VJEŽBENIČKA KNJIŽICAdonesen je Zakon o psihološkoj djelatnos . Ovaj zakon deﬁnira HPK kao krovnu strukovnu organizaciju za sustavnu brigu o kvalite psihološke struke u Hrvatskoj

HRVATS

KA

PSIHOLOŠKA KO

MORA

www.psiholoska-komora.hr

VJEŽBENIČKAKNJIŽICA

HRVATSK

APSIHOLOŠKA K

OM

ORA

(vlastoručni potpis)

(ime i prezime psihologa vježbenika)

Datum i mjesto rođenja:

Naziv fakulteta:

Broj i datum diplome:

Mentor:

Trajanje vježbeničkog staža (od-do):

Napomena: Ovjerava rukovoditelj pravne osobe ili psiholog koji obavlja privatnu praksu.

Naziv i adresa pravne osobe ili privatne psihološke prakse te službeu kojoj će se provodi� vježbenički staž:

Odgovorna osoba:

M.P.

www.psiholoska-komora.hrHRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA


VJEŽBENIČKI STAŽ

Definicija vježbeničkog staža

Vježbenički staž je razdoblje od jedne godine u kojem mladi psiholog, nakon završetka fakultetskog obrazovanja, nastavlja svoj profesionalni razvoj stjecanjem prak�čnih kompetencija radom u određenom području psihološke djelatnos�, pod stručnim nadzorom psihologa mentora.

Da bi se mogao bavi� psihološkom djelatnošću, psiholog treba ima� usvojena psihologijska znanja i vješ�ne na razini dubinskog razumijevanja i ak�vne implementacije, kako bi mogao kompetentno i odgovorno rješava� izazove najviših razina kompleksnos�.

Fakultetsko obrazovanje nije dovoljno za stjecanje prak�čnih kompetencija u području psihološke djelatnos�

Cilj visokoškolskog obrazovanja je omogući� studen�ma dobivanje najrecentnijih znanja iz psihologije kao znanos�, dok je cilj vježbeničkog staža omogući� mladom psihologu da se pod stručnim vodstvom suoči s prak�čnim izazovima te nauči koris�� stečena znanja na razini ak�vne implementacije. Svaki od �h sustava ima važnu ulogu u formiranju kompetentnog psihologa i zato je važno sustavno proći kroz oba. Takav koncept edukacije psihologa propisan je od strane EFPA-e za cijelu Europu.

Važnost mentora u razvoju mladih psihologa

Svaka psihološka intervencija je iznimno složen i odgovoran proces, u kojem psiholog treba upotrijebi� sva svoja znanja I vješ�ne kako bi pomogao klijentu, koji mu se obra�o s punim povjerenjem. Ljudima riječ psiholog znači garanciju da je ispred njih osoba koja ima najbolja znanja i vješ�ne iz područja psihološke djelatnos� te koja ih zna upotrijebi� na njihovu dobrobit, tre�rajući ih s punim poštovanjem.

Psiholog im ne može trenutačno riješi� njihove probleme, kao “čarobnim štapićem”, ali im može garan�ra� da će njihovu situaciju kvalitetno:

analizira�, upotrebom relevantnih psihodijagnos�čkih metoda (testovi, intervju), da� im, na temelju rezultata te analize, uvid u karakteris�ke trenutne situacije u kojoj se nalaze, zajedno s njima definira� željeno stanje i korake dolaska do njegaak�vno ih, uz puno razumijevanja i podrške, vodi� do željenog stanja, uz jasno definiranje međusobnih odgovornos� u tom procesu.

Svrha vježbeničkog staža je ak�vno razvijanje kompetencija mladog psihologa, s ciljem da dosegne propisanu razinu standarda kvalitete za samostalnu primjenu psiholoških principa, znanja, modela i metoda, temeljenih na e�čkim i znanstvenim postavkama, kako bi u svom radu promovirao razvoj, dobrobit i učinkovitost osoba, grupa, organizacija i društva u cjelini.

