VJETARVJETAR

VJETAR KAO KLIMATSKI VJETAR KAO KLIMATSKI FENOMENFENOMEN

Ukupno gibanje zraka u atmosferi naziva Ukupno gibanje zraka u atmosferi naziva se strujanje, a horizontalna komponenta se strujanje, a horizontalna komponenta strujanja, tj. dio koji struji usporedno s strujanja, tj. dio koji struji usporedno s površinom Zemlje, naziva se vjetar. površinom Zemlje, naziva se vjetar.

Vjetar je posljedica djeovanja više sila, a te Vjetar je posljedica djeovanja više sila, a te sile su: sila gradijenta tlaka, Coriolisova sile su: sila gradijenta tlaka, Coriolisova sila ili devijacijska sila rotacije Zemlje, sila sila ili devijacijska sila rotacije Zemlje, sila teža i sila trenja. teža i sila trenja.

Jačina vjetra ovisi o promjeni tlaka u Jačina vjetra ovisi o promjeni tlaka u vodoravnom smjeru - ako se tlak vodoravnom smjeru - ako se tlak naglo mijenja, brzina je velika, a naglo mijenja, brzina je velika, a kada nema vodoravne razlike tlaka, kada nema vodoravne razlike tlaka, nema ni vjetra. nema ni vjetra.

vjetar puše iz područja višeg tlaka u vjetar puše iz područja višeg tlaka u područje nižeg tlaka, ne puše područje nižeg tlaka, ne puše direktno najkraćim putem, odnosno direktno najkraćim putem, odnosno ne puše paralelno sa smjerom ne puše paralelno sa smjerom gradijenta tlaka. gradijenta tlaka.

smjer vjetra određuju sila trenja i smjer vjetra određuju sila trenja i Coriolisova sila. Coriolisova sila.

Brzinu tog vjetra pokazuje gustoća Brzinu tog vjetra pokazuje gustoća izobara, a smjer vjetra pokazuje izobara, a smjer vjetra pokazuje smjer izobara.smjer izobara.

Termički vjetar Termički vjetar -- paralelan s paralelan s izotermama i smjer mu je takav da izotermama i smjer mu je takav da se hladan zrak uvijek nalazi na lijevoj se hladan zrak uvijek nalazi na lijevoj strani. Smjer vjetra se s visinom ne strani. Smjer vjetra se s visinom ne mijenja, ali brzina mu se stalno mijenja, ali brzina mu se stalno smanjuje do minimuma na visini od smanjuje do minimuma na visini od oko 20 kilometara.oko 20 kilometara.

MEHANIČKA SVOJSTVA VJETRA-BRZINA MEHANIČKA SVOJSTVA VJETRA-BRZINA (JAČINA) I SMJER(JAČINA) I SMJER

Vjetar se prikazuje vektorom.Vjetar se prikazuje vektorom. Brzina ili jačina mjeri se pomoću Brzina ili jačina mjeri se pomoću

anemometra (grč. amemos-vjetar, metron-anemometra (grč. amemos-vjetar, metron-mjera)mjera)

bilježe na vrpci anemografa (grč. grafein-bilježe na vrpci anemografa (grč. grafein-pisati). Izražava se u metrima u sekundi pisati). Izražava se u metrima u sekundi (m/s) ili u čvorovima (1 čvor /1 čv/= 1 (m/s) ili u čvorovima (1 čvor /1 čv/= 1 naut. milja/sat; 1 naut. milja= 1 852 m). naut. milja/sat; 1 naut. milja= 1 852 m).

Jačina Jačina sese izražava u boforima, prema izražava u boforima, prema britanskom admiralu Beaufortu. Skala ide britanskom admiralu Beaufortu. Skala ide od 0 do 12 stupnjeva za jačinu vjetra pri od 0 do 12 stupnjeva za jačinu vjetra pri tlu, a za visinske vjetrove do 16 stupnjeva. tlu, a za visinske vjetrove do 16 stupnjeva.

