeni vodozemci zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske.

Utjecaj akumulacije na vodozemce u lokalnoj zajednici može biti znatan, pogotovo ako je

izvođenje radova smješteno u period njihova mrijesta. No akumulacija neće imati utjecaj na

vodozemce šireg područja (Tvrtković i sur. 2006).

24

5.3.1.2. Gmazovi

Od ukupno 37 vrsta gmazova koji žive u Hrvatskoj, u kontinentalnom dijelu živi njih

13. Nađeni gmazovi koji obitavaju na mjestu buduće akumulacije uglavnom su iz

srednjoeuropskog prostora. U rubnim dijelovima šume od njih dolazi sljepić – Anguis fragilis

i bjelouška – Natrix natrix, ima široku zonu rasprostiranja od rijeka, jezera i močvara do

vrtova i parkova. Livadna gušterica – Lacerta agilis, živi na otvorenom staništu sa raznolikom

vegetacijom. Hrani se gujavicama, paučnjacima, stonogama i kukcima (Tvrtković i sur.

2006).

Svi gmazovi koji obitavaju na ovom području zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode

Republike Hrvatske. Razlozi ugroženosti gmazova uglavnom su: nestanak povoljnih staništa i

područja za razmnožavanje, i u zadnje vrijeme, zbog sakupljanja ili namjernog uništavanja,

preintenzivni izlov i izvoz nekih vrsta.

5.3.2. Ornitofauna

U ekološkim studijama nekog područja ptice su nezaobilazne kao značajni i vrlo važni

bioindikatori. Pojedine vrste i jedinke ornitofaune uključene su u velik broj prehrambenih

lanaca kao primarni, sekundarni ili tercijarni konzumenti, a važno je spomenuti da ptice

nalazimo gotovo u svim tipovima staništa. Posebno mjesto u ekosustavu imaju ptice

specijalisti u ishrani, pošto su vrlo osjetljive na moguće promjene u smislu oscilacija

abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika. Navedene su vrste za koje je prirodno da dolaze na

ovakvom staništu (Dolenec, 1993a.; Dolenec, 1993b).

Popis ptica na području općine Visoko i lovišta Bisag:

1. Strix aluco – šumska sova

2. Asio otus – sova ušara

25

3. Otus scops – ćuk

4. Buteo buteo – škanjac

5. Accipiter gentilis – jastreb

6. Sitta europea – obični brgljez

7. Picoides minor – mali djetlić

8. Picus viridis- - zelena žuna

9. Parus major – velika sjenica

10. Parus caerulrus – plavetna sjenica

11. Aegithalos caudatus – dugorepa sjenica

12. Parus palustris – crnoglava sjenica

13. Phasianus colchicus – fazan

14. Cuculus canorus – kukavica

15. Hirundo rustica – lastavica

16. Delichon urbica – piljak

17. Turdus merula – kos

18. Passer montanus – poljski vrabac

19. Passer domesticus – vrabac

20. Pica pica – svraka

21. Corvus c. cornix – siva vrana

22. Fringilla coelebs – zeba

26

Na popisu se nalazi 22 najtipičnije vrste ptica koje dolaze na tipovima staništa kao što je ovo

koje se obrađuje. Sigurno da na tom području obitava daleko više vrsta, međutim radi se o

vrlo slabo istraženom području pa nema dostupnih literaturnih podataka.

Ugrožene su vrste koje se gnijezde uz tlo ili na tlu, jer će izgubiti prirodno stanište. To bi se

moglo ublažiti sadnjom živice oko akumulacije kako bi se potaknuo nastanak staništa za takve

vrste.

5.3.3. Sisavci

Istraživano područje utjecaja slabo je teriološki istraženo. Izuzev preglednih radova o

sisavcima (Petrov, 1992; Tvrtković i sur. 1995.) gdje nalazimo nešto podataka o sisavcima

Varaždinskog područja i graničnih nizinskih dijelova Slovenije, nema egzaktnijih informacija

o fauni sisavaca ovog područja. Zbog toga su korišteni rezultati istraživanja iz mamaloške

zbirke Zoologijskog zavoda PMF-a, Zagreb.

