Analiza Stanja Gospodartstva u Gorskom Kotaru 2009 PDF

5/25/2018 Analiza Stanja Gospodartstva u Gorskom Kotaru 2009 PDF

1/69

OSNOVNA ANALIZA STANJA ZA STRATEKI PLAN GOSPODARSKOG

RAZVOJA GORSKOG KOTARA

Osnovna analiza stanja


2/69

SADRAJ

METODOLOGIJA......................................................................................................6

1. PRIRODNE OSOBITOSTI GORSKOG KOTARA................................................71.1.GEOGRAFSKI POLOAJ I PROSTORNI OBUHVAT GORSKOG KOTARA.......................71.2.RELJEFNA OBILJEJA GORSKOG KOTARA..............................................................81.3.KLIMATSKE KARAKTERISTIKE GORSKOG KOTARA................................................81.4.HIDROGEOGRAFSKA OBILJEJA GORSKOG KOTARA..............................................91.5. BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET...................................................................................................10

1.5.1. ume........................................................................................................ 111.6.RASPOLOIVE SIROVINE I DRUGI PRIRODNI IZVORI..............................................121.7.KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BATINA .......................................................12

2. STANOVNITVO,RADNA SNAGA I ZAPOSLENOST......................................................172.1.STANOVNITVO U BROJKAMA ...............................................................................172.2.STUPANJ NAOBRAZBE..................................................................................292.3.ZAPOSLENOST......................................................................................................29

3. GOSPODARSTVO....................................................................................................383.1. ZNAAJNE GOSPODARSKE GRANE..............................................................383 2 42


3/69

3 2 POLJOPRIVREDA 42

KRATICE I AKRONIMI

RH Republika Hrvatska

PG Primorsko goranska upanija

PINS Poduzetniki inkubator Skrad

ROP Regionalni operativni plan

JU Javna ustanova

PP Prostorni plan

SN Slubene novine

EU Europska unija

GK Gorski kotar

ZKB Zatiena kulturna batina


4/69

FINA Financijska agencija

HZPSS Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu slubu

TZ Turistika zajednica

JKP Javno komunalno poduzee

NN Narodne novine

VGI Vodno gospodarska ispostava

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova

SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje (eng. Strengths, Weaknesses,Opportunities, Threats)

PRO Podruni razredni odjel

DI Drvna industrija

HE Hidroelektrana


5/69

ZAHVALA

Osnovna analiza stanja Gorskog kotara proizala je u sklopu provedbe projektaOdriva budunost ruralnih podruja Hrvatske, koji je bio financiran sredstvima

Nizozemske vlade putem MATRA programa. Proces izrade analize stanja trajao jegodinu dana i u izradu analize bili su ukljueni brojni sudionici. Zahvaljujemo se

brojnim poduzetnicima koji su sudjelovali u izradi ovog dokumenta, tegradonaelnicima i naelnicima Gradova i opina Gorskog kotara, kao i djelatnicima

Gradova i opina.Prikupljanje podataka i obradu, te izradu analize odraivali su djelatnici Poduzetnikoginkubatora PINS d.o.o. iz Skrada, Nataa Kovai, Danijel Bertovi i Barbara Klen, uz

pomo Jadranke Pelikan iz tvrtke Pelikan Consult.U izradu dokumenta bili su ukljueni i lanovi Lokalne akcijske grupe Gorski kotar:Petar Mamula, Miljenko Gaparac, Svjetlana Kasuni, Tea timac, Nina Vinski, SandraOkanovi, Zvonimir Muevi, Sinia Lakota, Ivan Butkovi, Alojz Litanj, Igor

Bukovac, Radmila Kus, Ilija Mrvo, Lidija Mihajlovi, Tea tih, Ankica Komleni,Sanja op, Katarina Obolt Malnar, Ernest Cukrov, Bruna Crnkovi Arbanas.

Zahvaljujemo se i Hrvatskoj gospodarskoj komori, upanijskoj komori Rijeka naustupljenim podacima o gospodarskom sustavu u PG, kao i Hrvatskom zavodu zazapoljavanje, Podrunoj slubi Rijeka, te Ministarstvu kulture - Konzervatorskomodjelu u Rijeci za ustupljen popis zatiene kulturne batine.


6/69

Metodologija

Prema Agendi 21, odrivi razvoj podruja podrazumijeva uravnoteeni razvoj tri stupazajednice. Prvi je stup okoli i ukljuuje elemente izgraene i prirodne batine, tekomunalnu infrastrukturu. Drugi stup je gospodarstvo i obuhvaa poslovnu sferu,infrastrukturu koja je podupire, te institucionalne i regulativne okvire. Trei je stupdrutvena infrastruktura i drutveni kapital, a to ukljuuje drutvene usluge, javne igraanske udruge, mree, partnerstva i drutveno meudjelovanje te povjerenje iotvoreni dijalog koji je temelj za pozitivne stavove i otvoreno drutvo.

Pokazatelji (indikatori) koji se rabe u procjenjivanju trenutnog stanja u odnosu na ta tristupa na ciljanom podruju objanjeni su na poetku svakoga poglavlja analize. Analiza

poinje opisom prirodnih i zemljopisnih obiljeja, a nastavlja se prikazom stanovnitva,gospodarstva te drutvene infrastrukture i drutvenog kapitala. Indikator jereprezentativna vrijednost promatranog sluaja koji kvantificira informacijuagregiranjem razliitih, diskretnih i periodikih mjerenja u jednu numerikireprezentativnu veliinu. Rezultat je izvedena informacija.

Indikatori su efikasan oblik za praenje promjena i ostvarenja ciljeva sektorskih politikaili strategija. Oni pomau boljem razumijevanju sloenih problema te daju kvantitativnuinformaciju na jednostavan i jasan nain. Indikatori trebaju biti reprezentativni, bitni,uvjerljivi, transparentni i toni. Vie je kriterija za odabir indikatora, no najvaniji su:koliko je vaan problem s gledita negativnog utjecaja na okoli, stanovnitvo i/iligospodarstvo, kako politika gleda na problem i da li je mogue skupljanje i mjerenjeindikatora.


7/69

1. Prirodne osobitosti Gorskog kotara

U prvom poglavlju dotaknuti emo se najbitnijih prirodnih karakteristika Gorskogkotara. Cilj odlomka je dati itateljima sveobuhvatnu sliku o poloaju i onim prirodnimobiljejima koja su u najveoj mjeri prirodno odreena. Iako prirodni preduvjetiodreuju ovjekov odnos prema podruju, u prvom poglavlju ovjekov utjecaj dolazi doizraaja samo tamo gdje je on ostavio direktne i vidljive posljedice na prirodu, te tako

promijenio prirodne karakteristike. Tu se ponajprije radi o zagaivanju i unitavanjuokolia.

1.1. Geografski poloaj i prostorni obuhvat Gorskog kotara

Gorski kotar (lat. Discrictus montanus) je smjeten u zapadnom dijelu RepublikeHrvatske i obuhvaa opine Brod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora iSkrad, te gradove abar, Delnice i Vrbovsko. Prostornim planom mikroregija Gorski

kotar je podijeljena na pet prostornih cjelina - Delnice, abar, Vrbovsko, Risnjak iBjelolasica.

Slika 1. Smjetaj Gorskog kotara unutar Primorsko goranske upanije


8/69

najvanijih prometnih koridora Hrvatske. Gorski kotar je i poveznica Srednje Europe sJadranskim morem.1

Podruje Gorskog kotara obuhvaa 1.275,04 km2povrine to ini 35,46 % kopnenogdijela Primorsko goranske upanije. Zbog svoje reljefne izoliranosti i slabe naseljenostiova regija spada u nerazvijena podruja upanije i drave.

Tablica 1. Gorski kotar u brojkama

Povrina Broj JLS

Broj

naselja

Broj

stanovnika

Gustoa

naseljenosti Najvii vrh

1275 km2 9 258 26120 20,49 Veliki Risnjak(1528m)

Izvor: Plan lokalnog razvoja mikroregije Gorski kotar, 2005. godina

1.2. Reljefna obiljeja Gorskog kotara

Iako je rije o brdsko-planinskom prostoru, veina povrine Gorskog kotara imaprosjenu nadmorsku visinu izmeu 700 i 900 metara nad morem. Malo je vrhova viihod 1.500 metara (Risnjak, Bjelolasica). Od planinskih uzvienja istiu se risnjako-snjenika, zatim drgomaljska te skupina Velike Kapele s Bjelolasicom i Vievicom.Reljefna suprotnost dominantnim reljefnim oblicima lei u udolinama i zavalama koje ih


9/69

Najvie oborina ima u studenome i prosincu, a najmanje u srpnju i kolovozu. to se tiesnjenih padalina, njih je najvie u sijenju i veljai.2Predjeli iznad 1200 m nadmorske visine obuhvaeni su planinskom klimom, a nia

podruja Gorskog kotara zauzima kontinentalna klima Nia susjedna gorska i brdskoprimorska podruja pripadaju posebnom prijelaznom klimatskom tipu. 3Ovo podruje karakteriziraju vee koliine padalina i nie temperature. Klimatskeosobine ovoga prostora su i ljetne svjeine i vee koliine snijega zimi. Ovi se prostorinalaze u hipsometrijskoj zoni unutar koje su noi ljetnih mjeseci hladnije od 15 C.Pored utjecaja na gospodarske aktivnosti, temperature zraka utjeu i na zdravstvenostanje. Nepoeljne su nagle promjene temperature, a pogotovo ako se podudaraju i s

drugim negativnim meteorolokim pojavama kao to su velika vlanost zraka, vjetrovi ipadaline. Goransko podruje prvo je u Hrvatskoj po koliini padalina, tako npr. padalinena Risnjaku dosiu 3.579 mm godinje.Zimske vremenske prilike prilino su nestabilne zbog estih prodora juga. Vegetacijskorazdoblje je kratko. Zbog viih visina temperature su nie, ali ima i toplijih dijelovaregije (Kupska dolina) kojom topliji zrak prodire duboko u Gorski kotar. Prisutne su itemperaturne inverzije. To su pojave kad temperatura raste s visinom (topliji zrak nalazise iznad hladnijeg). Nii i zatvoreniji dijelovi karakteriziraju dugotrajne magle. Maglekoje nastaju na svim lokalitetima najee su uzrokovane otapanjem snijega,isparavanjem jezera i tekuica, zranim frontama.

1.4. Hidrogeografska obiljeja Gorskog kotara

Vodne resurse Gorskog kotara karakterizira krko podruje koje uvjetuje oskudno


10/69

4. Dobra (vodotok I. kategorije) namijenjena je za vodu i pie, akvakulturu, zaturizam i rekreaciju.

Razgranienje jezera obavlja se odreivanjem namjene za:

1. Fuinsko jezero (Bajer) zajedno s jezerom Lepenica za energetiku, turizam irekreaciju

2. Lokvarsko jezero (Omladinsko) za energetiku, turizam i rekreaciju3. Jezero Kri potok za vodoopskrbu.

Vodni resursi se koriste, osim za dobivanje elektrine energije, i kao izvori pitke vode,te kao turistiki potencijal.Povrinske i podzemne vode Gorskog kotara imaju znaajke stratekih rezervi zavodoopskrbu. Stoga se ve danas namee pitanje kompleksne zatite ovog podruja odmoguih oneienja.

