1
Višestruke uloge poljoprivrede: proizvodnja hrane, očuvanje kulturnog pejzaža, okoliša i identiteta Najvažnija uloga poljoprivrede je proi- zvodnja hrane. No osim toga, poljoprivred- ne površine zauzimaju značajan udio teri- torija svake zemlje i zato su nezaobilazan dio kulturnog pejzaža. Poljoprivreda zahti- jeva poseban način života i time također ostavlja svoj trag u lokalnim identitetima. Nizinska Hrvatska je najvažnije kontinu- irano poljoprivredno područje Hrvatske. Nizinska Hrvatska dio je panonsko-peripa- nonskog prostora. Zauzima više od polovi- ne ukupne površine Hrvatske s više od dvi- je trećine stanovništva zemlje. U nizinskoj Hrvatskoj se prema prirodno-geografskim i društveno-geografskim obilježjima ra- zlikuju dvije cjeline: reljefno vrlo raznolika središnja Hrvatska i pretežito ravničarska, no u zapadnom dijelu brdovita istočna Hrvatska. U obje regije je poljoprivreda tradicionalno vrlo važna djelatnost, iako se njen značaj, kao i u cijeloj Hrvatskoj, sma- njuje u posljednjih pola stoljeća. površine poljoprivrednog stanovništva Hrvatske stanovništva ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu Hrvatske (2001.) Udio neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u ukupno raspoloživom zemljištu (2003.) • Shvatit ćeš važnost poljoprivrede kao izvora prihoda, čuvara kulturnog pejzaža i identiteta stanovništva. • Moći ćeš objasniti zašto je nizinska Hrvatska najvažnija hrvatska poljoprivredna regija. • Znat ćeš objasniti pojam deagrarizacije. • Razumjet ćeš zašto se tijekom 20. stoljeća smanjivao udio poljoprivrednog stanovništva. Ponovimo zajedno: 1. Koja je najvažnija poljoprivredna grana u regiji u kojoj živiš? 2. Navedi najpoznatije poljoprivredne proizvode svog kraja i okolice. 3. Koje su posljedice starenja stanovništva u poljoprivrednim područjima? 4. GEOLAB: Zašto stanovništvo napušta poljoprivredu? Prepoznaješ li trend napuštanja poljoprivrede u kraju u kojem živiš? 54,4 % 87 % 86 % 66.5 % Udjeli ruralnog i urbanog stanovništva Udjeli ruralnog i urbanog stanovništva Udjeli poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva Udjeli poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva Sredina 20. stoljeća Početak 21. stoljeća 75 % ruralno 46 % ruralno 25 % urbano 54 % urbano 56 % poljoprivredno 5 % poljopri- vredno 44 % nepoljoprivredno 95 % nepoljoprivredno Proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti, kao izvora dohotka i kao načina života zovemo DEAGRARIZACIJOM. Deagrarizacija te napuštanje ruralnih područja predsta- vljaju veliku opasnost ne samo za proizvodnju hrane (koju u krajnjem slučaju možemo i uvoziti) već i za okoliš, kulturni pejzaž i identitet prostora. Nepregledna žitna polja, primorski vinogradi, suhozidima ograđeni otočni pašnjaci ili maslinici na terasastim padinama dio su hrvatske baštine i identiteta. To su vrijednosti koje se ne mogu kupiti u trgovačkom centru! Usprkos deagrarizaciji, poljoprivreda je i dalje vrlo važna za nizinsku Hrvatsku. Poljoprivreda nizinske Hrvatske je u usporedbi s ostalim hrvatskim regijama najviše usmjerena prema tržištu. Najmanje neobrađenog zemljišta Najviše poljoprivrednih kućanstava koja ostvaruju priho- de od prodaje Poljoprivred- ne površine visoko i srednje pogodne za poljoprivredu Najviše zemljišta uzetog u zakup Višak poljoprivrednog stanovništva Uzorci deagrari- zacije u Hrvatskoj u 20. stoljeću Prednosti života u gradu Nepovoljan status seljaka u društvu Manji dohodak od nepoljopri- vrednika Mali posjedi u puno zemljišnih parcela Školovanje mladih za nepoljoprivredna zanimanja Ponuda rada u gradovima Poljoprivreda nizinske Hrvatske

visestruke-uloge-poljuprivrede

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: visestruke-uloge-poljuprivrede

Višestruke uloge poljoprivrede: proizvodnja hrane, očuvanje kulturnog pejzaža, okoliša i identiteta

