2 UVODNIK

GRADSKE VIJESTI:

Bežični internet ................................... 4

Osnovan vlastiti pogon ........................ 5

HUMANITARNI KONCERT .................................... 6

IN MEMORIAM MILAN RUŽIĆ-MINTA ................... 7

ROCK-KONCERT PortoRetRock ........................... 9

O.Š. KRALJEVICA ................................................ 11

UDRUGA U KULTURI „STOL” .............................. 12

NACIONALNI CENTARTEHNIČKE KULTURE .......................................... 13

ECO AKCIJA ........................................................ 14

PONOS KRALJEVICE .......................................... 15

PETROVA ............................................................. 17

ZAVOD ZA REHABILITACIJU „FORTICA” ........... 18

KOMUNALNE OBAVIJESTI ................................. 19

KNJIŽNICA ........................................................... 21

UDRUGA UMIROVLJENIKA ................................. 21

RASPORED SATI ................................................. 22

KRIŽALJKA ........................................................... 23

LJETO U FRANKOPANU ..................................... 24

„POPEYE OD” KRALJEVICE ............................... 25

SPORT ................................................................. 26

DVD KRALJEVICA ............................................... 28

KRIŽIŠĆE ............................................................. 29

BAKARAC ............................................................. 30

NAJLJEPŠA OKUĆNICA ...................................... 31

„ZVIJEZDA DANICA” ............................................ 32

AROMATERAPIJA ................................................ 34

LJETNI KARNEVAL .............................................. 36

SADRŽAJ

Impresum

FRANKOPAN ‒ GLASILO GRADA KRALJEVICEISSN 1131-8144

Br. 34 ♦ rujan 2014. g.

IZDAVAČ: GRAD KRALJEVICA

ZA IZDAVAČA: gradonačelnica Nada Turina Đurić

ODGOVORNI UREDNIK: Nada Turina Đurić

GLAVNA UREDNICA: Mirjana Uremović

AUTOR NASLOVNE FOTOGRAFIJE: Zlata Pravdica

NAKLADA: 1800 primjeraka

GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: FUTURA d.o.o.

CJENIK OGLASNOG PROSTORA

A4 (cijela stranica) 500,00 kn

A5 (pola stranice) 250,00 kn

A6 (četvrtina stranice) 150,00 kn

A7 (osmina stranice) 100,00 kn

Prijave možete slati na e-mail:

uredništvo.frankopan@gmail.com

3

Rujan 2014. ▪ Br. 34

Dragi sugrađani,Pri kraju smo ljeta, koje skoro da i

nismo imali ove godine. Bilježimo više kišnih i oblačnih dana nego sunčanih. Postali smo svi gori od Engleza, govori-mo samo o vremenu. Svi se nadamo da je ovo ekstremno loše ljeto samo iznim-ka koju će se spominjati u statistikama za 50 godina i da ćemo je brzo zaboraviti. Unatoč tome, vjerujem da su mnogi uži-vali u ljetnim radostima, a nadam se da su neki uspjeli pronaći barem sezonski posao, pa su ljeto iskoristili radno i ružno vrijeme im nije smetalo.

Ljeto je u gradskoj upravi bilo radno i korišteno je za pripremu, ali i dovršenje projekata na području Grada. Pripremljena je studija izvedivosti revitalizacije dvorca „Frankopan”, projekt preuređenja i proširenja ambulante, projekt novog popločenja atrija i hodnika dvorca Frankopan, naručeni su projekti za prilazne pu-teve u Podbanju, Bakarcu i cestu Oštro. Tijekom svib-nja i lipnja utrošeno je 340.000 kn u popravak najkritič-nijih oštećenja na prometnicama, uređene su i dohra-njene javne plaže, popravljen dio mulića na Oštru, a drugi dio, kao i šetnica na Bakarcu, bit će uređen tijekom jeseni. Tijekom rujna trebalo bi početi radove na izgradnji privezišta Kraljevica, a nakon toga i na Bakarcu. Proveden je natječaj Fonda za energetsku učinkovitost „Zelena akcija na mom krovu“, na kojeg je pristigla samo jedna valjana ponuda, tako da će se natječaj ponoviti do iskorištenja predviđenih sredstava. Pozivamo građane da prate objave natječaja na našim web-stranicama. Sanirana je kanalizacija i uređeno je predvorje dječjeg vrtića „Orepčići“. Uveden je besplatni

internet u centru grada, za kojeg vjeru-jemo da će dobro doći i našim građa-nima, a ne samo turistima. Napravljeni su manji popravci na groblju u Šmriki, a na jesen ćemo urediti i druga groblja. Nabavljene su i postavljene nove ko-šarkaške table u Domu sportova koje su uvjet da naši košarkaši mogu održavati regularna natjecanja. Uređena je dvora-na „PraktikUm” u prostoru bivše kuglane u Domu sporta u Kraljevici. Ovaj višena-mjenski prostor bit će otvoren za korište-

nje svim našim građanima, posebno udrugama, školi i mladima za sve njihove aktivnosti, ali i za održavanje manifestacija. Otvaranje prostora predviđamo za mje-sec rujan. Uspostavljen je „Vlastiti pogon” za komunal-ne poslove u gradu, a formiran je od postojećih djelat-nika gradske uprave. Ovaj pogon preuzeo je poslove oko održavanja javnih površina i upravljanje grobljima.

Unatoč lošem vremenu kroz cijelo ljeto, održan je vrlo raznovrstan kulturni i zabavni program, u kojem su se najviše istaknuli i najviše su pohvaljeni „Ljetni kar-neval” i „Portoretrok”. Ovom prigodom čestitamo našoj Mirjani Bobuš na pobjedi na ovogodišnjem MIK-u, kao i 20. godišnjicu uspješnog umjetničkog rada. Također čestitamo i Dance Queen udruzi na zapaženim među-narodnim uspjesima na svjetskim natjecanjima.

Počela je nova školska godina, pa svim đaci-ma i njihovim roditeljima želim da im bude uspješna. Roditeljima da budu strpljivi, a đacima da budu uporni i vrijedni. U očekivanju „babljeg ljeta“, srdačno vas po-zdravlja vaša gradonačelnica

Nada Turina-Đurić

- Na 9. sjednici Gradskog vijeća donesena je Odluka o osnivanju Vlastitog pogona kao je-dinstvene ustrojbene jedinice kojom upravlja upravitelj, radi obavljanja sljedećih komunal-nih djelatnosti na području Grada Kraljevice: • održavanje javnih površina• održavanje nerazvrstanih cesta• održavanje groblja• održavanje čistoće• održavanje plaža

S Odlukom o osnivanju Vlastitog pogona usklađeni su i drugi akti te su tako na istoj sjednici usvojene i Odluka o komunalnim djelatnostima, Odluka o izmjenama i do-punama Odluke o grobljima, Odluka o ustrojstvu i djelo-krugu gradske uprave Grada Kraljevice.

- Donesena je Odluka o prestanku važenja Odluke o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih djelat-nosti te je sklopljen Ugovor o koncesiji sa trgovačkim društvom SOLLERS d.o.o. iz Rijeke za obavljanje kon-cesije na području Grada Kraljevice.

IZ RADA GRADA...- Donesena je Odluka o utvrđivanju popisa pravnih osoba od posebnog interesa za Grad Kraljevicu• Kao pravne osobe od posebnog interesa utvrđene

su Narodna knjižnica i čitaonica Kraljevica i Dječji vrtić „Orepčići“ Kraljevica

- Na 10. sjednici Gradskog vijeća usvojene su Iz-mjene i dopune Proračuna za 2014. g. te Izmjene Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture za 2014.g.

- Usvojen je Srednjoročni (trogodišnji) plan davanja kon-cesija na području Kraljevice za razdoblje od 2014. do 2016.g. i Godišnji plan davanja koncesija Grada Kra-ljevice za 2014.g.

- Donesena je Odluka o socijalnoj skrbi koja je usklađena s odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi

- Donesene su Odluke o Izmjenama i dopunama Odluka o nerazvrstanim cestama i Odluka o izmjenama Odluke o komunalnom redu radi usklađenja s osnivanjem Vlastitog pogona.

4

HOTSPOT CROATIAslobodan pristup internetu u centru Kraljevice

Grad Kraljevica se ovog ljeta pridružio mreži turističkih gradova i općina koji svojim posjetiteljima i mještanima nude slobodan pristup internetu. Pristupna točka nalazi se na ka-štelu Zrinski pod nazivom „Kraljevica-FreeHotspot“, na koju se moguće spojiti u radijusu do 200 m, a obuhvaća centar Kraljevice gdje se nalaze trgovine, pošta, banka, ugostitelj-

VIŠENAMJENSKA DVORANA PraktikUmProjekt „Višenamjenska dvorana PraktikUm“ je projekt

Grada Kraljevice koji je nastao kroz proces javnog savjetovanja s građanima Kraljevice s namjerom unapređenja kvalitete živ-ljenja u lokalnoj zajednici i većeg uključivanja građana u proces donošenja razvojnih odluka. Projekt obuhvaća uređenje neisko-rištenog prostora nekadašnje kuglane u Domu kulture i sporta u Kraljevici i njegovo pretvaranje u prostor za djelovanje udruga, okupljanje građana i javna događanja. Ukupna vrijednost pro-jekta iznosi 270.200 kuna, a od toga 141 tisuću kuna sufinancira Nacionalna zakla-da za razvoj civilnog društva, dok ostatak osigurava Grad.

Iako smo u pretprošlom broju pisali o ovoj temi, ovim putem obavještavamo građane da je prva faza projekta, odno-sno uređenje prostora bivše kuglane, završeno. U prostoru su obavljeni radovi demontaže i rušenja postojeće opreme i pregrada. Uređen je pod sale, postavljene su keramičke pločice, ugrađeni su novi prozori, napravljena je pregradna stijena, izvedena je ulazna rampa za pristup invalid-skim kolicima, postavljena je pozornica i uređen je prostor po-zornice te izvedena elektroinstalacija. Otvorenje Višenamjenske dvorane predviđeno je za rujan kada će započeti i provedba ak-tivnosti osmišljenih u cilju promocije nove dvorane „PraktikUm“. Aktivnosti koje će nadzirati Građanski odbor. Osmišljene su u ci-lju podizanja kvalitete života građana te osnaživanja lokalne za-jednice i pružanja mjesta gdje bi građani, a naročito mladi, kvali-tetno provodili svoje slobodno vrijeme te gdje bi udruge civilnog društva mogle predstaviti građanima čime se bave ili organizirati razne aktivnosti. Građanski odbor čine: Marina Mateta Starčević (predstavnica građana), Dino Jagić, Marin Jureša i Renato Franko (predstavnici udruga s područja Grada), te Nataša Ružić (predstavnica gradske uprave.

Višenamjenska dvorana „PraktikUm“ bit će jedinstveno mjesto na kojem će se građani svih dobnih skupina moći oku-

pljati te kvalitetnim idejama i konkretnim programima aktivno sudjelovati u radu lokalne zajednice. Građani će se na taj na-čin, kao prvenstveni nositelji ovog projekta, zajedno s udruga-ma civilnog društva, intenzivnije integrirati u društvo i svi će, kao ravnopravni partneri s lokalnim institucijama i po načelu de-mokratičnosti, djelovati za dobrobit zajednice. Kroz ovaj projekt osluškivat će se potrebe građana i sukladno tome osmišljavati razne edukativne i zabavne aktivnosti, provoditi edukacije, te-

čajevi, seminari, radionice, volonterske akcije, javna savjetovanja i slično.

Neke od aktivnosti predviđene pro-jektom, a koje će se početi održavati po otvorenju dvorane, odnosno od rujna, bit će volonterske akcije čišćenja i uređenja prostora te pomoći starijim sugrađanima, povijesne radionice na temu povijesno--društvenih događaja u Kraljevici u 19. i 20. stoljeću, likovne i kreativne radio-nice, kao i one s temom „Volim more“,

plesne i sportske priredbe, godišnje skupštine udruga i slično. Ovim projektom nastojimo pokušati i u budućnosti sustav-

no uključivati građane u aktivnosti vezane uz razvoj Kraljevice i kreirati poticajno okruženje za sudjelovanje građana u odluči-vanju, uspostaviti bolju vezu s udrugama civilnog društva i usta-novama na području grada, povećati transparentnost postupaka Gradske uprave te veće povjerenje građana u vlast, učinkovitije i djelotvornije provoditi postupke sudjelovanja javnosti u lokalnoj vlasti, nastojati promicati međusobno učenje i razmjenu dobre prakse između jedinica lokalne samouprave te raditi na progra-mima zajedničkog planiranja i djelovanja.

Službeni završetak provedbe projekta je 31. prosinca 2014. Budući da će se projekt nastaviti i narednih godina, po-zivaju se građani Kraljevice da prijedlozima daju svoj doprinos obogaćivanju društvenog sadržaja u prostoru Višenamjenske dvorane „PraktikUm“.

ski objekti, luka i drugo. Područja na kojima je dostupan wi-fi signal obilježena su hotspot Croatia tablama.

Svi mještani, domaći i strani turisti spajanjem na hot–spot pristupnu točku mogu se putem svojih pametnih telefona, tableta i prijenosnih računala spojiti na internet i pregledavati web–stranice, primati i slati elektroničku poštu, pristupiti socijalnim mrežama i sl.

Sve ovo omogućeno je Programom poticanja slobod-nog pristupa internetu u turističkim destinacijama „Hotspot Croatia“ kojeg provodi Ministarstvo turizma. Grad Kraljevica prijavio se i dobio 6.000,00 kn bespovratnih sredstava od Ministarstva turizma za realizaciju projekta čija je ukupna vrijednost 16.049,50 kn.

Ovo je još jedan od načina kojim Kraljevica kao turistič-ko mjesto omogućava svojim posjetiteljima doći do potreb-nih informacija kako bi upoznali grad i mogućnosti koje im on pruža.

GRADSKE VIJESTI

5

Rujan 2014. ▪ Br. 34

HUMANITARNA AKCIJA

IZABRAN NOVI PREDSJEDNIK MLADEŽI HDZ-a GRADA KRALJEVICE

Ovogodišnja poplava digla je cijelu Hrvatsku na noge, pomoć za nastradale prikupljala se na sve strane. Gotovo da nije bilo udruženja ni poje-dinca koji nije na neki način pomogao.

Crveni križ Kraljevice u suradnji sa članovi-ma HNS-ove podružnice organizirao je humanitar-nu prodaju sadnica cvijeća. Prodajom sadnica pri-kupljeno je 1337,00 kn koje su uplaćene na račun namijenjen za žrtve s poplavljenog područja.

Predsjednica Inicijative mladih HNS-ove podružnice Kraljevica je Andrijana Martinović Baričević, mag.ing. pomorskog prometa.

Na ovu funkciju izabrana je u travnju 2014.g.Po završenoj hotelijersko-turističkoj školi, diplomirala je na Pomorskom

fakultetu 2009.g.Trenutno je zaposlena u jednom lancu trgovina prehrane na mjestu

voditeljice dućana.Svim mladim ljudima koji se žele pridružiti ovoj inicijativi te pridonijeti

u radu na projektima za boljitak mlade populacije u Kraljevici želi dobro-došlicu.

Adresa za prijavu: hns.kraljevica@gmail.com

INICIJATIVA MLADIH HNS-a

Na redovnim izborima u lipnju ove godine za pred-sjednika mladeži HDZ-a grada Kraljevice izabran je Božidar Sotošek.

Božidar je naš dugogodišnji član, njegov će izbor zasigurno dati novu dimenziju u radu stranke te potaknuti mlade na veći angažman.

HDZ Kraljevice počeo je s aktivnijim kontaktima sa članovima i simpatizerima kako bi se svi bolje upoznali s radom stranke.

Eventualne sugestije ili upite građani odnedav-no mogu poslati na e-mail adresu: hdz.kraljevica@gmail.com ili adresu: GO HDZ Kraljevica, P.P.3, 51262 Kraljevica.

Nikola Rodin, Predsjednik GO HDZ Kraljevica Nikola Rodin i Božidar Sotošek

VLASTITI POGONVlastiti pogon osnovan je sa zadaćom obavljanja dje-latnosti održavanja javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja, čistoće te održavanje plaža.