Beaufortova skala sadrži za svaki stupanj Beaufortova skala sadrži za svaki stupanj jačine vjetra kratki opis učinka što ga jačine vjetra kratki opis učinka što ga vjetar stvara. Tako primjerice za 0 vjetar stvara. Tako primjerice za 0 stupnjeva, odnosno tišinu (kalma) kaže: stupnjeva, odnosno tišinu (kalma) kaže: ˝Dim se diže ravno uvis; zastave i lišće su ˝Dim se diže ravno uvis; zastave i lišće su nepomični˝, jak vjetar ili 6 stupnjeva u nepomični˝, jak vjetar ili 6 stupnjeva u boforima ovako je opisano: ˝Izvodi boforima ovako je opisano: ˝Izvodi strujanje na čvrstim predmetima; strujanje na čvrstim predmetima; telefonske žice zvižde; njišu se velike telefonske žice zvižde; njišu se velike grane; teško je nositi otvoreni kišobran˝. grane; teško je nositi otvoreni kišobran˝. 12 stupnjeva, odnosno orkan, kratko je 12 stupnjeva, odnosno orkan, kratko je objašnjeno: ˝Opustoši čitav jedan kraj˝.objašnjeno: ˝Opustoši čitav jedan kraj˝.

Smjer Smjer - - određuje po strani svijeta s određuje po strani svijeta s koje puše, tj. otkuda dolazi  struja koje puše, tj. otkuda dolazi  struja zraka. zraka.

Najčešće 8 smjerova Najčešće 8 smjerova -- north, east, north, east, south, west; pa prema  tome slijede south, west; pa prema  tome slijede oznake: N, NE, E, SE, S, SW, W i NWoznake: N, NE, E, SE, S, SW, W i NW - - RužaRuža vjetrova. vjetrova.

ZRAČNA STRUJANJAZRAČNA STRUJANJA

  Strujanje je opći naziv za ukupno i složeno Strujanje je opći naziv za ukupno i složeno gibanje zraka. To je prirodni mehanizam gibanje zraka. To je prirodni mehanizam koji nastoji izjednačiti razlike u temperaturi koji nastoji izjednačiti razlike u temperaturi i tlaku. Toplinska ravnoteža se nikako ne i tlaku. Toplinska ravnoteža se nikako ne može uspostaviti zbog različitog može uspostaviti zbog različitog zagrijavanja koje je posljedica Zemljine zagrijavanja koje je posljedica Zemljine sfernosti. Stoga je strujanje stalan prirodni sfernosti. Stoga je strujanje stalan prirodni proces. Sva zračna strujanja mogu se proces. Sva zračna strujanja mogu se podijeliti u tri temeljne skupine: 1. podijeliti u tri temeljne skupine: 1. primarno, opće ili planetarno strujanje; 2. primarno, opće ili planetarno strujanje; 2. sekundarno strujanje i 3. tercijarno ili sekundarno strujanje i 3. tercijarno ili mjesno i regionalno strujanje.mjesno i regionalno strujanje.

PRIMARNO (OPĆE ILI PRIMARNO (OPĆE ILI

PLANETARNO) STRUJANJEPLANETARNO) STRUJANJE

Primarno zračno strujanje se naziva Primarno zračno strujanje se naziva još i općim ili planetarnim strujanjem još i općim ili planetarnim strujanjem jer obuhvaća cijelu Zemlju. jer obuhvaća cijelu Zemlju.

tri dijela (celule): tropski, tri dijela (celule): tropski, izvantropski (tzv. celula polarne izvantropski (tzv. celula polarne fronte) i polarni dio. fronte) i polarni dio.

