VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENTU TURIZMU I INFORMATICIU VIROVITICI

Seminarski rad iz kolegijaRADNO PRAVO

Tema:ZAŠTITA MAJČINSTVA

SEMINARISTICA Karolina Kurtanjek, 306 I

U Virovitici, studeni 2009

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................2

2. NAJVAŽNIJI IZVORI ZAŠTITE MAJČINSTVA..................32.1. Ustav RH.........................................32.2. IX. Poglavlje Zakona o radu i pripadajući

podzakonski akti.................................32.2.1. Poslovi na kojima ne smije raditi žena......42.2.2. Zabrana nejednakog postupanja prema

trudnicama..................................52.2.3. Premještaj trudnice, odnosno žene koja doji

dijete......................................62.2.4. Rodiljni dopust.............................62.2.5. Skraćeno radno vrijeme roditelja............72.2.6. Stanka za dojenje djeteta...................72.2.7. Prava koja može koristiti otac..............72.2.8. Mirovanje radnog odnosa do tri godine

djetetova života............................82.2.9. Prava majke u slučaju djetetove smrti.......82.2.10. Naknada plaće za vrijeme rodiljnog dopusta i

rada u skraćenom radom vremenu..............82.2.11. Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u

razvoju.....................................92.2.12. Prava posvojitelja, odnosno osobe koja skrbi

o djetetu...................................92.2.13. Pretpostavka rada u punom radnom vremenu....92.2.14. Najava korištenja prava....................102.2.15. Zabrana otkaza.............................102.2.16. Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže

ugovor o radu..............................112.2.17. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće

poslove....................................112.3. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama.......122.4. European Social Charter..........................132.5. Konvencija o zaštiti majčinstva (revidirana 1952.

godine).........................................14

3. ZAKLJUČAK.............................................154. LITERATURA............................................16

1

1. UVOD

Položaj žene i realizacija majčinstva u hrvatskom zakonodavstvu zajamčeni su nizom propisa koje je donio Hrvatski sabor, a kojima se nastoji osigurati položaj žene kao aktivnog poslovnog sudionika u gospodarstvu, te pri tom omogućiti i ostvarenje njezine želje za realizacijom vlastitog potomstva.

U svrhu zaštite majčinstva te posebno u korist pronatalitetne politike doneseni su brojni propisi i zakoni koji neprestano dobivaju svoje izmjene i dopune s ciljem poboljšanja.

U ovom seminaru navest ću najvažnije izvore zaštite, kako propise donesene u RH, tako i međunarodne propise koji se u hrvatskom zakonodavstvu koriste kao izvori zaštite i temelj za donošenje novih i potpunijih propisa sa svrhom neprekidnog poboljšanja zaštite majčinstva: 1. Ustav RH

2. Zakon o radu, IX poglavlje Podzakonski akti: - Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi žena 3. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama Podzakonski akti:

- Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta i prava na trudnički ili dojenački dopust s pravom na naknadu plaće

- Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta

- Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta

- Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja izvješća o ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske potpore

- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja elektroničkog očevidnika o korisnicima prava na rodiljne i roditeljske potpore

4. European Social Charter5. Konvencija o zaštiti majčinstva (revidirana 1952.

godine)

2

2. NAJVAŽNIJI IZVORI ZAŠTITE MAJČINSTVA

2.1. Ustav RH

Ustav RH je jedan od temeljnih izvora za donošenje zakona i propisa u brojne svrhe pa tako i u svrhu zaštite majčinstva.„Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom.“(čl. 56. Ustava RH)