1.5. Biljni i ivotinjski svijet

Biljni i ivotinjski svijet Gorskog kotara vrlo je bogat to je posljedica njegovogsmjetaja te itavog niza ekolokih imbenika.4 U biljnom pogledu glavna znaajkaovog prostora su bujne ume s naglaenim visinskim slojanjem vegetacije koje je

posljedica promjena klimatskih uvjeta s porastom nadmorske visine na planinskimmasivima. U Gorskom kotaru se mogu izdvojiti tri izrazite vegetacijske zone:

zona umjereno vlanih bukovih uma


11/69

1.5.1. ume

U ekoloko vegetacijskom pogledu podruje Primorsko-goranske upanije je diodinarskog kra. Po nastanku, ume su uglavnom autohtone, prirodne sjemenjae,

penjae i ikare, a rjee su kulture etinjaa.Od ukupna povrine upanije koja je 359.038 ha, na ume i umska zemljita otpada239.075 ha ili 67 %. Od ukupne povrine Gorskog kotara - 83 % ine ume. Nastale su

prirodnim putem i sadravaju dobre drvne zalihe. Najvanija opa vegetacijska znaajka

Gorskog kotara je izrazita ozelenjenost pejzaa i jaka poumljenost. OzelenjenostGorskog kotara toliko je velika, da se unato jakoj zastupljenosti karbonatnih stijena,krkog reljefa i hidrografije taj prostor u cjelini moe odrediti kao tip ozelenjelog

pokrivenog kra. Potrebno je napomenuti da je vegetacija u tzv. progresivnom stadijurazvitka. Zbog prestanka istih sjea, smanjenja stoarstva, prestanka ienja panjaka,te osobito zbog demografske depopulacije u Gorskom kotaru dolazi do sukcesije uma.Sukcesija uma predstavlja i najveu opasnost za smanjenje bioloke raznolikosti.Gorski kotar pripada eurosibirsko-sjevernoamerikoj biogeografskoj regiji s mnotvomrazliitih umskih zajednica koje su uvjetovane geolokom podlogom i klimom. U

profilu od mora prema unutranjosti nailazi se na mediteransku i submediteranskuvegetaciju sve do visine od 800 m, slijedi bukova uma sve do visine od 1 200 m uraznim omjerima s jelom. Sputajui se u unutranjost raspored vegetacije je slian,samo se ovdje na niim predjelima javlja uma gorske bukva, a na istoku poinje

podruje nakojem prevladavaju ume hrasta i graba.ume i umska zemljita na podruju delnike podrunice Hrvatskih uma podijeljene


12/69

stabala jele u upaniji je oteeno. Smreka je takoer vrlo oteena, dok su ostale vrstedrvea znatno manje oteene.8

1.6. Raspoloive sirovine i drugi prirodni izvori

Nemetalne mineralne sirovine kojih ima na ovom podruju su: andezit (eruptivni

kamen), tehniki graevni kamen, stijene karbonatnog sastava (vapnenci, dolomiti), tebarit (leita su veim dijelom iscrpljena), pirit, cinabarit.9Neke od ovih sirovina su se eksploatirale; barit u Lokvama, andezit kor Fuina, tedolomit u Prezidu. Dananje poznavanje rudnih rezervi nije potpuno. Trebalo bi istraiti

baritna leita i utvrditi stvarno stanje. Trebala bise provesti i detaljna geoloka irudarska istraivanja radi utvrivanja rudnih i stijenskih rezervi.Leita kamena za industrijsku proizvodnju agregata te za ukrasne svrhe mogla bi, uzdodatno istraivanje i uz poveanje proizvodnje u ve otvorenim kamenolomima, datiznaajne koliine kamena. Rude i stijene bi mogle biti dobar gospodarski potencijal, no

potrebno im je posvetiti posebnu panju. 10

1.7. Kulturno-povijesna i prirodna batina


13/69

park-uma, zatieni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture, te pojedine biljne i ivotinjske vrste.

Veina ukupne povrine zatienih podruja u Hrvatskoj otpada na dvije kategorije:parkove prirode i nacionalne parkove. Za te dvije kategorije postoji i najvei interesrazliitih skupina korisnika, a ujedno im prijeti i najvea opasnost od prekomjernesaturacije. Nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju javne ustanove i

njima su na raspolaganju najvea financijska sredstva namijenjena zatiti prirode. Kakobi ovakva zatita ostvarivala svoju svrhu potrebno je izgraditi infrastrukturu, ojaatikadrovsku strukturu i osigurati materijalnu podrku, zatim prostornima planovimadefinirati prostor, izraditi planove upravljanja i raditi na poveanju meunarodnogznaaja parkova.11Prema rangiranju prirodnih potencijala utvrenim Zakonom o zatiti prirode,najznaajnijom prirodnom batinom Gorskog kotara smatra se Nacionalni park Risnjak.Zahvaljujui reljefnim posebnostima postignuta je ekoloka raznolikost. Krko podruje

utjecalo je na formiranje vrijednih geomorfolokih i hidrogeolokih objekata prirode. UzNacionalni park Risnjak, istaknut kao reprezentativni primjer zatiene prirodne batine,vrijednou se meu geomorfolokim i hidrogeolokim objektima istiu park-ume

poput Japlenkog vrha i Golubinjaka, zatieni krajolici poput Petehovca ili Kamanika,posebni umski rezervati (kao Debela lipa Veliki Rebar), spomenici prirode (naprimjer, spilja Lokvarka), strogi rezervat Bijele i Samarske stijene, hidrogeomorfolokiposebni rezervat Vraji prolaz Zeleni vir, spomenik parkovne arkitekture Park oko

12


14/69

Tablica 2a: Zatiena kulturno povijesna batina Gorskog kotara

Mjesto lokalitet(dio naselja) Naziv

Datum

rjesenjaBrodMoravice Brod Moravice Crkva sv. Nikole i upni ured 2004.22.7.

BrodMoravice Brod Moravice

Drvena polikromirana skulptura Sv.Roka 2005.8.11.

BrodMoravice Kuti

Etnoloka zona sv. Andrija, BrodMoravice, Kuti 1978.13.2.

Colnari Colnari Ruralna cjelina 1976.22.9.

Delai Delai Kua Dela, kbr.1a 2002.28.5.

Delai Delai Kua Oani- iek, kbr. 8 2002.28.5.

Delai Delai Ruralna cjelina 1971.4.11.

Delai Delai, MaklenEtnoloka zona Delai, Maklen,Moravika sela 1975.13.6.

Dolu Dolu Etnoloka zona Dolu 1978.8.2.

Gornji Kuti Kuti Etnoloka zona Kuti 1976.24.11.

Gornji Kuti Kuti Stambeni objekt (Mance) 1975.20.11.

Goreti Goreti Crkva sv. Lucije 2006.23.2.


15/69

Gerovo Hrib upna crkva sv. Leonarda 2006.23.2.

Plece Plece Kua i gospodarstvo op u Plecima 2005.28.4.

Plece Plece upna crkva Presvetog Trojstva 2006.23.2.

Prezid Prezid Kua Vesel, Bratstva i jedinstva kbr. 36 2002.28.5.

Prezid PrezidKua agar, Bratstva i jedinstva kbr.117 2002.28.5.

Prezid Prezid Ruralna cjelina 1970.17.12.

Prezid PrezidZgrada Lipovac, Bratstva i jedinstva kbr.61 1978.16.2.

Prezid PrezidZgrada Obolt, Bratstva i jedinstva kbr.50 1978.16.2.

Prezid Prezid Zgrada partizanske bolnice br. VII 1976.5.12.

Prezid Prezid

Arheoloko nalazite zone liburnskos

limesa - dionica Prezid 2005.12.5.

Prezid Prezid upna crkva sv. Vida 2005.28.4.

Tre Tre Stroj za tipkanje iz logora 105 1980.11.7.

Zamost Zamost Kovanica na vodeni pogon 1969.18.11.

Zamost Zamost Crkva Majke Boje od Pohoenja 2006.23.2.


16/69

Crni Lug Crni Lug Oruje - njemaki padobranski automat 1980.11.7.

Crni Lug Crni Lug Oruje - pitolj "Beretta" 1980.11.7.

Mati Poljana Mati Poljana Historijska staza NOR 1976.2.12.

Mrkopalj Mrkopalj upna crkva Majke Boje alosne 2007.14.6.

Skrad Skrad Zgrada Lonari 2002.28.5.

Gomirje Gomirje

Crkva Rodenija Jovana Pretee i

manastir 1961. 23.10.

Gomirje Gomirje Spomeniko mjesto Gomirska kosa 1964. 31.12.

Lukovdol Lukovdol Rodna kua Ivana Gorana Kovaia 1962. 3.11.

Moravice Moravice Spomeniko mjesto "Mlinari" 1964. 31.12.

Moravice Moravice Spomeniko mjesto Rajnovi brdo 1964. 31.12.

Osojnik Osojnik Kapela sv. Petra i Pavla 1966. 3.10.

Plemenita Plemenita Spomeniko mjesto u umi Litori 1964. 31.12.

Rti Rti Crkva sv. Franje Ksaverskog 1965. 11.12.

Rti Rti Inventar kapele sv. Franje Ksavera 1969. 21.11.


17/69

2. Stanovnitvo, radna snaga i zaposlenost

U drugom poglavlju analize stanja Gorskog kotara upoznati emo se s ljudskimpotencijalom. Krajolik i prirodne karakteristike koje smo analizirali u prvom dijelupredstavljaju osnovu. Nasuprot tome stoje ljudi koji imaju mo i mogunost da razvijajupodruje koje su naselili, da ga koriste ili iskoritavaju. Ljudi svojim radom idjelatnostima donose promjene na prostoru Gorskog kotara te emo zato na stranicamakoje slijede izloiti tabline opise i analize strukture goranskog stanovnitva . Nakon tosagledamo ljudski faktor, u iduem poglavlju emo se detaljnije upoznati sgospodarskim aktivnostima koje su rezultat spoja prirodnih i ljudskih resursa.

2.1. Stanovnitvo u brojkama

Demografsko stanje Gorskog kotara karakterizira intenzivna depopulacija. Pokazateljigoranskog domicilnog stanovnitva u prolom stoljeu su sljedei: niska stopa prirodnog

prirataja, nepovoljna dobna struktura, negativni migracijski saldo i neravnomjernirazmjetaj.

Tablica br. 3: Broj stanovnika u Hrvatskoj, PG i Gorskom kotaru prema popisu1991. i 2001. godine po gradovima i opinama

1991. 2001.Apsolutni

porast ili padGustoa

naseljenosti '01.

Promjenastanovnitva

(%)


18/69

Tablica br. 4: Demografski podaci po JLS-ima Gorskog kotara i usporedba sRH i PG

Izvor: DZS, popis stanovnika 2001.