Tel: 282-463 Mob: 098-9835-504

UPRAVITELJICA VLASTITOG POGONADRAGANA KARAN POPOVIĆ, dipl.oec.

VIŠI REFERENT ZA KOMUNALNA PITANJAMARIJAN JURINČIĆ, ing.građ.

KOMUNALNI REDARMARINKO TOMETIĆ - 098-9835-505

6 GRADSKE VIJESTI

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata u suradnji s O.Š. Kraljevica i pod pokrovitelj-stvom Grada i Turističke zajednice organizirala je humanitarni koncert s ciljem prikupljanja novčane pomoći stradalima u nedavnim poplavama.

Sudionici su bili: Neno Belan, Klapa Tramun-tana, grupe Fortunal, Venus, Point, Trend, Trio

HUMANITARNI KONCERT ZA POPLAVLJENA PODRUČJA

PROSLAVA DANA DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI

Marinero, Porto Re, Viktor Čandrlić, Žarko Žeželić Prdela, KUD Lanterna, Dance Queen, O.Š. Kralje-vica, Mesopustari Kraljevice, Vedran Mlakar i klapa Kamik, Andrina Frleta, HGD Zvijezda Danica (veliki i mali zbor), Mladen Dorić i klapa Kamik.

Program su vodili Davor Jurkotić i Mario Bat-tifiaca.

Osim ulaznica koje su iznosile 20,00 kn, puni-la se i kutija za dodatne donacije te je na koncertu prikupljeno 14,646,00kn, a Grad je odlučio donirati razliku koja je nedostajala do iznosa od 20 tisuća kuna.

Odlučeno je da se prikupljena sredstva isko-riste za kupovinu bijele tehnike najugroženijim sta-novnicima Rajevog sela.

Organizator je iznimno zadovoljan odazivom i prikupljenim sredstvima te ovim putem zahvaljuje kako izvođačima tako i svim posjetiocima.

Kral jev ička udruga veterana domovinskog rata i ove je godine dostojno obilježila svoj dan te Dan domovinske za-hvalnosti.

U društvu gostiju iz 7. gar-di jske brigade Pume, položili su vijenac i zapalili svijeće na spome-niku palim borcima.

U popodnevnim satima organiziran je po prvi put vaterpolo–turnir na kojem su sudjelovale četiri seniorske i četiri dječje ekipe. Odigrana je revijalna utakmica između udruge branitelja iz Kraljevice i go-stujuće ekipe 7. gardijske brigade Pume, a u natje-cateljskom dijelu pobjedu je odnijela ekipa „Stop al-

koholu“. Dječje ekipe, od kojih su dvije bile iz Crikvenice, a dvije kraljevičke, pokazale su zanimanje i volju za ovakvim vidom zabave, što može biti svojevrstan signal za buduće ljetne aktiv-nosti u gradu.

Gost turn i ra bio je kapetan riječ-kog vaterpolo-kluba „Primorje“ Ivan Krapić koji se svesrdno pri-hvatio sudačke uloge. Organizator mu ovom prilikom zahvaljuje na odazivu i podršci.

7

Krajem siječnja ove go-dine tužna je vijest odjeknula u Kraljevici. Nakon teške bolesti napustio nas je jedan od na-ših najslavnijih i najdražih su-građana, Milan Ružić - Minta. Međutim, vijest nije pogodila samo nas Kraljevčane, Minta je bio poštovan i omiljen u svakoj sredini u koju ga je životni put odveo, od Rijeke do Belgije. O tome govori i pismo sućuti HNS-u koje je odaslao sam predsjednik FIFA-e Sepp Blatter. Navijači Rijeke, neovisno o godinama, pamte ga i znaju kao neza-mjenjivu, možda i ključnu kariku u najslavnijoj generaciji NK Rijeke, generaciji koja je iznjedrila osmoricu reprezentativaca bivše države te koja je svojim navijačima i sugrađanima podarila dva Kupa Maršala Tita (1978. i 1979.) i je-dan Balkanski kup (1978). U vrijeme kada se riječ biznis najčešće nije povezivala s nogometom, ta je generacija riječkih nogometaša, predvođena našom legendarnom "desetkom" Mintom, stvorila temelje ljubavi prema klubu, ljubavi iz koje će se nekoliko godina kasnije izroditi klub navijača Armada. Ipak, prije svega ostalog, Minta je ponos Kraljevice, svo-jeg rodnog zavičaja.

Nogometnu karijeru Minta je započeo u junirorima NK Mladost Kraljevica. Svojim odlič-nim nastupima, pogotovo na turnirima poput „Kvarnerske rivi-jere” (proglašen za najboljeg igrača turnira 1975.), plijenio je pozornost većih klubova. Nakon jedne seniorske sezone Minta iz Kraljevice prelazi u Crikvenicu. Iako je interes za tako nadarenog igrača pokazivao i Hajduk, ipak 1975. iz Crikvenice prelazi u se-niorsku momčad Rijeke. U to

vrijeme počinje se stvarati slavna generacija riječkog nogometa, predvođena Da-mirom Desnicom, Milošem Hrstićem, ali ponajviše našim Milanom Ružićem Mintom. Njegov sportski duh u mladenačkim danima nije mogao zadovoljiti samo nogomet, jer Minta je bio i izvrstan jedriličar, natječući se u klasi kadet kao kormi-lar. Kao i u nogometu, i u jedrenju je postizao izvrsne rezultate. Također, uspored-no s aktivnim igranjem no-gometa na najvišoj razini, Minta je završio srednju

pomorsku školu u Bakru, a potom i višu pomorsku školu u Rijeci, za zvanje kapetana.

U vrijeme kada je domaća liga bila neuspore-diva jača nego danas, Rijeka se na krilima Minte i suigrača uzdigla u sam vrh jugoslavenskog no-gometa. Osim izvrsnih rezultata u prvenstvu i kupu, činjenica koja govori tome u prilog je osam reprezentativaca bivše države iz redova onodobne Rijeke. Minta, s legendarnim brojem deset na leđima, upravljao je veznim redom Rijeke. Njegove lopte hranile su suigrače, a sam Minta prometnuo

se kao vođa na terenu, ali i iz-van njega. Znamo kako su ga krasile karakteristike sportskog, natjecateljskog duha, istinskog užitka igranja nogometa, ali i najvažnije – iskrenog i poštenog čovjeka. Upravo su te osobine iskrenosti i natjecaljskog duha prije svega, obilježile njegov poznat sukob s onodobnim tre-nerom Rijeke Miroslavom Ćirom Blaževićem.

Zlatna riječka generacija nagrađena je za svoje dobre igre 24. svibnja 1978. u Beogradu,

In memoriam

Piše: Zvonimir Anić

MILAN RUŽIĆ - MINTAKraljevička "desetka"

Rujan 2014. ▪ Br. 34

8

u finalu kupa protiv Trepče iz Kosovske Mitrovice. Iste godine, nakon dvije utakmice protiv ru-munjskog Jiula, osvojen je jedini međunarodni trofej - Balkanski kup. Drugi je kup osvojen već sljedeće godine. Rijeka je u prvoj utakmici na Kantridi pred 20.000 svojih navijača pobijedila Partizan s 2:1, dok je utakmica u Beogradu završila bez go-lova. Pored Rijeke, samo su još Hajduk i Crvena Zvezda uspjeli obraniti osvojeni kup. Minta je za Rijeku od 1975. do 1983. ukupno odigrao 430 utakmica i postigao 31 pogodak.

Kao nogometaš Rijeke, odigrao je dvije utak-mice za reprezentaciju Jugoslavije: 30. ožujka 1983. godine u Temišvaru, u prijateljskoj utakmici protiv Rumunjske, i 7. lipnja 1983. godine u Luksemburgu,

u prijateljskoj utakmici protiv SR Njemačke. Kroz tri sezone – 1978./1979., 1980./1981. I 1982./1983. - bio je najbolji ocijenjeni igrač Rijeke. Također, u an-keti navijača izabran je za najboljeg lijevog veznog Rijeke svih vremena.

Nakon Rijeke, Minta nastavlja karijeru u raznim belgijskim klubovima. Životni put ga je prvo odveo u FC Beringen, a potom u jedan od najjačih belgijskih klubova KAA Gent, gdje je ostavio upečatljiv trag.

Relacija Kraljevica - Gent obilježila je njegov profesio-nalni i obiteljski život. Iako mu se obitelj skrasila u Belgiji, Minta se uvijek rado vraćao u svoj zavičaj prema kojem je gajio neizmjernu ljubav. Karijeru je završio 1990. godine u klubu HSV Hoek.

Nakon nogometne karijere bavio se menadžerskim pos-lom, kao skaut KAA Genta te ugostiteljstvom, vodeći poznati nam ‘’Vidikovac’’ iznad Bakra.

Danas nogomet nije ista igra kakvu su igrali Minta i suigrači. Sjećanje na zlatnu riječku generaciju budi nostal-gične osjećaje. Nogomet je bio

način života, a ne pozornica za transfere od kojih najčešće najmanju dobit imaju sami igrači i navijači. Igrači su pod ogromnim pritiskom i ozljede su vrlo česte. Nevjerojatna je činjenica da Minta, prema riječima nje-

govog brata Borisa, za vrijeme svoje profesionalne nogometne karijere nika-da nije bio ozlijeđen. Minta je bio stijena na terenu, ali i izvan njega.

NK Rijeka ovih dana proživljava svoju drugu renesansu i nogometna groznica je opet zaludila grad i okolicu. Međutim, temelj ovoj novoj, modernoj Rijeci kao i desetljećima dugoj ljubavi između Armade i NK Rijeke postavila je zlatna generacija s kraja sedamdesetih, predvođena, prije svega, našim Milanom Ružićem Mintom.

GRADSKE VIJESTI

9

Davne 1991. četvorica tehničkih i glazbe-nih entuzijasta, Boris Bradarić, Denis Rus, Dario Došen i Alan Crnković, upustila su se u projekt koji će ostaviti neizbrisiv trag na grad Kraljevicu i nje-zinu kulturnu scenu – osnovali su Radio Porto Re. Ovaj „uradi sam“ projekt pod motom „Ma možemo mi to sami sklepat!“ trajao je do 1994. kad je Radio Porto Re dobio zabranu rada od Ministarstva pomorstva, pro-meta i veza, unatoč ogromnoj popularnosti i bitnoj ulozi koju je radio igrao u obavještava-nju pučanstva o skloništima i humanitarnoj pomoći tijekom Domovinskog rata. No, Alan Crnković, nakon duže radijske tišine, 1997. piše i vlastima predaje elaborat o opravdano-sti formiranja gradske radijske postaje, te se time nada da započinje drugi život Radija Porto Re. Nažalost, legalizacijom radija pokrenu-la se lavina neočekivanih prepreka za kvalitetan rad Radija – projekt je izgubio upravo ono što mu je davalo dušu; iskrene entuzijaste i zaljubljenike u glazbu i tehniku, a od vlasti, uz udijeljen prostor u dvorcu Frankopan, dobio nepotizam i pohlepu. Jedan od osnivača, inicijator samog procesa le-galizacije i jedini zaslužan za ponovno rođenje Radija, Alan Crnković, postupno je izguravan iz projekta dok nije sam odlučio zatvoriti vrata i po-zdraviti se.

Alan se danas vremena provedenog radeći na inicijalnom projektu Radija Porto Re sjeća sa smi-ješkom na licu i morem anegdota na vrhu jezika. Kaže da je taj period bio najbolji način provesti mla-dost i da se ne treba zadržavati na negativnostima.

Alan je danas zamjenik gradonačelnice i vo-ditelj odjela za kulturu grada Kraljevice, te u obna-šanju tih dužnosti i dalje održava na životu duh u kojem se rodio i živio Radio Porto Re. Uz gradske dužnosti, bavi se i izrađivanjem sprava za studije, u skladu s „uradi sam“ filozofijom koju je Porto Re ekipa imala, svirao je i još uvijek svira u brojnim bendovima, piše pjesme za razne glazbenike i uživa u obiteljskom životu sa suprugom i djecom Aurorom i Lovrom.

Mi smo s njim odlučili porazgovarati o nje-govom najnedavnijem projektu pod nazivom „PortoRetRock“. „PortoRetRock“ je ex-yu rock-

-festival koji je okupio neke od najvećih imena ex-yu rock-scene: Nena Belana iz Đavola, Tonija Jankovića iz Divljih jagoda, Borisa Babarovića Barbu iz Crvenih koralja, Borisa Leinera iz Azre i Vještica, Juricu Pađena iz Aerodroma, cijelo Atomsko sklonište i Telefon Blues Band. Koncert ovakvog tipa poprilično odskače od ostatka re-

pertoara za kraljevičku ljetnu glazbenu scenu, stoga nas je zanimalo kako i zašto je došlo do realizacije inicijalne ideje.

Za početak, čestitam na uspješno organiziranom koncertu, svi s kojima sam razgovarala oduševljeni su!Hvala, i ja sam!

Kako je uopće došlo do ide-je da organizirate ovaj kon-cert?Dosta je interesantna pri-

ča oko same te ideje, jer ona skoro uopće nije ni moja. (smijeh) Naime, prošlo ljeto sam s Nenom Belanom napokon otišao na koncert Paula McCartneyja u Beč. Nisam uopće razmišljao o tome tko će biti tamo, niti sam očekivao ikakve projekte počinjati, nas dvojica smo doslovno samo htjeli vidjeti McCartneyja. Ali, tamo smo sreli valj-da cijelu ex-yu rock-ekipu i zapričali se s Juricom Pađenom. I, riječ po riječ, Pađen kaže: „Pa ti si sad u gradskoj vlasti Kraljevice, zašto ti ne bi orga-nizirao neki retro rock-koncert, da se malo svi sku-pimo?“ On je to sigurno rekao kroz šalu, ali meni se automatski iznad glave upalila lampica i znao sam da to jednostavno moram organizirati!

Nije li Vam se taj projekt činio neisplativim? Ja sam bila automatski pretpostavila da koncert neće biti dobro posjećen budući sam imala do-jam da taj žanr glazbe nije nešto što je karakte-ristično za kraljevičku ljetnu glazbenu ponudu.Nikako! Glazba koju su ti ljudi stvarali nešto je što danas zovemo evergreenima, to je glazba moje mladosti, pa i mladosti mnogo ljudi iz Kraljevice, tek je tvojoj generaciji to postalo nešto što je staro, al-ternativno i nekomercijalno. To je jednostavno nešto što smo svi slušali i odmah sam znao da će koncert biti uspješan. Istina je da su na koncertu bili ljudi „od 7 do 77“ i svi su se dobro zabavljali. Od vrtićaraca, do starih rokera, nonica, tinejdžera, cijelih obitelji, mladih parova, starijih parova, samaca, ogromnih ekipa koje su dolazile iz Kraljevice, s Krka, iz Rijeke – ma svih je bilo! Bilo je divno vidjeti toliko veliku

NOVA PLOVIDBA STAROG PIRATAPiše: Matea Brala

Rujan 2014. ▪ Br. 34

10 DOGAĐANJA

i raznoliku publiku kako apsolutno uživa u koncertu i atmosferi koju je stvorila ta glazba i ti glazbenici. Mislim da se taj koncert savršeno uklopio u kraljevičku ljetnu glaz-benu ponudu jer je ponudio veliku kvalitetu u kojoj svatko može pro-naći nešto za sebe.

Tko se dosjetio naziva „Porto-RetRock? Pretpostavljam da ste to Vi? Ili možda također Jurica Pađen?(smijeh) „Ne, ne, naziv je skroz moja ideja. „Porto Re“ kao stari naziv za Kraljevicu savršeno se uklo-pio u skraćenicu „retrock“ pa mi se jednostavno či-nilo kao predobra fora da ju zanemarim!“

Kako je protekla sama organi-zacija ovog događaja? Jeste li imali ikakvih problema u vidu neočekivanih prepreka ili pro-pusta?Sve je proteklo u savršenom redu. Samo, kad je koncert već trebao početi, skoro me je malo ulovila panika jer ljudi uopće nije bilo! Ali, to je samo zato jer su navikli da koncerti ionako kasne, pa su se tek kasnije počeli skupljati. Što se tiče promocije festivala, organizirali smo reklame na radiju, u Novom listu, najava je bila i u tiskanom programu za ljeto u Kraljevici 2014., čak su moja djeca, Aurora i Lovro, lijepila plakate po okolici, svih sam uposlio! Na kraju se sav taj rad stvarno isplatio.

