Sjedište kotara
ViroviticajespadalauVirovitičkužupanijučijejesjedištebilouOsijeku.Tusužupanijučinilikotari:Virovitica,Đakovo,DonjiMiholjac,Našice,OsijekiSlatina.UViroviticijebilosjedištekotara,kotarskogureda,kotarskogsuda,mjesnogsuda,kojijebioiusvimupravnimopćinamakotara,65.izbornogkotarateporeznogureda.
KotarViroviticasupravnimopćinamaCabuna,Gradina,Lukač,Pivnica,Suhopolje,Špišić-BukovicaiViroviticaobuhvaćaoje(1900.)666,03km²a1910.imaojeukupno39357stanovnika,odkojihjedo5godinastarostibilonjih5876,do10godinastarosti5182,do15godina4568,do20godina3775,do25godina3012,do30godina2901,do35godina2595,do40godina2032,do45godina1886,do50godina1893,do55godina1695,do60godina1279,do65godina1128,do70godina728,do75godina531,do80godina299,preko80godina161,nepoznato29.
Po vjeroispovijesti, prema popisu iz 1910., kotar Virovitica imaoje
sljedeći sastav:odukupno39357 stanovnika, katolika
jebilo33894,grkokatolika 14, pravoslavnih (grčko-istočnih) 4 398,
evangelika
130,evangelikarefor.418,Židova502,ostalih1.Pomaterinskomjezikubiojesljedeći
sastavstanovništva:„hrvatski ili srpski jezik“12607muških
i13022ženskih,126slovenski,221češki,28slovački,9629mađarski,3262njemački,96talijanski,353romski,ostali14.
Prema popisu 1910. kotar Virovitica imao je neoženjenih preko
14godina3538,oženjenih7458,udovaca702.Neudatihženapreko14godinabiloje2815,udatih7937,udovica1462.Natalitetjebiopovoljan.Ukotarusete1910.rodilo1835djece,aumrloje1335osoba.
Od ukupnog broja stanovnika znalo je čitati i pisati
65,95%muških,59,25% ženskih, samo čitati1,14%muških, 2,95% ženskih,
a ni čitatinipisatinijeznalo32,91%muškihi37,80%ženskih.
Premapopisu1910. izVirovitičkežupanije
iselilose1719osoba,odkojihuprekomorskezemlje1624.IzkotaraViroviticaiselilose294osobe,odkojih282uprekomorskezemlje.No,1906.iseliloseizkotaraVirovitica587osoba,1907.650osoba,1908.32osobe,1909.138osoba.UkotarViroviticu1906.nijesedoselionitko,1907.doselilose8osoba,1908.doselilose28osoba,1909.doselilase41osobai1910.doselilose28osoba.
UočirataukotaruViroviticabiloje6rimokatoličkihžupa,3pravoslavneparohije,
1 evangelička župa i 1 evangel. reform. župa te 1
židovskabogoštovnaopćina.
Premapopisu1910.bilojeukotaru6liječnika,13primalja,1liječnikpregledačmrtvaca,2ljekarne,štojenaukupanbrojstanovnikačiniopriličnozadovoljavajućibrojzdravstvenogosoblja.
Najvećibrojstanovnikakotarabavisepoljoprivredom.Pothvatapravogobrta,premapopisu1910.ima991sa748pomoćnogosobljaodčega189s1pomoćnomosobom,92s2osobe,33s3pomoćneosobe,12s4,8s5pomoćnihosoba.
Premapopisu1910.uViroviticijebila1banka,2štedionice,3vjeresijskezadruge(Hrvatskaseljačkazadruga,Srpskazemljoradničkazadruga,zadrugeu
svezi zemaljske središnje vjeresijske udruge u Budimpešti. Takvih
je
ukotaruViroviticabilodevet).Ukupnojeukotarudaklebilo16vjeresijskihzavoda.
Uvirovitičkomkotarupremapopisu1910.ukupnojebilo5812zgradazastanovanje,odčega4912posebnekućezastanovanje,135družinskihzgrada,424kućeikomorezastanovanjezajednosgospodarskomzgradompodistimkrovom,308podposebnimkrovom.Privatnimosobamapripadaloje5704zgrade,24supripadalecrkviiliškoli,općinskojevlasništvobilo11zgrada,2supripadaležupaniji,24zgradepripadalojezajedničkomivojnomeraru,12privatnimidioničkimdruštvima;povisinisubileprizemnicenjih5785,a27su
imale jedankat.Pograđikrovaodopeke
iliostalečvrstegrađebiloje3027kuća,159oddasaka,2626odtrskeilislame.Pograđizidovaodkamenailiopekeizgrađenoje1994kuće,odčerpićailiilovačestemeljemodkamena1507,posveodčerpićailiilovače546,oddrva1765kuća.