Prema EFPA regula�vi EuroPsy cer�fikata za obavljanje samostalne psihološke djelatnos�, vježbenički staž je sastavni dio obrazovanja mladih psihologa i kao takav je preduvjet za samostalan rad u okviru psihološke djelatnos�. Psihološka djelatnost je iznimno važna, jer joj je opći cilj unapređivanje kvalitete života pojedinaca, grupa i ljudskog društva te je kao takva uključena u sva područja ljudskog života.


Stoga psihologija kao struka osigurava jasne standarde, kako bi to obećanje prema svojim korisnicima mogla ispunjava� na najvišoj razini. Kada bi dozvolila da psiholozi pristupaju ovom važnom i odgovornom poslu bez dovoljno znanja i razumijevanja svoje uloge, kao i bez potrebnih metoda i vješ�na, korisnici bi mogli bili zbunjeni, ne bi dobili adekvatnu podršku u rješavanju svojih problema, te bi psihološkastruka izgubila svoju svrhu i smisao.

Zato je važno da načela struke i stručne kompetencije mladi psiholozi usvoje uz ak�vno mentorstvo kolega eksperata, kako bi stekli adekvatne temelje za samostalan rad i daljnje samostalno stručno usavršavanje.

Vježbenički staž je organiziran u okviru Hrvatske psihološke komore

S obzirom na važnost i odgovornost psihologije kao struke u pravilnom obavljanju psiholoških intervencija, donesen je Zakon o psihološkoj djelatnos�. Ovaj zakon definira HPK kao krovnu strukovnu organizaciju za sustavnu brigu o kvalite� psihološke struke u Hrvatskoj. Cilj joj je zaš�ta korisnika psiholoških usluga, ali i zaš�ta psihologa na način da se sustavno postavljaju standardi kvalitete te omogućuje dobivanje svih relevantnih znanja kako bi psihološku djelatnost mogli obavlja� na maksimalno odgovoran i kompetentan način. U sklopu tako definiranog područja odgovornos� HPK je odgovorna i za organizaciju i provedbu vježbeničkog staža.

Procedura i trajanje vježbeničkog staža

Magistri psihologije se učlanjenjem u HPK upisuju u Imenik psihologa vježbenika te stječu pravo na stručno vodstvo u obavljanju vježbeničkog staža, kao i na pristup stručnom ispitu, u funkciji stjecanja ovlaštenja za samostalan rad.

Vježbenički staž počinje kada mladi psiholog dobije posao koji mu omogućuje obavljanje vježbeništva u struci, bilo kod poslodavca koji se primarno bavi psihološkom djelatnošću ili kod poslodavca koji se u okviru svoje osnovne djelatnos� koris� i psihološkom djelatnošću.

Tada s poslodavcem potpisuje Ugovor o radu, odnosno stručnom osposobljavanju, presliku kojega dostavlja HPK, najkasnije 8 dana prije početka rada. Uz ovaj Ugovor, Komori dostavlja i obavijest o datumu početka vježbeničkog staža te podatke o mentoru. Ako ne može osobno osigura� mentora koji udovoljava propisanim uvje�ma (da ima važeću dopusnicu te da ima najmanje pet godina staža u psihološkoj djelatnos�), onda mu, na njegov pisani zahtjev, mentora pronalazi Komora. Vježbenički staž traje godinu dana i završava podnošenjem Komori Prijave za polaganje stručnog ispita, kojoj se prilaže uredno ispunjena Vježbenička knjižica.

Vježbenička knjižica

Vježbenička knjižica je dokument koji služi kao temelj suradnje između vježbenika i mentora u funkciji sustavnog prolaska kroz sve zadane elemente vježbeničkog staža, kako bi on rezul�rao stjecanjem kompetencija vježbenika za samostalno obavljanje psihološke djelatnos�. Sadrži podatke o vježbeniku i mentoru, opće upute o vježbeničkom stažu, plan rada te strukturirani obrazac za praćenje svih ak�vnos� u funkciji stjecanja pojedine kompetencije.