Izvor: DZS, Popis stanovnitva, 2001. godina

Iz prethodne tablice vidljiva je mala gustoa naseljenosti podruja naspram istog

Povrinakm2

Brojstanovnika

Gustoanaseljenosti

Prosjenastarost

Radnikontigent(. 15-59,m. 15-64)

RH 56.542 4.437.460 78,4 39,3 2.828.632PG 3.582 305.505 85,2 41,0 201.527

GORSKIKOTAR

1.273 26.120 20,5 43,9 16.339

BrodMoravice

62 985 15,89 47,6 522

abar 280 4.387 15,67 41,9 2.839Delnice 230 6.262 27,23 40,7 4.007Fuine 86 1.855 21,57 43,8 1.140Lokve 42 1.120 26,67 43,0 710

Mrkopalj 157 1.407 8,96 45,0 882

RavnaGora 82 2.724 33,22 43,6 1.722

Skrad 54 1.333 24,69 46,4 840Vrbovsko 280 6.047 21,60 43,0 3.677


19/69

Iz grafikona je vidljiv omjer aktivnog stanovnitva i ukupnog stanovnitva po opinama

i Gradovima Gorskog kotara. Omjer aktivnog (radno sposobnog) stanovnitva i ukupnogstanovnitva kree se u rasponu od 53% za Brod Moravice do 65% za Grad abar.Usporedbom s RH i PG vidljivo je da je postotak udjela radnog stanovnitva uukupnom malo ispod prosjeka (prosjek PG iznosi 66%, dok prosjek RH iznosi 64%),osim za opinu Brod Moravice gdje je taj udio znaajno ispod prosjeka.

Slika br. 3: Gustoa naseljenosti u Primorsko goranskoj upaniji


20/69

Slika br. 4: Kretanje broja stanovnika u PG i Gorskom kotaru u perioduod 1981-2001

Kretanje broja stanovnika u PG i Gorskom kotaru od 1981 do2001

304.419323.130

305.505

32.572 30.545 26.120

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

PG

Gorski kotar


21/69

Tablica br. 5: Stanovnitvo po spolu i prosjena starost po opinama i GradovimaGorskog kotara

Izvor: DZS, popis stanovnika 2001.

Posebna demografska nepovoljnost je starenje stanovnitva. Koeficijent starosti jepokazatelj razine starenja. Kritina vrijednost iznosi 12 i vie posto stanovnitva starijegod 65 godina to se smatra starim drutvom. U Gorskom kotaru taj koeficijent premauje

Grad / Opina STANOVNITVO

MUKO ENSKOPROSJ.

STAROST

Brod Moravice 476 509 47,6

abar 2200 2187 41,9

Delnice 3035 3227 40,7Fuine 916 939 43,8Lokve 537 583 43,0Mrkopalj 713 694 45,0

Ravna Gora 1306 1418 43,6

Skrad 642 691 46,4

Vrbovsko 2989 3058 43,0


22/69

elemente to je najbolji pokazatelj da je potrebna hitna intervencija ire drutvenezajednice ako se eli sprijeiti potpuni nestanak stanovnitva.14Stanovnitvo Gorskog kotara stanuje u velikom broju malih naselja. U dananje vrijemeuoava se tenja okupljanja stanovnika u pojedina vea naselja, prvenstveno opinska igradska sredita i gaenje ivota u malim zaseocima.

Saetak:

Naseljenost podruja Gorskog kotara ima trend opadanja stanovnitva. U

razdoblju izmeu posljednja dva popisa stanovnitva pad broja stanovnika je za14,5%. Gustoa naseljenosti ovog podruja je 20,5 stanovnika/km2, to je dalekoispod upanijskog i dravnog prosjeka. Udio aktivnog stanovnitva u ukupnombroju varira od 53% u Brod Moravicama, do 65% u abru. Koeficijent starostistanovnitva premauje 20%, po emu stanovnitvo ovog podruja spada uskupinu starog stanovnitva.


23/69

2.2. Stupanj naobrazbe

Kljuni pokreta gospodarskog razvoja svake regije je obrazovanost stanovnitva.Dravni prosjek od cca 8% vie i visoko obrazovanih ljudi, predstavlja nizak postotak ueuropskim razmjerima. U daljnjem dijelu prikazan je stupanj naobrazbe stanovnitva poopinama i Gradovima Gorskog kotara.

Slika br. 5: Obrazovanost stanovnitva Grad abar

Obrazovanost stanovnitva - Grad abar

46%

24%

15%

6% 3%5%

0%

0%1%

Bez kole

Osnovna kola

1-3 razreda srednje kole

4-godinja srednja kola

gimnazija

via kola, I.(VI.) stupanjfakulteta

Fakulteti, umj.akademije,sveu.st.

Magisterij

Doktorat


24/69

stanovnika Grada Delnica, a gimnaziju 8% stanovnika. Postotak vie obrazovanih iznosi4%, dok visoko obrazovanje ima 7% stanovnika.

Slika br. 7: Obrazovanost stanovnitva Grad Vrbovsko

S gore prikazanog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno nekolikorazreda osnovne kole ili osnovnu kolu - 46%. Trogodinju i etverogodinju srednju

Obrazovanost stanovnitva - Grad Vrbovsko

46%

26%

15%

4% 3% 4%

0%

0%

2%

Bez kole

Osnovna kola



gimnazija

via kola, I.(VI.) s tupanjfakulteta


Magisterij

Doktorat


25/69

Slika br. 9: Obrazovanost stanovnitva opine Fuine

Sa prethodnog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavreno nekolikorazreda osnovne kole ili osnovnu kolu (47%). Trogodinju i etverogodinju srednjukolu ima zavreno 43% stanovnika opine Fuine, a gimnaziju 3% stanovnika.Postotak vie obrazovanih iznosi 3%, dok visoko obrazovanje ima 3% stanovnika.

Obrazovanost stanovnitva - opina Fuine

47%

28%

15%

3% 3% 3%

1%

0%0%

Bez kole

Osnovna k ola



gimnazija



Magisterij

Doktorat


26/69

Slika br. 11: Obrazovanost stanovnitva opine Mrkopalj

S prethodno prikazanog grafikona uoljivo da najvei broj stanovnika ima zavrenonekoliko razreda osnovne kole ili osnovnu kolu - 53%. Trogodinju i etverogodinjusrednju kolu ima zavreno 37% stanovnika opine Mrkopalj, a gimnaziju 4%stanovnika. Postotak vie obrazovanih iznosi 2%, dok visoko obrazovanje ima 3%

Obrazovanost stanovnitva - opina Mrkopalj

53%

22%

15%4% 2% 3%

0%

1%

Bez kole

Osnovna kola



gimnazija



Magisterij, Doktorat


27/69

Slika br. 13: Obrazovanost stanovnitva opine Skrad

Iz prikazanog grafikona uoljivo da velik broj stanovnika ima zavreno nekoliko razredaosnovne kole ili osnovnu kolu (43%). Trogodinju i etverogodinju srednju kolu imazavreno 44% stanovnika opine Skrad, a gimnaziju 5% stanovnika. Postotak vieobrazovanih iznosi 3%, dok visoko obrazovanje ima 4% stanovnika.

Obrazovanost stanovnitva - opina Skrad

43%

28%

16%

5% 3% 4%

0%

0%

1%

Bez kole

Osnovna kola



gimnazija



Magisterij

Doktorat


28/69

Tablica br. 6: Broj upisane djece u prvi razred osnovnih kola Gorskog kotara

Izvor: PINS d.o.o.; Izvjetaj o obrazovanju, 2009. godina- planirani upis

Ako gledamo prosjean broj djece upisane u prve razrede osnovne kole na podrujuGorskog kotara moemo konstatirati da je taj broj u opadanju (178 djece upisanih u prvi

kola 2007/08 2008/09

Razlika08/09 -07/08 2009/10

Razlika09/10 -08/09

abar 31 22 - 9 29 +7Delnice 44 54 + 10 48 - 6

Vrbovsko 38 37 - 1 35 - 2Brod Moravice 5 5 0 8 + 3

Fuine 16 14 - 2 10 - 4

Lokve 11 5 - 6 5 0Mrkopalj 9 8 - 1 7 - 1

Ravna Gora 16 19 + 3 10 - 9Skrad 8 3 - 5 13 + 10

Gorski kotar 178 167 - 11 165 - 2


29/69

2.3. Zaposlenost

Premda je uravnoteeni policentrini razvoj jedan od postulata regionalnog razvoja,u RH je prisutan njihov neravnomjeran razvoj. U naoj upaniji takoer su prisutneznaajke subregionalnih razlika. Tako, primjerice, znatne razlike postoje u iskazanim

pokazateljima ukupnog prihoda, rashoda, broju poduzetnika i zaposlenih.15

U nastavku slijedi prikaz ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama premapodrujima nacionalne klasifikacije djelatnosti NKD 2002. u 2007. godini po

Gradovima i opinama Gorskog kotara.Podaci o zaposlenima16 u pravnim osobama prikupljeni su od Dravnog zavoda zastatistiku, a dobiveni su provedbom godinjeg izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj neto

plai za mjesec oujak.


30/69

30

Tablica br. 6: Zaposleni u pravnim osobama prema podrujima nacionalne klasifikacije djelatnosti NKD 2002. u 2007. godini

Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije za 2008. godinu

A poljoprivreda, lov i umarstvo H hoteli i restoraniB ribarstvo I prijevoz, skladitenje i vezeC- rudarstvo i vaenje J financijsko posredovanjeD preraivaka industrija K poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeE opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom L javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranjeF - graevinarstvo M - obrazovanjeG trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i N zdravstvena zatita i socijalna skrb

motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo O ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti

Grad/Opina A B C D E F G H I J K L M N O UKUPNO

ABAR 133 0 0 745 1 64 41 2 11 9 6 118 103 24 1 1258

DELNICE 206 0 0 106 50 297 149 48 131 40 49 385 138 87 77 1763VRBOVSKO 105 0 0 394 31 88 218 29 225 14 34 125 142 32 24 1461BROD MORAVICE 2 0 0 5 0 0 4 0 8 0 7 5 25 1 0 57FUINE 37 0 9 130 20 10 5 31 16 1 4 6 37 3 4 313LOKVE 28 0 0 169 3 0 24 1 19 0 11 6 29 10 3 303MRKOPALJ 48 0 0 88 0 5 19 0 6 0 0 6 22 0 27 221RAVNA GORA 48 0 0 481 0 7 84 11 23 2 25 6 48 0 4 739SKRAD 49 0 0 17 80 22 5 5 12 1 4 74 27 0 1 297GORSKI KOTAR 656 0 9 2135 185 493 549 127 451 67 140 731 571 157 141 6412


31/69

31

U Gorskom kotaru, prema prosjeku 2007. godine, glavna gospodarska podruja koja okupljaju najvie zaposlenih su preraivaka industrija (33 %),javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (11%), poljoprivreda, lov i umarstvo (10 %), trgovina na veliko i malo (9 %), obrazovanje(9%).