SEKUNDARNO STRUJANJESEKUNDARNO STRUJANJE

Gibanje zraka različitih svojstava u Gibanje zraka različitih svojstava u umjerenim i visokim geografskim umjerenim i visokim geografskim širinama naziva se sekundarno širinama naziva se sekundarno strujanje. Izazivaju ga pomični strujanje. Izazivaju ga pomični sustavi tlaka, ciklone, i anticiklone, sustavi tlaka, ciklone, i anticiklone, vezani uz frontalne plohe. vezani uz frontalne plohe.

Ciklone i anticikloneCiklone i anticiklone

U umjerenim geografskim širinama U umjerenim geografskim širinama (30°- 60°) pojas zapadnih vjetrova je (30°- 60°) pojas zapadnih vjetrova je poremećen ciklonama i anticiklonama poremećen ciklonama i anticiklonama

Ciklone su sustavi niskog  tlaka koji Ciklone su sustavi niskog  tlaka koji nastaju na dodiru dviju različitih zračnih nastaju na dodiru dviju različitih zračnih masa, a anticiklone su sustavi visokog masa, a anticiklone su sustavi visokog tlaka i nastaju u jednoj zračnoj masi. tlaka i nastaju u jednoj zračnoj masi.

najčešće najčešće se se javljaju u umjerenom javljaju u umjerenom pojasu jer je taj pojas prijelazni pojas pojasu jer je taj pojas prijelazni pojas između najtoplijeg i najhladnijeg između najtoplijeg i najhladnijeg dijela atmosferedijela atmosfere

Ciklona Ciklona

područje sniženog atpodručje sniženog atmosferskogmosferskog tlaka  tlaka u odnosu na okolinuu odnosu na okolinu

oznakaoznaka N (ili C) N (ili C) Zrak struji od rubova prema središtu, Zrak struji od rubova prema središtu,

zbog koncentracije počinje se izdizati i zbog koncentracije počinje se izdizati i hladiti, nastaju uvjeti za hladiti, nastaju uvjeti za nastanak nastanak oborinaoborina. .

promjenjivo vrijeme i oborine. promjenjivo vrijeme i oborine.

Anticiklona Anticiklona područje povišenog područje povišenog atmosferskogatmosferskog tlaka  tlaka

u odnosu na okolinuu odnosu na okolinu oznakaoznaka V (ili A) V (ili A) Zrak struji od središta prema rubovima Zrak struji od središta prema rubovima

i iz gornjih slojeva i iz gornjih slojeva troposfere troposfere prema prema površini zemljepovršini zemlje

Pri spuštanju zrak se grijePri spuštanju zrak se grije suho i vrlo često sunčano vrijeme. suho i vrlo često sunčano vrijeme.

Uragan Uragan uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama uvjetovan prije svega temperaturnim razlikama snažna vrtložna strujanja zovu se snažna vrtložna strujanja zovu se uraganiuragani a  a

učestali su nad oceanima učestali su nad oceanima katastrofalna razaranja na američkim obalama katastrofalna razaranja na američkim obalama 

pacifikapacifika Temperaturne razlike između površine planete Temperaturne razlike između površine planete

i zračnih masa uzokuju uzlazno vertikalno i zračnih masa uzokuju uzlazno vertikalno vrtložno strujanje, tzv. vrtložno strujanje, tzv. ciklonuciklonu (slike gore i  (slike gore i desno), ili silazno vrtloženje koje zovemo desno), ili silazno vrtloženje koje zovemo anticiklonomanticiklonom. .

Tropski cikloniTropski cikloni

Jaki vrtložni vjetrovi – ekvatorijalno i Jaki vrtložni vjetrovi – ekvatorijalno i tropsko područjetropsko područje

Različite zemlje imaju različiti naziv:Različite zemlje imaju različiti naziv:- Meksički zaljev, sjev. Atlantik i Meksički zaljev, sjev. Atlantik i

Karipsko more – ORKANI (hurricanes)Karipsko more – ORKANI (hurricanes)- Indija, Arabija, Bengalski zaljev, zap. Indija, Arabija, Bengalski zaljev, zap.