Mentor je iskusniji kolega koja pomaže mlađem kolegi u razvoju stručnih kompetencija i adekvatnog profesionalnog stava. Vođenje kroz taj proces se pos�že demonstriranjem, instruiranjem, postavljanjem izazova i ohrabrivanjem. Tijekom ovog procesa razvija se poseban odnos uzajamne posvećenos�.


Polaganje stručnog ispita

Prijava za polaganje stručnog ispita se podnosi Komori najranije mjesec dana prije završetka, a najkasnije šest mjeseci nakon završetka vježbeničkog staža. Nakon podnošenja Prijave, Komora provjerava je li vježbenik ispunio sve uvjete predviđene Pravilnikom o psiholozima vježbenicima (nalazi se na www.psiholoska-komora.hr, zajedno sa svim drugim dokumen�ma HPK) te mu izdaje Rješenje o polaganju stručnog ispita, u kojem je naveden datum i mjesto polaganja.

Stručni ispit se sastoji od općeg (pisanog) i stručnog (usmenog) dijela. Na stručnom, usmenom dijelu se provjerava razina stečenih kompetencija �jekom vježbeničkog staža odgovaranjem na problemna pitanja iz područja psihološke djelatnos� u okviru kojeg je vježbenik stjecao iskustvo.

Kompetencije koje se stječu �jekom vježbeničkog staža, sukladne EuroPsy kompetencijama

EFPA je definirala temeljne kompetencije koje psiholog treba razvi� i demonstrira� kako bi dobio dozvolu za samostalan rad. One su podijeljene u dvije grupe

Kompetencije iz obje ove grupe su jednako neophodne za obavljanje psihološke djelatnos� na profesionalno adekvatan način.

Sve ove kompetencije su temeljene na dubinskom razumijevanju znanja i vješ�na te njihovoj primjeni na e�čan način. Kompetentan psiholog nije samo u mogućnos� pokaza� stečena znanja i vješ�ne, već i demonstrira� visoku razinu integracije adekvatnog stava prema pristupu psihologiji kao struci. Taj stav je posebno važan s obzirom na jedinstvenu prirodu psihološke djelatnos�, čija je temeljna misija dobrobit čovjeka.

Prvu grupu tzv. primarnih kompetencija sačinjava šest kompetencija, koje opisuju šest temeljnih profesionalnih funkcija psihologa, odnosno ak�vnos� koje obavlja u području psihološke djelatnos� u kojem djeluje. Ove kompetencije su jedinstvene za psihološku djelatnost, u smislu njihovog sadržaja, kao i znanja i vješ�na potrebnih za njihovu izvedbu.

Drugu grupu sačinjavaju tzv. osnažujuće kompetencije, kojima je cilj osposobljavanje psihologa za kvalitetno i učinkovito obavljanje psihološke djelatnos�. Ove kompetencije su zajedničke za mnoge druge struke, jer osiguravaju kvalitetan rad unutar njih.


Primarne kompetencije:

a. Postavljanje ciljeva - analiza potreba i određivanje ciljeva psihosocijalnih uslugaPrikupljanje informacija o potrebama klijenta te njihovo razjašnjavanje i analizaPredlaganje prihvatljivih i ostvarivih ciljeva, njihovo usklađivanje s klijentom, te određivanje kriterija za vrednovanje njihovog ispunjenja

b. Psihološka procjena - ispi�vanje karakteris�ka osobe, grupe, organizacije i situacije, primjenomodgovarajućih metoda, u kontekstu relevantnom za traženu uslugu

Provođenje procjene osobe metodama intervjuiranja, tes�ranja i promatranjaProvođenje procjene grupe metodama intervjuiranja, tes�ranja i promatranjaProvođenje procjene organizacije metodama intervjuiranja, anke�ranja i drugim prikladnim tehnikama za ispi�vanje organizacija* Provođenje psihologijske procjene situacije metodama intervjuiranja, anke�ranja i drugim prikladnim tehnikama za ispi�vanje situacija

c. Razvoj intervencije (usluge ili proizvoda) utemeljene na psihološkim teorijama i metodama, namijenjeneklijen�ma, psiholozima ili drugim stručnjacima*