Tablica br. 7: Zaposleni u pravnim osobama prema podrujima nacionalne klasifikacije djelatnosti NKD 2002. u 2006. godini

Grad/Opina A B C D E F G H I J K L M N O UKUPNO

ABAR 140 0 0 709 5 61 83 1 12 9 7 117 100 23 17 1284

DELNICE 215 0 0 83 48 238 130 35 166 33 44 446 132 80 71 1721

VRBOVSKO 119 0 0 392 34 73 203 32 227 14 25 123 139 30 6 1417

BROD MORAVICE 3 0 0 3 0 0 3 0 10 0 3 4 22 1 0 49

FUINE 36 0 6 136 20 3 15 32 18 1 2 4 37 4 2 316

LOKVE 32 0 0 175 3 23 43 2 14 0 11 5 22 9 1 340

MRKOPALJ 47 0 0 87 0 4 18 0 6 1 0 7 23 0 29 222

RAVNA GORA 54 0 0 524 0 7 70 7 13 2 26 5 48 0 5 761

SKRAD 53 0 0 16 88 16 5 5 12 2 3 4 27 0 1 232GORSKI KOTAR 699 0 6 2125 198 425 570 114 478 62 121 715 550 147 132 6342

Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko goranske upanije za 2007. godinu

Usporeujui 2006. i 2007. godinu moe se primijetiti trend poveanja ukupnog broja zaposlenih. U djelatnosti graevinarstva zamjetan je porastzaposlenih, dok se u preraivakoj industriji i umarstvu poinje pojavljivati trend smanjenja zaposlenih.

U sljedeoj tablici izloena je analiza nezaposlenih stanovnika s obzirom na spol i kolske tj. strune kvalifikacije.


32/69

32

Tablica br. 8: Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu, stanje na dan 31.12. 2008.

UKUPNO

Bez kole inezavrena

osnovna kola Osnovna kola

S zazanimanja do 3god. i kola za

KV i VKVradnike

S zazanimanja u

trajanju od 4 ivie godina Gimnazija

Prvi stupanjfakulteta,

struni studij ivia kola

Fakulteti,akademije,magisterij,doktorat

Ispostava

Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno eneABAR 148 79 20 8 45 25 36 16 25 18 10 6 5 3 7 3DELNICE 801 534 109 65 213 155 216 118 164 124 57 43 24 17 18 12

VRBOVSKO 454 285 20 8 165 112 136 72 110 78 10 8 9 7 4

Izvor: HZZ, Podruna sluba u Rijeci, veljaa 2009.

Kako bi odmah prilikom izrade ovog dokumenta vidjeli kakav utjecaj ima globalna gospodarska kriza na podruje Gorskog kotara, usporeujemopodatke o nezaposlenim osobama iz prosinca 2008. godine s podacima iz veljae 2009. godine.


33/69

33

Tablica br. 9: Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu, veljaa 2009.

UKUPNO

Bez kole inezavrena

osnovna kola Osnovna kola

S zazanimanja do 3god. i kola za

KV i VKVradnike

S zazanimanja u

trajanju od 4 ivie godina Gimnazija

Prvi stupanjfakulteta,

struni studij ivia kola

Fakulteti,akademije,magisterij,doktorat

Ispostava

Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno ene Ukupno eneABAR 175 89 18 7 50 29 48 19 29 16 14 9 7 4 9 5DELNICE 903 590 107 62 241 173 254 129 185 141 67 52 26 19 23 14

VRBOVSKO 510 300 20 8 183 122 165 73 116 77 12 11 10 8 4 1Izvor: HZZ, Podruna sluba u Rijeci, veljaa 2009.

KOMENTAR:Usporedbom podataka iz prethodnih tablica vidi se da je u 3 mjeseca na podruju Gorskog kotara bez posla ostalo 185 ljudi, to je znaajan broj zapodruje koje ima oko 10000 radno aktivnog stanovnitva (priblino 2%).


34/69

34

Tablica br. 10: Zaposlenost u javnom sektoru na podruju Gorskog kotara

R.br. Grad/Opina Zaposl. u javno -komun.poduzeima

Zaposleni uOsnovnim

kolama

Zaposleni udjejim vrtiima

Ukupan brojzaposlenih

% zaposlenih ujavnom sektoru u

odnosu naukupan brojzaposlenih

1. DELNICE70 68 12 2070 7,25

2. VRBOVSKO27 72 4 2039 5,05

3. ABAR1 70 8 1766 4,47

4. FUINE11 37 3 609 8,37

5. LOKVE4 25 1 414 7,25

6. MRKOPALJ5 25 1 444 6,98

7. RAVNA GORA4 32 3 1032 3,77

8. SKRAD0 30 2 463 6,91

9. BROD MORAVICE1 24 1 267 9,74

10. UKUPNO123 383 35 9104 5,94

Izvor: PINS d.o.o., Izvjetaj o zaposlenosti u javnom sektoru, oujak 2008. godine


35/69

35

U prethodnoj tablici prikupljeni podaci nam pokazuju broj zaposlenih stanovnika u javnom sektoru. Ovi podaci slue za usporedbu sa zaposlenima uprivatnom sektoru, te na taj nain moemo usporediti omjer zaposlenih u privredi sa zaposlenima u javnom sektoru.Postotak zaposlenih u javnom sektoru najvei je u opini Brod Moravice 9,74%, dok je najmanji postotak u opini Ravna Gora 3,77%. Mogue jezakljuiti da je privatni sektor najrazvijeniji u opinama i gradovima gdje je najmanji postotak zaposlenih u javnom sektoru.


36/69

36

Tablica br. 11: Zaposlenost i broj polaznika kole i vrtia

Rednibroj

Grad/opina Brojzaposlenihnastavnika

u O

Brojdjeceu O

Brojuenika/brojnastavnika

Brojzaposlenihteta u

vrtiima

Brojdjece udjejim

vrtiima

Brojteta/brojdjece u

vrtiima

Brojprofesorau

srednjimkolama

Brojdjece usrednjim

kolama

Brojprof./broj

djece usrednjimkolama

1. ABAR 49 247 5,04 6 79 13,17 19 77 4,052. DELNICE 45 393 8,73 11 74 6,73 35 268 7,663. VRBOVSKO 56 354 6,32 7 39 5,57 40 225 5,63

4.BRODMORAVICE 17 58 3,41 1 10 10 - - -

5. FUINE 27 102 3,78 2 24 12 - - -6. LOKVE 23 67 2,91 1 16 16 - - -

7. MRKOPALJ 17 78 4,59 1 25 25 - - -8. RAVNA GORA 18 134 7,44 2 25 12,5 - - -9. SKRAD 17 73 4,29 1 22 22 - - -10. GORSKI KOTAR 269 1506 5,60 32 314 9,81 94 570 6,06

Izvor: PINS d.o.o., Izvjetaj o broju uenika i nastavnika po kolama, oujak 2008. godine

Kao jedan od pokazatelja kvalitete odgoja i obrazovanja mogu se promatrati broj djece/teta i broj uenika/nastavnik, odnosno profesor zasrednju kolu. Iz tablice je vidljivo da u vrtiima jedna teta dolazi u prosjeku na 13,17 djece u abru, odnosno na 5,57 djece uVrbovskom. Isto tako prikazan je omjer nastavnika/profesora na uenike po osnovnim i srednjim kolama. U osnovnim kolama broj uenika po

nastavniku najmanji je u Lokvama 2,91, dok je najvei u Delnicama 8,73. S obzirom na navedene pokazatelje za oekivati da je najkvalitetnijanastava u razredima s najmanjim brojem uenika/nastavniku ili profesoru, (ovo sve pod uvjetom da se nastava odvija u jednoj uionici za 1 razred, ane 1. i 2. razred skupa i sl.) Ovdje napominjemo da svi zaposleni u osnovnim i srednjim kolama nisu s podruja Gorskog kotara, ve dio nastavnikai profesora dolazi na rad iz drugih mjesta i gradova PG.


37/69

Saetak:

Najvei broj zaposlenih je u drvno preraivakoj industriji, zatim u javnomsektoru i umarstvu.Nezaposlenost na podruju prati trend obrazovanosti. Najvei postotaknezaposlenih je u radnikim zanimanjima, tj. sa zavrenom osnovnom kolom tetrogodinjom srednjom kolom. U nezaposlenima vei udio ine ene - na podrujukoje obuhvaa ispostava Delnice taj udio dosee 65%.


38/69

3. Gospodarstvo

U prethodnom smo poglavlju ve vidjeli kratki pregled gospodarskih grana kroz analizuzapoljavanja stanovnika Gorskog kotara. Tree pak poglavlja donosi opirniju analizugospodarskih djelatnosti koje nalazimo u Gorskom kotaru. Bitna znaajka privrednograzvoja regije je da su vlastite investicijske mogunosti relativno male, a veliki je

problem i odlazak mlade strune snage u urbana sredita.

3.1. Znaajne gospodarske grane

Subregije17Primorsko goranske upanije (Primorje, Otoci, Gorski kotar) nisu jednakorazvijene i ne razvijaju se ujednaeno. Najvei broj poduzetnika (51,1%) i najvei broj

zaposlenih (55,7 %) ima u Gradu Rijeci. U Rijeci se ostvaruje pretenih 60,5% ukupnogprihoda PG-a, ali i gotovo cijelih 88,6% razlike prihoda i rashoda. Posljednji podatakpokazuje koncentraciju velikih i srednjih poduzetnika u Rijeci, lake dobivanje veihposlova kao i manje trokove poslovanja.Gorski kotar karakteriziraju potencijali i kapaciteti umarstva te drvne industrije.Kapaciteti prerade drva u kojima prevladava primarna prerada drva i relativno gruba

prerada namjetaja nije dovoljno pridonijela razvoju Gorskog kotara. Poljoprivrednaproizvodnja nema razvojno znaenje, dok su turistiko-ugostiteljski resursi jo uvijek


39/69

39

Tablica br. 12: Pokazatelji gospodarstva po gradovima i opinama Gorskog kotara u 2006. godini

Grad/Opina BROJTVRTKI UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI PROSJEAN BROJZAPOSLENIHM S V M S V UKUPNO M S V UKUPNO M S V UKUPNO

BrodMoravice

24 0 0 6.520.748 0 0 6.520.748 6.541.308 0 0 6.541.308 12 0 0 0,5

abar 31 0 1 179.905.400 0 250.772.522 430.677.922 174.734.981 0 246.307.297 421.042.278 402 0 632 32,31Delnice 101 1 0 159.028.599 68.836.091 0 227.864.690 155.566.783 67.925.581 0 223.492.364 488 102 0 5,78Fuine 23 1 0 16.683.348 116.693.669 0 133.377.017 16.226.175 120.183.371 0 136.409.546 64 209 0 11,37Lokve 17 1 0 30.392.119 42.384.296 0 72.776.415 30.522.948 40.149.899 0 70.672.847 94 132 0 12,55

Mrkopalj 12 0 0 16.640.515 0 0 16.640.515 16.404.126 0 0 16.404.126 33 0 0 2,75RavnaGora

41 2 0 51.681.149 82.514.185 0 134.222.334 53.698.151 81.261.018 0 134.959.169 183 414 0 13,88

Skrad 10 0 0 18.320.098 0 0 18.320.098 16.878.302 0 0 16.878.302 43 0 0 4,3Vrbovsko 69 1 0 106.578.555 21.763.699 0 128.342.254 111.306.421 37.397.130 0 148.703.551 399 254 0 9,33UKUPNOGORSKIKOTAR

328 6 1 585.750.531 332.218.940 250.772.522 1.168.741.993 581.879.195 346.916.999 246.307.297 1.175.103.491 1718 1111 632 10,3

Izvor: HGK, Gospodarski profil Primorsko-goranske upanije u 2006. godini

KOMENTAR:Vidljivo je da se gospodarstvo Gorskog kotara temelji na malim poduzetnicima, koji zapoljavaju i najvei broj ljudi. Mali i veliki poduzetnici

ostvaruju viak prihoda u odnosu na rashode, dok su srednji poduzetnici u 2006. godini u poslovanju ostvarili vee rashode u odnosu na prihode.