2.2. IX. Poglavlje Zakona o radu i pripadajući podzakonski akti

Zaštita majčinstva uređena je IX-im poglavljem Zakona o radu od članka 55 do zaključno sa člankom 72.Zakon o radu sadrži najveći broj instituta vezanih za ovu temu,a to su :- poslovi na kojima ne smije raditi žena- zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama - premještaj trudnice odnosno žene koja doji dijete- rodiljni dopust - skraćeno radno vrijeme roditelja- stanka za dojenje djeteta- prava koja može koristiti djetetov otac- mirovanje radnog odnosa do tri godine djetetova života- pravo majke u slučaju djetetove smrti- naknada plaće za vrijeme rodiljnog dopusta i rada u skraćenom radnom vremenu- prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju- prava posvojitelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu- pretpostavka rada u punom radnom vremenu- najava korištenja prava- zabrana otkaza- pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu- pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove1

1 Zakon o radu, NN 68/05.

3

2.2.1. Poslovi na kojima ne smije raditi žena

Zakon o radu određuje da žena ne smije obavljati „osobito teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju njezin život ili zdravlje.“ (čl. 55. st. 1. Zakona o radu; dalje ZR) Zabrana rada pod zemljom iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće poslove, poslove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, studente i pripravnike koji tijekom školovanja ili stručnog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika te na žene koje moraju privremeno ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizičke naravi“(čl. 55. st. 3. ZR)

Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi žena uređuje na koje se poslove odnosi čl. 55. st. 1. ZR. Donesen je od ministra nadležnog za rad, a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo. „Uređuje na kojim poslovima ne smije raditi žena obzirom na psihofizičke osobine radi zaštite njezina života ili zdravlja, i poslove na kojima žena ne smije raditi u trudnoći i dok doji dijete koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje.“ (čl. 1. Pravilnika o poslovima na kojima ne smije raditi žena)

„Trudnica ne smije raditi: 1. na poslovima vatrogasca 2. na poslovima koji se izvode na visini 3. u nepovoljnoj mikroklimi (poslovi koji se obavljaju u radnim prostorijama, u kojima je iz tehnoloških razloga mikroklima izvan standarda ili izvan fizioloških granica zbog visoke temperature i visoke relativne vlažnosti kao i na poslovima koji se obavljaju pod utjecajem hladnoće u hladnjačama) 4. u buci razine iznad 90 dB 5. na poslovima pri kojima je izložena vibracijama i potresanjima 6. na poslovima pri kojima je izložena ionizacijskom zračenju 7. na poslovima pri kojima je izložena mikrovalnim zračenjima 8. na poslovima pri kojima je izložena olovu i njegovim anorganskim i organskim spojevima 9. na poslovima pri kojima je izložena parama žive i prašini živinih spojeva 10. na poslovima pri kojima je izložena prašini i dimovima mangana i njegovih spojeva 11. na poslovima pri kojima je izložena uranu i njegovim spojevima 12. na poslovima pri kojima je izložena fluoru i njegovim spojevima

4

13. na poslovima pri kojima je izložena ugljičnom disulfidu 14. na poslovima pri kojima je izložena halogenim derivatima ugljikovodika 15. na poslovima pri kojima je izložena benzenu i drugim homolozima 16. na poslovima pri kojima je izložena nitro i amino derivatima benzena 17. na poslovima pri kojima je izložena kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa 18. na poslovima pri kojima je izložena pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika 19. na poslovima pri kojima je izložena sljedećim biološkim agensima: - virusi: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV, - bakterije: listeria, toxoplasma“ (čl. 4. Pravilnika o poslovima na kojima ne smije raditi žena) „Žena koja doji dijete ne smije raditi: 1. na poslovima pri kojima je izložena pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika 2. na poslovima pri kojima je izložena halogenim derivatima ugljikovodika 3. na poslovima pri kojima je izložena olovu i njegovim anorganskim i organskim spojevima“. (čl. 5. Pravilnika o poslovima na kojima ne smije raditi žena)

2.2.2. Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

Zakon propisuje da poslodavac „ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće, otkazati joj ugovor o radu ili je, osim pod uvjetima iz članka 57. ovog Zakona, premjestiti na druge poslove.“ (čl. 56. st. 1. ZR) „Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podatke, osim ako radnica osobno zahtjeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica“ čl.56. st. 2. ZR)