Definiranje svrhe intervencije (usluge ili proizvoda), iden�ficiranje relevantnih sudionika i njihovih odgovornos�, analiza potreba, uvjeta, mogućnos� i ograničenja te izrada njene specifikacije, uzimajući u obzir kontekst u kojem će se koris��Osmišljavanje nove ili prilagođavanje postojeće intervencije (usluge ili proizvoda), sukladno definiranim zahtjevimaTes�ranje intervencije (usluge ili proizvoda) u svrhu procjene njene izvedivos�, pouzdanos�, valjanos� i drugih relevantnih karakteris�ka, uzimajući u obzir kontekst u kojem će se primjenjiva�Evaluacija intervencije (usluge ili proizvoda) s obzirom na njenu korisnost, zadovoljstvo klijenta, prilagođenost klijentu, troškove i druge relevantne aspekte

d. Provođenje intervencije - iden�fikacija, priprema i realizacija psiho-socijalne intervencije prikladne zapos�zanje postavljenih ciljeva u kontekstu relevantnom za traženu uslugu

Izrada plana intervencije prikladnog za pos�zanje postavljenih ciljevaPrimjena metoda intervencije koje imaju izravan utjecaj na jednu ili više osobaPrimjena metoda intervencije koje imaju izravan utjecaj na relevantne aspekte situacijePrimjena indirektnih metoda intervencije usmjerenih na edukaciju i osposobljavanje osoba, grupa ili organizacija da donosu odluke u vlas�tom interesuImplementacija usluga ili proizvoda i promicanje njihove pravilne uporabe od strane klijenta, drugih stručnjaka ili drugih psihologa*

e. Evaluacija intervencije - utvrđivanje adekvatnos� intervencije, u smislu pridržavanja plana intervencije ipos�zanja postavljenih ciljeva

Izrada plana za evaluaciju intervencije, na temelju kriterija i ciljeva postavljenih u planu Odabir i primjena mjernih tehnika prikladnih za izvršenje plana evaluacijeProvođenje evaluacije u skladu s planom i donošenje zaključaka o učinkovitos� intervencije, u kontekstu relevantnom za traženu uslugu

1.2.

3.4.5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.12.13.14.

15.

16.17.18.


f. Komunikacija - davanje informacija klijen�ma sukladno njihovim potrebama i očekivanjimaDavanje jasnih, argumen�ranih i konstruk�vnih povratnih informacija klijen�ma, koristeći odgovarajuća usmena i/ili audiovizualna sredstva, u kontekstu relevantnom za traženu usluguPisanje jasnih, argumen�ranih i konstruk�vnih izvještaja za klijente o rezulta�ma psihološke procjene, razvoju usluge ili proizvoda, intervencijama i/ili evaluacijama, u kontekstu relevantnom za traženu uslugu

Osnažujuće kompetencije:

Profesionalna strategija – odabir adekvatne strategije za upravljanje složenim situacijama, na temelju znanja iz različi�h područja psihologije i drugih relevantnih stručnih područja, te rasuđivanje na temelju dostupnih informacija i donošenje odluka koje uključuju društvenu i e�čku odgovornostPreuzimanje osobne odgovornos� za učinkovito vođenje �ma pri rješavanju problema u složenim i promjenjivim uvje�ma*Kon�nuirani profesionalni razvoj – stalna integracija suvremenih psiholoških spoznaja s iskustvima stečenim prak�čnim radom, s ciljem unaprjeđenja osobne profesionalne eksper�zeProfesionalni odnosi – uspostavljanje i održavanje konstruk�vne suradnje s drugim strukama i relevantnim organizacijama, u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljevaIstraživanje i razvoj – razvijanje novih intervencija, usluga i proizvoda, koje mogu odgovori� na trenutne i buduće potrebe klijenata te generira� nove oblike profesionalne ak�vnos�*Marke�ng i prodaja – usmjeravanje pažnje klijenata na postojeće i nove proizvode i usluge, kontak�ranje klijenata, izrađivanje poslovnih ponuda, prodaja i postprodajne ak�vnos�*Upravljanje odnosima s klijen�ma – uspostavljanje i održavanje odnosa s (potencijalnim) klijen�ma (eksternima i internima), praćenje potreba i zadovoljstva klijenata te iden�ficiranje mogućnos� za razvoj poslovnih ak�vnos� ili poslovanjaUpravljanje psihološkom praksom – dizajniranje i upravljanje psihološkom praksom, (uključujući upravljanje zaposlenicima, financijama i opera�vnim poslovanjem), bez obzira radi li se o samostalnoj djelatnos� ili o dijelu privatne, odnosno javne organizacije*Osiguranje kvalitete – uspostavljanje i održavanje sustava za osiguranje trajne kvalitete psihološke prakse*Samorazmatranje - kri�čko razmatranje vlas�tog profesionalnog rada te preuzimanje odgovornos� za vlas�to kon�nuirano stručno napredovanjeZalaganje za struku u radnoj okolini pokazivanjem njenog doprinosa Sudjelovanje u stručnim ak�vnos�ma, edukacijama, konferencijama i ostalim oblicima stručnog usavršavanja, s ciljem stalne razmjene informacija s kolegama, u svrhu kon�nuiranog razvoja sebe i struke

* Kompetencije označene zvjezdicom nisu obavezni dio vježbeničkog staža, premda se preporučanjihovo usvajanje, ukoliko je to moguće

19.

20.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.12.


Program vježbeničkog staža

Program treba sadržava� sljedeće elemente:

upoznavanje s legisla�vom i e�kom strukeupoznavanje s djelatnošću, legisla�vom i strukturom organizacijespecifična znanja i vješ�ne vezane za područje psihološke djelatnos� u kojoj vježbenik obavlja staž (poželjno je preporuči� i stručnu literaturu za specifičan posao, s kojom se vježbenik/ca nije upoznao na studiju)uključivanje u rad u području psihološke djelatnos� u kojoj vježbenik obavlja staž, vodeći računa o njegovom ak�vnom prolasku kroz sva područja u kojima treba steći adekvatne kompetencije za samostalan stručni rad

Program vježbeničkog staža

1.2.3.

4.


HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA

Standardi ponašanja vježbenika �jekom vježbeničkog staža:

ak�vno usvajanje znanja i vješ�na sukladno uputama mentoraak�vno sudjelovanje u ak�vnos�ma koje mu dodijeli mentorak�vno izvještavanje o problemima ili dilemama s kojima se suočio, u svrhu njihove analize zajedno s mentoromizvršavanje zadataka u dogovorenoj kvalite� i rokovimaprofesionalan i konstruk�van stav prema kolegama i korisnicima

Standardi ponašanja mentora �jekom vježbeničkog staža:

planiranje radnih zadataka vježbenika sukladno vježbeničkom programu, u svrhu usvajanja kompetencija za samostalan rad u području psihološku djelatnos�omogućavanje vježbeniku da promatra rad mentora, kako bi se upoznao s načinom njegovog pravilnog obavljanjaomogućavanje vježbeniku da samostalno obavlja pojedine dijelove zadataka ili kompletne zadatke iz područja psihodijagnos�ke i psiholoških intervencija pod nadzorom mentoradavanje vježbeniku redovite povratne informacije o kvalite� njegovog rada te o napretku u razvijanju kompetencija za samostalan radpozi�van i konstruk�van stav prema vježbeniku

1.2.3.

4.5.

1.

2.

3.

4.

5.



Realizacija programa vježbeničkog staža:

Kompetencija Opis

Postavljanje ciljeva Analiza potreba klijenta i određivanje ciljeva psihosocijalnih usluga

Psihološka procjena Ispi�vanje karakteris�ka osobe, grupe, organizacije i situacije, primjenom odgovarajućih metoda, u kontekstu relevantnom za traženu uslugu

Potrebno je opisa� �pične situacije u kojima je vježbenik sudjelovao u postavljanju ciljeva, od jedne do maksimalno tri situacije za svakih 6 mjeseci staža. U opisu svake situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte ove kompetencije, sukladno njenoj definiciji.

