Pilot projekt Baška Voda Voda...Tijekom zime puše veoma jaki sjeverni vjetar (bura) koji ponekad doseže brzinu od 50 m/sek. U proljeće i jesen najčešći je jugoistočni vjetar

Održivi razvoj turizma na hrvatskom priobalju

Pilot projekt Baška Voda

Split, rujan 2008.

i

Sadržaj

Popis tablica.............................................................................................................................ii Popis slika................................................................................................................................ii Izjava .................................................................................................................................... iii Zahvale .................................................................................................................................. iii

I. Opće informacije ...................................................................................................... 1 1.1 Opći kontekst.................................................................................................................... 1 1.2 Prirodne značajke .............................................................................................................. 2 1.3 Socio-ekonomske značajke ................................................................................................. 2 1.4 Turističke značajke ............................................................................................................ 4 1.5 Institucionalni i zakonodavni okvir za turizam i upravljanje obalom ..........................................11

II. Analiza 14 2.1 Uvod ..............................................................................................................................14 2.2 Metodologija ....................................................................................................................14 2.3 Ispitivanje javnog mnijenja ................................................................................................14 2.4 Upravljanje plažama .........................................................................................................19 2.5 Zaključak ........................................................................................................................30

III. Strateški plan održivog upravljanja plažama.......................................................... 31 3.1 Uvod ..............................................................................................................................31 3.2 Vizija održivog razvoja turizma u Baškoj Vodi .......................................................................32 3.3 Ciljevi .............................................................................................................................32 3.4 Scenariji..........................................................................................................................34 3.5 Strategija održivog upravljanja plažama...............................................................................46

IV. Preporuke .............................................................................................................. 54 Bibliografija.................................................................................................................. 55 Prilog I: Upitnik........................................................................................................ 59 Prilog II: Bathing Area Registration and Evaluation (BARE): evaluacijski formular

– engleska verzija....................................................................................... 61 Prilog III: Izvještaj sa sastanaka s dionicima ............................................................. 66 Prilog IV: Različiti ekonomski instrumenti kao različite opcije unutar Akcijskog

plana .......................................................................................................... 73

ii

Popis tablica

Tablica I.1: Broj stanovnika u Baškoj Vodi (1981.-2001.)................................................................... 2 Tablica I.2: Raspodjela stanovnika u Općini Baška Voda prema spolu .................................................. 3 Tablica I.3: Spolna analiza radno aktivnog stanovništva u Općini Baška Voda ....................................... 3 Tablica I.4: Analiza zaposlenosti u Općini Baška Voda........................................................................ 3 Tablica I.5: Motivi turista za odabir destinacije u 2001.; Br=4210 ....................................................... 5 Tablica I.6: Smještajni kapaciteti u Splitsko-dalmatinskoj županiji....................................................... 5 Tablica I.7: Turistička statistika za Bašku Vodu za period od 1997.-2007.............................................. 9 Tablica I.8: Smještajni kapaciteti u Općini Baška Voda .................................................................... 10 Tablica I.9: Pomorsko dobro s plažama u Općini Baška Voda ............................................................ 11 Tablica II.1: Struktura ispitanika na tri glavne plaže prema spolu ....................................................... 15 Tablica II.2: Struktura ispitanika prema spolu (u postotcima) na analiziranim plažama.......................... 15 Tablica II.3: Raspodjela korisnika plaža na tri glavne plaže temeljem njihove nacionalnosti.................... 16 Tablica II.4: Razlozi odabira destinacije .......................................................................................... 17 Tablica II.5: Razlozi odabira destinacije (izraženi u postotcima) ......................................................... 17 Tablica II.6: Razlozi odabira određene plaže.................................................................................... 17 Tablica II.7: Zadovoljstvo kvalitetom okoliša plaža........................................................................... 18 Tablica II.8: Zadovoljstvo kvalitetom plažnih sadržaja ...................................................................... 18 Tablica II.9: Spremnost plaćanja za poboljšanje stanja na plažama .................................................... 18 Tablica II.10: Vrsta poboljšanja na plaži za koje su korisnici voljni platiti............................................... 18 Tablica II.11: Izračunavanje prostornog prihvatnog kapaciteta ............................................................ 25 Tablica II.12: Prihvatni kapacitet za urbane plaže .............................................................................. 27 Tablica II.13: Prihvatni kapacitet za mjesne plaže.............................................................................. 27 Tablica II.14: Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet ....................................................................... 27 Tablica II.15: Približan broj kupača u srpnju i kolovozu na plažama Baške Vode..................................... 27 Tablica II.16: Kratkoročni prihvatljivi fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode na temelju sadašnje

situacije ................................................................................................................... 28 Tablica II.17: Preporučeni fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode, s unaprijeđenim upravljanjem....... 28 Tablica III.1: Ciljevi i pokazatelji održivog razvoja turizma ................................................................. 33 Tablica III.2: Ciljevi i pokazatelji upravljanja plažama........................................................................ 34 Tablica III.3: Sažetak akcijskog plana ............................................................................................. 47

Popis slika

Slika I.1: Dolasci turista po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2007. ................................ 6 Slika I.2: Usporedba postotka noćenja u nekoliko županija (siječanj-rujan 2007.) .............................. 6 Slika I.3: Vodeća emitivna tržišta za Splitsko-dalmatinsku županiju u 2007., prema broju noćenja........ 7 Slika I.4: Dolasci turista u destinacije unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. ............................ 8 Slika I.5: Noćenja turista po destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. ..................... 8

iii

Izjava

Ovaj dokument je dio UNEP-ovog priručnika "Handbook on Sustainable Tourism in Coastal Zones: The ICZM Approach", a koji je dio UNEP-ove serije izdanja "Practical Manuals on Tourism". Željka Škaričić je bila zadužena za koordinaciju, a Marina Marković za koncept ove publikacije. Alessio Satta, Željka Škaričić i Ivica Trumbić su bili zaduženi za tehničko uređenje, a Neven Stipica za jezične korekcije engleske i hrvatske verzije dokumenta.

Autor: Marina Marković Fotografije: Ustupljene ljubaznošću Turističke zajednice općine Baška Voda

Zahvale

Zahvaljujemo se Mati Diviću i Anti Jurišiću iz Baške Vode na suradnji i pruženoj pomoći bez koje izrada ove publikacije ne bi bila moguća. Također želimo zahvaliti Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" na provođenju istraživanja na terenu i organizaciji sastanaka sa zainteresiranim stranama. Konačno, želimo izraziti zahvalnost Općini Baška Voda i Turističkoj zajednici Baške Vode na podršci i pomoći u organizaciji i uspješnom provođenju ovog projekta.

iv


1

I. Opće informacije

1.1 Opći kontekst

U okviru integralnog upravljanja obalnim područjima (IUOP) turizam je definiran kao jedna od najvažnijih djelatnosti u obalnim područjima. Brojni dokumenti koje su objavile međunarodne organizacije kao što su Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Europska komisija (EC), Europska agencija za okoliš (EEA), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ukazuju na potrebu za poticanjem provedbe pilot akcija za IUOP na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. IUOP pristup sadržava opsežni skup akcija povezan s razvojnim ciklusom i danas je primijenjen širom svijeta. Međutim, uspostava takve jedne jasne i sveobuhvatne provedbe u turističkom sektoru još uvijek predstavlja izazov.

U vezi s time, UNEP-ov odjel za tehnologiju, industriju i ekonomiju (UNEP-DTIE) je angažirao Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) da izradi praktičan metodološki priručnik za održivi razvoj turizma u obalnim područjima koristeći IUOP pristup. Priručnik je nezavisni dokument koji planerima, donositeljima odluka i menadžerima omogućava da bolje razumiju kako mogu razviti održivi turizam u priobalju na temelju načela IUOP-a. Glavni kontekst priručnika se bazira na jednostavnoj menadžerskoj okosnici za razvoj turizma (na primjer: planiraj-uradi-pregledaj-poboljšaj) i na njenoj primjeni po načelima IUOP-a i održivog turizma.

Ovaj priručnik je probno primijenjen u Baškoj Vodi, jednoj od najvažnijih turističkih destinacija u Dalmaciji. Pilot projekt je proveden u razdoblju od srpnja do prosinca 2007. godine (nadalje u tekstu: UNEP/PAP pilot projekt). Primarni cilj je bilo analiziranje prednosti i nedostataka kupališnih područja u Baškoj Vodi i predlaganje održivog upravljanja tim područjima unutar općeg konteksta turističkog razvoja.


2

1.2 Prirodne značajke

Baška Voda je smještena u podnožju planine Biokovo, 50 km jugoistočno od grada Splita. Nekadašnje naselje težaka i ribara, ovo idilično mjesto je danas jedna od ključnih turističkih destinacija Makarske rivijere (MakarskaInfo, pristupljeno u 2007.). Baška Voda je jedno od sedam glavnih naselja u sastavu općine Baška Voda, koja uključuje Baško Polje, Topiće, Bast, Krvavicu, Bratuš i Promajnu.

Priobalje Makarske rivijere se sastoji od tri glavne geomorfološke jedinice: padine planine Biokovo; uska obalna zona; strmo i plodno zemljište između njih.

Litice planine Biokovo su napravljene od naslaga iz jurskog razdoblja kao i vapnenačkih i dolomitskih stijena, te stjenovitih pukotina. Zahvaljujući tim stjenovitim pukotinama i stalnom plavljenju, obalna zona Makarske rivijere je bogata prirodnim šljunčanim plažama koje se smatraju prilično rijetkim prirodnim staništem u Hrvatskoj (PBBV, 2007.). Obalno područje općine je dugo 6 km, sačinjeno od litica, stjenovitih obala i plaža. Tek mali dio obale u naseljima Baška Voda, Promajna i Krvavica nije prirodan.

Klima na Makarskoj rivijeri je blaga, mediteranska, s toplim i suhim ljetima i blagim kišnim zimama. Prosječna osunčanost je 2.700 sati godišnje, a prosječna temperatura 20°C. Temperatura mora u ljetnim mjesecima je između 25 i 27°C (IR, pristupljeno u 2007.).

Područje je jako vjetrovito. Tijekom zime puše veoma jaki sjeverni vjetar (bura) koji ponekad doseže brzinu od 50 m/sek. U proljeće i jesen najčešći je jugoistočni vjetar koji donosi kišovito, ali blago vrijeme. Tijekom ljeta uglavnom puše zapadni vjetar. Iako je akvatorij prilično zaštićen nizom otoka, sjeverozapadni i jugoistočni vjetrovi jako utječu na valovanje (PPBV, 2007.)

Kristalno čisto i toplo more, prilično očuvan prirodni okoliš i povoljan zemljopisni položaj na jadranskoj obali, u srcu Dalmacije, čine Bašku Vodu idealnim mjestom za život i odmor. Potvrda za to bi mogli biti tragovi života koji datiraju iz razdoblja od prije više od tri tisuće godina.

1.3 Socio-ekonomske značajke

Općina Baška Voda je 1991. godine imala 2.173 stanovnika. Prema popisu iz 2001. godine imala je 2.924 stanovnika, od kojih je 2.045 bilo registrirano u samom mjestu Baška Voda, a ostali u naseljima Promajna, Bratuš, Krvavica i Bast. Takva populacijska brojka (2.924) već premašuje broj stanovnika predviđen za Bašku Vodu do 2010. godine (za oko 450 ljudi) prema županijskom prostornom planu. Broj stanovnika u općini Baška Voda za razdoblje od 1981. do 2001. prikazan je u Tablici I.1.

Tablica I.1: Broj stanovnika u Baškoj Vodi (1981.-2001.) (Izvor: PPBV, 2007.)

Površina Stanovništvo Općina Baška Voda km2 % Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001.

Općina Baška Voda – ukupno 45,65 100,00 2.040 2.173 2.924 Baška Voda 4,54 36,47 1.490 1.609 2.045 Promajna-Bratuš-Krvavica 5,25 42,16 370 406 743 Bast 2,66 21,37 180 158 136

U općini Baška Voda 51,6% od ukupnog broja stanovnika su žene (Tablica I.2); štoviše, u svim naseljima općine žene čine većinu. Također, 64,2% populacije je radno aktivno (15-64 godine), što je ispod hrvatskog prosjeka (66,3%). Spolna analiza radno aktivnog stanovništva je prikazana u Tablici I.3. Ipak, populacija ispod 19 godina (26,3%) je više zastupljena nego ona iznad 65 godina (15,9%). Imajući na umu negativan demografski trend u Hrvatskoj (osobito u nekim obalnim i otočnim područjima) ovaj podatak je veoma ohrabrujuć za potencijalni daljnji razvoj.


3

Tablica I.2: Raspodjela stanovnika u općini Baška Voda prema spolu (Izvor: DZS, popis 2001.)

Spol Starost Općina Baška Voda M Ž Uk. 0-19 20-64 +65 Nepoznato

Općina Baška Voda – ukupno 1.416 1.508 2.924 768 1.680 466 10 Baška Voda 996 1.049 2.045 534 1.183 320 8 Promajna-Bratuš-Krvavica 358 385 743 208 430 103 2 Bast 62 74 136 26 67 43 -

Tablica I.3: Spolna analiza radno aktivnog stanovništva u Općini Baška Voda (Izvor: DZS, popis 2001.)

Starost Općina Baška Voda 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 Muškarci 92 100 102 106 88 90 88 99 67 87 Žene 104 97 96 94 119 87 104 116 55 85 Ukupno 196 197 198 200 207 177 192 215 122 172

Od svih djelatnosti u općini Baška Voda, turizam (hoteli i restorani) je druga najvažnija djelatnost (Tablica I.4). Naime, u tom sektoru radi 14,2% radno sposobnih stanovnika. Međutim, veliki broj ljudi iznajmljuje apartmane kao dodatni izvor prihoda (najčešće kao neprijavljenu djelatnost, "na crno"); ili rade sezonski u kafićima, hotelima, restoranima, itd.; ili rade unutar drugih djelatnosti povezanih s turizmom (osim hotela i restorana). Stoga je za očekivati da je broj ljudi stvarno uključenih u turističke djelatnosti mnogo veći od onoga prikazanog u tablici.

Tablica I.4: Analiza zaposlenosti u općini Baška Voda (Izvor: DZS, popis 2001.)

Općina Baška Voda Aktivnost M Ž Ukupno

Poljodjelstvo, šumarstvo i lov 499 415 914 Ribarstvo 15 1 16 Prehrambena industrija 51 8 59 Opskrba strujom, plinom i vodom 16 2 18 Građevinarstvo 28 2 30 Trgovina 49 61 110 Hoteli i restorani 124 135 259 Prijevoz i skladištenje 34 18 52 Financijsko posredništvo 1 6 7 Nekretnine 14 24 38 Javna uprava 39 23 62 Obrazovanje 6 31 37 Zdravstvo i socijalna skrb 10 20 30 Ostale društvene usluge 17 10 27 Kućanstva sa zaposlenom poslugom - 3 0 Rad u inozemstvu 81 60 141 Nepoznato 8 10 18

1.3.1 Okoliš

Obalno i morsko područje Baške Vode karakterizira značajna biološka raznolikost. Prema istraživanjima koje je proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo (1993.), na širem području Makarske Rivijere živi 209 vrsta makrozoobentosa (Porifera 28, Cnidaria 10, Mollusca 100, Annelida 10, Crustacea 22, Bryozoa 6, Echinodermata 20, Tunicata 12)1 (PPBV, 2007.)

Postoje određena infrastrukturna ograničenja koja čine prijetnju obalnom okolišu Baške Vode. Jedno od najvažnijih je nepostojanje postrojenja za preradu otpadnih voda. Naime, naselje Baška Voda ima kanalizacijski sustav koji ima relativno dugačak podmorski ispust, ali za sad nema

1 Spužvi 28, žarnjaka 10, mekušaca 100, kolutićavaca 10, rakova 22, mahovnjaka 6, bodljikaša 20, plaštenjaka 12.


4

nikakvih pročišćivača otpadnih voda. Važno je istaknuti da veliki broj kuća u općini nije povezan s kanalizacijskim sustavom. Te kuće ilegalno ispuštaju otpadne vode izravno u more što predstavlja veliku prijetnju morskom okolišu.

Komunalni čvrsti otpad se prevozio na odlagalište "Donja Gora" u Podgori gdje se odlagalo smeće s cijelog makarskog područja. Međutim, to odlagalište nije bilo prikladno, pa se zbog toga smeće sada prvo prevozi u Makarsku, a zatim na ostala odlagališta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i takva praksa će se nastaviti do uređenja jedinstvenog županijskog centra za upravljanje otpadom.

1.4 Turističke značajke

1.4.1 Turizam u Hrvatskoj

U posljednjih 10 godina Hrvatska je uložila veliki trud u ponovno razvijanje i jačanje turističke djelatnosti te je njegovala image koja pristaje sloganu destinacije: "Hrvatska – Mediteran kakav je nekada bio". Zbog toga se cijela marketinška slika Hrvatske bazira na predstavljanju Hrvatske kao destinacije sa čistim okolišem, koja izbjegava pretjerani obalni razvoj te koja je sačuvala tradicionalni mediteranski način života i tradicionalnu arhitekturu pomiješanu s modernom kulturom. Kao rezultat te međunarodno prepoznate "prirodne privlačnosti", Lonely Planet (2005), glasoviti turistički vodič, proglasio je Hrvatsku najpoželjnijom destinacijom u svijetu 2005. godine (HTZ, 2005.). Neki drugi poznati međunarodni časopisi, kao na primjer National Geographic Adventure (2005.), proglasili su Hrvatsku jednom od najboljih turističkih destinacija u 2006. godini, uglavnom zbog "izvanrednih" prirodnih krajolika (HTZ, 2005).

Predviđa se da će Hrvatska u periodu od 1995.-2020. imati maksimalnu godišnju stopu rasta dolaska stranih turista od 8,4%, dok će istovremeno ta stopa na svjetskom nivou biti 4,1% (WTO, 2001.; 2006.) Tako visoka stopa je dijelom rezultat niske stope rasta u 1995. godini. Osim toga, predviđa se porast od 4,3 % u broju noćenja za period od 2000. do 2010., što stavlja Hrvatsku u kategoriju najbrže rastuće turističke stope na cijelom Mediteranu.