Sistematski pregled vrsta za koje se smatra da obitavaju na lokalitetu predviđenog zahvata:

(prikaz je bez skupine Chiroptera – šišmiši, koji lokalitet koriste samo kao lovno područje).

Razred SISAVCI – Mammalia

Red Kukcojedi – Insectivora

Porodica Ježevi – Erinaceidae

Rod: Ježevi – Erinaceus Linnaeus, 1758

1. Erinaceus concolor Martin, 1838. – bjeloprsi jež

Porodica: Rovke – Soricidae

Rod: Crvenozube rovke – Sorex Linnaeus, 1758.

2. Sorex araneus Linnaeus, 1758. – šumska rovka

3. Sorex minutus Linnaeus, 1766. – mala rovka

Rod: Crvenozube vodene rovke – Neomys Kaup, 1829.

4. Neomys anomalus Cabrera, 1907. – močvarna rovka

Rod: Bjelozube rovke – Crocidura Wagler, 1832.

5. Crocidura suaveolens (Pallas, 1811.) – vrtna rovka

6. Crocidura leucodon (Hermann, 1780.) – poljska rovka

27

Porodica: Krtice – Talpidae

Rod: Krtice – Talpa Linnaeus, 1758.

7. Talpa europaea Linnaeus, 1758. – krtica

Red Zečevi – Lagomorpha

Porodica: Leporidae – Zečevi i kunići

Rod: Zečevi – Lepus Linnaeus, 1758.

8. Lepus europaeus Pallas, 1778. – divlji zec

Red Glodavci – Rodentia

Porodica: Arvicolidae – voluharice

Rod: Šumske voluharice – Clethrionomys Tilesius, 1850.

9. Clethrionomys glareolus (Schreber, 1780.) – riđa voluharica

Rod: Ondatra Link, 1795.

10. Ondatra zibethicus (Linnaeus, 1766.)

Rod: Vodeni voluhar – Arvicola Lacepede, 1799.

11. Arvicola terrestris Linnaeus, 1758. – vodeni voluhar

Rod: Kratkouhe voluharice – Microtus Schrank, 1798.

12. Microtus arvalis (Pallas, 1779.) – poljska voluharica

13. Microtus agrestis (Linnaeus, 1761.) – livadna voluharica

Rod: Podzemni voluharići – Pitymys MC Murtrie, 1831.

14. Pitymys subterraneus (de Selys-Longshamps, 1836.) – podzemni voluharić

Porodica: Muridae - miševi

Rod: Šumski miševi – Apodemus Knaup, 1829.

15. Apodemus flavicollis (Melchior, 1834.) – šumski žutogrli miš

16. Apodemus sylvaticus (Linnaeus, 1758.) – šumski miš

17. Apodemus agrarius (Pallas, 1771.) – poljski miš

Rod: Patuljasti miševi – Micromys Dehne, 1814.

18. Micromys minutus (Pallas, 1771.) – patuljasti miš

Rod: Šatkori – Rattus Fischer, 1803.

19. Rattus norvegicus (Berkenhout, 1769.) – štakor selac

Rod: Kućni miševi – Mus Linnaeus, 1758.

20. Mus musculus Linnaeus, 1758. – sjeverni kućni miš

Porodic: Myoxidae – Puhovi

Rod: Orašari – Muscardinus Kaup, 1829.

21. Muscardinus avellanarius Linnaeus, 1758. – puh orašar

28

Red Zvijeri – Carnivora

Porodica: Canidae – Psi

Rod: Lisice – Vulpes Oken, 1816.

22. Vulpes vulpes (Linnaeus, 1758.) – lisica

Porodica: Mustelidae – Kune

Rod: Lasice – Mustela Linnaeus, 1758.

23. Mustela nivalis Linnaeus, 1758. – lasica

24. Mustela erminea Linnaeus, 1758. – zerdav

25. Mustela putorius Linnaeus, 1758. – tvor

Rod: Vidre – Lutra Bisson, 1762.

26. Lutra lutra (Linnaeus, 1758.)

Red Parnoprstaši – Artiodactyla

Porodica: Cervidae – Jeleni

Rod: Srne – Capreolus Gray, 1821.