Prve tri situacije trebaju bi� upisane na kraju prvih šest mjeseci staža, a druge tri po završetku cjelokupnog staža

Potrebno je opisa� �pične situacije u kojima je vježbenik sudjelovao u psihološkoj procjeni, od jedne do maksimalno če�ri situacije za svakih 6 mjeseci staža, s �me da unutar vježbeničkog staža treba bi� barem po jedan primjer za svaku vrstu procjene obuhvaćene ovom kompetencijom. U opisu svake situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte ove kompetencije, sukladno njenoj definiciji.

Prve če�ri situacije trebaju bi� upisane na kraju prvih šest mjeseci staža, a druge če�ri po završetku cjelokupnog staža



Realizacija programa vježbeničkog staža

Razvoj intervencije (usluge ili proizvoda)

Razvoj je utemeljen na psihološkim teorijama i metodama, a intervencija namijenjene klijen�ma, psiholozima ili drugim stručnjacima

Provođenje intervencije Iden�fikacija, priprema i realizacija psiho-socijalne intervencije prikladne za pos�zanje postavljenih ciljeva u kontekstu relevantnom za traženu uslugu

Potrebno je opisa� jednu �pičnu situaciju u kojoj je vježbenik sudjelovao u razvoju intervencije. U opisu situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte ove kompetencije, sukladno njenoj definiciji.

Potrebno je opisa� �pične situacije u kojima je vježbenik sudjelovao u provođenju psihološke intervencije, od jedne do maksimalno pet situacija za svakih 6 mjeseci staža, s �me da unutar vježbeničkog staža treba bi� barem po jedan primjer za svaku vrstu intervencije obuhvaćene ovom kompetencijom. U opisu svake situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte ove kompetencije, sukladno njenoj definiciji.

Prvih pet situacija treba bi� upisano na kraju prvih šest mjeseci staža, a drugih pet po završetku cjelokupnog staža




Evaluacija intervencije

Utvrđivanje adekvatnos� intervencije, u smislu pridržavanja plana intervencije i pos�zanja postavljenih ciljeva

Komunikacija Davanje informacija klijen�ma sukladno njihovim potrebamai očekivanjima

Potrebno je opisa� �pične situacije u kojima je vježbenik sudjelovao u evaluaciji psihološke intervencije, od jedne do maksimalno tri situacije za svakih 6 mjeseci staža. U opisu svake situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte ove kompetencije, sukladno njenoj definiciji.

Prve tri situacije trebaju bi� upisane na kraju prvih šest mjeseci staža, a druge tri po završetku cjelokupnog staža

Potrebno je opisa� �pične situacije u kojima je vježbenik sudjelovao u davanju pisanih i usmenih povratnih informacija klijen�ma, od najmanje dvije (po jedan primjer pisane i usmene povratne informacije) do maksimalno če�ri situacije za svakih 6 mjeseci staža. U opisu svake situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte ove kompetencije, sukladno njenoj definiciji.

Prve dvije situacije trebaju bi� upisane na kraju prvih šest mjeseci staža, a druge dvije po završetku cjelokupnog staža




Osnažujuće kompetencije

Komunikacija

Potrebno je opisa� �pične situacije u kojima je vježbenik imao priliku upozna� se i osobno demonstrira� svaku od obaveznih osnažujućih kompetencija, maksimalno po jednu situaciju za svaku kompetenciju za svakih 6 mjeseci staža, s �me da unutar vježbeničkog staža treba bi� barem po jedan primjer za svaku obaveznu osnažujuću kompetenciju (poželjno je opisa� i one neobavezne, ako se vježbenik imao prilike susres� s njima). U opisu svake situacije se treba vidje� da je vježbenik prošao kroz sve aspekte svake od ovih kompetencija..