Po Vašem mišljenju, kakav efekt ovakvi kon-certi i festivali, koji dovode velika imena u ova-ko malen grad, imaju na sam grad i njegove građane?Mislim da svaka manifestacija u Kraljevici ima pozitivan efekt na Kraljevicu. Jednostavno je svi-ma bolje kad se nešto događa u našem gradu; svi kafići imaju više prometa, ljudi se zabavljaju i Kraljevica se pozitivno predstavlja kao grad kojeg se isplati posjetiti. A organizirajući festivale u koji-ma se nudi stvarna glazbena kvaliteta, predstavlja-mo se kao grad koji nudi nešto više.

Znamo da se često na koncertima događaju ra-zni ekscesi i neugodnosti, je li i PortoRetRock doživio nešto slično?Što je stvarno oduševljavajuće, zaista nije. Upravo ta opuštena atmosfera koja je vladala rivom - lju-di su se iskreno zabavljali, plesali, družili – valjda nije ostavila mjesta za ikakve ekscese. Dečki iz Protecta koje smo angažirali za održavanje reda na koncertu su cijelim trajanjem programa samo stajali i promatrali, nisu morali niti jednom interve-

nirati. Ljudi su čak bili toliko „kao doma“ da su i pospremali i čisti-li za sobom, na kraju koncerta čak nismo imali ništa počistiti. Oduševljen sam time.

Kakav su dojam sami glazbe-nici dobili od PortoRetRock festivala?Odličan! Svi su vrlo zadovoljni što je koncert takvog tipa organi-

ziran i naravno da bi voljeli nastupati na više takvih događaja. Organizirali smo im smještaj u hotelu Uvala Scott, a proveli su i nešto slobodnog vre-mena na plaži na Oštru. Interesantno je to da se Neno Belan zaljubio u plažicu kraj bara „Puerta“ i razmišlja da tamo snimi svoj idući spot!

Znači, postoje nekakvi planovi za ponavljanje ovog festivala? Hoće li PortoRetRock postati festival koji se održava sva-kog ljeta u Kraljevici? Možda ćete dovesti više izvođača i od koncerta napraviti višednevni festival? Polako, polako! (smijeh) Svakak-ve ideje mi se motaju po gla-vi i naravno da od ovoga želim

napraviti nešto što bi bilo uspješno i cijenjeno. Trenutno razmatram sto i jednu mogućnost, tako da ne mogu govoriti o nekim definitivnim planovima, ali mogu potvrditi da želju i volju imam! Reakcije glaz-benika na festival bile su odlične, publika je odušev-ljena, Grad je zadovoljan – tako da definitivno imam motivaciju nastaviti dobar projekt.

„Bilo je super, ovakvih stvari bi trebalo biti više. Muzika je bila kvalitetna i drugačija od uobičajenoga.“

Josip Đurić

„Jako sam zadovoljna, i ja i moja ekipa smo se super proveli.“Marta Viduka

„Kraljevica je obilježila 60 god rocka na najbolji mogući način,dobrim rock-koncertom. Bilo je izvrsno za uho i oko.

Svaka čast organizatoru. Uživali smo, plesali, pjevali, vikali joooš… Sjajna ekipa i za after party, Keops iz Rijeke, ni malo ne zaostaju za veteranima. Jedina zamjerka je što

se nije malo bolje reklamiralo, došlo bi još više ljudi. Inače koncert se još danima spominjao, ulaz slobodan, parking

osiguran, cuga ne fali, ma… ponovilo se!!!!“Ana Cuculić

„Ovo je bila odlična ideja mojeg zamjenika Crnkovića, a da je tome tako svjedoči to da su mi brojni građani srednje generacije pohvalili Retrok koncert. Čak su me zvali i kulturnjaci iz drugih dijelova županije oduševljeni idejom i predložili suradnju za sljedeću sezonu.“Nada Turina-Đurić, gradonačelnica grada Kraljevice

11

Biranim i maštovitim uvodnim riječima početkom srpnja u dvor-cu Frankopan,otvorila je promoci-ju „Zavičajne abecede“ učiteljica Smiljka Ostović, ujedno i njezin recenzent. Ideja je to i autorsko djelo učiteljice Sunčice Vučković. Učenici su kroz kratak program predstavili svoju abecedu. Izveli su i recital „Va mojen kraju” prema stihovima Ružice Tralić Divković. U programu predstavljanja abecede sudjelovali su i učeni-ci 4. b razreda.

Kako je nastala Zavičajna abeceda?Učenici 2. b razreda, s učiteljicom Sunčicom Vuč-

ković, su tijekom učenja hrvatske abecede u 1. razredu usporedo s usvajanjem početnih grafema i fonema riječi standardnog hrvatskog jezika izradili i zavičajnu abece-du u kojoj su crtali i slikali riječi zavičajnog govora koje započinju na određeno slovo abecede i tako je nastala njihova zavičajna abeceda. Tijekom nastajanja zavičajne abecede veliku pomoć i razumijevanje pokazali su rodi-telji i nonići i none učenika. Otkrivali su radost otkrivanja

PROMOCIJA ZAVIČAJNE ABECEDEPiše: Sunčica Vučković

i učenja čakavskih riječi koje su mnogi već zaboravili. Abeceda je nastala u sklopu projektne nastave „Ma ča je lip ov naš kraj”, koja se već više godina provodi u školi poštujući načelo zavičaj-nosti u svim razredima osnovne škole, a s ciljem njegovanja ljubavi prema za-vičaju, njegovoj prošlosti, govoru, obi-čajima i tradiciji, tj. njegovanja zavičaj-nih vrijednosti. Tiskana je uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije.

„Zavičajna abeceda je komadić mozaika koji se zove baština…“

S malim vremenskim odmakom objavljujemo tekst o proslavi „Antonje“ i predstavljanju zbirke pjesama Jurjice Vesne Gržalja

SKRIVENA LJUBAV – ŠMRIKA DUMBOKO VA MENI!Piše: Smiljka Ostović

I ovo leto, ko i sako do sada, smo lipo, po pravu blagdanju, z puno poštovanja proslavili Antonju.

Na veloj maši 17. sječnja zapolne, crikva j’ bila dupkon puna ča župljani, ča hodočasniki..

Svetomu Antonu se molimo da nas ne pozabi, da i mi ne pozabimo, da ča išćemo, da i najdemo. Se j’ bilo baš kako rabi. I vrime nan je šlo na ruku.

Drugi dan, sobotu večer, slavlje j’ bilo va našen Domu. „Šmrika dumboko va meni“.Taknjeni va dušu z pjesmami Jurjice Vesne Gržalja, rojene Juretić, Šuškićeve, Starogove, ž njejega libra „Va fijolicami pla-vet neba“, zaiskrale su besede, važgale su uspome-ne na mladi dani poli Grmani, va Šmriki, doma med svojimi…: „Srce kuće moje“, „Merikan“, „Gromače“, „Vilija Božja“, „Vera“, „Skrivena ljubav“, „Brižna moja mat“, „Vodica“, „Plašćanica“, „Palenta“, „Perilo“, Dumboka“… I se ovo j’ kumpanjala muzika.

I naši su mali školani z PO Šmrika semu ovomu dodali svoje po svoju, zapivali i zatancali.

A tamburaški orkestar KUD-a Eugen Kumičić z Križišća, na tamburah, i Mauro i Mihael, na trieštinkah, podigli su veselji.

Riči su zgovarali, pivali i svirali jednako od srca oni ki su se rodili 1930. leta ili oni ki su se rodili 2005.

A slušali su jih i gljedali i š njimi se veseleli još sta-riji i još mlaji, ma i sama štimana gospa Jurica Vesna Gržalja i gradonačelnica Nada Turina Đurić.

Drugi dan, nedilju zapolne svetomu Antonu va čast bil je va Primorcu turnir va briškuli i trešeti. Najbolji su dobili zasluženu nagradu.

Se su parićali: Crikva, Škola, Primorac i Čitaonica. Na sih je mislel Grad Kraljevica.

Se j’ to Skrivena ljubav – Šmrika dumboko va meni!

Rujan 2014. ▪ Br. 34

12

U prepunoj dvorani Dvorca Frankopan održano je predstavljanje rječnika Čakavske besede moje i sih mojih z Šmrike i Kraljevice autorice Ivanke Bralić, rođene Šmričanke, ka već dugo let živi v Riki, na Trsatu. Zaljubljenica va svoj kraj i domaću besedu, slušala je Ivanka domaće ljude kako govore naš lipi domaći za-jik, kako govore stare besede i sama je pomislela da ih već i ona, a i si mi pomalo pozabljivamo, pa je odlučila zapisat ih. I tako j zapišivanje od 1998. postalo njezin sakidanji posal. Ivanka Bralić je skupila besede ke je go-vorela njezina familja, otrgla ih zaboravu, da ostanu ko podsjetnik njezinimi kćeri i vnuki na jezik njihovih pretki. Rječnik je posvetila svojimi dragimi roditeljima Marceli i Cvjetku Turini i suprugu Andriji.

Med koricah besedara ke je oslikal Vojo Radoičić, stoje 224 stranice, med kih je upisano 5327 riječi i 5833 izraza, ki se koriste va govoru šmričkoga i kraljevičko-ga kraja. Ilustracije za pojedina slova oslikali su Ivankini vnuki: Ivan, Anja, Mauro i Vjera. Za Izdavanje rječnika, Ivanka Bralić je naišla na svesrdnu pomoć od Udruge u kulturi Stol, čigova je članica, aš je besedar neč trajno i vridno ča se pušćiva svomu rodu, a kako j rekla predsjednica Radmila Toić, „Ni volja, ni soldi, ni veli štra-pac, ovoga reda nisu bili teret. I nami i Ivanki na diku da pušćamo neč svomu rodu, po čemu smo to mi mi“.

Stručni del recenziranja odelala je dr. sc. Silvana Vranić, ka knjigu preporuča, aš je va njoj zavavik saču-van fundus čakavskih riječi, a akcentuiranje i lektoriranje povjereno je mladoj doktorandici Andrei Car, ka j dala svoju volju, vrime i znanje da se rječnik fini.

Na predstavljanju besedara bil je prisutan u ime žu-pana PGŽ, ka je najveć financijski pomogla tiskanje rječ-nika, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehnič-ku kulturu Valerij Jurišić, ki se zahvalil simi onimi ki de-laju na očuvanju zavičajne kulture i zavičajnog izričaja.

Svoje voditeljske sposobnosti dokazala je vo-deći posebnom senzibilnošću prisutne kroz program Ivankina dugogodišnja prijateljica Jelena Vitezica. Za glazbeni del bili su zaduženi Mirjana Bobuš i Zoran Papić, kantajuć Mirjanine skladbe, posebno zibrane za ovu večer, od Mirjaninoga prvoga MIK-a do ovogodišnje pobjedničke skladbe na 50. MIK-u „Molitva za Te“, ke su činele ugođaj mirisa mora, kamika i kuša.

Publici se predstavila recitatorska grupa z Šmrike: Ruža Turina, Marijana Čabrijan, Ksenija Bobuš, Darija Čandrlić i Petar Crnarić (uvježbala ih je nastavnica Smiljka Ostović) delon recitala „Šmrika dumboko va meni“, autorice podrijetlom z Šmrike, Jurjice Vesne Gržalja, ka nan je dočarala domaće ognjišće, dih svoje rodne kuće, i težak život negdanji.

Stihove najveće pjesnikinje našega kraja Ružice Tralić Divković nadahnuto je interpretirala Milanka Gudac. Želimir Mandekić, domaći pjesnik i pisac više knjiga o prošlosti Kraljevice, predstavil je svoju pjesmu „Ča“ iz zbirke pjesama „Iskre z ognjišća, z mora i ka-mika“. Stihovima domaćih autora pridružila se Tihana Welle, svojun pjesmun „Molitva“.

Udruga u kulturi Stol i autorica besedara Ivanka Bralić, koja ga je sastavljala iz čiste ljubavi, zahvalju-ju se na financijskoj podršci Gradu Kraljevici i brojnim donatorima koji su podržali ovaj projekt i omogućili da ova vrijedna knjiga ugleda svjetlo dana i ostane mlađim generacijama kao skroman doprinos baštini i našem ča-kavskom zavičaju, „aš besede su zapisane i ne more jih niki otet zaboravu“.

Piše: Tihana Welle

Udruga u kulturi STOL

PROMOCIJA RJEČNIKA – BESEDARAIVANKE BRALIĆ, ODRŽANA JE 11. SRPNJA 2014.

Besedar Ivanke Bralić ČAKAVSKE BESEDE MOJE I SIH MOJIH Z ŠMRIKE I KRALJEVICE, more se ku-pit va Gradskoj knjižnici Kraljevica, telefon 282-099. Više informacija na facebook stranici Udruga u kulturi STOL Kraljevica.

U organizaciji Udruge u kulturi STOL i Grada Kraljevice u galeriji dvorca Frankopan od 11. do 27. srpnja, po prvi put postavljena je izložba likovnih radova, rođenog kraljevičana Bojana Cara „Zavičaju“, koji dugo godina djeluje izvan Kraljevice. Autor u svojim djelima prika-zuje motive svog rodnog zavičaja, primorske pejzaže, barke, lavandu, detalje kaštela... Svako njegovo djelo upotpunjeno je rukom izrađenim drvenim okvirom koji slikama daju završni osobni detalj, svojevrsni potpis umjetnika. U svoje slobodno vrijeme autor izrađuje dr-veni namještaj, ukrasne lampe. Bavi se i restauracijom starih predmeta, ormara, škrinja, lampiona, šivaćih ma-šina. Autor je izrazio veliku zahvalnost inicijatorici izlož-be Mirjani Bobuš i organizatorima, na pruženoj prilici da se predstavi domaćoj publici.

DOGAĐANJA

13

Ljetna škola tehničkih aktiv-nosti održana je u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici u 3 termina: od 30. lipnja do 10. srpnja, od 14. do 24. srpnja te od 4. do 14. kolovoza 2014. U pro-gramu Ljetne škole sudjelovalo je 113 učenika osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta s područ-ja cijele Republike Hrvatske te iz Australije, Srbije, Austrije i Francuske, koji su u desetodnevnim radionicama izrađivali tehničke tvorevine. Također, već tradi-cionalni Kajakaško-edukativni kamp je održan usporedno s 2. terminom 7. ljetne škole tehničkih aktivnosti pa su se svi su-dionici Škole, prema sklonostima i mogućnostima, mogli upo-znati i s osnovama tehnika veslanja kajaka, dok je 6 sudionika Kampa usporedno sudjelovalo u svim radionicama 7. ljetne škole tehničkih aktivnosti. U programu su, kao i svake godine, sudjelovali i učenici s područja Kraljevice te ih ovim putem po-zivamo da se sljedeće ljeto uključe u naše programe.

2. ljetnu školu učeničkog zadrugarstva pro-vela je Hrvatska udruga učeničkog zadrugar-stva, od 14. do 24. srpnja 2014. godine u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici. U školi su sudjelovala 22 uče-nika iz Vukovarsko-srijemske županije koji su u desetodnevnim radionicama usvojili različite kreativne tehnike (ukra-šavanje čaša za olovke špagom, izrada magneta decoupage tehnikom, izrada če-stitki quilling tehnikom, Kumihimo tehnika, izrada cvjetova od tkanine, izrada košarica od pa-pira, pirografija, oslikavanje tekstila, Kirigami – izrada 3D čestitki).

Sredina srpnja je, već tradicionalno, bila rezervirana za Filmske i videoradionice za djecu i mladež, u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza.