Pacifik – TAJFUNIPacifik – TAJFUNI- Australija – WILLY-WILLIESAustralija – WILLY-WILLIES

Tornado Tornado -- jedna od jedna od najsilovitijih pojava najsilovitijih pojava u prirodiu prirodi - - stupac stupac zraka koji se vrtloži zraka koji se vrtloži i proteže u obliku i proteže u obliku lijevka od oblaka lijevka od oblaka kumulonimbusa do kumulonimbusa do tlatla

Pasati - Pasati - na sjevernoj Zemljinoj polutci na sjevernoj Zemljinoj polutci sjeveroistočnog smjera, a na južnoj sjeveroistočnog smjera, a na južnoj jugoistočnog jugoistočnog

Iz Iz područja suptropskih zemljopisnih područja suptropskih zemljopisnih širina (oko obratnica) širina (oko obratnica) prema ekvatoruprema ekvatoru

cijelocijelo područjpodručjee Zemlje u blizini Zemlje u blizini ekvatora osim u jugoistočnoj i ekvatora osim u jugoistočnoj i južnoj Aziji gdje umjesto njih južnoj Aziji gdje umjesto njih pušu pušu MONSUNI. .

jači i pravilniji na južnoj polutci jači i pravilniji na južnoj polutci zbog zbog veće površine moraveće površine mora

TERCIJARNO TERCIJARNO (MJESNO I REGIONALNO) (MJESNO I REGIONALNO)

STRUJANJSTRUJANJEE Ovisi o zagrijavanju i hlađenju tijekom danaOvisi o zagrijavanju i hlađenju tijekom dana morac i kopnenjakmorac i kopnenjak – razlike temperature i – razlike temperature i

tlaka mora i kopnatlaka mora i kopna ZmoracZmorac (vjetar s mora) nastaje jačim i (vjetar s mora) nastaje jačim i

bržim zagrijavanjem kopna nego morabržim zagrijavanjem kopna nego mora.. - počne počne okooko 10 10--11 11 hh, najjači oko 13, najjači oko 13--14 14 hh - -

tada temperaturne razlike između kopna i tada temperaturne razlike između kopna i mora najveće. mora najveće.

- Prestaje zalaskom Sunca i hlađenjem moraPrestaje zalaskom Sunca i hlađenjem mora- MAESTRALMAESTRAL

Nakon prestanka Nakon prestanka puhanja zmorca obično puhanja zmorca obično nastupi tišina od nastupi tišina od nekoliko satinekoliko sati

KopnenjakKopnenjak - puše noću, - puše noću, počinje između 20 i 22 počinje između 20 i 22 sata, nakon zalaska sata, nakon zalaska SuncaSunca

- vrlo rijetko može biti vrlo rijetko može biti gotovo olujne snagegotovo olujne snage

- Prosječna brzina 5 m/sProsječna brzina 5 m/s BURINBURIN

Planinske i brdske padine danju se različito Planinske i brdske padine danju se različito zagrijavaju zagrijavaju

Dolinski vjetar (Dolinski vjetar (danikdanik) – dnevni vjetar ) – dnevni vjetar uzbrdo uz padinu – najjači na prisojnoj uzbrdo uz padinu – najjači na prisojnoj stranistrani

GGorski vjetar ili orski vjetar ili noćniknoćnik – noću niz padinu - – noću niz padinu - ppadine se ohlade pa zrak struji niz njih i adine se ohlade pa zrak struji niz njih i slijeva se u podnožje slijeva se u podnožje

U reljefnim udubljenjima U reljefnim udubljenjima -- nagomilavanje hladnog zrakanagomilavanje hladnog zraka koji se koji se zatim “prelije” preko planinske zatim “prelije” preko planinske prepreke i postiže veliku brzinu u prepreke i postiže veliku brzinu u planinskim suženjimaplaninskim suženjima