Prvih 7-12 situacija treba bi� upisano na kraju prvih šest mjeseci staža, a drugih 7-12 po završetku cjelokupnog staža.


Evaluacija napretka vježbenika po kompetencijama


Vježbenikova samo-evaluacija razvijenos� osobnih kompetencija nakon prvih šest mjeseci vježbeničkog staža:

Provođenje intervencije

R.br. Kompetencija Evaluacija

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1. Postavljanje ciljeva

2. Psihološka procjena

3. Razvoj intervencije

4. Provođenje intervencije

5. Evaluacija intervencije

6. Komunikacija 1 2 3 4

7. Osnažujuće kompetencije (sveukupno) 1 2 3 4

1.

OPIS OCJENA

znanja i vješ�ne su usvojene na temeljnoj razini, ali je kompetencija nedovoljno razvijena za samostalno obavljanje zadatakakompetencija je temeljno razvijena, ali za samostalno obavljanje zadataka još uvijek treba ak�vno vođenje i supervizijakompetencija je razvijena za samostalno obavljanje zadataka niske razine kompleksnos�kompetencija je razvijena za samostalno obavljanje zadataka visoke razine kompleksnos�

1

2

3 4



Mišljenje mentora o snagama vježbenika te preporuke za njegov daljnji stručni razvoj u sklopu vježbeničkog staža, sukladne prethodnoj evaluaciji:

Mentorova evaluacija vježbenika nakon prvih šest mjeseci vježbeničkog staža:



1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4








2.

OPIS OCJENA


1

2

3 4


Evaluacija vježbenika za dio vježbeničkog programa koji je vježbenik usvajao pod mentorstvompomoćnog mentora (opcionalno).


2.a




1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4








OPIS OCJENA


1

2

3 4


Evaluacija vježbenika za dio vježbeničkog programa koji je vježbenik usvajao pod mentorstvompomoćnog mentora (opcionalno).


2.b




1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4








OPIS OCJENA


1

2

3 4



Mišljenje mentora o snagama vježbenika i preporuke za njegov daljnji stručni razvoj nakon završetka vježbeničkog staža, sukladne prethodnoj evaluaciji:

Mentorova evaluacija kompetencija vježbenika na kraju vježbeničkog staža:



1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4

1 2 3 4








3.

OPIS OCJENA


1

2

3 4


Mišljenje mentora o kompetentnos� vježbenika na kraju vježbeničkog staža:

Na temelju procjene razvijenos� kompetencija mišljenja sam da vježbenik/ca je / nije * u zadovoljavajućoj mjeri usvojio/la sve potrebne kompetencije za samostalno obavljanje psihološke djelatnos�. Upu�o/la sam ga/ju da mora što prije, a najkasnije u roku od 6 mjeseci izaći na stručni ispit pri HPK, kako bi dobio/la ovlaštenje za samostalno obavljanje psihološke djelatnos�, nužno za zapošljavanje na bilo kojem radnom mjestu u funkciji psihologa.

*Mentor/ica treba zaokruži� odabranu riječ u skladu s osobnom procjenom kompetentnos� vježbenika/ce

Mjesto i datum

Potpis vježbenika/ce Potpis mentora/ice

Ukoliko mentor procjenjuje da vježbenik nije u zadovoljavajućoj mjeri usvojio sve potrebne kompetencije za samostalno obavljanje psihološke djelatnos�, treba napisa� obrazloženje te prijedlog mjera za daljnji razvoj vježbenika.

3.

Mjesto i datum

Potpis vježbenika/ce Potpis mentora/ice

Obrazloženje mentora:

Prijedlog mjera za daljnji razvoj vježbenika:

HRVATS

KA

PSIHOLOŠKA KO

MORA

Documents

VJEŽBENIČKA KNJIŽICAdonesen je Zakon o psihološkoj djelatnos . Ovaj zakon deﬁnira HPK kao krovnu strukovnu organizaciju za sustavnu brigu o kvalite psihološke struke u Hrvatskoj