5

2.2.3. Premještaj trudnice, odnosno žene koja doji dijete

Uvjeti prema kojima se može trudnicu ili ženu koja doji dijete privremeno premjestiti na druge poslove bilo po odluci poslodavca ili na ženin osobni zahtjev ako: - „to zahtijeva njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio nadležni liječnik“ (čl. 57. st.1. ZR)

- „radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ilizdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje“ (čl. 57. st. 2 ZR) Privremeni premještaj trudnice ili žene koja doji dijete ne smije za posljedicu imati smanjenje njezine plaće, te ga poslodavac mora opozvati čim njezino zdravstveno stanje dopušta povratak na poslove na kojima je prethodno radila.Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati privremeni premještaj na odgovarajuće poslove tada žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće prema posebnim propisima. Do privremenog premještaja može doći samo uz pristanak žene.2

2.2.4. Rodiljni dopust

Radnica ima pravo na korištenje rodiljnog dopusta za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta, a može ga koristiti od 45 dana prije očekivanog poroda do godine dana djetetova života, te za blizance, treće i svako sljedeće dijete do navršene njegove treće godine života. Obvezni rodiljni dopust koristi se u razdoblju od 28 dana prije poroda do 6 mjeseci djetetova života i koristi se u neprekinutom trajanju. Iznimno, na ženin zahtjev, ona može početi raditi i prije navršenih 6 mjeseci ali ne prije nego što protekne 42 dana od poroda. Rodiljni dopust može koristiti i djetetov otac ali samo nakon protoka obveznog rodiljnog dopusta. Ako otac koristi pravo na rodiljni dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca tada se rodiljni dopust produžuje za dva mjeseca. U slučaju da je dijete rođeno prije vremena rodiljni dopust se produžuje za onoliko koliko je dijete ranije rođeno.3

2 Čl. 57. Zakon o radu, NN 68/05.3 Čl. 58. Zakon o radu, NN 68/05.

6

2.2.5. Skraćeno radno vrijeme roditelja

Nakon što protekne vrijeme obveznog rodiljnog dopusta „radnica ima pravo raditi polovicu radnoga vremena do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete može raditi polovicu radnog vremena do navršene treće godine djetetova života“. (čl. 59. st. 1. ZR) Ako majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu tada otac može koristiti pravo na rad u skraćenom radnom vremenu. Ovo pravo može koristiti majka ili otac djeteta kojemu je prema ocijeni nadležnog liječnika potrebna pojačana briga i njega zbog njegova zdravlja i razvoja. U navedenom slučaju pravo se može koristiti od navršene prve pa do navršene tri godine djetetova života.4

2.2.6. Stanka za dojenje djeteta

Žena koja radi u punom radnom vremenu, a još uvijek doji dijete, ima pravo u tu svrhu do navršene prve godine djetetova života na stanku u trajanju od po sat vremena dva puta u tijeku radnog vremena i to vrijeme se ubraja u radno vrijeme.5

2.2.7. Prava koja može koristiti djetetov otac

U slučaju smrti majke, njene bolesti ili u slučaju da majka napusti dijete ili zbog bilo kojeg drugog važnog razloga nije u mogućnosti brinuti se o djetetu, djetetov otac može koristiti sva prava koja su Zakonom o radu propisana sa svrhom zaštite majčinstva.6

4 Čl.. 59. Zakon o radu, NN 68/05.5 Čl. 60. Zakon o radu, NN 68/05.6 Čl. 61. Zakon o radu, NN 68/05.