Najvažnija uloga poljoprivrede je proi-zvodnjahrane.Noosimtoga,poljoprivred-nepovršinezauzimajuznačajanudioteri-torijasvakezemlje i zatosunezaobilazandiokulturnogpejzaža.Poljoprivredazahti-jeva poseban način života i time takođerostavljasvoj tragu lokalnim identitetima. Nizinska Hrvatska je najvažnije kontinu-irano poljoprivredno područje Hrvatske.NizinskaHrvatskadiojepanonsko-peripa-nonskogprostora.Zauzimavišeodpolovi-neukupnepovršineHrvatskesvišeoddvi-jetrećinestanovništvazemlje.UnizinskojHrvatskojsepremaprirodno-geografskimi društveno-geografskim obilježjima ra-zlikujudvijecjeline:reljefnovrloraznolikasredišnjaHrvatska ipretežito ravničarska,no u zapadnom dijelu brdovita istočna Hrvatska. U obje regije je poljoprivredatradicionalnovrlovažnadjelatnost,iakosenjenznačaj,kaoiucijelojHrvatskoj,sma-njujeuposljednjihpolastoljeća.

površine

poljoprivrednog stanovništvaHrvatske

stanovništva

ukupnokorištenog poljoprivrednogzemljišta

UdiopoljoprivrednoguukupnomstanovništvuHrvatske(2001.)

Udioneobrađenogpoljoprivrednogzemljištauukupnoraspoloživomzemljištu(2003.)

• Shvatitćešvažnostpoljoprivredekaoizvoraprihoda,čuvarakulturnogpejzažaiid

entiteta

stanovništva.•MoćićešobjasnitizaštojenizinskaHrva

tskanajvažnijahrvatskapoljoprivrednaregija.

• Znatćešobjasnitipojamdeagrarizacije.

•Razumjetćešzaštosetijekom20.stoljećasmanjivaoudiopoljoprivrednogstanov

ništva.

Ponovimo zajedno:

1.Kojajenajvažnijapoljoprivrednagranauregijiukojojživiš?2.Navedinajpoznatijepoljoprivredneproizvodesvogkrajaiokolice.3.Kojesuposljedicestarenjastanovništvaupoljoprivrednimpodručjima?

4. GEOLAB:

Zaštostanovništvonapuštapoljoprivredu?Prepoznaješlitrendnapuštanjapoljoprivredeukrajuukojemživiš?

54,4 %

87 % 86 %

66.5 %

Udjeliruralnogiurbanogstanovništva

Udjeliruralnogiurbanogstanovništva

Udjelipoljoprivrednoginepoljoprivrednogstanovništva

Udjelipoljoprivrednoginepoljoprivrednogstanovništva

Sredina20.stoljeća Početak21.stoljeća

75 %ruralno

46 %ruralno

25 %urbano 54 %

urbano

56 %poljoprivredno 5 %

poljopri-vredno44 %

nepoljoprivredno95 %

nepoljoprivredno

Procesnapuštanjapoljoprivredekaodjelatnosti,kaoizvoradohotkaikaonačinaživotazovemoDEAGRARIZACIJOM.

Deagrarizacija te napuštanje ruralnih područja predsta-vljaju veliku opasnost ne samo za proizvodnju hrane(kojuukrajnjemslučajumožemo iuvoziti) već i zaokoliš,kulturnipejzažiidentitetprostora.Nepreglednažitnapolja,primorskivinogradi,suhozidimaograđeniotočnipašnjaciilimaslinici na terasastimpadinamadio su hrvatske baštinei identiteta. To su vrijednosti koje se ne mogu kupiti utrgovačkomcentru!

Usprkosdeagrarizaciji,poljoprivredajeidaljevrlovažnazanizinskuHrvatsku.

PoljoprivredanizinskeHrvatskejeuusporedbisostalimhrvatskimregijamanajvišeusmjerenaprematržištu.

Najmanjeneobrađenogzemljišta

Najviše poljoprivrednihkućanstavakojaostvarujupriho-deodprodaje

Poljoprivred-nepovršinevisokoisrednjepogodnezapoljoprivredu

Najviše zemljišta

uzetoguzakup

Višak poljoprivrednogstanovništva

Uzorcideagrari-zacijeuHrvatskoju20.stoljeću

Prednosti života ugradu

Nepovoljanstatusseljakau

društvu

Manjidohodak odnepoljopri-vrednika

Maliposjediupunozemljišnih

parcela

Školovanjemladihza

nepoljoprivrednazanimanja

Ponudaradaugradovima

Poljoprivredanizinske Hrvatske