1školskenovine

TJEDNIK ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE, ZNANOsT I KulTuRu IssN 0037 - 6531 • uDK 37 (05)’’530.1’’Cijena 12 kn

Broj 16-17 (3185-3186) • Godište lXXI. Zagreb, 5. svibnja 2020.

ISSN

003

7 - 6

531

školske

Dr. sc. Luka Maršić

IZlAZAK IZ VIRTuAlNOG sVIJETA uZ pOmOć RODITElJA

Vrtić u Doba korone

OD online slIKOVNIcE DO

pRIčAONIcE

Djeca u izoLaciji

IZBJEGAVATI sJEDENJE pRED EKRANImA

Nikakva tehNologija Ne može zamijeNiti rad

u učioNici

Nastava Na daljiNu - očima učitelja i učeNika

nataLija ćurkoVić, ncVVo

DRžAVNA mATuRA NEmA AlTERNATIVu

2 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Već sedam tjedana traje nastava na daljinu. Kao što je i bilo očekiva-

no – što dulje traje, sve je više onih koji takvu situaciju sve teže podnose. I učenici, i učitelji, i roditelji…

Stoga su mogući povratak u škole sredinom svibnja neki dočekali s oduševljenjem!

Mjere polako popuštaju, mora se misliti na ekonomiju, mora se krenuti korak dalje jer je situacija neizdrživa – #ostanidoma dose-gnuo je fazu kulminacije…

Sukladno svemu navedenomu – vrtići i škole moraju otvoriti svoja vrata i primiti najmlađu djecu kako bi njihovi rodite-lji nesmetano mogli otići na posao.

Opravdano ili ne?Ako doista bude tako (a upute

i odluka vladajućih stići će u trenutku kad je ovaj tekst već napisan), zamišljam nekoliko potencijalnih scenarija:– škole će imati točno pet

radnih dana da apsolutno sve pripreme za dolazak svojih učenika. Nadam se i želim vjerovati da je to izvedivo, posebice stoga što treba mi-sliti i na ono što neki uporno zaboravljaju – jako je mnogo područnih škola koje također trebaju kompletnu „general-ku” što se tiče čišćenja. Dugo nije bilo nikoga u razredima. O broju „kvadrata” pojedinih škola i broju spremačica koje su za njih zadužene već su na-pisane mnogobrojne premise, no konkluzija je univerzal-na – nedostaje ih mnogo (ne „kvadrata”, već spremačica!)

– kako stvari sada stoje, konač-na će odluka biti na roditelji-ma – oni se, zasad, masovno izjašnjavaju da ne će pustiti svoje dijete u školu zbog

cjelokupne situacije. Opće je među njima razmišljanje – ako su mogli izdržati do sada, izdržat će sigurno još neko-liko dana do kraja nastavne godine. Nema nikakve potrebe za dodatnim rizikom – čemu mijenjati nešto što se taman uhodalo? Ili svi ili nitko, rodi-teljska je deviza!

– postoje i roditelji koji će biti primorani (iz objektivnih ili subjektivnih razloga) poslati svoju djecu u školu. Za njih će se morati organizirati nastava, pripremit će im se obrok, vodit će se računa o svim higijen-skim standardima koji moraju biti na najvišoj razini. Mogu li ovo potonje, doista, sve škole ispoštovati?

– učitelji/ce će svakodnevno dolaziti na posao, održavati na-stavu za učenike koji pristignu i vraćati se kućama. Naravno da ne će moći zaboraviti niti svoje učenike koji su ostali kod kuće. O bliskoj povezanosti učitelj(ic)a razredne nastave s učenicima mogla bi se napisati čitava lepeza prekrasnih priča budući da je ta simbioza jedno-stavno neraskidiva. Ne zabora-vite da se trebaju pripremati i za sutrašnju nastavu, ispraviti zadaće, analizirati sve zapise… Koliko će trajati njihov radni dan?

– postoji i mogućnost da svi učenici jednog razreda dođu na nastavu – zašto ne? Kako će njihova razrednica brinuti o svima kad ne smiju svi biti u istoj učionici? Razdijelit će ih u dvije učionice i ostavljati ih neko vrijeme same bez nadzo-ra? Scenarija imam još podosta, no

oni su samo predložak za kamere i moguće snimanje filma, nikako za stvarni život. A upravo nam je

ova godina svima, zapravo, bila prava škola za (stvarni) život…

Mnogi su učenici, silom prilika, odrasli preko noći gledajući kako se dijelovi kuća i stanova (u koje su njihovi roditelji ulagali cijeli život) ruše kao kule od karata.

Mnogi su roditelji, silom prili-ka, ostali bez svoga radnoga mje-sta i sigurne egzistencije, prisilje-ni snalaziti se na različite načine. Nekima je to značilo početi raditi poslove toliko daleke njihovim stvarnim zanimanjima…

Mnogi su učitelji, silom pri-lika, ostali bez mogućnosti da rade ono što najviše vole i sma-traju svojim pozivom – obrazuju i odgajaju našu djecu (u pravim učionicama!) stvarajući im te-melje za sva buduća zanimanja.

Mnogi su ravnatelji, silom prilika, bili prisiljeni snalaziti se kako najbolje znaju – sve je tre-balo biti organizirano i „poslo-ženo”, a na neka pitanja odgovori su bili tek nemoćno slijeganje ramenima, a neki put čak ni to…

Pa dok ne vidimo kako će se zapravo sve odvijati, ostaje mi tek nada da se sve ovo ne će svesti na roditeljsku metodu „ruskog ruleta”: Djeca u vrlo malom postotku obolijevaju, ne će se valjda od svih njih zaraziti baš moje dijete!

Preozbiljno je sve da bismo tako razmišljali – situacija pred nama naprosto iziskuje da svatko preuzme svoj dio odgovornosti!

A dok se lagodno razbacujemo prebacivanjem „loptice” s jednih nadležnih na druge (i opet se vraćamo na istu točku u kruž-nici), nadam se da smo baš sve predvidjeli, svi mi koji (ni)smo odgovorni za ono najvrjednije što imamo – našu djecu.

Nadam se da imamo i detaljno razrađen scenarij ako nešto pođe po zlu…

ključNi sceNarij – odgovorNi (Ni)smo

Nastava Na daljiNu

Švicarske su vlasti odlučile otvoriti škole za učenike nižih razreda osnovnih škola ravnajući se, među osta-lim, tvrdnjom svojih znanstvenika da imaju dokaze kako se koronavirus ne prenosi među djecom mla-đom od deset godina u mjeri da bi oni bili zarazni za druge. Tako nekako. Plastično rečeno, djeca mlađa od deset godina smiju ljubiti i grliti svoje bake i djedove bez obzira na to jesu li inficirana koronavirusom.

S druge strane, pristižu vijesti da britanski i tali-janski znanstvenici istražuju moguću vezu između pandemije koronavisusa i teške upalne bolesti djece mlađe od pet godina, nazvane pomalo jezovitim

imenom „bolest Kawasaki”. Domaći mediji prenose da je u bolnicu u talijanskome gradu Bergamu, teško pogođenom epidemijom, prošli mjesec primjeno više od dvadesetero djece s teškim vaskularnim upalama, šest puta više nego u godinu dana.

Ne bih htio, dakako, širiti paniku, ali uzimam ove primjere kao ilustraciju za činjenicu da o novome virusu koji hara našom vrstom ne znamo dovolj-no. Malo toga u vezi s njegovim širenjem možemo zaključiti pouzdano. Ne znamo hoće li mutirati, u mnoge zasad teško zamislive inačice, tako da one postanu mnogo smrtonosnije negoli su ove sadašnje, upravo onako kako se dogodilo s virusom španjol-ske gripe prije stotinu godina.

Istog dana kad i u Švicarskoj, 11. svibnja, nastava bi za učenike nižih razreda osnovne škole trebala početi i u Hrvatskoj, a škole se otvaraju u Danskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Austriji. Sigurno će ostati do jeseni zatvorene u Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Španjolskoj, Francuskoj.

Objašnjenje naše ministrice znanosti i obrazova-nja da se škole otvaraju po uzoru na skandinavske zemlje – čisto je politikanstvo. Naši roditelji nisu Danci i ne trebaju mi ankete da zaključim kako svoju djecu 11. svibnja u školske klupe velika većina poslati – ne će. Uostalom, niti zakon ih ne sili na to. Sva djeca koja žive s bakama i djedovima, sva koja boluju od autoimunih bolesti, sva koja pate od kro-ničnih respiratornih smetnji, sva koja se općenito ne osjećaju dobro, sva koja imaju temperaturu, sva koja su anksiozna – takva djeca dakle, preporuka je, ostat će kod kuće. No njima će se pridružiti i sva djeca čije majke ne žele da im djeca budu pokusni kunići, sva djeca očeva koji ne žele provjeriti je li virus doista toliko bezazlen za mališane, a poći će u školu možda jedino djeca čiji roditelji moraju na posao i ne znaju kome da ih ostave.

Cijela ideja ishitrena je, ne mari za našu kulturu jednostavno takvu kakva jest, zaštitnički nastrojenu prema djeci. Još usto kad znamo da bi isti učitelji trebali provoditi i tu nastavu u učionicama i ovu do-sadašnju u virtualnim učionicama, lako je zaključiti da je cijela inicijativa, što se kaže, unaprijed osuđena na propast.

Djeca se sad izlažu eto unaprijed nepotrebnom stresu. Posve je jasno da ona ne mogu držati potre-ban razmak, niti imaju uvjete za to i posve je jasno da se, srećom, bliže izbori, i da ministrica Blaženka Divjak završava neuspješno svoj mandat.

dnevnik jednog tate

Djeca ne sMiju biti pokusni kunići

napisao

tomislav Čadež

Objašnjenje naše ministrice znanOsti i ObrazOvanja da se

škOle Otvaraju pO uzOru na skandinavske zemlje – čistO

je pOlitikanstvO. ne trebaju mi ankete da zaključim kakO

svOju djecu 11. svibnja u škOlske klupe velika većina

pOslati – ne će. uOstalOm, niti zakOn ih ne sili na tO

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 ZagrebDIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)GLAVNA UREDNICA Irena Kustura (irena.kustura@skolskenovine.hr)UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr), Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

LEKTORICA Ivana ČavlovićGRAFIČKI UREDNIK Nenad PejuškovićTAjNIŠTVO (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712RAČUNovoDstvo, PREtPLAtA (pretplata@skolskenovine.hr) OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

ŽIRo RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-1110168174 / Privredna banka

IBAN: HR6723600001101381687 / Zagrebačka banka HR2523400091110168174 / Privredna banka

DEvIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)tIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

CIjENA Pojedinačni broj: 12 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 375 KN / Pojedinci - 195 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Mađarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €CIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7000 KN (zadnja i treća 8000 KN), 1/2 str. 4000 KN (zadnja i treća 4500 KN), 1/3 str. 3000 KN, 1/4 str. 2000 KN, 1/8 str. 1500 KN

Školske novine izlaze uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

/Redakcija Školskih novina ne dijeli sva objavljena mišljenja svojih suradnika./

napisao

igor Matijašić, oš Milana Langa, bregana

opće je razmišljanje među roditeljima – ako su djeca mogla izdržati do sada, izdržat će sigurno još nekoliko dana do kraja

nastavne godine. nema nikakve potrebe za dodatnim rizikom – čemu mijenjati nešto što se taman uhodalo

3školskenovine

napisao Marijan šimeg

Nakon sedam tjedana nastave na daljinu mogu se prepoznati i do-bre i loše strane ovakvog oblika nastave, koji smo kao i mnoge

države u Europi i svijetu morali primijeniti zbog pandemije koronavirusa. U početku je bilo dosta problema s tabletima, računalima, prijavom u sustav, pokretanjem brojnih alata, internetskom vezom. A ni djeca niti njihovi učitelji pa ni roditelji nisu bili pripremlje-ni za ovakvu nastavu, koja je za sve veliko opterećenje.

Naime, nemaju svi pristup brzom internetu, nemaju svi računala kod kuće, a mnogi su učenici dobili nekvalitetne tablete od Mini-starstva. U situaciji kada dobar dio roditelja radi kod kuće lako je zamisliti kako to izgleda kad mama i tata trebaju na vrijeme odraditi svoj posao, a tu je i dvoje školaraca koji tako-đer nestrpljivo čekaju da sjednu za računalo i na vrijeme odrade svoje školske obveze. Puno je životnih priča u kojima i sitnice izazivaju

velike probleme. A iz resornog ministarstva nastavu na daljinu promatraju kroz ružičaste naočale i govore kao da se sve odvija u op-timalnim uvjetima. Zaboravljaju da je dosta djece prepušteno samima sebi jer im roditelji rade ili im jednostavno ne mogu pomoći pri svladavanju gradiva i izvršavanju školskih obveza. Stoga se sve češće postavlja pitanje hoće li generacije učenika od prvog osnov-ne do završnih razreda srednje škole zbog ovogodišnjih problema s nastavom – najprije zbog dugotrajnog štrajka, a zatim i zbog koronavirusa – biti zakinute za neka znanja i vještine. I hoće li im to nedostajati u daljnjem školovanju.

Nema koristi od Škole za životSanja Ivanac, profesorica elektrotehnike u Po-morskoj školi Zadar, ne gleda na stvari tako crno i kaže da je zadovoljna jer ima priliku oblikovati nastavu baš onako kako odgovara njoj i njezinim učenicima tražeći stalno nači-ne kako učenicima nastavu učiniti zanimljivi-jom te ostvariti planirane ishode.

– Pripremam vlastite materijale za rad, i za računalom sam doslovno cijeli dan. Na stra-

Nikakva tehNologija Ne može zamijeNiti

rad u učioNici

Nastava Na daljiNu -

očima učitelja i učeNika

Nastava Na daljiNu -

očima učitelja i učeNika

iz resorNog miNistarstva Nastavu Na daljiNu promatraju kroz ružičaste Naočale i govore kao da se sve odvija u optimalNim uvjetima. zaboravljaju da je dosta djece prepušteNo samima sebi jer im roditelji rade ili im jedNostavNo Ne mogu pomoći pri svladavaNju gradiva i izvršavaNju školskih obveza. stoga se sve češće postavlja pitaNje hoće li geNeracije učeNika od prvog osNovNe do završNih razreda sredNje škole zbog ovogodišNjih problema s Nastavom – Najprije zbog dugotrajNog štrajka, a zatim i zbog koroNavirusa – biti zakiNute za Neka zNaNja i vještiNe. i hoće li im to Nedostajati u daljNjem školovaNju

4 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

nicama Ministarstva nisam našla materijale za strukovne škole, a ono što je pripremila Agencija za strukovno obrazovanje nije ni približno dovoljno za strukovni kurikulum tehničara za brodostrojarstvo. Edukacije Škole za život ništa mi nisu pomogle jer su se bavile didaktikom, a ne ovakvim oblikom nastave – ističe profesorica Ivanac.

Mia Milun profesorica je matematike u splitskoj III. gimnaziji i kaže da joj je online nastava u početku bila izvor stresa, zabrinuto-sti i nesigurnosti.

– Većinu dana provodim uz laptop jer pripremam materijale, tražim aktivnosti koje će učenicima biti zanimljive i motivirajuće ili ispravljam domaće i seminarske radove te provjere znanja. Iako su učenici savjesni u izvršavanju svojih obveza i aktivni prilikom obrade novoga gradiva, po pitanjima koja mi

postavljaju shvaćam da im kao i meni jako nedostaje živa riječ i neposredan rad u razre-du – ističe profesorica Milun.

A profesorica hrvatskog jezika u zagrebač-koj Gimnaziji Tituša Brezovačkog kaže: „Ko-liko god se trudili, ne možemo biti zadovoljni nastavom jer smo svjesni svega što joj nužno nedostaje. Naime, nikakva tehnologija ne može zamijeniti ni nadomjestiti živu komu-nikaciju i neposredan kontakt u učionici, i to osjećamo i mi i učenici. Ali svi se trudimo. Nisam zadovoljna materijalima koji mi se iz različitih izvora nude pa pripremam vlasti-te videolekcije, nastavne listiće, sažetke u obliku PDF-a. A edukacije u sklopu Škole za život nisu mi nimalo pomogle za nastavu na daljinu.”

zakiNuti strukovNjaCiDa je rad na daljinu stresan i nadasve napo-ran svjedoči i Dijana Muškardin, profesorica povijesti u labinskoj Srednjoj školi Mate Bla-žine, koja kaže da kao razrednica mora biti dostupna ne samo svojim učenicima nego i svima kojima predaje povijest.

– Učenici su aktivni i marljivi, radimo po klasičnom ras-poredu sati i za nastavu pripre-mam i snimam svoje videolekcije. Loše je što za strukovne progra-me nema digitalnih materijala.

Koliko god nedostataka imala, škola na daljinu u ovakvoj je situaciji bila jedino moguće rješenje. Ako se odlukom da ostanemo doma spasi jedan, deset ili na stotine nečijih djedova, baka, mama, tata ili bra-će, naša će žrtva (učenička, roditeljska i nastavnička) biti uistinu mala, pogotovo što najvjerojatnije većina dionika ovog procesa „puca po šavovima” zbog nedostatka prostora, računala, mobitela, vremena ili pak nečega čega se u ovome trenutku ne mogu ni sjetiti.

Istina je da sustavi komunikacije pucaju, da su preopterećeni, da počesto nema interneta, da nedostaju verbalna sučeljavanja i diskusi-je, razgovori. Istina je da su i učenici možda u početku bili preopterećeni količinom materijala koju su dobivali od nastavnika, koji su posegnuli za mnogim poveznicama, kvizovima, različitim videouratcima i slično. No sigurno će se pronaći dobra mjera između sadržaja, ishoda koje učenik treba usvojiti i vremena.

Samo se bojim da je to nemoguće, jer nam i u realnom okruženju nastave uživo često nedostaje vremena za usvajanje novih ishoda. Možda je ovo dobar pokazatelj da su naši kurikulumi preopte-rećeni ishodima i da u realnom, a sada i u virtual-nom svijetu naš učenik ne može normalno disati, a ni naš nastavnik. U jednakom su položaju. Sad je to samo transparentnije prikazano, jer virtualni proces poučavanja izravno gledaju i roditelji. Pro-sječni hrvatski gimnazijalac s odmorima u školi provede dnevno oko šest sunčanih sati, a ako i doma uči barem dva sata nakupi se vremenskog tereta zvanog učenje, pogotovo ako se sjetimo da ima više od šesnaest predmeta godišnje. Preop-terećeni su. Bit će i kad se vrate u školske klupe. Možda netko izvuče pouku iz ovoga i napravi reviziju kurikuluma.

Mogu spomenuti i dobre strane ovakvog pou-čavanja i učenja. Učenik može vlastitim tempom i rasporedom usvajati ishode. Svakodnevno razvija informatičko-komunikacijske kompetencije. Uče-nik postaje konačno središte nastavnog procesa, a nastavnik mu stoji na usluzi kao mentor, poma-gač u svakom trenutku.

Jedna je od važnih kompetencija i samoodgo-vornost, a sudeći po dosadašnjem radu u virtu-alnoj učionici mogu zaključiti da naši učenici u velikoj mjeri imaju baš tu kompetenciju usvojenu i zato im čestitam na tome, da su u ovako krat-kom vremenu, uza sve nedostatke poučavanja na daljinu, i oni i njihovi nastavnici pronašli zajed-nički jezik za rad, poučavanje, učenje i samood-govornost. Uistinu se svi nadamo da će ovakav oblik nastave ubrzo završiti, da ćemo se svi vratiti u škole, da će školski hodnici, sad opustošeni, vr-vjeti ljetnom radošću svih koji su jedva čekali da im se vrate u školske klupe koje nam se počesto čine da nas i žuljaju. Možda ćemo svi moći više cijeniti baš to žuljanje.

ja tako mislim

nastaVa u Doba

koronaVirusanapisala

anica Hrlec,profesorica fizike i kemije

sš Vrbovec

možda je ovo dobar pokazatelj da su Naši kurikulumi

preopterećeNi ishodima i da Naš učeNik, a Ni NastavNik, Ne mogu

NormalNo disati

iz roditeljskoga kuta

ništa nije preskoČenoRoditelji uvijek imaju svoj kut gledanja na školu. Tako Tomislav Horvat, otac učenika trećeg razreda, kaže da njegov

sin ne prati nastavu na HRT-u 3, koja jako kasni za ritmom obrade nastavnih sadržaja njegove učiteljice.– Učiteljica mu svakog dana pošalje vlastite materijale, pa ih on samostalno proradi i napravi zadano i to joj vratimo. Na

daljinu nije prava nastava, ali čini mi se da djeca rade više nego u školi i prateći prema udžbenicima vidim da ništa nije pre-skočeno. Mislim da sinu ne će nedostajati neki sadržaji, ali znam da mu više od svega fali druženje s vršnjacima i njihova učiteljica – kaže tata Tomislav Horvat, a majka jedne prvašice žali se da njezina djevojčica sada mora puno raditi kod kuće na što nije naviknula, jer pohađa produženi boravak.

– Katkad ju je teško prisiliti da sjedne i napiše zadaću koju moramo do dogovorenog roka poslati učiteljici, ali uspijevamo nekako. Pogledamo zajedno i lekcije na televiziji, ali njezina nam učiteljica savjetuje da više pažnje posvetimo materijalima koje nam ona svakodnevno šalje, a ono što je na televiziji može nam poslužiti samo za ponavljanje – kaže majka prvašice.

Što kažu učeNiCi

neusporeDiVo s nastaVoM u uČioniciRafael Santaleza, 4. razred, Srednja škola Mate Blažine, Labin: Nemam problema s izvršavanjem zadataka jer sam sa-

vjesno odrađivao sve što je trebalo i kad smo imali klasičnu nastavu, a za računalom ili na mobitelu dnevno provedem oko sedam sati i nije mi to neko opterećenje. S nastavnicima neprestano komuniciramo i uvijek su nam na raspolaganju, daju nam savjete, povratne informacije i upute.

Marin Jurlina, 4. razred, Pomorska škola Zadar: Nastava na daljinu ne može se usporediti s onom u učionici. Koncen-tracija potrebna za rad puno mi je slabija i trebam više vremena za svladavanje određenih sadržaja, a prosječno mi treba barem šest sati dnevno za izvršavanje školskih zadataka, praćenje nastave i komunikaciju s profesorima koja je zaista kvalitetna i sve potrebne informacije dobivamo na vrijeme.

Klara Butor, učenica 8. razreda OŠ Antunovac: U nastavi na daljinu snalazim se dosta dobro, a profesori su vrlo susretlji-vi i trude se objasniti sve nejasnoće i pripremiti zanimljive zadatke. Dnevno provodim od sedam do devet sati za raču-nalom i sad trebam više vremena za izvršavanje zadataka nego kad pohađam nastavu u razredu. Najviše mi nedostaju prijatelji i učitelji, ali i komunikacija i način rada koji imamo u učionici.

Tihana Doko, 4. razred, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Zagreb: Prihvatila sam nastavu na daljinu, iako nas razdvaja od prijatelja i profesora i uz to trebam više vremena za izvršavanje zadataka. Od 8,15 do 14,15 imamo nastavu, moramo sami pročitati određene lekcije, riješiti zadaće. I radi toga na laptopu dnevno provedem minimalno šest sati. Profesori se doista trude, dostupni su nam i uvijek spremni pomoći, a povratne informacije daju nam u najkraćem mogućem roku.

Petra Koceić-Bilan, učenica 1. razreda, III. gimnazija, Split: Nikad ne bih zamijenila redovitu nastavu onom online i teško mi je i bez profesora i bez neposrednoga kontakta s njima. Dnevni mi se ritam potpuno poremetio, jer ne znam kad će koji profesor staviti zadatke na Loomen, ali sam i dalje uspješna u izvršavanju školskih obveza, koje me u online nastavi više opterećuju nego tijekom redovite nastave, a za računalom sam dnevno i po deset sati.

dijana muškardin

5školskenovine

Edukacije u okviru Škole za život nisu mi dale ništa nova, jer se puno govorilo o digitalnim alatima i o drukčijim načinima rada u nasta-vi. A za nas to nije neka novost, jer nastavu temeljenu na ishodima učenja izvodimo već desetak godina. I svi jedva čekamo da se vratimo u razred, jer nijedna žica ni internet ne mogu zamijeniti rad u razredu – govori profesorica Muškardin.

Pomoć iz Školske kNjigeNastava na daljinu unijela je velike i stresne promjene u živote učitelja, đaka i roditelja. Kako kaže Ljiljana Petkoviček, učiteljica razredne nastave u podsusedskoj OŠ Ban Josip Jelačić, najviše joj pomažu kolegice, ali i izdavačke kuće, pogotovo Školska knjiga, koje im od prvog dana šalju svoje poveznice i prijedloge o tome kako da oplemene rad na daljinu.

– Moram reći da sam zgrožena odlukom Vlade da se 11. svibnja s učenicima vratimo u školu. Već znam da će se ministrica Divjak smješkati na televiziji i govoriti da je sve u redu, a mi učitelji ćemo biti u čudu, a ljutnja roditelja naših učenika bit će usmjerena na nas, a ne na ministricu. Ne znam kako će se to moći provesti u život. Nije nimalo lako ni Stelli Kulaš, profesorici engleskog jezika u I. OŠ Varaždin, koja kaže da za laptopom, uz povremene pauze, pro-vede cijeli dan i svojim je učenicima stalno dostupna.

– Naporno je, tim više što sam i majka devetogodišnje školarke i šestogodišnjeg predškolca, koji svakodnevno odrađuju svoje online zadatke. Nastavu nastojim uči-niti zanimljivom kako bih učenike što više motivirala za rad kod kuće te da ne budu zakinuti ni za koji dio kurikuluma. Smeta mi što od Ministarstva imamo premalo pomoći, ali svako nam malo stižu nejasne i neprimjenjive smjernice, a pogotovo odluka Vlade da se učenici razredne nastave 11. svib-nja vrate u škole. Kako netko može odlučiti da

u mojoj školi 200 ili 300 učenika nižih razreda može doći na nastavu? To je suluda ideja. Jasno mi je da roditelji trebaju ići raditi da bi se pokrenulo gospodarstvo, ali zar najmlađe treba dovoditi u opasnost i ugrožavati njihovo zdravlje i zdravlje odraslih? – pita se Stella Kulaš.

Učiteljici razredne nastave u OŠ Antunovac Marijani Butor najteže pada to što nije sa svojim učenicima.

– Moji učenici redovito i uglavnom samo-stalno obavljaju sve zadatke. Sama pripre-mam materijale za nastavu jer najbolje znam na što će oni pozitivno reagirati. I velika su mi pomoć materijali i savjeti koje učitelji ne-sebično dijele u učiteljskim grupama – kaže učiteljica Butor i ističe da ju je iznenadila odluka o povratku njezinih učenika u školu.

– Jako mi nedostaju moji učenici, neopi-sivo bih bila sretna da se okupimo i budemo zajedno, ali strah me je kako osigurati epide-miološke i higijenske uvjete da se to ostvari. To su mala djeca od kojih neka tek svladavaju higijenske navike. Tko će ih paziti i voditi u jedan jedini školski zahod, provjeravati peru li ruke? Pa u Saboru i u Vladi svi sjede jako razmaknuti, a mi bismo dječicu trebali nagruvati u prema-lene učionice! – rezigni-rana je Marijana Butor.

uBlažavaNje ProtuePidemijskih mjera

poVratak nižiH razreDa u uČionice 11. sVibnja? Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak na sve upite odgo-vara rečenicom da „treća faza odnosno povratak učenika u škole ovisi o provedbi prethodnih dviju faza” i uvjerena je da će roditelji prepoznati da su uvjeti za normalan rad u razredu osigurani te da će svoju djecu poslati u školu

Bude li sve u redu tijekom prvih dviju faza ublažavanja protuepide-mijskih mjera koje se i dalje provode zbog pandemije koronavirusa

učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, zatim učenici koji nastavu pohađaju u posebnim odjelima te djeca s teškoćama koja imaju asistente u nastavi trebali bi se 11. svibnja vratiti u školske klupe, a istog bi dana s radom trebali početi i dječji vrtići. Svi ostali učenici, oni u višim razredima osnovne škole te srednjoškolci do kraja školske godine imat će nastavu na daljinu. Državna matura pisat će se od 8. do 29. lipnja, a od sredine svibnja trebalo bi osigurati uvjete za provedbu završnih ispita u strukovnim školama, kao i za praktičnu nastavu za učenike strukovnih škola tamo gdje to prilike dopuštaju.

To su ukratko prepričani zaključci Vlade vezani za obrazovni sustav, a kako je istaknuto prilikom donošenja zaključaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nacionalni stožer civilne zaštite trebali bi u što kraćem roku dati precizne upute i preporuke o mjerama zaštite u školama i vrtićima koje će se morati ispuniti kako bi djeca, učenici i djelatnici bili što sigurni-ji – kako se đaci, nastavnici i ostali djelatnici trebaju ponašati i što će škole morati osigurati kako bi se spriječilo prenošenje koronavirusne infekcije.