Upravnaopćina
UpravnaopćinaViroviticabilajetrgovište,kojeje(1900.)obuhvaćalopovršinu118,86km2.Godine1890.Virovitica
je
imala5609stanovnika,1900.brojjeporastaona5713.,a1910.na5915.Urazdoblju1900.-1910.brojstanovnikaporastaojeza203ili3,55%.Općinajeimala1280zgradazastanovanje.UOpćinskomvijećubilojesedamskupštinara,koječinijedančlanplemstva,jedančinovnikipetostalihslobodnihzanimanja.Premaekonomskomsastavuskupštinara
bio je jedan zemljoposjednik i kućevlasnik, tri
kapitalističkapoduzetnika,jedančinovnik,dvaostalo.Načelnikopćine1914.biojeMaksopl.Vernić,aukasnijimratnimgodinamaGjuroMozolowski,dotadašnjibilježnik.
UVirovitici
jebiokr.kotarskiured,kr.kotarskisud,kr.porezniured,rimokatolička
župa i franjevački samostan čiji je gvardijan o.
MatijaMatijašecbioujednoižupniknapočetkurata,akasnijegajenaslijediokao
predstojniksamostanaiupraviteljžupeo.BlažGlogovac.UViroviticijebioi„izraelskirabinat“,židovskabogoštovnaopćinasrabinomdr.HermanomKaufmannomnačelu.UvrijemeratauViroviticijebilabolnicačijijeravnateljbiodr.GjuroButorac.Bilesedviješkole:„Višapučkaškolarealnogasmjera“i„Dječačkaidjevojačkanižapučkaškola“,kojase1916.razdvojilapajebilaposebnaškolazadječakeaposebnazadjevojčice.
Od kreditnih ustanova Virovitica je 1914. imala „Hrvatsku
narodnubankudioničarskodružtvouVirovitici“tedviještedionice:„Štedionica“,
i„Hrvatskabankaištedionad.d.uVirovitici“. U Virovitici je bila
financijalna straža, poštarska postaja,
brzojavnapostaja,željezničkapostajaioružničkapostaja.
Gospodarstvo, kultura, sport i zdravstvo u prijeratnom
razdoblju
Gospodarstvo, kulturni i sportski život, kao i
zdravstvouViroviticipočelisuseorganiziranorazvijatikroz19.i20.stoljeće.Procesrazvojaznačajnoje
bio usporen s obzirom na dugotrajnu tursku vlast na ovom
području(1552.-1684.).Današnjevirovitičkogospodarstvo,krozgodineserazvijalona
temeljima postavljenimu 19. stoljeću.Najvažniji čimbenici za
njegovrazvojbilasuobrtničkaitrgovačkaudruženja,plemićkiposjedinakojimasunastajalemanufakture,teintelektualnidjelatnicikojisusvojekapaciteteposvetili
boljitku općine i društva, npr. učitelji, liječnici, načelnici
itd..Početkom20. stoljeća,dolazidonastajanja
raznihobrtničkihudruženja
izadruga.Prvaodnjih1900.godinebilajeGospodarskoštedovnaudrugauVirovitici.NekolikogodinakasnijepočelajesdjelovanjemHrvatskaseljačkazadruga.
U to vrijeme sve manje ima posla za npr. krznare,
šeširdžije,krojače narodnih odijela, opančare, torbare, limare
itd., te njihov brojopada. S druge strane broj npr. kovača i kolara
raste. U godinama
prijerata,aliinakonnjega,nosilacbrojnihobrtničkihaktivnostibilajeMjesnaorganizacijaSavezahrvatskihobrtnikaosnovana1909.Nekeodobrtničkihradionica
s vremenom su transformirane u trgovine. Trgovine su u 19.