Radionice su pohađali učenici čiji su radovi osvojili prvu nagradu na 51. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva te ostali po prijavama. Od 25. srpnja do 1. kolovoza 2014., polaznici radionica stekli su teorijska znanja, praktične vje-štine i sposobnosti za snimanje filmova te su, na predlošci-ma filmova za djecu i mladež, upoznati s obilježjima različitih filmskih žanrova. Cilj radionica je bio da se polaznici, samo-stalnim stvaranjem filma, upoznaju sa svim fazama stvaralač-kog procesa: osmišljavanje ideje, pisanje scenarija, pisanje i crtanje knjige snimanja (story board), odabir glumaca i glu-mačke vježbe, traženje i odabir lokacija, snimanje, montaža,

obrada slike, odabir i obrada glazbe i zvukova te završna realizacija. Održane su radio-nice dokumentarnog, igranog i animiranog filma te radionica tv-reportaže. Kao i svake go-dine, učenici su motive i teme svojih filmova pronašli unu-tar grada Kraljevice te time

ostavili trajnu uspomenu na boravak u Kraljevici i radionice u Nacionalnom centre tehničke kulture.

Hrvatski savez CB radioklubova organizirao je 4. edu-kativnu CB radionicu s ciljem edukacije mladih CB operatera. Radionica se odvijala u dva termina: od 14. do 28. srpnja 2014. U prvom terminu radionice sudjelovao je 41 učenik iz Požeško-slavonske županije, a u drugom 22 učenika iz Zagreba, Zadra, Kraljevice, Požege i Krka. Radionicu su pohađala djeca osnovnoškolskog uzrasta (od 9 do 15 godina). Smještaj je bio u ograđenom prostoru Centra na

livadi, pod šatorima, a rad i provedba programskih aktivnosti organizirana je po uzoru na Ljetnu

školu Hrvatske zajednice tehničke kulture, uz dodatni sadržaj kampiranja i tema koje obuhvaćaju usvajanje općih znanja i vještina radioorijentacije.

XIV. ljetna škola pedagoga tehnič-ke kulture održana je u Centru od 17.

do 27. kolovoza 2014. Programom škole obuhvaćena su sljedeća područja ospo-

sobljavanja: elektronika, upravljačka tehnika, raketno i zrakoplovno modelarstva, graditeljstvo te

konzultacije i pomoć učiteljima pripravnicima pred stručni ispit. Uz učitelje iz osnovnih škola i članove pedagoga teh-ničke kulture, u školi je sudjelovalo i troje učenika članova Modelarske sekcije „Aerokluba Međimurje“. Uz izradu mo-dela za predstojeća natjecanja iz zrakoplovnog modelarstva, polaznici radionice su svojim modelarskim vještinama i zna-njima pomagali i starijim polaznicima škole.

Završetkom ljetnih radionica i Nacionalni centar tehnič-ke kulture prelazi u jesensku programsku shemu. Održavamo terenske nastave za škole s područja cijele RH te različita stručna usavršavanja za učitelje razredne i predmetne nasta-ve. Za učenike s područja grada Kraljevice, od listopada odr-žavamo različite tehničke i kreativne radionice. Sve informa-cije o našim programima možete dobiti krajem rujna na broj telefona 091/465-6771.

LJETNE RADIONICE U NACIONALNOM CENTRU TEHNIČKE KULTURE

Piše: Biljana Trifunović, prof.

Hrvatska zajednica tehničke kulture i njezine članice održale su tijekom ljetnih mjeseci niz radionica tehničkih aktivnosti u kojima su učenici osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta te učitelji

tehničke kulture usavršavali tehnička znanja i vještine.

Rujan 2014. ▪ Br. 34

14

"ZELENA" I "PLAVA" ČISTKA

Već tradicionalno, Grad Kraljevica s raznim sudionicima organizira ekološke akcije u cilju poboljšanja zdravlja i izgle-da našega kraja. U godini 2014. organizirane su dvije značajne akcije: ‘Plava’ i ‘Zelena Čistka’. 17. svibnja 2014. Turistička za-jednica Kraljevice u suradnji s Gradom Kraljevica, KPA Adria, Lučkom kapetanijom Kraljevica, Lučkom upravom Kraljevica i OŠ Kraljevica organizira eko akciju ‘Plava čistka’. Ova akcija dio je velike svjetske akcije World Cleanup 2014. Ova među-narodna akcija organizira podakcije, jedna od njih je i ‘Let’s do it Mediterranean’, čiji je dio bio i naš grad. U Hrvatskoj se ova akcija organizira po prvi put i jedna je od 15 zemalja Mediteranskog prstena koja se odazvala na zajedničko čišće-nje obale i podmorja Sredozemlja. ‘Plava čistka’ temeljena je na osnovama ‘Zelene čistke-jedan dan za čisti okoliš’ u koju je uključeno 108 zemalja svijeta. Uz djelatnike Grada u ovoj akci-ji sudjelovali su građani dobre volje, gradske udruge i društva te tvrtke sa kojima Grad surađuje. Područja oko OŠ Kraljevica te u okolici Dvorca Frankopan napunila su se volonterima 26. travnja 2014. te su oni zajedničkim snagama očistili navedene prostore. Za sve sudionike bile su pripremljene prigodne maji-ce, doručak i ručak. Ovakvim akcijama budi se ekološka svijest građana, zbližava zajednicu, mijenja navike na bolje te pozitiv-nu energiju prenosi na buduće naraštaje.

Piše: Petra Đurić

DOGAĐANJA

15

PONOS KRALJEVICE

ANDRINA I FRANE FRLETAAndrina i Frane Frleta djeca su jedne kraljevičke legende, pokojnog maestra Ivice Frlete.

Oni su danas (skoro) potpuno odrasli ljudi koji započinju vrlo uspješne karijere u glazbenom svijetu i mnogim uspjesima oblikuju svoja imena na hrvatskoj glazbenoj karti.

Piše: Matea Brala

Čestitke na uspjehu na Grobničkoj skali! Sad kad su se dojmovi smi-rili, kako se osjećate?A: Mi to apsolutno nismo očekivali, niti jedan dio ci-jelog iskustva. Tamo smo otišli bez ikakvih očeki-vanja, čak u strahu da uopće nećemo ni proći. Generalno je atmosfera na Grobničkoj skali takva da tamo u pravilu prolaze puno drukčije pjesme – vesele, brze, jednostavnih tekstova. A ja sam tamo došla s baladom, tekstom koji je praktički jedna životna priča autorice Ljubice Bestulić Stanković, i uopće nisam očekivala ovakav rezultat.

F: Da, tako je, totalno neočekivano. Ali, najbolji uspjesi i jesu takvi. Sjećam se, nakon prve probe kolege su već počele govoriti da imamo pobjednič-ku pjesmu i da bismo se trebali pripremiti da ćemo odnijeti pobjedu. Ali, jedan mudar čovjek mi je jed-nom rekao: „Pljesak će te uništiti“, po čemu se uvi-jek upravljam i pokušavam ne dopustiti da me ego ponese. Što se s ovom Skalom dogodilo nešto je što se rijetko događa – poklopile su se sve sastav-nice dobre pjesme; tekst, glazba, aranžman i izvo-đač, i sve je zaiskrilo. Andrina je to fenomenalno odradila!

Frane, ti trenutno studiraš glazbenu pedagogiju na Glazbenoj akademiji u Puli, što znači da se školuješ da postaneš profesor glazbene kultu-re. Nose li te ambicije više ka tom nekom mirni-jem životu, ili te pozivaju sve pozornice svijeta?F: Završiti faks i postati profesor glazbene kulture najmirniji mi je mogući logičan slijed. To će mi bit posal. Ako mi se u životu nastave otvarati vrata kao što su se i dosad otvarala, naravno da ću raditi

na tome da se natjeram da iskoristim sav poten-cijal koji imam. Meni tre-nutno fale samo Arena u Zagrebu i Arena u Puli da skupim sve pozornice na kojima sam htio biti, tako da nije da mene po-zornice zovu, mene zove ono što je iza njih. Ako pitaš nekog klinca tko je Olja Dešić, nećeš dobiti nikakav odgovor. Ali, ako pitaš tko je Marko Tolja, to je druga priča. Marko

Tolja je neodvojiv od Olje Dešića, Olja ga je prak-tički stvorio. Kad bih ja ciljao u neke najveće visine za sebe, ciljao bih u tome smjeru; ne primetime – nego onaj iza koji to sve skupa kroji.

Andrina, kad već pričamo o nekakvim životnim putevima i ciljevima, reci mi malo o svojima.A: Ja trenutno idem u Srednju glazbenu školu Ivana Matetića Ronjgova, u smjeru sam za fago-tista, a do prošle sam godine bila i u smjeru solo pjevanja. Fagot je drveni puhački instrument i ja sam ga izabrala negdje u sedmom ili osmom ra-zredu osnovne škole, jednostavno sam se zaljubila u zvuk i činilo mi se logičnim postati fagotist jer je to zanimanje vrlo rijetko, a time i vrlo traženo. Što se tiče nekakvih planova, želja i ambicija – plani-ram studirati na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, isključivo zbog profesora Žarka Perišića, cijenjenog fagotista, čiji rad iznimno cijenim, i koji mi je uči-nio čast da je došao iz Zagreba poslušati moj rad i odraditi sa mnom nekoliko sati fagota. San mi je također i pohađati jazz-akademiju u Grazu, u ko-joj postoji poseban program pjevanja za mjuzikle. Obožavam mjuzikle i kad bih zamišljala najbolji mogući život za sebe, bila bih u mjuziklima! Voljela bih i raditi glazbu za crtiće, npr. u glazbi za crtić Ledeno doba se koristilo užasno puno fagota.

Rujan 2014. ▪ Br. 34

16

Koji ti je najvažniji trenutni projekt na kojem ra-diš, osim škole?A: Trenutno pjevam u Andrina&Daniela duu; Daniela Perković na klavijaturama i ja izvodimo jazz-standarde i neke pop klasike. Imamo gaže svaki utorak od 20 do 23 sata u hotelu Malin u Malinskoj. Jako sam zadovoljna suradnjom s Danielom, posebno jer se dosta dugo znamo jer je ona Franetova djevojka, ali i nekako smo na istoj stranici što se karijera tiče – složile smo se da naša suradnja nije obvezujuća i isključiva, te da svaka od nas može raditi i surađivati gdje god i s kime god, tako da imamo potpuno slobodu!

Frane, na koliko projekata ti trenutno radiš?F: Ufff, previše. (smijeh) Recimo to ovako; pone-djeljkom imam probu u Krku, srijedom u Kraljevici i Rijeci i petkom također Rijeka. Sve to dok sam u teoriji radnim danima u Puli na faksu. Iscrpljujuće je i sigurno ne bih toliko radio da nije financijskih razloga. Da se mogu samo opustiti i riješiti taj faks, bilo bi tako. Ovako sam upoznao valjda svako sje-dalo u Autotransu i busevima Brioni Pula. (smijeh) Ali, rekao sam to nedavno i ponovit ću i tebi: ne bih zamijenio iskustva koja sam stekao nastupom na „Do posljednjeg zbora“ i prvu nagradu žirija na Grobničkoj skali za sve petice u indeksu.

Koje iskustvo bi mogao navesti kao najbolje ili najvažnije?F: Definitivno prolazak „Lire“ u zadnji krug natjeca-nja u „Do posljednjeg zbora“ i kad smo proglaše-

ni pobjednicima emisije. To je ujedno bio jedan od najsretnijih i najtežih trenutaka u mom životu – ba-vim se istim poslom kao moj stari, i napraviti toliki profesionalni uspjeh, nekako osvjetlati obraz svo-jem ocu, pa izaći van i shvatiti da on to nije mogao vidjeti, bilo je nevjerojatno teško. Ali, bio sam i ne-vjerojatno ponosan. Išli smo gore bez ikakvih oče-kivanja, ja sam onda imao tek 20 godina – koliko su neki gore imali u iskustvu, a dobili pohvalu od jednog majstora kao što je Vladimir Kranjčević... Neprocjenjivo!

Uključuju li tvoji planovi za budućnost možda i povratak u Kraljevicu i djelovanje na lokalnom planu?F: Definitivno. Ali sigurno ne još. Trenutno Kraljevica nema neke temelje koji bi mi bili potreb-ni kad bih htio neke stvari pokrenuti. U trenutnom stanju grada Kraljevice ne vidim gdje bih mogao napredovati. Smatram da bi me više zaustavila nego gurnula naprijed –trenutno imam više moguć-nosti u životu da dođem na neke gotovije stvari i od tamo napredujem više i brže. Uostalom, pro-blem je što sam u Kraljevici još uvijek sin maestra Ivice, a nisam Frane Frleta. Ivica Frleta je umro s 53 godine, iza njega je velika glazbena ostavština. Dio te ostavštine je nematerijalan, koji je u Andrini i meni. Međutim, mi nismo Ivica Frleta. Ja sam Frane, a ona je Andrina. Jedino kad izgradim sebe i svoju karijeru izvan Kraljevice, mogu se vratiti da nešto započnem.

Jedno pitanje za kraj, kako surađujete kao brat i sestra? Je li tako lakše ili teže?A: Nama zasad odgovara, surađujemo na stvarima na kojima želimo surađi-vati i ne postavljamo si ni-kakve obveze. Lijepo je kad s bratom možeš podi-jeliti uspjeh, posebno kad mi svaki uspjeh proživimo malo dublje u sjećanju na našeg oca. Ali, to ne znači da ćemo mi zauvijek surađi-vati, tko zna!“

RAZGOVOR

17

Rujan 2014. ▪ Br. 34

Petu po redu sada, Petrova 2014., otka-ko je prvi put postavljena pod pokroviteljstvom Grada Kraljevice i MO Bakarac, uspješno je otvorio dogradonačelnik Alan Crnković, u istom prostoru Doma kulture u Bakarcu i ove godine. Značajna je po tome da je svake godi-ne sve više zainteresiranih amatera stvaralaca za izlaganje, tako da je ova Petrova 2014. iz-njedrila 61 sliku od 15 autora. Među njima su i dvije gošće, i to našoj publici poznata riječan-ka Tea Milićević Vukoja, fotografkinja godine 2013., te Blaženka Marinović Krivičić, umjet-nica iz Viškova, koja je prvi put na izložbi u Bakarcu. Po prvi put u društvo likovnjaka uklju-čio se i Ivan Gazić iz Šmrike izloživši svoje ra-dove u keramici, te Vanja Modrah s dva rada svog pokojnog oca Vladimira. Ove godine, po-vodom Petrove 2014. izlagači su amateri koje povezuje kontinuitet u sudjelovanju na izložbi: Milan Bauk, Marijana Beljan, Smiljka Burić, Daniela Galler, Jadranka Kučan, Snježana Margitić, Katarina Datković Mendrila, Smiljan Polić, Tea Milićević Vukoja, Boris Mohorić, Doriana Stefani, Maša Uravić.

Likovnim umjetnicima, aktivnim učesni-cima unutar pet do sada postavljenih izložbi, gradonačelnica Nada Turina Đurić u znak potpore njihovu radu dodijelila je priznanje u vidu zahvalnice.

Dobitnici zahvalnica su: Milan Bauk, Marijana Beljan, Maria Kristina Božičević, Smiljka Burić, Daniela Galler, Jadranka Kučan, Milica Krulić, Pero Lovrović, Snježana Margitić, Katarina Datković Mendrila, Damjan Mendrila, Sandra Mendrila, Tea Milićević Vukoja, Boris Mohorić, Smiljan Polić, Doriana Stefani, Marija Šordan, Maša Uravić, Kristijan Vučković, Vedran Vukoja i Renata Zoričić.

5. IZLOŽBA LIKOVNOG STVARALAŠTVA

26.-29. lipnja 2014.

BAKARAC - PETROVA 2014

Jadranka Kučan, rođena sam 24.08.1953. u Rijeci, gdje sam završila osnovnu i srednju školu. Već u osnovnoj školi osjećam poriv i ljubav prema slikarstvu. Životni put doveo me je 1978. u Kraljevicu, gdje

živim i danas. Iako je želja za slikanjem bila konstantna u mom životu, tek 2008. učlanjenjem u udrugu „Veli pinel“ iz Kostrene, pod stručnim vodstvom akademskog slikara Ivana Penzeš-Nadalova počinjem ostvarivati svoj puni potencijal. S udrugom sudjelujem na mnogim grupnim izložbama, te već nekoliko godina i na izložbi u povodu proslave Petrove u Bakarcu.