Odmah nakon objave Vladinih zaključaka krenule su i reakcije učitelja, prosvjetnih sindikata, brojnih internetskih grupa. I svi upozoravaju na temeljnu nelogičnost prema kojoj će u trećoj fazi biti dopušteno okupljanje do 10 osoba, dok broj učenika u razredu može biti gotovo tri puta veći, a u nekim bi se školama u isto vrijeme moglo naći i tristo, pa i više učenika. Tko će i kojim uputama spriječiti naše najmlađe učenike u socijalnim kon-taktima s vršnjacima i učiteljima – pitaju se mnogi te ističu da je učiteljima nemoguće u isto vrijeme biti na dvama mjestima odnosno usporedno vo-diti nastavu online i u razredu s učenicima, pa ako prijepodne rade u školi, a poslijepodne online nastavu to će ih još više opteretiti nego nastava na daljinu koju provode već osmi tjedan. Treba tome dodati i da nije malo uči-telja koji primjerice strani jezik predaju i u razrednoj i u predmetnoj nastavi i pitanje je kako će oni ubuduće raditi.

Pitanje je i kako će pomoćnici u nastavi držati distancu s djetetom koje-mu nužno treba njihova pomoć, što je s rizičnom skupinom učitelja među kojima ima kroničnih bolesnika i koji su potencijalno ranjiva skupina. I mnogi se pitaju tko će preuzeti odgovornost ako se samo jedan učenik ili učitelj zarazi i virus ponovno proširi.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak na sve upite odgovara rečeni-com da „treća faza odnosno povratak učenika u škole ovisi o provedbi prethodnih dviju faza” i uvjerena je da će roditelji prepoznati da su uvjeti za normalan rad u razredu osigurani te da će svoju djecu poslati u školu. A za one koji će ostati kod kuće postoji nastava na HRT-u 3 i njih će učitelji, prema ministričinim riječima, tretirati kao da su bolesni i slati im samo zadatke koje će potom pregledati, vrjednovati i ocijeniti kao i sve ostale uratke učenika u skladu s uputama koje su dobili početkom travnja.

Ministrica je održala i virtualni sastanak s više od 1400 ravnatelja osnov-nih i srednjih škola, koje je obavijestila o odlukama Vlade, ali im nije rekla doista ništa konkretno o njihovim zaduženjima, o organizaciji nastave i radu učitelja, nego izrazila očekivanje da se u proces povratka najmlađe djece u škole uključe osnivači, koji će s Ministarstvom raditi na tome da se u školama osiguraju uvjeti koje propisuju stručnjaci. Komentirala je i potez zagrebačkog Ureda za obrazovanje koji je odmah nakon Vladine odluke od osnovnih škola tražio da anketiraju roditelje o tome hoće li poslati dijete u školu ili ne. – Takva anketa je promašena, roditelji su zbunjeni i sve to ne će dati dobru sliku dva tjedna prije planiranog vraćanja djece u škole. A ako se epidemiološka situacija pokvari Ministarstvo ne će dopustiti da se djeca vrate u škole i nastava će i dalje biti na daljinu – kratko je komentira-la ministrica Divjak.

marijana Butor

6 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

olakšati pripremu za ispite. Odlučili smo čak takoreći žrtvovati i dio ispitnih specifikacija koje su dosad bile označene kao poslovna tajna te nisu išle u javnost. Također smo otvorili e-mail adresu ucentrumature@ncvvo.hr. Ohrabrujemo sve učenike i nastavnike da nam pišu o svojim promišljanjima i pita-njima na koja im možemo dati odgovore. I ovih dana nam pristižu stotine poruka. Želimo poručiti maturantima da se brinemo o njima i da ćemo učiniti sve da, barem s naše strane, ne budu zakinuti.

Međutim, mi isto tako nemamo sve odgovore. U ovome trenutku još uvijek nemamo točan kalendar pisanja ispita. To kod maturanata stvara osjećaj frustracije i neizvjesnosti. Puno njih nam piše da imaju problema s glavoboljom, nesanicom, da se ne mogu koncentrirati... U ovoj se krizi puno govori o tome da su osobe starije životne dobi u rizičnoj skupini, ali ne spominje se da su maturanti trenutačno jedna od najranjivijih skupina zbog utjecaja ove krize na njihovo

mentalno zdravlje. Stoga su napori Centra u ovome trenutku usmjereni prema tome da se što prije donesu odluke koje će maturantima omogućiti da se usmjere na učenje, a ne na spekulacije o tome kad će biti matura, koji će se ispiti pisati i tome slično – kaže Natalija Ćurković.

Kakva je komunikacija i suradnja između Centra i Ministarstva? Pita li ministrica vas u Centru za sugestiju, pomoć, stav o bilo kojem pitanju ili vas ignorira? Jesu li izmjene Pravilnika o državnoj maturi i Pravilnika o elementima i kriterijima za upis u srednje škole najsretnije rješenje? Jer, prema njima si ministar obrazovanja prisvaja ovlasti i otvara mogućnost da u kriznim situacijama samostalno, ne sluša-jući ekspertne ustanove, donosi odluke koje ne moraju biti optimalne?

– Centar je s Ministarstvom u stalnoj ko-munikaciji koju potičemo i o svojim aktiv-nostima i planovima redovito informiramo ministricu i njezine suradnike. Ravnateljica Centra također je u Viber grupi koju je oformila ministrica, a u njoj i ravnatelji ostalih resornih agencija. Time se infor-macije unutar sustava vrlo brzo šire. Kad je riječ o izmjenama Pravilnika, ministrica ima zakonske ovlasti predlagati ih i dono-siti. Činjenica jest da izvanredne okolnosti traže i izvanredne mjere. Ipak, imajući na umu maturante, ali i sve osobe uključene u provedbu državne mature, potrebno je pažljivo odvagnuti koje su to okolnosti koje doista zahtijevaju veće promjene uobičajenih procedura.

Čim je krenula nastava na da-ljinu iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazova-nja upozoravali su višekratno ministricu Divjak da bi moglo

biti problema s održavanjem državne matu-re te predlagali da je se pomakne u kolovoz ili rujan. Odjeka na upozorenja nije bilo, a ministrica je najprije isticala da u Ministar-stvu imaju nekoliko scenarija, koje javnost nikad nije vidjela, a zatim i najavila održa-vanje državne mature u već prije definira-nom ljetnom roku. Ubrzo je potom Vlada u svojem planu i zaključcima o smekšavanju protuepidemijskih mjera i donijela odluku da će se matura održati od 8. do 29. lipnja. O državnoj maturi, problemima vezanima za njezino održavanje, o odluci ministrice Divjak da se iz ispitnih kataloga na maturi izostave ishodi i gradivo drugog polugodi-šta četvrtog razreda gimnazije, o mogućem izostavljanju ispita iz izbornih predmeta razgovarali smo s Natalijom Ćurković, vi-šom stručnom suradnicom u Nacionalnom centru.

– Centar je od svoga osnutka i provedbe prvih nacionalnih ispita u kontinuiranoj i intenzivnoj komunikaciji s učenicima i nastavnicima, jer oni su nam posebno takoreći na srcu. I u ovome razdoblju često smo se pitali kako ovu neizvjesnost podnose i jedni i drugi. Ovogodišnji su maturan-ti izloženi nevjerojatnom stresu. Stoga je Centar pokrenuo projekt U centru mature. Snimili smo i pripremili različite materijale koji maturantima, ali i nastavnicima nastoje

Natalija ĆurkoviĆ, viša stručNa savjetNica u NacioNalNom ceNtru za vaNjsko vredNovaNje obrazovaNja

DržaVna Matura neMa aLternatiVu

razgovarao Marijan šimeg

ispiti su spremni. Dosad smo imali različite krizne situacije, kao što je bila poplava u slavoniji, požar u Dalmaciji, krađa ispita. sve smo situacije uvijek rješavali u skladu s najvišim standardima struke, imajući pritom na umu pristupnike kojima smo uvijek izlazili ususret. upravo je to razlog zbog kojega centar može odgovoriti na bilo koji scenarij provedbe državne mature

CeNtar je sPremaN za Bilo

koji sCeNarij ProvedBe državNe mature

7školskenovine

Natalija ĆurkoviĆ, viša stručNa savjetNica u NacioNalNom ceNtru za vaNjsko vredNovaNje obrazovaNja

DržaVna Matura neMa aLternatiVuŠto mislite o stavovima hrvatskih sveuči-

lišta o tome trebaju li fakulteti pri upisima tražiti i rezultate ispita državne mature iz izbornih predmeta ili kao Sveučilište u Rijeci donijeti odluku da im to ove godine ne treba i da će iz karakterističnih pred-meta uvažiti zaključene ocjene u pojedi-nom razredu? Zašto pojedina sveučilišta ignoriraju apel ministrice da se što prije izjasne kako bi ona mogla donijeti konačnu odluku o tome hoće li se izborni predmeti polagati ili ne?

– Sveučilišta imaju autonomiju. Treba isto tako znati da su pojedina sveučilišta poput za-grebačkoga velika i da izjašnjavanje pojedinih sastavnica još uvijek traje. Moguće je da brojne njihove sastavnice čekaju dodatne epidemio-loške smjernice. I ne bi bilo dobro u potpuno-sti odbaciti izborne ispite jer će tada fakulteti biti prisiljeni samostalno provoditi prijamne ispite. Zamislite maturanta koji želi studirati elektrotehniku ili strojarstvo. Morao bi izaći na dva prijamna ispita. Ovako je dovoljno da, uz obvezatne ispite, piše izborni ispit iz Fizike. Riječ je o manjem broju izlazaka na ispite, čime se poštuju i epidemiološke smjernice na koji-ma inzistira Nacionalni stožer civilne zaštite.

Puno je nepoznanica koje Nacionalni centar ne bi trebao imati samo mjesec i pol prije planirane državne mature. Hoćete li imati dovoljno vremena da po naputcima ministrice Divjak pripremite sve što treba do 8. lipnja?

– Moram reći da konstrukcija i priprema ispita državne mature traju gotovo dvije godine. Skupine koje su izradile ovogodišnje ispite počele su s radom u listopadu 2018. godine. Prvo se rade ispitne specifikacije, u skladu s njima se izrađuje ispitni katalog, a potom se pristupa izradi ispitnih inačica. Svaki ispit ima svoje četiri jednako vrijedne inačice. Dakle, ako dio ispita iz Hrvatskog je-zika koji kolokvijalno nazivamo test – radi se o dijelu ispita koji ima samo zadatke višestru-koga izbora – ima 80 čestica, svake je godine potrebno izraditi 320 čestica koje će ući u ispit. Kriteriji da bi neki zadatak postao dio ispita vrlo su zahtjevni. Zadatci se zatim slažu u ispit prema metodološkim kriterijima za izradu ispita, prolaze sadržajnu i metodološ-ku recenziju, nakon kojih se dorađuju ispiti i tek su tada spremni za lekturu, grafičku obra-du te konačno za tiskanje. Za ovogodišnji je ljetni rok bilo potrebno tiskati ukupno 155 000 ispitnih kompleta koji uključuju ispitnu knjižicu, list za odgovore i ponegdje neki dodatni materijal poput listova s formulama. Ispitni se kompleti zajedno stavljaju u zaštit-nu foliju, a potom u vrećice.

Izrada ispita dugotrajan je proces i neke se odluke ne mogu provesti preko noći. Da-kle, nije moguće cijeli ovaj proces provesti ispočetka. Nakon što je ministrica donijela odluku o izuzimanju dijela nastavnog sadr-žaja iz ispita, stručnjaci iz Centra pristupili su pregledavanju ispita te su izolirani sve čestice koje ispituju sporne dijelove nastavnog sadr-žaja. Radi se o manjem broju čestica, dvije-tri. U nekim ispitima nema niti jedne.

Kako će se to izuzimanje riješiti?– Jednako kao što škole neposredno prije

pisanja eseja dobiju temu, tako će unaprijed dobiti i popis čestica koje pristupnici ne tre-baju rješavati. O tome će ispitni koordinatori još biti detaljno obaviješteni. Znači, Centar je poduzeo sve da se minimiziraju eventualni financijski troškovi, ali i teškoće maturantima proizašle iz ove situacije. Centar je spreman. Ispiti su spremni. Dosad smo imali različite krizne situacije, kao što je bila poplava u Slavoniji, požar u Dalmaciji, krađa ispita. Sve smo situacije uvijek rješavali u skladu s najvišim standardima struke, imajući pritom na umu pristupnike kojima smo uvijek izla-zili ususret. Upravo je to razlog zbog kojega Centar može odgovoriti na bilo koji scenarij provedbe državne mature.

Znate li vi u Centru koje to nastavne sadržaje i pripadajuća im pitanja treba eliminirati iz ispitnih kataloga za državnu maturu, jer ministrica Divjak stalno spomi-nje da gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda gimnazije ne će biti ispitivano na državnoj maturi?

– Centar je dobio naputke iz Ministarstva te su u skladu s time napravljene izmjene. Važno je da smo do 1. svibnja izmijenili ispitne kataloge pa će pristupnicima, ali i njihovim nastavnicima biti puno jasnije koji su to ishodi za koje se treba pripremati. Mislim da se pristupnici ne trebaju pretjerano na to fokusirati, jer se radi o manjoj količini gradiva. Kad se odluka koju je ministrica donijela takoreći prevede u ispitne kataloge, odnosno ispite državne mature, radi se o malome broju ishoda, odnosno ispitnih zada-taka. Primjerice, ispitom iz Matematike na A razini u ukupno 40 zadataka treba se pokriti dvanaest godina učenja matematike. Dakle, zadataka koji ispituju ishode koji se obrađuju u drugom polugodištu četvrtoga razreda ne može biti puno. Može se raditi o maksimalno dvije do tri čestice. Valja istaknuti da se vrije-me koje će pristupnici imati na raspolaganju za pisanje ispita ne će zbog toga smanjivati. Dakle, tu će se ovogodišnjim pristupnicima ići na ruku.

S druge strane, u ispitima iz stranih jezika gotovo je nemoguće izuzeti bilo što. U dru-gom polugodištu četvrtoga razreda pretežno se radi na usavršavanju vještine komunikacije na stranome jeziku. Teško je stoga izuzeti bilo koji ishod.

Centar je imenovao stručnu radnu skupinu u kojoj su najistaknutiji hrvatski stručnjaci u području psihometrije čiji je zadatak da sa stručnjacima iz Centra razmotre sve okol-nosti provedbe ispita i donesu smjernice za njihovo vrjednovanje. Važno nam je da sve odluke koje donosimo ili ih predlažemo Ministarstvu imaju čvrsto uporište u znan-stvenim istraživanjima i praksi te da budu povoljne za pristupnike, jer za nas je načelo pravednosti iznad svih načela i iznimno je važno u osiguranju valjanosti ispita.

Je li odluka Vlade o održavanju državne mature u ljetnom roku, koju je sigurno sugerirala ministrica Divjak, u skladu s vašim viđenjem državne mature i načinom rješavanja problema u kontekstu pandemije koronavirusa?

– Održavanje ispita državne mature niti u jednome trenutku nije bilo upitno iako su neke druge zemlje odlučile ove godine otka-zati državnu maturu. Važno je znati da zemlje koje su odlučile ove godine preskočiti držav-nu maturu, a mislim na Ujedinjenu Kralje-vinu i Nizozemsku, imaju najdužu tradiciju provedbe različitih oblika vanjskoga vrjedno-vanja. Tako se primjerice u Ujedinjenoj Kra-ljevini točno zna koliko ocjene u pojedinoj školi vrijede. I tako će se učenicima prilikom računanja prosjeka ocjena, koji će ove godine zamijeniti državnu maturu, u obzir uzeti i ta vrijednost ocjene iz pojedine škole.

Čim se u hrvatskome medijskom prostoru pojavila ideja o otkazivanju ispita državne mature i računanju prosjeka ocjena, brojni su se učenici na društvenim mrežama javili i rekli da to ne žele jer idu u takozvanu tešku školu i tvrde da njihova trojka vrijedi više od nečije četvorke ili petice. Oni smatraju da bi bili zakinuti ako bi se pri upisu na fakultete gledale samo ocjene. Zato je provedba držav-

ne mature važna, jer ona je mehanizam koji svim pristupnicima daje jednake izglede da pokažu svoje znanje. I zato državna matura nema alternativu. Ona je stožerni projekt hr-vatskog obrazovnog sustava i sigurno najveća reforma koju je hrvatski obrazovni sustav dosad proveo. Ispiti državne mature imaju snažni i nedvojbeni utjecaj na nastavu. Rezul-tati desetogodišnje provedbe ispita državne mature jedini su čvrsti i stabilni nacionalni indikatori u području obrazovanja, a ne treba zanemariti ni njezinu antikoruptivnu snagu.

Centar je tijekom razmatranja mogućih scenarija predlagao da se ispiti odgode do kolovoza ili rujna. Međutim, kako su Naci-onalni stožer civilne zaštite i Vlada odobrili provođenje ispita državna mature u lipnju, Centar je to mišljenje prihvatio. Iako se učenicima sada čini da ne će imati dovoljno vremena za pripremu, sigurna sam da će im u srpnju biti drago da su ispiti završeni i da ne moraju učiti cijelo ljeto.

Treba li ove godine državnu maturu temeljiti doista samo na ispitima iz tri obvezatna predmeta?

– Centar prati smjernice Nacionalnog stožera civilne zaštite i svakako je važno minimizirati mogućnosti zaraze i ugrozu za pristupnike, ali i sve one koji sudjeluju u pro-vedbi državne mature, a to su u prvome redu nastavnici u školama, ali i nastavnici koji rade kao ocjenjivači te svakako i djelatnici Centra.

Činjenica jest da manji broj izlazaka na ispite umanjuje i mogućnosti zaraze. Me-đutim, treba pogledati i iskustva nama bliskih zemalja, u prvome redu Slovenije. Tamo je u di-jalogu ministarstva, ispitnoga centra i sveučilišta donesena odluka da su ispiti državne mature i dalje manja prijetnja u odnosu na pisanje prijamnih ispita, a da su ujedno valjaniji instrumenti. Prijamni će ispiti biti nužni ako ne bude izbornih ispita držav-ne mature. Kompromisna bi odluka mogla biti da se ograniči broj izbornih ispita na na-čin da svaki pristupnik može izaći na najviše pet ispita uključuju-ći i obvezatne. Ali to je samo jedan prijedlog.

centar je dobio naputke iz Ministarstva te su u skladu s time napravljene izmjene. Važno je da smo do 1. svibnja izmijenili ispitne kataloge pa će pristupnicima, ali i njihovim nastavnicima biti mnogo jasnije koji su to ishodi za koje se treba pripremati. zadataka koji ispituju ishode koji se obrađuju u drugom polugodištu četvrtoga razreda ne može biti puno. Može se raditi o maksimalno dvije do tri čestice

tijekom razmatranja mogućih scenarija centar je predlagao Ministarstvu da se ispiti odgode do kolovoza ili rujna. Međutim, kako su nacionalni

stožer civilne zaštite i Vlada odobrili provođenje ispita državna mature u lipnju, centar je to

mišljenje prihvatio. iako se učenicima sad čini da ne će imati dovoljno vremena za pripremu, sigurna sam da će im u srpnju biti drago da su

ispiti završeni i da ne moraju učiti cijelo ljeto

8 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

D

postanu ovisni o ekranima, naročito kad su, zbog izoliranosti i distance, prepušteni ekranima kao jedinom sredstvu komuni-kacije s prijateljima, učiteljima, rodbinom. Saznajemo da se generacije rođene nakon 1980. godine u stručnoj literaturi nazivaju digitalnim urođenicima („digital native”), termin koji je uveo američki pedagog Marc Prensky. Oni su odrasli s računalom i inter-netom kao normalnim i sastavnim dijelom okoline, kao nekad televizijom, vodom, strujom:

– Takvom je takozvanom urođeniku prirodno biti u vezi s prijateljima i rodbinom putem e-poruka, SMS-a ili društvenih mreža. On više sati sluša glazbu uz gledanje TV-a ili igra neku videoigru. Budi ga ujutro mobitel pa odmah provjerava pristigle poruke i video-isječke. Uronjen je u tehnologiju kao sastavni dio sebe. Sigurno da posljedice takvoga života mogu biti i pozitivne i negativne. Pozitivne, jer smo informiraniji, bliži svijetu i događa-jima, dok ćemo ove druge negativne objek-tivno shvatiti tek u budućnosti – pojašnjava Maršić.

Jedno je dakle nastava na daljinu, u kojoj djeca nalaze alternativu odlasku i boravku u školi, a nešto sasvim drugo pustiti dijete da satima bude na nekom od ekrana, bez da provjeravamo što ono radi u tom digitalnome okruženju, odnosno da postanemo svjesni koliko je vremena prošlo otkako je dijete uzelo mobitel u ruke ili sjelo za laptop.

NePotreBNo oBiljeMaršić podsjeća na njemačkoga kolegu Manfreda Spitzera koji u svoj knjizi „Digi-talna demencija” ne prognozira povoljan učinak novih tehnologija na živote mlađe populacije i njihov mentalni razvoj. Glavni je problem, navodi naš sugovornik, što djeca ne izlaze iz virtualnoga, iluzionističkoga, sama po sebi već je potreba intervencija i na-por roditelja, institucija. Problem je i u tome što djeca lagano primaju i usvajaju informa-cije, ali teže dolaze do dubinskih spoznaja, jer one zahtijevaju napor, bez ugode i brze nagrade. Mozak traži događaje i u moder-nom društvu on ih dobiva kao proizvod, jasan je Maršić:

Dr. sc. Luka Maršić radi na Klinici za psi-hijatriju KBC-a Sestara milosrdnica te ima višegodišnje bogato iskustvo u radu s ovisni-cima, od kockara i alkoholičara do opijatskih ovisnika. Vrstan je praktičar kojeg ovisnici u oporavku silno poštuju. A posljednjih godina bavi se i ovisnošću o digitalnim sadržajima – internetu, računalnim igrama, mobitelima...

U vrijeme epidemije kororanvirusa, zbog kojeg su zatvorene škole, vrtići i fakulteti te je gotovo cjelokupni odgojno-obrazovni proces preseljen u sferu digitalnoga i virtualnoga, sjetih se njegove rečenice, odnosno crne pro-gnoze. Naime, radeći prije nekoliko godina temu o prevelikoj okruženosti tehnologijom i ekranima, dr. sc. Luka Maršić u razgovo-ru mi je izrazio bojazan kako ćemo početi odgajati – psihopate. Naravno, pod navod-nim znakovima, misleći pritom na odnose i interaktivnu komunikaciju između roditelja i djece koja su pretjerano zauzeta vremenskim bivanjem u toj nekoj digitalnoj iluziji.

digitalNi urođeNiCiMaršić nam danas pojašnjava da se u toj si-tuaciji, borbi sa sjenama i narcizmom ekrana u kojem se osoba utapa, ne vidi empatija ni briga za druge, pa se u tom kontekstu zaista može reći kako se javlja psihopatski oblik osobnosti.

– Takav scenarij možemo spriječiti ako stvarno i otvoreno pratimo vlastiti odnos sa stvarnošću kao i odnos naše djece koja jednostavno pripadaju svijetu koji je brži u prihvaćanju i razumijevanju tehničkoga kon-cepta stvari s kojom se igra. Ipak, vrlo često nisu sposobni ocijeniti emotivne i vremenske posljedice u pretjeranom bivanju kroz svijet fikcije, mašte, iluzije. Umjetnost igre tj. igrica, u kojoj su arhetipovi takozvane fiziološke tekućine, žudnja – ugoda, često je danas na razini kiča, u svojoj najvulgarnijoj formi, gdje je umjetnost tek manji ukras. Više je to oblik emotivne pornografije negoli ekonomski ili politički marketing, u kojem mnogi ne uspijevaju razlikovati stvarnost od iluzije. Ni lijepo i dobro od kiča, zatvarajući se ipak u virtualne svjetove koji ih pretvaraju u igračke konzumerske paradigme života.

Situacija u kojoj se nastava odvija na daljinu, u kojoj su i djeca i odrasli (učitelji, roditelji) više nego inače prikovani uz razne ekrane, mobitele, internet komunikaciju, stavlja labilnije od nas u posebni hazard i ovisnost o ekranima. Naš sugovornik upozorava da smo u današnje vrijeme izrazite vizualizacije i inače preopterećeni poluinformacijama, nebitnim detaljima, stvarima, idejama… Takav koncept realiteta, uz pojačane negativne kontekste života, može nas dovesti do gubitka unutrašnje slobode prema stvarima i sredstvima koje u svojoj strukturi nemaju nikakav biokemijski potencijal za izazivanje ovisnosti, a opet su vrlo potentni i adiktivni za čovjeka:

– Sve se može spriječiti ako naporom nadziremo svoje vrijeme i vrijeme svoje djece, koja danas moraju biti okružena tehno-logijom, ali taj nadzor vremena mora nužno postojati. Mora biti prag koji se poštuje. Ako je netko pretjerano u igri, a on jest biološki dijete te provodi vrijeme na toj platformi količinski kao odrasli, onda moramo s tim djetetom tako i razgovarati. Ozbiljno i odra-slo o njegovoj žudnji za iluzionističkim. U većini će se slučajeva na taj način proći kroz problem bez velikih posljedica.

Pitamo stoga dr. Maršića koliko se da-našnje generacije lako navuku na virtualno,

Dr. sc. luka MaršiĆ opasNosti Nastave Na daljiNu

Djeca ne će izići iz virtualnog svijeta bez pomoći roditelja

napisao branko nađ

najveća je sličnost između ovisnosti o teškim drogama i ovisnosti o virtualnome svijetu u tome što općenito ovisnik nikad nije tamo gdje bi trebao normalno biti. kad treba spavati, on ne spava, kad treba biti s obitelji, on nije tu. Drugim riječima, pripada mu samo egocentrizam prema vlastitoj disfunkcionalnoj ili patološkoj ugodi

9školskenovine

s kime se druže, koliko vremena na uređajima provode. Današnja mentalna mapa ljudske potrebe za znanjem i lijepim iščitava se u pluralizmu interneta i visoko tehničko-estet-skim igricama, upozorava ovaj stručnjak. One izazivaju afekt i strast prema lijepome i sa-svim drukčijim svjetovima koje pojedinac ili grupa žive u svome realnom svijetu napetosti, nesigurnosti, egzistencijalne uskraćenosti:

– Zato se djeca navuku na igrice i ostale ta-kozvane artistične platforme, jer su kognitiv-no nadareniji i vide bolje sam pojam lijepoga. Svijet fantazije i sjena biva im zanimljiviji od svijeta realnoga i napora te su skloniji bježa-nju iz njezine nesigurnosti. Djeca kognitivno vrlo brzo usvajaju pravila novih tehnoloških igra, ali ne mogu emotivno pratiti njiho-vu dinamiku. Ostaju u raskoraku između žuđenoga i visoko ugodnoga iluzionističkoga i onoga stvarnoga, realnoga, napornoga. Ako to ne shvatimo kao odrasli i odgovorni ljudi, mnogi će mladi imati problema u susretu s neminovnom stvarnošću koja nas sve čeka – zaključuje dr. sc. Luka Maršić.

– Da bi svijet masovnih komunikacija, reklame, mogao uspješno funkcionirati i odi-grati jednu od vodećih uloga u poluobrazova-nju masa, bilo je potrebno stvoriti mehaniz-me spajanja unutrašnjih psiholoških uporišta s vanjskim utjecajima. U vezi s takvim odnosima u liberalnom ranom kapitalizmu razvijana je teorija penetracije koja se zasniva na pojmu takozvane moždane kutije odnosno brain box. Taj je pojam značio da je potrošač, a svi smo mi potrošači, odnosno njegova svijest, paradoksalno, u isto vrijeme ograni-čena i neograničena. Na nesreću, ograničena je na broj podataka koji može primiti, ali je, nažalost, neograničena glede stvari koje može poželjeti. Jedino je sigurno, čovjek je postao sredstvo, a ne cilj.

Maršić smatra da je čovjek danas gubit-nik, ogoljeni pojedinac sa svojom lošom sudbinom, gdje mu žudnja radi i dalje, bez obzira na zadovoljenje potrebe. Zavelo ga je nepotrebno obilje. Izgubio je svoje prirodne, animalne cikličke reflekse pa višak energije i nagomilanih unutrašnjih sila koje su čest temelj frustracija pretvara u patologiju. U svrhu zadovoljenja umjetno stvorenih receptora koje naš um prepoznaje kao samo održavajući čimbenik, a time mu se objav-ljuje u biokemijskoj dinamici kao nešto što je neophodno za njegov ustroj i opstanak. Razina destrukcije razvija svoje krugove i šire u prostorima rasta tolerancije gdje mož-danu fiziološku normalu napetost ne može ostvarivati jer se umjetno stvorena potreba replicirala u prepoznavanje nepotrebnih i nebitnih koncepata, nauštrb realnih potre-ba pretvorenih u žudnju, do te mjere da je čovjek spreman biti gladan, žedan, tupav, u svrhu zadovoljenja pseudopotrebe, kao što

su želje za nepotrebnim stvarima i njihovim refleksijama.