Godine 2003. ukupni smještajni kapacitet Hrvatske je iznosio 782.651 kreveta, raspodijeljenih na 1.341 turistički objekt (sobe/apartmani). Privatni smještaj čini 41,8% ukupnog kapaciteta, kampovi 25%, hoteli (i smještaji slični hotelskom) 20,2%, marine 7%, i ostatak 6%. Od svih raspoloživih hotelskih kreveta (93.380) u 2003. godini, 53% su bili u kategoriji sa 3 zvjezdice; samo 9% su bili hoteli sa 4 ili 5 zvjezdica, a 38% sa 1 ili 2 zvjezdice (HC, 2006.). Tako veliki broj hotela s jednom i dvije zvjezdice ukazuje na opću neadekvatnu razinu turističkih smještajnih kapaciteta. A kvalitetna usluga je posebno važna za razvitak turizma visoke kvalitete.

Ukupan broj turističkih dolazaka u Hrvatsku za 2003. je iznosio 8,8 milijuna, dok je u 2007. narastao na 11,2 milijuna (od čega su 9,3 milijuna bili stranci), što je 7,5% više nego 2006. Ti turisti su ostvarili 56 milijuna noćenja što je 5,7% više nego 2006. Nadalje, prosječno korištenje smještajnih kapaciteta bilo je 59 dana u 2007. godini što je porast u odnosu na 2006. godinu (57 dana), dok je prosječni broj dana provedenih u destinaciji iznosio 5,0 što je lagani pad u odnosu na godinu prije (5,1 u 2006. godini) (MT, pristupljeno u 2008.). Prihodi od međunarodnog turizma imaju posebnu važnost za hrvatsko gospodarstvo. Preliminarni podaci o prihodima za prvih 9 mjeseci 2007. pokazuju da je prihod od turizma u Hrvatskoj iznosio 6,2 milijarda eura, to jest 22% ukupnog BDP-a za Hrvatsku, što je 7,5% više nego 2006. (MT, pristupljeno u 2008.).

U prošlosti, većina turista je dolazila iz Njemačke i Italije, ali u posljednje vrijeme značajan broj turista dolazi iz Slovenije, Češke, Austrije, Nizozemske, Francuske i Velike Britanije. Prema turističkim anketama koje je proveo Institut za turizam (2005.), značajke stranih turista temeljene na uzorku od 4.476 u 2004. su bile sljedeće:

starost oko 40 godina, višeg obrazovanja (60%); ljetovalo s obitelji (43%); većina posjetitelja je bila više od 3 puta (69%), 40% više od 6 puta; 82% je došlo osobnim automobilom;

glavni razlog dolaska je odmaranje; ljepota prirode je 4. na listi razloga; 38% ih je imalo između 4 i 7 noćenja, prosječno trošeći 49 eura dnevno. To iznosi 42%

više nego 2001. (IT,2005.).


5

Analizirajući razloge zbog kojih se Hrvatska odabire kao turistička destinacija, može se reći da turisti dolaze u Hrvatsku uglavnom zbog odmaranja i uživanja u suncu i moru (IT, 2002.). Rezultati ankete koju je proveo Institut za turizam (2002.) na uzorku od 4.210 turista (domaćih i stranih) glede "motivacije za odabir Hrvatske" su prikazani u Tablici I.5 (IT, 2002.). Od tih 4.210 turista, 32,5% je došlo u Hrvatsku zbog prirodnih ljepota, dok je ljepota krajolika aspekt koji su turisti u Hrvatskoj ocijenili kao onaj s kojim su bili najzadovoljniji (IT, 2002.).

Tablica I.5: Motivi turista za odabir destinacije u 2001.; Br=4210 (Izvor: IT, 2002.)

Rang Motiv % 1. Odmaranje 91,1 2. Zabava 36,1 3. Prirodne ljepote 32,5 4. Nova iskustva 20,2 5. Sport, rekreacija, fitness 10,0 6. Blizina 9,8 7. Kulturna baština 7,5 8. Cijena 6,5 9. Posjet rodbini i prijateljima 6,2

Slični rezultati su dobiveni i u anketi provedenoj 2004. godine (IT, 2002.). I dalje je glavni razlog dolaska ostao ´odmaranje´, no postotak se smanjio (67%), a ´ljepota prirode´ je pala na četvrto mjesto na rang listi razloga za odabir destinacije (24%) (IT, 2005.). Turisti su istaknuli ljepotu prirode i krajolika te čistoću plaža kao faktore kojima su bili najzadovoljniji (IT, 2005.). Također su istaknuli i gostoljubivost, vrijednosti okoliša, kao i novčanu isplativost. Negativni aspekti koje su istaknuli su bili nedostatak sportskih, rekreativnih i kulturnih aktivnosti, kao i informacija za posjetitelje (IT, 2005.).

1.4.2 Turistička statistika za Splitsko-dalmatinsku županiju

Godine 2005. u Splitsko-dalmatinskoj županiji je boravilo 1,5 milijuna turista koji su ostvarili 8 milijuna noćenja. Rezultati za 2006. godinu su slični: zabilježen je boravak 1,55 milijuna turista s ostvarenih 8,3 milijuna noćenja. Brojke za 2007. pokazuju porast broja turista za 12% (1,7 mil) i porast broja noćenja za 11% (9,2 mil) (MT; pristupljeno u 2008.). U županiji gotovo 64% ukupnog broja smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj, 18% hoteli, 9% kampovi, i 4% marine (Tablica I.6). Ima oko 85 hotela, no 56% ih je s tri zvjezdice te 26% sa svega dvije (Jurišić, 2006.).

Tablica I.6: Smještajni kapaciteti u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Izvor: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije)

Vrsta smještaja Broj kreveta Udjel u ukupnom kapacitetu

Hotelski smještaj 24.682 18,1 % Privatni smještaj 87.316 63,9 % Kampovi 12.753 9,3 % Nautičke luke i marine 4.936 3,6 % Ostale vrste smještaja 7.011 5,1 % Ukupni kapacitet 136.698 100,0 %

Prema gore navedenim smještajnim kapacitetima, Splitsko-dalmatinska županija čini više od 17% ukupnih kapaciteta Hrvatske. Međutim, broj noćenja u županiji iznosi tek 14,7% od ukupnog broja noćenja ostvarenih u Hrvatskoj. To pokazuje da su županijski turistički kapaciteti nedovoljno korišteni i da je potrebno hitno poboljšanje (HC, 2006.).

Na temelju službenih statističkih podataka (TSSDZ, 2007.) značajniji dolazak stranih turista 2007. godine je započeo u travnju. Najveći broj turista (osobito stranih) je zabilježen u srpnju i kolovozu (64%), a oko 88% turista je zabilježeno u periodu od početka lipnja do kraja rujna. To ukazuje na izrazito sezonalni karakter turizma u Dalmaciji. S druge strane, domaći turisti pokazuju ujednačeniji trend dolazaka u Splitsko-dalmatinsku županiju kroz cijelu godinu. Ovi


6

podaci su prikazani na Slici I.1, koju je izradio Državni zavod za statistiku. Nadalje, zabilježen je trend rasta noćenja u predsezoni i posezoni. To pokazuje da razvoj turizma u županiji teži produljenju tromjesečne sezone. Ipak, znatan broj aktivnosti i infrastrukturnih ulaganja je potreban za potpunu realizaciju takvog poboljšanja.

Prema statističkim podacima Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije (TZSDZ, 2007.), za period od siječnja do rujna 2007., broj dolazaka stranih turista je iznosio više od 1,3 milijuna s ostvarenih 8 milijuna noćenja, što je povećanje od 6-8% u odnosu na 2006. Kao rezultat uspješne turističke sezone u 2007., Splitsko-dalmatinska županija je bila treća najuspješnija županija prema turističkoj statistici. Nadalje, na temelju turističkih rezultata u 2007., Splitsko-dalmatinska županija je najuspješnija dalmatinska županija. Usporedba statistika u nekoliko hrvatskih županija je prikazana na Slici I.2.

Slika I.1: Dolasci turista po mjesecima u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2007. (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Slika I.2: Usporedba postotka noćenja u nekoliko županija (siječanj-rujan 2007.) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Zabilježene su i neke promjene u turističkoj strukturi u usporedbi s proteklim godinama. Naime, zabilježen je pad u broju dolazaka gostiju iz "tradicionalnih" destinacija poput Njemačke i Italije, ali i značajan porast u broju posjetitelja iz nekih drugih, poput zemalja Beneluksa, Baltičkih zemalja, SAD-a, Rusije i Španjolske. U strukturi noćenja najveći postotak čine turisti iz Češke (21%), zatim iz Njemačke (11%), Poljske i Slovačke (8%), te iz Bosne i Hercegovine (7%). Slika I.3 prikazuje raspodjelu stranih turista s više od 5% udjela u ukupnom broju turista i ostvarenih noćenja.


7

Slika I.3: Vodeća emitivna tržišta za Splitsko-dalmatinsku županiju u 2007., prema broju noćenja (Izvor: TZSDZ, 2007.)

Prema anketi koju je proveo Institut za turizam (2005.) na uzorku od 1.105 gostiju iz 21 zemlje u županiji, profil turista bi mogao biti sažet na sljedeći način;

turisti su u dobnoj skupini od 25-35 godina (57,8% ih je mlađe od 35 godina), imaju više obrazovanje, dolaze s obitelji (45,9%), većina ih je dolazila više od tri puta (63,6%), a 63,9% ih je došlo osobnim automobilom;

mnogi turisti dolaze u privatnom aranžmanu (40,4%), a 15% dolazi u sklopu organiziranih grupnih aranžmana, što je veći postotak od hrvatskog prosjeka;

glavni razlozi za odabir destinacije su klima i ljepota prirode (više od 70%), te odnos plaćenog i dobivenog, čistoća i gostoljubivost;

35,7% se zadržalo između 4 i 7 noći, prosječno trošeći 46,5 € dnevno od čega je 82% utrošeno na smještaj, hranu i piće. Iako je ovaj dnevni iznos troška manji od hrvatskog prosjeka(49 € po danu), predstavlja porast od 8% u odnosu na 2001. godinu.

Stalni rast broja turista i noćenja u županiji rezultirao je povećanim ulaganjima u turistički razvoj. Za 2007. godinu planirana turistička ulaganja u županiji su iznosila otprilike 1,5 milijardi kuna. Od tog iznosa, županija je planirala uložiti 197,2 milijuna, Turistička zajednica 14,9 milijuna, a hotelska poduzeća 1.258,3 milijuna (TZSDZ, 2007.).

Županijska ulaganja su bila uglavnom u: infrastrukturu, ceste, prijevoz i uređenje zelenih površina i plaža; održavanje kulturnih spomenika, organizaciju događanja, gradnju sportskih objekata, itd.

Jedna od najvažnijih zadaća županijske Turističke zajednice je reklamiranje turističke ponude županije. Nadalje, značajan dio njihovog budžeta za 2007. je namijenjen "smeđoj signalizaciji" (to jest, za sustav označavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti županije), održavanje plaža i naselja, te organizaciju događanja. Kao dio akcija za čišćenje i uređivanje naselja i njihovih plažnih područja svake godine se organizira kampanja pod nazivom: "Budi šesna i čista, Dalmacijo moja". U okviru ove kampanje dodjeljuju se nagrade (Sunčani cvijet i Plavi cvijet) za najčišći i najuređeniji grad i naselje.

Privatni sektor, to jest hotelska poduzeća uglavnom ulažu u izgradnju novih hotela i obnavljanje starih, uglavnom onih sa 4 i 5 zvjezdica. Mali i obiteljski hoteli su u posljednje vrijeme postali veliki hit u Hrvatskoj. Planirano je da bi do 2009. trebalo biti izgrađeno 100 novih manjih hotela, od kojih bi 50 trebalo biti izgrađeno na području Splitsko-dalmatinske županije. Velika pomoć u tom procesu su veliki poticaji Ministarstva turizma poput "Poticaja za uspjeh".


8

1.4.2.1 Turizam u Baškoj Vodi

Na temelju turističkih podataka (TZSDZ, 2007.) za prvih devet mjeseci 2007. može se zaključiti da je najveći broj gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen u gradu Splitu, na otoku Hvaru, te u općinama Seget i Baška Voda. Dok je najveći broj domaćih turista zabilježen na Splitskoj rivijeri sa zaleđem, stranih turista je najviše zabilježeno na Makarskoj rivijeri. Raspodjela turističkih dolazaka po destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije je prikazana na Slici I.4.

Makarska rivijera je zabilježila rast od 11% u noćenjima u donosu na 2006., što je najveći porast u cijeloj županiji. U usporedbi s drugim destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije Makarska rivijera (sa zaleđem) čini 46% ukupnih noćenja (Slika I.5). Nadalje, najveći broj noćenja stranih i domaćih gostiju u prvih devet mjeseci 2007. (u Splitsko-dalmatinskoj županiji) je zabilježen u određenim destinacijama Makarske rivijere: to su Baška Voda, Makarska, Podgora i Gradac.

Slika I.4: Dolasci turista u destinacije unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. (Izvor: TZSDZ, 2007.)

Slika I.5: Noćenja turista po destinacijama unutar Splitsko-dalmatinske županije 2007. (Izvor: TZSDZ, 2007.)

Prema statističkim podacima Turističke zajednice Baška Voda, u 2007. godini općina Baška Voda (što uključuje i naselja Baško Polje, Topići, Bast, Krvavica, Bratuš i Promajna) je imala ukupno 117.090 posjetitelja, od kojih 106.327 stranih i 10.763 domaćih. Ukupno je zabilježeno 822.280 noćenja, od kojih su 750.317 ostvarili strani gosti. Također je zabilježeno da je u privatnom smještaju boravilo 52,98% posjetitelja. Međutim, potrebno je naglasiti da su ovo službeni podaci. Naime, iako se situacija promijenila od 1990.-ih godina, kada je većina privatnog smještaja bila ilegalna, neregistrirani privatni apartmani, sobe i ostale vrste privatnog smještaja još uvijek zauzimaju velik udio tržišta. Zbog toga se može zaključiti da su "prave" brojke puno veće, posebice one koje se odnose na privatni smještaj. Broj turista i noćenja u posljednjih 10 godina, kao i njihova raspodjela po vrstama smještaja, prikazani su u Tablici I.7.


9

Uz brojne objekte privatnog smještaja, u općini Baška Voda je 2007. bilo registrirano 11 hotela: Horizont, Slavija, Hrvatska, Alem, Berulia, Baccus, Gađa, Conte, Dubravka, Uranija i Aparthotel Milenij. Na tom području se nalazi još i jedno odmaralište, te nekoliko kampova. Detaljna analiza smještajnih kapaciteta je prikazana u Tablici I.8. U ovom području djeluje i 12 turističkih agencija koje obavljaju posao posrednika između gosta i vlasnika smještaja. To su: Duga, Adria Service, Kamis, Mariva Turist, Pluto Turizam, Bonavia, Dalmatinac, Berulia Travel, Tempet, More, Slavica i Bonton Tours.

Najvažnija emitivna tržišta za ovo područje su Češka Republika (34,6% ukupnih ostvarenih noćenja u 2007.), Slovačka (11,8%), Hrvatska (8,8%), Bosna i Hercegovina (8,1%), Poljska (7,7%), Njemačka (6,1%), Rusija (3,0%), Slovenija (2,8%), Italija (2,3%) i Mađarska (1,7%). U usporedbi s 2006. godinom, najveći porast je zabilježen u broju posjetitelja iz Rusije (+76%), Poljske (+74%) te Bosne i Hercegovine (+56%). Nadalje, povećan je broj posjetitelja iz Slovačke (+21%), Češke Republike (+12%), Austrije (+7%) i Njemačke (+3%). Također je zabilježen povećan broj noćenja koje su ostvarili posjetitelji iz Rusije (+64%), Poljske (+58%), Bosne i Hercegovine (+40%), Švedske (+13%), Slovačke (+13%) i Češke Republike (+7%). Istovremeno, zabilježen je značajan pad u broju posjetitelja iz Velike Britanije (-30%), Mađarske (-25%), Italije (-12%) i Hrvatske (-5%).

U cilju dobre pripreme za turističku sezonu 2007., Turistička zajednica Baške Vode je osim u marketing uložila određena sredstva i u "smeđu signalizaciju", održavanje plaža i mjesta, kao i u organizaciju događanja. Iz njihovog budžeta otprilike 15.000 kuna je bilo namijenjeno "smeđoj signalizaciji", 715.000 za održavanje plaže i mjesta, 160.000 za organizaciju kulturnih događanja i 368.000 za marketing (TZSDZ, 2007.). Zanimljiv je podatak da od predviđenih ulaganja u adaptaciju i konstrukciju hotela za period od 2007. do 2010. nijedno nije predviđeno u Baškoj Vodi.

Turistička zajednica Baške Vode svake godine provodi anketu među turistima o kvaliteti ponude u Baškoj Vodi. Za 2007., ukupna ocjena općeg dojma je bila niža nego za 2006. (ocjena 3,9 od 5, u usporedbi s ocjenom 4,1 za 2006. godinu). Pojedinačno, niže ocjene su dodijeljene čistoći plaže, mogućnostima za zabavu, problemima vezanim uz parkiranje i promet u mjestu, gostoljubivost, itd. Poboljšanja su zabilježena u vezi ponude smještaja i hrane. Detaljnije informacije vezane za anketu iz 2007. se nalaze u Poglavlju 2.3.1.

Kao što je već prethodno opisano, Baška Voda je jedna od najpopularnijih destinacija u Dalmaciji. Dokaz toga su brojna priznanja i nagrade koje mjesto dobiva iz godine u godinu. 2007. godine Baška Voda je četvrtu godinu za redom dobila nagradu Plavi Cvijet za najuređenije mjesto. Također je dobila i nagradu Sunčani Cvijet za najuređeniju općinu u županiji.

Tablica I.7: Turistička statistika za Bašku Vodu za period od 1997.-2007. (Izvor: Turistička zajednica Baške Vode)

Broj turista Broj noćenja Vrsta smještaja (% od broja turista)

God.