27. Capreolus capreolus (Linnaeus, 1758.) – srna

Veće životinje, kao što su vidra, lisica i srna, ovo područje koriste samo kao dio svojeg

većeg areala aktivnosti.

Izgradnjom akumulacije najviše bi se naštetilo stanovnicima podzemlja, poput krtica i rovki,

koji bi međutim mogli naći staništa u povišenim dijelovima koji ne bi bili poplavljeni.

Problem se javlja što su navedene vrste tipične za šire područje planiranog zahvata, tako da se

sa sigurnošću ne može utvrditi koje od navedenih vrsta zapravo i obitavaju na promatranom

lokalitetu.

29

6. RASPRAVA

6.1. Biološko-ekološka, vegetacijska i faunistička obilježja

Praktično svi ekosistemi za koje se iz dostupnih izvora moglo utvrditi da se nalaze u

očekivanoj zoni utjecaja objekta nisu takvi da se nalaze na posebnim tipovima staništa sa

ekstremnim ekološkim uvjetima. Zato ne treba očekivati da će se na tome području

pojavljivati posebno rijetke ili endemične biljne vrste jer se one pojavljuju na staništima s

posebnim ekološkim uvjetima. S obzirom na malo područje na kojem će biti utjecaj objekta i

na veliko područje rasprostiranja svih tipova travnjaka i pridružene vegetacije kakva se javlja

na tom području, ne bi trebalo očekivati ugrožavanje tih vrsta čak ni na lokalnoj razini.

Postojeći fundus životinjskih vrsta za koje se pretpostavlja da obitavaju na mjestu zahvata je

velik, ali na tom se popisu ne nalazi niti jedna endemična životinja koja zahtjeva posebne

ekološke uvjete. Čak naprotiv, većina životinjskih vrsta ima širok pojas rasprostiranja tako da

ovaj mali zahvat na lokalnoj razini ne može poremetiti prirodnu ravnotežu koja je ostvarena

dugim nizom godina kroz evoluciju različitih životnih oblika i procesa.

6.2. Mogući utjecaji predviđenog zahvata

6.2.1. Utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom građevinskih radova na izgradnji planirane akumulacije, utjecaji na vode javit

će se samo kratkotrajno i lokalno, kao posljedica samog tijeka građevinskih radova ili kao

posljedica nepredvidivih događaja (prirodnih nepogoda i akcidenata) npr. vremenske

nepogode i poplavni valovi tijekom izvedbe radova, akcidenti na strojevima i opremi te na

mjestima skladištenja materijala, goriva i maziva. Svi ovi utjecaji načelno su nepovoljni, ali

po značaju mali.

Negativni privremeni utjecaji na kakvoću zraka mogući su uslijed korištenja pokretne

mehanizacije na uskom ograničenom području izvođenja radova te tijekom zbrinjavanja,

odnosno odvoza iskopanog ili neutrošenog materijala, tj. nastalog otpadnog materijala.

30

Na području brane kod izgradnje akumulacije javlja se trajni gubitak tla, zbog potreba

pripreme zemljišta za izgradnju te kasnije hidrotehničke namjene, odnosno tijekom korištenja

zahvata. Utjecaj na tlo na području brane je lokalan i zbog prenamjene površine je

nepovoljan, a po značaju s obzirom na zahvaćeno područje umjeren.

Zbog buke, neke će životinjske vrste privremeno napustiti svoja staništa. Posebice su

ugrožene jedinke životinjskih vrsta na mjestu samih radova, vezane za svoja staništa npr.

vodozemci (posebno u vrijeme mrijesta), ptice (u vrijeme gniježđenja), mali sisavci (u

vrijeme parenja).

Najveći utjecaj tijekom izgradnje akumulacije na šume očituje se trajnim gubitkom dijela

šumskog zemljišta na mjestu građevinskih radova. Osim gubitka zemljišta mogući su utjecaji

tijekom izgradnje u vidu oštećenja stabala, taloženja prašine i lebdećih čestica na lišću stabala

i sl.