– Takav je koncept nažalost lako namet-nuti u modernom društvu gdje djeca mogu postati žrtve žudnja koje smo im mi darovali, ne razumijevajući stvarne posljedice prema najslabijima.

Bijeg od stvarNostiIako neki stručnjaci govore da je „skida-nje” s ovisnosti o igricama i internetu isto kao „skidanje” s heroina, Maršić smatra da je usporedba ipak pretjerana. Ovisnost o teškim ilegalnim i legalnim drogama, pojašnjava, jest i tjelesno, mentalno i du-hovno stanje koje ima prag boli, fizičkih i duhovnih kriza koja su često smrtonosna. Sličnost u nekom smislu postoji kroz pojam svijesti, budući da i jedna i druga ovisnost stvaraju ropsku svijest i uzimaju širinu mogućnosti slobode:

– Najveća je sličnost između tih dviju vrsta ovisnosti u tome što općenito ovisnik nikad nije tamo gdje bi trebao normalno biti. Kad treba spavati, on ne spava, kad treba biti s obitelji, on nije tu. Drugim riječima, pripa-da mu samo egocentrizam prema vlastitoj disfunkcionalnoj ili patološkoj ugodi. Taj ih egocentrizam različito životno košta. Naža-lost, heroinska je ovisnost jedna od najtežih tragedija, patologija koja se može dogoditi pojedincu, obitelji i društvu. Ova nesupstan-cijalna ovisnost, dakle o digitalnome, ima životnu težinu, ali je bliža razumijevanju i kontroli, ako se problem shvati ozbiljno u obitelji i institucijama.

Upravo tako sve veću izloženost djece digitalnim sadržajima treba shvati ti ozbiljno. I gledati što rade kad su u virtualnome svijetu,

DuDe VaraLiceKoliko je pogrešno što roditelji sve mlađoj djeci daju mobitele i table-

te, koji služe kao „dude varalice”, da bi roditelji imali malo mira?– Nitko normalan vlastitoj ni tuđoj djeci ne želi zlo. Roditelji vrlo često iz

naivnosti i puke želje poklanjaju djeci aparate s kojima se oni mogu nositi kognitivno, spretnije i brže u nekom tehničkom usvajanju koncepta uporabe platforme. No osnovni je problem u emotivnom odnosu djeteta i same spra-ve koje dobije da se njome koristi. Jasno da takvo dijete biva zaokupljeno novom igračkom koju ne ispušta iz ruke odnosno vizualnoga i emotivnoga koncepta, razvijajući svoje iluzionističke kapacitete. To nije loše samo po sebi, dok takva djeca u određenom trenutku ne počnu zanemarivati stvarne obveze i potrebe koje se očekuju od njihove dobi. Gubi se interes za školu i druge aktivnosti, što nije neki problem djetetu, ali roditeljima i zajednici to je znak da se gubi kontrola i odgovornost prema normativima zajednice. Gole-ma zauzetost u emotivnom i vremenskom smislu djeteta u nekoj platformi koči razvoj realnih i objektivnih vještina koje ono mora usvojiti misli li postati član te zajednice. Dijete je istinski usmjereno na predmet koji obrađuje, ne zamara se kolateralnim i širim konceptom, pozicijom u nekom vremenu u kojem bi se mogla odvijati u modusima izvjesnog i neizvjesnog odnosa u samoj igri. Ono je potpuno čisto i neposredno, taktilno i mentalno, prisutno u igri i predmetu – kockica, lopta, olovka ili, kako ste rekli, duda varalica – kao da je sastavni dio i organski sjedinjen sa samom igrom.

Igra je kod djece lijepa i poželjna, dobra i u logičkom, etičkom i estetskom smislu. Međutim, postoji mogućnost da se dijete igra po načelima odraslo-ga, što katkad može biti ozbiljna disfunkcija i patologija. A kad se odrasli igra kao dijete, u pravilu to i jest. To znači da taj koncept odnosa s djecom gdje kupujemo vrijeme za sebe smirujući i oduzimajući mu mogućnost traženja igre i pažnje za stvari oko sebe može biti loše za samo dijete i za odrasloga.

Današnjem je djetetu ili tinejdžeru prirodno biti u vezi s prijateljima i rodbinom putem e-poruka, sMs-a, društvenih mreža. on nekoliko sati sluša glazbu uz gledanje tV-a, ili igra neku videoigru. budi ga ujutro mobitel pa odmah provjerava pristigle poruke i videoisječke. uronjen je u tehnologiju kao sastavni dio sebe

sve se može spriječiti ako naporom nadziremo svoje vrijeme i vrijeme svoje djece, koja danas moraju biti okružena tehnologijom, ali taj nadzor vremena mora nužno postojati. Mora biti prag koji se poštuje

10 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

napisao ivica buljan

videoigre, međutim svako je dijete različito. Stoga u PEGI-ju smatraju da su roditelji ti koji u konačnici bolje znaju što će njihovo dijete vidjeti ili doživjeti igrajući neku vide-oigru. Pokušajte pronaći sažetak ili recenziju videoigre koja će vam dati više informacija je li videoigra koju želite kupiti prikladna djete-tovoj dobi. Idealno bi bilo kad biste igru pret-hodno odigrali sami i tako najbolje prosudili je li ona primjerena vašem djetetu ili nije.

Osim sustava PEGI, komentare i preporu-ke za filmove, crtiće i medijske sadržaje koji su primjereni za dob vašeg djeteta možete pronaći i na stranicama Medijska pismenost i Common Sense media. Također, ako ste dje-tetu dopustili pristup YouTubeu, predlažemo uporabu verzije YouTube for Kids.

– Djeca, ali i roditelji, vole YouTube, jer pruža zabavne sadržaje i lako biraju što žele gledati sljedeće temeljem prijedloga koji im nudi algoritam na tom kanalu. Mnoga se dje-ca počinju koristiti YouTubeom već u prvoj godini života, iako uporaba ove digitalne plat-forme nije preporučljiva za djecu mlađu od 13 godina. YouTube je platforma osmišljena za odrasle osobe te su postavke privatnosti i većina sadržaja na njoj osmišljene za odra-sle osobe. Naš je savjet, ako zaista odlučite dopustiti svom djetetu da se koristi ovom digitalnom platformom, da dijete uputite na uporabu aplikacije YouTube for Kids koja ne pruža potpunu zaštitu od neprikladnih sadr-žaja i reklama, ali je mnogo bolja opcija od izvornog YouTubea. YouTube for Kids nudi niz roditeljskih zaštita za djecu s kojima se trebate upoznati i namjestiti ih na primjeren način za dob vašeg djeteta – navode iz Rode te dodaju kako bi djeca u dobi od pet do 11 godina trebala dnevno provesti barem sat vremena u nekim fizičkim aktivnostima.

– U trenutačnim uvjetima uzrokovanima pandemijom koronavirusa, slijedite upute zdravstvenih stručnjaka o izbjegavanju okup-ljanja i držanju udaljenosti među ljudima na jedan metar, povedite djecu u šetnje u prirodi, vozite bicikle, romobile i role te izbjegavajte mjesta gdje se okupljaju ljudi, kao što su dječ-ja igrališta. Bez obzira na vremenske prilike, izađite s djecom svaki dan na svjež zrak. Time

Svakodnevno šećemo, jer djeca ne mogu izdržati cijeli dan u kući. Na-ravno, pritom se držimo svih propisa-nih pravila za boravak na otvorenom,

a s djecom treba biti stalno na oprezu. Uvijek ih nešto zanima, a najgore je kad sretnu nekoga poznatog u šetnji. Odmah mu žele potrčati u zagrljaj pa šetnja i nije neka zabava za nas odrasle, jer stalno moramo paziti, govori mama Lenka Benčić o svom iskustvu s dvoje malodobne djece, petogodišnjim Viktorom i trogodišnjom Sarom o životu u izolaciji, dodavši:

– Vrtić i prijatelji im dakako nedostaju i stalno pitaju kad će se otvoriti vrtić, a ja im odgovaram da budu strpljivi i da će doći i taj dan.

U ovoj su situaciji roditelji djece predškol-ske dobi pred najtežim izazovom, jer stalno moraju biti angažirani oko njih. Mnogi i rade pa se moraju pobrinuti za djecu dok su oni na poslu, a ako rade od kuće, kako nam kaže mama Lenka, u jednoj ruci drže kuhaču, a u drugoj mobitel. Djeca i roditelji u ovim su uvjetima, kad je najsigurnije ostati doma, što je i opća poruka u borbi protiv koronavirusa, na velikim iskušenjima te gotovo osuđeni na televiziju, računala i mobitele. Na to upozo-ravaju i stručnjaci, ističući kako će internet mnogoj djeci biti glavna zabava tijekom ove krize, stoga izbjegnite zamke koje donosi prekomjerno vrijeme pred ekranima.

izBjeći zamke U Udruzi Roda, svjesni toga, sastavili su tekst s uputama i popisom stranica s korisnim sadržajima kako bi obiteljima pomogle da izbjegnu neke od zamki koje prekomjerno vrijeme pred ekranima i internet donose.

– Sustav oznaka PEGI, koji podržava Eu-ropska komisija i prihvaćen je širom Europe, osmišljen je kako bi pomogao roditeljima prilikom kupnje videoigara i zaštitio djecu i mlade. Prije kupnje, preuzimanja i uporabe igre ili drugog sadržaja provjerite oznaku sadržaja u sustavu PEGI te odaberite odgo-vorno u skladu s uputama i upozorenjima – navode u Udruzi te dodaju kako PEGI daje korisnicima informaciju o prikladnosti neke

raNi i PrEDškolski oDGoj i oBraZovaNjE djeca u izolaciji

izbjeći prekomjeran boravak pred ekranima i na internetu

u treNutačNim uvjetima uzrokovaNima paNdemijom koroNavirusa, slijedite upute zdravstveNih stručNjaka o izbjegavaNju okupljaNja i držaNju udaljeNosti među ljudima Na jedaN metar, povedite djecu u šetNje u prirodi, vozite bicikle, romobile i role te izbjegavajte mjesta gdje se okupljaju ljudi

11školskenovine

U DV Botinec ističu da su svjesni činje-nice da je pandemija koronavirusa donijela brigu, neizvjesnost i znatne promjene u našoj svakodnevici.

– Unatoč tome, neke od tih promjena mogu se i pozitivno odraziti na djecu i obi-telj. Uslijed otkazivanja putovanja, poslova, događaja i obveza otvara se vrijeme koje možemo posvetiti jedni drugima i provesti više vremena zajedno. Pozivamo vas da iskoristite navedeno vrijeme s vašom dje-com kako biste se još više zbližili i upoznali. Prošećite prirodom i uočite s djecom prve znakove proljeća, izvadite društvene igre, pročitajte zajedno koju slikovnicu ili knjigu, opskrbite se papirom i bojama… Na inter-netu su dostupne mnoge ideje za zajedničke kreativne i istraživačke aktivnosti za koje sada, možda, napokon imate vremena. Iako vas potičemo da što više smanjite boravak pred ekranima, predškolci bi s vama mogli popratiti i TV nastavu za prve razrede, mnogi će im sadržaji biti primjereni i za-nimljivi – poručuju djelatnici DV Botinec te dodaju kako je bitno pričati s djecom o trenutačnoj situaciji:

– Iako uglavnom ne razumiju potpuno što se događa oko njih, djeca, neovisno o dobi, osjećaju promjenu u svakodnev-noj rutini te zabrinutost odraslih osoba. Ovisno o njihovoj dobi, možete im ukratko objasniti da je neophodno na određe-no vrijeme smanjiti kontakte s drugim osobama i ostati kod kuće kako bi se što manje ljudi razboljelo. Osjećaj straha i bespomoćnosti smanjuje se ako postoji nešto što možemo napraviti kako bismo se zaštitili pa poučite djecu važnosti čestog i pravilnog pranja ruku, ne dodirivanja očiju, nosa i usta svojim rukama i slično. Na taj će način i oni dobiti osjećaj kontrole nad situacijom i osjećat će se sigurnije. Ne morate skrivati svoju zabrinutost, ali djeci je važno riječima, tonom glasa i izrazom lica prenijeti mirnoću i optimizam. Nemoj-te skrivati informacije od djece, ali nemojte ih niti previše opterećivati informacijama koje su im preteške i zbunjujuće. Jedno je od načela koja pri tome možete slijediti sljedeće – ako je dijete dovoljno veliko za pitanje, dovoljno je veliko i za odgovor.

ćete pridonijeti zdravlju cijele obitelji, no i smanjiti svoju razinu stresa – napominju iz Udruge Roda.

gruPe Na viBeru i WhatsaPPuVrtići su prazni, ali i dalje se radi. U DV Bukovac dobro su se organizirali i, kako ističe ravnateljica Gordana Lukačić, u ovoj novoj i specifičnoj situaciji imaju lijepe vijesti, kao i mnogi drugi iz ostalih zagrebačkih grad-skih vrtića koji rade u posebnim uvjetima s djecom kod kuće, a ponegdje i u vrtiću kad roditelji nemaju drugih opcija zbog radnih obveza.

– S obzirom na to da su djeca kod kuće, odgojno-obrazovni rad u Dječjem vrtiću Bukovac roditelji mogu pratiti na našoj mrež-noj stranici pod nazivom Vrtić na daljinu, u kojem je niz rubrika, koje nadopunjujemo i osmišljavamo zajedno. Tako su u rubrici Radionice roditelji i naša djeca u povodu proteklih uskrsnih blagdana mogli naći niz aktivnosti – Ususret Uskrsu, u kojima imaju pisane i slikovne upute kako ispuhati jaja, mogu upoznati novu Priču o Uskrsnom zecu, izraditi zeku od salvete... Mislili smo i na naš alternativni Montessori program koji djeci nudi uskrsne aktivnosti. Naravno da nam je uvijek svima dobrodošao i Kreativni kutak te sklop aktivnosti Proljeće, u kojem tako-đer našoj i svoj drugoj zainteresiranoj djeci nudimo zabavu i učenje na daljinu. Zdrav-stveni kutić upućuje naše malene u pravilno pranje ruku i prikazuje djeci slikovnicu Moje ime je Korona virus. Nismo zaboravili naše predškolce, čijim roditeljima za rad kod kuće nudimo Vježbe za razvoj predmatematičkih vještina, Vježbe za razvoj grafomotorike te Vježbe za razvoj predčitalačkih vještina. Ta-kođer se mogu zabaviti aktivnostima za poti-canje govora te rješavati zagonetke – navodi Lukačić te dodaje kako i njihova potencijalno darovita i sva ostala djeca mogu pokušati izvoditi pokuse koje osobito vole, a kako to činiti detaljno im je objašnjeno uz fotografiju.

– Pokusi također potiču razvoj divergen-tnog mišljenja. Tu je i galerija dječjih radova koje nam pošalju te projekt Duga u sklo-pu kojeg djeca mogu nacrtati, naslikati ili izraditi dugu i staviti je na prozor, čime smo se uključili u međunarodni projekt nastao u Njemačkoj. Duga koja dolazi poslije kiše pri-kazuje radost povratka u vrtiće i škole nakon koronavirusa. Uz navedeno, naše je Savjeto-valište za roditelje kao podrška roditeljstvu obogaćeno aktualnim temama: Što roditelj može učiniti na planu socio-emocionalnog razvoja, Savjeti za roditelje djece s teškoća-ma u razvoju, Savjeti za poticanje senzorno integrativnog okruženja te besplatno tele-

fonsko savjetovanje i podrška roditeljima Centra za rehabilitaciju ERF-a. Odgojitelji i stručni suradnici putem grupa na Viberu ili WhatsAppu u stalnom su kontaktu s djecom i roditeljima uz dopunske tjedne i dnevne aktivnosti i ideje – navodi Lukačić.

I u DV Malešnica organizirali su odgojno-obrazovni rad na daljinu. Kako nam je kazala ravnateljica vrtića Jadranka Palac Filipović, ona i pedagoginje, psihologinja, defektolo-ginja, logopetkinja i zdravstvena voditeljica, a napose odgojitelji djece pružat će potporu roditeljima u ovoj složenoj situaciji.

logoPedski rad Na daljiNu– Odgojitelji će putem različitih komunikacij-skih kanala nastojati održavati vezu s djecom, a roditeljima pomoći da lakše prebrode krizu. Odgojne skupine koje nisu prakticirale ova-kav oblik komunikacije s roditeljima pokre-nuti će je u sljedećih nekoliko dana – navode iz DV Malešnica te dodaju da će sadržaji komunikacije biti usmjereni na stvaranje pozitivnog ozračja, pedagoške materijale i ideje za rad roditelja s djecom kod kuće, prijedloge aktivnosti djece i roditelja – pje-smice, brojalice, pokretne igre, male scenske improvizacije, prijedlog priča i slikovnica, upute za izradu pojedinih sredstava za igru, obilježavanje važnih datuma, blagdana, pra-znika i dr. te prijedloge za roditelje o kvalitet-nim odgojno-obrazovnim, dokumentarnim i sličnim videomaterijalima na svim medijskim platformama.

U DV Malešnica omogućili su i rad logo-peda na daljinu logopeda pa su organizirali logopedske vježbe putem Skypea.

– Odgojitelji odgojno-obrazovni rad planiraju sukladno razvojnim potrebama i interesima djece, odnosno njihovu trenutač-nom psihofizičkom statusu. Svi sadržaji koje će roditelji dobiti bit će planirani i izabrani po tom načelu kako bi i u ovoj situaciji s odgoji-teljima u partnerskom odnosu mogli zajedno podupirali cjeloviti razvoj djeteta – ističu iz DV Malešnica.

prograM VirtuaLne poDrškeV rlo su inovativno novonastaloj situaciji pristupili u Dječjem vrtiću Sla-

vuj iz Svete Nedelje, „otvorivši” vrtić u vrtiću – virtualni vrtić. U njemu je 14 zatvorenih WhatsApp grupa te po jedna Google učionica i Padlet grupa, dakle ukupno 16 virtualnih odgojno-obrazovnih skupina. Na njihovim inter-netskim stranicama korisnicima je dostupan i program virtualne podrške.

– Povezali smo se s našom djecom, razmijenili pozdrave, ispričali jedni drugima svoja iskustva. Odgojiteljice su pozdravile djecu, pitale ih kako su, kako provode vrijeme dok nisu u vrtiću… Djeca su uz pomoć roditelja poslala svoje fotografije, snimke onoga što rade, poslali snimljene poruke odgojite-ljicama i prijateljima u skupini. Najčešće se moglo čuti „Falite nam”, „Jedva čekamo da opet idemo u vrtić”, „Nedostaju mi prijatelji”... Odgojiteljice će odsad svakodnevno s djecom i roditeljima biti povezane od 8 do 16 sati, svaki će dan za njih pripremiti prijedlog aktivnosti koju mogu provesti uz pomoć svojih roditelja, a djeca će u grupu slati fotografije i snimke radova i provedenih aktivnosti…

– Da nam je netko prije mjesec dana rekao da ćemo raditi u vrtiću na daljinu mnogi bi se od nas samo nasmijali i odmahnuli rukom. Danas znamo da je sve moguće, naročito da je moguće pomaknuti granice i napraviti stvari koje smo mislili da nikad ne ćemo. Mi smo odgojitelji, odgojno-obrazovni radnici školovani za neposredni rad s djecom u vrtiću, a danas smo doka-zali da i u ovom teškom vremenu svojom fleksibilnošću možemo doprijeti do naše djece i na daljinu. U posljednja dva tjedna svladavali smo mnoge digitalne alate, takoreći gutali webinare o nastavi na daljinu, a neki su radili prve korake u komunikacijskim aplikacijama. Tijekom tog procesa bilo je trenutaka kad smo se pitali hoćemo li moći i kako ćemo to uspjeti, ali želja da dopremo do naše djece bila je motiv da ne odustanemo. I danas kad smo do tog prvog cilja stigli veselje je neizmjerno, srca su puna radosti jer pono-vo, barem na daljinu, radimo svoj posao. Moram vam reći da je mnogo teže i zahtijeva mnogo više vremena nego kad smo s djecom u našim sobama dnevnog boravka. Sljedeći je cilj da zajedno izdržimo ovo vrijeme izolacije, a kad prođe zajedničkoj igri ne će biti kraja, navode u DV Slavuj.

s obzirom Na to da su djeca kod kuće, odgojNo-obrazovNi rad u dječjem

vrtiću bukovac roditelji mogu pratiti Na Našoj mrežNoj straNici pod

Nazivom vrtić Na daljiNu, u kojem je Niz rubrika, koje NadopuNjujemo i

osmišljavamo zajedNoravNateljica dv bukovac gordaNa lukačić

12 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

napisala silvija crnković, stručna suradnica psihologinja oš julija kempfa, požega

Osnovna škola Julija Kempfa iz Požege od 25. do 30. ožujka među svojim je učeni-cima provela online anketiranje, čime je željela ispitati stavove učenika o održava-

nju nastave na daljinu, kao i mehanizme nošenja uče-nika sa psihološkim utjecajem izolacije i suočavanja s činjenicom da smo svi izloženi mogućnošću zaraze koronavirusom. Školske psihologinje Silvija Crnković i Ana Helena Galić navode da je cilj ispitivanja bio dobiti podatke koji bi olakšali daljnje izvođenje ova-kvog oblika nastave, ali isto tako i podatke koliko je i u kojem području učenicima u ovom trenutku potrebna psihološka podrška kako bi ovo krizno razdoblje prošli sa što manje štetnih posljedica. Ispitivanje je bilo ano-nimno, u njemu je sudjelovalo 285 učenika od 4. do 8. razreda naše škole.

Većina ispitanih učenika, njih čak 73 posto, navodi da su prilično ili u potpunosti zadovoljni ovakvim načinom održavanja nastave što je svakako dobra povratna informacija našim nastavnicima u smislu potvrde da dobro odrađuju ovaj nimalo lak posao pre-nošenja znanja i informacija bez izravne komunikacije s učenicima.

Važan je podatak i količina vremena koja je učeni-cima potrebna za izvršavanje svih obveza i zadataka koje dobiju svakodnevno od svojih nastavnika. Najveći dio učenika, njih 34,6 posto, za to potroši od dva do tri sata dnevno, 27,1 posto učenika od jedan do dva sata dnevno, ali postoji i određeni postotak učenika kojima je potrebno i više od četiri sata dnevno za izradu svih zadataka i školskih dužnosti, što je važan podatak u svrhu rasterećenja ili dodatne pomoći onim učenicima kojima ovakav oblik nastave stvara dodatne teškoće ili pak imaju i inače teškoća s usvajanjem nastavnoga gradiva.

Više od polovice učenika (njih 65,6 posto) navodi da im nije teško pratiti nastavu na daljinu, a ostali dio učenika navodi da im teškoće stvaraju sljedeće kom-ponente: nedostatak izravne komunikacije s nastavni-kom, problemi s tehnologijom i kvalitetom internetske veze, prevelik opseg dnevnoga gradiva te ometanje ukućana pri rješavanju zadataka.

Učenike smo pitali i koji im je predmet najteže, a koji najlakše pratiti tijekom nastave na daljinu i zbog čega. Najteže im je pratiti nastavu matematike te im ujedno i najviše vremena odlazi na rješava-nje zadataka iz matematike. Matematika je zbog apstraktnosti sadržaja specifičan predmet pri čemu učenicima najviše nedostaje obostrana izravna komunikacija putem koje bi učenici mogli dobiti dodatno objašnjenje kad naiđu na teškoće u rješa-vanju nekog zadatka. Pa kažu: „Matematika, jer mi nitko ne može objasniti kako se rješava zadatak, a u udžbeniku baš nema mnogo primjera za rješavanje.”

A lako im je pratiti predmete koji su konkretni, lako razumljivi poput povijesti i geografije.

Mnogo je učenika zabrinuto i načinom ocjenjiva-nja i vrjednovanja njihovih postignuća, što je sasvim realna briga, osobito za učenike osmih razreda pred kojima je odluka o upisu u srednju školu. 5555

Vrlo nam je važno bilo od učenika dobiti i infor-macije o njihovoj trenutačnoj upućenosti u stanje o zarazi koronavirusom, načinu na koji dolaze do tih informacija te emocionalnim teškoćama koje ova pandemija i trenutačna izolacija kod njih može

uzrokovati.Više od polovice učenika (56,1 posto) navodi da

do informacija o koronavirusu dolazi putem televi-zije, idući je izvor informacija internet, zatim rodi-telji, društvene mreže, prijatelji i ostalo. Ovaj nam je podatak bitan i u smislu apela prema roditeljima, gdje opet naglašavamo važnost odgovarajućeg informiranja djece i razgovora s njima, ovisno naravno o dobi djete-ta. Izrazito je velika uloga roditelja u ovom trenutku da djeci objasne kako je važno kritički pristupati mnoš-tvu informacija koje nam se svakodnevno plasiraju. Informiranje bi trebalo ograničiti na dva puta dnevno, a informacije tražiti samo na relevantnim i provjere-nim mjestima kao što su primjerice stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Lažne i neprovjerene in-formacije pojačavaju osjećaj straha, tjeskobe i neizvje-snosti, koji je ionako već jednim dijelom prisutan kod učenika.

Podatci iz ovog anketiranja govore nam da 50 posto ispitanih učenika osjeća da se nema čemu veseliti i da trenutačno ne mogu napraviti mnogo toga, čak 36 posto njih osjeća se tužno i potišteno, a kod velikog broja njih (43 posto) postoji briga da bi se mogli razboljeti. Ovo su podatci koji su dodatni poticaj stručnoj službi naše škole da i dalje nasta-vimo pružati psihološku podršku našim učenicima kako individualno, tako i putem različitih radionica, tematskih satova razrednika, savjetodavnih tekstova za roditelje.

Ono što je u ovoj situaciji barem malo ohrabrujuće jest podatak da 90,3 posto učenika navodi da u svojoj okolini ima nekoga s kime može razgovarati o stvari-ma koje ih muče.

Jako su nas razveselili odgovori učenika na pita-nje što ih trenutačno veseli i opušta. Veliki dio njih napominje da su sretni jer su zajedno kod kuće i jer je obitelj na okupu, većinu opušta provođenje vremena na društvenim mrežama, razgovor s prijateljima pu-tem mobitela, igranje igrica, gledanje filmova, čitanje, slušanje glazbe, sviranje, crtanje. Važno je ponovno ov-dje potaknuti roditelje da kvalitetno provode vrijeme sa svojom djecom kod kuće, jer to što smo zajedno svi u istom prostoru ne mora automatski značiti i da svoje vrijeme posvećujemo djeci.

Učenicima je dana mogućnost da sami navedu sve svoje prijedloge, komentare i pitanja u vezi s daljnjim održavanjem nastave na daljinu. U tom dijelu najviše učenika navodi da se što prije želi vratiti u školske klupe, među svoje prijatelje i normalno školsko okru-ženje.

Posljednjim pitanjem učenici su i nama vratili optimizam, naime njih 68,5 posto vjeruje da će epidemija koronavirusa završiti uskoro i da će se život vratiti u normalu kao što je bio i prije pojave epidemije, čime apsolutno podržavaju stav većine stručnjaka mentalnog zdravlja koji kaže „i ova će kriza proći”, ali dok traje važno je paziti na to kako se osjećamo, kako razmišljamo i čuvati svoje men-talno zdravlje.

Čuvajte se, ostanite kod kuće i nadamo se da ćemo u školama ubrzo ponovno vidjeti i čuti dječje osmijehe!

zaNimljivo istraživaNje oš julije kempfa, požega

djeca se žele što prije vratiti u škole

djeci je Najteže pratiti Nastavu matematike te im ujedNo Najviše vremeNa odlazi Na rješavaNje

zadataka iz matematike. matematika je zbog

apstraktNosti sadržaja specifičaN predmet pri čemu učeNicima Najviše Nedostaje

obostraNa izravNa komuNikacija

13školskenovine

napisao ivica buljan

Juraja u uspjesima prati upravo njegov otac Ivica, koji je i nacionalni predstavnik Hrvatske u savezu RoboCup. Istaknuo je kako je ove godine bila najveća konku-

rencija sa čak 35 ekipa, od kojih su najjači japanski, njemački i kineski timovi koji rade vrhunske stvari i napredni su u mnogim područjima. Dodao je kako je ovo već druga godina zaredom da su hrvatski roboti najbolji na svijetu.