- preljevni (slapoviti, silazni) ili preljevni (slapoviti, silazni) ili katabatički vjetrovikatabatički vjetrovi (grč. katabaiein- (grč. katabaiein- silaziti) silaziti) – hladni i brzi– hladni i brzi

- BURABURA

Vjetrovi u HrvatskojVjetrovi u Hrvatskoj

BBuraura - - puše s kopna prema moru, iz puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka pravca sjeveroistoka

JJugougo  -- puše iz pravca jugoistoka puše iz pravca jugoistoka

vidljive nakupine kapljica vode ili vidljive nakupine kapljica vode ili čestica leda (ili oboje) u atmosferi čestica leda (ili oboje) u atmosferi

Topli zrak pun vlage podiže se u visTopli zrak pun vlage podiže se u vis, , hladi se, vodena para se pretvara u hladi se, vodena para se pretvara u kristaliće leda – OBLAKEkristaliće leda – OBLAKE

10 rodova oblaka!10 rodova oblaka!

CirusiCirusi

(Ci) - ledeni, (Ci) - ledeni, paperjasti oblaci, paperjasti oblaci, vlaknastog, vlaknastog, koprenastog ili koprenastog ili čupavog izgleda s čupavog izgleda s bijelim, često bijelim, često svilenkastim sjajem. svilenkastim sjajem.

nakon zalaska nakon zalaska - žuti, narančasti, žuti, narančasti, ružičasti, ljubičasti, sivi.ružičasti, ljubičasti, sivi.

ne daju oborinune daju oborinu VISOKI OBLACI – iznad 55000mVISOKI OBLACI – iznad 55000m

Oblačne niti Oblačne niti –– ravne ravne/ / nepravilnenepravilne/ / zakrivljenezakrivljene// zamršeno isprepletene zamršeno isprepletene

Kondenzirani tragKondenzirani trag  zrakoplovazrakoplova -- vrsta vrsta cirusnih oblakacirusnih oblaka - - vodena para koju ispušta vodena para koju ispušta zrakopolov zrakopolov se smrzne u ledene kristalićese smrzne u ledene kristaliće

CirokumulusiCirokumulusi

(Cc) (Cc) - - mali ledeni oblaci, slični mali ledeni oblaci, slični "ovčicama"ovčicama””

Raspoređeni su u više ili manje pravilnim Raspoređeni su u više ili manje pravilnim prugama ili skupinama. prugama ili skupinama.

Kroz rupice se vidi plavo nebo, među Kroz rupice se vidi plavo nebo, među bijelim grudicama, zbog čega bijelim grudicama, zbog čega

oblak može izgledati oblak može izgledati

kao mreža ili pčelinje saće. kao mreža ili pčelinje saće. Ne daje oborine. Ne daje oborine. Oko 15000mOko 15000m

CirostratusiCirostratusi (Cs) (Cs) – tanki, – tanki, prozračni i ledeniprozračni i ledeni Nebo prekrivaju djelomično ili cijelo. Nebo prekrivaju djelomično ili cijelo. HALOHALO  - - (krug - dvor oko Sunca iliMjeseca)(krug - dvor oko Sunca iliMjeseca) - - skup skup

optičkih fenomena u obliku prstena, luka, križa ili optičkih fenomena u obliku prstena, luka, križa ili svijetlećih točaka (lažno Sunce). svijetlećih točaka (lažno Sunce).