40/69

40

Tablica br. 13: Poslovanje trgovakih drutava po gradovima i opinama Gorskog kotara 2005-2007. godina

Grad/Opina BROJ TVRTKI UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODIPROSJEAN BROJ

ZAPOSLENIH

2005 06 07 2005 2006 2007%

05/07 2005 2006 2007%

05/07 2005 06 07%

05/07BrodMoravice

20 24 25 5.728.361 6.520.748 10.583.363 184,8 6.868.028 6.541.308 10.977.652 159,8 29 12 18 62,1

abar 33 32 39 77.164.927 430.677.922 475.729.403 616,5 70.723.252 421.042.278 462.946.346 654,6 204 1034 1171 574,0Delnice 97 102 123 214.295.769 227.864.690 296.232.671 138,2 227.982.615 223.492.364 292.606.929 128,3 569 590 732 128,6Fuine 21 24 29 124.828.036 133.377.017 171.234.100 137,2 128.205.030 136.409.546 159.774.272 124,6 276 273 329 119,2Lokve 19 18 21 73.624.311 72.776.415 72.283.223 98,2 71.920.514 70.672.847 70.160.509 97,6 241 226 229 95,0Mrkopalj 12 12 11 14.205.135 16.640.515 15.106.821 106,3 13.889.050 16.404.126 15.006.514 108,0 35 33 38 108,6RavnaGora

38 43 49 133.807.979 134.222.334 152.560.227 114,0 125.272.402 134.959.169 155.912.793 124,5 591 597 597 101,0

Skrad 9 10 11 12.243.911 18.320.098 24.184.886 197,5 11.743.014 16.878.302 23.153.786 197,2 23 43 40 173,9

Vrbovsko 71 70 81 114.011.197 128.342.254 145.616.159 127,7 138.196.542 148.703.551 162.904.707 117,9 600 653 735 122,5UKUPNOGORSKIKOTAR

320 335 389 769.909.626 1.168.741.993 1.363.530.853 177,1 794.800.447 1.175.103.491 1.353.443.508 170,3 2568 3461 3889 151,4

Izvor: FINA, Baza podataka HGK, 18.06.2008.

KOMENTAR:U periodu od 2005-2007 vidljivo je poveanje broja tvrtki, a time i povean broj zaposlenih. Prema dostupnim podacima oposlovanju gospodarstva u razdoblju do 2007. godine, vidljiv je trend uspjenog poslovanja gospodarstva. Ukupni prihod poduzetnika u Gorskomkotaru je u 2007. godini u odnosu na 2005. godinu povean za 77,1 %, uz istovremeni porast ukupnih rashoda za 70,3 %.


41/69

Tablica br. 14: Usporedba broja obrtnika u Gorskom kotaru premaudruenjima obrtnika

Red. br. Udruenje obrtnika 2008. 2006. Razlika Indeks1. abar 192 107 + 85 1792. Delnice 405 411 - 6 983. Vrbovsko 237 169 + 68 140

UKUPNO 834 687 + 147 121Izvor: Obrtni registar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, stanje na dan 31.12.2008.

Vidljivo je da je na podruju koje obuhvaaju udruenja obrtnika u periodu od 2006. do2008. godine ukupno otvoreno 147 novih obrta.Meutim kako je krajem 2008. gospodarska kriza zahvatila i Gorski kotar u narednojtablici prikazujemo podatke o otvorenim i zatvorenim obrtima u 2008. godini.

Tablica br. 15: Otvoreni i zatvoreni obrti u 2008.g.

OTVORENI ZATVORENI 1.1.2008. 31.12.2008.

ABAR 4 9 197 192DELNICE 29 33 409 405VRBOVSKO 14 17 234 237Izvor: Obrtni registar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, stanje na dan 31.12.2008.

Podaci nam pokazuju da uzlazni trend u otvaranju obrta prestaje, te se nalazimo na


42/69

3.2. Poljoprivreda

Poljoprivredna kuanstva prema ukupno raspoloivom zemljitu, koritenopoljoprivredno zemljite i broj parcela, prema Popisu poljoprivrede 2003. (1. lipnja 2003.)iznosi:

Tablica br. 16. Poljoprivredna kuanstva i koritena poljoprivredna zemljita

Izvor: Popis poljoprivrede, 2003.

Na podruju Gorskog kotara u cjelini je gotovo zanemarena voarska, ratarska i stoarskaproizvodnja i ona samo vrlo malim dijelom pokriva vlastite potrebe. Razvojpoljoprivredne i stoarske proizvodnje ograniavaju sljedei faktori: usitnjenostpoljoprivrednih gospodarstava, oteani uvjeti proizvodnje u brdsko-planinskim krajevima

Broj poljoprivrednih kuanstava 3.085Ukupno raspoloiva povrina zemljita 6.675,82 ha

Koriteno poljoprivredno zemljite 3.304,62 haBroj parcela koritenog polj. zemljita 14 800

Koriteno poljoprivredno zemljite (1. lipnja 2003.) U ha- livade 2.194,38- panjaci 534,24- oranice i vrtovi 258,70- vonjaci 82,18- povrtnjaci (na okunici, vlastite potrebe) 33,77


43/69

Vrste voaka: jabuke, kruke, trenje, ljive, orasi;Nain uzgoja:18

jagode, maline (intenzivan plantani uzgoj, prosjena veliina parcela - 1000 m2) krumpir (intenzivan ratarski uzgoj, prosjena veliina parcela -1000 m2) ostalo povre (ekstenzivan nain uzgoja -za vlastite potrebe, prosjena veliina

parcela - 100 m2) proizvodnja meda - ekstenzivan nain proizvodnje.

Broj uzgajivaa goveda u Gorskom kotaru:19 ukupni broj uzgajivaa s 3 i vie krava je 106

od toga 81 gospodarstvo ima 3 - 6 krava na 20 gospodarstava dre 7-16 krava samo 5 uzgajatelja dri preko 16 krava broj uzgajivaa s 1 - 3 krava iznosi cca 100-150

Struktura uzgajivaa goveda na podruju Gorskog kotara prema starosnoj dobi:20 66 uzgajivaa u dobi do 55 godina 13 uzgajivaa u dobi do 60 godina 27 uzgajivaa u dobi preko 60 godina

Broj goveda na podruju Gorskog kotara je 984 grla, od ega 905 muznih krava i 79mesnih goveda u sustavu krava-tele21.

Proizvodnja mlijeka na podruju Gorskog kotara je u opadanju, to se vidi iz podataka okoliini otkupljenog mlijeka, koja je u 2005 godini iznosila 1 722 605 litara, dok je u 2006godini koliina otkupljenog mlijeka iznosila 1 479 200 litara22.


44/69

Tablica br. 17. Brojno stanje stonog fonda na podruju Gorskog kotara po vrstama stoke

JLS DIVLJAGOVED

OKOKOI/

PILII KONJI KOZE KUNII OVCE PATKE SVINJE PURE

MAGARCI/MULE/MAZGE

Delnice 37 38 894 7 3 30 5 15 26 0 0

abar 65 198 273 21 33 122 102 0 205 4 0

Vrbovsko 0 354 1470 80 64 0 1136 11 0 20 1

BrodMoravice 0 20 30 0 0 0 7 0 4 0 0

RavnaGora 0 51 256 3 0 0 106 17 47 10 4

Fuine 0 115 136 1 7 55 146 0 7 0 0

Mrkopalj 0 195 235 0 0 20 160 0 42 18 0

Skrad 0 5 33 0 0 0 0 0 12 4 0

Lokve 0 8 20 0 0 0 0 0 0 0 0


45/69

Prirodni resursi/vrijednosti koje lokalno stanovnitvo i lokalna samouprava mogu koristiti,su uslijed neadekvatne privatizacije, te centraliziranja upravljanja umama i umskimzemljitem dosta skuene. Drvna industrija je devastirana, koritenje sporednih umskih

proizvoda nedovoljno je organizirano, dok je jedini stalni financijski efekat za lokalnusamoupravu umski doprinos od 2,5% na prodanu vrijednost drvne mase koju Hrvatskeume d.o.o. uplauju na raun lokalne samouprave i ta sredstva slue za izgradnjukomunalne infrastrukture. Gospodarenje privatnim umama ogranieno je uslijednesreenih imovinsko-pravnih odnosa, malih i rascjepkanih posjeda, te nedovoljneorganiziranosti umoposjednika.

Problem sa kojim su suoene goranske ume takozvano umiranje uma nadilazimogunosti lokalne zajednice za rjeavanje istog. Uzroci umiranja uma jo uvijek nisudovoljno istraeni i nisu poznati svi razlozi koji dovode do ovog ekolokog problema.

Delnika podrunica Hrvatskih uma zavrila je 2007. godinu s iznimnim poslovnimproizvodnim i financijskom rezultatima i druga je po ostvarenim rezultatima u unutarHrvatskih uma doo. Rebalansirani godinji plan proizvodnje bio je 410.875 m3, a izvren

je sa 415.000 m3. Zalihe iznose pet posto godinjeg plana, dok je za jedanaest mjeseciprodano 407.332 m3drvnih sortimenata. Uee vlastitih kapaciteta na sjei i izvlaenjudrvnih sortimenata iznosi 50 posto. Za jedanaest mjeseci ostvarena je dobit od osam

milijuna kuna. Zbog lakeg planiranja nabave i sigurnije opskrbe trupcima hrvatske drvneindustrije Hrvatske ume uvode i 5 godinje ugovore za isporuku.23umarstvo kao privredna grana i u budunosti predstavljati e bitnu polugu za razvoj

Gorskog kotara, te e veu panju trebati posvetiti organizacijskim i funkcionalnimzadacima na unapreenju gospodarenja umom i umskim zemljitem npr. bolja isveobuhvatna organiziranost umoposjednika, povrat zemljinih zajednica itd.


46/69

drva a poveala proizvodnja i izvoz finalnih proizvoda. U narednim godinama nastavitie se s provedbom Operativnog programa, a trenutno se radi na formiranju burze drva icentru za istraivanje proizvoda od drva kao i razvoju namjetaja za potrebe izvoza.

Istovremeno HGK pokrenula je program konkretnih aktivnosti u okviru projekta "Drvo jeprvo" sa ciljem udvostruenja potronje drva (sa svega 0,1 m3po stanovniku).

Drvenjaa d.d. iz Fuina ostvarila je u 2007. godini prihod od 138 mln kuna i dobit 13,3mln kuna (103,4 mln.kn proizvodnja drvne celuloze, 7,3 jelova graa i 6,9 bukovielemenati i 6,1 mln.kn pelete). U Mrkoplju (28.02.2007.) otvoren je novi pogon za

preradu piljevine i drvnog otpada (za Drvenjau, Mrkopalj i Fuine) u ekoloko gorivopelete (80% jela i 20% bukva). Time se poveao prihod i rijeio se ekoloki problemdrvnog otpada. Proizvodnja od 6.000 t peleta (godinje) ide u izvoz (Italija, panjolska).