– Svaka nagrada koju dodijeli Ministarstvo znanosti i obrazovanja daje mi poticaj za daljnjim radom, pa tako i Oskar znanja. On mnogo više znači učenicima nego nama uči-teljima. Učitelji bi od ministarstva očekivali više financijsku podršku tako da s učenicima samo rade i manje se brinu za materijal i organizaciju natjecateljskih putovanja – rekao nam je tata Ivica i dodao:

– Uspjesi mojih učenika na svjetskim i eu-ropskim natjecanjima znače mi mnogo više nego kad su hrvatski nogometaši bili drugi na svijetu. Ne mogu vam opisati što se događa u srcu mentora kad učenik postane svjetski prvak. Naučiti dijete i dati mu znanje, postići da bude bolji od ostatka djece iz cijelog svijeta doista je neprocjenjivo.

Juraj ističe da je od malih nogu volio slagati robote.

– Jako me je privlačilo njihovo samostalno kretanje, pa sam stoga u petom razredu kre-nuo u školu robotike. U šestom razredu išao sam na mnoga natjecanja te sam na svom prvom natjecanju, u Rusiji, osvojio tek deseto mjesto, ali ti su me moji početni rezultati mo-tivirali za daljnji rad i nakon samo jedne go-dine intenzivnog bavljenja robotikom počeo sam osvajati vrhunska mjesta na najprestiž-nijim RoboCup natjecanjima. Naravno da su mi osvojena priznanja i medalje godile, ali že-

lja za učenjem i napredovanjem bile su glavni motiv – navodi Juraj, koji ističe da je suradnja između njega i oca uvijek bila izvrsna:

– Kad god bismo išli na radionice, on bi mi bio profesor, isto kao i svim učenicima ondje. Nema nikakvih mana kod toga, a ni predno-sti zato što mi je na svakoj radionici najprije bio profesor, a tek kad smo stigli kući otac.

FiNaNCije i eNergija Juraj ističe da škola oduvijek prati njegove uspjehe i svakodnevno mu pomaže da postiže najkvalitetnije rezultate, počevši od učenja i nastavnoga gradiva, pa do izlaženja ususret kad mora izostati zbog nekog natjecanja. Dodaje da je njemu uvijek bilo lijepo raditi s nastavnicima i mentorima zato što su mu omogućili stjecanje znanja, napredovanje, a i dali na raspolaganje pribor i opremu koja mu je bila potrebna za razvijanje vještina u robotici.

Mentor Kolarić ističe da rad s nadarenim učenicima zahtijeva financijska ulaganja te mnogo energije i vremena.

– Na kraju nemate vremena za sebe. Od-gajati prvake najteži je posao na svijetu, ali ujedno najljepši. Kolege, mentori uvijek su podrška i osjećaji bez prijatelja ne bi imali vrijednost. Mi nismo samo osvajali natjeca-nja, mi smo ujedno stekli razna prijateljstva širom svijeta. Sad imamo prijatelje na svim kontinentima, a učenici, mentori i roditelji postali su velika robotička obitelj – navodi Ivica Kolarić.

Posebno je zahvalan sponzorima koji im omogućavaju da rade na istraživanjima, pružajući im donacijska sredstva pomoću kojih nabavljaju materijal za izradu robota te kasnije za poboljšanja.

– Primjerice, u Soccer beginner ove smo godine uložili oko sto tisuća kuna, izradili smo 10 robota s istim senzorima i od tih 10 robota najboljeg smo upotrijebili na europ-skom natjecanju u Hannoveru. Zahvaliti treba i roditeljima koji su donacijama također pomagali u nabavci materijala. Veliko hvala svima koji su u bilo kojem obliku pomagali, posebno tvrtki Gebrüder weiss te Školskoj knjizi i Gradu Varaždinu, čija smo imena kao ekipe nosili na europskim i svjetskim natje-canjima. Zbog nedostatka financija, bilo je tu mnogo napetih situacija, ali sve smo preživje-li, posebice ove godine, kad smo uzdignutih glava slavili vrhunske rezultate – ponosno govori tata Kolarić.

Juraj s druge strane ističe vrijeme, volju i trud koje ulažu mentori, a i sami učenici, sve kako bih on, a i sva druga djeca postigli ovakve izvrsne rezultate.

– Samo ću napomenuti da je katkad bilo i više od osam sati robotike dnevno te skoro svaki vikend rad i vježbanje na radionicama. Planiram nastaviti razvijati svoja znanja u robo-tici te naučeno predstaviti ove godine na svjet-skom natjecanju u robotici, koje će se održati u Francuskoj, gdje mi je želja ponovno osvojiti neko vrhunsko mjesto – zaključuje vrijedni mladi osnovac, koji će iduće godine zakoračiti u „odrasliji” svijet i upisati srednju školu.

Četverostruki dobitnik Oskara znanja Juraj Kolarić uspjehe iz robotike niže iz godine u godinu. Trenutačno učenik osmog razreda

Šeste osnovne škole Varaždin, a u njegovim ga uspjesima i na natjecanjima prati men-tor, ujedno otac Ivica Kolarić, dugogodišnji izbornik Hrvatske robotičke reprezentacije i nezaobilazno ime u uspjesima naših mladih robotičara.

Jurajev je popis osvojenih prvih i drugih mjesta dugačak. Prva je mjesta osvojio na svjetskim natjecanjima u Kanadi, Austriji i Sloveniji te na europskima u Italiji i Rusiji, dok je drugi bio na svjetskom natjecanju u Australiji te na natjecanju u Austriji.

usPjeŠNi siN i otaC Juraj kaže kako za njega dobitak Oskara zna-nja znači mnogo.

– Time mi je država dala do znanja da prati moje uspjehe i da to što radim podržava i odgovarajuće nagrađuje. Osjećaj je izvanre-dan, a osjećao sam se i u neku ruku poča-šćen i ponosan zato što je uvijek bilo mnogo konkurencije i morao sam se uvijek boriti za prvo mjesto – kaže nam skromni i ne odviše rječiti Juraj, koji radije progovara svojim umijećem u robotici, a na upit što ga motivira za natjecanja kaže:

– Motivira me činjenica da još uvijek ima mnogo prostora za napredak, mogu se razvi-jati u obrazovnom i profesionalnom smislu, a isto tako škola mi daje podršku i motivira me i putem redovite nastave, na kojoj mogu naučiti mnogo toga vezanoga za robotiku, posebice zastupljenost robotike u tehničkom programu.

NaDarENi uČENici i NjiHovi MENtori juraj kolarić – šesta osNovNa škola varaždiN

uspjesi učenika važniji i od najvećih sportskih postignuća Motivira me činjenica da još uvijek ima mnogo prostora za napredak, mogu se razvijati u obrazovnom i profesionalnom

smislu, a isto tako škola mi daje podršku i motivira me i putem redovite nastave, na kojoj mogu naučiti mnogo toga vezanoga za robotiku, posebice zastupljenost robotike u tehničkom programu – juraj kolarić

škoLa za MobiLnost i izVrsnostRavnatelj Šeste osnovne škole Varaždin Mario Stančić ističe kako

podržavajući nadarene učenike žele pružiti kvalitetnu obvezatnu nastavu te dodatnu nastavu iz svih predmeta.

– Nastojimo im pružiti široku lepezu izvannastavnih aktivnosti koje su prikladne za sve njihove sklonosti. Preciznije, naša svakodnevna nastavna praksa podrazumijeva poučavanje i učenje temeljeno na istraživanjima, su-radnji i iskustvu, dok su naše izvannastavne aktivnosti povezane s područ-jima znanosti, kulture, sporta, umjetnosti, ekologije i volontiranja. Svake godine gotovo stotinu naših učenika, što je oko 10 posto od ukupnog broja učenika u školi, sudjeluje na državnim natjecanjima iz različitih predmeta. Provodeći sve gore navedeno, namjera je omogućiti našim učenicima da ostvare svoj puni potencijal, izvrsnost i otkriju svoje snage i kvalitete – rekao je Stančić te dodao kako mnogo polažu na upoznavanje EU kulturnih vrijednosti.

– Želimo omogućiti višestruke mobilnosti naših učitelja i učenika u razli-čite zemlje EU-a: Njemačku, Italiju, Irsku, Finsku, Švedsku, Češku, Slovačku, Španjolsku i Portugal. Ujedno smo postali škola partner i odredište za mo-bilnosti naših partnera iz Njemačke, Italije i Austrije. Nastavljamo također partnersku suradnju i mobilnost s OŠ Ljudski vrt iz Ptuja te SŠ iz Wielunja u Poljskoj.

odgajati Prvake

Najteži je PosaoNa svijetu, ali

ujedNo iNajljePŠi

14 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Može li se ugovor o radu na određeno vrijeme do 60 dana prekinuti prije isteka 60 dana? Na upražnjeno radno mjesto kuharice zaposlili smo osobu do dobivanja suglasnosti MZO-a koju još nismo dobili. Zbog održavanja nastave na daljinu škola trenutačno nema potrebu za obavljanjem poslova kuharice. Možemo li i kako prekinuti taj ugovor o radu?

Prema članku 107. stavku 11. podstavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 136/14 – RUSRH, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka (zasnivanje radnog odnosa bez natječa-ja) radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja: na određeno vrijeme, kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne

dulje od 60 dana. Prema navedenoj zakonskoj odredbi, radni odnos na određeno vrijeme iznimno se može zasnovati bez natječaja sklapanjem ugovora o radu na određeno vrijeme kad obavljanje poslova ne trpi odgo-du do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili drugi propisani način, ali ne dulje od 60 dana, što znači da ugovor o radu nije sklopljen na 60 dana nego najdulje do 60 dana. To znači da tako sklopljen ugovor o radu može prestati i prije isteka 60 dana, ako se zasnuje radni odnos temeljem natječaja ili na drugi propisani način (npr. sklapanjem ugovora temeljem Kolektivnog ugovora ili sklapanjem ugovora o radu s osobom koja je organizacijski višak i koju je u školsku ustanovu uputilo nadležno tijelo u županiji odnosno Gradski ured prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi). Također, navedeni ugovor o radu na određeno vrijeme može prestati i u slučaju kad ne postoje poslovi čije obavljanje ne trpi odgo-du, kao što je slučaj s kuharicom za koju škola nema potrebe. Stoga možete prekinuti takav ugovor o radu i u obavijesti o prestanku ugovora o radu na odre-đeno vrijeme navesti da ugovor o radu prestaje zbog promijenjenih okolnosti te nepostojanja poslova čije obavljanje ne trpi odgodu.

Pripravnica je najavila odlazak na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći. Utječe li njezino bolovanje i kasnije rodiljni i roditeljski dopust na rok za pola-ganje stručnog ispita?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2018. godine promijenjeni su članci 108. – 110. glede roka za polaganje stručnog ispita. Prema članku 108. stavku 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 136/14 – RUSRH, 152/14, 7/17, 68/18 i 98/19) pripravnik je dužan položiti stručni ispit u roku od godine dana od isteka pripravničkog staža. Rok za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojitelj-skog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad. U skladu s navedenim pripravnici će biti produžen rok za polaganje stručnog ispita.

/ praVo /

napisala olivera Marinković, dipl. jur.

kreatiVnost i HuMor

Unatoč pandemiji, mnogi ljudi nisu klonuli duhom, šale se na račun koronavirusa. Vicevi, dosjetke, mali filmovi ovih su dana preplavili mobitele i društvene mreže. Humor i smijeh univerzalna su ljudska isku-stva koja se pojavljuju u svim kulturama. Humor ima povoljne učinke na zdravlje, jer štiti od negativ-nih utjecaja stresa i ublažava tjelesnu i emocionalnu bol. Smijeh nakon humora djeluje relaksirajuće, umanjuje strah, tugu i anksioznost. Omogućuje nam realniju procjenu situacije i distanciranje od stresa.

Vicevi i humor stvaraju otpornost na stres i zaustav-ljaju paniku. Humor je bitna komponenta mentalnog zdravlja, pomaže nam u suočavanju sa stresom i štiti nas od pesimizma i zabrinutosti radi različitih životnih pitanja, pa njegova primjena i u suočavanju sa stresom vezanim uz COVID-19 može imati brojne pozitivne posljedice. Riječ humor dolazi iz latinskog jezika, a označava likvor, vlagu ili paru. Također, riječ humor ima značenje snage ili hira. To je oblik zabave i vrsta ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnima. Posljednjih godina mnoga su istra-živanja potvrdila pozitivan utjecaj humora na zdravlje ljudi. Nekoliko studija pokazuje pozitivnu korelaciju između humora i boljeg nošenja sa stresom, poboljša-nja imuniteta, kardiovaskularne i respiratorne funkci-je, smanjenja anksioznosti i depresije. S evolucijskog stajališta humor je važan za opstanak. Različiti aspekti humora, poput pretvaranja negativnog u pozitivno, optimizam i nada učinkovite su strategije suočavanja. Pozitivnom procjenom i realističnijim kognitivnim

procesiranjem informacija humor dovodi do kogni-tivno-afektivne promjene i omogućuje pojedincu suočavanje s izazovnom ili zastrašujućom situacijom, a da ga pri tom ne preplave neugodni osjećaji. Tri su glavne teorije koje objašnjavaju ulogu humora: teorija olakšanja za koju je smijeh tjelesno i psihičko oslobađanje napetosti; teorija nepodudarnosti čija je osnovna misao da humor proizlazi iz nepodudar-nosti onoga što znamo ili očekujemo s onime što se uistinu dogodi te teorija superiornosti koja humor vidi kao pokazivanje nadmoći nad drugima. Svaka teorija analizira ulogu humora u određenim situaci-jama. Za humor olakšanja napetosti to su socijalne situacije, humor nepodudarnosti važan je za zauzi-manje nove perspektive, a humor superiornosti za kritiziranje drugih ili povezivanje grupe. Doživljaj i razumijevanje humora ovisi o kognitivnim sposob-nostima kao što su pažnja, radna memorija, mental-na fleksibilnost, verbalno apstraktno mišljenje, ali i o emocionalnom stanju osobe i sposobnosti doživlja-vanja pozitivnih emocija.

Malo je onih koji se ne vole smijati, malo tko ne voli čuti dobru dosjetku ili vic. Pokazalo se da je i primjena humora dobra strategija za nošenje sa svakodnevnim stresom i da su osobe koje se njime koriste pri suočavanju sa stresom zadovoljnije i manje anksiozne. Stoga ovu kolumnu završavamo humorom na račun aktualne nastave na daljinu.

Pita otac: „Sine zašto ne ideš u školu?”, a sin odgo-vara: „Ne mogu naći daljinski!”

Zna se da su vitamini važni sastojci hrane, koji već u vrlo malim količinama pomažu da se održava normalan rad organizma te da moramo voditi brigu o tome da konzumiramo namirnice bogate vitami-nima. Ima ljudi koji u potrazi za zdravljem posežu za dodatnim dozama vitamina u različitim prepara-tima, ne misleći da takvim postupcima mogu znatno naškoditi svom organizmu. Danas su nam vitamini dostupni na mnogim mjestima, i to bez recepata. Zato je više nego ikad prije važno da ljudi budu dobro informirani o njihovim mogućim pogrjšnim primjenama i zloupotrebama.

Jedan je oblik pogrješne primjene uzimanje vitamina u količinama većima nego što su potrebe organizma, u takozvanim megadozama. Ponuđeni kao rješenje za gotovo svaku nezgodu koja nas za-desi – uglavnom za stanja za koja ne postoji sigurno medicinsko liječenje – tako primijenjeni i dozirani po principu „sam svoj liječnik” mogu imati štetne, čak i kobne posljedice, često gore nego sama bolest koju se željelo liječiti.

Vitamini reguliraju i olakšavaju stotine metabolič-kih reakcija u tijelu. Kad čovjek primi previše od ne-kog određenog vitamina bilo putem hrane ili tableta, višak se izluči mokraćom ili se uskladišti u masno tkivo ili organ. U slučaju uskladištenja vitamin više ne djeluje kao važna tvar u hrani, nego kao lijek, proizvodeći medicinske učinke sa svim opasnostima i nesigurnostima koje idu s njima. Više od 80 posto ljudi prehladi se barem jedanput godišnje, ali posebno

djelotvornih lijekova za to stanje nemamo. Međutim, dvostruki nobelovac Linus Pauling tvrdio je da dnev-ne dodatne doze vitamina C mogu smanjiti učestalost prehlade i drugih poteškoća u dišnim putevima, da mogu zaustaviti bolest u samom početku ili pomoći da se prehlada uopće ne pojavi. On i njegovi istomi-šljenici preporučuju dnevno velike doze tog vitamina – 1 do 14 grama – što je do 60 puta više od dosad preporučivanih doza, a kod prvih simptoma prehlade još i više. Međutim, sve ove tvrdnje još uvijek nisu dobile znanstvenu potvrdu.

One koji gledaju na primjenu velikih doza vitami-na C u borbi protiv prehlade kao na neku bezopasnu praksu treba upozoriti na stvarne i teorijske hazarde. Najčešći su simptomi kod uzimanja prevelikih doza mučnina i proljev, a mogu se pojaviti i bubrežni kamenci. Također, takve visoke razine vitamina C u organizmu mogu razarati druge važne tvari u hrani, kao što je, na primjer, vitamin B12. Osim toga, ispi-tivanja su pokazala da uzimanje prevelikih količina vitamina C povećava i potrebe organizma za vita-minom E. Onaj koji se već adaptirao na visoke doze vitamina C, pa onda prijeđe na normalne doze može oboljeti od vrlo ozbiljnog oboljenja – skorbuta.

Možda je najbolje rješenje srednji put: redovito uzimanje umjereno povećanih količina vitamina C ili samo u vrijeme oboljenja. Preporučuje se od pola do jedan gram dnevno. Ovaj režim primjene može ponešto olakšati simptome, ali vjerojatno ne će sma-njiti učestalost prehlade.

/ psiHoLogija ////////////////////////////////////////////////////////////

humOr je bitna kOmpOnenta mentalnOg zdravlja, pOmaže nam u

suOčavanju sa stresOm i štiti nas Od pesimizma i zabrinutOsti radi različitih živOtnih pitanja

/ zDraV žiVot /////////////////////////////////////////////////////////////

danas su nam vitamini dOstupni na mnOgim mjestima, i tO bez

recepata. zatO je važnO da budemO infOrmirani O njihOvim mOgućim

primjenama i zlOupOtrebama

napisala sanja režek, profesor psiholog

napisao dr. ivo belan

ugOvOr O radu na OdređenO vrijeme mOže prestati i u slučaju

kada ne pOstOje pOslOvi čije Obavljanje ne trpi OdgOdu, kaO

štO je slučaj s kuharicOm za kOju škOla nema pOtrebe

oprezno s VitaMiniMa

prekiD ugoVora o raDu prije isteka roka

15školskenovine

bogata tradicija Njeguje se ulagaNjem

u Nova zNaNja

Osnovna škola Kraljevica u isto-imenom primorskom mjestu nedaleko od Rijeke obilježila je nedavno visoku obljetnicu – čak

240 godina organiziranog školstva. U sklopu te proslave upriličena je tematska izložba o povijesti školstva u Kraljevici, predstavljana je slikovnica Moja Kraljevica nastala u sklopu izvannastavnih aktivnosti literarne i likovne grupe škole te je održana svečana sjednica kojoj su nazočili brojni bivši zaposlenici škole i uzvanici.

Kako su otkrivali bogatu povijest škol-stva i pripremali proslavu, djelatnici škole postajali su sve svjesniji važnosti ovoga velikog jubileja, čitajući ljetopise ili spome-nice škole, stavljajući te zapise iz ljetopisa u kontekst društveno-povijesnih prilika vremena u kojem je djelovalo školstvo u Kraljevici.

zdrave Navike važNije od oCjeNaTijekom povijesti škola je mijenjala nazive i lokacije, no brižljiv i vrijedan rad prosvjet-nih djelatnika tijekom bogate povijesti škole ostao je isti, istog žara i istog cilja ili ishoda, uvijek usmjerenog na dobrobit učenika. Isto je i danas, kad posljednjih mjesec dana svoj prosvjetarski nerv i htijenje usmjeravaju

svojim učenicima kao i drugi u zemlji – kroz nastavu na daljinu.

Škola u ovome malenome mjestu osnova-na je zapravo kao jedna od prvih narodnih škola u Primorju. Stoga su djelatnici današ-nje OŠ Kraljevica odlučni u nastavljanju te bogate prosvjetarske tradicije i ustrojili su svoju školu kao vrsnu kuću odgoja i obra-zovanja. Unatoč činjenici da se u OŠ Kra-ljevica tijekom posljednjih nekoliko godina smanjio broj učenika, sigurno mogu po nekim sadašnjim pokazateljima očekivati ponovno povećanje broja djece u klupama škole, otkriva nam ravnatelj Davor Juriša. Kraljevica je grad koji ima bogatu kultur-no-povijesnu baštinu ponajprije vezano za Frankopane, ali i brodogradilište koje ima iznimno bogatu tradiciju i koje je nakon nekoliko godina uspavanosti opet uhvatilo veliki zamah. Ponosni su, kaže prvi čovjek škole, na svoju povijest i uvijek je ističu, ali su i svjesni da samim time moraju dati još više u svakom trenutku svoga djelova-nja i svjesno graditi budućnost naše škole. Ravnatelj Juriša u Osnovnoj školi Kraljevica počeo je raditi u siječnju 1999. na mjestu učitelja tjelesne i zdravstvene kulture, a na radnom je mjestu ravnatelja od rujna prošle godine.

napisao branko nađ

odlučNi smo u NastavljaNju duge prosvjetarske tradicije.

ustrojili smo svoju školu kao vrsNu kuću odgoja i obrazovaNja. raduje i što po Nekim sadašNjim pokazateljima možemo

očekivati poNovNo povećaNje broja djece u klupama Naše

škole, pa se za budućNost Ne trebamo bojati

ravNatelj davor juriša

osNovNa škola

kraljevica

16 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

provoditelj Debate, a tradicionalno su jaki u šahu, ali i tehničkoj kulturi i informatici.

Učiteljica savjetnica razredne nastave Sun-čica Vučković jedan je od inicijatora projekta, suradnik na programu i koautor programa Moj prijatelj iz Fortice. Riječ je o prvome verificiranom programu obrnute inkluzije za drugi razred osnovne škole koji je 2015. godine verificiralo ministarstvo.

– Sa svojim učenicima iz prethodne i sadašnje generacije odlazila sam u Centar za rehabilita-ciju Fortica u kojem su se provodile radionice u kojima su zajedno sudjelovali učenici i inva-lidna djeca radi senzibiliziranja zdrave djece prema invalidnoj djeci. Ti su susreti djece vrlo su dojmljivi, neverbalna komunikacija koju su samo djeca međusobno razumjela i prihvaćanje različitosti – objašnjava nam Vučković.

Trenutačno je uključena u projekt Udruge u kulturi Stol iz Kraljevice, rezultat kojeg je knjiga Šmričke učiteljice, koja čeka promociju u povolj-nija vremena. To je zbirka biografija učiteljica šmričkog podrijetla. Naime, Šmrika, njezino mjesto stanovanja s oko 1000 stanovnika, iznje-drilo je 83 odgojno-obrazovna djelatnika.

– Dok sam uređivala i lektorirala biografije i pripremala ih za tisak, kroz bogate biografije dragih i predanih učiteljica i učitelja vidljive su brojne reforme koje su modelirale proces odgoja i obrazovanja na prostoru naše današ-nje domovine tijekom vremena. No jedno se nimalo i nikad nije promijenilo kroz vrijeme, duša i srce učiteljsko!

S velikim žarom učiteljica Vučković vodi i dramsku skupinu. Nastupi članova postižu za-pažene rezultate i često plasman na Županijsko natjecanje u scenskom stvaralaštvu Lidrano. Kao rezultat njegovanja i poticanja čakavskoga govora nastala je slikovnica Zavičajna abeceda čiji su autori učenici iz prethodne generacije u vrijeme usvajanja početnog čitanja i pisanja, sad učenici 8. b razreda naše škole. Abeceda pridonosi očuvanju zavičajnoga govora i po-moć je u njegovanju dijalektalnoga stvaralaštva našega kraja koje se najčešće provodi tijekom izvannastavnih aktivnosti.

ljuBav Prema zavičajuNjezina kolegica Bojana Kružić, također učiteljica razredne nastave, 35 godina radi u ovoj školi, trenutačno vodi 2. b razred. S prerano preminulom kolegicom Majom Mandekić Hajdinić autorica je slikovnice Moja Kraljevica, u čiju su izradu bili uključeni bivši i sadašnji učenici kao i desetak kolegica i vanjskih suradnika. Slikovnica je nastala u sklopu projekta Ma ča je lip ov naš kraj:

– Slikovnicu smo pisali godinama i u nju su utkani radovi generacija učenika i učitelja. Neki su napisali stih, neki nacrtali ili obojali sliku, neki su pridonijeli znanjem, a neki su nas na ovaj rad potaknuli svojim neznanjem. Pisali smo o tome kad je i kako nastao naš grad, o Frankopanu, crkvi, knjižnici, bolnici, lanterni… O brodogradilištu – starom i no-vom, o turizmu. I na kraju o onome najvaž-nijem i najvrjednijem što čini naš grad – o ljudima. O ljudima koji gradu dušu daju.

Likovnost i osjećaj za lijepo kod djece već godinama njeguje učiteljica likovnog Elizabeta Prelovac. Postizali su njezini učenici brojna

Smatra da je preduvjet za uspjeh svake škole njezin kadar te da svatko mora dati svoj doprinos izgradnji cijelog sustava. Ova je škola jedina u Gradu Kraljevica, pa s lokal-nom upravom imaju sjajnu suradnju. Grad im osigurava sredstva za tretmane logopeda, rano učenje informatike, dva odjeljenja produže-nog boravka i sredstva za provođenje drugih programa. Također, Grad Kraljevica s Primor-sko-goranskom županijom te Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja sudjelovao je i u energetskoj obnovi škole. Škola je pritom dobila novu fasadu i vanjsku stolariju i otad je ne samo mnogo ljepša već i mnogo toplija.

Osim vrlo dobre opremljenosti, posebnost i ponos škole brojni su projekti i programi koje provode učitelji, napominje Juriša:

– Uvijek ističem da je na prvome mjestu zdravlje pa nastojim i dalje održati programe i

projekte koji su u preventivi zdravlja učenika, a provodimo ih već godinama u našoj školi. To su Univerzalna sportska škola, Vježbaonica, Vrtim zdravi film, Turno kretanje u školama Primorsko-goranske županije i Trening život-nih vještina. S obzirom na to da je Kraljevica poznata u plesu, i to ponajprije po Plesnom klubu Dance Queen, učenice naše škole bile su četiri godine zaredom najuspješnije u škol-skom Virtualnom plesnom showu u organiza-ciji Hrvatskoga školskoga sportskog saveza.

oBratNa iNkluzijaNe ganjaju stoga ovdje samo ocjene niti se bave samo obrazovanjem već se mnogo ener-gije i slobodnog vremena posvećuje odgoj-noj komponenti. Primjerice, već 21 godinu obilježavaju Valentinovo u školi natjecanjem plesnih parova učenika. Škola je dugogodišnji

Broj učenika: 284Broj zaposlenih: 45najstariji zaposlenik: Vesna Ban, pedagoginjanajmlađi zaposlenik: Licia Ljubisavljević, informatikanajuspješniji učenik trenutačno: Matija Veselićnajuspješniji učenik uopće: Bruno Gudac, trenutačno asistent na katedri Zavoda za eksperimentalnu fiziku PMF-a u ZagrebuBroj mentora: 2Broj savjetnika: 4poznate osobe, bivši učenici škole: akademik Vinko Mandekić (agronom), Milan Ružić

Minta (nogometaš), Boris Ružić (predstojnik Klinike za urologiju KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu), Ines Brajac (predstojnica Klinike za dermatovenerologiju KBC Rijeka), Tanja Pejić (istraživačka seizmologinja za nuk-learni nadzor u australskoj državnoj agen-ciji), Antonio Franko (osvajač prve hrvatske medalje na svjetskom natjecanju u paratriat-lonu), Davor Jurkotić (televizijski voditelj)ima li škola sportsku dvoranu: daBroj smjena: jednavlastita kuhinja: daponos škole: bogata povijest i tradicija poučavanja

osobNa karta škole

plesno natjecanje povodom valentinova

orijentacija u planinama

posebNo me veseli rad s

oNim učeNicima koji vlastitim

trudom pomakNu

svoje graNice i postigNu uspjeh

dragaN malNar, učitelj povijesti

17školskenovine

ma i takoreći bruse svoje računalne vještine i tu ih treba pohvaliti, jer se odlično snalaze u nepoznatoj situaciji – ističe Ljubisavljević.