AltokumulusiAltokumulusi   (Ac) – (Ac) – bijeli i sivi – miješanje vode i ledabijeli i sivi – miješanje vode i leda SSrednji dijelovi oblaka gušći i deblji, pa izgledaju rednji dijelovi oblaka gušći i deblji, pa izgledaju

tamniji. tamniji. ZZasjenjene, prilično zdepaste "ovčice", okrugle ili asjenjene, prilično zdepaste "ovčice", okrugle ili

valjkaste. valjkaste. Raspored je više ili manje pravilan. Raspored je više ili manje pravilan. BBitno su širi nego cirokumulusi. itno su širi nego cirokumulusi. Oborina iz altocumulusa ne pada. Oborina iz altocumulusa ne pada. 2000 do 6000m2000 do 6000m

AltostratusiAltostratusi

  (As) (As) - - mješoviti oblaci od vode i leda, mješoviti oblaci od vode i leda, djelomično ili potpuno prekrivaju djelomično ili potpuno prekrivaju nebo kao jednolik, blago prugast ili nebo kao jednolik, blago prugast ili ravnomjeran sloj. ravnomjeran sloj.

DDebeli ebeli ppa obično potpuno a obično potpuno prekriju Sunce i ne uzrokuju halo prekriju Sunce i ne uzrokuju halo pojavupojavu

2000 do 6000m2000 do 6000m

NimbostratusiNimbostratusi

(Ns) - snježnobijeli (Ns) - snježnobijeli oblaci od vode i leda oblaci od vode i leda potpuno prekrivaju potpuno prekrivaju Sunce kao jednobojni, Sunce kao jednobojni, sivi ili tamnosivi, sivi ili tamnosivi, potpuno zbijeni sloj. potpuno zbijeni sloj.

Ispod njega se obično Ispod njega se obično stvaraju mali čupasti stvaraju mali čupasti oblaci. oblaci.

Tipični oborinski oblak Tipični oborinski oblak iz kojeg pada mirna i iz kojeg pada mirna i jednolična kiša ili sipi jednolična kiša ili sipi trajni snijeg. trajni snijeg.

StratokumulusStratokumulus

(Sc) - osnova tih sivih (Sc) - osnova tih sivih do bijelih, grudasto-do bijelih, grudasto-slojevitih oblaka, slojevitih oblaka, sastavljenih od sastavljenih od kapljica vode, uvijek kapljica vode, uvijek je tamna. je tamna.

Prema fizikalnom Prema fizikalnom sastavu vodensastavu vodenii oblaoblacici. .

Niski oblaci – ispod Niski oblaci – ispod 18000 m18000 m

StratusStratus

(St) - vodeni oblaci, prekrivaju cijelo nebo, kao (St) - vodeni oblaci, prekrivaju cijelo nebo, kao jednolični sivi sloj s gotovo jednolikom donjom jednolični sivi sloj s gotovo jednolikom donjom granicom. Kad na te plosnate oblake sije Sunce, granicom. Kad na te plosnate oblake sije Sunce, kroz njih jasno vidimo njihov obris i nema pojave kroz njih jasno vidimo njihov obris i nema pojave halo. Stratus na samom tlu nazivamo maglom. halo. Stratus na samom tlu nazivamo maglom.

Ispod 6000mIspod 6000m

KumulusKumulus

(Cu) - sastavljeni od (Cu) - sastavljeni od vodenih kapljica, grudasti vodenih kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, a su, ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u većinom se pojavljuju u oštrim, grudastim oblicima oštrim, grudastim oblicima pa se čine nabreknutima. pa se čine nabreknutima. Najčešće narastu vrlo Najčešće narastu vrlo visoko. Može ih se visoko. Može ih se usporediti s divovskom usporediti s divovskom cvjetačom. Dijelove oblaka cvjetačom. Dijelove oblaka koje obasjava Sunce su koje obasjava Sunce su blještavi, bijeli, dok je blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo osnova vodoravna i vrlo tamna, jer je u sjeni. tamna, jer je u sjeni. Pripada u najljepše oblake. Pripada u najljepše oblake.