Marijana Beljan , rođena sam 30.06.1935. u Bakarcu, gdje mi je i prebivalište zadnjih 19 godina, kada počinje i moje intenzivnije bavljenje slikanjem. Kao gimnazijalka bila sam jedno vrijeme član amaterske grupe

slikara koju je vodio ak. slikar prof. Vilim Svečnjak, do 1953. Uvijek sam bila sklona crtanju i modeliranju, ali to se događalo uglavnom u igri sa sinom i unukama. 1996. Konačno sam shvatila da mi nedostaje portretiranje. Uključila sam se tada u amatersku likovnu grupu pri radničkom sveučilištu u Rijeci kod prof. Lenića. Nakon dvije godine uključila sam se u likovnu udrugu „Veli pinel“ u Kostreni, čiji sam i danas član. S njima sam učestvovala u grupnim izložbama i likovnim kolonijama po cijeloj Hrvatskoj. Već izvjesni broj godina pripadam grupi likovnjaka i kreativaca našeg kraja, Kraljevice, Bakarca, Šmrike, te sudjelujem u svim aktivnostima. Posebno naglašavam izložbu povodom Petrove u Bakarcu za koju se pripremamo s veseljem i ove godine.

Snježana Margitić (Vuić) , rođena sam 05.04.1970. u Rijeci. Živim i djelujem u Kraljevici. 1998. nastaju moji prvi radovi. To su skulpture u tehnici paverpola koje sam izučila u Nizozemskoj. U ljeto 2008. i 2009. pohađam radionice u Omišlju koje vodi Nives Čičin-Šain i izučavam tehniku papirmashea. U proljeće 2009. sudjelujem na radionici njemačkog kipara J. Zauna, gdje usvajam novu tehniku klesanja kamena. Osim skulptura, crtam u tehnici tuš i pero, ulje i pastel. Od 1998. imala sam brojne izložbe; od Zagreba, preko Istre, otoka Krka, do najdraže Kraljevice. U travnju ove godine izlagala sam svoje anđele u v r t u d o m a I v a n e B r l i ć - M a ž u r a n i ć n a Pećinama.karcu za koju se pripremamo s veseljem i ove godine.

Bor is Mohor ić , nakon v i še pokušaja aktivnim slikanjem sam se počeo bavit i u 70-toj godini, učlanivši se u udrugu „Veli pinel“ u Kostreni. Pod budnim okom prof. Ivana Penzeša-Nadala počeo sam

risati u temperi. Kasnije sam prešao na akrilne boje i prekrio 10-tak platna. Namjera mi je da počnem i sa akvarelom i tako ugodno ispunim vijeme u mirovini. Dani ugode prolaze, a slike se nižu jedna za drugom. U dvije godine i pol narisao sam četrdesetak slika što bolje što slabije. Ugodnoj razonodi nema kraja ...

Doriana Stefani, zbog ljubavi prema svomu mestu čovik ki put sam sebe iznenadi i ćapa se nečega za ča tek vrime pokaže je bilo vridno truda ili ni. Pet let malo drugačije Petrove na Bakarcu već samo po sebi neč govori.

Bez idej i pomoći zaljubljeniki va naš Bakarac ni ovih skromnih događanji ne bi bilo, a moja malenkost je se ovo vrime bila ovdi da Vas podsjeti kako ne triba puno da se ča god napravi za svoje rodno mesto.

Katarina Datković Mendrila, rođena sam 1976. godine i po struci sam diplomirani pravnik. Član sam Likovne udruge slikara amatera Braća Baštijan iz Viškova od 2010. od kada se i bavim slikanjem. Sudjelovala sam na više

izložbi na području Općine Viškovo i ove godine treći puta sudjelujem na izložbi u Bakarcu povodom Petrove. Od slikarskih tehnika preferiram ulje na platnu dok sam neke od svojih radova izradila u tehnici akril i pastel.

Damjan Mendrila, rođen sam 2004. godine i upravo završavam četvrti razred osnovne škole Kraljevica. Još iz doba vrtića volio sam crtati. Sudjelujem četiri godine na izložbi za Petrovu. Volim slikati sa akrilnim bojama i pastelama. U mom životu važniji mi je nogomet od slikanja.

Smiljka Burić, rođena san va Kraljevici, osmogodišnju školu san i finila va njoj. Ča se tiče moje zaljubljenosti va crtanje to datira baš od tada. Lipotu mi je postical i pok. prof. Ružić, bas Bakarčan. Osim

izlaganja na Petrovi moje daljnje samostalne izložbe su bile:Od 1979. god.na dalje..Rijeka - „Ekskluziv“, vrlo hvaljena i posjećena.Kraljevica - Dom, Dvorac Frankopan, Mandrać - Volosko,Trsat - Pul Kaštela, Rijeka - prostor Radio Rjeke, te jedna zajednička va Poreču.Moju unuku Emu Abramović Burić, koja je sa 6 god. počela izlagati na Petrovi, neobično privlači crtanje, pa će to možda imati utjecaja na njenu budućnost.Crtanje me vavik nadahnjiva , ko i pisanje poezije i proze va „čakavsken kantuniću“. Mislin da ću oboje s velon ljubavi, dok buden mogla delat.

Tea Milićević Vukoja, rođena je u Rijeci, gdje i živi i radi. 1998. je diplomirala na Filozofskom fakultetu i stekla zvanje profesora hrvatskog jezika i književnosti. Fotografijom se počela baviti u osnovnoj školi, a od 2007. intenzivnije se bavi fotografijom. Voli slikati pejzažnu fotografiju i obiteljsku tematiku. Pažnju njenog objektiva privlače l inearni elementi i jednostavna kompozicija. Fotografiju doživljava kao čaroliju trenutka uhvaćenu u vremenu; bavljenje fotografijom pomaže joj da potpunije vidi svijet, uživajući u ulozi nepristranog promatrača koji može zamrznuti najljepše trenutke i oteti ih prolaznosti.

Milan Bauk, nastupam na izložbi povodom Petrove čiji sam i osnivač. Proteklih godina izlagao sam djela u temperi i akvarelu. Bilo je tu ponešto grafike, kojom se u zadnje vrijeme najčešće bavim. I ove godine izložit ću 3 slike u otisku grafike s motivima našeg kraja, more, lanterna, barke, vala i Primorka u nošnji.

Maša Uravić, počela sam slikati još kao dijete u osnovnoj školi, što je bio moj prvi pojačani interes. Tu moju želju podržavala je i moja mama ko ja se također rado bav i la slikanjem, a imala je prirodni talent.

Sa tim sam hodbijem nastavila ozbiljnije u srednjoj školi kada sam se upisala u amatersku Grupu koja je radila u Guvernrovoj palači u Rijeci pod vodstvom akademskog slikara prof. Bele Čikoša, a kasnije prof. Viraga. Rad me je doduševio pa sam čak neko vrijeme željela upisati Likovnu akademiju, međutim su me okolnosti preusmjerile na studij arhitekture koji sam i završ i la , te sam rad i la kao arh i tek t u brodogradilištu 3. Maj, Konzervatorskom zavodu u Rijeci, Građevno projektnom zavodu u Rijeci, te kao član hrvatske zajednice samostalnih umjetnika iz Zagreba. Tečaj slikanja sam obnovila oko 1990. Upisavši se kod prof. Branke Marčeta u Opatiji, odnosno Voloskom, gdje sam učila raditi u tehnici batika, a zadnju godinu i u tehnici akrila. Ovo je razdobl je t ra ja lo do cca. 2005. Preseljednjem u Kraljevicu upisala sam se u alikarsku amatersku grupu Veli pinel u Kostreni, gdje sam radila u početku u tehnici akvarela, a nastavila u tehnici akrila i u tome uživam i danas.

Smiljan Polić, rođen sam u Hreljinu (1946.) Sklonost crtanju javlja mi se j oš u osnovno j ško l i . P ravo nadahnuće dolazi nakon nesretnog pada s trešnje 2009. godine, kad sam morao mirovati nakon ozljede

kralježnice. Motivi su mi iz rodnog Hreljina, stare kuće, Gradina, dimnjaci.. te motivi Bakarca (bakarački sam zet),tunere, more, lanterna, kupalište, smokve i vinograd... Crtam u olovci, akrilnim i uljanim bojama. Prvi put sam sudjelovao na Petrovi 2011., a zatim 2012. i 2013. godine. Kao likovni amater nisam pohađao likovne radionice niti tečajeve iz likovne umjetnosti. Prošle je godine i moj, tada šestogodišnji unuk Gregor izložio svoju sliku „Ptičica“. Raduje me što i on također ima smisla za likovni izričaj.

Design T. Welle

IZLOŽBA - PETROVA 2014.Izložba obuhvaća šezdeset jednu sliku domaćih umjetnika, s motivima bakaračkih i primorskih

krajolika i veduta, mahom akvarela, grafika, pastela, ulja na platnu, nastalih u razdoblju od prošle do ovogodišnje Petrove. Postavljena je u Domu kulture u Bakarcu, a umjetnici čija su djela predstavljena

likovni su amateri Grada Kraljevice

Dobitnici zahvalnica

18 PRIRODA I ZDRAVLJE

Uz mnoštvo uobičajenih doga-đanja u Centru „Fortica“ kao što su rođendanske proslave, praćenje uta-kmica naše nogometne reprezentaci-je te obilježavanje državnih i vjerskih praznika, ove godine Centar je imao i dodatne aktivnosti za svoje štićenike.

U svibnju su korisnici Centra sudjelovali na „Festivalu proljeća” u Centru za rehabilitaciju Rijeka–po-družnica Pulac.

U istom mjesecu obilježen je Međunarodni dan obitelji kao i Dani otvorenih vrata centra „Fortica“. U tu svrhu organizirana je i izložba urada-ka korisnika.

Osim roditelja štićenika ovom događanju prisustvovali su brojni gosti te djeca iz kraljevičkog vrtića „Orebčići”, O.Š. Kraljevica, Cen-tra za rehabilitaciju Rijeka-podružnica Pulac i Doma za djecu i mladež „Oštro”.

Ovaj centar bio je i domaćin 5. Državnih susre-ta MATP-a u „Dvorani Mladosti“, gdje se na sport-skom poligonu prezentiraju vještine kretanja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.

CENTAR ZA REHABILITACIJU "FORTICA"

Na ovom međunarodnom susretu sudjelovalo je 28 ekipa uz pomoć 68 volontera.

Odigrana je i humanitarna utakmica u kojoj su sudjelovale „Humane zvijezde” i dio igrača NK „Rijeke“ te mnogi drugi poznati pjevači i glumci, a sa ciljem prikupljanja sredstava za uređenje plaže korisnicima „Fortice“.

U samoj organizaciji pomogli su „Mesopustari Kraljevice” kao i spasilačka služ-ba Društva Crvenog Križa PGŽ-e i Gradsko društvo Crvenog Križa Crikvenica koje se uključilo u pri-kupljanje sredstava putem dona-torskog telefona.

Donacijama su se uključili i Grad Kraljevica, Bakar, Kastav i Vrbovsko te Općine Jelenje, Ravna gora, Kostrena, Malinska i Matulji kao i Croatia osiguranje ko-jima se ravnateljica Vesna Đujić u ime svojih štićenika zahvaljuje.

Osim ovih događanja, Centar su kao i svake godine već uobi-čajeno posjetili volonteri iz Velike Britanije, Austrije i Slovenije koji se druže s djecom trudeći se uljepša-ti im dane, ali rade i na uređenju ustanove.

19

ODRŽAVANJE ČISTOĆE

KRUPNI OTPADZa sve vrste krupnog otpada (ne uključu-jući električni i elektronički, građevinski i gume) treba pozvati Vlastiti pogon Grada Kraljevice na 051/282 463. Odvoz je prema dogovoru. Usluga odvoza je besplatna.Odrezano granje, papire i kartone možete odložiti pored kontejnera ili pozvati Vlastiti pogon Grada Kraljevice na 051/282 463.

ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI OTPAD

U skladu s Pravilnikom o električnom i elek-troničkom otpadu, svi električni i elektronski uređaju NE SMIJU SE ODLAGATI u baje za glomazni otpad, već se moraju odložiti odvojeno. BESPLATNU USLUGU ODVOZA može se naručiti kod koncesionara – tvrtka METIS d.d. Industrijska zona Kukuljanovo 414, KukuljanovoBesplatni broj telefona: 0800 00 51 (Radno vrijeme od 07-15 sati, subotom 07-13 sati) E-mail: metis@metis.hr

DEPONIRANJE GRAĐEVINSKOG MATERIJALAGrađevinski otpad od iskopa terena, adap-tacije ili sanacije objekata te slično može se deponirati na lokaciji kamenoloma Podbanj u Crikvenici, Kotorska 86.Kontakt: ADRIAS d.o.o. kamenolom Podbanjtel: 051/ 241 – 064 ili 091/ 242 85 53(Radno vrijeme od 08-15 sati,subotom 08-15 sati)

OTPADNE GUMEZa sve vrste otpadnih guma (od osobnih i teretnih atomobila, radnih strojeva, traktora i slično) treba naručiti odvoz od strane ovlaštenog skupljača a usluga odvoza je besplatna. Ovlašteni skupljač: METIS d.d. Industrijska zona Kukuljanovo 414, KukuljanovoBesplatni broj telefona: 0800 00 51 (Radno vrijeme od 07-15 sati, subotom 07-13 sati) E-mail: metis@metis.hr

Rujan 2014. ▪ Br. 34

20

Grad Kraljevica, kao i neke općine i gradovi u Primorsko-goranskoj županiji, odnedavno nude svojim građanima novu mogućnost prijave komunalnih prob-lema putem WebServisa za upravljanje komunalnim prijavama: http://kraljevica.zakrpaj.to/

ZAKRPAJ.to je moderan i učinkovit alat za eviden-ciju i upravljanje pristiglih prijava komunalnih problema koji radi prema načelu: čujemo naše građane, slušamo naše građane, rješavamo problem.

Sve prijave (rupe na cesti, napuštena vozila, pokvarene žarulje javne rasvjete, grafiti, razbijene klupice u parku, slomljene grane itd.) biti će vidljive službama Grada Kraljevice, ali i svim ostalim pos-jetiteljima WebServisa ZAKRPAJ.to. Osim što će nadležne službe voditi bolju evidenciju svih prijava, građani će imati uvid u dinamiku rješavanja njihovih, ali i svih ostalih prijava.

Probleme je moguće prijaviti jednostavno i pot-puno određeno položajem na terenu, slikom i opisom. Ovaj WebServis namijenjen je, isključivo, prijavi fizičkih oštećenja koja se mogu ukloniti.

Najjednostavnija prijava je putem pametnih tele-fona korištenjem besplatne aplikacije ZAKRPAJ.to:

1. Opiši problem2. Slikaj3. ŠaljiPrijaviti je moguće i bez pametnog telefona i to

računalom - na karti.

Računalom se prijavljuje na internetskoj stranici http://kraljevica.zakrpaj.to/ Na istoj internetskoj strani-ci, može se dobiti uvid u status rješavanja problema, od prijave, problema u postupku rješavanja, preko proslijeđenog problema drugim ovlaštenicima do riješenog problema. Sukladno statusu rješavanja, mi-jenja se i boja balona prijave na karti.

Nadamo se da će ovom uslugom koristi imati svi, i građani i djelatnici Kraljevice. Građani će boljom interakcijom s lokalnom upravom, doprinijeti bržem rješavanju problema te transparentnim upravljanjem prijavama, dok će Grad Kraljevica s olakšanjem posla za komunalnog redara te arhiviranjem i cjelovitim sus-tavom svih prijava i tijeka rješavanja prijava problema imati cjelovit uvid u probleme na terenu i mogućnost nji-hovog bržeg rješavanja.