Za uspješno svladavanje ishoda predmeta informatika, dodaje, učenicima je najvažnija aktivnost i zalaganje na satu, gdje odrade većinu posla s obzirom na to da nemaju svi kod kuće jednake uvjete. To je nedavno poboljšano podjelom tableta učenicima 5. i 7. razreda, no još ih trebaju do kraja pripremiti instaliranjem svih aplikacija neophodnima za rad, kako kod kuće tako i u školi.

Svake godine učiteljica Ljubisavljević s uče-nicima odlazi na županijska natjecanja, a ove se godine prvi put plasirala na državno s uče-nikom Matijom Veselićem, koji je bio najbolji u županiji u kategoriji Digitalne kompetencije.

Redovito svi učitelji rade s djecom kojoj je potrebna dodatna pomoć uz dopunsku nasta-vu, potpora logopeda i socijalnog pedagoga te uključivanje pomoćnika u nastavi, govori nam pedagoginja Vesna Ban.

– Učenici danas svoj vrijednosni sustav grade na temelju onoga što vide izvan obitelj-skog doma; u medijima, u društvu oko sebe, u školi. Da bi odgoj bio u skladu s ciljevima škole, a to je poštivanje različitosti, promi-canje tolerancije, razvoj kritičkog mišljenja i snalaženja u okruženju, neophodna je kvali-tetna komunikacija između svih čimbenika. Optimalan je broj učenika u odjelima upravo osnova za komunikaciju, odnosno kvalitetnu suradnju škole i roditelja – smatra Ban.

Kako bi se pak na učenike prenijele pozitiv-ne vrijednosti stvoreni su uvjeti za kvalitetno stručno usavršavanje svih djelatnika škole. U školi trenutačno rade dva voditelja županij-skih stručnih vijeća i četiri dobitnika županij-skih nagrada za najuspješnije učitelje:

– Škola smo koja želimo prenijeti znanje na učenike, ali i od njih tražimo da sami kreiraju i stvaraju. Ponosni smo na učenike koji su nakon završenog školovanja u OŠ Kraljevica nastavili s uspješnim školovanjem u srednjim školama i na fakultetima. Brojni naši učenici postali su naši kolege, a neki i uspješni znan-stvenici – zaključuje ravnatelj Davor Juriša.

priznanja, pohvale i nagrade na raznim natje-canjima i smotrama. Kad je pitamo za tajnu njezina uspjeha, govori da se ona krije u velikom angažmanu, ali i analitičkom pristupu te pažlji-voj pripremi. Važna je spremnost za istraživanje i fleksibilnost za drukčiji pristup te ključno – uvažavanje različitosti učenika, prilagođavanje njihovim interesima i usklađivanje s njihovim sposobnostima. Sve to rezultira radnom atmos-ferom u kojoj vlada pozitivno ozračje i prijatelj-ski odnos među vršnjacima, navodi Prelovac:

– Razina motiviranosti učenika prije svega ovisi o davanju slobode djetetu da se izrazi u skladu sa svojim mogućnostima, da likovnošću izrazi sebe, svoje stavove i svoje vrijednosti te da se osjeća jednakovrijedan i u svojoj različitosti u odnosu na druge. Odnos s učenicima uvijek je prijateljski, ali s jasnim granicama što se može, a što ne može tolerira-ti. U sjećanju su mi ostali oni koji su pokazali nadarenost u likovnom izražavanju kao i oni koji su iskazali talente u ostalim područjima.

Za njegovanje tradicije i povijesnih značajki ovoga kraja zadužen je učitelj povijesti Dragan Malnar. Redovito sudjeluju na Županijskom natjecanju iz povijesti Ča je ča koje organizira ŽSV učitelja povijesti Primorsko-goranske županije u suradnji s udrugom RICLIO. Tu je i manifestacija Grobnička jesen, gdje škola sudjeluje svake godine s više profesora i pred-meta. U sklopu toga sudjeluju i u kvizu Tko sam, što sam te su prošle i ove godine učenici došli sve do polufinala. Sam učitelj Malnar kao voditelj ŽSV-a sudjeluje i u organizaciji Župa-nijskog natjecanja iz povijesti te predavanjima na aktivima ostalim učiteljima povijesti.

Naročito ga, kaže, veseli rad s prof. Sandom Đanović i prof. Milankom Gudac s kojima je pokrenuo projekt Povijesna šetnja mojim gradom. Učenici radom na terenu u Kraljevici upoznaju povijest, jezik i najznačajnije osobe svoga grada. Navedeni projekt planiraju pro-širiti i uključiti još više učitelja i učenika.

– Nakon dvadesetak godina rada u školi, moram reći kako je naš posao postajao sve zahtjevniji. Učitelj današnjeg doba mora se

truditi dobro objasniti nastavne sadržaje, ali mora i redovito pratiti IKT i programe kako ne bi zastario. I da bi na različite načine pokušao motivirati učenike za rad. Katkad je to uspješ-nije, katkad baš i ne. Trudim se imati pošten i korektan odnos s učenicima, u kojem mi je najvažnije da pokažu dobru volju, budu iskreni i pristojni prema drugim učenicima i učitelji-ma škole. Svaki je učenik priča za sebe, ali mo-ram reći kako me posebno veseli rad s onim učenicima koji vlastitim trudom pomaknu svoje granice i postignu uspjeh koji je katkad čak i njima iznenađujući u pozitivnom smislu.

učeNiCi Postali učiteljiMalnar se pri ocjenjivanju trudi biti korektan prema učenicima, ali i poticajan, jer je svjestan da uz povijest djeca imaju još desetak drugih predmeta koje moraju učiti. Pa smatra kako ocjene moraju biti poticajne, ali i zaslužene.

– Iako kurikularnu reformu smatram dobrom, mislim da bi imala bolji učinak da se s uvođenjem pričekalo još godinu-dvije, kako bi učitelji, a posebno opremljenost škola, kvaliteta opreme mogla pratiti zahtjevnu reformu. Ovako katkad imam osjećaj da vlada određena nesigurnost, možda i strah. Ipak, mislim da smo mi učitelji izrazito prilagod-ljivi pa se svim poteškoćama i eventualnim problemima lako prilagodimo.

Informatičarka Licia Ljubisavljević također je bivša učenica ove škole, i sama činjenica da se u nju odabrala vratiti kao učiteljica pokazuje koliko joj je OŠ Kraljevica prirasla srcu. Trenutačno pre-daje informatiku od prvoga od sedmoga razreda, kao izvannastavnu aktivnost, redoviti ili izborni predmet. Srećom, kaže, učenici informatiku generalno vole i u razredu se osjeća ugodno, pa se nada da to projicira i na svoje učenike:

– Poznato je da je primjena IKT-a u današ-nje doba neizbježna i osjećam odgovornost osposobiti učenike. Ne samo za svladavanje gradiva informatike kao školskog predmeta, već i za snalaženje u digitalnom svijetu opće-nito. Prvi je test već pred njima – trenutačno sudjeluju u nastavi u virtualnim učionica-

Učiteljica vučković sa svojim četvrtašima

suNčiCa vučković, učiteljiCa savjetNiCa

Djecu ne treba požuriVati u oDrastanjuD ijete sam Osnovne škole Kraljevica. Prva znanja usvajala sam u PŠ

Šmrika u kojoj sam pohađala prva četiri razreda, a potom u matič-noj školi u Kraljevici. Od 1992. godine neprekidno sve do danas radim kao učiteljica razredne nastave. Kad bih se ponovno rodila, opet bih odabrala najljepše i najtoplije zanimanje na svijetu, opet bih bila učiteljica. Djeca mogu osjetiti tko ih iskreno podržava i vjeruje u njih na njihovu putu upijanja znanja i odrastanja. Prepoznaju nedosljednost i rutinu, pa uspješan učitelj ne smije zapasti u zamku rutine i pukog „odrađivanja posla”. Stoga se uspješan učitelj trudi odmicati od stereotipa i jednoličnosti.

Djecu ne treba požurivati u odrastanju, kako odrastanjem ne bi izgubili iskrenost i radost koju poznaje samo dijete. Treba ih poticati u bogaćenju znanjem, prijateljstvom i radosti, ali pri tome neka ne prestanu biti djeca. Vrhunac međusobnog povjerenja i učeničke odgovornosti jest kad učenik želi učiti i naučiti, zbog sebe i svoje učiteljice, ne zbog ocjene i opaske i to je znak da smo na tragu uspješnog učitelja.

Učitelj ili jesi ili nisi. Ili imaš u sebi ili nemaš tog žara. Učitelj jest onaj tko u sebi ima dovoljno ljubavi koja svijetli put odrastanja. Ta ljubav nastani se zauvijek u srcu učenika i njihovih učitelja, pokrene usne na osmijeh i podari blagost licu na sam spomen imena učiteljica. Usne oblikovane u osmijeh, iskra u očima i radost ponovnog susreta potvrđuju, da, vrijedilo je roditi se učiteljem.

dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

svjetski dan štednje

crtice iz povijesti

Školstvo u Kraljevici do-gađa se u vrijeme razvoja sustavnog i organiziranog školstva koje je poticala državna vlast u vrijeme prosvijećenog apsolu-tizma Marije Terezije i Josipa II. Samo dvije

godine nakon donošenja Zakona o narodnim ško-lama (Ratio educationis

totiusque rei literariae) na zahtjev kraljice Marije Te-rezije (1777. godine), i pet godina nakon utemeljenja obučavanja u poznatom Općem školskom redu (Allgemeine Schulor-

dnung) podastrtog 29. studenoga 1774. godine. Povijesni izvori otkrivaju kako 1770. godine nije bilo organiziranog škol-stva u selima Primorja.

Navedeno govori u prilog tome da je na području

današnje Kraljevice proces odgoja i obrazo-vanja započeo u samim

početcima promišljanja o organiziranom školstvu.

18 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

napisala Marija Drobnjak posavec

Nema slavlja, matural-nih putovanja, norijade, državnih natjecanja u zna-

nju i vještinama, nema mnogo toga što se obično događa u školama u ovo inače uzbudljivo i vedro doba godine, ali škole ipak još uvijek ima, a kad je ima onda ima i rada, a rad je ljekovit i nužan za čo-vjeka. Uostalom, poznato je da je rad stvorio čovjeka.

Istina, ne misle baš svi da je baš svaki rad koristan. Dapače, ima i previše onih koji misle da rad nije baš nekakav velik privilegij i više bi voljeli, ako bi se nekako moglo, živjeti bez rada, nekako na tuđi račun. Kad dođu

surova vremena kao što je sad, onda moramo naučiti najprije opstati i preživjeti, a to se može samo požr-tvovnim i nesebičnim radom.

Oni koji su svjesni što sve čovjeku znači rad prvi su stali u pomoć i svojim radom pomogli mnogima da pre-žive te pokazali svojim primjerom što to zapravo vrijedi i što bi uvijek trebalo biti na prvome mjestu. Liječnici, medicinske sestre i tehničari, vozači, znanstvenici, spremačice po bolnicama i domovima zdravlja, radili su danju i noću bez prestanka, izlagali su svoje zdravlje i život opasnostima radeći nesebično za sve one kojima je bila velika nužda i ugrožen život. A bilo ih je mnogo, kod nas i u svijetu.

I kad se uza svu katastrofu pojavila još jedna velika opasnost, onda su pritekli vatrogasci, planinari, vojnici i opet je rad dragovoljni, volonterski, stručan, fizički i znanstveni bio nužan i neophodan da pomogne svako-me tko se našao u nevolji.

Svojim radom pritekli su u pomoć i mnogi poznati, naše zvijezde kao i oni anonimni, a dobri su ljudi i pritekli u pomoć starima, bolesnima, osamljenima koji nemaju nikoga svog u blizini da im pomognu, donesu kruha i vode, donijeli su im uz svoj rad i trud malo pa-žnje i ljubavi da im se nađe u zlu vremenu kao pomoć i prijeki lijek.

I nije to bio samo fizički ili samo fizički rad, to je bio sjedinjen i jedan i drugi. Često se rad vrjednuje kao umni ili fizički nejednakim mjerilima važe se i vrjednuje, čak obezvrjeđuje. Ali i jedan i drugi jednako je vrijedan i ima svoju neprocjenjivu vrijednost i zaslužuje štovanje i divljenje.

Pitamo se onda, pa kako to i zašto to, mnogi su skloni podcjenjivati i obezvrjeđivati rad? Mnogi nastoje po mogućnosti živjeti od tuđeg rada, a svoje vrijeme i svoj život tratiti u besmislenim, štetnim i čak opasnim aktivnostima. Prepustiti se neznanju i neradu opasnost je koja ne samo neradnike i neznalice dovo-di u opasnost, nego vuče za sobom u propast čitavo ljudsko društvo.

Žalosno je da se tek prilikom velikih katastrofa mogu uočiti one stvari koje zaista vrijede u ljudskom životu, koje spašavaju i liječe pojedinca i društvo. Jedna je od tih bitnih stvari ljudski rad.

I ne rade na ovoj Zemaljskoj kugli samo ljudi. Rade mravi i pčele, ptice i dabrovi, mnogi u prirodi grade sebi dom, gnijezdo, put, zaklon i drugo što treba. Ali samo čovjek ima tu sreću i svijest da u radu stvara, uživa, kre-ira i da ga rad liječi. Od davnina je čovjek to spoznao, ali mlade je nužno tome naučiti, a i one starije koji to povremeno zaboravljaju treba podsjetiti.

Nije nikad zgorega podsjetiti i na sve one hrabre i mudre koji su se zauzimali da čovjeku bude bolje i ljepše na svijetu, osobito ako radi ono što voli.

Prvi je svibnja bio dan kad smo slavili rad. Sad nije vrijeme slavlja, ali je uvijek vrijeme rada, makar onoliko, za lijek.

Naša svakidašNjica

raD je Lijek

istina, ne misle baš svi da je baš svaki rad koristan. Dapače, ima i

previše onih koji misle da rad nije baš nekakav velik privilegij i više bi

voljeli, ako bi se nekako moglo, živjeti bez rada, nekako na tuđi račun

Poklon Primorsko-goranske županije najmlađima i svima koji se tako osjećaju i još uvijek vole poslušati dobre priče i bajke... U ovim teškim vremenima kad

je naše područje zahvatila pandemija koronavirusa morali smo obustaviti druženja s najmlađima, ali smo u uvjetima rada od kuće i dežurstava razvili nove ideje – ideje o zvuč-nim slikovnicama.

I prva, priča o Kraljevici i Frankopanima već je „ozvuče-na” i predstavljamo je najmlađima i roditeljima. Autor je teksta Velid Đekić, ilustratorica Margareta Peršić, pripovje-dačica Rajna Miloš, a autor glazbe Elvis Stanić. Slikovnicu je animirao (spojio je zvuk sa slikom) dvanaestogodišnji Luka Zulian, koji je učenik 6. a razreda naše škole.

Ovo je tek prva, a ima ih još osam, koje sadrže posve nove tekstove temeljene na povijesnim činjenicama i tradi-ciji svakoga dijela naše županije koji ima svoj frankopanski kaštel (Čabar, Brod na Kupi, Grobnik, Trsat, Bakar, Kraljevi-ca, Bribir i Krk).

Prvu slikovnicu o Frankopanima pogledajte i poslušajte na poveznici www.youtube.com/embed/qkaL1dw94X4.

Alida Devčić Crnić

rijeka • oŠ PodmurviCe

prva zvučNa slikovNica o fraNkopaNima

autor je teksta Velid Đekić, ilustratorica Margareta peršić, pripovjedačica rajna Miloš, a autor glazbe elvis stanić. slikovnicu je animirao

dvanaestogodišnji Luka zulian, koji je učenik 6. a razreda naše škole

Međunarodni dan dječje knjige u riječkoj se OŠ „Srdoči” već godinama obilježava organi-

zacijom književnog susreta s nekim od uglednih hrvatskih autora ili prikladnim radionicama, uglavnom u prostoru školske knjižnice.

Ove smo godine zbog izvanrednih aktivnosti morali pribjeći nekom drugom modelu te je školska knjižničarka u tu svrhu izradila digitalnu prezentaciju u programu Adobe Spark i poveznicu na nju podijelila u virtualnoj zbornici i „Knjiž-nici” škole na platformi Edmodo.

Osim nekoliko važnih činjenica o samome Danu koje su mogli saznati iz prezentacije, učenici su na kraju također dobili simboličan zadatak da odaberu i preporuče svoju omiljenu knjigu drugima, bilo crtežom ili krat-kom porukom odnosno objašnjenjem zašto im se baš ta knjiga najviše sviđa.

Zanimljivost je da su ove godine svoj aktivan doprinos „projektiću” dobi-li priliku dati i kolege učitelji kojima je u virtualnoj zbornici također postavljeno isto pitanje, kao i zbog čega im je oda-brani naslov toliko važan do današnjeg dana. Evo što su rekli neki od njih.

Marija Jurin, razredna nastava: U djetinjstvu mi je najdraža slikovnica bila Koza Roza. Znala sam je napamet od riječi do riječi koliko sam je puta pročitala i uz nju se igrala učiteljice...

Nensi Čargonja Košuta, knjižničar-ka: Iz svoga predškolskog razdoblja najviše pamtim slikovnice Koliko je sati (koju i danas znam napamet), Novogodišnji vlak i ciklus Maja (Maja kupuje, Maja putuje, Maja domaćica, Maja slavi rođendan itd.). Knjiga koja je bez premca obilježila moje osnovno školovanje jest Vlak u snijegu, koju sam pročitala nebrojeno puta, također

se natječući sama sa sobom u koliko ću je vremena pročitati u jednome danu. Dobila sam je u prvom razre-du od Djeda Mraza i dan-danas je s nostalgijom gledam na polici.

Margareta Jagatić Gavran, vjero-učiteljica: Meni su sve knjige mog djetinjstva najdraže... Ali ona koju sam pročitala toliko puta da sam je znala napamet jest Heidi.

Tanja Barić, razredna nastava: I meni su sve knjige mog djetinjstva najdraže. A one koje sam čitala iznova i iznova jesu Iskrica, Vlak u snijegu, Družba Pere Kvržice i Neprijatelj br. 1.

Vedrana Stanić, razredna nastava: Kao dijete sam puno čitala. Zagonet-nog dječaka Ivana Kušana pročitala sam sedam puta. Sad najviše volim s djecom obrađivati Hlapića.

Aleksandra Smolić, pedagoginja: Meni su nekako najviše u sjećanju ostale one iz djetinjstva: Orlovi rano lete, Ljubičasti planet i Pipi – barem sedam puta. A onda PN: cijela A. Christie i Zagorka...

Ana Babić, hrvatski i talijanski jezik: Kao jako mala čitala sam Blytoninih Pet prijatelja. Sve i više puta i to tako da sam si sama postavljala ograniče-nja „samo jedna dnevno”. Drag mi je bio i Plavi kaputić Mladena Kušeca, jer sam ga dobila kao poklon svojih prijatelja iz razreda sa svim njihovim potpisima, a čuvam ga i danas) A kasnije kao djevojci Vrli novi svijet Aldousa Huxleyja.

Danica Kovačić, matematika: Mali princ, uvijek aktualne poruke i mudro-sti...

Ivana Erak, njemački: Meni je Družba Pere Kvržice posebna, jer smo je imali doma i mama mi ju je čitala i prije polaska u školu, svaki dan nekoliko stranica. S nestrpljenjem sam čekala idući dan.

Nadamo se da će naši odgovori i učenički radovi inspirirati i ostale škole za provođenje sličnih aktivnosti, makar i virtualnim putem.

Nensi Čargonja Košuta

rijeka • oŠ „srdoči”

međuNarodNi daN dječje kNjige

učenici su dobili simboličan zadatak da odaberu i preporuče svoju omiljenu knjigu drugima, bilo crtežom ili kratkom porukom te objašnjenjem zašto im se baš ta knjiga najviše sviđa

19školskenovine

Projekt „Online zadaću napiši, jedinicu izbriši” okuplja zainteresirane studente koji u sklopu svog studija imaju priliku sudjelovati u humanitarnoj manife-

staciji. Svrha je pomoći učenicima osnovnoškolske dobi od prvog do četvrtog razreda da uz pomoć besplatnih tjednih instrukcija putem online platformi razumiju i nauče sadržaj s kojima imaju poteškoće.

Projekt je proizašao iz već započetog projekta „Zadaću napiši, jedinicu izbriši”, a koji je pokrenut povodom obilje-žavanja 100. obljetnice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

S obzirom na novonastalu situaciju, u doba kad je nastava zbog opasnosti od širenja koronavirusa obustav-ljena, studenti Učiteljskog fakulteta osmislili su online pomoć u učenju. Želja je pomoći onim učenicima kojima je praćenje TV sadržaja prepreka ili nije dostatno u usvaja-nju nastavnog sadržaja, a ujedno je to pomoć roditeljima koji sa svojom djecom borave u samoizolaciji. Ovo je oblik odgojne potpore i obrazovne pomoći.

Projekt se realizira putem dviju platformi. Jedna će platforma služiti za komunikaciju s učenicima i njihovim roditeljima (Skype), dok će učenici putem druge aplikaci-je (Edmodo) dobivati radne materijale pomoću kojih će moći uvježbati i ponavljati nastavne sadržaja odslušane putem televizije. Svi nastavni materijali bit će učitani na aplikaciji za vježbanje i ponavljanje, a pratit će Predmetni kurikulum, tj. sadržaje na televiziji HRT-a. Roditelji će se za pomoć u učenju djetetu javljati putem društvenih mreža projekta: Facebook profil, Instagram profil ili na mail: zadacunapisi.jedinicuizbrisi@gmail.com.

Uza sve dobivene materijale i nastavu na televiziji, na ovaj će način učenicima biti osigurani uvjeti za usvajanje, vježbanje i ponavljanje nastavnog sadržaja onim učenici-ma kojima je potrebna dodatna pomoć.

Napravit će se raspored po kojem će učenik imati pravo na tri sata tjedno pomoći u učenju. Učenik, u dogovoru s roditeljem i studentom volonterom, odlučuje o predmetu iz kojega mu treba pomoć u učenju. Ako se više učenika javi da ne razumije određeni nastavni sadržaj, volonteri će snimiti videouradak putem kojeg će dodatno objasniti konkretni nastavni sadržaj. Konferencijski poziv putem Skypea pruža mogućnost razgovora s više učenika istodobno te uz prethodno dopuštenje roditelja učenicima omogućavamo oblik vršnjačke socijalizacije.

S obzirom na trenutačnu situaciju, projekt će pratiti tra-janje nastave emitirane na televiziji, tijekom ove školske godine. U slučaju potrebe projekt će nastaviti s radom do daljnjega.

Studenti Učiteljskog fakulteta tijekom studija imaju priliku uključiti se u izborne kolegije poput Volontiranja tijekom čijeg pohađanja promišljaju o društvenoj odgovornosti i doprinosu cjelokupnom društvu koje svojim djelovanjem mogu imati. S obzirom na uvjete koji ograničavaju odgojno-obrazovnu dje-latnost danas uslijed koronavirusa i organizacije nastave na daljinu, studenti su uočili potrebu za nastavkom djelovanja, ali organizacijom aktivnosti s učenicima na daljinu. Već se nekoliko puta pokazalo kako su budući učitelji vrlo altruistič-ni i voljni djelovati za dobrobit drugih. Stoga je, unatoč svim nedaćama, budućnost našeg odgojno-obrazovnog sustava u dobrim rukama, rukama budućih učitelja.

Višnja Rajić

Potaknute dječjom znatiželjom o ljudima i životinjama Sjevernog pola, u Dječjem vrtiću Žirek odlučili smo pokrenuti projekt s temom „Život na sjeveru”. Naučili

smo da Eskimi ne vole da ih se tako zove, jer to znači „oni koji jedu sirovo meso” i taj ih naziv jako vrijeđa, a sami sebe nazivaju Inuit, što na njihovu jeziku znači „ljudi”.

Istraživački centar obogatili smo fotografijama iz svakodnevnog života Inuita radi upoznavanja s različito-stima drugih kultura (način života, jezik, prehrana, običaji), knjigama i enciklopedijama o ovoj temi.

Da bismo zadovoljile djetetovu potrebu da se iskuša kao aktivno, uspješno i samostalno, didaktički centar nadopu-nile smo raznim igrama (gradnja iglua kockama i stiropo-rom, ples pisanja, mala matematika...). Promatrali smo fotografije neobičnih inuitskih maski i slušali tradicionalne

pjesme. Poticale smo kreativno likovno izražavanje i vizu-alnu percepciju slikanjem maski i izradom dvije tehnikom kaširanja balona koje su djeca kasnije i ukrasila.

Naglasak projekta bio je i na usvajanju određenih znanja i predodžbi o raznovrsnom životinjskom svijetu Arktika kao npr. beluga, kit, polarna lisica, tupik, narval, morž... Plastične figurice navedenih životinja bile su nam poticaj za njihovo modeliranje slanim tijestom te slikanja njihova staništa.

Nakon završetka projekta pitali smo djecu što su sve naučila:

M. Š.: „Inuiti grade iglu, to je neka kućica. Ubijaju živo-tinje da bi napravili robu, da bi ih pojeli. Tamo žive kitovi, tuljani, morževi, polarne lisice, polarni medvjedi i sob.”

N. Š. T.: „Žive u kući od leda, to je iglu. Imaju sanjke koje vuku vukovi.”

D. D.: „Radili smo strašne maske s kojima Inuiti plaše životinje. Oni imaju bubnjeve i strašnu pjesmu, u njoj je strašna mačka koja jako viče.”

N. T.: „Inuiti jedu meso od polarnih medvjeda i kitova. Meni su njihove maske jako strašne i ružne. Oni mogu proizvoditi zvuk u grlu kad pjevaju.”

J. L.: „Ljube se nosom i imaju sanjke kao Djed Božić-njak.”

Cijeli su projekt uvelike podržali roditelji koji su aktivno sudjelovali u prikupljanju sredstava za realizaciju. Zao-kružili smo ga zajedničkom radionicom djece i roditelja gdje su se okušali u izradi polarnih medvjeda i Inuita od pedagoški neoblikovanog materijala.

Na kraju su se djeca najviše obradovala igri u igluu koji su ukrasili s roditeljima.

Martina Pejak

velika goriCa • dv žirek

život Na sjeverunaglasak projekta bio je i na usvajanju određenih znanja i predodžbi o

raznovrsnom životinjskom svijetu arktika kao npr. beluga, kit, polarna lisica, tupik, narval, morž... plastične figurice navedenih životinja bile su nam poticaj

za njihovo modeliranje slanim tijestom te slikanja njihova staništa

sveučiliŠte u zagreBu • učiteljski Fakultet

Online zadaću Napiši, jediNicu izbriši

studenti će pomagati onim učenicima kojima je praćenje tV sadržaja

prepreka ili nije dostatno u usvajanju nastavnog sadržaja, a ujedno je to pomoć roditeljima koji sa svojom

djecom borave u samoizolaciji

U novonastaloj situaciji bilježimo znatan angažman (katkad je riječ i o samosagorijevanju)

svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, od učenika, roditelja, na-stavnika pa do stručnih suradnika. Stručni su suradnici školski knjižni-čari, prema uputama MZO-a, krenuli u prikupljanje i oblikovanje poveznica koje će pomoći učiteljima, učenicima i roditeljima u održavanju nastave na daljinu. Odabir i vrjednovanje izvora jedna je od osnovnih zadaća školskih knjižničara, a u situaciji velike „infor-macijske zagađenosti” od neprocjenji-ve su važnosti upravo ove aktivnosti. Razvrstavanje i prijenos informacija arhetipska je djelatnost knjižničara, a sad smo u mrežnom, virtualnom, online okruženju (kako želite) dobili nove „supermoći”.

Školski knjižničari najčešće imaju mrežne stranice knjižnica u sklopu službenih mrežnih stranica škola, me-đutim sad su te stranice dobile novu dimenziju. Mnogi su stručni suradnici školski knjižničari, osim tih službenih stranica, izradili nove mrežne stranice virtualnih knjižnica, digitalne repozi-torije izvora i baze poveznica. Na taj su način željeli objediniti, prilagoditi svojim korisnicima i potaknuti na korištenje sve poveznice na kojima su brojne kulturne i javne ustanove u Republici Hrvatskoj, ali i širom svijeta, počele objavljivati svoje predstave, audio i videozapise, knjige... potaknu-te također novonastalom situacijom zbog virusa Covid-19.

Izrazom virtualna knjižnica najče-šće se koristimo budući da je jasno definiran. Sama riječ virtualan, prema Hrvatskoj enciklopediji, označava ono što je nastalo odnosno djeluje uz pomoć računala, interneta. S obzirom na trenutačnu situaciju, školski su knjižničari u nemogućnosti rada u svojim knjižnicama prebacili svoj djelokrug na mrežu.