Finvest Corp d.d. iz abra ostvario je u 2007. godini pad (-2%) na domaem tritu, ali jeto nadoknadio na stranom (porast 24,7%), pa je ukupno ostvario porast prihoda za 6,2%(na 266,3 mln.kn) uz istovremeni porast trokova od 6% (na 261,1 mln.kn) i time ostvario

porast dobiti za 17,6% (na 6,0 mln.kn). U sklopu poticajnih mjera Vlade je i investicija uproizvodnju lameliranih graevinskih nosaa i peleta u pogonu Gerovo (godinje oko

30.000 tona peleta). Kotlovnica u Gerovu koristi kao gorivo koru, otpad koji se ne moepreraditi, a proizvodnjom peleta iskoristio bi se sto posto sav nastali otpad u proizvodnji.Vrijednost investicija iznosi 5,5 mln EUR i otvoreno je tridesetak novih radnih mjesta.

No treba upozoriti na prisutnu tendenciju da sada svi planiraju izgraditi pogone zapreradu peleta a nema dovoljno sirovinske baze za sve te projekte.24

Industrijska prerada drva ve due vrijeme razvojno stagnira. Iako se raspolae s veoma


47/69

3.5. Turizam i ugostiteljstvo

Posljednjih desetak godina sve su brojnije investicije na podruju turizma. PodrujeGorskog kotara postalo je zanimljivija turistika destinacija sve veem broju turista.Mogunost cjelogodinjeg bavljenja turizmom, iako realna, zasada je jo uvijekneostvarena. Pojavljuje se sve vei broj poduzetnikih ideja, meutim uvijek prisutannedostatak kapitala manjih poduzetnika koi daljnji uspjean razvoj ove djelatnosti.Gorski kotar obiluje prirodnim znamenitostima, ouvanim okoliem ali i nedovoljnoistraenom kulturnom batinom.Izradom Glavnog plana razvoja turizma Primorsko goranske upanije postavljene su

smjernice razvoja Gorskog kotara i pojedinih Gradova i opina. Takoer i svi Gradovi iopine imaju izraen akcijski plan razvoja turizma.

U nastavku su prikazani statistiki podaci vezani za djelatnost turizma.

Slika br. 18: Broj noenja turista u Gorskom kotaru po JLS

NO ENJA TURISTA U GORSKOM KOTARU U PERIODU OD 01.01. -31.12.2008.

3417035000

40000


48/69

Slika br. 19: Broj dolazaka turista u Gorski kotar po JLS

Broj dolazaka turista u Gorski kotar po JLS

9475

130

1349

6934

931

3812 3869

46545

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

DELN

ICE

VRBO

VSKO

ABA

R

FUINE

LOKV

E

MRKO

PALJ

RAVN

AGO

RA

SKRA

D

BROD

MOR

AVICE

Grad/Opina

Brojreg.

dolazaka


49/69

Slika br. 20: Broj dolazaka i noenja turista u Gorskom kotaru po mjesecimau 2008. godini

Broj dolazaka i noenja turista po mjesecima u 2008. godini

0500

1000150020002500

30003500400045005000550060006500700075008000850090009500

10000105001100011500120001250013000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjeseci

Dolasci/Noenja

Noenja

Dolasci

Izvor: Izvjetaj o turistima i noenjima u Gorskom kotaru, PINS, 2009. godina


50/69

50

Tablica br. 21. Smjetajni kapaciteti u Gorskom kotaru

Izvor: Izvjetaj o turistima i noenjima u Gorskom kotaru, PINS, 2009. godina

Prosjena godinja popunjenost smjetanih kapaciteta za podruje GK iznosi: 93584/1997 = 46,86 dana.

BROJ STALNIH POSTELJA - 2008. GODINA

UKUPNO HOTELI, MOTELI PANSIONIPLANINARSKI

DOMOVI ODMARALITA KUANSTVA KAMPOVI OSTALOPOMONEPOSTELJE

TZG ABRA 280 55 122 75 0 28 0 0 7

TZG DELNICE 458 107 41 119 0 191 0 0 30

TZG VRBOVSKO 126 0 0 0 0 64 62 13

TZO BROD MORAVICE 38 0 0 10 0 28 0 0 2

TZO FUINE 435 110 50 40 0 150 85 0 60

TZO LOKVE 70 0 0 0 0 70 0 0 20

TZO MRKOPALJ 296 120 18 54 24 80 0 0 40TZO RAVNA GORA 257 0 101 0 110 46 0 0 20

TZO SKRAD 37 0 0 18 0 19 0 0 4

GORSKI KOTAR 1997 392 332 316 134 676 85 62 196


51/69

3.6. Infrastruktura

Infrastruktura obuhvaa ceste, eljeznike pruge, naftovod i elektroenergetska rjeenja,dok u irem smislu ukljuuje i elekrotroopskrbu i vodoopskrbu.Postojea eljeznika pruga Zagreb - Karlovac Vrbovsko Moravice Delnice Fuine

Plase Rijeka je jednokolosijena pruga, ukupne duine 229 km, svojim velikimdijelom prolazi kroz Gorski kotar. Povezuje Budimpetu s Jadranskim morem. Pruga jetrasirana prije vie od 130 godina (putena u promet 1873. godine), te po svojimtehnikim karakteristikama ne zadovoljava potrebe suvremenog tranzitnog prometa. Narelaciji od Moravica do Rijeke pruga ima karakteristike teke brdske pruge. U tijeku je iobnova pruge izmeu krljeva i Moravica, postavljanje nove naponske mree i obnovakolosijeka. Planirani zavretak radova je krajem 2009. godine, ime bi vlakovima trebalomanje vremena za putovanje od Zagreba do Rijeke.

U cestovnoj mrei Gorskog kotara postoje:

dravne ceste (autocesta Rijeka Zagreb);upanijske ceste: Zagreb Karlovac Skrad Delnice Rijeka (povijesna cestaLujzijana);cesta Karolina (Karlovac Novigrad na Dobri Bosiljevo Vrbovsko Ravna Gora Mrkopalj Fuine Meja Bakar Rijeka):lokalne i nerazvrstane ceste.

Meunarodni Jadranski naftovod JANAF i tankerska luka Omialj predstavljaju moderan


52/69

Podruje Gorskog kotara prekrivaju tri vodoopskrbna sustava i to: JKP abar, JKPDelnice i JKP Vrbovsko.Vodoopskrba se suoava s nizom problema, kao npr. skupomenergijom, padom izdanosti pojedinih izvora, mogunou trajnijih oneienja osobito

od infrastrukture (naftovod, autocesta, industrija). Sve vode Gorskog kotara imajuznaajke stratekih rezervi za vodoopskrbu. U cilju zatite podzemnih voda nuno je

provesti adekvatne zatitne mjere u svrhu ouvanja prirodnih osobina voda. Mogunostsigurnog rjeavanja vodoopskrbe ovog podruja vezana je za gradnju zajednikog sustavavodoopskrbe koji se temelji napajanjem iz sliva Lokvarke, te planiranom novomakumulacijom Kri. Ovim sustavom stvorio bi se ekonominiji sustav vodoopskrbe smanjim utrokom elektrine energije.27 Da bi se sauvale pitke vode, jedinice lokalnesamouprave zapoele su sa izgradnjom ureaja za proiavanje otpadnih voda naselja iizgradnja sustava za odvodnju. Prioritet je izgradnja sustava odvodnje u naseljima bezkanalizacije koja su u neposrednoj blizini podruja utjecaja na podzemne vode i izvorita.Sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda tek je djelomino rijeen u svega nekolikoGradova/opina (Delnice, Lokve i Ravna Gora), dok su ostale JLS zapoele projekteizgradnje sustava odvodnje fekalnih voda. Kako je rije o projektima s vrlo velikimulaganjima, realno je za oekivati da e dovretak ovakvih projekata uslijediti u narednihdesetak godina. Odvodnja otpadnih voda zaostaje za razvojem vodoopskrbe.

Kanalizacijskim sustavom uglavnom upravljaju komunalne organizacije koje upravljaju ivodoopskrbom. Iste organizacije esto su zaduena i za provoenje drugih komunalnihdjelatnosti (odvoz smea, odravanje i ienje javnih povrina). Zbrinjavanje i

prikupljanje otpada obavljaju komunalna poduzea na tri deponija otpada u Gorskomkotaru: Sovi laz (Delnice), Cetin (Vrbovsko), Peterkov Laz (abar).Iako kroz Gorski kotar prolazi plinovod, opskrba stanovnitva plinom ne postoji.Vodoopskrba i prometna infrastruktura uglavnom zadovoljavaju potrebe stanovnitva. Uvodovodnu mreu prikljueno je oko 80% stanovnika, a odvodnjom je obuhvaeno svega


53/69

Saetak:

Gospodarstvo Gorskog kotara prolo je kroz burno razdoblje od 1990. godine od

kada RH prelazi sa socijalistikog na trino gospodarstvo. Propale su vee drvnopreraivake industrije koje su zapoljavale veliki broj radnika, i poljoprivrednezadruge koje su olakavale poljoprivrednicima rad i opstanak. Kao posljedica ostao

je veliki broj nezaposlenih, i nedovoljno educiranih da se prilagode novimpotrebama za radnom snagom na tritu rada.Iako se raspolae s veoma kvalitetnim sirovinama, industrijska prerada drva i daljestagnira, stagnacija se javila i zbog nedostatka visokoobrazovanog kadra. Drvnu

industriju potrebno je tehnoloki usavriti i restrukturirati.Poljoprivredna proizvodnja je vrlo oteana zbog usitnjenosti parcela. Ostali razlozinerazvijenosti poljoprivrede su i nesklonost prema udruivanju u zadruge inedostatak mladog stanovnitva.Odlazak mlade strune radne snage u bliska urbana sredita Rijeku i Zagrebpredstavlja veliki problem za itavo gospodarstvo ovog kraja.Podruje Gorskog kotara ima jako dobre preduvjete za razvoj turizma. Brojpostelja i gostiju se iz godine u godinu poveava, ali su jo uvijek potrebne velike

investicije u turistiku infrastrukturu kako bi se dosegle vodee destinacije ukontinentalnom turizmu. Primjenom i provedbom strategije razvoja turizma, odsporedne ili usputne djelatnosti turizam bi mogao postati znaajan imbenik udugoronom razvoju podruja kao najznaajnija gospodarska grana. Pozornosttreba biti usmjerena prema usklaivanju potreba i mogunosti u turizmu s odrivimrazvojem podruja.


54/69

4. Drutvene djelatnosti

Drutvene djelatnosti ine uprava, pravosue, udruga graana, politike stranke i drugeorganizacije, sport, zdravstvo, kultura, socijalna skrb, te ostale javne usluge. Navedenefunkcije izraz su politiko - teritorijalnog i vjerskog ustroja nekog podruja. One podiuobrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnogstanovnitva, pridonose poveanju socijalne skrbi, osiguravaju nesmetano bavljenjesportskim aktivnostima, pruaju rekreaciju i odmor stanovnitvu, te ostvarujumnogobrojne dugorone ciljeve.