7

2.2.8. Mirovanje radnog odnosa do tri godine djetetova života

„Nakon što je istekao rodiljni dopust jedan odroditelja djeteta ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši tri godine života, za koje mu vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa miruju, a pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu te pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje ostvaruje u skladu s propisima koji uređuju ta područja.“ (čl. 62. ZR)

2.2.9. Prava majke u slučaju djetetove smrti

U slučaju da radnica rodi mrtvo dijete ona ima pravo koristiti rodiljni dopust u trajanju od onoliko vremena koliko je prema nalazu i mišljenju ovlaštenog liječnika potrebno da se fizički i psihički oporavi. To razdoblje ne može trajati kraće od 45 dana. Isto vrijedi i ako je dijete rođeno živo ali umre prije isteka rodiljnog dopusta. Za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta uzrokovanih navedenim slučajevima radnici pripadaju sva prava na temelju rodiljnog dopusta. 7

2.2.10. Naknada plaće za vrijeme rodiljnogdopusta i rada u skraćenom radnom vremenu

Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i za vrijeme rada u skraćenom radnom vremenu utvrđuje se prema posebnim propisima.8

7 Čl.. 64. Zakon o radu, NN 68/05.8 Čl. 65. Zakon o radu, NN 68/05.

8

2.2.11. Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

„Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo raditi polovicu punog radnog vremena do navršene sedme godine djetetova života.“ (čl. 66. st. 1. ZR)

Pravo rada u trajanju od polovice radnog vremena može koristiti jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju i nakon prestanka korištenja prava iz čl. 66. st. 1. ZR. Isto pravo ostvaruje i roditelj punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju ako su one nastale prije nego je dijete postalo punoljetno ili do završetka redovnog školovanja.9

2.2.12. Prava posvojitelja, odnosno osobe koja

skrbi o djetetu

Sva prava koja su Zakonom o radu utvrđena radi zaštite majčinstva i podizanja djece pod istim uvjetima se odnose i na posvojitelja djeteta ili osobu kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj od strane nadležnog tijela socijalne skrbi. Trajanje posvojiteljskog dopusta,pod jednakim uvjetima koji vrijede za roditelje, posvojitelj ili skrbnik može koristiti u neprekinutom trajanju najmanje 270 dana. Ako je dijete starije od dobi predviđene za korištenje nekog od prava, a mlađe je od dvanaest godina, jedan od posvojitelja ima pravo od dana posvojenja koristiti posvojiteljski dopust u neprekidnom trajanju od 270 dana ako jedan od posvojitelja nije roditelj djeteta. 10

2.2.13. Pretpostavka rada u punom radnom vremenu

„Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnoga dopusta, rada u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja te posvojiteljski dopust, smatrat će se radom u punom radnom vremenu.“ (čl. 68. ZR)

2.2.14. Najava korištenja prava9 Čl. 66. Zakon o radu, NN 68/05.10 Čl. 67 Zakon o radu, NN 68/05.

9

Radnik je dužan što je ranije moguće, a najmanje mjesec dana ranije, obavijestiti poslodavca o svojoj namjeri da koristi pravo na rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili mirovanje ugovora o radu do djetetove treće godine. Uoči prestanka korištenja nekog od ovih prava od strane radnika, poslodavac mu mora (u roku od mjesec dana nakon što ga je radnik obavijestio o prestanku korištenja istog prava) osigurati povratak na poslove koje je obavljao prije korištenja nekog od prethodno navedenih prava. U slučaju da više ne postoji potreba za obavljanjem tih poslova poslodavac radniku mora ponuditi ugovor o radu na drugim odgovarajućim poslovima, a ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada tada radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje.11

2.2.15. Zabrana otkaza

Poslodavac ne može otkazati radnici za vrijeme trudnoće ili radnici/ku koji se koristi nekim od sljedećih prava:

- rodiljni dopust- rad u skraćenom radnom vremenu- posvojiteljski dopust- dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Zabrana otkaza traje do 15 dana od prestanka korištenja nekog od navedenih prava. Ugovor koji je sklopljen na određeno vrijeme prestaje njegovim istekom bez obzira na postojanje neke od prethodnih okolnosti. Otkaz će se smatrati ništavim ako je poslodavac na dan davanja otkaza bio upoznat s navedenim okolnostima, kao i ako radnik u roku od 15 dana od primitka otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti uz odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.12

2.2.16. Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu

11 Čl.. 69. Zakon o radu, NN 68/05.12 Čl. 70. Zakon o radu, NN 68/05.