Svaka školska knjižnica ima svoje specifičnosti te je prema njima oblikovala svoju mrežnu stranicu. Zbog tih raznolikosti, na mrežnim se stranicama školskih knjižnica može pronaći mnoštvo različitih poveznica koje se mogu koristiti u nastavi, za

poticanje čitanja, za organizaciju slobodnoga vremena, ali i za odgoj učenika i sudjelovanje u kulturnom životu zajednice. Zbog svega je toga Hrvatska mreža školskih knjižničara željela olakšati pristup svim zainte-resiranim korisnicima ovih izvora te ih okupiti na Repozitoriju školskoga knjižničarstva – UDK02 te tako na jed-nome mjestu sačuvati izvrsne radove naših kolega, njihov trud i znanje.

Popis svih poveznica prema uradci-ma naših kolegica i kolega dostupan je na poveznici http://www.knjiznicari.hr/UDK02/.

Nataša Mesić Muharemi, Zorka Renić

hrvatska mreža Školskih kNjižNičara

sva zNaNja Na jedNome mjestu

brojni stručni suradnici školski knjižničari vrijedno su izradili mrežne stranice virtualnih knjižnica, digitalne repozitorije izvora i baze poveznica

20 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Veseli i znatiželjni pogledi učenika 3. a razreda OŠ Milana Langa iz Bregane pozdravljaju vas s ovih fotografija. Svaki osmijeh na ovom licu pronašao je ugodan kutak u svojoj sobi i zamijenio ga školskom klupom. Moji trećaši u novom izazovu – nastava na daljinu. Svakoga jutra čekaju

upute i zadatke koje im šaljem na razrednu grupu. Vrijedno rade, a roditelji vraćaju gotove radove koje pregledavam i spremam. Djeca, roditelji i učitelji komuniciraju, surađuju, dogovaraju se, pomažu jedni drugima i to je najvažnije. Čitamo, pišemo, crtamo, pjevamo, vježbamo, istražujemo, a najviše od svega veselimo se povratku u školu.

Jasmina Dadić

trećaši VrijeDni u VirtuaLnoM okružjuKUTA

K ZA

VAŠ TRENUTAK

antonio majić

antea Bencalić

antonio Žapkardolores vrbančić

ema mia martinček

Učiteljica sam slovačkog jezika i kulture u OŠ kralja Tomislava iz Našica i PŠ Markovac Našički. Imam više od 100 učenika od prvog do osmog razreda. U ovoj novonastaloj i kriznoj situaciji komuniciram s učenicima i njihovim rodi-

teljima putem Messengera i e-maila. Upute i zadatke šaljem prema redovitom školskom rasporedu, zadajem videovježbe i zadatke, a tko želi i ima mogućnosti, može se poigrati s edukativnom igrom. Učenici ne moraju riješiti zadatke isti dan nego tijekom cijelog tjedna. Neke zadaće djeca rade s roditeljima, braćom, sestrama, ali ne pisanje, nego vježbanje uz pjesmu s pokretom. Učenici Natali Budoš iz sedmog razreda, Elena Juranić iz četvrtog razreda, Rebeka Szabo iz šestog razreda poslali su mi neke svoje fotografije o tome u kakvom okruženju uče.

Ana Maroševićlll

sLoVaČki jezik i kuLtura na DaLjinu

eva rozijan Filip Budiselić

lucija Fresi

gabriel Babojelić iva vrančić

lucija Horvat

lana regovićleda debeljak

tea matijaščić paula jug

luka kožnjakmateo matijaščić monika obraz

petar Horvattara vitas vanja konjuh

rebeka szabo elena juranić

natali Budoš

21školskenovine

Nakon prelaska na online nastavu i naša dodatna grupa iz njemačkog jezika našla se pred novim izazovima. S obzirom na to da je riječ o učenicima šestašima, koji su izrazito marljivi, svestrani i zainteresirani za nove stvari, pronašli smo opciju i za nastavak našeg druženja, no sad virtualnog.

Svake srijede sudjeluju u komunikaciji uživo sa svojom učiteljicom njemačkog jezika. Na online druženju igraju virtualne igre, kako bi se malo i nasmijali, opustili, podružili, progovore pokoju riječ na njemačko-me jeziku… A da bi nastavili svoju kreativnost odlučili su se i za novi projekt – snimanje online filma na njemačkome jeziku. Iako su zatvorena vrata za njihove sve aktivnosti, koje su planirali kao grupa, oni su odškrinuli nova, virtualna te pokušali od ove situacije izvući ono najbolje.

Ivana Matić

šestaši iz iVanca sniMaju fiLM na njeMaČkoM

Učiteljica ivana matićeva Cvek

dominik mudri domagoj Štefaneknela Hermeščec Bruna Žukina

antea vrček

eni kočetanja gašparić

luka gladovićivan jurinićeva osonjački

Virtualna škola! Za sve je nas virtualna škola ili škola na daljinu novi izazov. Smatram da iz ove grozne situacije u kojoj se nalazimo svi moramo izvući samo najbolje. Budući da je učenicima sve ovo novo, tako je i nama učiteljima. Osobno, s učenicima sam se povezala

više nego u redovitoj nastavi. Čujemo se svaki dan, potičemo se međusobno, prvi smo put imali i videopozive i vidjeli se... Povezani smo. Roditelji su puni razumijevanja i uvijek su tu. Izazovi su potrebni u životu, treba ih prihvatiti i iz njega izvući najbolje. Vjerujem da ćemo zajedno, moji učenici i ja, uspjeti u tome.

Ivana Olivari   

krkLecoVi petaši u VirtuaLnoM sVijetu

alen akšamija

jelena karapandža

melani ajkunić

vito pavičić

ema matošević

leona Bobinec

nina milanović

sven iharoš

leo kvaštek

natko laća

tonka mušica

Filip soplanda

matija stuparić

vito planinc

leona vidović

roko Botica

ema vlašić

marko glavaš

ena zormanić

22 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Kulturni sektor, ne samo u Hrvat-skoj, nego u cijeloj Europi i svijetu doživljava, nadajmo se, samo privremeni preobražaj do po-

vratka u normalnost. No sadašnja situacija traži odgovarajuće mjere za spas i potporu kulturnom sektoru pa se tako tijekom ove pandemije donose brojne nove mjere kako bi se zaštitilo i omogućilo djelovanje kultur-nog sektora.

Hrvatska je kao predsjedateljica Vijeća Europske unije organizirala neformalnu videokonferenciju ministara kulture država članica EU-a radi rasprave o posljedicama krize uzrokovane virusom COVID-19 na kulturni i kreativni sektor te o mogućim učinkovitim mjerama za smanjenje nega-tivnih utjecaja krize. Govorilo se o utjeca-ju pandemije koronavirusa na kulturni i kreativni sektor te su se razmijenila iskustva o mjerama koje su pojedine vlade poduzele radi sprječavanja njegova širenja, kao i o pri-jedlozima mjera koje bi se trebale poduzeti na europskoj razini.

oNliNe PlatForme – Sve države članice poduzele su korake kako bi umjetnicima, radnicima u kulturi, kulturnim ustanovama i tvrtkama u kul-turnim i kreativnim industrijama pomogle u situaciji otkazivanja i odgađanja svih kulturnih projekata – kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je bila i formalni domaćin videokonferenci-je ministara kulture država članica EU-a, dodavši:

– Razmijenili smo iskustva i o tome kako javnost i građani konzumiraju kulturu na različitim online platformama, koje su im tre-nutačno, u doba izolacije, dostupne. Svi smo suočeni s istim izazovima i sigurna sam da će nam iskustva i današnje rasprave pomoći da se bolje nosimo s ovom krizom i poslje-dicama koje ona ima na područje kulture na europskoj razini, ali i u svim državama članicama.

Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourová izjavila je kako djelovanje i reakcije moraju biti sveobuhvatne. Posebno je nagla-sila važnost medijskoga kreativnog sektora, profesionalnog rada novinara i odgovornosti medija u sprječavanju lažnih vijesti i dezin-formacija.

Povjerenik EK za unutarnje tržište Thierry Breton naglasio je niz mjera koje su već poduzete na unutarnjem tržištu te istaknuo kako mediji i audiovizualna industrija igraju vrlo važnu ulogu. Dodavši da je sad vrijeme za djelovanje, povjerenik Breton predsta-vio je mjere koje je Europska komisija već provela.

Povjerenica EK za inovacije, istraživanja, kulturu i mlade Mariya Gabriel predstavila je aktivnosti koje su europska udruženja, države članice i Europska komisija već pokrenule u području kulturnih i kreativnih industri-ja, a koje su usmjerene na minimiziranje negativnih posljedica pandemije za građa-ne. Europska komisija osigurala je sredstva putem Europskoga socijalnog fonda, Kohe-zijskog fonda, modela državnih potpora i SURE modela. Posebno je naglašena potreba fleksibilnog pristupa korisnicima u programu Kreativna Europa.

Ministri su pozdravili činjenicu da je Ko-misija brzo i učinkovito reagirala te najavila daljnje snažne mjere i programe kao odgo-vor na pandemiju koronavirusa. Propisima o pomoći privremeno su ublažene veće krize i poduzete su važne mjere.

PravodoBNe mjerePredstavnici država članica EU-a složili su se da sve izvanredne mjere koje se poduzimaju trebaju biti u skladu s temeljnim vrijednosti-ma Unije. Ministri su pozdravili održavanje ove videokonferencije te obvezu redovite razmjene informacija i predlaganje pravo-dobnih i odgovarajućih mjera na europskoj razini. Ministri će nastaviti raspravu na Vijeću ministara kulture najavljenom za 19. svibnja.

Ministrica je sudjelovala i u raspravi koju su organizirali Međunarodna kon-federacija društava autora i skladatelja

kultura u DoBa koroNavirusa

zaštititi i omogućiti djelovanje kulturnog sektora

pokreNuta kampaNja kreativNe europe

Europska je komisija na društvenim mrežama Kreativne Europe pokrenula kampanju #CreativeEuropeAtHome, posvećenu brojnim kulturnim aktivnostima što se održavaju online kako ljubitelji kulture uslijed pandemije ne bi ostali zakinuti za takve

sadržaje. U okolnostima odgađanja i otkazivanja kulturnih događanja zbog posljedica izbijanja koronavirusa, što uključuje i mnoge aktivnosti programa Kreativna Europa, žele se istaknuti pozitivni primjeri koji i dalje pokreću kulturni i kreativni život u Europi: filmski arhivi otvaraju se javnosti putem mrežnih stranica, kazališta i glazbenici putem prijenosa uživo dijele svoje nastupe i drugo. Prema riječima Mariye Gabriel, povjerenice Europske komisije za inovacije, istraživanja, kulturu i mlade, u ovim su teškim vremenima kultura, kreativnost i solidarnost potrebniji više nego ikad, pa tom inicijativom žele predstaviti i učiniti dostupnom bogatu i raznoliku ponudu zajednice Kreativne Europe.

– Možda smo zasad zatvoreni u svojim domovima, ali to nas ne bi trebalo spriječiti da uživamo u ljepoti umjetnosti i kulture, dola-zimo do novih otkrića i dijelimo svoja iskustva. Svi smo u ovome zajedno – kazala je Gabriel.

napisao ivica buljan

predstavnici država članica eu-a složili su se da sve izvanredne mjere koje

se poduzimaju trebaju biti u skladu s temeljnim vrijednostima unije.

Ministri su pozdravili održavanje ove videokonferencije te obvezu redovite

razmjene informacija i predlaganje pravodobnih i odgovarajućih mjera na

europskoj razini

23školskenovine

PosljEDicE PotrEsa

zbriNuti i evakuirati građu pogođeNu

potresom

(CISAC) i UNESCO, a kojima je namjera okupiti stvaratelje umjetnosti i vlade u zajedničkom promišljanju o načinima suočavanja s posljedicama krize izazvane koronavirusom na kulturni i kreativni sektor.

– Otvorili smo neke teme koje se tiču osjetljivosti položaja umjetnika, potrebe i zaštite autorskih prava i uopće promišlja-nja – što je ono što sve nas u Europi, ali i u svijetu sad nekako drži zaokupljenima – o mogućim alternativnim načinima stva-ranja distribucije i sudjelovanja u kulturi dok traju ograničavajuće mjere, ali i o tome kako ćemo se uopće vratiti stvaraju i participiranju prema umjetnosti nakon što mjere budu ublažene – izjavila je ministrica te je dodala kako nakon rasprave da države koje imaju uređene sustave potpore kulturi, kulturnim politikama, kreativnim indu-strijama ipak pokazuju snažnije odgovore, brže reagiraju i bolje su postavile sustave potpore umjetnicima.

osjetljiv Položaj umjetNikaOna je dodala i da država koja, poput Hrvatske, ima dugu tradiciju razvijenih

kulturnih politika u ovoj situaciji uočava brojne slabosti svojega kulturnog sustava. Posebno se osvrnula na ranjivost samo-stalnih umjetnika, naglasivši kako je ova kriza pokazala u kojoj je mjeri njihov status posebno osjetljiv.

– Tu sam u prvom redu mislila na pro-blem samostalnih umjetnika, koji su honorarci, slobodnjaci, koji nemaju uređe-ni status, što se i nama u ovome trenutku postavlja kao najveća dvojba: kako pomoći upravo tim osobama. Sva kulturna događa-nja koja okupljaju veliku publiku za neko će dulje vrijeme vjerojatno biti u režimu restrikcija, a sve aktivnosti koje su se dosad poticale, poput mobilnosti, koprodukcije ili razmjene među umjetnicima, u ovom tre-nutku nisu moguće te je potpuno neizvjesno kad će se situacija normalizirati – napome-nula je Obuljen Koržinek.

Kako bi se pružila prva pomoć muzejima, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) nakon potresa je ažurno pristupio problemu kako bi se sanirale velike štete na muzejskim

zgradama i građi. – Uz koronavirus koji je dodatno otežao odgovor na

nastalu situaciju, oštećeni muzeji sad se moraju pripre-miti na sljedeći korak, a to su sanacija šteta i evakuacija građe – rekla je Dunja Vranešević iz MDC-a.

dugotrajaN i težak oPoravakPrema podatcima iz MDC-ova Registra muzeja, galerija i zbirki u Hrvatskoj u 33 zakonski osnovana muzeja u Zagrebu, upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja, više je od 3,5 milijuna muzejskih predmeta, odnosno čak 57 posto sve muzejske građe u državi. Riječ je o više od šesto muzejskih zbirki koje su na ukupno 41 lokaciji predviđenoj za muzejske posjetitelje. U to nisu ubrojene i dodatne adrese na kojima su pomoćni muzejski objekti s izmještenim uredima ili čuvaonicama. Također, u Zagrebu je većina muzeja s građom nacionalne važno-sti i svi muzeji prve razine matičnosti Sustava muzeja Republike Hrvatske.

– Već je samo iz tih podataka jasno da će zagrebač-kim muzejima oporavak biti težak i dugotrajan. Kako bismo im taj proces olakšali, izdvojili smo najvažnije smjernice iz priručnika o spašavanju građe i napra-vili kratku prvu pomoć za evakuaciju nakon potresa. Smjernice su napisane i u savjetovanju s kolegama iz matičnih muzeja prve razine koji su se također susreli s istim izazovima poput Arheološkog muzeja u Zagre-bu i Hrvatskoga povijesnog muzeja. Sažete smjernice dostupne su za preuzimanje na našim stranicama, a pomoći će u uspostavljanju plana evakuacije te uputiti u sve najvažnije dijelove i postupke takvoga složenog procesa: od procjene zatečenog stanja, dokumentiranja štete, izrade popisa prioritetne građe za evakuaciju, pripreme nužne opreme i alata, organizacije i koordi-nacije timova, označivanja predmeta i pakiranja građe pa sve do odabira prijevoza te prostora za pakiranje i privremenu pohranu. Imajući na umu da je ovdje opisana idealna situacija, svaki muzej treba nastojati zadovoljiti što više preporuka u sklopu svojih moguć-nosti i s obzirom na stanje svojeg prostora i građe kako bi se spriječila dodatna oštećenja. Muzeji u ostatku zemlje također se mogu poslužiti smjernicama i ne če-

kati da im se dogodi nezamislivo, pravi je trenutak da svi počnu razmišljati o preventivnim mjerama koje mogu poduzeti kako bi se jednog dana izbjeglo najgore – navodi Vranešević.

„žilavost” virusaIstodobno, MDC je u želji da muzejskim djelatnicima omogućimo relevantne informacije o virusu COVID-19 i njegovoj izolaciji, čišćenju i dezinfekciji na muzejskoj građi donosimo prijevod transkripta „Covid-19 Basics: Disinfecting Cultural Resources”, objavljenog na Nati-onal Center for Preservation Technology and Training koji istražuje i objavljuje saznanja o najnovijim mo-gućnostima konzervacije i restauracije muzejske građe.

S obzirom na to da je virus relativno novijeg datuma, nužno je uzeti u obzir da su ovo preporuke trenutač-no dostupnih istraživanja i saznanja te da je potrebno kontinuirano informiranje o novim otkrićima vezanih uz virus COVID-19.

– Prema dostupnim saznanjima, COVID-19 na me-talu se zadržava do pet dana, na drvenim površinama četiri, na papiru i staklu od četiri do pet, na plastici os šest do devet, na keramici pet i na kamenu od dva do 12 dana, premda trenutačno ne postoje dokazana istraži-vanja o održivosti ovog virusa na kamenim podlogama. COVID-19 preživljava, ovisno o podlozi, različiti broj dana, a ovdje izneseni podatci temelje se na objavljenim istraživanjima u članku Journal of Hospital Infection iz ožujka 2020. U razdoblju preživljavanja virusa na podlozi on je ugroza za ljude koji s muzejskim predme-tima barataju, jer postoji mogućnost prijenosa virusa na čovjeka. Još jedan relevantan članak u New England Journal of Medicine prikazuje nešto kraće preživljava-nje. Predstavljeni podatci daju zaključak da virus ostaje na površini bakra četiri sata, dva dana na nehrđajućem čeliku i do tri dana na ostalim površinama. Razlika između ova dva stručna članka jest da prvi, Journal of Hospital Infection, prolazi niz stručnih recenzija, pa ćemo se, opreza radi, osloniti na njegove rezultate. Pre-poruka je da se različiti materijali i površine odnosno muzejski predmeti koji su bili izloženi virusu izoliraju na šest do devet dana – navodi se među ostalim u upu-tama. (ib)

popis štete na nepokretniM kuLturniM DobriMaM inistarstvo kulture donijelo je i Odluku o provedbi

popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročene potresom u Zagrebu i okolici.

– Popis štete i njezinu procjenu za nepokretna kultur-na dobra u gradu Zagrebu obavit će zajednički stručni djelatnici Ministarstva kulture i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, a za područje Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije djelatnici Mini-starstva kulture. Popis štete i procjena obavit će se prema Obrascu za popis štete od potresa na kulturnim dobrima, a prioriteti u popisu i druge aktivnosti važne za provedbu popisa utvrđivat će se u međusobnoj stručnoj koordinaciji između nadležnih tijela – priopćili su iz Ministarstva.

Muzejski projekt u VrijeMe koronaVirusa Dubrovački muzeji pokrenuli su

projekt #karantenadubrovnik2020, kako bi dokumentirali život stanovnika Dubrovnika i okolice u okolnostima izolacije i karantene, uzrokovanih pandemijom.

Konačna je namjera projekta da buduće generacije bolje razumiju svijet, a da ga znanstvenici i stručnjaci pravilno interpreti-raju, uz pomoć svega onoga što će građani poslati – fotografije, videouratke, audioza-pise, crteže, umjetničke i druge kreacije, šale, skenove propusnica, bilješke, osvrte ili dnevničke zapise svakodnevice nastale u vrijeme karantene.

Svi se materijali šalju na e-mail: karan-tenadubrovnik2020@dumus.hr, Dubro-vački muzeji na svojim će ih društvenim i mrežnim stranicama povremeno objavljivati, a planira se i virtualna izložba #karantena-dubrovnik2020.

Građa će se skupljati u nekoliko kate-gorija: Škola od doma, Posao nosim kući, Ljubav u četiri zida, Ljubimci i karantena, Sport i tjelovježba, Zabava i igra, Grad koji spava, Ljepota i zdravlje, Kućni krajolici, Oko objeda i stola, Kućanski poslovi, Shopping i korona, Trenutci dokolice, Dječja svakod-nevica, Virtualno dvorište, Socijalni život i socijalna distanca, Duhovnost i karantena, Krizni stožer i Kultura za po doma.

prema podatcima iz MDc-ova registra muzeja, galerija i zbirki u Hrvatskoj u 33 zakonski osnovana muzeja u zagrebu, upisana u upisnik javnih i privatnih muzeja, više je od 3,5 milijuna muzejskih predmeta, odnosno čak 57 posto sve

muzejske građe u državi

24 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Prema prvim procjenama, šteta od potresa u gradskim kulturnim objektima iznosi oko 140 milijuna

kuna, no taj će se broj mijenjati nakon što se pristupi dubljoj analizi, kazala je pročelnica zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu Milana Vuković Runjić na konferenciji za novinare, održanoj u

Muzeju suvremene umjetnosti, gdje je ured privremeno smješten jer su i njego-vi prostori oštećeni.

Pročelnica Vuković Runjić kazala je također kako svih 39 ustanova kojima je Grad samostalan ili dijelom osnivač prijavilo štetu nastalu uslijed potresa na ukupno 91 objektu i prostoru. Statičari

su dosad pregledali 29 objekata, a ostala su za pregledati još 62 objekta pod nad-ležnošću Grada. I to će biti pregledano, ali budući da je u Zagrebu prijavljeno više od 20 tisuća šteta prioritet imaju objekti onih ljudi koji su ostali bez do-mova te zdravstva i školstva.

– Među 29 objekata i prostora devet ih je označeno žutom bojom, a djelomično crvenom i Hrvatski školski muzej. Za njih 18 šteta je veća od 500 tisuća kuna, a za 73 manja od toga, što je dobra vijest jer će te ustanove moći same i uz našu pomoć krenuti u sanaciju štete. Najteže su stradali Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Hrvatski prirodoslov-ni muzej, Umjetnički paviljon, Kazalište Komedija, Knjižnica Marije Jurić Zagor-ke i Hrvatski školski muzej – navela je Vuković Runjić.

Jedna je od ideja u smislu zaštite ugro-žene i oštećene muzejske građe da se na Zagrebačkom velesajmu osigura dovolj-na kvadratura za njezinu pohranu. Na drugoj strani, za najteže oštećene objekte trebat će sufinanciranje iz europskih fon-dova gdje bi se mogla napraviti alokacija unutar postojećih područja u financij-

skoj perspektivi između 2021. i 2027. za obnovu objekata kulturne baštine, za što će politika EU-a biti fleksibilnija.

Pročelnica Gradskog ureda za kulturu istaknula je i najavila da će mjera privre-mene obustave izvršavanja ovogodišnjeg proračuna, uvedena zbog koronavirusa i potresa, trajati do 25. svibnja.

– Gradski ured nije mogao i ne može do isteka mjera isplaćivati programska sredstva, no unatoč tome intenzivno komuniciramo s našim korisnicima. Posebnu pozornost obraćamo na ne-zavisnu scenu, kulturne djelatnike koji nisu zaposleni u njihovim ustanovama i nemaju osigurana primanja, oni će biti prioritet kod isplate čim to bude mogu-će, a bit će i fleksibilni kod potpisivanja ugovora te će se izaći u susret u prilago-đavanju novih uvjeta već prihvaćenih programa – navela je Vuković Runjić.

Govoreći još o potresu Vuković Runjić je kazala kako se nada da će i ovaj potres, kao i onaj iz 1880. godine, potaknuti i biti inspiracija za građenje nove prepoznatljivosti, čvršćega grada koji će bolje odoljeti mogućim budućim potresima. (ib)

oko 140 MiLijuna kuna štete na kuLturniM objektiMa

PosljEDicE PotrEsa u ZaGrEBu

Nagrada Europske unije za književnost (European Prize for Literature – EUPL) nagrada je koja prepoznaje nove knji-

ževne talente diljem Europe i ističe bogatstvo suvremene europske literature, skrećući pozor-nost na jedinstvenu kulturnu i jezičnu baštinu kontinenta. Uži izbor kandidata za svaku od zemalja sudionica izabrao je nacionalni žiri stručnjaka za književnost.

Nagrada se dodjeljuje autorima iz zemalja koje sudjeluju u programu EU Kreativna Europa kojim se podupire kulturni i kreativni sektor. Svaki dobitnik dobiva novčanu nagradu te bitnu

međunarodnu promociju i vidljivost, a njihove se izdavače potiče da se prijave za financiranje prijevoda putem programa Kreativna Europa kako bi se pobjednička djela prevela na ostale europske jezike i time našla nova tržišta. Od 2009., kad je nagrada pokrenuta, nagradu EUPL primilo je ukupno 108 autora iz 41 zemlje.

Nagrada EUPL za 2020. godinu uključit će autore i njihova djela iz ukupno 13 različitih zemalja, među kojima su Belgija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Njemačka, Kosovo, Luksemburg, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Španjolska. Izabranim će se dobitnicima nagrada dodijeliti u svibnju 2020. godine, a zasad je objavljen uži izbor od dva do pet kandidata po zemlji.

Uži izbor kandidata za svaku od zemalja su-dionica izabrao je nacionalni žiri stručnjaka za književnost. Iz Hrvatske u izbor su ušli Kristina Gavran – Gitara od palisandra (The Palisander guitar), Maša Kolanović – Poštovani kukci i druge jezive priče (Dear beetles and other scary stories), Nenad Stipanić – Bogovi neona (Neon Gods) i Zoran Malkoč – Umro Supermen (Superman is dead). (ib)

objaVLjen uži izbor kanDiData za nagraDu

eu-a za knjižeVnost

natjeČaj za najboLji online prograMM ilana Vuković Runjić najavila je da će se, s

obzirom na to da se kulturna scena preselila u virtualni svijet, u suradnji s MSU-om uvesti i nagrada za najbolji online program koji je građanima dovodio kulturne sadržaje u njihove domove. Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić dodala je da će se taj natje-čaj raspisati idućih tjedana i u njemu će biti definirani svi uvjeti, među kojima je i onaj da se odnosi na online programe zagrebačkih umjetnika, institucija nastalih od 13. ožujka, kad su institucije zatvorene, do ovih dana. Isto tako najavila je i da MSU u utorak otvara ponovno svoje aktualne izložbe, a ima i raznovrsni online program. Na konfe-renciji je govorio i ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski Dražen Siriščević, kazavši kako je dvorana zatvorena, ali da su pronašli izlaz u projektu Lisinski na otvorenom.

– U sklopu tog projekta, kao znak ponosa i prkosa uz poruku da nema predaje, s velikih će se zvučnika 24 sata puštati glazba izvođača koji su nastupali u Lisinskom. Puštat će se glazba za srca i ljude dobre volje, klasika, popularna, tradicijska i džez. Neki smo dan imali pokus, ljudi su nam mahali iz automobila, pljeskali, stanarima obližnjih zgrada se svidjelo, pazit ćemo da glazba ne bude preglasna – rekao je Siriščević te dodao kako bi sve moglo početi idući tjedan, a dotad se pregovora sa ZAMP-om o reguliranju autorskih prava.

Popis svih glazbenih brojeva emitirat će se na videoekranu iznad glavnog ulaza.

nadamo se da će i ovaj potres, kao i onaj iz 1880. godine, potaknuti i biti inspiracija za građenje nove prepoznatljivosti, čvršćega grada koji će bolje odoljeti mogućim budućim potresima – kazala je pročelnica gradskog ureda za kulturu Milana Vuković runjić

kazaliŠte

Kazališna scena unatoč svemu ne miruje. U ovim nadrealnim uvjeti-ma pokrenut je i projekt Mono-

vid-19, koji je rezultat suradnje portala Drame.hr, SPIDA-a (Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela) i časopisa Kazalište. Okuplja devetnaest hrvatskih dramskih pisaca koji su se odazvali pozivu da nizom dramskih glasova u monološkoj formi progovore o životu u izolaciji, o paradoksu situacije koja nas istodobno razdvaja, ali i spaja na sasvim nov način.

– Projekt nastaje kao pokušaj sagle-davanja novih okolnosti života na koje nas je prisilila situacija pandemije radi virusa Covid-19 i posljednjih nas nekoli-ko tjedana natjerala da preispitamo neke svoje dotad samorazumljive životne navike i uspostavljene odnose, osvijesti-mo neke nove strahove, testiramo svoju otpornost na paniku, ali i dovedemo u pitanje društvene i političke sustave u kojima živimo. Kreirajući svoje monolo-ge pisci su mogli birati pišu li iz pozicije novostvorenog lika, postojećeg lika neke svoje već napisane drame, postojećeg lika drugoga kanonskog pisca ili pak iz pozicije stvarne povijesne ili suvremene

ličnosti. Izbori su bili različiti, glasovi su progovorili o mnogočemu, a zajedno su stvorili zapis vremena za koje još ne znamo što nam donosi – navode organizatori.