ZAKRPAJ.to - WEB SERVIS ZA UPRAVLJANJE KOMUNALNIM PRIJAVAMA

DOGAĐANJA

21

IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE UMIROVLJENIKAPiše: Milan Bauk

U svibnju 2014. održana je Izborna skupština Udruge umirovljenika Grada Kraljevice, s podružnicama Šmrika, Križišće i Bakarac, a čemu je prethodila izrada Statuta Udruge, ishodovanje registracije Udruge pri Uredu držav-ne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za opću upravu, te podnošenje zahtjeva Državnom zavodu za sta-tistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta, kao i otvaranje žiro-računa.

Sjednici Skupštine, uz članove Udruge, prisustvovali su gosp. Anđelko Manestar, predsjednik Matice umirovlje-nika Primorsko-goranske županije, gosp. Alen Crnković, predstavnik Grada Kraljevice i gdin. Emil Lebi, predsjednik HSU-a, podružnica Kraljevica.

Za predsjednicu Udruge izabrana je gđa Antonija Januzović, dopredsjednika gosp. Milan Bauk, a za tajnicu Udruge Đurđa Benac.

Na sjednici su također izabrani članovi Skupštine, Nadzorni odbor kao i članovi Izvršnoga odbora Udruge, donijet je Program rada za 2014. g. Anđelku Manestaru predan je zahtjev o pridruživanju Udruge umirovljenika Grada Kraljevice Matici umirovljenika PGŽ-a.

Nakon toga je uslijedila i registracija u Matici umirov-ljenika Hrvatske – Zagreb, 7. srpnja 2014. Tijekom srpnja pristigle su i članske iskaznice za 2014. godinu pa je uslije-dilo prikupljanje članarine.

Daša Drndić – Belladonna, Fraktura (2012) Zove se Andreas Ban, šezdeset i pet mu je godi-

na, svoje zanimanje kao psiholog i pisac zamijenio je naizgled monotonim, umirovljeničkim životom. Međutim u životnim stranputicama Andreasa Bana ne postoji trag monotonije, rutine ili jednoličnosti. Taj se vremešni intelektualac u svojim promišljanjima i kroz svakodnev-ne izazove koje su mu nametnule neizbježne, prirodne sile svijeta (starost, bolest i smrt), obračunava sa odveć životopisnim i slojevitim sjećanjima koja, ne pripadaju

samo njemu već čovječanstvu u cijelosti. Roman Belladonna iscrpljuje tu slojevitost te donosi životne priče obespravljenih i progonjenih. Simbol bel-ladonne, tzv. ludača ili vilinsko bilje, pak ukazuje na kaotično stanje koje se gotovo uvijek javlja prilikom slaganja logične slike mučnog toka povijesti. Društvo koje ga okružuje obiluje ratnim nedaćama, poslijeratnim ranama i tranzicijskim fazama te ostavlja Andreasa Bana s teškim i dubokim mislima o naravi pamćenja i sudbine: „Povijest i pamćenje vole se vraćati. Uvlače se ljudima pod kožu i prodiru u njihov krvotok. Ljudi se nevidljivo povezuju a da to ne znaju, dotiču jedne druge preko života koji im zauvijek ostaju strani, ulaze u vremena za koja misle da nisu njihova, šeću krajolicima koji su samo za njih novi a već stoljećima postoje“. Međutim, Andreas Ban nije samo filozofski raspoložen penzioner, njegovom se ciničnom šarmu i bes-kompromisnom karakteru ne može odoljeti, pogotovo kada govori kako ne pristaje na ishranu pilećim krilcima, na loše sklepane zubne proteze i da ne želi one kalendare koje mu pred kraj godine dijeli hrvatska majka. Ne mirući se sa svojim sramotnim i razočaravajućim društvenim položajem u ulozi umirovljenog profesora, naratorica Daša Drndić preispituje i ogoljuje zbilju, lišavajući je i najmanje doze licemjernosti.

Bekim Sejranović – Ljepši kraj, Profil (2010)Novi roman autora Bekima Sejranovića, koji je

2008. godine romanom Nigdje, niotkuda osvojio pre-stižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman na području Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore. Napisan u prvom licu, Ljepši kraj mogao bi se okarakterizirati kao svojevrsni autobiografski zapis suvremenog nomada koji živi na relaciji Norveška – Bosna. Izrazito svoj, pa čak i onda kada ga životne prilike i nedaće bezuvjetno tjeraju na promjenu životnog stila i navika, glavni junak

u svom romantičarskom zanosu i ironičnom, mazohističkom raspoloženju, traži sebe i svoje mjesto na trećem kamenčiću od Sunca. Naravno, tu je i ljubavna priča, i unajmljena soba u Oslu, i jedan pas Gunko te stara

Piše: Tamara Jeremić

Iz fonda Gradske knjižnice i čitaonice Kraljevica

IZBOR IZ DOMAĆE LITERATURE

poznanstva u zabiti Bosne. Mogućnosti za ljepši kraj nude se gotovo u svakom pogljavlju, međutim glavni je protagonist primoran suočiti se s tim da krila kad tad moraju pasti. Iako je njegovo osjećanje prožeto nemir-nim i mračnim duhom, on ipak pokušava mislima i riječima dočarati svaki pejzaž u kojem se nađe. Bekimovi opisi ambijenata tako dočaravaju život u maloj kolibi na visinskim predjelima Bosne, ali i onaj norveški, najčešće kišoviti, maglovit i velegradski ugođaj. Posvećen prirodi i okruženju op-ćenito, autor istovremeno donosi i svoja sjećanja, misli i događaje koji su obilježili neko sasvim specifično mjesto: „Ostavio sam bio tada, prije dvije godine, rijeku Savu iza sebe. Ostavio sam i kuću i ulicu i tu kasabu u kojoj sam bio dijete i u kojoj sam nekoć bio bliže sebi nego što ću to ikad posli-je biti“ ; ili norme ponašanja vezane uz određenu kulturu: „Na otvorenim vratima stoji Egil i srdačno me pozdravlja. Nema ljubljenja i grljenja kao na Balkanu. Dolje se moraš ljubiti s ljudima koje viđaš svaki drugi dan. Najgori su oni koji se još i uvrijede ako ih, po njihovom sudu, ne izljubiš dovoljno strasno“.

Edo Popović – U Velebitu, Libricon (2013)U ponešto drugačijem izdanju od onog na koje

smo navikli, autor Edo Popović prihvatio se pisanja putopisa. Knjiga U Velebitu, pisana je u formi dnevnika putovanja koji je popraćen s mnoštvom fotografija hr-vatskog planinskog diva te donosi i opažanja nekadaš-njih poznatih planinara koji su koračali istim (ne)utaba-nim stazama tog velebnog prirodnog zdanja. Najčešće spominjan i citiran upravo je istraživač prof. dr. Miroslav Hirtz, rođen 1878. godine u Bakru, kao i dr. Radivoje

Simonović, čije fotografije Popović kritički uspoređuje s ovim današnjima, digitalno izrađenim slikama. Putovanje na koje se odvažio, suočava auto-ra s detaljnom analizom krajolika, prilagodbom vremenskim uvjetima i s izračunom kilometraže. Međutim on se u svojoj knjizi ne ograničava samo na opis tog pukog preživljavanja kojeg planina neminovno zahtijeva od svog hodača. Okružen i motiviran velebitskim kamenom, oštrim vjetrovi-ma i tragovima divljih životinja, ovaj pustolov promišlja i o odnosu čovjeka i prirode: “Ljudi bi, da pasu, popasli do korijena sve što im je nadohvat prije nego što bi krenuli dalje niz pašnjak, i tako redom, dok ne bi iscrpili i posljednji pašnjak. To je, zapravo, ono što i činimo Zemlji: iscrpljujemo je, uništavamo i zagađujemo, ne dopuštajući da se oporavi i obnovi. Ovce i druga bića razumiju Zemlju, znaju da trebaju imati obzira prema izvoru vlastite egzistencije, dopustiti mu da se obnavlja. Čovjek je jedino biće koje to ne razumije, koje mahnito radi protiv vlastitog interesa“. Ovaj je roman svakako pravo štivo za pustolova koji je već koračao planinskim stazama ili se na to tek planira odvažiti.

Rujan 2014. ▪ Br. 34

22 RASPORED SATI

23

GLJIVEPiše: Doriana Stefani

Va našen škrten primorskon kraju ljudi od davni-na znaju puno o ribami, trsi, blagu... Kako se vrimena minjaju tako se i ljudi se manje bave zemljun, a sve više šeću i pobiraju šparuge, rožice a pomalo i gljive. Čovik bi rekal da ne moru rast na takovoj zemlji, ali ne bi verovali koliko vrsti se najde po našimi šumami. Neki ih ne vide, neki ih se boje pa ih pikaju, neki ih samo vole jist a neki šeću po šumi i uče. Ima ih sake sorte; jestivih, ne-jestivih, otrovnih... Verovali ili ne – najmanje je otrovnih, samo ih triba naučit poznat.

A gljive nan jako tribaju. One raz-građivaju nežive ostatke flore i delaju nove spojeve da bi i same bila hrana drugimi organizmi. Veli su del hranid-benog lanca i na svoj način pomažu šumi da se rješi svojih, a i malo na-ših smet. To ne znači da sad kad ste ovo pročitali, mo-rete hitat smete okolo – aš plastiku i beton ipak neće pretvorit va gnoj.

Mikologija je nauka o gljivami. Tako znamo da ih se dili na; razred, red, familju, rod i vrstu pa nan ih je

lakše prepoznat. Rastu z micelija ki je pod zemljun a ono ča vidimo, su stručak i klobuk. Neke spod klobuka imaju listići, a neke rupice, a razmnožavaju se spora-mi. Neke lipo diše, neke smrde, neke su žufke, neke kad ih se preriže polave, pocrvene, požute... Ovo je jedna od retkih nauk ka se ne more nabrzinu naučit z knjig. Triba puno pohajanja po šumi i puno strplje-

nja. Jako je važno abadat kad i kadi rastu; na ravnici, med hrasti, grabri, borići, bukvah ili na kakovimi panji.

Na pijatu ne moru skroz zaminit meso, ali jako dobro djeluju na imu-nitet i tiraju organizam da se lakše brani od virusi, bakterij a neke vrste čak i od opakijih boli. Svi smo čuli za smrčki, vrganji, sunčanice, šam-pinjoni, bukovače, lisičarke... O glji-

vami je napisano jako puno knjig a najbolje je gljive naših kraji opisal dr. Romano Božac.

Morda od mene ovdi niste puno naučili, ali nikad ni kasno za počet. A ako Van se gljive ne pijažaju, ne pačajte ih. Priroda će Van bit zahvalna.

Autor: Matea Brala

KRIŽALJKA

Rujan 2014. ▪ Br. 34

Vodoravno

Okomito

24

KULTURNO-UMJETNIČKI ŽIVOTU KAŠTELU FRANKOPAN

Povijesna se i kulturna značajnost svakog dvorca ne iscrpljuje samo u pisanim zbirkama, monografija-ma, znanstvenim radovima i romanima. Arhitekturalni šarm i akustička posebnost prostora kojom odiše go-tovo svaki kaštel danas su itekako oživljeni zahvaljuju-ći različitim društvenim, kulturnim i umjetničkim zbiva-njima. U ovom članku donosimo pregled tih zbivanja koji su se ovog ljeta održali u dvorcu „Frankopan”.

Osamnaestog lipnja je održan koncert komor-nog kvarteta pod vod-stvom Zorana Jakovčića. Koncert HGD „Zvijezda Danica“ 120 let i promo-cija CD-a bila je trećeg srpnja, dok se u istom

pjevnom tonu nastavilo i šestog srpnja smotrom klapa Frankopanski glasi.

Osim glazbenog dijela, u „Frankopanu” se orga-nizirala i promocija rječnika Ivanke Bralić – Čakavske besede moje i sih mojih z Šmrike i Kraljevice. Isto tako se je od jedanaestog do dvadeset i devetog srp-nja mogla pogledati izložba slika Bojana Cara Mom Zavičaju.

Kraljevica je u dvorcu „Frankopan” osamnaestog srpnja ugostila i gitaristu Maria Šimunovića dok su se u mjese-cu kolovozu održale dvije predstave putujućih kazališnih družina.

Tako je osmog kolovoza gostovao teatar „Scena” s predstavom Europski nakurnjak, a dvadesetosmoga je kazalište JAK održalo predstavu Ne plaćamo, ne plaćamo.

Međutim tre-ba napomenuti kako su se mnogi isplanirani pro-grami morali od-goditi zbog lošeg vremena. Naime, ove je godine, ako niste znali, u mjesecu srpnju dvadeset i četiri dana padala kiša.

MIRJANA BOBUŠ POBJEDNICA MIK-aNa ovogodišnjem jubilarnom, pedesetom izdanju

Festivala Melodije Istre i Kvarnera, pobjedu je odnijela naša draga sugrađanka Mirjana Bobuš. Kantautorska pjesma Molitva za te, u aranžmanu Roberta Grubišića, osvojila je najveći broj glasova publike u svih osam gradova. Od Malog Lošinja, Malinske, Pule, Opatije,

Novalje, Umaga, Kastva do Rijeke, Mirjana Bobuš se ušuljala i nadahnula mnoga primorska i istrijan-ska srca svojom osjećajnom i vjernom interpre-tacijom pjesme. Ovim putem joj šaljemo iskrene čestitke na tako velikoj pobijedi, ali joj se isto tako zahvaljujemo i na svim dosadašnjim doprinosima u glazbi i u promociji našega kraja i grada.

DOGAĐANJA

25

POPAJ OD KRALJEVICE

Piše: Matea BralaKako je tvoja mornarska karijera počela? Jesi li bio zaljubljenik u regate odmalena ili?(smijeh) Uopće ne, nisam imao nikakav interes do jednog sudbonosnog dana u ljetu 2008. go-dine kad sam s prijateljem Valentinom „Valetom“ Rasprorićem gubio vrijeme na Rabu čekajući trajekt za Krk. Bezveze sam se šetao po oba-li i odjednom ugledao jednu potopljenu barku. Nisam znao apsolutno ništa o barkama, ali sam znao da ja tu barku moram imati. Raspitao sam se kod ljudi na susjednim barkama, našao broj vlasnika i nazvao ga s ponudom da kupim barku od njega dok sam se trajektom vozio iz Raba za Krk. (smijeh)Znači, ugledao si potopljenu barku i jedno-stavno si ju morao imati? Zašto? Jesi li imao kakav plan za nju, za što si ju htio koristiti?Nikakav plan. (smijeh) Jednostavno mi se svidjela i ja sam ju htio imati. Vlasnik barke, Darko Pičuljan, odgovarao me je od kupnje govoreći mi da je ta barka već sva gnjila, da mi ničemu ne može poslužiti, ali ja sam bio uporan. Pitao me je mogu li platiti 6.000 kuna, ja sam pristao. Iskreno, da je pitao da platim 60.000, ja bi to nekako platio. Ne znam što mi je bilo, jedino to mogu opisati kao da sam baš morao imati tu barku! Zaljubio sam se!Bez ikakvog plana i programa platiš šest tisuća kuna za gnji-lu barku, i što onda?E onda je počeo pravi posao. Kad je Darko Pičuljan doveo tu bar-ku u Kraljevicu na rivu, skupilo se brdo ljudi i svi su mi se smijali jer su odmah shvatili što sam napravio (smijeh). Iz gomile ljudi prilazi mi Ante Dobrila i pita me: „A ki će to uopće delat?“ Onda mi pitanje nije bilo jasno jer nisam imao pojma o barkama i drvu, pa nisam ni znao koliko će posla i novaca još trebati da se od toga napravi prava barka.I, tko je na kraju to uopće delao?Imao sam sreću što su Kraljevčani divni ljudi pa sam odmah našao ekipu koja mi je nevjerojatno puno pomogla. Barba Ante je pristao raditi na toj mojoj barci u vlastitom dvorištu, Bernard Jakovčić i drugi prijatelji i kolege iz škvera pomagali su mi srediti motor, a i Dražena Čariju moram spomenuti jer je također puno pomogao. I tako smo mi već nakon 2,5 – 3 mjeseca tu barku do-veli u stanje da može ići u more. Naravno, tu nije bio gotov po-sao, ali prvi korak je bio taj da ju sredimo da ona može ploviti. Kompletna barka je rezultat totalnih slučajnosti i zajedničkog rada prijatelja i znanaca. Jedro sam nabavio kod Prdele u zamjenu za jedan gemišt, to ti sve govori. Hvala Piru iz Baške!Kako si onda došao do toga da barku nazoveš „Popeye“?Nemam pojma (smijeh). Kako mi je palo na pamet, tako je i osta-lo. Cijela ta štorija oko mojeg popajskog imidža se je počela odvi-jat kad mi je, na nekom događanju u sklopu jedne regate na Krku, prišla jedna žena koja je imala štand s majicama i poklonila mi majicu na Popeyea. To mi je bilo baš fora, pa sam ju počeo nositi na regate. Neko vrijeme kasnije mi je Ante Randić donio Popeye – kapu iz Amerike, a moj pokojni Žvane mi je poklonio lulu. Tako

da sam ja sad brend, legenda!“Reci nam malo o svojem sudjelovanju u re-gatama. Kakve su to regate, jesi li uspješan u njima?To su tradicionalne regate kroz koje se revitali-zira stara pomorska baština. Znači, sve mora izgledati autohtono – starta se na konop, pije se iz pletenih bocuna, jede se samo kruh, kapula, špek, slana riba i palenta. Iako te barke imaju motore, moraju izgledati kao prave tradicionalne barke, ja sam kromirani jarbol morao ofarbati u bijelo da mi barka izgleda kako treba! U rega-tama sam prije sudjelovao sa svojim pokojnim prijateljem Smiljanom Švaglićem Žvanetom, a otkad njega nema, idem sam.