Strani Domaći Ukupno Strani Domaći Ukupno Hotel Privatno Ostalo

Prosj. borav. (dana)

1997. 44.281 316.453 52,10 30,50% 18,40% 7,1 1998. 41.533 19.316 60.849 303.923 134.066 437.989 51,60 23,70% 24,70% 7,2 1999. 38.096 17.472 55.568 263.807 115.306 379.133 49,95 23,61% 26,44% 6,8 2000. 71.604 14.340 84.944 504.065 96.826 600.891 36,31 31,84% 31,85% 7,0 2001. 71.404 12.663 84.067 518.149 87.295 606.444 30,04 35,79% 34,17% 7,2 2002. 70.479 11.943 82.422 476.977 73.009 549.986 33,38 40,60% 26,02% 6,7 2003. 83.154 11.248 94.402 570.736 69.021 639.757 38,03 38,85% 23,12% 6,8 2004. 77.838 10.225 88.063 528.329 59.147 587.476 38,25 38,19% 23,56% 6,7 2005. 87.789 11.487 99.276 630.896 82.619 713.515 37,57 45,25% 17,18% 7,2 2006 88.314 11.300 99.614 651.969 67.993 719.962 39,10 46,20% 14,70% 7,2 2007. 106.327 10.763 117.090 750.317 71.963 822.280 32,08 52,98% 14,94% 7,0


10

Tablica I.8: Smještajni kapaciteti u općini Baška Voda (Izvor: Divić, 2006.)

Kategorija Naselje/ Vrsta smještaja Broj objekata Broj kreveta 1* 2* 3* 4* 5*

BAŠKA VODA Hoteli i pansioni 14 2.923 47 2.032 279 567 Sobe 1.224 2.730 453 290 1.987 Apartmani/garsonijere 459 1.363 60 102 1.201 Apartmani 208 916 129 162 583 42 Kuće 3 16 4 12 Kampovi 2 3.530 30 2.500 Ostalo 7 314 87 227 Ukupno Baška Voda 1.916 11.790 806 6.090 4.289 609 0 PROMAJNA Hotel 1 100 100 Sobe 377 860 239 86 535 Apartmani/garsonijere 135 401 33 32 336 Apartmani 43 160 16 23 117 4 Kuće 1 5 5 Food International 1 21 21 Ukupno Promajna 587 1.547 288 141 1.014 104 0 KRVAVICA Sobe 91 208 54 30 124 Apartmani/garsonijere 29 85 8 6 71 Apartmani 14 61 6 10 45 Ukupno Krvavica 134 354 68 46 240 BRATUŠ HEP odmaralište 1 40 40 Sobe 73 165 42 24 99 Apartmani/garsonijere 37 115 20 95 Apartmani 20 86 6 25 41 14 Ukupno Bratuš 130 406 88 69 235 14 0 UKUPNO Hoteli i pansioni 15 3.023 47 2.032 279 660 Sobe 1.765 3.963 788 430 2.745 0 0 Apartmani/garsonijere 657 1.964 101 160 1.703 0 0 Apartmani 284 1.218 157 220 781 60 0 Kuće 4 21 0 4 17 0 0 Kampovi 1 3.530 30 3.500 0 0 0 Ostalo 8 375 40 335 Ukupno 2.711 14.094 1.163 6.340 5.860 720 0

1.4.2.2 Plaže u Baškoj Vodi

Jedan od najvažnijih turističkih resursa Hrvatske, a posebice Baške Vode, su plaže. Naime, prirodne plaže u Hrvatskoj su rijetka pojava jer se većina plaža uzduž hrvatske obale sastoji od stjenovitih obala i umjetnih plažnih područja. Makarska rivijera je poznata po nizu prirodnih šljunčanih plaža, što ju čini iznimno privlačnom za turiste.

Općina Baška Voda ima lanac šljunčanih plaža dugih skoro 5 km, ukupne površine 8 km2 (Tablica I.9). Naselje Baška Voda ima tri glavne plaže: Nikolina, Uranija i Podluka-Ikovac. Od ovih triju plaža, plaža Nikolina ima Plavu zastavu od 2005. Analiza u ovom dokumentu odnosi se samo na ove tri glavne plaže (Poglavlje 2).


11

Tablica I.9: Pomorsko dobro s plažama u općini Baška Voda (Izvor: Divić, 2006.)

Javno dobro Naselje i plaža Dužina (m) Površina (m2)

Plaža (m2)

Baška Voda Podluka-Ikovac 570 11.500 7.980 Nikolina 780 21.060 14.700 Uranija 620 10.540 7.400 Baška voda – ukupno 1.970 43.100 30.080 Baško polje 700 21.000 16.800 Dječje selo 1.000 22.000 15.400 Promajna 480 16.800 14.900 Bratuš 300 3.000 2.500 Krvavica2 70 1.400 1.000 Ukupno 4.520 107.300 80.680

1.5 Institucionalni i zakonodavni okvir za turizam i upravljanje obalom

1.5.1 Institucionalni okvir

Hrvatska ima iznimno dugu obalu, ali još uvijek nije uspostavljeno organizirano upravljanje tako važnim prirodnim bogatstvom. Nekoliko ministarstava se bavi rješavanjem pojedinačnih problema vezanih za obalno područje: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture / Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Između ovih ministarstava dolazi do preklapanja nadležnosti, prava i odgovornosti što vodi do pomanjkanja komunikacije te nedostatka korisne i uspješne suradnje između njih.

Trenutno postoji samo jedna institucija za "upravljanje" obalnim područjima, uključujući i plaže. To je mali Odjel za zaštitu mora i tla unutar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPU). Kad je uspostavljen, bio je prvo institucionalno rješenje takve vrste na Mediteranu. Nažalost, umjesto da je bio korišten kao vodeće nacionalno tijelo za obalno upravljanje, ostao je samo još jedan administrativni ured. Njegovi glavni zadaci su:

koordiniranje mjerenja kakvoće mora; predlaganje mjera za poboljšanje stanja obalnih područja i obalnih voda; pripremanje procjena i predlaganje programa za uklanjanje posljedica morskog i obalnog

zagađenja; i sudjelovanje u provođenju MAP-ovog3 programa u Hrvatskoj.

Sektor je trenutačno veoma nisko na hijerarhijskoj ljestvici MZOPU, a uloga mu je uglavnom savjetodavna (Trumbić et al., 2005.). Ova institucija, iako strukturalno nerazvijena, ipak nudi veliki potencijal za integrirano upravljanje obalnim područjima Hrvatske.

Hrvatska je također sjedište Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA) Mediteranskog akcijskog plana Programa Ujedinjenih Naroda za okoliš (UNEP/MAP), koji je osnovan i smješten u Splitu 1979. godine. Iako je njegov program usmjeren na integrirano upravljanje obalnim područjima, njegov utjecaj je u Hrvatskoj vrlo slab.

Hrvatska je poznata kao destinacija "mora, sunca i obale", te su stoga obalna područja ključna za razvoj turizma. Osim isključivo "obalnih", i djelotvorne institucije za upravljanje u turizmu su također važne za upravljanje obalnim resursima. Važan korak u tom smjeru je poduzet na početku 2008., kada se, s novim mandatom Vlade, uspostavilo i Ministarstvo turizma. Naime, u periodu od 2003. do 2007. Ministarstvo turizma je bilo integrirano u veće Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. S obzirom na važnost turizma za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, nepostojanje posebnog Ministarstva turizma je smatrano nedjelotvornim. Sada kad postoji

2 Samo 70 m plaže u Krvavici se nalazi u općini Baška Voda; ostatak je u općini Makarska. 3 Mediterranean Action Plan – Mediteranski akcijski plan.


12

samostalno Ministarstvo turizma otvaraju se nove mogućnosti i prilike za dodatno jačanje efikasnog upravljanja u turizmu u Hrvatskoj. Osim na nacionalnoj razini (preko Ministarstva), bitne odluke se donose na županijskoj i lokalnoj razini (županija i općina) preko vladinih odjela. Konačno, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) je državna turistička organizacija koja je osnovana kako bi promicala i kreirala identitet hrvatskog turizma, te kako bi podizala sveukupnu kakvoću turističke usluge u Hrvatskoj.

1.5.2 Zakonodavni okvir

Najvažniji dokument za upravljanje u turizmu je "Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine" (2003.). Nadalje, Institut za turizam (2007.) je izradio "Studiju održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj". "Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske" je još uvijek u izradi4, ali je pisana potpuno sektorski, ne uzimajući previše u obzir ostale aktivnosti (CRA/PPA, 2007.). Ostali važni dokumenti su: "Master plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije" (2006.) i "Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije" (2006). Pored toga, postoje brojni propisi vezani uz upravljanje u turizmu, ali se uglavnom odnose na određene usluge unutar turističkog sektora.

Zakonodavni okvir za hrvatsko obalno područje je karakteriziran podjelom nadležnosti vezanih za upravljanje kopnom i morem. Nadalje, ne postoje posebne pravne forme vezane uz upravljanje obalnim područjem kao cjelinom. Ipak, postoje neki zakoni i propisi koji se bave određenim specifičnim problemima obalnih područja, ali nisu u skladu jedan s drugim (SDPNERC, 1998.). Zakoni najvažniji za zaštitu obale su: Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, 2007.), Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, 2005.), Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, 2007.) i Zakon o otocima (Narodne novine, 1999.). Zakon o zaštiti okoliša i pripadajući podzakonski akti osiguravaju da se prostorno planiranje provodi imajući u vidu zaštitu okoliša. Postoje brojni propisi koji se odnose na ispuštanje tvari u okoliš, otpad, informacijski sustav za okoliš, plan intervencija u zaštiti okoliša, itd. Možda najvažniji podzakonski akti su Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, 2008.) i Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (Narodne novine, 2008.) što su ključni instrumenti za procjenu utjecaja na okoliš bilo koje planirane aktivnosti koje bi moglo imati utjecaja na prostor. Uredbe definiraju postupak za procjenu utjecaja, uključujući aktivnosti za koje je procjena potrebna. Nadalje, postoje još dva propisa koja bi trebalo uzeti u obzir: Nacionalna strategija zaštite okoliša (Narodne novine, 2002.) i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (Narodne novine, 2002.).

Nijedan se od ovih propisa ne odnosi isključivo na obalno područje (osim Zakona o otocima), već na cjelokupni sustav okoliša u Hrvatskoj. Nedavno (2004.) usvojena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora po prvi put određuje, u geografskom smislu, što je obalno područje (1.000 m kopna i 300 m mora), i kojim će se djelatnostima dati prednost s obzirom na obalnu lokaciju. Zakon o prostornom uređenju i gradnji, ažuriran 2008., uključio je i ovu Uredbu kao svoj sastavni dio.

Ostali propisi važni za upravljanje obalnim područjem su oni vezani za prostorno planiranje. Oni uključuju Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999.), te Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (2007.), Prostorne planove Makarske, Promajne i Baške Vode kao prostorno-planske dokumente relevantne za područje ove Studije.

Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji, slijedeći Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine, 1995.; više nema pravnu valjanost), također određuje i dva glavna tipa plaža: prirodne i uređene plaže. Prema Propisu, prirodna plaža je ona koja ima sve prirodne značajke bez uslužnih objekata. Za razliku od prirodne, uređena plaža je ona koja ima promijenjen prirodni okoliš i pruža osnovne usluge (npr. one vezane za higijenu i sigurnost). Treba naglasiti da hrvatski propisi uređenim tipovima plaža smatraju i stjenovite obale i umjetna plažna područja (kao što su betonirane obale). Međutim, geološki promatrano, samo pješčana i šljunčana obalna područja mogu biti smatrana plažama.

4 Konačno usvajanje se očekuje krajem 2008. godine.


13

Osim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, upravljanje plažnim područjima Hrvatske trenutačno je regulirano pomoću dva glavna dokumenta: Uredba o kakvoći mora za kupanje (Narodne novine, 2008.)5 i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, 2003.). Treba istaknuti da ovi propisi naglašavaju da su plaže javno dobro koje je dostupno svima pod istim uvjetima. Ovaj zaključak treba uzeti posebno u obzir kada se primjenjuju instrumenti za poboljšano upravljanje plažnim područjima, kao što je naplata ulaznice.

Plaže su dio pomorskog dobra. To znači da one ni pod kojim uvjetima ne mogu biti privatno vlasništvo. Ipak, one mogu biti predmetom koncesije. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, 2003.), temeljem Pomorskog zakonika (Narodne novine, 1994.) definira uvjete za davanje koncesija za korištenje pomorskog dobra. Zakon razlikuje koncesije i koncesijska odobrenja. Sukladno tome, u hrvatskom zakonodavnom sustavu postoje dva značajna propisa: Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (Narodne novine, 2004.) i Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (Narodne novine, 2004.). Potonja se odnosi na sve oblike gospodarskih aktivnosti koje se mogu obavljati na obalnom području, kao što je iznajmljivanje suncobrana, ležaljki i raznih rekreacijskih sadržaja, pružanje ugostiteljskih usluga i sl. Koncesijsko odobrenje može biti dodijeljeno na period do 5 godina, temeljem odluke Vijeća za koncesijska odobrenja, osnovanog pri lokalnoj samoupravi zaduženoj za upravljanje pomorskim dobrom. Koncesija je, pak, zakonsko pravo koje omogućuje potpuno ili djelomično isključenje javnog korištenja pomorskog dobra kako bi se ostvarilo gospodarsko korištenje istog. Općenito, koncesije odobrava županijsko vijeće. Međutim, u nekim slučajevima mogu biti odobrene od strane grada/općine ili države. Koncesija se izdaje na rok od 5-99 godina. Da bi postao nositelj koncesije, podnositelj zahtjeva treba biti pravni subjekt. Također, potrebno je da predstavi studiju ekonomske učinkovitosti predložene aktivnosti. Važno je naglasiti da se koncesija na pomorskom dobru može izdati samo za ona pomorska dobra koja su kao takva i uknjižena u svim službenim dokumentima, u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.

Plaže čine vrijedna prirodna staništa te stoga treba uzeti u obzir i Pravilnik o tipovima staništa, kartama staništa, ugroženim i rijetkim tipovima staništa i mjerama za zaštitu tipova staništa (Narodne novine, 2006.), posebno ako se planira neka intervencija na plaži ili s plažom (kao što je, primjerice, nasipanje).

5 Stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine. Do tada je Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama

(Narodne novine, 1996.) pravno obvezujuća.


14

II. Analiza

2.1 Uvod

Jedan od prvih koraka u procesu izrade strategije upravljanja plažama (Poglavlje 3) bila je analiza trenutnog stanja plaža u Baškoj Vodi i njihovog upravljanja. Analiza je provedena tijekom ljeta 2007. putem ankete među turistima (korisnicima plaža) i izravnom procjenom plažnih područja. Rezultati su korišteni kao ulazni podaci za Strateški plan održivog upravljanja plažama.

2.2 Metodologija

Napravljene su tri različite vrste analiza: ispitivanje javnog mnijenja; registracija i ocjena plažnih područja; procjena prihvatnog kapaciteta plaža.

Najprije je provedeno ispitivanje javnog mnijenja na odabranom uzorku korisnika plaža u Baškoj Vodi. Pitani su za mišljenje o okolišu plaža i uvjetima za rekreaciju. Također je izvršena stručna analiza trenutnog stanja plaža. Svako plažno područje je ocijenjeno na temelju kakvoće mora za kupanje, krajobrazne kvalitete, opremljenosti, smeća i sigurnosnih elemenata. Na koncu je izračunat prihvatni kapacitet plaže koji uključuje prostorni, ekološki i društveni prihvatni kapacitet.

Svaka od ovih analiza prikazuje jedan aspekt stanja plaža u Baškoj Vodi. Potpuna ocjena plažnog područja može biti napravljena jedino integriranim pristupom koji uzima u obzir mišljenje korisnika plaža, sadašnje upravljanje plažama i ukupan kapacitet plaža kao sposobnost smještaja najvećeg broja ljudi kojim se neće ugroziti njihova ekološka vrijednost, njihove krajobrazne kvalitete i socio-ekonomska korist. Nadalje, ova analiza uzima u obzir trenutni sustav prostornog planiranja, budući da bi Strateški plan održivog upravljanja plažama trebao biti u potpunosti kompatibilan i u skladu sa županijskim prostornim planom i Prostornim planom Baške Vode.

2.3 Ispitivanje javnog mnijenja

Za potrebe analize plažnih područja Baške Vode korišteni su rezultati dva tipa anketa. Prvi tip je provodila Turistička zajednica Baške Vode, a drugi tim UNEP/MAP u ljeto 2007.

2.3.1 Turističke ankete TZ Baške Vode

Kako bi se analizirala ekonomska i socijalna struktura posjetitelja kao i njihovo mišljenje o kvaliteti turističkog proizvoda, Turistička zajednica Baška Voda svake godine, od 1996. naovamo, provodi istraživanje javnog mnijenja. Istraživanja se vrše u suradnji s lokalnim hotelima i objektima privatnog smještaja, gdje su gosti zamoljeni da ispune i predaju odgovarajući upitnik. Turiste se prvo pita gdje su odsjeli, zašto i kako su došli, kao i koliko su puta posjetili Bašku Vodu. Zatim ih se zamoli da ocijene (na ljestvici od 1 do 5; 1-najlošija, 5-najbolja ocjena) elemente turističke ponude, uglavnom samog mjesta (infrastruktura, prirodna obilježja, pristojnost turističkih djelatnika, itd.) i smještaj (udobnost, čistoća, kvaliteta hrane, gostoljubivost, itd.). Naposlijetku ih se pita o njihovom mišljenju o novčanoj isplativosti, što su najpozitivniji i najnegativniji aspekti turizma u Baškoj Vodi, te planiraju li se ponovno vratiti.

Godine 2006., anketu je ispunilo 186 ispitanika. Uglavnom su dolazili iz Češke Republike (59%), Slovačke (14%) i Njemačke (8%), te Hrvatske (5%), Bosne i Hercegovine (3%). Što se tiče smještaja, 74% ispitanika je odsjelo u privatnom smještaju, a 26% u hotelima. Konačni rezultat ocjene destinacije je bio bolji nego 2005. godine (+0,1). Od 21 elementa turističke ponude, ljepota prirode i krajolika su ocijenjene najbolje. Uređenje okoliša je na sedmom mjestu, čistoća plaža na osmom, a čistoća mora na dvanaestom.

Neki elementi turističke ponude su ocijenjeni bolje nego prethodnih godina, kao npr. sportske aktivnosti na plaži (ocjena 3,7; +1,5%) i čistoća plaže (ocjena 4,3; +0,2%). Od elemenata koji


15

su ocijenjeni lošije nego prethodnih godina treba istaknuti čistoću mora s ocjenom 4,1 što je pad za 0,3% u odnosu na prethodne godine. Najčešće su kritike vezane za promet, nedostatak javnih zahoda, prenapučene plaže, smeće na plažama, itd.