Također je moguć utjecaj na odlaganje otpada zbog moguće pojave otpadnog materijala na

gradilištu, manje količine tehnološkog otpada (otpadna ulja i maziva) te manjih količina

komunalnog otpada povezanih s boravkom građevinskih radnika na ovom području. Utjecaj

buke uzrokovan građevinskim strojevima na prostoru nalazišta materijala i brane, te

prolaskom većeg broja kamiona samo povremeno prekorači zakonske norme. Utjecaji su

povremeni i lokalni, a povezani su s utjecajem buke i onečišćenjem zraka na zdravlje ljudi

uslijed rada strojeva.

6.2.2. Utjecaji tijekom korištenja

Utjecaj akumulacije na mikroklimu je kontinuiran utjecaj, koji najviše ovisi o veličini

akumulacije, o njenom položaju, te o promjenama u prostoru izazvanim njenom izgradnjom.

Kako se su ovom slučaju radi o manjoj akumulaciji, njeno će se djelovanje na mikroklimu

odraziti jedino kroz usko lokalno povećanje vlažnosti zraka zbog isparavanja s vodene

površine, što u ljetnim mjesecima može predstavljati povoljan utjecaj, a eventualno u

hladnijem dijelu godine nepovoljan aspekt zbog povećanja broja dana s maglom ili možda

veći broj oborina.

31

Utjecaj s aspekta biljnog i životinjskog svijeta je trajan i može biti:

- nepovoljan zbog smanjenja površina nekih staništa, te kod punjenja akumulacije

stradavanja određenog broja životinja, ptica, sisavaca, gmazova, ali on je

istovremeno lokalnog karaktera s obzirom da na ovom području nema vrsta koje

ne žive i na drugim okolnim područjima

- povoljan zbog stvaranja novih vodenih staništa, zbog kojih taj utjecaj može postati

regionalan (kao novo stanište ugroženih vodenih vrsta i nekih vrsta ptica)

Utjecaj na lokalno stanovništvo:

- nepovoljno zbog gubitka poljoprivrednih površina na samoj lokaciji zahvata; kroz

promjene u socijalnim odnosima, zbog promjene strukture stanovništva, dodatne

urbanizacije u bliskim naseljima i promjene krajobraza

- povoljno zbog mogućnosti navodnjavanja i zaštite od poplave nizvodnih parcela;

kroz poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva zbog promjena uvjeta života,

kako lokalnog stanovništva, tako i stanovnika šireg prostora, veća sigurnost od

poplava i veći prinosi u poljoprivredi

Zbog sigurnosti od poplava i visokih voda koju brana i akumulacija pružaju doći će do

povećanja vrijednosti nekretnina. Sama akumulacija može se koristiti za sportsko-rekreacijske

svrhe, što naravno ovisi o sposobnosti lokalne uprave da dati zahvat iskoristi najbolje što

može. Ponudom rekreacijskih sadržaja može se privući veći broj ljudi koji bi posjećivali ovo

mjesto, no u drugu ruku to znači i povećanje količine otpada koji ti ljudi mogu proizvesti, što

opet za sobom vuče izgradnju pratećih objekata i novo uništavanje staništa.

6.2.3. Kakvoća vode potoka Presečno i trofička obilježja buduće akumulacije

Općenito možemo reći da je u makrozoobentosu potoka Presečno utvrđena prisutnost

vrsta karakterističnih za male, relativno čiste potoke ali su u oba uzorkovanja također

utvrđene i vrste koje su u potok vjerojatno dospjele iz brojnih bočnih izvora. Tu prvenstveno

mislimo na vrstu rakušca Synurella ambulans, te predstavnike skupine Copepoda.

32

Posebno prisutnost vrsta iz skupina Plecoptera i Ephemeroptera, ukazuje na dobru kakvoću

vode istraživanog potoka.

S druge strane, utvrđena je i prisutnost nekih vrsta koje ukazuju na određeno organsko

onečišćenje, poput vrsta Nais communis (Oligochaeta), Asellus aquaticus (Crustacea,

Isopoda) i Gammarus roeseli (Crustacea, Amphipoda).