iprvimdesetljećima20.stoljećanajvećimdijelombileuvlasništvužidovskihtrgovacakojisunajzaslužnijizanjezinrazvojdopočetkaDrugogsvjetskograta.Svremenombrojtrgovinajerastao,atrgovcisupostaliključanfaktoru
razvojuvirovitičkoggospodarstva.Utovrijemeformiranasu
trgovačkaudruženja.ZarazvojViroviticeodkrucijalnogznačajabila
ježeljeznica,kojomjeod1884.-1885.bilapovezana sBarczom
iPakracom,od1895. saOsijekom,te od 1900. sa Zagrebom. Željeznička
pruga kao i druge u ono
vrijememodernetehnologijesasobomsudonijelemnogegospodarskepromjene.Takojevirovitičkopodručje,kojejebogatošumama,postalootvorenijeidostupnijestrancimainjihovomkapitalu.UbrzojetvrtkaSociétéanonymedecharbonnagesdubasinkupila20000jutarašumeiizgradilapilanukojajeod1912.radilausklopufirmeEksploatacijad.d.Pilanajebilasmještenaprekoputaželjezničkestanice.UzovupilanusradomjeotpočelajošjednamanjakojujeizgradiloDruštvozaizradulijesa,francuskimimađarskimkapitalom.Od1914.do1917.ovapilananijeradilasobziromnarat
inemogućnostdjelovanjafrancuskogkapitalanapodručjuMonarhije.Godine1917.pilanujepreuzelatvrtkaDrachd.d.NakonrataokonjenastaojesudskisporkojijezavršioisplatomFrancuza.Osimštoseizvozilo,drvojeupotrebljavanokaomaterijalzaizgradnjukuća,mostova,namještaja,zaogrjevitd.Ušumamasetakođerpronalazilo
raznovrsnogmaterijala,
idrugihpotrepština,npr.med,glina,kamen,ruda,šumskiplodovi,žirovizatovsvinjaitd.Unatočnapretkukojijekroznovetehnologijedonijelo19.stoljeće,životjeidaljebiotežak,aživotnivijekkratak.Ljudisusenajvišebaviliratarstvomistočarstvom,zatimšumarstvom,vinogradarstvom,voćarstvomitd.Početak20.
stoljeća obilježen je određenim napretkom. Tada seljaštvo
postajesvjesno prednosti koje mu omogućuju nova saznanja o uzgoju
stoke
iobradizemlje.Počelesusesijatinovekulture,ponajvišeindustrijskobilje.Povećana
je proizvodnja kukuruza a sve više ljudi sadi krumpir. Unatočusponu
poljoprivredne proizvodnje, velik problem za hrvatskog
seljakaopćenitopredstavljalisuvisokiporezi,prireziislično.Kada
govorimo o stočarstvu, najunosnije je bilo govedarstvo,
zatimsvinjogojstvoikonjogojstvo.Sobziromnaslabrazvojveterinarstva,velikiproblemi
za uzgajivače bile su razne bolesti životinja (ponajviše
svinja).Godine 1902. formirana je virovitička mljekarska udruga
koja je svojimdjelovanjempozitivnoutjecala i pospješivala rad
stočara. Početkom20.stoljeća stoka se iz virovitičkih krajeva
izvozila u Austriju,
Njemačku,Švicarsku,itd.Vinogradarstvoivoćarstvoutovrijemebilisuudrugomplanu.Vinogradarisu
krajem 19. stoljeća u čitavoj Hrvatskoj, a samim time i na
područjuvirovitičkogkotara,biliuteškojsituacijisobziromnapojavuperonosporeidrugihbolestivinoveloze.Početkom20.stoljećazapočelosesprskanjemčokota,tejeuskorodošlodooporavkaovepoljoprivrednegrane.TakođertrebaspomenutidajeutomrazdobljuosnovanavinarskazadrugauVirovitici.Voćarstvomsebaviomalibrojljudi,temožemorećidajebilozapostavljeno.Ovosenijeodnosilonašljiveodkojesepeklarakija,najvećimdijelomzadomaće
potrebe. Svojim primjerom na pokretanju voćarstva najviše
suradiliučiteljisadećiškolskevoćnjake.
Na kulturni život grada najveći utjecaj imala je gradska
čitaonica
iknjižnicaKasinoosnovanasredinom19.stoljeća.Prekretnicuuvirovitičkojsvakodnevnici
donio jepožar iz 1871.,nakonkojeg se krenulo s velikomobnovom. Tada
su također osnovana brojna kulturna i gospodarskadruštva. Osim
obnovljene knjižnice i čitaonice Kasino, možemo jošspomenuti
Dobrovoljno vatrogasno društvo 1875., Hrvatsko
pjevačkodruštvo„Rodoljub“1880.,Društvozapromicanjeglazbe(Gradskaglazba)1883.,
Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo „Sloga“ 1898., (prestalos
djelovanjem 1911., kada je počelo s radom novo tamburaško
društvo„Mladost“).