Ipak, uzimajući u obzir da Baška Voda nudi više od 8.000 turističkih kreveta, i da nije korišten strukturirani uzorak za provođenje anketa, treba istaknuti da su ovi rezultati veoma dobar pokazatelj, ali se trebaju uzimati u obzir s određenom rezervom. Oslanjajući se na ove rezultate, unutar UNEP/PAP projekta napravljena je dodatna anketa, usmjerena na mišljenje korisnika plaža. Istraživanja na terenu je provela Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce".

2.3.2 UNEP/PAP ispitivanje javnog mnijenja iz 2007.

Za potrebe UNEP/PAP istraživanja korišteno je sistematsko uzorkovanje. Ovakva vrsta uzorkovanja se često koristi umjesto slučajnog uzorkovanja. Nakon što se izračuna potrebni broj uzoraka, izabere se svaka n-ta osoba (s popisa stanovništva ili neke druge "liste"). Postupak uključuje procjenu potrebnog broja uzoraka i podjelu broja imena na listi sa procijenjenom količinom uzoraka (Mertens, 2005.).

Broj uzoraka je određen na temelju "maksimalnog" broja turista i lokalnog stanovništva na koje bi se moglo naići na plaži u dano vrijeme. Broj je procijenjen na temelju zbroja ukupnog broja ležaja (prijavljenih) u Baškoj Vodi i broja stanovnika. Ukupan broj ciljane populacije je procijenjen na 10.500. S obzirom na raspoloživo vrijeme i sredstva, kao i broj ciljane populacije, odlučeno je uzeti uzorak od 550 ispitanika. Kako bi se uspio doseći taj broj, ispitivači su intervjuirali svaku devetnaestu osobu na plaži (uključujući i ljude u moru, kao i one u kafićima i restoranima na plaži).

Anketa je provedena samo na tri glavne plaže Baške Vode (izostavljajući obližnja mjesta kao što su Promajna, Krvavica, Bratuš i Baško Polje) kao ciljno područje ovog pilot projekta.

Upitnici su pripremljeni na hrvatskom i engleskom jeziku, s ukupno 11 pitanja, bez demografskih pitanja (Prilog I). Pitanja su uglavnom bila zatvorenog tipa, a samo četiri su bila otvorenog tipa. Također, u većini odgovora ispitanici su mogli izabrati više odgovora.

Glavni cilj ankete je bio dobiti uvid u mišljenje korisnika plaža u Baškoj Vodi (lokalnog stanovništva i turista, uključujući i jednodnevne izletnike) o pozitivnim i negativnim aspektima plaža u Baškoj Vodi. Jedan od ciljeva ankete je bilo i otkriti da li bi bili spremni platiti za poboljšanje negativnih aspekata plaža. Na temelju ovih rezultata moguće je izvući neke konkretne mjere za upravljanje.

Ukupno 550 korisnika plaža je dobilo i ispunilo anketu. Od tih 550, 11 ih nije bilo pravilno ispunjeno, tako da je samo 539 moglo biti korišteno za konačnu analizu. Ispitanicima je bilo postavljeno nekoliko jednostavnih demografskih pitanja, kao što su njihov spol, starost i nacionalnost. Od svih ispitanika, 43,4% su bili muškarci, a 56,6% žene. Većina ih je bila stara između 25 i 34 godine (35,6%), a samo 1,1% ih je bilo starije od 65 godina. Struktura ispitanika prema spolu i starosti na tri analizirane plaže Baške Vode je prikazana u tablicama II.1 i II.2.

Tablica II.1: Struktura ispitanika na tri glavne plaže prema spolu

Broj ljudi na plažama Spol

Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno

Muški 63 48 123 234 Ženski 78 55 172 305

Tablica II.2: Struktura ispitanika prema spolu (u postotcima) na analiziranim plažama

Postotak ljudi na plažama Spol Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno

Muški 44,7% 46,6% 41,7% 43,4% Ženski 55,3% 53,4% 58,3% 56,6%


16

Iako je anketa iz 2006. koju je provela Turistička zajednica Baške Vode pokazala da većina turista dolazi iz Češke Republike (59%), Slovačke (14%) i Njemačke (8%), a samo 5% iz Hrvatske i 3% iz Bosne i Hercegovine, preliminarna anketa korisnika plaža (UNEP/PAP) pokazuje da je većina kupača iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine (detaljna analiza nacionalnosti korisnika plaža je prikazana u Tablici II.3).

Takva razlika u rezultatima može biti se objasniti brojnim razlozima: Upitnici (UNEP/PAP) su sastavljeni na engleskom i hrvatskom jeziku. Zbog toga mnogo

gostiju, uglavnom Talijana, nije moglo biti ispitano s obzirom da ne razumiju nijedan od ta dva jezika. To je rezultiralo brojnim odbijanjima sudjelovanja u anketi. Ipak, većina čeških i slovačkih turista se služila upitnicima na hrvatskom jeziku, te se stoga može zaključiti da njihov broj (postotak) na plaži nije značajno drugačiji od onog pokazanog u analizi.

Unutar ankete Turističke zajednice nije bilo jasno definirane metode uzorkovanja, već su ankete ispunjavali ljudi koji su to sami odlučili napraviti. Takvo "uzorkovanje" je često pristrano i može pokazati rezultate koji ne odražavaju stvarnost.

Također, ankete Turističke zajednice su se fokusirale na turiste u prijavljenom smještaju (uglavnom hotelima, apartmanima i prijavljenom privatnom smještaju). Znajući da najmanje 50% privatnog smještaja nije prijavljeno, moguće je da je velik broj hrvatskih i bosanskih gostiju smješten upravo u takvom smještaju i zbog toga nisu zabilježeni unutar ankete Turističke zajednice.

Baška Voda je poznata kao destinacija jednodnevnih izletnika, uglavnom iz Hrvatske i BiH. To može dovesti do zaključka da je razlika u rezultatima između anketa Turističke zajednice i UNEP/PAP-a nastala iz tog razloga (tj. hrvatski i bosanski posjetitelji nisu mogli biti zabilježeni kao gosti jer su zapravo došli na jednodnevni izlet, i nisu odsjeli ni u kakvom smještaju). Ipak, prema anketi UNEP/PAP-a samo (oko) 16% korisnika plaža je došlo na jednodnevni izlet (vidi sljedeća poglavlja). To pokazuje da razlika u rezultatima vjerojatno nije nastala zbog tog razloga. Također, to može biti i pokazatelj da je viđenje Baške Vode kao "jednodnevne destinacije" netočno. Konačno, to ukazuje na potrebu za opsežnijim turističkim istraživanjem (struktura, mišljenje, itd.).

Tablica II.3: Raspodjela korisnika plaža na tri glavne plaže temeljem njihove nacionalnosti

Postotak po nacionalnostima na plažama Nacionalnost Podluka-Ikovac Uranija Nikolina

Austrija 2,1% 1,0% 1,7% BiH 24,8% 18,4% 27,8% Češka 6,4% 20,4% 10,5% Danska 0,0% 0,0% 0,3% Finska 1,4% 1,0% 0,0% Francuska 1,4% 0,0% 0,3% Hrvatska 34,8% 25,2% 28,5% Irska 0,0% 0,0% 0,7% Italija 1,4% 1,0% 2,0% Kanada 0,0% 0,0% 0,3% Mađarska 0,0% 0,0% 0,3% Nizozemska 0,0% 1,0% 1,0% Norveška 0,0% 1,0% 0,3% Njemačka 7,1% 1,0% 7,0% Poljska 2,1% 1,9% 4,1% Rusija 0,7% 1,9% 0,0% SAD 0,7% 0,0% 0,0% Slovačka 4,3% 9,7% 10,5% Slovenija 4,3% 5,8% 2,4% Srbija 5,0% 4,9% 4,4% Švedska 1,4% 1,0% 1,4% Velika Britanija 1,4% 1,0% 0,7% Ukrajina 0,7% 1,0% 0,0% Odbili odgovor 0,0% 0,0% 0,3%


17

Također treba naglasiti da određeni broj turista koji su se predstavili da dolaze iz Njemačke, Nizozemske, Austrije i Švedske su zapravo Hrvati i Bosanci po nacionalnosti, ali žive u tim zemljama.

Iako cilj ankete nije bio istraživanje strukture gostiju i vrste smještaja gdje su odsjeli (jer godišnje ankete koje provodi Turistička zajednica Baške Vode bilježe profil gostiju), ispitanici su bili upitani o smještaju u kojem borave. Cilj tog pitanja je bio odrediti postotak posjetitelja koji su odsjeli u Baškoj Vodi (više od jednog dana), za razliku od onih koji su došli na jednodnevni izlet. Naime, mišljenje je da su sve plaže Makarske rivijere pod velikim pritiskom jednodnevnih posjetitelja koji iskorištavaju prirodna bogatstva (tj. plaže), a ne ostavljaju odgovarajuću ekonomsku naknadu za njihovo korištenje. Važno je istaknuti da je većina ispitanika odgovorila na ovo pitanje, dok su neki odbili. Uzimajući ovo u obzir, kao i odgovore na neka druga pitanja (npr. pitanje 4; vidi Prilog I), može se zaključiti da je 84% ispitanika bilo smješteno u Baškoj Vodi više od jednog dana. Međutim, kao što je već rečeno, da bi se u potpunosti potvrdila ova pretpostavka treba provesti detaljniju anketu.

Prva tri pitanja su bila uvodna, tražeći razloge dolaska u Bašku Vodu. Prema njihovim odgovorima, glavni razlozi dolaska su ljepota prirode (33,3%) i kvaliteta plaža (29,9%). Detaljna analiza je prikazana u tablicama II.4 i II.5. Iz rezultata je očito da su općenito zadovoljni turističkom kvalitetom (81,8%). No, nisu zadovoljni ekonomskom isplativošću (loša kvaliteta usluga, hrana, (ne)ljubaznost osoblja u restoranima, itd.).

Tablica II.4: Razlozi odabira destinacije

Broj ispitanika na plažama 1. Zašto ste izabrali BV kao destinaciju za odmor? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 1a. Dobre rekreacijske aktivnosti 25 30 51 106 1b. Kvaliteta smještaja 21 19 64 104 1c. Gastronomska kvaliteta 19 14 35 68 1d. Kvaliteta plaža 80 55 141 276 1e. Ljepote prirode 86 66 155 307 1f. Ostalo 9 16 36 61

Tablica II.5: Razlozi odabira destinacije (izraženi u postotcima)

Postotak ispitanika na plažama 1. Zašto ste izabrali BV kao destinaciju za odmor? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 1a. Dobre rekreacijske aktivnosti 10,0% 15,0% 10,6% 11,5% 1b. Kvaliteta smještaja 8,8% 9,5% 13,3% 11,3% 1c. Gastronomska kvaliteta 8,0% 7,0% 7,3% 7,4% 1d. Kvaliteta plaža 33,4% 27,5% 29,2% 29,9% 1e. Ljepote prirode 35,9% 33% 32,1% 33,3% 1f. Ostalo 3,9% 8,0% 7,5% 6,6%

Razlog zbog kojeg su posjetitelji izabrali određenu plažu je uglavnom čistoća mora, ali i blizina njihovom smještaju. Detaljnije informacije su prikazane u Tablici II.6.

Tablica II.6: Razlozi odabira određene plaže

Postotak ispitanika na plažama 4. Zašto ste došli na ovu plažu? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno

4a. Dobra ponuda rekreacijskih sadržaja 15,5% 16,2% 15,1% 15,4% 4b. Blizina hotela/smještaja 29,6% 24,5% 30,7% 29,2% 4c. Čisto more 46,5% 49,7% 45,6% 46,6% 4d. Pogodno parkiranje 2,8% 1,8% 3,0% 2,7% 4e. Sigurnost 2,3% 4,2% 4,8% 4,1% 4f. Ostalo 3,3% 3,6% 0,8% 2,0%

Općenito, ispitanici su bili zadovoljni kvalitetom okoliša plaža. Međutim, 10% ispitanika nije bilo zadovoljno. To je uglavnom zbog nedostatka drveća i prirodnog hlada, smeća na plaži (opušci), itd. Tablica II.7 sadrži detaljnije informacije.


18

Tablica II.7: Zadovoljstvo kvalitetom okoliša plaža

Postotak ispitanika na plažama 5. Jeste li zadovoljni kvalitetom okoliša plaža? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 5a. Veoma zadovoljni 37,6% 18,4% 24,0% 26,5% 5b. Zadovoljni 56,0% 57,3% 62,0% 59,6% 5c. Nezadovoljni 2,9% 16,5% 8,5% 8,5% 5d. Veoma nezadovoljni 3,9% 1,4% 1,5% 5e. Ravnodušni 3,5% 3,9% 4,1% 3,9%

Slično tomu, ispitanici su bili uglavnom zadovoljni sadržajima na plaži (75,9%). Ipak, kao ključne probleme naglasili su premalo javnih zahoda i tuševa. Problem prenapučenosti nije posebno istraživan. Iako su kupači to mogli istaknuti kao problem u pitanju br. 8, samo nekoliko ih je to doista i učinilo. Ako su to i spomenuli, onda su to učinili u kontekstu neodgovarajućeg smještaja ležaljki na plažama (npr. preblizu su moru). Detaljnije informacije se nalaze u Tablici II.8.

Tablica II.8: Zadovoljstvo kvalitetom plažnih sadržaja

Postotak ispitanika na plažama 7. Jeste li zadovoljni kvalitetom plažnih sadržaja? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 7a. Veoma zadovoljni 25,6% 18,4% 17,0% 19,5% 7b. Zadovoljni 46,8% 57,3% 60,7% 56,4% 7c. Nezadovoljni 15,6% 10,7% 11,5% 12,4% 7d. Veoma nezadovoljni 3,5% 4,9% 1,7% 2,8% 7e. Ravnodušni 8,5% 8,7% 9,1% 8,9%

Iako je većina kupača izjavila da su zadovoljni okolišem i uvjetima za rekreaciju na plaži, više od 60% (62,5%) ih je izjavilo da bi bili voljni platiti za poboljšanje kvalitete plažnog područja (Tablica II.9). To pokazuje, da iako tvrde da su zadovoljni, ipak postoje neke stvari kojima nisu u potpunosti zadovoljni. Uglavnom su zainteresirani za poboljšanje sanitarnih uvjeta, prirodnog okoliša i čistoće plaža (Tablica II.10).

Tablica II.9: Spremnost plaćanja za poboljšanje stanja na plažama

Postotak ispitanika na plažama 9. Jeste li voljni platiti za poboljšanje stanja plaža? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 9a. Da, pristojbu za ulazak 15,6% 15,5% 12,2% 13,7% 9b. Da, za obavezno korištenje sadržaja 9,9% 12,6% 13,2% 12,3% 9c. Da, za korištenje sadržaja po želji 29,1% 34.0% 27,1% 28,9% 9d. Da, za dodatnu (višu) naknadu za parkiranje

9,2% 4,9% 7,8% 7,6%

9e. Ne 36,2% 33% 39,7% 37,5%

Tablica II.10: Vrsta poboljšanja na plaži za koje su korisnici voljni platiti

Postotak ispitanika na plažama 10. Za koju vrstu poboljšanja ste voljni platiti? Podluka-Ikovac Uranija Nikolina Ukupno 10a. Sakupljanje smeća 22,8% 26,9% 26,3% 25,5% 10b. Prirodni okoliš 25,0% 34,6% 26,7% 27,9% 10c. Povećani broj spasilaca 14,7% 5,8% 16,0% 13,5% 10d. Poboljšanje sanitarnih sadržaja 36,8% 29,8% 30,2% 31,9% 10e. Ostalo 0,7% 2,9% 0,8% 1,2%

Kada se govori o načinu plaćanja za takvo poboljšanje, može se zaključiti da je dodatno plaćanje za korištenje sadržaja opcija koju preferiraju kupači u Baškoj Vodi (28,9%), dok je dodatna pristojba za parkiranje najnepoželjnija opcija (7,6%).

Samo mali broj ispitanika je odgovorio na pitanje "koliko su voljni platiti". To je variralo od 2 do 200 kuna. Ipak, većina odgovora je bila između deset i petnaest kuna dnevno.

Međutim, da bi se uzelo u obzir uvođenje bilo kakvih ekonomskih instrumenata treba provesti detaljnije ispitivanje mišljenja gostiju i njihove spremnosti da plate.


19

2.4 Upravljanje plažama

Plaža je od primarne važnosti za većinu turista. Ovaj komentar se pokazao istinitim i u dokumentima koje su pisali brojni autori (CC, 1987., 1993.; CCW, 1996., 2001.). Plaže "dovode" turiste, tj. novac.

Na primjer, Houston (1995., 1996., 2002.) je istaknuo da se na Miami Beachu potroši oko 70 milijuna dolara na nasipanje plaže, koja, za uzvrat, donosi 2 milijarde dolara godišnje samo od stranih turista. Slično tome, Micallef et al. (2001.) su izračunali da će nasipanje pijeska na plaži zaljeva Sv. Georga (otok Malta, Malta) donijeti porast vrijednosti obližnjeg javnog dobra od 13%, i povećanje vrijednosti hotelskih dobara od 1%. Prevedeno na jezik novca, to je povećanje vrijednosti lokalnih dobara do 6 milijuna dolara.

Izračunato je da bi plaže u SAD-u mogle biti zaslužne za godišnji prihod od 170 milijardi dolara. Slično tome, bruto zarada od plažnog i rekreacijskog turizma je procijenjena na oko 637 milijuna dolara ili 57% ukupne bruto zarade od turizma i rekreacije na obali New South Walesa (James, 2000.).

Španjolska je jedna od najvažnijih turističkih destinacija na Mediteranu i u svijetu. Godine 2003., turizam je činio 11,4% španjolskog BDP-a. Uzimajući u obzir da je turistički koncept u Španjolskoj još uvijek orijentiran prema modelu "more, sunce i pijesak"6, može se zaključiti da plaže spadaju među najvažnija bogatstva te zemlje. Naime, plažni turizam u Španjolskoj je odgovoran za približno 74% stranog turizma (Yepes, 1998. u Silva et al., 2007.). Isti zaključak se može izvesti i za Hrvatsku.