Portal Drame.hr svakim će radnim danom objavljivati po jedan monolog, a svi će monolozi biti okupljeni u časopi-su Kazalište.

Pisci koje ćete sljedećih tjedana moći čitati jesu Tomislav Zajec, Rona Žulj, Tena Štivičić, Mirna Rustemović, Ivana Sajko, Vedrana Klepica, Dino Pešut, Jasna Jasna Žmak, Ivan Penović, Dubravko Mihanović, Ivana Vuković, Olja Lozica, Nina Mitrović, Espi Tomičić, Luka Vlašić, Goran Ferčec, Beatrica Kurbel, Dina Vukelić i Katja Grcić, a kako se svako dramsko pismo uvijek nada svojoj izvedbi, tako se i mi nadamo da ćete ove tekstove, i prije nego nam se to sada čini, moći i gledati.

Monovid-19 otvara tekst Tomislava Zajeca David. Preko stakla. Tomislav Zajec odlučio se vratiti liku iz svoje drame Ono što nedostaje koji nastavlja svoj život i u ovom tekstu, jer kako sam autor kaže: „David još ima nešto za reći, pa sam ga pustio.” (ib)

moNovid-19 Novi odgovor kazališNe zajedNice Na krizu

25školskenovine

Širom Hrvatske u povodu Dana hrvatske knjige i Svjetskog dana knjige odr-

žana je deveta po redu manife-stacija Noć knjige. Ovogodišnja Noć knjige održana je u vrlo specifičnim uvjetima, koju je izazvala pandemija koronaviru-sa, a donijela je brojne virtualne programe.

Zaštitno lice manifestacije bio je patuljak Čituljak koji je poru-čio: „S knjigom nisi izoliran!”. Čitanost u ovoj situaciji očito ra-ste, a neposredno prije uvođenja izvanrednih mjera i karantene obavljeno je i istraživanje koje je proveo ured za kreativnu analizu – Kvaka na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u razdoblju od 1. do 17. ožujka ove godine. Prema rezultatima istraživanja, svaka druga osoba u Hrvatskoj u dobi iznad 16 godina pročitala je barem jednu knjigu u posljednju godinu dana. Kad se ovaj podatak uspo-redi s prethodnim mjerenjima, vidljivo je da je čitanost narasla u odnosu na prethodnu godinu za sedam posto.

O važnosti i potrebi za čitanjem u povodu Noći knjige govorila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ista-knuvši da knjiga ostaje uvijek dostupna, bilo na našim polica-ma bilo u digitalnom prostoru ili putem sustava e-posudbe.

– Mnogi od nas upravo u ovom vremenu ponovno otkri-vaju blagotvornu moć čitanja, a imamo i priliku zakoračiti u

beskrajne prostore i nepoznate svjetove knjige i književnosti. Ovogodišnja Noć knjige realizi-rana je u drukčijem formatu, u virtualnom prostoru, a podsjeća nas na važnost knjige i čita-nja za očuvanje i jačanje naše kulture i na njezinu važnost za očuvanje osobnoga duhovnog blagostanja – navodi Obuljen Koržinek.

Gotovo dvjesto različitih pro-grama pripremili su sudionici Noći knjige 2020., u aktual-nim okolnostima pandemije koronavirusa posvećenoj temi promjene i u cijelosti prebače-noj online, gdje su se ljubitelji knjige i čitanja tijekom čitavoga dana mogli virtualno družiti s knjigom.

Svečano otvaranje Noći knjige, koje se osam godina održavalo u Nacionalnoj i sve-učilišnoj knjižnici u Zagrebu, a ove mu je godine domaćin trebao biti grad Rijeka, održano je na Trećem programu Hrvat-ske radiotelevizije te Facebook

stranici i YouTube kanalu Noći knjige. U posebnoj emisiji pred-stavljeni su i spomenuti najno-viji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Zajednice na-kladnika i knjižara pri HGK-u Slavko Kozina kazao je kako je novo okružje uzrokovano pandemijom virusa Covid-19 gotovo preko noći obuhvati-lo sve oblike života, pa tako i kulturu.

– Noć knjige 2020. daje poti-caj da se putem knjige, čitanja i pisaca koje promičemo dopre do odgovora na mnoga pitanja koja si postavljamo ovih dana. Suočavamo se sa svijetom pa i sa samim sobom, okrećemo se bitnom i važnom, a zahvaljujući modernim sredstvima komuni-kacije protagonisti ovogodišnje Noći knjige analiziraju tradici-onalne vrijednosti i još jednom naglašavaju važnost knjige i čitanja – kazao je Kozina.

Prigodnim se sadržajem u Noć knjige uključilo i mnogo

domaćih pisaca i autora, među kojima i Miro Gavran, Julijana Adamović, Sanja Polak, Olja Savičević, Renato Baretić, Jurica Pavičić, Kristian Novak, Damir Karakaš, Tanja Mravak, Ivica Ivanišević, Borivoj Radaković i drugi.

Od događanja koja su održa-na valja spomenuti ona u Grad-skoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, gdje se održala virtualna izložba razglednica i knjiga s posvetom Jakše Fiamenga iz privatne zbirke Ingrid Poljanić, Zajednica Makedonaca u Re-publici Hrvatskoj na svojoj Fa-cebook stranici upoznala je sve zainteresirane s likom i djelom Slavka Janevskog – oca suvre-mene makedonske književnosti,

Udruga Mlada pera iz Čakovca objavila je radove mladih au-tora nastalih u sklopu natječaja Napiši pjesmu ili priču koju i objavi knjigu svoju!, Centar za kulturu Trešnjevka donosi online intervju s književnicom za djecu i mlade Silvijom Šesto, a Institut Plavi svijet iz Velog Lošinja fotografsku i videopri-ču o knjigama koje mijenjaju odnos prema prirodi i moru. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca Noć knjige obi-lježilo je s već tradicionalnim programom Prevoditeljsko-pjesnička večer Stihom na stih, a Društvo hrvatskih pisaca virtualnom participativnom izvedbom Ježenja.

I. Buljan

Čitanje je Važno za oČuVanje i jaČanje kuLture

Odbor za dodjelu Nagrade Iso Velikanović za najbolja ostvarenja u području književnog prevodilaštva u 2019. godine nagradio je Maju

Tančik za prijevod s engleskoga romana V. autora Tho-masa Pynchona, a dobitnica nagrade za životno djelo jest Mia Pervan.

U obrazloženju nagrade Miji Pervan stoji kako je od sredine 2000-ih godina nanizala više pomno odabra-nih i velikih imena, kao što su Sam Shepard, Francois Weyergans, Paul Auster, Mathias Enard, George Orwell itd.

– Od svih je njih poseban trag ostavio John Banville, za čiji je roman More Mia Pervan dobila godišnju na-gradu DHKP-a, vratila mu se još jednim prijevodom i onda govorila o njemu u emisiji 3. programa Hrvatsko-ga radija. Međutim, svi ovi nabrojani prijevodi, a i oni nespomenuti, samo su formalni okvir cjeloživotnoga prevodilačkog rada Mije Pervan, s 12 godina rada na splitskome Filozofskom fakultetu, od 2002. do 2014.,

gdje je vodila seminar o književnome prevođenju, što znači prenosila studentima desetljeća praktičnoga iskustva i stalno dalje stjecanih teorijskih znanja, ali se i osobito izlagala njihovoj kritici svojim knjigama koje su kontinuirano izlazile. A to može samo prevo-ditelj čiji su računi iznimno čisti – upravo kao oni Mije Pervan. Ti su čisti računi vidljivi na više razina. Mia Pervan jest i iznimno nadarena prevoditeljica. Naime, Nagrada Iso Velikanović odlučno zahtijeva i tu kompo-nentu: da bi se prevoditelja izdvojilo od svih njegovih ili njezinih kolega i kolegica nužan je taj dar koji nam je uza svu vježbu i učenje ipak jednim dijelom dan od rođenja – navodi se među ostalim u obrazloženju.

Što se dodjele ove nagrade Maji Tančik tiče, Pyncho-nov opus odlikuje se iznimnom literarnom kvalitetom i trajnom formalnom inovativnošću, a svaki njegov na-slov zaslužuje posebnu čitateljsku i kritičku pozornost:

– Prevođenje svakoga Pynchonova teksta pred pre-voditelja stavlja čitav niz izvanredno složenih zahtjeva

– od iznalaženja funkcionalnih ekvivalenata bogatstvu leksika te raznorodnosti stilskih i idiomatskih rješenja, preko slijeđenja neuobičajenih pripovjednih i sintaktič-kih konstrukcija, do prepoznavanja raspona registara i referenci iz svih oblika i sa svih razina suvremene kul-ture u najširem smislu. Uz to što je prevela na donekle srodan način nesvakidašnje kompleksna djela kao što su Izgubljen u lunaparku Johna Bartha iz 2006. ili Teta Julia i piskaralo Marija Vargasa Llose iz 2017., Maja Tančik tome se bila pokazala doraslom već prijevodom Skrivene mane, da bi, posvećujući svim navedenim vrstama problema dužnu pažnju, još jednom iznašla nedvojbeno prikladna rješenja.

Ove će se godine svečanost dodjele nagrade uslijed epidemije odgodit do trenutka kad okolnosti budu omogućile njezino održavanje u punom svjetlu. (ib)

Mia perVan i Maja tanČik Dobitnice nagraDe

iso VeLikanoVić za 2019. goDinu

Noć kNjige 2020.

prema rezultatima istraživanja, svaka druga osoba u Hrvatskoj u dobi iznad 16 godina pročitala je barem jednu knjigu u posljednju godinu dana. kad se ovaj podatak usporedi s prethodnim mjerenjima, vidljivo je da je čitanost narasla za sedam

posto u odnosu na prethodnu godinu

Nagrada judita posthumNo dodijeljeNa marku samardžiji

Dobitnicima Nagrada Dana hrvatske knjige za 2020., Judita, Davidias i Slavić proglašeni su pokojni akademik Marko Samardžija, poljski

profesor teorije književnosti i prevođenja Leszek Małczak te splitska spisateljica i prevoditeljica Luiza Bouharaoua. Povjerenstvo Nagrade Dana hrvatske knjige za 2020. Društva hrvatskih književnika (DHK) dodijelilo je Nagradu Judita za najuspješniju znanstvenu knjigu pok. akademiku Marku Samardžiji za knjigu „Hrvatska leksikografija. Od početaka do kraja XX. sto-ljeća” (Matica hrvatska, 2019.). Knjiga akademika Samardžije pruža dosad najtemeljitiji znanstveni pregled hrvatskih leksikografa, raznih vrsta rječnika i leksikografskih radova tijekom povijesti (od 16. do kraja 20. stoljeća) te time širi obzore poznavanja leksikografije, spoznaje o leksiku hrvatskog jezika i književnosti te općenito poetike, teorije književnosti i dr., mišljenje je povjerenstva nagrade objavljeno na mrežnim stranicama DHK-a.

Inače, zbog nove situacije Društvo hrvatskih književnika trebalo je 22. travnja 2020. na svečan način obilježiti 120 godina svoga postojanja.

– Zbog epidemije koronavirusa, koji nas je zadesio u ožujku i neizvjesno je koliko će još trajati, ova je svečanost morala biti odgođena za jesen, u nadi kako će dotad bolest biti svladana – poručili su iz DHK-a.

26 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

napisala ana Marija pavlić stručna suradnica pedagoginja

Dječji vrtić ivanić grad

što bolji uvid u ove programe. Pripremom i realizacijom online sadržaja odgojitelji i struč-ni tim razvijaju svoje digitalne kompetencije i medijsku pismenost čime se trude biti u korak sa suvremenim načinom življenja.

daN PlaNeta zemljeTrudimo se slijediti i kurikulum Dječjeg vrtića Ivanić Grad, stoga je u Velikom tjednu na-glasak bio na aktivnostima vezanim u Uskrs. Planiramo i set aktivnosti povezanih uz Dan planeta Zemlje, jer njegujemo ekološki način življenja i poticanje ljubavi prema prirodi kao prva ekoškola u Republici Hrvatskoj. S obzi-rom na to organiziramo i online likovni natječaj u kojem su naši polaznici pozvani da se prijave svojim radovima i čestitaju našem planetu Zemlji rođendan. Na ovaj način obilježit ćemo Projektni dan naše ekoškole 22. travnja i pri-premiti zajedničku virtualnu čestitku.

Povratne informacije roditelja su izvrsne, primjećujemo veću aktivnost na stranici u protekla četiri tjedna od uvođenja mjera ve-zanih uz suzbijanje koronavirusa. Roditeljima ova društvena mreža služi za informiranje, a mi im se trudimo što prije prenijeti informa-ciju ili ih uputiti na našu mrežnu stranicu na kojoj su objavljeni službeni dokumenti ili op-širniji sadržaji. Roditelji isto tako rado dijele komentare ili fotografije u kojima vidimo da

se rado zabavljaju prijedlozima koje nudimo što nas osobito veseli. Također, stručni tim na čelu s ravnateljicom, kao i tajništvo i računo-vodstvo, preuzeli su veliku ulogu u neposred-nom informiranju, osobito zbog činjenice da su u tijeku upisi u iduću pedagošku godinu.

Na stranici rado dijelimo i izabrane ma-terijale sa stranica koje smatramo osobito korisnim za roditelje i njihovu djecu. Putem Facebooka dijelimo i poveznice na našu mrežnu stranicu koja sadrži niz zanimljivih i korisnih stručnih članaka našeg odgojnog osoblja.

Odgojitelji vrijeme koje ne provode u ne-posrednom radu koriste za pripreme poticaja i sredstava te planiranju sadržaja za rad u idućem razdoblju. Aktivni su u osmišljavanju i realizaciji sadržaja koji se prenose putem Fa-cebooka ili radio emisije. Često putem Viber grupa i videoporuka komuniciraju s djecom te daju ideje roditeljima što raditi kod kuće s djecom te omogućuju savjetovanje u rješava-nju aktualnih problema. Također, ovo vrijeme iskorištavaju i za pripreme roditeljskih sasta-naka te izradu individualnih mapa djece.

mali Prijatelji PrirodeUspješno smo završili i drugi broj časopisa „Mali prijatelji prirode” koji izlazi u sklopu projekta Erasmus+ KA2 Little friends of nature (Mali prijatelji prirode) koji je s obzirom na okolnosti dostupan na našoj mrežnoj stranici. Odgojni djelatnici aktivno rade i na eTwinnin-govoj platformi gdje su uključeni u niz projekata. Pratimo ponudu online sadržaja za stručno usavršavanje (webinari). Ovo vrijeme iskorištavamo i za pripremu nekih dodatnih kraćih i cjelodnevnih programa kako bismo u budućnosti obogatili kurikulum vrtića.

Realizirali smo i uspješnu suradnju s Obi-teljskim radijem Ivanić Grad. Svakog utorka i četvrtka naši odgojitelji pripovijedaju divne priče s porukom i jednostavnim zadatcima za svoje slušatelje u emisiji Djeca i mladi. Ovo je još jedan način da se približimo djeci i njihovim obiteljima od kojih smo trenutačno odvojeni.

Dječji vrtić Ivanić Grad odavno je prepoznao vrijednost koju druš-tvene mreže mogu imati. Stoga već duži niz godina njegujemo

komunikaciju s korisnicima našeg vrtića putem Facebook stranice Dječji vrtić Ivanić Grad. Stranica ponajprije služi kako bi važne informacije što prije došle do roditelja, jer, kako znamo, većina će najprije posegnuti za društvenim mrežama kako bi došli do željene informacije.

erasmusovi ProjektiOsim važnih informacija administrativne prirode (natječaj za upis u vrtić, radno vrijeme vrtića, plaćanje vrtića), redovito roditeljima predstavljamo i važna događanja iz vrtića. Pri-tom dajemo kratak osvrt o gostovanjima ka-zališnih predstava, udruga, posjetima raznim ustanovama, kao i pregled projekata u kojima sudjelujemo. Osobito korisnim pokazala se prezentacija rada na projektima Erasmus+ kojima je svrha da što više informacija dođe do što šire publike, pa smo i našu Facebook stranicu iskoristili u tu svrhu.

U ovoj kriznoj situaciji odlučili smo putem službene Facebook stranice vrtića pravodob-no informirati roditelje o svim odlukama koje se tiču usluga vrtića. Roditeljima smo dali smjernice kako primjereno razgovarati s dje-tetom o koronavirusu ili potresu koji nas je zatekao, služeći se primjerenim online slikov-nicama koje su osmislili stručnjaci za ovo po-dručje, ali i kako osvijestiti kod djece važnost ispravnog pranja ruku. Također, u dogovoru s odgojnim djelatnicima osmišljavamo različite aktivnosti koje se mogu raditi kod kuće, kao motivaciju roditeljima da na što kvalitetniji i zabavniji način provedu vrijeme s djecom. Pritom se trudimo da roditelje i educiramo kako bi uvidjeli dobrobiti određenih aktivno-sti za razvoj djeteta. Informacije koje dajemo kratke su i jasne jer smo svjesni činjenice da će tako lakše doći do publike. Sadržaji koje predstavljamo roditeljima široki su i primje-reni dobi od jedne do sedam godina. To su najčešće izabrane priče koje uz aplikacije pri-povijedaju naši odgojitelji, igrokazi s lutkica-ma koje se lako mogu izraditi kod kuće, mali eksperimenti koji izazivaju divljenje i potiču istraživalački duh kod djece, različite kultur-no-higijenske, praktične i radne aktivnosti koje razvijaju dječje vještine, samostalnost i svijest o brizi za sebe, poticaji za usavršavanje predčitalačkih, predpisalačkih i predma-tematičkih vještina, kreativne radionice za likovno i glazbeno izražavanje. Osim toga, foto i videodokumentacijom predstavljamo i dodatne programe koje nudimo u sklopu kurikuluma vrtića kao što su rano učenje stranih jezika (engleski i njemački), etno-tra-dicijski program, dramsko-scenski program ili zbor kako bi zainteresirani roditelji dobili

vrtiĆ u DoBa koroNE rad Na daljiNu

neposredan rad s djecom u vrtiću zamijenila je službena facebook stranica na kojoj najčešće objavljujemo izabrane priče koje uz aplikacije pripovijedaju naši odgojitelji, igrokazi s lutkicama koje se lako mogu izraditi kod kuće, mali

eksperimenti koji izazivaju divljenje i potiču istraživalački duh kod djece, različite kulturno-higijenske, praktične i radne aktivnosti koje razvijaju dječje vještine, samostalnost i svijest o brizi za sebe

oD online sLikoVnice Do priČaonice

TRUDIMo SE DA RoDITELJE I EDUCIRAMo KAKo BI UVIDJELI DoBRoBITI oDREđENIh AKTIVNoSTI ZA RAZVoJ DJETETA. INFoRMACIJE KoJE DAJEMo KRATKE SU I JASNE JER ćE SAMo TAKo NAJLAKŠE DoćI Do PUBLIKE

vježbamo finu motoriku kazalište lutaka

lutke od grančica i konca

27školskenovine

nedostatci korištenja videoigara” te zaključke iz serije radionica „Misli pozitivno – osjećaj se dobro”, koje su odrađene s učenicima umaš-ke škole prije mobilnosti. Važno je istaknuti da su se tijekom rada na hrvatskom modulu projekta „Love your Mind” sudionici koristili suvremenim digitalnim mrežnim 2.0 alatima te da su autorice većine radionica bile učitelji-ce umaške škole te školska psihologinja, koje od početka sudjeluju u radu tima Erasmus+.

Prema mišljenju mnogih, vrhunac doga-đanja bilo je predavanje „Pristup učenju i poučavanju darovite djece” dr. Ranka Rajovi-ća, stručnjaka za rani dječji mentalni razvoj i osnivača NTC sustava učenja (Nurturing Talented Children).

Posjetili smo također Rijeku, europski grad kulture. Na Filozofskom fakultetu – Odsjek za psihologiju učitelji su prisustvovali pre-davanju „Emocionalna inteligencija” ugled-noga hrvatskog stručnjaka za emocionalnu inteligenciju, prof. dr. sc. Vladimira Takšića. Istaknula bih i edukativni posjet Centru za astronomiju i Planetariju.

S obzirom na to da je zadnji dan našega radnog tjedna bilo Valentinovo, iskoristili smo priliku svečano ga obilježiti čitanjem pjesmica u akrostihu i mezostihu te zagonet-ki, anagrama i mozgalica o temi ljubavi.

doviđeNja u Poljskoj!Trenutačno nas zaokuplja rad na petom modulu „Love your Spiritual Self “ (Volimo svoju duhovnost) koji ističe važnost moralnih vrijednosti i pozitivnih uvjerenja, potiče tole-ranciju za druge kulture, zahvalnost, prašta-nje, jednakost među spolovima, ljudska prava i osudu nasilja. Radni će se sastanak održati u Poljskoj.

Ovakav način učenja uz projektni rad vrlo je motivirajući za sve sudionike, a posebice se njemu vesele učenici. Od niza dobrobiti istaknula bih razvoj komunikacijskih i jezič-nih vještina, kritičko razmišljanje i rješavanje problema, timski rad te uvažavanje drugih kultura, što će ih jednoga dana učiniti puno-pravnim građanima Europe.

napisala alenka banić juričić, prof. mentoručiteljica engleskog jezika i

školska koordinatoricaoš Marije i Line, umag

Današnjim generacijama sve je teže pronaći sebe te samostal-no razvijati vrijednosti koje im omogućuju da budu aktivni i

produktivni sudionici u društvu. Svjesni te činjenice, učitelji iz pet europskih škola osmi-slili su zajednički projekt „Love Life” (Volimo život) kojim se promiče važnost emocionalne inteligencije. Glavni je koordinator škola iz Njemačke, a uz hrvatsku školu partnerstvo čine još Poljska, Italija i Grčka.

Projekt je financiran iz sredstava EU-a, u ukupnom iznosu od 180 000 eura te podije-ljen u šest modula koji razvijaju emocionalno, društveno, tjelesno, mentalno i duhovno blagostanje. Šesti obuhvaća završno gosto-vanje u Njemačkoj i predstavljanje rezultata svih modula.

rad Na modulimaProvođenjem planiranih aktivnosti u moduli-ma, svrha je projekta podići svijest sudionika o važnosti emocionalne inteligencije za naše društveno, emocionalno, fizičko, mentalno i duhovno blagostanje te razvoj pozitivne osobnosti i slike o sebi. Emocionalna inteli-gencija sposobnost je prepoznavanja osjećaja te njihova razumijevanja i kontroliranja. Sukladno tome, osobu visoke emocionalne inteligencije određuje sigurnost u vlastite po-stupke, dobro podnošenje stresa, otvorenost za nove izazove te vjera u sebe i svoje vrijed-nosti. Takva osoba uglavnom je uspješnija, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu, jer iz takva stava proizlazi zadovoljna i cjelovita ličnost. Emocionalna inteligenci-ja može se razvijati i unaprjeđivati tijekom cjeloživotnog učenja i rada na sebi.

U prvom modulu „Love the World” (Voli-mo svijet oko sebe), učenici su tijekom krea-tivnih radionica te uz pomoć digitalnih alata izražavali pozitivan stav prema svijetu koji ih okružuje, s posebnim naglaskom na uspješnu komunikaciju i odnose s drugima. Projektne smo rezultate predstavili u Monopoliju, gradu u pokrajini Apulija, na jugu Italije.

Drugi modul „Love Yourself ” (Volimo sebe) uključuje rad u tematski povezanim psihološkim radionicama „Misli pozitiv-no, osjećaj se dobro”. Sudionici su spoznali važnost mentalnog i tjelesnog opuštanja u prirodi, osluškujući njezine zvukove te upijajući mirise koji nas okružuju. Pokušavali su uspješno ovladati emocijama i nositi se sa stresnim situacijama.

Treći modul, „Love your Body” (Volimo svoje tijelo) proveli smo u Marousiju, naselju kraj Atene. Grčka, kolijevka antičkih Olimpij-skih igara, bila je idealno mjesto za spoznavanje važnosti zdrave prehrane i sporta za tjelesno i mentalno blagostanje. Rezultate smo pretočili u digitalne e-knjižice i interaktivne prezentacije, koje smo u Grčkoj timski predstavili.

Umaška je škola nositeljica aktivnosti četvr-toga modula „Love your Mind” (Volimo svoj um), koji se bavi mentalnim blagostanjem. Usredotočili smo se na važnost kritičkog razmišljanja i rješavanje problema u brojnim tematskim radionicama posvećenima trenin-gu mozga.

volimo svoj um!U veljači su nam u goste stigli predstavnici partnerskih škola koji su, sudjelujući u pro-gramu, upoznali naš grad, školu, obrazovni sustav, povijest, kulturu i jezik te stekli trajna prijateljstva. Navela bih neke od provedenih inovativno-kreativnih radionica: Brain Gym, IKT, glazbenu „Eine kleine Mind Musik”, zasnovanu na glazbi W. A. Mozarta koja dokazano razvija mentalne sposobnosti, „CSI Umag” – istraživanje znamenitosti grada prema zacrtanim koordinatama i korištenje QR kodova, natjecanje iz šaha i sudokua, učenje o glagoljici kroz igru i digitalni kviz te izradu narukvica s imenima gostujućih učenika ispisanima na glagoljici. Program je sadržavao i radionice za mentalno opuštanje pod vodstvom licencirane trenerice. Školska je psihologinja pripremila edukativna preda-vanja i radionice za učitelje – „Gardnerova teorija višestrukih inteligencija”, „Prednosti i

peti modul „love your

spiritual self” (volimo svoju

duhovNost) ističe važNost

moralNih vrijedNosti i pozitivNih uvjereNja,

potiče toleraNciju za druge kulture,

zahvalNost, praštaNje, jedNakost

među spolovima,

ljudska prava i osudu Nasilja

oš MarijE i liNE, uMaG projekt erasmus+ ka2 „love life”

svrha je projekta podizanje svijesti sudionika o važnosti emocionalne inteligencije za društveno, emocionalno, fizičko, mentalno i duhovno blagostanje. osobu visoke emocionalne inteligencije određuje sigurnost u vlastite postupke, dobro

podnošenje stresa, otvorenost za nove izazove te vjera u sebe i svoje vrijednosti

emocioNalNa iNteligeNcija za sretNiji život

radionica Brain poWer za poboljšanje koncentracije i mentalno opuštanje

trening mozga - natjecanje u šahu

28 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Budući da su, uz učitelje informatike, stručni suradnici knjižničari jedini informacijski stručnjaci u školama – što uključuje visoku razinu infor-

matičkih, ali i medijskih kompetencija – ova nastava na daljinu nije ih dočekala nespremne.

Konkretno, prvi korak u nastavi od kuće bilo je stvaranje virtualnih knjižnica. I dok su neki odlučili to napraviti na mrežnim strani-cama škole koje su na CARNetovu CMS-u, nastale su i virtualne knjižnice na platforma-ma poput Google Sites.

mrežNa Priča Bez kraja Josip Strija, stručni suradnik knjižničar iz Gimnazije Petra Preradovića iz Virovitice, organizirao je čak nekoliko mrežnih stranica s izvorima znanja, prije svega referentnim, a onda i onim vezanim uz medijsku pismenost i sigurnost na mreži, nadalje mrežne stranice s izvorima za slobodno vrijeme, pokrenuo je mrežnu priču bez kraja u kojoj svatko može sudjelovati svojim doprinosom i napisati koji redak teksta pa tako sudjelovati u stvaranju priče. Usto, održao je nekoliko webinara u kojima je sudionike upoznao kako se radi u Microsoft Teamsima i Loomenu.

Upravo su knjižničari pomogli informa-tičarima u velikom broju škola u stvaranju virtualnih učionica u Teamsima, Loomenu i Yammeru. Osim kreiranja tih učionica, knjižničari su izravno prisutni u njima ili pak predmetnim učiteljima pomažu pronalazeći u različitim izvorima informacija sadržaje potrebne za nastavu na daljinu.

Pritom je poseban naglasak stavljen na poštivanje autorskih prava u online nastavi jer je tu bilo dosta nesnalaženja učitelja. Pojavile su se i neke mrežne stranice sa skeniranim lektirnim djelima, čak su se i na službene adrese škola slale poveznice na te stranice, a riječ je nedvojbeno bila o kršenju autorskih prava, o čemu su se očitovali nositelji za po-jedina djela. Knjižničari su prvi upozorili na to i učitelje uputili ne samo u izvore iz kojih se smije legalno preuzimati lektira nego i koji ostali sadržaji i u kojem se obujmu smiju dijeliti odnosno primjenjivati u nastavi a da se pritom ne krše autorska prava.