Od1894.ViroviticajedobilaVišupučkuškolurealnogsmjera,kojajebila
preteča gimnazije.Današnja zgrada gimnazije otvorena je pred
samratusvibnju1914.Sobziromnazbivanja,ičinjenicudajezgradatijekomratnihgodinabilapretvorenaubolnicu,nastavajeunjojprofunkcionirala1918./1919.Takođermožemospomenutidaje1914.uViroviticiotvorenau
to vrijeme jedna od modernijih osnovnih škola. Početkom
Prvogasvjetskog rata na području virovitičkog kotara djelovalo je
40
odgojno-obrazovnihustanova.Nadzornadškolamavršilaje(nasvojimpodručjima)kraljevska
županijska oblast. Vrhovni nadzor nad svim školamaobavljalaje
Kraljevska zemaljska vlada kroz Odjel za bogoštovlje i nastavu.
Osimštosuodržavalinastavu,učiteljisusudjelovaliuraduraznihdruštavaiuzsvećenstvo,bilistupovizajednice.Takođersupostalivodećaintelektualnasnagagospodarskih,vatrogasnih,kulturno-prosvjetnihidrugihdruštava.Uvrtovimaškolauzgajalisumnogevrstevoćaivinovelozeidijeliliihpučanstvukakobiunaprijedilovlastitenasade.Takođersupokretalirazličitetečajeveipodučavalinepismenečitanju,pisanjuidrugimvještinama.
Udrugojpolovici19.stoljećauViroviticisepočelorazvijatitiskarstvo.PoznatajebilatiskaraA.Habianaczakojusepretpostavljadajepočelaraditijoš1877.Međutimstvarnidokaznjezinogdjelovanjadatira1890.godine.NakonsmrtiA.Habianca,tiskarujevodilanjegovaudovica.USpomenspisu1910.tvrtkajenavedenakaotiskaraA.ud.Habianac.UdovaA.HabianacpreudalasezaučiteljaĐuruŽakića.Tvrtka
tadamijenja
imeuTiskaraA.Habianacud.Žakić.Unjojse1900.počeotiskatitjednikVirovitičkizavičaj(predPrvi
svjetski ratmijenjanazivuHrvat),kao iVirovitičkiglasnikkojijepočeo
izlaziti1914.godine. Listove jeuređivaoĐuroŽakić.UztiskaruHabianac,
možemo spomenuti tiskaru Ivana Dobravca Plevnika koja
jeotpočelasradom1899.TadajePlevnikpokrenuonovineVirovitičan(1899–1941),ukojimajeobjavljivaosvojepjesme,crtice,feljtone,igrokaze,osvrte,kronikeimemoarskezapise.ListjeubrzonakonpočetkaratazabraniobanIvanSkerlecz.
Opća javna bolnica otvorena je 1902. godine. Najprije je
izgrađenojednokrilos59kreveta,dabiseidućihgodinanadograđivala.Većslijedeće1903.izgrađenojedrugokriloiposebnezgradezaraznogodjela,mrtvačnicei
ledvenice,kirurškiodjel,operacijskasobaitd.Tadajebolnicaimala123kreveta.Godine1907.gradskaupravadonijelajeodlukupremakojojseuViroviticutrebala
uvesti električna struja. Nacrt ovog projekta izradila je
tvrtkaTechnische und elektrotechnisches Bureau Louis Patz Co.
Međutim,financijskikrugokoprojektanijebiouspješnozatvoren.UskorojeotpočeoPrvi
svjetski rat, tako da je cijela stvar odložena do njegovog
završetka.S realizacijom projekta krenulo se 1919. u izvedbi
dioničarskog društvaMunjarad.d.izVirovitice. Krajem 19. i početkom
20. stoljeća, počeo se organizirano
razvijatisportskozabavniživotnapodručjuVirovitice.TemeljetograzvojapostavilajeVišapučkaškolasobziromdajenasnazibiozakonoobveznoj„gimnastici“(predmettjelesnogodgoja).UViroviticinijebiloučiteljagimnastikepajenatudužnostpostavljenMiroslavOstojić,jedanodpolaznikaprvogTečajazaučiteljagimnastike.Onjeneštokasnijeuspiopridobitinekeodvirovitičkihuglednikatejepokrenutprocesosnivanjasportskogdruštva.TakosuseuViroviticinajprijedruštvenoorganiziralibiciklisti(početkom1900.)iklizači(početkom1904.).Godine1906.osnovanojedruštvoHrvatskisokol,kojijebionajaktivnijaorganizacijautovrijeme,tejepriređivalobrojnekućnezabave,plesove,raznajavnapredavanjaislično.Osnovanjetakođeriteniskiklub(1908.).Uztopočetkom20.stoljećanaovompodručjupočeoseigratii
nogomet. Najprije su osnovana dva kluba Ilirija(đački klub) i
Virovitica(građanskiklub).Neštokasnijeosnovan je i
trećiklubSlavonija.