Velika važnost koju ljudi daju plažama odražava se u ubrzanoj urbanizaciji tih područja, tako da preko 70% svjetskog stanovništva živi u obalnim područjima (Nelson et al.,2000.). U regiji Auckland, na Novom Zelandu, smatraju da plaže daju najvažniji doprinos kvaliteti života (Forsyte Research, 2000.). Houston (2002., str. 6) je zaključio da su "promet i turizam u Americi najveće gospodarske grane koje zapošljavaju najviše ljudi i donose najveći profit, dok su plaže najvažniji faktor u prometu i turizmu".

S povećanom potražnjom za mogućnostima za odmor, okoliš plaža ima velik utjecaj u svakoj društvenoj ocjeni uvjeta za rekreaciju na obali, koju se često smatra sigurnom sredinom u kojoj može uživati široki spektar društva (posjeti odraslih i djece koji dolaze individualno, u parovima, s obitelji, strani posjetitelji i lokalno stanovništvo).

Po definiciji, upravljanje plažama "teži zadržavanju ili poboljšavanju plaže kao rekreativnog resursa i kao sredstvo zaštite obale, istovremeno osiguravajući sadržaje koji zadovoljavaju potrebe onih koji koriste plaže" (Bird, 1996., str. 212.). U tom kontekstu, dobro upravljanje plažama može se smatrati učinkovitim korištenjem sve vrjednijeg (socio-ekonomskog i ekološkog) nacionalnog resursa, s naglaskom na rekreaciji. Također može voditi i stimuliranju stranog turizma, povećanju kvalitete lokalnih mogućnosti za rekreaciju, i poboljšanju obližnjih naselja (Micallef i Williams, 2002.). S druge strane, Simm et al., (1995.) su opisali upravljanje plažama kao proces upravljanja plažom na način da se osigura zaštita prirode, održavanje plaže, javnih dobara i industrijskih ciljeva, unutar raspoloživih financijskih sredstava. Ova definicija je odraz važnosti održivog upravljanja koje osigurava učinkovito korištenje sve vrjednijeg (prirodnog i socio-ekonomskog) nacionalnog resursa.

U praksi, može se reći da se upravljanje plažama bavi socio-ekonomskim i ekološkim pitanjima (Breton i Esteban, 1995.,), kao i tehničkim aspektima koji se odnose na dinamiku sedimenta (US Army Corps of Engineers, 1984.; Carter, 1988.; CIRIA, 1996.; Bird, 1996.). Postupci ocjenjivanja plaža (npr. Chaverri, 1989.; Williams i Morgan, 1995.) i sustavi priznanja (npr. Plava Zastava, pristupljeno 2007.; Nagrada Zelena obala – Nelson & Botterill, 2002.) obično su usmjereni na jedan ili samo nekoliko elemenata od interesa za kupače, ili potpuno zanemaruju prirodu različitih tipova plaža i zahtjeve kojima bi trebao udovoljiti pojedini tip plaže. Kada govorimo o sustavima priznanja vrijedno je spomenuti "značaj" europske Plave zastave u Hrvatskoj. Godine 2005. ovo priznanje je dobilo 80 plaža. Te plaže su promovirane kao "plaže s najvišim sigurnosnim, ekološkim i turističkim standardima" (HCK, pristupljeno 2006.). Međutim, pokazalo se da plaže sa

6 Sea, sun and sand.


20

Plavom zastavom nisu uvijek najčišće, najsigurnije i s najboljom kakvoćom vode. Na primjer, plaža "Laguna" u sjevernom dijelu Hrvatske ima Plavu zastavu, ali kakvoća vode na tom mjestu je, tijekom nekoliko kontrola u 2005. godini, označena kao narančasto/crvena7 prema Direktivi EU o vodi za kupanje (CEC. 1976.).

Priznanja plažama se koriste kao propagandno sredstvo širom svijeta, ali informacije o tome koliko je javnost upoznata s njima su oskudne. Istraživanja provedena u nekoliko poznatih odmarališta u Velikoj Britaniji, kao što su Barry i Weston-super-Mare, pokazala su da iako kupači smatraju ta priznanja važnim parametrom kod odabira plaže (72% od ukupno 700 ispitanika), samo 18,6% korisnika plaže razumije što zastava koja vijori na plaži predstavlja (npr. Plava zastava), dok je 16,9% kupača ispitanih na plažama u Walesu mislilo da je to znak za opasnost (Nelson et al., 2000.).

Na temelju subjektivnog iskustva skupljenog kroz razgovor s kupačima tijekom rada na terenu 2005./2006. pokazalo se da u Hrvatskoj ni stanovnici ni turisti nisu bili svjesni zastave niti njezinog značenja. Ne postoje objektivni podaci koji bi podržali ovu pretpostavku, te stoga treba provesti dodatna istraživanja u Hrvatskoj.

2.4.1 Sustav ocjenjivanja kupališnih područja – BARE

Ponavljane ankete su pokazale da je pet faktora iznimno važno u određivanju uspješnog odmora na plaži (Micallef i Williams, 2002.). To su: sigurnost, kakvoća vode, sadržaji, krajolik, i smeće. Novi sustav za ocjenu plaža (nastao 2001.) BARE (Bathing Area Registration and Evaluation) slijedi ove podatke i ocjenjuje plažna područja prema gore navedenih pet parametara (Micallef et al., 1999.; 2004.; Micallef i Williams, 2002,) koji se različito primjenjuju na različite tipove plaža (Prilog II; na engleskom).

BARE sistem klasificira plaže u 5 osnovnih kategorija na temelju njihove pristupačnosti i obalnog krajolika: udaljena, ruralna, mjesna, gradska plažna područja, te plažna područja turističkih kompleksa:

udaljene plaže nisu lako dostupne, daleko su od urbanih područja i uglavnom nemaju nikakve sadržaje niti zgrade u blizini (max. 0-5);

ruralne plaže nalaze se daleko od urbanih područja; nisu dostupne javnim prijevozom, nemaju sadržaja, manji objekti mogu biti prisutni (1-10), ali ne i kuće za stanovanje;

mjesne plaže su smještene izvan urbanih područja, ali su spojene s manjim naseljima; toaleti, tuševi i/ili neki drugi sadržaji mogu biti prisutni na plaži;

gradske plaže se nalaze u gradovima i imaju različite plažne sadržaje; plaže turističkih kompleksa su uglavnom smještene u sklopu hotelskog područja (ili

nekog drugog turističkog objekta, resorta) ili njima upravlja određeni hotel; njima se uglavnom koriste hotelski gosti; glavna značajka su im brojni sadržaji.

Ovisno o tipu plaže, primjenjuju se različiti parametri, između pet gore navedenih. Naime, za plažna područja turističkih kompleksa (resorta), gradova i naselja primjenjuje se svih pet parametara, dok se za ruralna i udaljena plažna područja primjenjuju samo kakvoća vode, krajolik i smeće. Nadalje, hijerarhija među parametrima zavisi direktno od tipa plaža: za plaže turističkih kompleksa prva tri parametra se smatraju najvažnijima, dok na udaljenim plažama krajolik i smeće imaju prednost. Izbor i prioritet parametara koji su uzeti u obzir za klasifikacijski sustav plažnih područja potvrđeni su kroz rezultate analize stručne literature koja se odnosi na smjernice za upravljanje plažama i stavove korisnika plaža izražene putem upitnika i anketa za ocjenjivanje plaža (n.pr. Chaverri, 1989.; Morgan et al., 1993; Williams & Morgan, 1995; Morgan et al., 1996; Williams & Davies, 1999; Micallef et al., 1999.; Williams et al., 2000.; Ergin et al., 2004.).

Sigurnosni parametri su analizirani koristeći kontrolne liste koje se odnose na prisustvo/nedostatak spasilaca, fiksnu sigurnosnu opremu, mjesto za prvu pomoć, upozorenja o sigurnosti plivanja, plutače koje označavaju granicu između zona za kupače i plovila, te sigurno kupališno okružje.

7 Žuto, prema hrvatskoj Uredbi.


21

Kakvoća vode BARE se ocjenjivala na temelju rezultata nacionalne kontrole kakvoće vode za kupanje. Taj način ocjenjivanja se primjenjuje samo za plaže u turističkim kompleksima, gradovima i naseljima. Za ruralna i udaljena plažna područja koristi se tzv. vizualno ocjenjivanje.

Za bilježenje sadržaja plažnih područja koriste se kontrolne liste za određivanje prisutnosti i broja sanitarnih, ugostiteljskih i rekreacijskih sadržaja kao što su zahodi, tuševi, suncobrani, ležaljke, kabine za presvlačenje, kante za otpatke, restorani, kafići, sportski sadržaji i slično. Adekvatnost tih sadržaja treba odrediti s obzirom na prihvatni kapacitet plaže i napučenost. Međutim, budući da je prihvatni kapacitet plaže složen problem, oko toga nije lako postići konsenzus (da Silva, 2002.).

Obalni krajolik uključuje procjenu i ocjenjivanje 26 parametara vezanih za obalu, od kojih je svaki podijeljen u 5 kategorija. Ukupna ocjena krajolika se izračunava na temelju ocjene svih 26 parametara.

Čistoća plaže se bilježi i ocjenjuje prema EA/NALG protokolu (2000.) što uključuje pregled pojasa od 100 m plaže (50 m sa svake strane od pristupne točke), kojim se procjenjuje količina smeća u području između linije vode za vrijeme plime i zaleđa plaže. Količina smeća se mjeri po sljedećim kategorijama: kanalizacijsko smeće (toaletni papir, ljudske fekalije, kondomi, proizvodi za intimnu higijenu, štapići za uši), veliko smeće (npr. komadi namještaja, kolica za kupovinu, bicikli, gume, itd.), generalno smeće (limenke, ambalaža, kutije cigareta, itd.), opasno smeće (medicinski otpad, lomljeno staklo, oštri predmeti, mrtve životinje i drugi štetni proizvodi kao što je municija, baklje i slično), nakupine smeća, nafta (i naftne prerađevine) i prisutnost fekalija.

Svaka od 5 komponenti BARE-a je ocijenjena na skali od A-D (pri čemu A predstavlja najbolju kvalitetu, D najlošiju). Uzimajući u obzir tip plaže i spomenute kriterije za pojedinačne komponente, plaža se ocjenjuje na skali od 1 do 5 zvjezdica (1 zvjezdica predstavlja najlošiju kvalitetu plažnog područja, 5 zvjezdica predstavlja najbolju kvalitetu plažnog područja).

Sustav BARE se primjenjuje u Hrvatskoj od 2003. Prvo probno ocjenjivanje su napravili WWF i udruga za okoliš "Sunce" u proljeće 2003., nakon čega je uslijedilo dodatno istraživanje koje je proveo PPA/CRA. Od svibnja 2005. do studenog 2006., "Sunce" je, temeljem projekta EU, ocjenjivalo plaže duž cijele hrvatske obale. Ukupno je ocijenjeno 240 plaža kako bi se utvrdilo opće stanje plažnih područja Hrvatske. Kao rezultat te studije predloženo je da se uvede princip održivosti u program upravljanja plažama, budući da dobro strukturirano ocjenjivanje plaža izravno doprinosi održivom razvitku plažnih resursa.

Metodologiju je prepoznalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, te ju je uključilo u svoju godišnju publikaciju o kakvoći mora za kupanje u Hrvatskoj (MZOPU, 2007.).

2.4.1.1 Primjena BARE metodologije u Baškoj Vodi

Tijekom ljeta 2007., BARE metodologija je primijenjena na plažna područja Baške Vode: Uranija (Južna plaža II), Nikolina i Podluka-Ikovac (Zapadna plaža). Općina Baška Voda uključuje i druga plažna područja u naseljima Promajna, Bratuš, Krvavica i Baško Polje, no ta plažna područja nisu bila uključena u istraživanje već samo ona plažna područja koja izravno gravitiraju mjestu Baška Voda.

Anketa je provedena u razdoblju od srpnja do rujna 2007. Najprije je izvršena brza procjena na početku srpnja kada je napravljen brzi pregled položaja, sastava plaže i ključnih problema. Detaljno istraživanje je napravljeno 5. kolovoza (nedjelja i državni praznik) što se smatra špicom sezone. Međutim, vremenski uvjeti nisu bili pogodni, stoga su se dodatna istraživanja provela 7. kolovoza i početkom rujna.

Kod procjenjivanja kvalitete plaže, prvo su prikupljene neke temeljne informacije. One su uključile tip plaže, duljinu, širinu, oblik i nagib plaže, obilježja sedimenta na plaži i vrstu obale, pristup plaži, znakove erozije, napučenost plaže, glavnu upotrebu plaže i prisustvo utvrđenih osjetljivih područja unutar plažnog područja. Zatim su prikupljene informacije vezane uz 5 faktora ocjenjivanja. Treba istaknuti da su informacije vezane za kakvoću morske vode uključivale sveukupne rezultate kontrole kakvoće morske vode za kupanje koju je provelo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 2006. godine. Ti su se rezultati koristili jer ukupni rezultati za 2007. još nisu bili objavljeni u vrijeme kada se provodio i završavao pilot


22

projekt. Pojedinačni rezultati kontrole iz 2007. nisu se mogli uzeti u obzir jer ne bi dali cijeli spektar rezultata kakvoće vode unutar sezone kupanja.

Iako se Baška Voda ne smatra gradom već općinom8, sve plaže Baške Vode koje su procjenjivane smatrane su urbanim plažama, i to zbog činjenice da tim plažama gravitira više od 10.000 ljudi. To traži visoku kvalitetu održavanja plaža, odgovarajuće sadržaje, sigurnost i kakvoću vode koja se očekuje na urbanim plažama. Nadalje, urbane plaže su uglavnom smještene u blizini marine i trgovačkog centra. Budući da se ovi elementi mogu pronaći u Baškoj Vodi, njezine plaže se mogu smatrati urbanima.

2.4.1.2 Rezultati

Uranija je najjužnija plaža Baške Vode. Proteže se sve do granice s Baškim Poljem. Kao što je navedeno u prethodnom paragrafu, Uranija se može smatrati urbanom plažom.

Kao i ostale plaže Baške Vode, Uranija je prirodna plaža, duga 620 m s prosječnom širinom od 12 m9. Po geološkom sastavu to je uglavnom šljunčana plaža sa otprilike 30% pošumljene i 70% urbanizirane pozadine. Ima nekih tragova erozije na plaži, no nema novijih zabilješki ili karata erozije koja bi pomogle da se ovaj problem pravilno procijeni i ublaži.

Po sigurnosnim parametrima, Uranija ima siguran okoliš koji uključuje mali nagib plaže, visinu valova manju od 0,5 m tijekom barem 80% sezone kupanja i odsustvo jakih struja (izvan olujnih nevremena). Također ima razgraničenje između zona za kupače i plovila, ali nema spasilaca, fiksne sigurnosne opreme i informacijskih tabli (kao npr. o prisustvu struja, rezultatima kontrole kakvoće vode, itd.). To je rezultiralo konačnom ocjenom C za sigurnost.

Kakvoća vode (B) je u skladu s kontrolom koju je provelo Ministarstvo 2006. godine, čiji je sveukupni rezultat bio "zelena kakvoća", što odgovara moru dobre kakvoće za kupanje (MZOPUG, 2007.).

Ocijenjeni uslužni sadržaji uključuju i smještaj u plažnim područjima (što se odnosi na plažu i sve u promjeru 500m od plaže), toalete, tuševe, slavine s pitkom vodom, restorane, bistroe i kafiće na plaži i u plažnom području, kante za otpatke, ležaljke i suncobrane, sadržaje za vodene i ostale sportove, mogućnost parkiranja i neke druge elemente kao što pristup plaži za invalidska kolica, itd. Tri su hotela u blizini plaže (aparthotel "Milenij", hotel "Hrvatska" i hotelski kompleks "Uranija"). Aparthotel Milenij ima 4 zvjezdice, a preostala dva samo 2 zvjezdice. Osim ovih hotela postoji veliki broj objekata privatnog smještaja (apartmani, sobe, pansioni). Na plaži dugoj 620 metara nalaze se samo dva toaleta. Od ta dva, jedan je bio vrlo loše održavan dok drugi nije bio u funkciji u vrijeme kada je procjena vršena. Udaljenost između ta dva toaleta je oko 400 m, što se smatra neprikladnim (prema nekim studijama ljudi nisu voljni hodati više od 250 metara na plaži, da Silva, 2002.). Na ovoj se plaži nalaze dva tuša, od kojih jedan nije radio, a drugi je imao relativno slab pritisak, dok slavina s pitkom vodom nije bilo. Dva kafića se nalaze na ovoj plaži, ali nema restorana. Duž plaže su postavljene brojne kante za smeće koje se redovito prazne. Na plaži postoji mogućnost iznajmljivanja plastičnih ležaljki, ali nije određena udaljenost između njih. Na ovoj plaži nalazi se i nekoliko svlačionica. Ponuda sadržaja za vodene sportove se svodi na nekoliko aktivnosti vezanih uz "glisiranje" (tj. "banana", kolut i skijanje na vodi), a može se iznajmiti i jet ski. Jedini drugi sportski sadržaj je teren za odbojku. Parking ne odgovara potrebama ove plaže: nema uređenog parkirališta u blizini, i postoji svega 150 parkirališnih mjesta uzduž same plaže. Treba naglasiti da je ova plaža "prijatelj pasa", to jest, psima je dozvoljen pristup na plažu. To je jedna od rijetkih komparativnih prednosti ove plaže, jer vrlo malo plaža (posebice u turističkim odredištima uzduž dalmatinske obale) imaju ovu mogućnost. Uglavnom zbog loših sanitarnih uvjeta na plaži (neadekvatni toaleti i tuševi) i malo ponuđenih sportskih sadržaja, ukupna ocjena za uslužne sadržaj na plaži Uranija je C.

8 Da bi naselje bilo smatrano gradom treba imati najmanje 5000 stanovnika, dok cijela općina Baška Voda ima 2.924

stanovnika, a samo naselje ima 2.045 stanovnika (DZS, 2001.). 9 Različiti dokumenti pokazuju različite vrijednosti duljine i širine svih plaža u Baškoj Vodi. Zbog razlika u plimi i oseki u

različitim godišnjim dobima, preporuča se korištenje orto-foto snimki (ili nekog drugog instrumenta) za zimski i ljetni period da bi se mogle analizirati razlike u površini te definirati točne vrijednosti. Također se preporuča korištenje ljetnih rezultata kao reference (kad je površina uglavnom manja).