4.1.Dravna uprava i lokalna samouprava

Prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u RH (NN, br. 86/06), Zakona olokalnoj upravi i samoupravi (NN, br. 128/99), Zakonu o sustavu dravne uprave (NN, br.15/00) i Izmjenama i dopunama zakona o sustavu dravne uprave (NN, br. 79/07) na

podruju Gorskog kotara djeluju sljedee institucije:28

Gradovi (3): Delnice, abar i Vrbovsko Gradsko vijee gradonaelnik i zamjenik gradonaelnika upravni odjeli grada upanijski ured za opu upravu - Matini ured


55/69

GRAD DELNICEGradsko vijee: 15 lanovaMjesni odbori: Delnice, Crni Lug, Luice i Brod na Kupi

GRAD VRBOVSKOGradsko vijee: 15 lanovaMjesni odbori: Vrbovsko, Severin na Kupi, Moravice, Gomirje, Jadr-Osojnik, Lukovdol,

Ljuboina, Plemenita

OPINA BROD MORAVICEOpinsko vijee: 9 lanova

OPINA FUINEOpinsko vijee: 13 lanova

OPINA LOKVEOpinsko vijee: 9 lanova

OPINA MRKOPALJOpinsko vijee: 9 lanova

OPINA RAVNA GORAOpinsko vijee: 10 lanovaMjesni odbori: Kupjak, Stara Suica, Stari Laz

OPINA SKRAD


56/69

br. 39/01), Uredbi o graninim prijelazima u RH (NN, br. 97/96 i NN, br.79/05) i Zakonao vatrogastvu (NN, br. 139/04), na podruju Gorskog kotara djeluju:

Granina policija: Prezid, abar, Zamost, Brod na Kupi, policijske stanice, stoeri civilne zatite, vatrogasne postrojbe.

Prema Zakonu o poreznoj upravi, i Izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi(NN, br. 67/01 i 77/04), Zakonu o carinskoj slubi RH (NN, br. 67/01), Zakonu ofinancijskoj policiji (NN, br. 177/04) i Zakonu o dravnoj reviziji (NN, br. 49/03), na

podruju Gorskog kotara djeluju: Ispostave Porezne uprave - abar, Delnice i Vrbovsko, Carinske ispostave - Prezid, abar, Zamost, Brod na Kupi, Postaje financijske policije - abar, Delnice, Vrbovsko.

Od dravnih tijela i javnih institucija na podruju Gorskog kotara postoje: policijskepostaje Delnice, Vrbovsko i abar, ispostave Porezne uprave Rijeka, ispostave Ureda za

dravnu upravu Rijeka, Ured za obranu Delnice s ispostavom Vrbovsko, Centar zasocijalnu skrb Rijeka s podrunicama, ispostave FINE, drutva Crvenog kria.

4.2. Pravosue

Pravosue se sastoji od sudova raznih razina i nadlenosti, te ostalih segmenatapravosua.


57/69

4.3. Zdravstvena zatita

Primarna i sekundarna zdravstvena zatita u Gorskom kotaru provodi se sukladno Zakonu

o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zatiti. U primarnoj zdravstvenoj zatite suordinacije (ambulante) ope medicine, zubno-zdravstvene zatite, laboratoriji-zubo-tehniki, kliniko-biokemijski, jedinice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju te za kununjegu bolesnika. Specifina zdravstvena zatita prua se za zatitu dojenadi i predkolskedjece, kolske djece, mladei i studenata te za zdravstvenu zatitu ena. Ovu zatitu

provode specijalisti - pedijatri i kolske medicine. Stacionarne zdravstvene zatite(bolnice) u Gorskom kotaru nema.

Jedinice zdravstvene zatite i socijalne skrbi: abar, Delnice, Fuine, Lokve, Mrkopalj,Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko.

Domovi zdravlja - abar, Delnice i Vrbovsko; Ambulante - Lokve, Mrkopalj, Fuine, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice; Ljekarne - abar, Mrkopalj, Delnice, Fuine, Vrbovsko, Skrad, Ravna Gora; Zavod za zdravstveno osiguranje - abar, Delnice i Vrbovsko; Centar za socijalni rad - abar, Delnice i Vrbovsko. Mirovinsko i invalidsko osiguranje abar, Delnice i Vrbovsko.

Sluba hitne medicinske pomoi organizirana je sa sjeditem u Delnicama (1 ordinacija, 8vozila, od toga 6 sanitetskih), Vrbovskom (1 ordinacija, 3 vozila - sanitetska) i abru (3ordinacije, 3 vozila - sanitetska).29


58/69

Saetak:

Drutvena infrastruktura na podruju je dosta dobro razvijena, ali je jo uvijekveliki broj stanovnika podruja pasivan glede drutvenih zbivanja. Razvijenostcivilnog drutva i drutvenog kapitala mjeri se brojem aktivnih udruga, kojih napodruju Gorskog kotara ima dvije stotine i esnaest i promjenama koje one donose.Stanovnitvo se treba dodatno samo organizirati i obogatiti svoj drutveni ivot.


59/69

5. SWOT ANALIZA

SWOT analiza oznaava nain analiziranja koji se temelji na promatranju snaga,mogunosti, slabosti i prijetnji svakog od podruja koje se analizira. Ovakav tip analizezovemo SWOT jer dolazi od poetnih slova engleskih rijei za snagu, mogunosti,slabosti i prijetnje (Strengths, Weaknesses, Opportunities i Threats).

Podruje SNAGE MOGUNOSTI SLABOSTI PRIJETNJE

PRIRODNE

O

SOBITOSTI

-planinski isti zrakvisoke kakvoe

-klima koja donosisnijeg zimi, asvjeinu ljeti

-visoka biolokaraznolikost

planinskog ekosustava

-izvori vode

-zatiena podruja

-prirodne ljepote

-raspoloive sirovine

-brdsko-planinski zakon-brojne nacionalne imeunarodne deklaracije i

potpore za zatienapodruja

-prisustvo alternativnihizvora energije (vjetar,

voda)-popularnostzimskih sportova

-blizina mora

-potencijali zapoljoprivrednu

-nedovoljnokoritenje prirodnihresursa

-slaba ureenost iodravanje okolia

-izoliranost brdskihkrajeva

-zagaivanjeokolia

-klimatskepromijene(globalnozatopljenje)


60/69

GOSPODARSTVO

-dobar geoprometnipoloaj nanacionalnoj i

europskoj razini-tradicija bavljenja

poljoprivredom,obradom drveta,lovom i umarstvom

-dobra socijalna(obrazovna,

zdravstvena)infrastruktura

-veliki broj obrta uodnosu na brojstanovnika

-postojanje skijalita

-ume kaogospodarski resurs

-prometni koridori /prometnainfrastruktura

-turistika ponuda

-odgovarajua prostornadokumentacija (poslovnezone, etno sela, turistike

zone)-potencijali za razvijanjeturizma

- ulazak RH u EU(otvaranje bescarinskihtrita, poveanjekvalitete usluga i

proizvoda)-poveanjekonkurentnostigospodarstva i

poljoprivrede

-mogunost koritenjafondova EU, dravnih iregionalnih poticaja)

-interes stranihinvestitora za ulaganje ugospodarstvo

-poticajna politika RH

-brdsko-planinski zakon

-nedostatak radnihmjesta-nedovoljna

aktivnost obrta-nedostatak

poduzetnikog duha

-nedovoljnoiskoriteni resursi(prirodni igospodarski)

-pretjeranaapartmanizacija

pojedinih mjesta

-nedovoljnaiskoritenost

poticajnih mjera(fondova,natjeaja)

-neravnomjernorasporeena

prometnainfrastruktura

-slaba informatika

-ulazak RH u EU(opasnost odgubitka starih

obiaja - kolinje,sir i vrhnje,domaa rakija)

- niska cijenakonkurentskih

proizvoda

-centralizirano

umarstvo uRH/Hrvatskihuma

-autocesta

-prevelikaadministrativnarascjepkanost


61/69


62/69

62

PRILOG ANALIZI STANJA

A N K E T I R A NJ E P O D U Z E T N I K A

Rednibroj

Vrstadjelatnosti

Glavniproizvod ili

usluga

Brojzaposlenih

prije 3godine

Brojzaposleni

hsada

Da li senamjeravaproiriti ili

poveati opsegproizvodnje/

usluga ipoveanje

razinezaposlenosti?

Ako oekujeteda e se raznazaposlenosti

bitno mijenjati,koji je razlog

tomu?

Na ljestviciod 1 (slabo)do 5 (dobro)

ocijenitesvoju opinu

kao mjesto zavoenjeposlova

vaegpoduzea

to biste eljeli davaa opina uinikako bi postalamjesto s boljim

uvjetima za voenjevaeg posla, te zavoenje poslova

openito

Dodatne primjedbe ikomentari o

poslovnoj klimi

1. Pilanarstvo Proizvodnjarezane grae

6 5 Da, za godinudana oekujem 9

zaposlenih

Osiguranjesirovine od H

3Da utjee na H koje bi

lokalnim pilanamatrebale davati sirovinu

---

2. Ugostiteljstvo Ugostiteljskeusluge

3 3 2 Kupovna mopotroaa

3 Da pobolja uvjete zaturizam

---

3. Poljoprivreda Mlijeko 3 3 3 --- 4 Sve je osigurano ---4. Obrt za

proizvodnju iusluge

Domai likeri 1 2 Za godinu dana 3zaposlene osobe,za tri godine 6

irenja tritaodnosno

poveanje

1 Da napravi razvojniplan i program koji je

mogue ostvariti, te da

Mjetani su potpunoizgubili volju i interes za

bilo kakvom


63/69

63

zaposlenih potranje zanaim

proizvodima

prestane ponavljati isteplanove ve 15 god. (aniti jedan nije ni blizu

ostvarenja). Ako opinanije sposobna uvidjetiprobleme i potencijale

mjesta, treba pronai iplatiti strunu osobukoja e napraviti realani ostvariv razvojni plan.

djelatnou. Smatramda bi opina trebalaupravo sa razvojnim

planom mjesta poticatimjetane i pomagati

onima koji su spremni

pokrenuti privatneposlove

5. Uslunadjelatnost

Ugostiteljstvo 1 4 Za godinu dana 4zaposlene osobe,za tri godine 6

zaposlenih

Razvoj turizma 1 Da pone vie ulagati uturizam, da postavi

prave ljude na pravomjesto, te da se skrate

rokovi za izdavanjedozvola.

6. Uslunadjelatnost

Ugostiteljskiobrt

3 3 --- --- 1 Da se pone vieulagati u razvoj turizma

Poslovna klima u mojojopini je katastrofalna

7. Informatika inove

tehnologije

Servisraunala i

proizvodnjaprogramerske

opreme

0 2 Za godinu dana 3zaposlene osobe,za tri godine 6

zaposlenih

Proirenjeposlovanja

2Da prihvati nove

tehnologije uposlovanju, da

zapoljavaju mladeljude, da osnuje

poslovne zone, da semladima osiguraju

stambeni uvjeti, da sesmanje porezi i

naknade.

Poslovi se vie-manjesklapaju preko

poznanstava i veza.