Kakva je atmosfera u tim regatama? Sudjeluješ li ozbiljno u njima ili iz zabave? Skupljaš li medalje?Ma kakvi ozbiljno! To je čista zabava, uživancija, druženje. Ne znam nikoga tko ide zbog medalja ili nagrada. Ali, imam ja dosta medalja, pitajte moju mamu koja ih sve čuva doma!Dakle, dosta si uspješan! Koji je tvoj najbolji plasman?Ma nemam ja medalje zbog plasmana! (smijeh) Najbolja medalja koju imam je za „Najpijaniju posadu“! Ja sam legenda, uvijek sam zadnji! Kao što sam rekao, nema tu nikakve ambicije, a ni razu-ma, ja samo idem da se zabavim i družim s tim ljudima. Pošto se trudim otići na svaku regatu u blizini, sprijateljio sam se sa skoro svima tamo i postali smo kao jedna velika obitelj. A zbog mog Popeye-imidža, postao sam toliko prepoznatljiv da sam se pojavio u nekoliko televizijskih emisija i Dnevniku! Popeye je insti-tucija, ljudi mene zovu na regate, ne moram se više ni prijavljivati!Zvuči kao da si postao slavan!A kao da jesam. Da znaš, tijekom Riječkih ljetnih noći, predsjed-nik Josipović i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel su se za-jedno slikali na mojoj barci! Pošto tu sliku nisam vidio nigdje u medijima, mislim da sad visi negdje na Pantovčaku! A što se te moje slave tiče, meni se čini da sam slavan svugdje samo ne u Kraljevici. Mjesta poput Krka, Mošćeničke Drage, Bakra sponzori-raju te ljude koji predstavljaju njihove gradove u regatama, ja sam tamo jedini koji je tamo potpuno o svom trošku. Dosad gradske vlasti nisu imale sluha za moje molbe za financijskom pomoći, pa razmatram nekoliko ponuda da barku prebacim u neki drugi grad i vozim pod njihovom zastavom.Ako je sudjelovanje u regatama financijski teret, razmišljaš li ikad da kompletno odustaneš od svega toga?“Ama baš nikad! Dosad sam potrošio oko 100.000 kuna na barku, a troškove regata ne mogu ni zbrojiti – to je stvarno jako puno novaca. Već su mi neki talijani bili nudili €20.000 za barku, ali nije mi ni palo na pamet da ju prodam. Razmišljam tako da više nikad neću napraviti što sam dosad napravio s tom barkom, nikad neću ponoviti sve što sam doživio s ljudima koji su mi pomagali i bili sa mnom kroz cijelu tu priču. Jednostavno ne bih nikad mogao odustati i zaboraviti na sve, bez obzira na ikakve financijske pro-bleme. Jedan je Popeye!

Ako dosad to niste znali, Kraljevica ima svog mornara Popaja! Zove se Silvio Jaška i predstavlja naš grad sudjelujući u regatama sa svojom barkom imena Popeye. Sa Silvijom smo sjeli i popričali o počecima i

razvoju njegove mornarske priče.

Rujan 2014. ▪ Br. 34

26

NK "PRIMORAC"RASADNIK MLADIH NADA

Sve tri mlade nogometne ekipe NK „Primorca” iz Šmrike pod vodstvom dugogodišnjih trenera Edija Burića, Miljenka Mendrile, pojačani odnedav-no Daliborom Perušićem te Nikole Bilena (trener golmana) postigle su zapažene rezultate u protekloj natjecateljskoj sezoni.

Najzapaženiji rezultat ostvarili su mlađi „Mor-čići” osvojivši drugo mjesto na turniru u Omišlju.

Stariji Morčići osvojili su drugo mjesto na jakom turniru u Crikvenici, a mlađi pioniri zauzeli su prvo mjesto u 1.B ligi.

Nekolicina mladih Bakarčana je uz veliku pomoć Grada Kraljevice, koji je donirao sav potrebni materijal, uredila košarkaško igralište te uz mnogobrojne i veliko-dušne sponzore organizirala prvi košarkaški turnir na Bakarcu pod nazivom „Petrova 2k14“.

KOŠARKAŠKI TURNIR U BAKARCUPiše: Licija Ljubisavljević

S obzirom na manji broj košarkaških turnira u bližoj okolici, zainteresiranih za igru nije nedostajalo. Prijavilo se čak 11 ekipa iz raznih dijelova naše županije, te se turnir odvijao dva dana, 28. i 29. lipnja. Održano je i atraktivno natjecanje u tricama koje se pokaza-lo odličnom zabavom za publiku te su tako svi prisutni imali su priliku sudjelovati i osvojiti neku od nagrada. Atmosfera je također bila odlična, posebice zbog doma-će ekipe „Melina Bakarac“ koja uz nekolicinu atraktiv-nih poteza i osvojila turnir. Drugo mjesto pripalo je ekipi „Penetratori“, a treće mjesto osvojila je ekipa „Renta“.

Za samu organizaciju i vođenju kompletnog pro-grama zaslužni su Edi Franko, David Srdoč, Licia Ljubisavljević te Dania Domijan.

Velik broj sudionika i gledatelja te pozitivni komen-tari, poticaj su organizatorima da se isti turnir održi i iduće godine, također u sklopu programa „Petrova na Bakarcu“.

U klubu kojem je odnedavno predsjednik Dalibor Vrnoga, ozbiljno se pristupilo radu sa mla-dima te osim spomenutih skupina postoji još jedna najmlađa a to su „Limači” koji se za sada ne natječu.

SPORT

27

20. KRALJEVIČKA REGATA KRSTAŠAPiše: Tamara Milovanović

Jubilarna 20. kraljevička regata krstaša uspješno je privedena kraju. Održana je 28. lipnja 2014. a veliki broj jedriličara uputio se već poznatom rutom Kraljevica – Bakarac – Uvala Scott –Neriz – Kraljevica. Regata je započela u 12 sati a pred-viđeno trajanje bilo je 5 sati. Najuspješniji su je završili za nešto manje od 2 sata (1:58:53). U nastavku je su prikazani najbolje plasirani u ukupnom poretku:

1. Jedrilica Follow us – Vulkan N., kormilar Ivica Šćurić (JK Opatija)

2. Jedrilica Melges DSK, kormilar Frane Barbieri (YC Aurora)

3. Jedrilica Piakea, kormilar Robert Žikić (JK Burin N.V.)

4. Jedrilica Oštro, kormilar Darko Jakovčić (JK Oštro)

5. Jedrilica Spirit of Geronimo, kormilar Gianfranco Pignolin (JK 3. maj)

Prvoplasirani po skupinama:Grupa 0 – Jedrilica First Lady, kormilar Miljenko

Žanić (JK Burin)

Grupa 2 – Jedrilica Follow us – Vulkan N., kormilar Ivica Šćurić (JK Opatija)

Grupa 3 – Jedrilica Piakea, kormilar Robert Žikić (JK Burin N.V.)

Grupa 4. – Jedrilica Melges DSK, kormilar Frane Barbieri (YC Aurora)

Grupa 5. – Jedrilica Reful 3, kormilar Marko Velepič (JK Oštro)

Grupa 6. – Jedrilica, kormilar Ivan Babić (JK Delfin)

Grupa 7. – Jedrilica Rantaplan, kormilar Denis Žauhar (Jugo M.L.)

Grupa 8. – Jedrilica Kristina, kormilar Ranko Smokvina (JK Galeb)

Grupa 9. – Jedrilica Plan B, kormilar Srećko Deželin (JD Val)

Organizacijski odbor izražava zadovoljstvo održanom regatom te naglašavaju da, uz sportski dio, regata ima značaj društevnog događanja kojime se evocira bogata pomor-ska tradicija našega kraja.

Rujan 2014. ▪ Br. 34

28

Nogometaši Kraljevice u povratničkoj sezoni uvjerljivo su zauzeli prvo mjesto u 2. županijskoj no-gometnoj ligi PGŽ i time osigurali prijelaz u 1. ŽNL. Kadeti su sezonu 2013/2014. 1. županijske omladin-ske lige - skupina A završili kao drugoplasirani dok su pioniri zauzeli peto mjesto. Kvalitetan igrački kadar,

VELIKI POVRATAK NK KRALJEVICEdobri igrači u mlađim kategorijama, sređena infrak-struktura te ambiciozan trener Neven Strukan daju nadu u uspješan nastavak ove nogometne priče.

U prvoj utakmici sezone 2014/2015. Kraljevica je domaćin NK Dragi Mošćenička Draga, dok kadeti i pioniri prvenstvo započinju tjedan dana kasnije.

U sklopu obilježavanja mjeseca zaštite od poža-ra, 28. svibnja ove godine u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Kraljevica” i Osnovne škole „Kra-ljevica” održana je pokazna vježba evakuacije i spaša-vanja za učenike i nastavnike osnovne škole, kojoj je provođenje takvih akcija i zakonska obveza. Scenarij za ovu vježbu zamišljen je tako da se simulira požar u zgradi škole u kojoj je u požaru ostao zatočen i jedan učenik. Vježba je započela označavanjem uzbune za požar školskim zvonom i odlaskom učenika i nastavni-ka na zborno mjesto, a već nekoliko trenutaka kasnije na mjesto intervencije došli su članovi DVD-a u naval-nom vatrogasnom vozilu, koji ubrzo po dolasku prona-laze ozlijeđenog kojeg potom iznose iz ugroženog pro-stora te tada pristupaju gašenju požara.

Po završetku tog dijela vježbe, svi okupljeni na ko-šarkaškom igralištu mogli su vidjeti zanimljivu prezenta-ciju raznih vrsta intervencija operativnih članova DVD-a Kraljevica (požar otvorenog prostora, požar zapaljivih tekućina, požar plinske boce kao i gledateljima vrlo

atraktivno izvlačenje unesrećene osobe iz zapaljenog automobila). Svaka intervencija, koja je pokazala vrlo dobru tehničku opremljenost i taktičku obučenost ope-rativaca DVD-a, popraćena je komentarima zapovjed-nika Društva Aleksandra Kružića kako bi viđeno bilo što jasnije nazočnima uz korisne savjete iz kojih je svatko mogao ponešto naučiti, što je također jedan od ciljeva ovakvih vježbi.

Također jedan od razloga održavanja ove vježbe je kako bi se i naši najmlađi sugrađani upoznali s ra-dom vatrogasaca i našeg Društva. Stoga je ova uspješ-no izvedena vježba zaključena pozivom svim zaintere-siranima da se uključe u članstvo DVD-a Kraljevica. Da je poziv pao na plodno tlo, govori i brojka od četrdese-tak novoupisane djece i mladeži na kojima počiva bu-dućnost kraljevačkog vatrogastva.

Rad s novoupisanim članovima Društva započet će tijekom mjeseca rujna, kada će mladi vatrogasci na-učiti svoje prve vatrogasne vještine i ono najvažnije u vatrogastvu – pomoći čovjeku onda kada mu je to naj-potrebnije.

ODRŽANA POKAZNA VJEŽBA KRALJEVAČKIH VATROGASCA

U OSNOVNOJ ŠKOLI „KRALJEVICA“Piše: Alen Randić

DOGAĐANJA

29

BLAGDAN PRESVETOG SRCA ISUSOVOG NA KRIŽIŠĆU

TOP

Piše: Jasna Antić

Povodom proslave velikog dana kršćanske po-božnosti prema Isusu, blagdana Presvetog Srca Isusovog, 27. lipnja ove godine na Križišću je odr-žana manifestacija uz potporu Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije i Grada Kraljevice.

na sveta misa uz pjevanje naših dugogodišnjih i vjer-nih prijatelja zbora Župe Marije Pomoćnice iz Rijeke, koje godinama ugošćuje legendarna teta Tonči. Nakon mise mještani su mogli uživati u smotri fol-klora i reviji prekrasnih životopisnih narodnih nošnji izvođača.

Sve je započelo svetom misom u mjesnoj cr-kvi. U prostorijama KUD-a postavljena je i izlož-ba pod nazivom „Neč z konobe, neč z sufita” na kojoj su izloženi dragi, stari predmeti kojima su se nekad koristile naše none, tete, mame. Svi su ti predmeti godinama ležali na nečijim tavanima, po-drumima i za tu prigodu izvučeni su kako bi nam ispričali svoju priču. Moglo se pogledati i razne ru-kotvorine iz likovno keramičarske radionice Lux. U popodnevnim satima održan je mimohod sudionika smotre folklora, nakon čega je započela koncelebrira-

Predstavili su nam se svojim plesom, pjesmama i svirkom slovensko KPD Bazovica iz Rijeke, Folklorni ansambl Zora iz Opatije, Folklorna skupina zajednice Talijana iz Galižane, KUD Punat iz Punta, KUD Zvir iz Jelenja i domaćin KUD Eugen Kumičić koji je ugo-stio izvođače.

U svemu viđenom moglo se doista uživati te su ispunjena sva očekivanja a želja je da se ponovi i dogodine.

Prolazeći skoro saki dan kraj staroga topa ki je za-kopan već fanj dugo let, Marijan Crnarić i Renato Franko došli su na ideju da ga skopaju, očiste, načine lipo drve-no postolje i postave ga ko ukras na Melinu, aš zač da beskorisno trune va zemlji kad bi ga uz malo truda bilo lipo za videt negdi blizu mora... Tako je i krenula nova ak-cija na Bakarcu. Skupilo se par judi dobre volje, donesli kramp i lopatu i krenuli kopat... Nakon uru i pol kopanja došlo se do polovice topa. Onda je uskočil Romeo ki je pokazal dobru volju i došal z svojin kamionon i z dizali-cun proval dignut napol skopani top, ali ni makac. Vredna ekipa se ni predavala ni gubila nadu nego je va još uru vrimena skopala još pol metra pa su provali opet. Uz malo muke, a na oduševljenje sih, top je konačno bil va zraku.

Rujan 2014. ▪ Br. 34

30

► Popravljen je pješčanik i nasut novi pijesak

► Asfaltirane su veće rupe na cesti u mjestu

Bakarčani zadovoljni brigom gradskih vlasti!► Stavljen je Inox rukohvat na Malu plažicu

► Obnovljeno je košarkaško igralište

Dan uoči Prvog maja; 30. travnja 2014. članovi RŠK Tunera organizirali su drugu po redu bakljadu, gdje je duž Bakaračke rive zapaljeno više od 110 baklji. Prošle godine su ih uz lakše poteškoće napravili 70-ak, ali ove godine su se još više potrudili te skoro udvostru-čili tu brojku i priredili svim posjetiteljima i sudionicima nezaboravni i jedinstven doživljaj. Do zadnjeg trena nije se znalo hoće li se zbog vremenskih ne/prilika uspjeti održati skoro zaboravljeni običaj, ali uz odličnu organi-zaciju, točno kada je toranj na crkvi tukao 21 sat, poče-lo je paljenje baklji. Nakon što su sve baklje uspješno zapaljene, počelo je oduševljenje i osmjesi na licima svih prisutnih, a posebno najmlađih, te zasluženi plje-sak svim koji su sudjelovali u organizaciji.