Knjižničari i dalje vode svoje izvannastavne aktivnosti, naravno u online obliku, učenici pripremaju članke za školske listove, mentori su učenicima koji sudjeluju s fotografskim i literarnim ostvarajima na natječajima koji su u tijeku, a radove postavljaju na panoima u virtualnim knjižnicama. Knjižničari su, među ostalim, obilježili s učenicima i Svjetski dan zdravlja, a isto tako i Međunarodni dan dječje knjige te nacionalno događanje – Noć knjige, koja se ove godine zbog situacije obilježava online. S učenicima predmetne nastave radi se izravno u dogovorenim kanalima za ko-munikaciju, a nije zapostavljen ni rad s učeni-cima razredne nastave, zahvaljujući grupama na Viberu ili WhatsAppu i pomoći roditelja.

Prilika za stručNo usavrŠavaNjeNije stalo ni provođenje međunarodnih pro-jekta. Mnogi su školski knjižničari koordina-tori za Erasmus+ u svojim školama. Mobilno-

sti su stale, ali lokalne aktivnosti provode se online i ostvaraji se objavljuju na eTwinningo-vim platformama projekata.

Velik dio vremena odvaja se na stručno usavršavanje na Loomenu ili webinarima u organizaciji više savjetnice za školske knjiž-ničare AZOO-a Adele Granić, u kojima se mogu steći specifične kompetencije za rad knjižničara u online nastavi. Tu su i webinari Hrvatske mreže školskih knjižničara, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu ili u poznatoj Webučionici Sandre Vuk. Nekoliko knjižničara uključeno je i u tim Škole za život i snimanje videolekcija.

Nensi Čargonja Košuta, stručna suradnica knjižničarka iz riječke OŠ Srdoči, kaže kako se u radu od kuće izbrisala jasna granica između radnog i slobodnog vremena.

„Dok sam na poslu” – objašnjava – „djeca su u vrtiću i školi, a sad smo svi doma. Radni dan mi počne već poslije sedam, a nekad završava iza ponoći. Da, imam svoj raspored, no prijepodne treba pomoći kolegicama u virtualnim učionicama, u podne biti na we-binaru, poslijepodne slijedi rad na mrežnim stranicama škole, odgovaranje na mailove, dodavanje sadržaja u virtualnu knjižnicu, a navečer, kad stavim djecu na spavanje, struč-ni poslovi.”

Kad je pak riječ o izazovima ili teškoćama, većina školskih knjižničara s kojima smo raz-govarali ističe da je nekako prevladao, zbog povećanog obujma posla, sjedilački način života. Obrada građe koja je kupljena stoji jer se to ne može raditi od doma s obzirom na to da je program instaliran u stolnim računa-lima koja su ostala u školi. Isto tako, većina knjižničara rekla nam je da od kuće radi na svojoj opremi jer je tek dio njih dobio laptope od ministarstva koji su namijenjeni stručnim suradnicima. Neposredni rad s učenicima postoji i dalje, ali online oblik nikako ne može, ističu, zamijeniti školsku knjižnicu punu djece.

školska kNjižNica u doba koroNe

online nastaVa ne Može zaMijeniti punu knjižnicu Djece

nastava na daljinu školske knjižničare nije dočekala nespremne. upravo su oni pomogli informatičarima u velikom broju škola u stvaranju virtualnih učionica. osim kreiranja tih učionica, knjižničari su izravno prisutni u njima ili pak predmetnim učiteljima pomažu pronalazeći u različitim izvorima informacija sadržaje potrebne za nastavu na daljinu

kNjižNičari su prvi upozorili učitelje Na poštivaNje autorskih prava u oNliNe Nastavi i uputili ih Ne samo u izvore iz kojih se smije legalNo preuzimati lektira Nego i ostali sadržaji a da se pritom Ne krše autorska prava

BiljaNa krNjajić, stručNa suradNiCa kNjižNičarka oŠ siNiŠe glavaŠevića, vukovar

„sniMaM kratke praktiČne VoDiČe”Radi se i više nego što smo radili u školi. Kao što

svaki dobar učitelj tijekom nastavnog sata stalno izmjenjuje metode i oblike rada, tako se i u nastavi na daljinu treba koristiti različitim online alatima. Godinama se time bavim i sad snimam kratke praktične vodiče kako bih

kolegicama i kolegama omogućila da različite alate primijene u nastavi jer se tako učenike može bolje motivirati s obzirom

na to da bi izvođenje online nastave mjesec dana istim alatom bilo potpuno demotivirajuće.

josiP strija, stručNi suradNik kNjižNičar gimNazije Petra Preradovića, virovitiCa

„koLege i uČenike VoDiM kroz VirtuaLni prostor” Odgovaranje na informacijske upite, pomoć pri pretra-

živanju izvora znanja, rad s učenicima u Loomenu, edukacija kolega kroz webinare i neposredna pomoć pri

izradi digitalnih sadržaja, pomoć učenicima i kolegama koji se ne snalaze najbolje u virtualnim prostorima i alatima te administriranje društvenih mreža i mrežne stranice škole tek je dio onoga što radim. No u ovoj online nastavi nema izravnoga kontakta pa je katkad teško razumjeti konkretan zahtjev.

napisao

Denis Vincek stručni suradnik mentor

dipl. bibliotekar i dipl. novinar osnovna škola ante kovačića,

Zlatar

nensi Čargonja košuta na svome radnom mjestu kod kuće

29školskenovine

napisala Lea florjančič učiteljica razredne nastave

oš breg, ptuj slovenija

U školi se sve češće susrećemo s problemom da većina učenika ne čita s veseljem. Što učiniti da ih potaknemo da u ruke uzmu

pravu knjigu s listovima papira i tvrdim koricama? Onu sa zanimljivom pričom. Još je veći problem čitanje poezije. Učenici pjesme čitaju samo kad moraju. Pritom ne mogu samostalno otkriti poruke pjesme. Što uraditi da čitaju poeziju i razmišljaju o porukama zapisanima u stihovima i rimama? U traženju motivacijskih rješenja da otklonim te poteš-koće osmislila sam obradu pjesme u obliku poetizacije stvarnosti.

Izabrala sam pjesmu slovenske pjesnikinje Bine Štampe Žmavc Oluja u Janovoj sobi. Pjesmu smo obrađivali u dvosatu.

U uvodnom sam razgovoru učenike senzibilizirala na čitanje pjesme tako da sam osvježila njihovo znanje o olujnom vremenu o čemu često slušaju i gledaju u TV emisi-jama, a u posljednje su vrijeme i sami sve češće svjedoci nevremena u svojoj okolini. Za daljnju obradu pjesme bilo je važno razu-mjeti značenje pojma oluja. Komunikacija u razredu bila je višesmjerna. Asocijacije nisam prekidala, radilo se o osvježavanju pamćenja tragova o pojmu koji će kasnije biti predmet literarnoga opisa.

Svrha je motivacije bila da stvorim raspo-loženje u razredu u kojemu više nije važna granica između realnoga i irealnoga i da razi-gram dječju maštu pomoću koje ćemo lakše doći do uspjeha. Nakon toga sam pomoću poetizacije stvarnosti polako ulazila u dječji svijet, u kojemu granica između realnosti i fantazije zapravo nije važna. Djeca s time ne-maju problema kao odrasli, u njihovoj mašti sve je moguće.

oluja u učioNiCi„Što bi učinio/la kad bi znao/znala da se približava oluja? Zašto?” Još smo bili u real-nom svijetu. Razgovor je još uvijek tekao u okviru dječjega realnoga poimanja stvarnosti: nevrijeme – oluja – ja. Zajedno smo pogledali snimku oluje iz dokumentarne emisije. U razgovoru nakon odgledane snimke učenici su zaključili da su njihovi dojmovi istovjetni s onima koje su u uvodnom dijelu sata zabilježi-li. Usmjerili smo asocijacije na riječ oluja. Sada je došao trenutak za nadgradnju motivacije.

Učenike sam pripremila za početak vizuali-zacije: „Sjedimo mirno. Zatvorimo oči!” Tihim sam ih glasom polagano uvodila u svijet mašte. Pravilno i opušteno su disali. „U središtu smo oluje. Zrak miruje. Vruće je i sparno. Znamo, osjećamo da će sada početi… U učionici ima-mo dovoljno prostora da potražimo sigurni

zaklon. Oluja se približava vratima učionice. Sklonimo se. Čekamo. Znamo da se u našoj učionici odvija – oluja! Zamišljamo si. Polaga-no Izlazimo iz skloništa. Polagano i začuđeno otvaramo oči. Oluja je ostavila tragove! Stvar-no je bila u našoj učionici!”

Nakon toga je slijedilo crtanje. Pojedinač-no su nacrtali učionicu takvu kavom su je u vizualizaciji doživjeli, osjetili. Crteže su prilijepili na ploču i tjelovježbom minuta za zdravlje uprizorili oluju u našoj učionici. Primarni je zadatak motivacije za čitanje bio oslobađanje asocijativnih nizova kojima je u razredu stvoreno raspoloženje najsličnije onome u pjesmi. Sad smo konačno mogli početi čitati.

Počela je obrada pjesme prema već usta-ljenim koracima. Najavila sam pjesmu Bine Štampe Žmavc Oluja u Janovoj sobi. Bili su jako znatiželjni da saznaju zbog čega je pjesnikinja tako razmišljala. Usredotočeno su poslušali moju izvedbu pjesme. U emotivnoj su se pauzi doživljaji i osjećaji produbili. U stihu U Janovoj sobi bila je oluja uočili smo personifikaciju. Zanimljiva je bila brza reak-cija jednoga učenika: „U njegovoj sobi nije bilo oluja, on ju je tako razbacao.”

Slijedila je metoda neusmjerenoga tihoga čitanja učenika. Bili su sami s riječima, visoke unutarnje motivacije i prigodno senzibilizira-ni. Donosili su odluke o svom odnosu prema literarnom tekstu, vrjednovali, odlučivali

suvrEMENa Nastava kako poeziju učiNiti zaNimljivom učeNicima?

poznata je stvar da velik broj učenika ne čita s veseljem, pogotovo kad je riječ o poeziji, koju čitaju samo kad moraju. što uraditi da učenici čitaju poeziju i razmišljaju o porukama zapisanima u stihovima? u traženju motivacijskih rješenja da otklonim te poteškoće osmislila sam obradu pjesme u obliku poetizacije stvarnosti

poetizacija stvarNosti – prozor u svijet pjesme

sviđa li im se ili ne. Definirali su svoj odnos prema pjesmi.

iNterPretaCija PjesmePrilikom interpretacije ustanovila sam da su literarne usporedbe djeci jako važne. Tekst ih je dotaknuo, jer su se s njim, neki manje neki više, mogli poistovjetiti. Opisivali su kako, po njima, izgleda „razbacana soba”. Zajedno smo „prošetali” tekstom. Učenici su odmah na početku predlagali da bi svaki djelić, svaki odgovor pokušali nacrtati na ploču u skupni crtež. Kad su sastavili crtež, pokušali su pje-smu recitirati i pritom smo počeli s grupnom recitacijom. Njihova zajednička ilustracija pomogla im je u svim idućim ponavljanjima recitiranja. Oduševljeno su recitirali. Pjesma je postala istinski njihova!

Neki su, nakon recitacije, razmišljali una-prijed i to uključili u razgovor. Ustanovili su da je pjesnikinja odrasla žena, koja u pjesmi vjerojatno govori o svom sinu. I da je nered u Janovoj sobi smeta, kao i sve mame. Njihovo objašnjenje zašto tako misle bilo je:

„Kad je ne bi smetalo, ne bi ni napisala tu pjesmu.”

„Nama se pjesma sviđa jer ju je tako zani-mljivo napisala, jer vidimo kakva je Janova soba.”

„Svejedno se najbolje osjećamo u sobama kakve imamo.”

Njihove sam komentare skupila u taj zapis. Nisu ništa moralizirali. Koristila sam se Gordonovom metodom razgovora, pomoću koje su se dovoljno raspričali, a odgovore nije trebalo komentirati.

Produbljenje doživljaja završili smo meto-dom pripovijedanja. Time su utvrdili osjećaj poetiziranje stvarnosti. Prilikom pripovijeda-nja pomogli su si ilustracijom s ploče. Doka-zali su da su pjesmu prihvatili sa zanimanjem i da su u okviru svojih spoznajnih mogućno-sti razumjeli njezinu poruku.

U idućim školskim satima s veseljem su se prihvatili diferencirane mogućnosti stvaranja koje se temelji na riječima pjesme, što obično ne rade s oduševljenjem. Ovaj put jesu, pa opisani način obrade pjesme sigurno vrijedi primijeniti u praksi.

svrha jemotivaCije

da se u razredu stvori rasPoložeNje u

kojemu viŠe Nema graNiCa između

realNoga i irealNoga

Čitamo i slušamo poeziju

strip s temom janova soba

30 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Umjesto rada u školi pandemija koronavirusa natjerala nas je da radimo kod kuće. Posljednjih smo tjedana potpuno promije-

nili način na koji obično učimo u školi. Za nas je rad na daljinu nov i nepoznat način poučavanja. U takvoj situaciji ovakav je način rada vjerojatno najbolji. U početku smo imali mnogo pitanja, mnogo poteškoća i mnogo nejasnoća. Proučavali smo obrazovnu teh-nologiju, stalno smo se educirali, učili nove načine i tehnike rada s učenicima. Svi smo bili bačeni u ovu situaciju, učenici, nastavno osoblje i roditelji, a sad moramo plivati kako znamo.

skraćeNi PlaNovi i Programi Nisu svi učenici imali svoja računala ili table-te. Potrebno im je bilo pomoći da bi mogli raditi kao i svi ostali učenici. Škole su orga-nizirale tablete i računala tako da svi imaju jednake uvjete za učenje. Početak je bio težak, a sad je svaki dan sve bolje i lakše za sve nas.

Ciljevi i sadržaji našega kurikuluma omo-gućuju nam pribavljanje i korištenje informa-cija s različitih mrežnih stranica, kojima se možemo koristiti (materijali za poučavanje, snimke, filmovi, kvizovi...). Tako će zadaće učenicima biti zanimljivije. Informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji dajemo bitan naglasak i na taj način razvijamo ključne vještine 21. stoljeća.

Učitelji su se usredotočili na temeljne ci-ljeve kurikuluma i standarde znanja svakoga predmeta koji poučavamo. Prilagodili smo svoje planove obrazovanja i skratili ih.

Pri radu dajemo učenicima kratke i jasne upute da znaju točno što moraju učiniti. Biramo manje zahtjevne sadržaje za koje ne trebaju velika objašnjenja. Fokus je učitelja na utvrđivanju i procjeni znanja. Novih je sadržaja učenja manje. Na različite načine utvrđujemo, testiramo znanje i razlikuje-mo pristupe. U radu se služimo različitim metodama rada. Sastavljamo videozapise ili se koristimo postojećima, koji objašnjavaju nastavni materijal. Osmišljavamo kvizove koji se odnose na nastavne predmete. Kvizove radimo u različitim aplikacijama i s njima

prije svega provjeravamo i testiramo znanje. Sastavljamo križaljke i koristimo se interak-tivnim vježbama na mrežnim stranicama. Dogovaramo se s učenicima za svaki dan, a gradivo tumačimo uživo... Učenicima dajemo više različitih opcija i katkad sami biraju što će uraditi. Trudimo se učiniti zadatke uče-nicima zanimljivima kako bi ih rado obavili. Moramo paziti da ih sa zadatcima ne opte-retimo, jer u protivnom postoji opasnost da izgube zanimanje za rad.

Za učitelje i učenike važne su povratne informacije. Kad učenici vrate zadaće, učitelji ih pregledaju i isprave te ih pošalju natrag učenicima uz objašnjenje što su pogrješno napravili i što je potrebno ispra-viti i vježbati. Ako je potrebno, učenicima

pruže dodatne informacije putem internet-skog središta, telefona ili na koji drugi način. Važno je da učenici shvate što se uči i da nauče što više. S kvizovima odmah dobijemo povratnu informaciju i broj bodova, koje je učenik postigao. Odmah dobivamo rezul-tate svih učenika. Tako znamo što moramo učiniti da pomognemo učenicima da pobolj-šaju svoje vještine. Točno vidimo što moramo učiniti i na što moramo staviti naglasak.

PovratNe iNFormaCijeUčenike navodimo i potičemo ih da rade samostalno, da preuzmu odgovornost za svoje učenje i znanje, da dobro organiziraju svoj rad. Veoma je važno da učenici sačuva-ju „kondiciju” za učenje i održavaju razinu znanja. U svemu tome učitelji troše mnogo vremena na planiranju, pripremi, prilikom pregleda zadataka i rezultata, u samom radu, tako da je ovakav način rada zahtjevniji.

Roditelji pomažu najbolje što mogu i kako znaju i umiju. Ako im treba pomoć i dodatna objašnjenja, pomaže im razrednik i ostali nastavnici. Ne smijemo zaboraviti da roditelji nisu učitelji, stoga je potrebna uzajamna po-moć i suradnja. Roditelji se trude da učenici zadatak obavljaju što je moguće samostalnije i da im pomognu kad je to zaista potrebno.

A što će biti s ocjenom znanja? To još ne znamo. Zasad znamo samo to da ocjenjivanja ne će biti do kraja travnja i da ćemo upute dobiti od instituta za obrazovanje. Kako ćemo ocijeniti učenike? Koje ćemo načine i kriterije primjenjivati za ocjenu? Kako će biti na kraju školske godine i što će biti s ocjenama? Hoće-mo li provesti nacionalnu procjenu? Što ako budemo podučavali znanje do kraja školske godine? Kako ćemo to učiniti? Problem je i socijalizacija između mladih. Svi mi – učitelji, roditelji i učenici – imamo mnogo pitanja na koja još ne znamo odgovor.

Učenicima se sviđa da mogu duže spavati, da mogu organizirati rad na svoj način. Za-nimljivo im je raditi na daljinu, jer je to nešto novo. Broj zadaća je manji i zadatci su zani-mljivi. Kad znaju, samostalno rade i nitko ih ne uznemirava. Kad ne znaju, pomognu im kolege, roditelji, braća ili sestre. Svakodnevno se trude i pokušavaju na vrijeme riješiti svoje zadatke. U početku su imali poteškoća, a sad je toga manje. Shvatili su da nemaju „korona” odmora. Ali nedostaju im kolege iz razreda, prijatelji, učitelji i drugi. Vide se preko komu-nikacijskih kanala, ali to nije isto.

Za učenje na daljinu važni su suradnja, uzajamna pomoć, marljiv rad, komunikacija, kritično mišljenje, digitalna pismenost i po-vratne informacije o učenju između učitelja i učenika, između samih učenika, između učenika i roditelja i između roditelja i učitelja. Važno je da učenici nauče što više i da pri tome nemaju većih poteškoća.

Za sve nastavnike, učenike i roditelje obrazovanje na daljinu nov je izazov, stoga je ključno da radimo zajedno i pomažemo jedni drugima.

Nastava u DoBa koroNE

Svaki je početak težak

nastava na daljinu i za učitelje i za učenike nov je i nepoznat način poučavanja. u početku smo imali mnogo pitanja, mnogo poteškoća i mnogo nejasnoća. i učenici su imali poteškoća, a sad je toga manje. shvatili su da nemaju „korona” odmora. no nedostaju im kolege iz razreda, prijatelji, učitelji i drugi. Vide se preko komunikacijskih kanala, ali to nije isto

napisala

Melanija zavec, prof. učiteljica slovenskoga jezika

oš breg, ptuj slovenija

Fokus je učitelja Na

utvrđivaNju i ProCjeNi zNaNja, a Novih je sadržaja

učeNja maNje

31školskenovine

U tjednima koji dolaze ponovno otvaranje škola značit će kraj izolacije u nekoliko europ-skih zemalja. No dok se čini da je epidemija

Covida-19 daleko od općeg popuštanja, je li taj rizik dobro promišljen? Obrazovne ustanove otvaraju svoja vrata postupno, od 20. travnja u Danskoj, 27. travnja u Norveškoj, 4. svibnja u Njemačkoj te 11. svibnja u Francuskoj i Švicarskoj.

Kojim su rizicima izložena djeca i nastavnici? Koje su opasnosti od širenja koronavirusa u školama? Hoće li nastavak nastave ponovno razbuktati epidemiju prije ljetnih praznika? To su samo neka od pitanja koja se sad nameću...

Kad se objavi da je umrlo dijete od koronavirusa, svi se šokiraju. Ali ti su slučajevi jako rijetki. U Francuskoj je dosad od Covida-19 umrlo dvoje maloljetnika: 16-go-dišnja tinejdžerica i dijete mlađe od 10 godina. Teški slučajevi među djecom mlađom od 15 godina čine tek 0,6 posto ukupne brojke u toj zemlji, prema podatcima Francuske agencije za javno zdravlje. Zašto djeca imaju blage simptome i rijetko završe u bolnici pita se i epide-miolog Antoine Flahault, ravnatelj Instituta za svjetsko zdravlje pri Sveučilištu u Ženevi. Nekoliko je hipoteza, koje se temelje na imunosnom odgovoru djece.

Čini se, dakle, da je malen rizik da će se mladi teško razboljeti nakon povratka u školske klupe i na školska igrališta. No drugo se pitanje odnosi na činjenicu da djeca mogu prenijeti virus članovima obitelji ili nastavnicima iako nisu bolesna ili imaju tek blage simptome. Podatci o tome manje su jasni, u prvom redu zato što se teško može utvrditi koliko neke skupine u populaciji mogu širiti virus ako imaju malo simptoma ili ih uopće nemaju.

– Suprotno gripi kod koje su djeca glavni prenosi-telji, čini se da u slučaju koronavirusa izlučuju manje virusa – rekla je prof. Odile Launay, stručnjakinja za zarazne bolesti u bolnici Cochin u Parizu, a prof. Flahault dodaje:

– Ostaviti škole zatvorenima, a dopustiti odrasli-ma da se vrate na posao bilo bi besmisleno u smislu organizacije obiteljskog života i javnog zdravlja. U tom bi slučaju djecu vjerojatno čuvali djedovi i bake, a to je upravo ono što ne želimo.

Testiranje na Islandu, dosad najopsežnije na svijetu, ide u prilog argumentima da djeca imaju malu ulogu u prenošenju virusa. U programu testiranja u toj zemlji nijedno dijete mlađe od 10 godina nije bilo pozitivno.

Povratak u škole mogu pratiti mjere distanciranja i obveza nošenja maski za nastavnike i/ili učenike, čak i pravo da u školu ne dolaze oni koji misle da su izloženi većem riziku, napomenuo je još Flahault, ustvrdivši da će povratak u škole biti koristan kad je riječ o prehrani i pristupu obrazovanju za siromašniju djecu.

Dolasci u škole i odlasci iz njih trenutci su pak kad se susreću odrasli. To može igrati veliku ulogu u epi-demiji više od same djece, smatra pedijatar i infektolog Robert Cohen.

– Trebamo znati što želimo. Ako ne otvorimo škole, ne možemo dopustiti da se ljudi vrate na posao. Uki-danje izolacije ne znači da tijekom ljeta nećemo imati nijednog zaraženih. Dopustit ćemo društvenom i gospodarskom životu da se u određenoj mjeri oporavi i nadati se da ćemo kontrolirati situaciju kako ne bi došlo do blokada bolnica – zaključio je Flahault.

Prema France Info

koliko je rizičNo poNovNo

otvaraNje škola?

Danska je nedavno postala prva država u Euro-pi koja je od početka

pandemije koronavirusa ponovo otvorila svoje vrtiće i škole, pa je danski obrazovni sustav poslužio kao svojevrsni eksperiment koji može pokazati mogu li i kako škole funkcionirati u jeku pan-demije, ali i neposredno nakon krize izazvane koronavirusom.

Tako se i 350 učenika okružne škole u Logumklosteru na jugu Danske vratilo u školske klupe, poštujući mjere distanciranja od dva metra.

– To je potpuno novi svijet. Radili smo ranije planove za boravak u školi u ekstremnim situacijama, poput terorističkih

napada, ali nikad nismo imali ovakve mjere – rekla je ravnatelji-ca škole Tanja Linnet.

Još su neke europske zemlje ublažile mjere ograničenja za određena poduzeća ili sportske aktivnosti, ali Danska je prva dopustila stotinama djece da se ponovo okupljaju u školama. Iako će još nekoliko zemalja slijediti njezin primjer, ova se odluka s pa-žnjom analizira u ostatku svijeta.

– Cijeli svijet dvoji o tome kad je pravo vrijeme za otvaranje ško-la, a mi možda nudimo odgovor – rekao je zamjenik ravnateljice škole u Logumklosteru Finn Christensen.

Međutim, kad prvi napravite nešto, pa još to činite u hodu, doga-

đaju se pogrješke i uvođenje novih mjera u početku djeluje konfuzno. Toga je bilo i u Danskoj.

Da bi se spriječilo širenje za-raze, roditeljima nije dopušteno ulaziti u školu, nastavnicima nije dopušten boravak u zbornici, a djeca sjede za stolovima raz-mještenima s razmakom od dva metra te se tijekom odmora ne smiju igrati u velikim skupinama. Također, svi u školi moraju prati ruke svakih sat vremena.

Redovito se obavlja i dezinfek-cija kvaka na vratima učionica, svakih pola sata. Nastavnici imaju obvezu što više predavanja održati na otvorenome, a škola se pridrža-va svih vladinih preporuka. (ič)

Prema NY Times

Najveći je izazov u tijeku pandemije koronavi-rusa, osim pronalaska

lijeka, kako da djeca održe ritam

u učenju. Iako su uspostavljeni načini rada i učenja kod kuće, nekoj je djeci potrebna dodatna pomoć, koju mogu dobiti samo

u razgovoru s nastavnikom, koji je trenutačno, radi izolacije, nemoguć. Međutim, pojedini nastavnici ipak poduzimaju zaista hvalevrijedne napore kako bi svojim učenicima omogućili što bolje razumijevanje gradiva i određenih zadataka.

Kad se učenica šestog razreda Rylee Anderson obratila svom učitelju jer nije znala kako riješiti matematički zadatak, nastavnik Chris Waba iz Južne Dakote u SAD-u nije joj samo odgovorio na poruku. Došao je pred njezinu kuću opremljen pločom i marke-rima te joj ispred staklenih vrata objašnjavao postupak rješavanja zadatka.

– Pokušali smo razriješiti njezine dvojbe izmjenjujući nekoliko poru-ka, ali nakon određenog vremena shvatio sam da to ne će biti dovolj-no i da moram učiniti još nešto – rekao je kasnije Waba, a sve je to fotografijom zabilježio otac učenice Josh Anderson, koji je pohvalio izniman trud njezina učitelja:

– On je ne samo izvanredan učitelj već i izvanredna osoba. Rylee je bila izvan sebe kad ga je vidjela pred vratima, ali presretna što je konačno svladala zadatak koji ju je mučio. (ič)

Prema Good morning America

daNska prva u europi otvorila vrata vrtića i škola

NastavNik došao učeNici pred kuću kako bi joj objasNio zadatak

32 broj 16-17 • Zagreb 5. svibnja 2020.školskenovine

Ispunjeni listić pošaljite na adresu: Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 Zagreb, na faks 01/4855-712 ili na pretplata@skolskenovine.hr

NARUDŽBENICA br. _____ /_______

......................................................................................................... kom ...............

......................................................................................................... kom ...............

......................................................................................................... kom ...............

.........................................................................................................................................

.........................................................................................................................................

.............................................. .......................................... (mjesto i datum) M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove, MB i OIB)

(adresa)

120 kn

69 kn80 kn

120 kn

39 kn

100 kn

120 kn

85 kn

117 kn

300 kn

priru

čnici

&

mono

grafije

140 kn

99 kn200 kn

95 kn

300 kn

VAŽNO20 posto popusta

za pretplatnikeŠkolskih novina

MOLIMO PRETPLATNIKE DA POŠALJU NARUDŽBENICE ZA PRETPLATU NA ŠKOLSKE NOVINE

NARUDŽBENICA br. ____ /____Školske novine 1. 1. – 30. 6. 2020.

Broj primjeraka: ______________________

........................................................................

........................................................................

........................................................................

........................................................................

.......................... ............................ M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove)

(MB i OIB)

(pošt. broj, grad)

(ulica, broj)

(datum)

✁

Poštovani odgajatelji, učitelji, profesori, stručni suradnici, studenti, umirovljenici...

Školske novine jedini su hrvatski tjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu a donose aktualne informacije o odgoju i obrazovanju, podupiru stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika i afirmiraju dobru odgojno--obrazovnu praksu; uvijek na strani struke i svojih čitatelja.

Imajte i Vi svoj primjerak!

Za ustanove i druge pravne osobe

Pretplata na više primjeraka: veći popust,niža cijena

Školske novine dostupne su i u knjižarama

Školske knjige

✁

120 kn

110 kn