23

Obalni krajolik je ocijenjen kao vrhunske kvalitete jer je plaža smještena u relativno prirodnom okružju bez većeg utjecaja izgradnje, ima čisto plavo more, nema vidljivih kanalizacijskih ispusta i samo je nekoliko razbacanih komada smeća uočeno na plaži. To je rezultiralo konačnom ocjenom A za krajobraz.

(Ne)čistoća plaže je procijenjena primjenom Protokola EA/NALG 2000 koji uključuje 6 kategorija smeća: prljavština vezana za kanalizaciju, krupni otpad, uobičajeno smeće, štetni otpad, naplavine, nafta i fekalije. Na plaži nije bilo skoro nijedne kategorije otpada ili su iste bile u granicama "najveće kvalitete", osim štetnog otpada. Naime, na plaži su nađeni brojni komadi razbijenog stakla što je rezultiralo konačnom ocjenom B za čistoću.

Uzimajući u obzir sve ove parametre (C za sigurnost, B za kakvoću vode, C za sadržaje, A za krajobraz i B za čistoću) konačna ocjena plaže Uranija je 3 zvjezdice.

Nikolina je centralna plaža Baške Vode. To je najdulja i najšira plaža (780 m duga s prosječnom širinom od 18,8 m)10, te zbog toga privlači većinu kupača. Kao i ostale, smatra se urbanom plažom. Osim toga, Nikolina je jedina plaža u Baškoj Vodi kojoj je do sada dodijeljena Plava zastava.

Nikolina je prirodna, uglavnom šljunčana plaža s malo pijeska. Njeno zaleđe je dijelom šumovito a dijelom urbanizirano (ceste, restorani i smještajni kapaciteti). Nisu zabilježeni tragovi erozije. Međutim, bit će potrebno napraviti posebnu studiju da bi se moglo na odgovarajući način pristupiti problemu erozije duž hrvatske obale.

Plaža ima sigurno okružje koje uključuje mali nagib plaže, visinu valova manju od 0,5 m tijekom barem 80% sezone kupanja, i odsustvo jakih struja (izvan olujnih nevremena). Također ima razgraničenje između zona za kupače i plovila, kao i spasilačku službu. Međutim, važno je istaknuti da u jednoj situaciji tijekom procjene u kolovozu 2007. (5. kolovoza), u gotovo olujnim vremenskim uvjetima (vrlo jaka bura) spasioci nisu bili prisutni na plaži iako se moglo nabrojiti oko 750 kupača. Ovaj problem traži detaljniju obradu kako bi se odredilo čija je odgovornost da spasioci (kao najveći faktor sigurnosti) nisu bili prisutni iako su uvjeti za kupanje bili daleko od sigurnih. Nije bilo ni fiksne sigurnosne opreme kao ni potrebnih informativnih napomena. Treba istaknuti da su plaže s Plavom zastavom dužne redovito stavljati rezultate kontrole kakvoće vode na informacijsku ploču. Ti su kontrolni rezultati za plažu Nikolina izostali. Sagledavajući sve elemente (i ignorirajući činjenicu da su 5. kolovoza spasioci bili odsutni, jer se to može smatrati iznimkom), konačna ocjena za sigurnost je bila B.

Kao i za plažu Uranija, konačni rezultat kakvoće vode (B) je u skladu s kontrolom koju je provelo Ministarstvo 2006. godine, čiji je sveukupni rezultat bio "zelena kakvoća", što odgovara moru dobre kakvoće za kupanje (MZOPUG, 2007.).

U ocjenjivanju sadržaja uočeno je da prema plaži gravitiraju 4 hotela (hotel "Slavija", hotel "Villa Bacchus", hotel "Gađa" i hotel "Horizont"). Hoteli "Villa Bacchus" i "Horizont" imaju 4 zvjezdice, "Gađa" 3, a "Slavija" 2. Tu su također i brojni privatni apartmani, sobe i pansioni. Na ovoj plaži se nalaze dva javna zahoda plus jedan za invalide. Nadalje, postoje i dva zahoda u sklopu dva plažna kafića/restorana. Iako su ti zahodi relativno dobro održavani, s obzirom na dužinu i broj ljudi na plaži, njihov broj je nedovoljan. Ovaj zaključak odgovara i rezultatima ankete provedene među korisnicima plaže iz 2007. (Poglavlje 2.3.2). Na plaži je 9 tuševa, međusobno udaljenih oko 50 m. Relativno dobro su održavani, no nema slavina s pitkom vodom. Na plaži se mogu naći 4 restorana i 2 kafića. Ima mnogo kanti za smeće i sve se redovito prazne. Nadalje, postoje i kante za odvojeno prikupljanje smeća. Postoji mogućnost unajmljivanja plastičnih ležaljki i suncobrana. Duž plaže su raspoređene brojne svlačionice. Ponuđeno je samo nekoliko sadržaja za vodene sportove, tj. gliseri i pedaline. Međutim, izvan plaže postoji mogućnost za ronjenje, parasailing i jet skiing. Ipak, ti elementi se ne mogu smatrati plažnim sadržajima i to je utjecalo na konačnu ocjenu. Kao plaža s Plavom zastavom, Nikolina bi morala imati pristup za invalidska kolica, no toga na ovoj plaži nema. U blizini postoji parkiralište, ali njegov kapacitet je ograničen na samo (otprilike) 300 automobila. Uglavnom zbog ograničenog broja ponuđenih sportskih sadržaja, konačna ocjena sadržaja na plaži Nikolina je C.

10 Potrebna dodatna mjerenja za utvrđivanje točnih vrijednosti; vidi prethodnu fusnotu.


24

Iako je krajolik plaže Nikolina veoma sličan onome na plaži Urania, okružje Nikoline je rezultiralo ocjenom B. To je uglavnom zbog činjenice da je utjecaj neatraktivne izgradnje puno veći (vidljiviji) nego na prethodnoj plaži.

Čistoća plaže je ocjenjivana primjenjujući protokol EA/NALG 2000 i, slično prethodnoj plaži, pronađeno je nekoliko komada razbijenog stakla. Uobičajeni otpad je uglavnom odsutan. Međutim, uočeni su brojni opušci. Iako je konačna ocjena za čistoću B, posebna pozornost treba biti posvećena rješavanju problema opušaka na plaži.

Uzimajući u obzir sve ove faktore (B za sigurnost, B za kakvoću vode, C za sadržaje, B za krajobraz i B za čistoću) konačna ocjena plaže Nikolina je 3 zvjezdice.

Plaža Podluka-Ikovac, poznata i kao zapadna plaža, duga je 570 m s prosječnom širinom od 14 m11. Međutim, treba naglasiti da je na nekim mjestima plaža široka svega nekoliko metara. To je uglavnom šljunčana plaža s malo pijeska u tragovima. Zaleđe plaže je 30% šumovito, a ostatak je urbaniziran. Kao i kod ostalih plaža u Baškoj Vodi, uglavnom se koristi za kupanje i sunčanje. Slijedeći ista objašnjenja kao i za ostale plaže, može se zaključiti da je Podluka-Ikovac također urbana plaža.

Plaža ima siguran okoliš za kupanje koji uključuje mali nagib plaže, visinu valova manju od 0,5 m tijekom bar 80% sezone kupanja i odsustvo jakih struja (izvan olujnih nevremena). Također ima razgraničenje između zona za kupače i plovila, ali nema spasioca, fiksne sigurnosne opreme i informacijskih tabli. To je rezultiralo konačnom ocjenom C za sigurnost.

Kakvoća vode 2006. godine (temeljem rezultata Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva) je ocijenjena "zelenom kvalitetom" što odgovara "dobroj kvaliteti vode za kupanje" (MZOPUG, 2007.). Stoga je konačna ocjena za kakvoću vode unutar BARE-a bila B.

Pokazalo se da se u blizini plaže nalaze dva hotela s 3 zvjezdice ("Dubravka" i "Berulija"), kao i nekoliko pansiona. Na plaži je samo jedan javni WC koji nije radio. Međutim, kupači mogu koristiti WC u sklopu restorana koji se nalazi unutar plažnog područja. Duž plaže su raspoređene brojne kante za smeće koje se redovito prazne. Na plaži postoji mogućnost unajmljivanja plastičnih ležaljki i suncobrana, a ima i nekoliko kabina za presvlačenje. Od sadržaja za vodene sportove mogu se unajmiti jet ski, pedaline/kajaci, te se nudi parasailing. Postoji i malo dječje igralište, ali nije visoke kvalitete. Parkiranje je moguće uzduž plaže, ali to se ne može smatrati potpuno adekvatnim. Uglavnom zbog izrazito loših sanitarnih uvjeta na plaži (neadekvatni zahodi i tuševi) konačna ocjena za sadržaje plaže Podluka-Ikovac je bila C.

Za razliku od ostale dvije plaže, krajolik plaže Podluka-Ikovac je ocijenjen s C, uglavnom zbog snažnog vizualnog utjecaja neatraktivne izgradnje na krajolik plaže i veoma malo prisutne vegetacije.

Smeća nije bilo, što je rezultiralo ocjenom A za čistoću.

Uzimajući u obzir sve gore navedene faktore (C za sigurnost, B za kakvoću vode, C za sadržaje, C za krajolik i A za čistoću) konačna ocjena za plažu Podluka-Ikovac je 3 zvjezdice.

Kao što je vidljivo iz prethodnih analiza, sve tri ocjenjene plaže su postigle tri zvjezdice. Međutim, postoji velika razlika između njih. Dok su za neke za brzo poboljšanje općeg stanja potrebne samo male intervencije, za druge će biti potrebne ozbiljne intervencije.

2.4.2 Prihvatni kapacitet plaža

Prihvatni kapacitet turističkog odredišta se može definirati kao: "maksimalni broj ljudi koji mogu istovremeno posjetiti turističku destinaciju bez ugrožavanja fizičkog, ekonomskog i socio-kulturnog okoliša, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja" (WTO, 1981.; UNEP/MAP/PAP, 1997., 2003.). Stoga su glavni parametri za procjenu prihvatnog kapaciteta prostorno-ekološki, društveno-demografski i političko-ekonomski parametri (vidi Tourism Handbook, Poglavlje 5; UNEP/MAP/PAP, u tisku).

11 Potrebno napraviti detaljna mjerenja; vidi prethodne fusnote.


25

U slučaju plaža, utvrđivanje prihvatnog kapaciteta je jedan od najvažnijih preduvjeta za njihovo planiranje i upravljanje. Prihvatni kapacitet plaža se istražuje gotovo 40 godina i može se zaključiti da, kao i u slučaju turizma, ne može biti striktno određen kao površina pijeska (šljunka) dostupnog korisnicima plaža. Trebaju biti utvrđeni drugi faktori kao što su pristup plaži, sigurnost, mogućnost parkiranja, kvaliteta vode, očekivanja korisnika, itd. (da Silva et al., 2007.). Potrebno je također istaknuti da treba uzeti u obzir vrstu plaže kada se izračunava prihvatni kapacitet.

Prostorni kapacitet (broj osoba koje je plaža u mogućnosti fizički prihvatiti) u svom najjednostavnijem obliku može biti izračunat na temelju prostora koji stoji na raspolaganju po kupaču. Međutim, kada se izračunava raspoloživi prostor treba uzeti u obzir (tj. oduzeti) sljedeće faktore: 1-3 m široki obalni pojas (uz rub mora) za spasioce i slobodan pristup moru; 3 m široki pojas za hitne intervencije (na glavnom ulazu na plažu, ili svakih 250 m); također treba voditi računa o raspoloživim parkirnim mjestima. Osim toga, treba uzeti u obzir vrstu plaže; naime, plaže u urbanim područjima i turističkim naseljima koje nude raznolike sadržaje imale bi manji prihvatni kapacitet12 nego plaže u manjim mjestima, i posebno, ruralnim i udaljenim područjima. Na temelju različitih aspekata, različiti autori definiraju različite pragove. Primjerice, neki (Pearce i Kirk, 1986.; Yepes, 1998.; u Da Silva et al., 2004.) smatraju da je najveći tolerirani prihvatni kapacitet (prenapučenost) oko 3-5m2 po osobi. Slično tome, u Španjolskoj se plaže smatraju zasićenima (s rekreacijskog gledišta) kada je prostor raspoloživ za korisnika plaže manji od 4m2

(Ariza et al, 2007.). Neki drugi (Da Silva, 2007.; Baud-Bovy i Lawson, 1998.), ovisno o tipu plaže, definiraju prihvatni kapacitet između 7,5 m2 i 30m2

Na temelju gornjih karakteristika, prostorni prihvatni kapacitet plaža može se definirati kao što je prikazano u Tablici II.11.

Tablica II.11: Izračunavanje prostornog prihvatnog kapaciteta

Faktori za razmatranje Tip plaže Površina

plaže Odbijeni sigurnosni pojas Odbijeni pojas

za hitne slučajeve

Raspoloživa parkirališna mjesta

Tolerirani prihvatni kapacitet

(m2) Turističko naselje

da 3 m širine 3 m širine na ulazu ili svakih 250 m

3,5 osoba po autu13 15 – 30

Gradska da 1 m širine za plaže do 15 m širine 2 m širine za plaže od 15-30 m širine 3 m za plaže šire od 30 m

3 m širine na ulazu ili svakih 250 m

3,5 osoba po autu 7,5 – 15

Mjesna da 1 m širine za plaže do 30 m širine 2 m za plaže šire od 30 m14

3 m širine na glavnom ulazu

3,5 osoba po autu 5 – 7,515

Ruralna da 1 m širine za plaže do 30 m širine 2 m za plaže šire od 30 m16


3,5 osoba po autu 3,5 – 517

Udaljena da 1 m širine za plaže do 30 m širine 2 m za plaže šire od 30 m18


Nije primjenjivo19 3,5 – 5

Ekološki prihvatni kapacitet (broj osoba koje plažni ekosustav može podržati na način da stopa smrtnosti biljnih i životinjskih vrsta ne postane veća od stope nataliteta) je od izrazite važnosti za plaže unutar zaštićenih područja, a osobito ako je upravo plažni ekosustav razlog uspostavljanja zaštićenog područja (npr. plaže važne za razmnožavanje glavate želve – Caretta caretta). U nekim drugim područjima, barem kakvoća mora treba biti uzeta u obzir. Kakvoće mora ne bi trebala biti ispod "zelene" (prema Direktivi EU o vodi za kupanje ili sl.) za plaže u turističkim naseljima, te za urbane i mjesne plaže. Ruralne i udaljene plaže bi se trebale kontrolirati pomoću

12 Manji broj ljudi bi mogao stati na plažu jer bi količina potrebnog prostora po pojedinu bila veća. 13 Očekuje se da plaža (ili u neposrednoj blizini plaže) ima dostupno parkiralište. 14 Spasioci se ne očekuju na ovakvim plažama te je stoga izračunat manji ulaz na plažu. 15 Očekuje se mani broj rekreacijskih sadržaja te je stoga prag niži nego na urbanim plažama. 16 Spasioci se ne očekuju na ovakvim plažama te je stoga izračunat manji ulaz na plažu. 17 Uglavnom se ne očekuju nikakvi sadržaji, ili svega nekoliko, te je stoga prag najniži. 18 Spasioci se ne očekuju na ovakvim plažama te je stoga izračunat manji ulaz na plažu. 19 Pristup udaljenim plažama nije izravno moguć automobilima.


26

vizualnog ocjenjivanja (do najviše 6 primjeraka plutajućeg otpada povezanog s kanalizacijom, 21 primjerak ostalog plutajućeg otpada, 6 tragova ulja te 21 veći primjerak otpada na dnu mora; vidi Prilog II). Kada se određuje ekološki prihvatni kapacitet, može se uzeti u obzir i čistoća plaže. Jedan od predloženih instrumenata je onaj korišten unutar BARE metodologije gdje se smeće na plaži procjenjuje na temelju protokola EA/NALG.

Društveni prihvatni kapacitet (koncentracija osoba iznad koje se korisnici plaža počinju osjećati nelagodno – osjećaj prenapučenosti) je procjena koju je teže napraviti nego prethodne dvije. Iako se čini da se tu procjenu može jednostavno napraviti, tj. veća gustoća – manja kvaliteta, puno ju je teže primijeniti na terenu, jer se ljudi često ponašaju drugačije nego što to pokazuju njihovi odgovori u anketama (Da Silva, 2002.). Na primjer, ljudi mogu izjaviti da je plaža prenapučena i neugodna za odmor, prema njihovu mišljenju, ali ipak nastavljaju redovito posjećivati tu istu plažu. Treba naglasiti da unutar društvenog prihvatnog kapaciteta, dojam o prenapučenosti nije vezan isključivo za fizičku gužvu, već i na kvalitetu odmora. Stoga ga se može izračunati i kroz percepciju odgovarajućeg broja raspoloživih zahoda, tuševa, slavina s tekućom vodom, sigurnost na plaži (kao što je broj spasilaca), itd.

Koncept prihvatnog kapaciteta može se smatrati kontroverznim. Veoma je privlačan menadžerima i donositeljima odluka jer daje kvantitativne podataka o kvaliteti (turističkog) upravljanja. Ipak, nije lako odgovoriti na pitanje "koliko mnogo je previše". Stoga se ne može izraziti kao točno određena i nepromjenjiva vrijednost, već treba varirati između dva praga tolerancije, dopuštajući menadžerima fleksibilnost i mogućnost da prilagode vrijednosti stvarnim i specifičnim uvjetima lokacije (da Silva et al, 2007.).

Procjena prihvatnog kapaciteta ne bi nikada trebala biti jedini instrument za procjenu kvalitete upravljanja plažom. Upravljanje plažnim područjima ne može se osloniti samo na prihvatni kapacitet. To može biti važan podatak i pokazatelj kvalitete, no samo ako je korišten u kombinaciji s nekom drugom tehnikom procjene upravljanja, primjerice kao što je BARE.

2.4.2.1 Prihvatni kapacitet plaža Baške Vode

Procjena prihvatnog kapaciteta je izvršena za plaže Baške Vode slijedeći gore opisani pristup.

Prvo, prostorni prihvatni kapacitet je izračunat uzimajući u obzir tri moguća rješenja: Nikolina, Podluka-Ikovac i Uranija se smatraju urbanim plažama (Tablica II.12); Nikolina, Podluka-Ikovac i Uranija se smatraju mjesnim plažama (Tablica II.13); Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet za Nikolinu, Podluku-Ikovac i Uraniu prikazuje

Tablica II.14.