Za iduću bakljadu Renato Franko je osim još većeg broja baklji najavio i još jednu novinu koja će svakako, po njegovim riječima, biti jako atraktivna te dodati još jednu posebnu notu ovom obnovljenom sta-rom običaju.

Ne preostaje nam ništa drugo nego sa nestrplje-njem čekati treću po redu Bakaračku bakljadu i vidjeti o čemu se radi.　

U akvatoriju Bakarca je 28. lipnja 2014. održana velika ekološka akcija čišćenja podmorja u kojoj je sudjelovalo više od 50 volontera, ronilaca sa područ-ja Kraljevice, Bakarca, Bakra, Kostrene, Praputnjaka i Zagreba te mještana koji su spremno čekali na rivi i neumorno prihvaćali sav izronjeni otpad te ga odlaga-li na jednu veliku hrpu. Čistile su se tri zone, Melina do Sridnje, Portić i Mala plažica. Iz mora je izvađeno jako puno automobilskih guma, staklenih boca, po-suđa, cestovnih znakova, dijelova krovova obližnjeg ugostiteljskog objekta, stolice, stara ograda, a poseb-no atraktivno bilo je izvlačenje starog tobogana kojeg je poznata bakaračka bura prije nekoliko godina otr-gnula s postolja na Prvoj i odnijela u more.

Akciju je organizirao Renato Franko uz pomoć nekolicine mještana, a sve u suradnji s „24 Sata” i njihovim velikim projektom u kojem pomno odabi-ru i čiste najzagađenije lokacije diljem Lijepe Naše. Nakon iznimno uspješne akcije organiziran je roštilj na samoj rivi gdje se cijela ekipa odlično zabavljala.

EKO AKCIJA BAKLJADA

DOGAĐANJA

31

Mnogi uživaju u uređivanju svoje okućnice i balkona, a ove godine ti su imali priliku biti proglašeni kao građa-ni s najljepšom okolicom kuće ili zgrade. U travnju 2014. godine Turistička zajednica Kraljevice i Grad Kraljevica raspisali su natječaj „Birajmo najljepše uređenu okućnicu i balkon na području Grada Kraljevice za 2014. godinu“.

BIRAJMO NAJLJEPŠE UREĐENU OKUĆNICU I BALKON NA PODRUČJU

GRADA KRALJEVICE ZA 2014. GODINUPiše: Petra Đurić

Zainteresirani su se mogli prijaviti od 6. lipnja 2014. do ocjenjivanja i odabira 13. lipnja 2014. Kriteriji za odabir najljepše okućnice bili su hortikulturno uređe-nje, cjelovito uređenje (vanjski izgled, ograda i sl.) te utjecaj okućnice na izgled ulice. Dobitnici nagrade ispunili su ove uvjete i istaknuli se među ostalih 13 prijavljenih.

Dobitnici nagrada za najljepšu okućnicu na po-dručju Grada Kraljevice za 2014. godinu su:1. mjesto - Zdenka Grubišić, Putretin 5, Šmrika2. mjesto - Mladenka Kružić, Filipa Pavešića 5,

Kraljevica

3. mjesto - Marija Frank Banić, Kavranić 12, Kraljevica

Turistička zajednica grada Kraljevice i Grad Kraljevica zahvaljuju svima na sudjelovanju, dobit-nicima čestitaju, a ostalima žele više sreće sljedeći put!

1. mjesto - Zdenka Grubišić, Putretin 5, Šmrika

3. mjesto - Marija Frank Banić, Kavranić 12, Kraljevica 2. mjesto - Mladenka Kružić, Filipa Pavešića 5, Kraljevica

Rujan 2014. ▪ Br. 34

32

I grad se uređivao proteklih mjeseciPostavljene su dvije nove klupe na rivi, kante za otpatke, inox rukohvati na stepenicama za ulazak u more na Veloj plaži te sanirane stepenice, zakr-pane rupe duž šetnice od Škarpine do ex bolnice…

Od listopada 2009. godine kada sam preuzela rad dječjeg zbora „Zvijezda Danica“, prošla je, eto već jubilarna peta godina, koju s velikim ponosom i ljubavlju planiramo proslaviti na slavljeničkom kon-certu u prosincu 2014. godine s 20-ak aktivnih člani-ca dječjeg zbora, uzrasta od pet do jedanaest godina, koji s velikom radošću, zalaganjem i ljubavlju pristu-paju radu pri svakoj našoj probi. U svom repertoaru njegujemo popularnu dječju pjesmu, posebice mlađih skladatelja dječje popularne glazbe pretežito s našeg područja, poput renomirane skladateljice prof. Natalije Banov. Njezine skladbe mlade pjevačice dječjeg zbo-ra „Zvijezda Danica“ posebno toplo i rado prihvaćaju. Također u svom repertoaru osobito njegujemo zavi-čajne tradicijske napjeve Istre i Hrvatskog Primorja, čiji zavidan broj svladanih naslova a cappella izvodi-mo gotovo na svakom našem nastupu.

Dječji zbor „Zvijezda Danica“ sudjeluje na svim važnim manifestacijama, humanitarnim koncertima te kulturnim događanjima Grada Kraljevice i okolice, pa smo tako 10. lipnja sudjelovali na humanitarnom koncertu Kraljevica za poplavljenu Slavoniju u Domu kulture i sporta u Kraljevici. Na što smo poseb-

no ponosni i velike pohvale organizatorima – Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Kraljevice i OŠ Kraljevica.

17. svibnja 2014. godine obilježili smo i prosla-vili Majčin dan u suradnji s Dječjim vrtićem „Orepčići“ te plesnim studijem „Dance Queen“, a sama priredba protekla je u iznimno lijepom ozračju te vrlo uspješ-nim nastupima vrtićke djece, višestruko nagrađivanih prvim nagradama na raznim plesnim natjecanjima članica plesnog studija „Dance Queen“, te, naravno, iznimnim i emotivnim pjevanjem članica dječjeg zbo-ra „Zvijezda Danica“.

Posebno zahvaljujem ovom prilikom ravnateljici vrtića „Orepčići“ gđi Ljiljani Skorup, odgajateljica-ma Maji Antonić, Patriciji Peranić, Dijani Vrcan-Šimunić i Tatjani Lacmanović, voditeljicama plesnog studija „Dance Queen“ Mariji Videčak i Sandri Ložnik-Videčak na odazivu, podršci i pomoći u vo-đenju programa te uloženom velikom trudu u pripre-manju djece za nastup. Također, posebne zahvale upućujem predsjednici Tihani Welle na bezuvjetnoj i svesrdnoj pomoći u organizaciji svakog našeg nastu-pa.

DJEČJI ZBOR HGD„ZVIJEZDA DANICA“

5. godišnjica rada

Piše: Ilgen Pavačić, prof.

DOGAĐANJA

33

29. lipnja 2014. godine u sklopu „Margaretinog leta”u Bakru sudjelovali smo na hvalevrijednom Koncertu dječjih zborova i plesnih skupina na Žalu ribara, u organizaciji prof. Petre Brusić, te među sedam renomiranih dječjih zborova (poput dječjeg zbora osnovne glazbene škole „Blagoje Bersa” Zadar – p.o. Preko, „Malih Riječana”, „Tratinčica”, „Mićih Bodula”, „Praputnjarskih slavića”...) postigli vrlo zapa-žen i lijep nastup. Mjesto i ozračje održavanja koncer-ta bilo je vrlo pitoreskno i za pamćenje, nakon čega je uslijedila zaslužena ljetna stanka.

Planova za rad dječjeg zbora „Zvijezda Danica“ za sljedeću školsku godinu ima mnoštvo i s nestrplje-njem ih iščekujemo i realizirati. Naime, jedan od pla-nova nam je, pored nastavka rada na vokalnoj tehnici, artikulaciji te možebitnom dvogla-snom pjevanju, već prije navedeni slavljenički koncert povodom jubi-larne pete godišnjice rada dječjeg zbora „Zvijezda Danica“ u prosincu 2014. godine, potom sudjelovanje na proslavi Dana grada Kraljevice – 6. prosinca. Zatim Božićni koncert s mješovitim pjevačkim zborom HGD „Zvijezda Danica“, koncert u HKD-u na Sušaku povodom sjećanja na stradale branitelje iz našeg kraja, koncem prosinca te na Adventu u Rijeci.

Ključni plan nam je sudje-lovanje na XXI. Hrvatskom dječjem festivalu u Zagrebu u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 30. studenog 2014. godine, pod motom Stih i nota, sto divota.

U lipnju 2014. godine poslala sam na Natječaj navedenog Festivala pjesmu Naš kamen, čije stiho-ve i glazbu osobno potpisujem, a autor aranžmana je Robert Grubišić. Na našu veliku radost i ponos, među više od stotinu prispjelih radova, koje odabire prosudbena komisija sastavljena od kompozitora, tek-stopisaca, aranžera, glazbenih urednika s radija i tele-vizije, slikara i kipara, lektora i pisaca te školskih uči-telja, naša je pjesma prošla na Natječaju Hrvatskog dječjeg festivala, koji djeluje od 1994. godine. Svake godine Festival izdaje i CD sa snimljenim uglazbljenim pjesmama, Zbornik najuspješnijih učeničkih literarnih i likovnih radova, te notno izdanje festivalskih pjesama. Od samog početka Festival ima umjetnika pokrovitelja koji je autor likovnog identiteta tiskanih materijala te godine (Vojo Radoičić, Ivica Antolčić i dr.).

Na Natječaj dolaze brojni radovi pa je selekcija izuzetno zahtjevna. Osim velikog zanimanja djece, njihovih učitelja i zborovođa iz cijele Hrvatske, HDF je nagrađen diskografskom nagradom Porin (2000.,

2002., i 2009.) za glazbeno izdanje u kategoriji Dječji album koju dodjeljuje struka.

Prošle godine visoki pokrovitelj Festivala bio je predsjednik RH dr. Ivo Josipović.

Nastupom na HDF-u želimo, eto, već treći put predstaviti naš lijepi grad Kraljevicu, HGD „Zvijezda Danica“, odnosno dječji zbor „Zvijezda Danica“, na ovom najznačajnijem dječjem festivalu u Hrvatskoj.

Pjesma je snimljena u studiju ADRIA RECORDS u Šmriki kod aranžera Roberta Grubišića.

S ponosom ističem da su članice dječjeg zbora Zvijezda Danica sudjelovale, zajedno s učenicama Anom Depikolozvane i Jelenom Linardić iz OŠ „Vrh”,

u pripremi i snimanju vokalne pratnje pjesme Litrati s Kvarnera, za sudjelovanje na dječjem festiva-lu Kvarnerić 2014. godine, a u glazbenoj produkciji aranžera Aleksandra Valenčića. Navedeni je festi-val osnovan 2002. godine kao jedinstveni projekt za djecu osnovnoškolskog uzrasta. Djeca u školskim glazbenim i literarnim radionicama stvaraju pjesme uz stručnu pomoć i usmjeravanje mentora na lokal-nom dijalektu, pa sam tako radeći u Centru za odgoj i obrazovanje s učenikom prelijepog vokala Bornom Čabrijanom radila na stvaranju pjesme „Litrati s Kvarnera“, u čemu su sudjelovale i članice dječjeg zbora „Zvijezda Danica“, te učenice OŠ „Vrh”, što i meni predstavlja osobitu čast, ponos i zadovoljstvo.

Bila sam izuzetno sretna i počašćena radom, koncertima i snimanjima dječjeg zbora Zvijezda Danica i suradnika, a vjerujem da će i u idućoj škol-skoj godini uspješno i u ljubavi nastaviti s radom naš mali „glazbeni svijet“, rad moje malene djece s veli-kom dušom!

Rujan 2014. ▪ Br. 34

34 SERVISNE INFORMACIJE

Ne znam da li možemo reći da smo imali ljeto, ali komarce sigurno imamo. Naravno da im pogoduje ovo vlažno vrijeme i mnogi koriste razne kreme i sprejeve za zaštitu od komaraca koji mogu biti štetni. Možete sami napraviti repelent od eteričnih ulja, koji je prirodno sredstvo za zaštitu od komaraca učinkovito kao i razni sprejevi, jedino što ih treba češće nanositi.

Možete odabrati ulje citronele, limunskog eukaliptu-sa, ulje limunske trave, ružmarina, paprene metvice ili cedra. Nekoliko kapi stavite u maslinovo ulje i mažite se što češće. Što više raznih vrsta ulja pomiješate repelent ce biti učinkovitiji.

Navedena eterična ulja možete koristiti i u aroma-lampi da zaštitite prostor.

Ako ipak postanete žrtva komaraca, možete koristiti sljedeća sredstava da ublažite svrbež i crvenilo:

- Lavandu i čajevac možete direktno staviti na ubod a ako se odlučite za limunski eukaliptus ili limunsku tra-vu, ta eterična ulja otopite u neko bazno ulje suncokreta ili maslinovog ulja.

- Za one koji dobiju opekline od sunca, iako je ta mogućnost ove godine ravna dobitku na lotu, mogu si pomoći ovim provjerenim receptom. U 50ml kantariono-vog ulja stavite 8 kapi lavande, 5 kapi metvice i 4 kapi čajevca. Ako su pojedini dijelovi tijela jače opečeni i bol-ni, koristite čisto lavandino ulje.

Želim vam da bez obzira na vremenske prilike ili neprilike uživate u ovom ljetu uz opojan miris eteričnih ulja koja vam mogu biti veliki doprinos u životu jer djeluju na svim nivoima. Već samim time što ćete uživati u prekrasnim mirisima, osjećat ćete se bolje, a ako osjetite radost koja je stalno prisutna u prirodi, a skriva se u tim malim kapljicama ulja, što je onda još moguće? Jer kad kreiramo iz radosti, mogućnosti su beskrajne, šire se baš kao mirisi eteričnih ulja, ruše zidove koje smo svi manje-više podigli oko sebe, otvaraju srca i tada je sve moguće.

AROMATERAPIJAPiše: Gordana Vukelić Waldvogel, aromamaser, Bars terapeut

GRAD KRALJEVICA .............................................. 282-450 DVD KRALJEVICA ................................................. 281-254MATIČNI URED ....................................................... 281-336 POŠTA KRALJEVICA ............................................. 281-010ORDINACIJA OPĆE PRAKSE ............................. 281-232 OŠ „KRALJEVICA” .................................................. 281-212PEDIJATAR ................................................................ 281-242 DJEČJI VRTIĆ „OREPČIĆI” ................................ 281-211STOMATOLOŠKA ORDINACIJA ...................... 281-302 LJEKARNA „GALER” ............................................ 281-414 POGREBNE USLUGE .................................. 091-485-7560

Važni telefonski brojeVi

Klasična aromamasaža,Intuitivna aromamasaža, Bars tretman,

Refleksomasaža stopala,Anticelulitni tretmani

Klasična aromamasaža leđa80,00 kn = 30 min

Kako bi bilo da otpustite ukočenost, bolove i stres?

Želite li osjetiti lakoću i duboko opuštanje?

Dodjite i probajte dodir koji oslobađa.

Geja j.d.o.o.

Bakarac, Bakarac 1/5

Narudžbe i info.na mob. 095 567 52 89

ŽUPNI URED KRALJEVICA ............................... 281-311 DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA „PESTIC” ... 281-163ŽUPNI URED KRIŽIŠĆE ...................................... 286-292 KD AUTOTROLEJ .......................................... 060/151-151FINA ............................................................................. 282-031 VODOVOD I KANALIZACIJA ........................... 211-906ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK ...... 062/376-715 ELEKTROPRIMORJE RIJEKA ............................ 330-100NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA .......... 282-099 LUČKA KAPETANIJA ISPOST. KRALJEVICA ... 282-330 TURISTIČKA ZAJEDNICA .................................. 282-078

35

Rujan 2014. ▪ Br. 34

tekućine