64/69

64

8. Stolarskiradovi

Stepenice,balkon,

drvene kue.


zaposlenih

---4

--- ---

9. Trgovina i

ugostiteljstvo

Ugostiteljske

usluge

2 4 --- --- 5 --- ---

10. Frizerskisalon

Frizerskeusluge


zaposlenih

Proirenjeposlovanja iotvaranje jo

jednog salona

2 Trebalo bi smanjitiporeze i ulagati upoduzetnike zone

---

11. Auto-usluge Auto limarija 1 1 Za godinu dana 1zaposlene osobe,za tri godine 6

zaposlenih

---2

--- ---

12. Obrada drva-graver Unutarnjiinterijeri --- --- --- --- 3 Treba isticati posebnostopina Svi spavaju i ne radenita, a novac uzimaju.

13. Elektroinstalacijski radovi

Izrada novih ipopravak

starihelektronskihinstalacija

--- --- --- --- 2Da se smanji PDV ---

14.Grafika

djelatnostGrafikeusluge

1 1Za godinu dana 1zaposlene osobe,za tri godine 0

zaposlenih

Sve veadavanja,

nelikvidnost natritu,

neadekvatnaradna snaga

3

Trebalo bi puno viestimulirati djelatnosti

proizvodnje, trebalo bipuno vie ulagati u

brigu o naemnajveem blagu

'umama'

Sramota je za nauopinu da autobus punena svaki dan odlazi

na posao u Klanu, gdjeu drvnoj industriji rade

za minimalac.

15. 9 11 Opina bi mogla esta je pojava davanja


65/69

65

Proizvodnjapiljene graei ambalae od

drva

Rezana graa

Za godinu danajednak broj

zaposlenih osoba,za tri godine 2

zaposlene osobevie

--- 3

olakati put dodobivanja potrebnih

dozvola, a mogao bi sepromijeniti i rukovodei

kadar.Opina bi mogla par

puta godinje odratisastanke s malimpoduzetnicima kako bioni mogli izrei svojamiljenja i potrebe.

poslova bez natjeaja,npr. za sjeenje iprodaju ume.

16.

Prijevoznikeusluge

Prijevoz robecisternom 4 3 ---

Glavni razlogsmanjenja broja

zaposlenih jesmanjenjeprijevoznih

usluga INA-d.d.Zagreb, RafinerijaRijeka

3

Nae poslovanje tj.vrenje usluge ne ovisi

o opini.

Opina bi trebala viseulagati u razvojinfrastrukture.

Registracija novihposlovnih subjekata bitrebala ii bre, trebalo

bi se osigurati

stimulanse zapoduzetnike, modaak i nepovratna

sredstva.17.

Bravarske iraunovodstvene usluge

Bravarske iraunovodstvene usluge

0 1Oekujem istusituaciju tj. 1zaposlenog

Mislim da eobujam posla

ostati isti

3Trebalo bi poticati

mlade da ostaju u GK ida se uputaju u

poduzetnike vode,trebalo bi srediti

dotrajalu infrastrukturu,trebalo bi vie pomagatii poticati mlade, a i vepostojee poduzetnike.

18. Poljoprivredniobrt

Proizvodnjamlijeka

1 1Oekujem da e

se brojzaposlenih

Oekujem deemo se bavitifinalizacijomproizvoda

3--- ---


66/69

66

poveati na 3 (proizvodnjasira).

19. umarija Drvnisortimenti

46 50 Za godinu dana50, za tri godine

54

Zbog poveanjasjeive mase.

4 --- ---

20. Trgovina Trgovake

usluge

12 12 Za godinu dana

oekujem 15zaposlenih, za 3godine 18

Oekujem

ostvarenje novihposlova

1 Voljeli bi da opina

realnije sagleda stanje ida uloi vie truda uprivlaenje vanjskih

ulagaa.

Opina bi trebala vie

poticati poduzetnikuklimu i samostalnepoduzetnike

21. Cvjearstvo Prodajacvijea

3 3 --- --- 3 Zadovoljni smosuradnjom s opinom

---

22. Trgovina namalo

Sve osimprehrane

0 1 Ne oekujemvelike promjene.

Brine me loagospodarska

situacija u dravijer bi ona moglanegativno utjecati

na posao.

4 Opina nema punoveze s ovim, stanovnicibi se trebali vie truditi.Opina radi dovoljno za

poboljanje uvjetaivota, ali stanovnici se

nedovoljno trude.

Sve se gleda krozstranaku pripadnost.Opina radi dobro, uz

tako mali proraun radei puno vie nego tooekujem da mogu

raditi. Smatram da bi sesami stanovnici trebalivie truditi oko svegavezanog za njihovo

mjesto/grad.23. Maloprodaja

prehraneTrgovina 5 19 Oekujem 30

zaposlenih zagodinu dana.

Jer smokonkurentni,

elim otvoriti jonekoliko objekata

maloprodaje.

4

Pojedinim mjerama bitrebalo utjecati na

odljev stanovnitva.Trebalo bi uiniti sve da

se vrate oni koju suopinu napustili i otili u

potragu za boljimivotom.

---

24. Uslunedjelatnosti

Frizerskisalon

1 1 Ovisi o koliiniposla

--- 4

Treba sprijeitikonstantno smanjivanje

broja stanovnika.Trebalo bi omoguiti

---


67/69

67

radna mjesta i raditi nazadravanju mladih u

mjestu.25. Farmaceutika Izdavanje

lijekova2 2 Za godinu dana 3

zaposlena, za trigodine 3

zaposlena

Planiram proiritidjelatnost u2009. godini.

5Opina bi trebalapoveati turistiku

ponudu---

26. Ugostiteljskadjelatnost

Smjetaj irestoran

25 30 Za godinu dana30, za tri godine

30.

Planiram proirititerasu i

smjetajnikapacitet

4eljeli bi bolju

infrastrukturu (ceste,javnu rasvjetu,

kanalizaciju)

Nedostaje kvalificiraneradne snage.

27. Strojobravarsko-bravarski

Izradametalnih

konstrukcija

0 1 Za godinu dana 1zaposlena osoba,za tri godine 2

zaposlene osobe.

Oekujem irenjeposla, te izradunove radione.

4Trebalo bi davati

poticanje zazapoljavanje i olakati

dobivanje kredita

---

28. Prijevoz robai putnika

Uslugaprijevoza


zaposlene osobe.

U planu jepoveanje

voznog parka te

poboljanjeusluga prijevoza.

3 eljeli bi da se omoguikreditiranje poduzetnika

uz poticajne mjere

zapoljavanja. Trebalobi investirati u poslovnezone, rijeiti pitanje

drvne industrije Vrata iuvesti autobusnu linijuza Rijeku. Trebalo biutjecati na ostanak

stanovnitva u mjestu ikod kolovanja voditi

brigu o kadru zadeficitna zanimanja. Usuradnji sa zavodom zazapoljavanje trebalo bipoticati zapoljavanje

poetnika.

Poslovna klima, snaglaskom na turizam,

se poboljava

29. Ugostiteljstvoi usluge

Turistikipaketi (tim

4 4 Za godinu dana 5zaposlenih, za tri

Rije je oobiteljskom poslu

Trebalo bi ubrzatiadministraciju.

Poboljanju poslovneklime bi koristilo kada


68/69

68

prijevoza building,prijevoz)

godine 5zaposlenih.

i ne oekujemobitne promjene.

4 inovnici su estonedostupni i nevoljni

pomoi.

bi se poelo izbjegavati''ugovorene'' natjeaje

u kojima je izvoaunaprijed poznat.

30. Obrt zaproizvodnju i

usluge

Proizvodnjajagodastog

voa, voa istrunapomo u

proizvodnji.

1 1 Za godinu dana1-2 zaposlenih,

za tri godine 1-2zaposlenih.

Oekujempoveanje

poslovanja. 4

Trebalo bi kvartalnotiskati novine: navesti

natjeaje, mogunostirada i zanimljivostiopine. Opina bi

trebala imati kvalitetnuweb stranicu te bi

obrtnike i firme putememaila trebala

informirati o novostima.

---

31. Unikatnisuveniri

Izradaunikatnihsuvenira

1 0(staln

ozaposlenih)

Za godinu dana 0zaposlenih, za tri

godine 1zaposlena osoba.

--- 3

Zadovoljni smo onimsto opina ini za naeposlovanje. to se tie

ulaganja, trebalo bidugorono kvalitetno

planirati.

---

32. Uslunadjelatnost

Trgovina namalo u

nespecijaliziranim

trgovinama

25 42 Za godinu dana50 zaposlenih, za

tri godine 50zaposlenih.

---3

Trebalo bi vie ulagati ukomunalnu i drugu

infrastrukturu jer bi toprivuklo potencijalneinvestitore. Kod veihinvesticija ulagau bi

trebalo smanjitikomunalne naknade.Trebalo bi omoguiti

sufinanciranje ili pomopri realizaciji za nove

investitore.

---

33. Proizvodnja Proizvodnjametalnihdijelova 0 45

Za godinu dana45 zaposlenih, za

tri godine 80

Planira se kupitinovo zemljite i

proiriti 4

Trebalo bi poticatisortiranje smea.Opina bi trebala ---


69/69

zaposlenih. proizvodnju. pruati veu podrkupoduzeima u razvoju ipoduzeima u prvom

stadiju razvoja.

Ispitani poduzetnici u trenutku provoenje ankete (listopad, 2008) zajedno su zapoljavali oko 260 ljudi. Broj ne moemo tonoutvrditi jer neki nisu naveli toan broj zaposlenih radnika. Broj radnika koja su 33 ispitanika zapoljavala tri godine prije provoenjaankete iznosio je oko 151. Od 33 ispitana poduzetnika njih najvie (70%) svojoj opini kao mjestu za voenje poslova daje ocijene 3 i4. Iz ove ankete proizlazi da je prosjena ocjena koje ja dodijeljena opinama na podruju Gorskog kotara 3 (na ljestvici gdje je 1 loe,a 5 dobro). Dva poduzetnika smatraju da je opina dobro mjesto za voenje poslova, dok njih etvero smatra da je opina loe mjestoza voenje poslova. Poduzetnici vrlo razliito razmiljaju o stvarima koje bio opina mogla napraviti da bi postala bolje mjesto zavoenje poslova. Dok neki smatraju da opina poduzima sve sto je njenoj moi te za neuspjeh krive pasivnost samih stanovnika, drugismatraju da bi opine poduzetnicima trebale pruati puno veu potporu, da bi se trebalo vie ulagati u razvoj infrastrukture i turizma,da bi birokratske postupke trebalo ubrzati i napraviti realne planove za razvoj opina. Kod komentara na poslovnu klimu vie seispitanih poduzetnika ali na ''namjetene'' natjeaje, na sklapanje poslova preko poznanstava i veza, a jedan ispitanik istie da se sve

gleda kroz stranaku pripadnost. Vie ispitanih poduzetnika naglaava kako bi opine trebale vise pomagati poduzetnicima i onima kojirazmiljaju da to postanu, te da bi opine trebale poticati poduzetniki duh stanovnika Gorskog kotara.

Documents

Analiza Stanja Gospodartstva u Gorskom Kotaru 2009 PDF