Na temelju faktora opisanih u Poglavlju 2.4.1.1, sve plaže u Baškoj Vodi mogu se smatrati urbanima. To se osobito odnosi na plažu Nikolina koja ima najveći broj sadržaja, koja privlači najveći broj kupača i kojoj je dodijeljena Plava zastava (od 2005.).

Uranija i Podluka se čak i mogu smatrati mjesnim plažama, zbog puno manjeg broja ponuđenih sadržaja i činjenice da su nešto udaljenije od samog centra mjesta. Međutim, treba istaknuti da takva klasifikacija ne bi bila najprikladnija, i metodološki gledano bi bila pogrešna. Ipak, mogla bi biti korisna za kratkotrajno upravljanje plažom.

Konačno, na temelju stručne analize može se odrediti maksimalno tolerirani prihvatni kapacitet. Ne preporuča se, ali može biti korišten kao pokazatelj apsolutnog maksimuma za određenu plažu. Ako je napučenost plaže iznad tog broja, treba poduzeti hitne mjere.


27

Tablica II.12: Prihvatni kapacitet za urbane plaže

Nikolina Uranija Podluka-Ikovac Ukupno Vrsta Urbana Urbana Urbana Ukupna površina (m2) 14.700

(780x18,84) 7.400

(620x11,9) 7.980

(570x14) 30.080

Sigurnosni pojas (m2) 1.560 (780x2)

620 (620x1)

570 (570x1)

Pojas za hitne intervencije (m2) 20 160 (20x3 + 15x3 + 20x3)

165 (40x3 + 15x3)

48 (12x3 + 4x3)

Dostupan broj parkirališnih mjesta21 300 150 300 Promatrana površina 12.980 6.615 7.362 26.957 Optimalan prihvatni kapacitet 7,5–15 7,5–15 7,5–15 Izračunati prihvatni kapacitet 865–1731

(1.050) 22 441–882

(525) 491–982 (1.050)

1.797–3.595 (2.625)

Tablica II.13: Prihvatni kapacitet za mjesne plaže

Naziv plaže Promatrana površina plaže

Prihvatni kapacitet mjesnih plaža

Izračunati prihvatni kapacitet

Nikolina 12.980 5 – 7,5 1.731 – 2.595 Uranija 6.615 5 – 7,5 882 – 1.323 Podluka-Ikovac 7.362 5 – 7,5 982 – 1.472 Ukupno 3.595 – 5.390

Tablica II.14: Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet

Naziv plaže Promatrana površina plaže

Maksimalni tolerirani prihvatni kapacitet

Izračunati prihvatni kapacitet

Nikolina 12.980 3,5 – 5 2.595 – 3.708 Uranija 6.615 3,5 – 5 1.323 – 1.890 Podluka-Ikovac 7.362 3,5 – 5 1.472 – 2.103 Ukupno 5.390 – 7.701

Plaže su evaluirane 30. srpnja (ponedjeljak), 3. kolovoza (petak), 5. kolovoza (nedjelja), te 7. kolovoza (utorak), u vremenu od 10 do 19 sati kako bi se utvrdio broj prisutnih kupača. Iako se prva polovina kolovoza smatra špicom sezone, treba istaknuti da vremenski uvjeti nisu bili povoljni u to vrijeme zbog jake bure koja je puhala u cijeloj Dalmaciji (osobito 5. kolovoza). To je rezultiralo manjim brojem kupača nego što je uobičajeno u to vrijeme (Tablica II.15).

Tablica II.15: Približan broj kupača u srpnju i kolovozu na plažama Baške Vode

Datum istraživanja Naziv plaže 30. 07. 03. 08. 05. 08. 07. 08.

Nikolina 2.322 2.403 1.404 2.133 Uranija 1.296 243 1.377 Podluka-Ikovac 1.323 756 2.025

Na temelju podataka prikazanih u Tablici II.15 možemo zaključiti da plažu Nikolina dnevno posjeti više od 2.000 ljudi23. Uspoređujući taj podatak s optimalnim vrijednostima za urbane plaže, može se zaključiti da je prihvatni kapacitet plaže Nikolina premašen 2-3 puta. Ako Uraniju smatramo urbanom plažom onda je njen prihvatni kapacitet premašen 2-4 puta, dok je prihvatni kapacitet Podluke-Ikovac premašen do 5 puta.

20 Približna vrijednost. 21 Izračunato na temelju kalkulacija i procjena koje je napravila Turistička zajednica i organi vlasti zaduženi za

parkirališta. 22 Na temelju raspoloživih parkirališnih mjesta. 23 Procjene TZO Baška Voda i Općine Baška Voda su da se ovaj broj popne i do 10.000.


28

Uzimajući u obzir broj turista koji posjete Bašku Vodu i trenutno raspoloživu površinu plaža, kao i raspoloživa parkirališna mjesta, sljedeći fizički prihvatni kapacitet bi bio prihvatljiv za ove tri plaže (kada ne bi bile uvedene dodatne mjere na plažama kao što su dodatni sadržaji i/ili ekonomski instrumenti kao što je naplata ulaznica i sl.).

Tablica II.16: Kratkoročni prihvatljivi fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode na temelju sadašnje situacije

Naziv plaže Prihvatljivi prihvatni kapacitet plaže

Izračunati prihvatni kapacitet24

Nikolina 7 m2/osobi 1.854 Uranija 5 m2/osobi 1.323 Podluka-Ikovac 5 m2/osobi 1.526

Međutim, ako se uvedu novi ekonomski instrumenti s ciljem poboljšanja kvalitete plaža preporučeni prihvatni kapacitet bi trebao biti veći (Tablica II.17).

Tablica II.17: Preporučeni fizički prihvatni kapacitet plaža Baške Vode, s unaprijeđenim upravljanjem

Naziv plaže Preporučeni prihvatni kapacitet plaže

Izračunati prihvatni kapacitet25

Nikolina 15,0 m2/osobi 865 Uranija 7,5 m2/osobi 882 Podluka-Ikovac 7,5 m2/osobi 982

Ekološki prihvatni kapacitet je za ove tri plaže procijenjen samo na temelju rezultata kakvoće vode iz 2006. Naime, plaže nisu unutar zaštićenog obalnog područja niti su važno područje za opstanak ugroženih vrsta. Kontrola kakvoće vode je pokazala da plaže imaju dobru kvalitetu morske vode pogodne za kupanje koja je unutar prihvatljivih granica ekološkog prihvatnog kapaciteta. Dodatno, analiza čistoće može biti uzeta u obzir kako bi se procijenio ekološki prihvatni kapacitet. Na temelju analize stanja glede smeća prema protokolu EA/NALG, sve tri ocjenjivane plaže su imale čistoću u klasi A i B, što je također unutar granica ekološkog prihvatnog kapaciteta. Međutim, na plažama se može primijetiti značajan broj opušaka što je u skladu s komentarima iz ankete provedene 2007. To ukazuje na potrebu da se poboljša upravljanje čistoćom kako se ne bi premašio ekološki prihvatni kapacitet plaža.

S druge strane, ako bi se razmatralo proširenje plaže, trebalo bi poduzeti detaljnu analizu utjecaja na morske vrste (osobito zbog mogućeg prisustva livada morske trave Posidonia oceanica, do 50 m dubine), kao i na neke obalne vrste važne za plažni ekosustav. Ukoliko bi to bio slučaj, treba biti napravljena nova procjena ekološkog prihvatnog kapaciteta.

Mišljenje kupača, kao dio društvenog prihvatnog kapaciteta, procjenjivano je kroz anketu iz 2007. (vidi Poglavlje 2.3.2). Nije bilo postavljeno izravno pitanje o osjećaju prenapučenosti, ali su ispitanici bili upitani o općenitom zadovoljstvu plažnim okružjem i plažnim sadržajima. Nadalje, u pitanjima otvorenog tipa mogli su istaknuti sve elemente kojima nisu bili zadovoljni. Općenito, isticali su nedostatak i/ili lošu kvalitetu sadržaja, ali nisu izričito spominjali prenapučenost. Stoga bi trebalo poduzeti novo istraživanje s posebnim pitanjem o prenapučenosti plaža, kao i analizu prisutnog broja ljudi na plaži iz zraka. Tu analizu treba napraviti u različitim periodima tijekom sezone (uključujući početak, špicu i kraj, kao i sve dane u tjednu) i u različitim dijelovima dana.

Na plaži Nikolina, 86% kupača je bilo zadovoljno (i vrlo zadovoljno) kvalitetom okoliša, a 78% ih je bilo zadovoljno kvalitetom sadržaja. Uzrok glavnog nezadovoljstva je nedostatak tuševa, zahoda i rekreacijskih sadržaja. Ipak, 60% korisnika plaža je bilo voljno platiti za poboljšanje kvalitete plaže, tj. uglavnom za poboljšanje sanitarnih sadržaja, prirodnog okoliša i sakupljanje smeća.

24 Brojevi se ne trebaju "rigidno" uzimati u obzir; temeljem ovih brojeva preporučava se određivanje "donje" i "gornje"

granice prihvatljivosti. 25 Vidi prethodni komentar.


29

Na plaži Uranija, 76% kupača je bilo zadovoljno kvalitetom okoliša i sadržajima na plaži. Od 15-20% ih nije bilo zadovoljno zbog loših tuševa, WC-a, odsutnosti spasilaca, itd. Ipak, 64% ih je bilo voljno platiti za poboljšanje kvalitete okoliša na plaži te za povećanje broja i kvalitete WC-a.

Na plaži Podluka-Ikovac, 94% kupača je bilo zadovoljno (i vrlo zadovoljno) kvalitetom okoliša, dok ih je 72% bilo zadovoljno i vrlo zadovoljno kvalitetom sadržaja na plaži (19% ih nije bilo zadovoljno ili vrlo nezadovoljno; ostali su bili ravnodušni). Glavni razlog nezadovoljstva su bili loši tuševi, kvaliteta WC-a, itd. Ipak, 64% svih kupača je bilo voljno platiti za poboljšanje kvalitete plaže (uglavnom za poboljšanje kvalitete WC-a).

Stoga se može zaključiti da, iako su kupači uglavnom tvrdili da su zadovoljni kvalitetom plaže, većina njih (više od 60%) bila je voljna platiti za poboljšanje kvalitete plaže. Dakle, njihovo mišljenje o kvaliteti i broju potrebnih sadržaja je bilo da su isti neadekvatni za broj kupača. Stoga se može zaključiti da je društveni prihvatni kapacitet prekoračen.

2.4.2.2 Prihvatni kapacitet plaža – zaključak

Na temelju analize može se zaključiti da se sve tri plaže trebaju smatrati urbanim plažama, zahvaljujući velikom broju ljudi koji gravitiraju tim plažama i njihovim očekivanjima u vezi okoliša i kvalitete sadržaja. Stoga, sveukupni prihvatni kapacitet treba biti procijenjen slijedeći parametre za urbane plaže. Ipak, treba uzeti u obzir razlike koje postoje između tih plaža. Na primjer, Nikolina, kao plaža s Plavom zastavom, trenutačno nudi viši standard od drugih dviju, te stoga treba veći prostor za kupače (cca 7m2/osobi), dok se za Uraniju i Podluku-Ikovac kratkoročno može primijeniti niži prihvatni kapacitet (5m2 /osobi), posebice ako se na Nikolini uvede naplata ulaznica, ili neki sličan ekonomski instrument.

Poštivanje takvog ograničenja prihvatnog kapaciteta tražilo bi značajno unaprjeđenje upravljanja plažama, kao i uvođenje nekih vrsta eko-pristojbi koje bi kupači trebali platiti da se osigura održavanje i/ili dodatno poboljšanje kvalitete plaže (vidi Poglavlje 3).


30

2.5 Zaključak

Za analizu plažnih područja Baške Vode korištena su tri pristupa: mišljenje korisnika plaža, stručne analize plaža i izračun prihvatnog kapaciteta plaža. Takav široki pristup je korišten kako bi se dobio integrirani uvid u sadašnje stanje baškovoških plaža.

Općenito, može se reći da su sve tri plaže ocijenjene kao plaže srednje kvalitete, tj. plaže s tri zvjezdice (prema stručnoj analizi), ali s različitom razinom poboljšanja koja treba napraviti kako bi se postigla viša klasifikacija (4 ili 5 zvjezdica). Korisnici plaža, iako uglavnom zadovoljni sveukupnom kvalitetom okoliša plaže i ponuđenim sadržajima, bili su voljni platiti za daljnja poboljšanja. To pokazuje da nisu bili onoliko zadovoljni koliko se moglo ispočetka zaključiti iz njihovih odgovora. Prihvatni kapacitet je bio obilno prekoračen na svim plažama, što je alarmantno upozorenje za one koji upravljaju plažama. Naime, opetovano prekomjerno korištenje plaža moglo bi dovesti do trajnog smanjenja njihove kvalitete što bi istovremeno naštetilo turizmu koji direktno zavisi od njih.

Ove će informacije biti iskorištene kao početna točka u procesu definiranja Strateškog plana održivog upravljanja plažama, koji je dio opće turističke strategije Baške Vode.


31

III. Strateški plan održivog upravljanja plažama

3.1 Uvod

Na temelju analize plažnih područja Baške Vode može se definirati Strateški plan za upravljanje plažama (unutar sveukupnog upravljanja destinacijom). Temelji se na Okvirnom strateškom planiranju koje je definirano u Turističkom priručniku26 (Poglavlje 5; UNEP/PAP, u tisku). To strateško planiranje je opisano kao dinamičan, fleksibilan i prilagodljiv proces kojega karakterizira:

sudjelovanje širokog spektra zainteresiranih strana čije se potrebe, stavovi i vrijednosti odražavaju u filozofiji, viziji i sadržaju plana;

stalno praćenje, reevaluacija i adaptacija utvrđenog plana; i međusobna ovisnost između različitih komponenti plana.

Temeljni koraci procesa Strateškog planiranja su sljedeći: 1. Odluka da se započne proces strateškog planiranja 2. Izjava o viziji postignuta konsenzusom 3. Inicijalna analiza destinacije 4. Procjena prihvatnog kapaciteta za turizam 5. Definiranje osnovnog scenarija 6. Izrada alternativnih scenarija za razvitak turizma i utvrđivanje održivog scenarija (OS) 7. Izrada i usvajanje Strategije održivog turizma 8. Formuliranje Strateškog akcijskog plana 9. Provedba Strateškog akcijskog plana 10. Praćenje 11. Revizija

Ovaj pristup je primijenjen u procesu definiranja plana za održivo upravljanje plažama Baške Vode kao ogledni primjer primjene Strateškog planiranja definiranog u Turističkom priručniku. Naime, zbog ograničenog vremena za primjenu (srpanj-rujan 2007.), odlučeno je da će se proces usmjeriti samo na razvoj upravljanja plažama, a ne na sveukupni održivi razvoj turizma. Ipak, Plan održivog upravljanja plažama definiran je kao dio i u skladu s održivim razvojem turizma u Baškoj Vodi. Iako su se pri tome slijedili temeljni koraci Strateškog planiranja, proces je ponešto izmijenjen da bi se mogao u potpunosti prilagoditi situaciji na terenu.

Proces je započeo odlukom da se pokrene proces Strateškog planiranja i utvrđivanjem obuhvata u suradnji s Općinom Baška Voda. U suradnji s glavnim zainteresiranim stranama (tj. predstavnicima Općine i Turističke zajednice) određeni su vizija i ciljevi održivog turizma i održivog upravljanja plažama. Napravljena je inicijalna analiza plažnog područja i cjelokupne turističke situacije Baške Vode. Zatim je izrađen i procijenjen osnovni scenarij, kao i alternativni scenariji kako da se ti ciljevi postignu. Treba naglasiti da analiza scenarija nije bila temeljena isključivo na pokazateljima prihvatnog kapaciteta, već se koristio puni spektar pokazatelja koji se odnose na strateške ciljeve. Tada je odabran scenarij održivog upravljanja plažama, koji je doveo do formulacije strategije za održivo upravljanje plažama, uključujući strateški akcijski plan. Najvažnija komponenta procesa je bilo sudjelovanje zainteresiranih strana. Cijeli proces je proveden u uskoj suradnji s ključnim zainteresiranim stranama (članovi lokalne uprave, turističke zajednice i turističkog vijeća), te su zajedno s njima pregledane, revidirane i redefinirane sve komponente strategije. Osim toga, organiziran je veliki sastanak sa svim zainteresiranim stranama na kojem su sve komponente strateškog plana prezentirane lokalnoj zajednici. Njihove sugestije su uključene u konačnu verziju Strateškog akcijskog plana. Izvješća s ova dva sastanka (prvi s predstavnicima lokalne uprave, i drugi sa zainteresiranim stranama iz Baške Vode) su dodani ovom dokumentu kao Prilog III.

Strateški plan održivog upravljanja plažama Baške Vode razvijen je u okviru procesa formuliranja Prostornog plana Baške Vode. Osnovni ciljevi Prostornog plana (radne verzije, još uvijek neusvojene, 2007.) su ispoštovani i u cijelosti uvršteni u Strateški plan. Isto tako, neke od

26 Handbook on Sustainable Tourism in Coastal Zones: The ICZM Approach.


32

planiranih aktivnosti iz Strateškog plana mogle bi biti uvrštene u Prostorni plan. Naime, Prostorni plan se dotiče nekih ključnih problema vezanih za aktualnu turističku praksu. Osobito se naglašavaju slučajevi nedozvoljene gradnje, zauzimanja javnog prostora, uništenja maslinika, itd.

Takvom analizom i razvojem strateškog plana, ovaj dokument nastoji ponuditi instrument koji bi popunio rupe u planiranju razvoja (osobito onog turističkog) koje postoje u sadašnjoj praksi u Baškoj Vodi.

3.2 Vizija održivog razvoja turizma u Baškoj Vodi

Vizija razvoja održivog turizma u Baškoj Vodi, prema UNEP/UNWTO-ih 12 ciljeva održivog turizma, uključuje tri glavna stupa održivog razvoja: okolišne, ekonomske i socijalne (društvene) aspekte. Vizija se može definirati na sljedeći način:

Kroz osam godina, Baška Voda će se razviti u prepoznatljivo turističko odredište s očuvanim prirodnim okolišem i privlačnim plažama, nudeći posjetiteljima kvalitetne turističke proizvode, ali i osiguravajući dobar život svojim stanovnicima.