10

Ugovor o radu izvanrednim otkazom može se otkazati najkasnije 15 dana prije dana kada se je radnik dužan vratiti na rad. Ovo pravo mogu koristiti:

- trudnica- radnik koji koristi pravo na rodiljni dopust- Radnik koji koristi posvojiteljski dopust - radnik kojemu ugovor o radu miruje do djetetove treće

godine života.13

2.2.17. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

„Nakon što je prošao rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.“ (čl. 72. ZR)

2.3. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

13 Čl. 71. Zakon o radu, NN 68/05.

11

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama na snazi je od 1. siječnja 2009. godine. Članak 8. ovog zakona je iznimka jer stupa na snagu danom ulaskom RH Europsku uniju. Ovim zakonom obuhvaćena su i poboljšana sva prava na vremenske i novčane potpore roditelja i njemu izjednačene osobe radi zaštite majčinstva i njege novorođenog djeteta te njegova podizanja. Prije stupanja na snagu ovog zakona vremenske i novčane potpore uređivane su kroz više Zakona i iz njih proizašlih pravilnika. Tako je pravo na rodiljne dopuste i druga prava radi zaštite majčinstva i podizanja djece bilo uređeno kroz Zakon o radu i Zakon o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. Novčane naknade i njihova visina bile su uređene Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o socijalnoj skrbi i Zakonom o izvršavanju državnog proračuna RH.

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama sastoji se od 16 poglavlja:

1. opće odredbe2. korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora3. prava korisnika na rodiljne i roditeljske potpore4. prava zaposlenih roditelja i samozaposlenih roditelja

na rodiljne i roditeljske potpore

5. prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja

poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja6. pravo roditelja izvan sustava rada7. prava posvojitelja djeteta8. jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete9. postupak ostvarivanja prava10. povjerenstvo za praćenje provedbe zakona11. financiranje12. nadzor i podnošenje izvješća13. naknada štete14. kaznene odredbe15. novčane i druge potpore jedinica lokalne i područne

(regionalne)samouprave, pravnih i fizičkih osoba16. prijelazne i završne odredbe14

2.4. European Social Charter

14 Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN 85/08. i 110/08.

12

Europska socijalna povelja jedan je od ključnih dokumenata Vijeća Europe. Njime se štite ekonomska i socijalna prava. Mnoge zemlje, a među njima i RH, mijenjaju svoje zakonodavstvo i praksu kako bi ih uskladili sa odredbama Povelje. O svojim naporima zemlje dostavljaju svoja izvješća Europskom odboru za socijalna prava. Ta izvješća, pored drugih izvora podataka, služe za donošenje zaključaka o usklađenosti nacionalnog zakonodavstva i prakse određene zemlje s prihvaćenim odredbama Povelje. 2006. godine Hrvatska je dostavila svoje prvo izvješće na temelju kojeg je Europski socijalni odbor za socijalna prava 2007. godine donio zaključke. „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava radnica na zaštitu, ugovorne stranke se obvezuju:1. osigurati ženama odsutnost s rada prije i poslije poroda u trajanju od najmanje 12 tjedana i to kao plaćeni dopust ili odgovarajućim naknadama na temelju socijalnog osiguranja ili naknadama iz javnih fondova;2. smatrati nezakonitim otkaz koji bi poslodavac dao ženi tijekom njenog porodnog dopusta ili u slučaju kad bi otkazni rok istekao tijekom tog dopusta;3. osigurati majkama koje doje djecu za tu namjenu primjerene stanke;4. a) urediti noćni rad žena u industriji; b) zabraniti svaki rad žena u podzemnim rudnicima i, prema potrebi, na svim za njih neprikladnim poslovima koji su opasni, teški ili štetni za zdravlje.U odnosu na sve stavke članka 8. stanje se smatra usklađenim.“15