Ispod 6000mIspod 6000m

KumulonimbusKumulonimbus

(Cb) - teški i gusti vodeni (Cb) - teški i gusti vodeni oblaci, koji se jako protežu oblaci, koji se jako protežu u visinu. Kad im se zaledi u visinu. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima. Gornji olujnim oblacima. Gornji ledeni dio toga divovskoga ledeni dio toga divovskoga grudastog oblaka obično je grudastog oblaka obično je spljošten i nalik na spljošten i nalik na perjanicu. Može biti perjanicu. Može biti vlaknast ili prugast. vlaknast ili prugast. Općenito je kumulonimbus Općenito je kumulonimbus u gornjem dijelu sličan u gornjem dijelu sličan nakovnju. nakovnju.

Visoki : Ci, Cc, Cs - sasvim ledeni Visoki : Ci, Cc, Cs - sasvim ledeni oblaci, s temperaturama nižima od -oblaci, s temperaturama nižima od -35°C i nisu oštro ograničeni.35°C i nisu oštro ograničeni.

Srednji: Ac, As - mješoviti oblaci od Srednji: Ac, As - mješoviti oblaci od leda i vode s temperaturama između leda i vode s temperaturama između -10°C i - 35°C.-10°C i - 35°C.

Niski : Ns, Sc, St, Cu, Cb - vodeni Niski : Ns, Sc, St, Cu, Cb - vodeni oblaci s temperaturama od -10°C do oblaci s temperaturama od -10°C do više od 0°C i oštro su ograničeni. više od 0°C i oštro su ograničeni.

Također oblake možemo svrstati i u:Također oblake možemo svrstati i u: stratiformne oblakestratiformne oblake koji imaju  koji imaju

horizontalne dimenzije mnogo veće horizontalne dimenzije mnogo veće od vertikalnihod vertikalnih

kumuliformne oblakekumuliformne oblake koji imaju  koji imaju veće vertikalne dimenzije od veće vertikalne dimenzije od horizontalnihhorizontalnih

orografske oblakeorografske oblake koji nastaju pod  koji nastaju pod utjecajem reljefa (tzv. valni oblaci)utjecajem reljefa (tzv. valni oblaci)

Razlikujemo još i pojave kao što su:Razlikujemo još i pojave kao što su: sedefasti oblacisedefasti oblaci - pokazuju dugine boje i nalaze  - pokazuju dugine boje i nalaze

se na visinama od 22 – 30 kmse na visinama od 22 – 30 km noktilucentni oblacinoktilucentni oblaci - svjetleći noćni oblaci,  - svjetleći noćni oblaci,

visina 80 – 90 kmvisina 80 – 90 km oblaci – vrpce (contralis)oblaci – vrpce (contralis) - uski tanki oblaci koji  - uski tanki oblaci koji

nastaju kao posljedica zaleđivanja vodene pare iz nastaju kao posljedica zaleđivanja vodene pare iz ispušnih plinova zrakoplovaispušnih plinova zrakoplova

virge (pruge)virge (pruge) – nastaju ljeti, kada kiša ne uspije  – nastaju ljeti, kada kiša ne uspije doći do tla, nego odmah ispari zbog nezasićenosti doći do tla, nego odmah ispari zbog nezasićenosti atmosfere vodenom paromatmosfere vodenom parom

halohalo - nastaje kada cirusi koji često poput koprene  - nastaje kada cirusi koji često poput koprene prekriju nebo i na njima se pojavi prilično rijetka, a prekriju nebo i na njima se pojavi prilično rijetka, a izrazita nebeska pojava, prsten oko Sunca ili izrazita nebeska pojava, prsten oko Sunca ili Mjeseca. Nastaje zbog loma i refleksije svjetlosti Mjeseca. Nastaje zbog loma i refleksije svjetlosti na kristalima leda u visokim slojevitim oblacima. na kristalima leda u visokim slojevitim oblacima. Prsten je najčešće blijed ili slabo obojen. U stara Prsten je najčešće blijed ili slabo obojen. U stara vremena ljudi su ga smatrali lošim nebeskim vremena ljudi su ga smatrali lošim nebeskim znakom, koji najavljuje kugu, požare i rat.znakom, koji najavljuje kugu, požare i rat.