Na zaključak da se radi o vodi vrlo dobre kakvoće, ukazuju i vrijednosti indeksa saprobnosti

(S), koji je vrlo dobar pokazatelj organskog onečišćenja vode. Vrijednost IS izračunata

temeljem utvrđenih vrsta indikatora u zajednici makrozoobentosa u mjesecu rujnu (1,81)

ukazuje na granicu I i II klase kakvoće, dok vrijednost IS iz siječnja (1,65) ukazuje na vodu I

vrste (Kerovec i sur. 2008.)

Kakvoća vode i stupanj trofije buduće akumulacije Presečno, u velikoj mjeri ovisi o kakvoći

voda koje će puniti akumulaciju. Temeljem dostupnih podataka te temeljem mojih

istraživanja utvrdili smo da se sadašnja kakvoća vode potoka Presečno nalazi u granicama I

vrste s tendencijom prelaska ka II vrsti tijekom ljetno-ranojesenskog razdoblja. Pogoršanje

kakvoće vode tijekom tog razdoblja posljedica je loših hidroloških prilika te relativno visoke

temperature vode, što je uobičajena pojava na ovom području. Stoga sa velikom sigurnošću

možemo pretpostaviti da će vode potoka Presečno imati pozitivan utjecaj na stanje trofije

buduće akumulacije.

Ostali čimbenici koji utječu na stupanj trofije su dubina jezera i njegova veličina. Po svim

karakteristikama akumulacija bi trebala biti plitka, što opet pogoduje procesu eutrofikacije.

Međutim, prirodno u svakoj akumulaciji ili jezeru dolazi do prirodnog procesa eutrofikacije,

tj. do porasta intenziteta organske proizvodnje, pa samim time i do pogoršanja kakvoće vode

(Mihaljević, 2011.). Taj proces je kod plitkih akumulacija, a takova je i ova planirana,

relativno brz, tako da nakon određenog razdoblja bi mogli očekivati porast stupnja trofije i

pogoršanje kakvoće vode u akumulaciji Presečno.

To je posljedica nagomilavanja organskog materijala koji može biti autohtonog ili alohtonog

podrijetla, čijom mineralizacijom nastaju veće količine hranjivih soli (fosfati, nitrati), koje su

temelj za povećanu organsku proizvodnju. Taj se proces, koji se naziva eutrofikacija, ubrzava

u takvim plitkim akumulacijama. Također je vrlo važno imati kontrolu kakvoće voda koje

dotiču u samu akumulaciju. Ukoliko su one onečišćene, one mogu znatno doprinijeti

33

eutrofikaciji akumulacije, pa bi u budućnosti svakako trebalo spriječiti svako onečišćenje u

slivu potoka Presečno.

Nadalje, prije punjenja akumulacije svakako treba odstraniti sve raslinje iz područja buduće

akumulacije, jer bi njihovom razgradnjom također moglo doći do ubrzavanja procesa

eurofikacije.

6.3. Mjere ublažavanja utjecaja

Prilikom izgradnje same brane akumulacije i tijekom korištenja iste potrebno je sve

možebitne nepovoljne utjecaje izbjeći ili smanjiti na najmanju moguću mjeru. Tu svakako

treba navesti mjere za ublažavanje utjecaja za vrijeme izvođenja zahvata, te one koje bi

trebalo primijeniti tijekom korištenja samog zahvata, tj. akumulacije.

Tijekom izvođenja zahvata trebalo bi se pridržavati cijelog niza mjera, kako bi utjecaj na

okoliš bio što manji:

Koristiti isključivo strojeve s atestom. Strogo je zabranjeno ispuštanje goriva ili

maziva, a ako dođe do prolijevanja potrebno je odmah sanirati mjesto izlijevanja.

Ograničiti kretanje teških strojeva kako se ne bi uništila okolna staništa i uznemiravale

životinje koje žive u tim staništima.

Zbrinjavati sanitarne vode s gradilišta na siguran i ekološki način, te izmjenu ulja

obavljati na za to određenom prostoru.

Eventualne popravke strojeva treba izvoditi u za to predviđenim prostorima, odnosno

radionicama.

Na gradilištu osigurati prostore na kojima bi se nalazili koševi za smeće i gdje bi se

vršilo prikupljanje nastalog otpada te njegovo sortiranje.