2.5. Konvencija o zaštiti majčinstva (revidirana 1952. godine)

15 Čujko, L.(2008): „Nadzor nad primjenom Europske socijalnepovelje u Hrvatskoj: Zaključci Europskog odbora za socijalna prava“, Revija za socijalnu politiku, Vol. 15 No. 2, str. 243-256

13

Izraz žena korišten u ovoj konvenciji definiran je kao svaka ženska osoba, bez obzira na dob, nacionalnost, vjeru, rasu i bračno stanje. Izraz dijete definiran je kao svako dijete bilo rođenu u braku ili izvan njega. Za svrhu konvencije također su definirani i izrazi:

- industrijsko poduzeće, - neindustrijski poslovi, - poljoprivredni poslovi. Prava žena prema Konvenciji: - porodni dopust- novčana davanja- zdravstvena zaštita- prekid rada u svrhu dojenja djeteta16

3. ZAKLJUČAK

Iako se brojnim propisima detaljno utvrđuju pravila i kazne, koje služe zaštiti majčinstva, u praksi još uvijek

16 Konvencija o zaštiti majčinstva (revidirana 1952. godine), NN–MU-103/00

14

postoje problemi. Inspekcijske službe kao i sankcioniranje prekršitelja nisu dovoljno učinkoviti da bi se riješili problemi. S prvim problemima žene se susreću već pri zapošljavanju. Široko raširena praksa između poslodavaca je izbjegavanje zapošljavanja žena u trudnoći, postavljanje pitanja o planovima koji se odnose na moguće buduće trudnoće,… Neki poslodavci čak pri sklapanju ugovora o radu zahtijevaju od žena pismenu suglasnost da se u određenom roku od zasnivanja radnog odnosa neće odlučiti za majčinstvo, a ako bi se tu tom razdoblju ipak odlučile za suprotno zahtijevaju odštetu. O ovim i drugim problemima se često govori, ali najčešće neslužbeno. Razlog tomu je nepovjerenje u pravni sustav države kao i u lošim uvjetima na tržištu rada. Prvenstveno u nedostatku radnih mjesta i niskim plaćama te naknadama. Da bi se iskorijenili ili barem sveli na minimum svi navedeni problemi, ali i brojni drugi koji u ovom zaključku nisu navedeni, potrebno je što više o postojećim problemima govoriti, informirati i upoznavati radnice kao i poslodavce sa propisima i odgovarajućim sankcijama te tako utjecati na svijest obje strane. Kao pomoć u rješavanju ovih problema spomenula bih i nevladine udruge kao što su između ostalih „Rode“ i „Korak po korak“ koje se bave pitanjima roditeljstva i ostvarivanja njihovih prava.

 

LITERATURA

Časopisi:1. Čujko, L.(2008): „Nadzor nad primjenom Europske socijalne

15

povelje u Hrvatskoj: Zaključci Europskog odbora za socijalna prava“, Revija za socijalnu politiku, Vol. 15 No. 2, str. 243-256

Internet izvori: http://hrcak.srce.hr (08.11.2009)http://www.nhs.hr (07. 11. 009)http://www.hzzo-net.hr (07.11.2009)http://www.tax-fin-lex.hr (07.11.2009)http://www.roda.hr (06.11.2009)http://www.udrugaroditeljakpk.hr (06.11.2009.)http://www.vlada.hr (06.11.2009.)http://www.google.hr (06.11.2009.)

Propisi:1. Zakon o radu, NN 68/05.2. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN 85/08. i 110/08.3. Ustav Republike Hrvatske, NN 41/01.4. Pravilnik o poslovima na kojima ne smije raditi žena, NN 44/96.5. Pravilnik o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta i prava na trudnički ili dojenački dopust s pravom na naknadu plaće, NN 24/096. Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, NN 18/09. 7. Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta, NN 25/09.8. Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja izvješća o ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske potpore, NN 18/09. 9. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja elektroničkog očevidnika o korisnicima prava na rodiljne i roditeljske potpore, NN 18/09. 10. Konvencija o zaštiti majčinstva (revidirana 1952. godine), NN–MU-103/00

16