Izmeđuostalihdruštvenihaktivnostikojimasuseljudiradobavili,bilojelovstvo.Pretpostavljasedajeudruženjelovacaosnovano1911.
Godine1890.uVirovitici jeosnovanazakladazapomoćsiromašnimučenicima
Okrilje, a 1899. i podružnica Crvenog križa. Ove
organizacijeodigrale su važnu ulogu u spašavanju života i
zbrinjavanju
unesrećenihtijekomrata.NekiodpoznatihljudikojisusvojimživotomiradomvezaniuzViroviticuaživjelisuzavrijemeratnihzbivanjabilisu:književnikipolitičarKsaverŠandorĐalski(virovitičkizet),predsjednikSavezahrvatskihučiteljskihdruštavatesuutemeljiteljHrvatskogapedagoško-književnogzbora,StjepanBasariček,jezikoslovacTomislavMaretić,publicist,književnikinakladnikIvanDobravecPlevnik,dirigentiskladateljIvanVlašimsky,itd.
VIROVITICA UOČI PRVOG SVJETSKOG RATA
Razglednica Virovitice, početak XX. stoljećaFototeka kulturno
povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica
Početak Strossmayerove ulice, lijevo zgrada u kojoj se nalazila
Pučka škola u Virovitici
Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja
Virovitica
Dvorište nekadašnje obrtne zadrugePreuzeto sa stranice
Virovtica.com
Članovi Hrvatskog Sokola u Virovitici, početak XX.
stoljećaFototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja
Virovitica
Na igralištu, tenisači Tenis kluba Virovitica, oko 1910.
Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja Virovitica
VGŠK-a Virovitica i I. Hrvatski građanski športski klub Zagreb,
prigodom otvorenja nogometnog igrališta VGŠK-e, 12. VIII. 1923.
Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja
Virovitica
Ksaver Šandor Gjalski (pravo ime Ljubomil Tito Josip Franjo
Babić),
hrvatski
književnik.(GredicekrajZaboka,26.X.1854–Gredice,6.II.1935).
Od1909.do1918.i1926.do1927.biopredsjednikDruštvahrvatskihknjiževnika.Takođerjebio
aktivanupolitici,kaosaborskizastupniknalistiHrvatsko-srpskekoalicije1906.,1917–18.,veliki
županzagrebačkežupanije,1919.UztojebiočlanPrivremenoganarodnogpredstavništvauBeogradu.SMilivojemDežmanom1903.uređivaoVienac.
Fotografija preuzeta iz Hrvatske enciklopedije
Stjepan Basariček(IvanićGrad,27.IV.1848–Zagreb,23.III.1918).
Bioprofesorteorijskeipraktičnepedagogije(metodike)naUčiteljskojškoliuZagrebu.JedanodorganizatorahrvatskogaučiteljstvauXIX.st.ipredsjednikSavezahrvatskihučiteljskihdruštava
(1892–1907).SuutemeljiteljHrvatskogapedagoško-književnogzbora(1871),poslijenjegovtajnik,
potpredsjednikipredsjednik(1906–09).Fotografija preuzeta iz
Hrvatske enciklopedije
Tomislav Maretić, hrvatski jezikoslovac
(Virovitica,13.XII.1854–Zagreb,15.I.1938).
Diplomiraoje1878.klasičnuislavenskufilologijunaFilozofskomfakultetuuZagrebu.PravičlanJAZUod1886.,anjezinpredsjednik1915–18.BiojesaborskizastupnikUnionističkestrankedvaputpopetgodina.
–Maretićjebiopoliglotširokenaobrazbe,vrloplodanjezikoslovac,glavnipredstavniktzv.hrvatskih
vukovaca,zaslužanzadosljednokodificiranjenovoštokavštinekaoknjiževnogjezikaizauvođenje
fonološkogapravopisa.Fotografija preuzeta iz Hrvatske
enciklopedije
Jan Vlašimsky(Všeň, Češka, 22. svibnja 1861. - Virovitica, 13.
travnja 1942.),
hrvatskiskladatelj,zborovođaiučiteljglazbečeškogporijekla.Jedanodključnihljudicjelokupnog
glazbenogikulturnogživotauVirovitici.DugogodišnjizborovođaHPD„Rodoljub“
Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja
Virovitica
Klizači, jarak oko Dvorca Pejačević, snimio dr. Hugo Schubert
1904. Fototeka kulturno povijesne zbirke Gradskog muzeja
Virovitica