Posebni otpad (kemikalije, boja, otapala) prikupljati u za to posebne spremnike i

kasnije predati na za to predviđene deponije. Također je obavezno sve nastale viškove

34

otpadnog građevinskog materijala treba propisno odvoziti i zbrinjavati na za to predviđenim

deponijima.

Prije samog početka radova treba zaštititi sva stabla i biljke koje nije nužno posjeći.

Uklanjanje livadne vegetacije i grmlja treba provoditi postupno te tempirati vrijeme skidanja

gornjeg sloja zemlje kako se ne bi ugrozilo parenje ptica koje svoja gnijezda imaju na tlu ili u

blizini tla. Eventualna mjesta na kojima se eksploatirao materijal za gradnju brane treba

sanirati i vratiti okoliš u prvobitno stanje.

Radi ublažavanja procesa eutrofikacije potrebno je posjeći stabla koje bi poplavila

voda tijekom punjenja akumulacije te ih je potrebno ukloniti i zbrinuti izvan sliva

akumulacije, a sva oštećena stabla, ovisno o stupnju oštećenosti treba sanirati ili ukloniti.

Eventualna klizišta zemlje koja bi se otvorila tijekom eksploatacije ili skidanja

pokrovnog sloja zemlje treba sanirati.

Očuvati u najvećoj mjeri postojeći oblik korita potoka i vegetacije uzvodno od zahvata

koji se izvodi.

Isto tako nužno je i nakon završetka izgradnje brane i punjenja akumulacije voditi

stalnu brigu o cijelom prostoru primjenom cijelog niza aktivnosti:

1. Urediti okoliš sukladno projektu.

2. Redovito provoditi praćenje stanja okoliša na godišnjoj i mjesečnoj bazi.

3. Provoditi čišćenje krutog otpada i nastalog taloga na području akumulacije i

odlagati ga na za to predviđenim deponijima i to sve u propisanom roku.

4. Pošumljavanje mjesta za koje je to potrebno te sadnja živice oko akumulacije kako

bi se nadoknadio dio izgubljenog staništa.

5. Smanjiti izvore eutrofikacje jezera.

6. Održavati biološki minimum ispuštanjem predviđene količine vode u nizvodnom

dijelu toka.

7. Osigurati dijelove obala akumulacije za napajanje divljih životinja.

35

8. Praćenje biološko-ekoloških parametara u vodotoku Presečno s ciljem praćenja

stanja kakvoće vode.

9. Praćenje i pojava jedinki ptica i svih vrsta životinja koje povremeno ili stalno

borave na području zahvata.

10. Praćenje vodostaja u akumulaciji kod brane i u nizvodnom koritu.

36

7. ZAKLJUČAK

Od vegetacijskih tipova zabilježenih na području sliva i na širem slivnom području

zabilježena je jedna šumska zajednica (Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba) i 4 travnjačke,

odnosno sekundarne zajednice: Livade busike, Livade šaševa, Livade rane pahovke i Livade

grozdastog oviska i krestaca.

Predstavnici flore također su zastupljeni u širokom arealu rasprostiranja. Na samoj lokaciji

zahvata ne postoji vrsta koja je strogo zaštićena ili endemična pa se tako ovim zahvatom ne

gubi ništa značajno u pogledu vegetacije.

Sastav faune na lokaciji zahvata je svojstven širokom području rasprostiranja tako da ne

postoji opasnost od gubitka bilo koje vrste životinja koje obitavaju na ovom području.

Fauna vodozemaca na istraživanom području dosta je raznolika i zastupljena je sa šest vrsta.

Svi gmazovi koji obitavaju na ovom području, a utvrđena je prisutnost tri vrste, zaštićeni su

Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske.

Razmatrano područje je vrlo slabo istraženo, pa nema dostupnih literaturnih podataka o

brojnosti fauna ptica i sisavaca. Na popisu su navedene vrste koje sigurno obitavaju u ovom

području temeljem podataka istraživanja bliskih sličnih područja.

Sam smještaj lokacije zahvata je vrlo dobar. Nalazi se u brežuljkastom pojasu gdje nagib

vodotoka nije previše strm pa ne dolazi do veće erozije koja bi na kraju rezultirala

eventualnim zatrpavanjem i zamočvarivanjem akumulacije.

Ukupna godišnja količina padalina na području sliva je dostatna kako bi se akumulacija

napunila i kako bi se onda zapravo ispunio cilj same akumulacije, a to je prihranjivanje

nizvodnog toka u ljetnim mjesecima i zaštita od vodnih valova.

Svakako je važno napomenuti da je nužno provoditi biološko – ekološka ispitivanja kakvoće

vode u samoj akumulaciji kao i nizvodno i uzvodno od nje kako bi se očuvala postojeća

kakvoća vode i spriječila eventualna zagađenja čime bi se ugrozio živi svijet u akumulaciji i

oko nje.

37

Trenutna kakvoća vode u potoku Pesečno je u okvirima I vrste, no predviđena akumulacija bi

trebala biti plitka što predstavlja idealne uvjete za porast trofije s vremenom. Povećanje trofije

rezultiralo bi većim taloženjem što onda iziskuje čišćenje dna od taloga i mulja što opet

povećava troškove održavanja.

Zahvat svojom veličinom spada u lokalne zahvate koji imaju vrlo mali utjecaj na klimu i na

ekološku ravnotežu. Svi eventualni negativni utjecaji koji proizlaze provođenjem ovog

zahvata su lokalni i većinom privremeni, tako da ne postoji bojazan da se ozbiljnije naruši

skladnost u međuodnosima koji su i do sada vladali na ovom području.

Temeljem svega iznesenog u prethodnom dijelu ovog rada može se reći kako s obzirom na

sadašnje stanje i stanje koje se predviđa nakon izgradnje akumulacije na vodotoku Presečno,

ovaj zahvat je prihvatljiv za okoliš.

38

8. LITERATURA

1. Alegro, A. 2009: Interna skripta Vegetacija Hrvatske, Zagreb

2. Dolenec, Z., 1993a: Kvalitativna struktura zajednice ptica Medvednice, Ivančica i

Cesargradske gore. Laurus 44 – 45: 41 – 48.

3. Dolenec, Z., 1993b: Kvalitativna struktura zajednice ptica Medvednice, Ivančice i

Cesaargradske gore, Šumarski list 3 – 5: 123 – 129.

4. Institut IGH d.d. 2009: Idejni projekt akumulacije Presečno – Mapa 2 „Tehničko

riješenje“

5. Kerovec M. i sur., 2008: Makrozoobentos, Knjiga 3/1. U: HABDIJA I. I sur. (2008.)

Ekološko istraživanje površinskih kopnenih voda. PMF, Sveučilište u Zagrebu,

Zagreb, 246 str.

6. Mihaljević, Z. I sur. 2011: Testiranje bioloških metoda ocjene ekološkog stanja

(Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC) u reprezentativnim slivovima Panonske i

Dinarske ekoregije. Knjiga 1. PMF, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 351.

7. Mišetić, S., i sur. 2003: Definning environmental quality Vol. 14 No 4, 520 – 532 str.

8. Nikolić, T. Topić, J. 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo

kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH.

9. Pantle, R., Buck, H., 1955: Die Biologishe Uberwaschung der Gewasserund die

Daestellung der Ergebnisse. GWF, 96, pp 603.

10. Rauš, Đ. 1992.: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Grupa

autora

11. Sladeček, V., 1973: System of Water Quality from the Biological Point of View. Arch.

Hydrobiol.., Beih. 7, pp 218

12. Šegota, T., Filipčić, A. 2003.: Geoadria Vol. 8 No 1, 17 – 37 str., Zadar.

13. Šimunić, A., Hećimović, I., 2006.: Geološke osobitosti Hrvatskog zagorja, Krapina

39

14. Topić, J., Ilijanić, Lj., Tvrtković, N., Nikolić, T., 2006.: Staništa – Priručnik za

inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. DZZP, Zagreb

15. Tvrtković i sur. 2006: Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. DZZP, Zagreb

16. Wegl, R., 1983: Indeks für die Limnosaprobitat. Beitrage zur Gewasserforschung XIII,

Band 26, pp175.

17. www.karta-hrvatske.com