Glavne značajke vizije turizma u Baškoj Vodi:

Baška Voda je odredište koje održava kvalitetu okoliša; Baška Voda je odredište koje posjetiteljima daje osjećaj zadovoljstva ponudom; Baška Voda je razvila odredišni prepoznatljivi brand; Turizam u Baškoj Vodi omogućava ekonomsku održivost; Turizam u Baškoj Vodi osigurava prosperitet lokalnom stanovništvu.

Unutar opće vizije razvoja održivog turizma, moguće je definirati precizniju viziju za održivo upravljanje plažama koju možemo definirati na sljedeći način:

Kroz tri godine, razvit će se model upravljanja kupališnim područjima u Baškoj Vodi koji: omogućava okoliš za sigurno i ugodno kupanje posjetitelja i lokalnog stanovništva,

unutar granica prihvatnog kapaciteta; čuva okoliš plaža i čisto more smanjujući zagađenje i proizvodnju otpada turističkih

poduzeća i posjetitelja na minimum; osigurava prikladne sanitarne uvjete na svim kupališnim područjima.

3.3 Ciljevi

3.3.1 Ciljevi održivog razvoja turizma

Vizija turizma u Baškoj Vodi može se postići uspostavom i postizanjem određenih dugoročnih ciljeva.

1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša 1.1. Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum 1.2. Smanjen utjecaj prometa 1.3. Smanjena količina smeća (na plažama) 1.4. Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda 1.5. Poboljšan prirodni krajobraz na plažama

2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi 2.1. Produljena turistička sezona 2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja 2.3. Privlačenje elitnih gostiju

3. Razvijen turistički brand Baške Vode 3.1. Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem


33

3.2. Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta 3.3. Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude

Baške Vode

4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu 4.1. Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi

5. Poboljšanje kvalitete života u Baškoj Vodi

6. Poštuje se lokalno kulturno i povijesno naslijeđe

Tablica III.1: Ciljevi i pokazatelji održivog razvoja turizma

Teme Ciljevi Pokazatelji 1. Poboljšana i održavana kvaliteta

prirodnog krajobraza i okoliša Povećanje zelenih površina Istraživanja javnog mišljenja pokazuju opće zadovoljstvo stanjem okoliša

1.1 Utjecaj novih smještajnih kapaciteta na okoliš sveden na minimum

Povećan broj novih objekata koji poštuju tradicionalnu gradnju (u usporedbi s 2006./2007.)

1.2 Smanjen utjecaj prometa Smanjen broj vozila u centru (u usporedbi s 2006./2007.)

1.3 Smanjena količina smeća (na plažama)

Povećan broj kanti za recikliranje na plažama Povećan broj kanti za smeće na plažama Poboljšani EA/NALG rezultati

1.4 Smanjen izljev nepročišćenih otpadnih voda

Poboljšani rezultati kontrole kakvoće morske vode (plava kakvoća)

Okoliš

1.5 Poboljšan prirodni krajobraz na plažama

Povećan broj stabala na plažama (i u njihovom zaleđu)

2. Poboljšana kvaliteta turističke ponude u Baškoj Vodi

Uvrštene bar dvije nove turističke atrakcije (temeljene na tradicionalnim elementima)

2.1 Produljena turistička sezona Povećan broj sezonskih dana (više od 120) 2.2 Povećana kvaliteta turističkih

doživljaja Rezultati anketa o kvaliteti doživljaja turista pokazuju stalan rast

2.3 Privlačenje elitnih gostiju Povećan iznos koji turisti troše dnevno 3. Razvijen turistički brand Baške

Vode Turističke ankete pokazuju da posjetitelji prepoznaju specifični imidž Baške Vode.

3.1 Definiran i proveden koncept upravljanja turističkim odredištem

Kreiran plan razvoja turizma

3.2 Razvijen sinkronizirani marketing Baške Vode kao jedinstvenog (prepoznatljivog) odredišta

Razvijena prepoznatljiva kampanja za destinaciju

3.3 Prepoznatljiva slika smještajnih kapaciteta, rekreacijskih sadržaja i ugostiteljske ponude Baške Vode

Rezultati anketa o kvaliteti doživljaja turista pokazuju da je Baška Voda prepoznata kao jedinstvena destinacija između ostalih destinacija na Makarskoj Rivijeri

4. Povećan udio prihoda od turističke potrošnje koji ostaje lokalnom stanovništvu

Povećana lokalna zarada od turizma

Gospodarstvo

4.1 Maksimalno povećanje udjela lokalnih proizvoda u ukupnoj turističkoj ponudi

Povećan broj hotela koji nude lokalne proizvode

Povećan broj restorana s domaćom hranom Povećan broj smještajnih objekata koji njeguju tradicionalni identitet


Povećan lokalni BDP Društvo


Povećan broj kulturnih događanja

3.3.2 Ciljevi upravljanja plažama

Vizija upravljanja plažama može se ostvariti kroz preciznije ciljeve vezane za plaže. Ovi kratkoročni ciljevi trebali bi pridonijeti ostvarenju ukupne dugoročne vizije održivog turizma.


34

1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo 1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta

2. Čisto more i okoliš 2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i

turista svedeni na minimum 2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta

3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda 3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta

Tablica III.2: Ciljevi i pokazatelji upravljanja plažama

Ciljevi Pokazatelji 1. Omogućeno sigurno i ugodno

kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo

Povećan broj spasilaca na plaži Povećan broj i kvaliteta rekreacijske ponude

1.1 Poštivanje ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta

Broj kupača na plaži Nikolina ograničen na 958-1.335 Broj kupača na plaži Uranija ograničen na 704-925 Broj kupača na plaži Podluka-Ikovac ograničen na 1.016-1.188

2. Čisto more i okoliš Poboljšani rezultati kontrole kakvoće morske vode (plava kakvoća) Poboljšani rezultati analize otpada na plaži (EA/NALG Protokol)

2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i turista svedeni na minimum

Povećan broj reciklažnih kanta na plažama Povećan broj kanta za otpatke na plažama Smanjenje količine otpada koju proizvode objekti na plaži27 Povećan broj turističkih objekata (u blizini plaže) u skladu s prihvatnim kapacitetom koji ne šteti okolišu

2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta

Poboljšani rezultati kontrole kakvoće morske vode (plava kakvoća)

Poboljšani rezultati analize otpada na plaži (EA/NALG Protokol) Istraživanje mišljenja korisnika plaže pokazuje opće zadovoljstvo čistoćom plaža

3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda

Povećana ponuda sportskih sadržaja (vodeni sportovi) Povećan broj aktivnosti za djecu Veći broj ispravnih WC-a i tuševa Veći broj kabina za presvlačenje Veći broj lokalnih proizvoda (tradicionalni specijaliteti) u kafićima i restoranima na plažama

3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta

Anketa među korisnicima plaže pokazuje da korisnici smatraju kako plaža nije prenapučena

Anketa među korisnicima plaže pokazuje da su korisnici zadovoljni rekreacijskom ponudom

3.4 Scenariji

Na temelju ciljeva održivog turizma i upravljanja plažama, razvijena su 4 različita scenarija za provedbu tih ciljeva. Ti scenariji su;

i. Sve po starom – tj. osnovni scenarij; ii. Ograničeno korištenje plaža; iii. Upravljanje plažama koji teži razvoju intenzivnog, masovnog turizma; iv. Umjereno korištenje plaža.

Unutar svakog scenarija, ciljevi održivog turizma i upravljanja plažama su procijenjeni kratkoročno i dugoročno. Sljedeći simboli su korišteni za ocjenu ciljeva:

-- Cilj vrlo vjerojatno neće biti postignut - Cilj vjerojatno neće biti postignut

+/- Djelomično ostvarenje cilja; veća vjerojatnost

-/+ Djelomično ostvarenje cilja; manja vjerojatnost + Cilj će vjerojatno biti postignut 0 Neutralno – nema utjecaja na cilj ++ Cilj će vrlo vjerojatno biti postignut

27 Potrošnja plastičnih čaša i sl.


35

Scenarij 1: "Sve po starom"

Opcija "Sve po starom” podrazumijeva da je trenutna politika upravljanja plažom prikladna i da odgovara održivom razvoju turizma u Baškoj Vodi. Temelji se na konceptu da za upravljanje kupališnim područjima nije potrebna nikakva posebna agencija ili institucija. Glavni ciljevi ove opcije su da se održi ili poveća broj kupača kojima su omogućeni glavni sadržaji na plažama kao što su WC, tuševi, kabine za presvlačenje, ležaljke, suncobrani i neki osnovni sportski sadržaji (sportovi na vodi). Broj WC-a i tuševa neće se povećati, već se osigurava njihovo redovito godišnje održavanje. Ne uvode se posebne mjere ograničavanja broja kupača. Iz ovoga se može očekivati da se neće poštivati maksimalno "dopušteno" ograničenje prihvatnog kapaciteta, što na kraju može dovesti do više od 10.000 ili 15.000 kupača na svim plažama. Na kraju, upravljanje plažama bit će svedeno na koncept Plave zastave, tj.dodjelu nagrade Plava zastava za sve tri plaže u Baškoj Vodi.

Scenarij 1: "Sve po starom" Procjena Ciljevi upravljanja

plažom Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja

1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo

+/- -/+ Kratkoročno gledajući, broj spasilaca (4-6 na plaži Nikolina) može se smatrati dovoljnim (ne i adekvatnim). Kad bi se uspostavila spasilačka služba na ostalim plažama, zadovoljile bi se potrebe sve većeg broja kupača. Trenutni prostorni koncept plaža ne pretpostavlja uvođenje dodatnih, kvalitetnih sportskih sadržaja. Čak i kad bi se uveli, ne bi osigurali okoliš ugodan za kupanje.


-/+ - Može se očekivati da će se u sljedeće tri godine poštivati dopušteni kapacitet nosivosti od 3,5-5 m2 po kupaču. No ovaj broj daleko premašuje preporučeni prihvatni kapacitet. Dugoročno gledajući, čak i maksimalno dopušteni prihvatni kapacitet bi mogao biti premašen.

2. Čisto more i okoliš + +/- Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) i čistoću plaže, kratkoročno gledano, mogu osigurati poboljšanje rezultata kontrole kakvoće mora i analize otpada na plaži (EA/NALG Protokol). Dugoročno gledajući, ove mjere ne mogu se održati zbog sve većeg utjecaja kupača.


-/+ - Uvođenjem dodatnih mjera za čišćenje plaža (veći broj kanti za otpatke i sl.), moglo bi se kratkoročno kontrolirati gomilanje otpada. Ne mogu se očekivati nikakve dodatne mjere za očuvanje okoliša od ugostiteljskih i smještajnih objekata na ili u blizini plaža.


+ -/+ Uvođenje minimalnih dodatnih mjera moglo bi kratkoročno dovesti do bolje kvalitete mora i smanjenja smeća na plažama (naročito opušaka). No dugoročno ove se mjere ne mogu održati zbog sve većeg broja kupača (naročito ako ne postoji agencija za upravljanje plažom). Može se očekivati da će se to odraziti kod ispitivanja mišljenja kupača.


-/+ - Trenutni napori u poboljšanju (očuvanju) sanitarnih i rekreacijskih sadržaja (naročito na plažama Uranija i Ikovac) ne mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe kupača na tim plažama. Sve veći broj kupača i prenapučenost plaža može dovesti do smanjenja zadovoljstva kupača.


+/- - Trenutni rezultati percepcije prenapučenosti pokazuju tendenciju premašivanja društvenog prihvatnog kapaciteta. Dugoročno možemo očekivati prenapučenost plaža i nezadovoljstvo kupača rekreacijskim sadržajima.


36

Scenarij 1: "Sve po starom" Procjena Ciljevi održivog turizma

Kratkoročna Dugoročna Komentari/objašnjenja

1. Poboljšana i održavana kvaliteta prirodnog krajobraza i okoliša

+/- -/+ Stanje okoliša na kupališnim područjima može se kratkoročno poboljšati i tako pridonijeti ukupnoj kvaliteti krajobraza i prirode. Dugoročno, možemo očekivati "degradaciju” okoliša zbog većeg broja turista (kupača).


0 0 Nema izravnog utjecaja novih (turističkih i ostalih) kapaciteta. No, okvirna razvojna politika, koje je ovaj scenarij dio, ne potiče "izgradnju u skladu s okolišem”.

1.2 Smanjen utjecaj prometa

+/- - Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj.relativno podnošljiv. Dugoročno, politika neograničavanja može jedino dovesti do većeg broja automobila, naročito u centru grada.


-/+ - Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža (veći broj kanti za otpatke i sl.) može kratkoročno doprinijeti smanjenju otpada. Dugoročno gledajući, utjecaj smeća bit će teško kontrolirati.


+ +/- Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) kratkoročno gledano, može osigurati poboljšanje rezultata kontrole kakvoće mora. Ove mjere ne mogu se održati zbog sve većeg utjecaja kupača.


+/- +/- Ne mogu se očekivati dodatne mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.


- - Ne očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.

2.1 Produljena turistička sezona

0 0 Veći broj kupača neće pridonijeti produljenju turističke sezone.

2.2. Povećana kvaliteta turističkih doživljaja

- - Premašivanje prihvatnog kapaciteta plaža ne ide u korist povećanju kvalitete doživljaja za turiste.

2.3. Privlačenje elitnih gostiju

- - Premašivanje prihvatnog kapaciteta plaža ne ide u korist povećanju broja elitnih turista.

3. Razvijen turistički brand Baške Vode

- - Nepostojanje agencije za kontrolu planiranja i provođenja mjera upravljanja plažama moglo bi neizravno doprinijeti nedostatku adekvatnog brandinga Baške Vode.


- - Neprikladan koncept upravljanja plažom može dovesti do nedostatka (manjkavosti) generalnog koncepta upravljanja turističkim odredištem


-/+ -/+ Ako plažama upravlja lokalna vlast (a ne specijalizirana agencija za upravljanje plažom), time se neizravno doprinosi sinkroniziranom (centraliziranom) marketingu turističkog odredišta. Ipak, sadašnji trend u upravljanju turizmom vjerojatno će se nastaviti, tj. neće se razviti jasna slika Baške Vode kao prepoznatljivog turističkog odredišta


0 0 -


- - Nepostojanje okolišnih instrumenata vezanih za plaže neće doprinijeti većem udjelu turističke potrošnje


- - Kratkoročno i dugoročno ne očekuje se poticaj za otvaranje ugostiteljskih sadržaja s lokalnim specijalitetima na plažama ili blizu njih


+ +/- Veći broj turista kratkoročno može doprinijeti povećanju lokalnog BDP-a. Istovremeno, veći broj turista može dovesti do smanjenja kvalitete usluga, što će dodatno utjecati na smanjene prihoda od turizma


0 0 -


37

Scenarij 2: Ograničeno korištenje plaža

Prema scenariju Ograničeno korištenje plaža, Baška Voda je jedinstveno turističko odredište s visokoosjetljivim područjem plaža. Cilj je očuvanje plaža i njihova kontrolirana upotreba u turističke svrhe. Po ovom scenariju razvoj turizma/plaža ograničen je na sadržaje sa smanjenim utjecajem na okoliš, poboljšanu čistoću plaža i strogo ograničavanje broja automobila u blizini plaža. Broj kupača je ograničen (uvođenjem nekih ekonomskih instrumenata, kao što je naplata ulaznica ili sustav rezervacija) na najviše 1.800-2.000 ljudi (15 m2/osobi). Ovim konceptom može se stvoriti specifični segment tržišta kojim se ostvaruju izravniji kontakti između turista i lokalne zajednice, i time onemogućava otjecanja zarade. Osim toga, ovo može pomoći u stvaranju jedinstvene slike Baške Vode kao turističkog odredišta – prijatelja prirode. Za ovakav koncept potrebno je uvođenje specijalizirane agencije za upravljanje plažom. Sve ove mjere mogu zahtijevati značajna sredstva, ali i duži period za adekvatnu provedbu.

U ovom scenariju može doći do situacije u kojoj je raspoloživi broj turističkih kreveta veći od dopuštenog broja posjetitelja na plaži, što dovodi do nezadovoljstva turista. To može utjecati na generalno smanjenje broja turista (iako oni mogu biti iz kategorije bogatih ili vrlo bogatih), čime smještajni kapaciteti ostaju nepopunjeni, na veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva. Na kraju, sve ovo može dovesti do cjelokupnog smanjenja ekonomskih prihoda od turizma.

Scenarij 2: Ograničeno korištenje plaža Procjena Ciljevi upravljanja



+/- + Sve predviđene sigurnosne mjere i rekreacijski sadržaji ne mogu se, kratkoročno, u potpunosti primijeniti. No mogle bi dugoročno osigurati ugodno i sigurno okruženje za kupače.


+ ++ Poštivalo bi se ograničenje fizičkog prihvatnog kapaciteta.

2. Čisto more i okoliš + ++ Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) mogu se djelomično uvesti na kratki rok, ali bi se u potpunosti primjenjivale dugoročno.


+ ++ Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža (veći broj kanti za otpatke i sl.) može kratkoročno doprinijeti smanjenju smeća. Obavezne mjere očuvanja okoliša za ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete na plažama i u njihovoj blizini bile bi dugoročno uvedene.


+ ++ Poštivalo bi se ograničenje ekološkog prihvatnog kapaciteta.


+ + Povećao bi se broj i kvaliteta sanitarnih sadržaja na plaži. Lokalni specijaliteti bi se uveli u ugostiteljsku ponudu objekata na plaži. Rekreacijski sadržaji bi bili ograničeni.


+ ++ Rezultati ankete pokazuju da su korisnici plaža općenito zadovoljni brojem posjetitelja na plaži


38

Scenarij 2: Ograničeno korištenje plaža Procjena Ciljevi održivog turizma



+/- + Stanje okoliša na kupališnim područjima bi se poboljšalo, što bi dugoročno doprinijelo sveukupnoj kvaliteti prirode i krajobraza.


0 0 Nema izravnog utjecaja novih (turističkih i ostalih) kapaciteta. No, sveukupna okvirna politika, čijim je dijelom i upravljanje plažama, potiče “izgradnju u skladu s okolišem”.


+/- ++ Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj. relativno podnošljiv. Dugoročno, možemo očekivati smanjenje broja automobila, naročito u centru grada.


+ ++ Značajno bi se smanjila količina otpadaka.


+ ++ Dodatne mjere za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) mogu se djelomično uvesti kratkoročno, ali bi se u potpunosti primjenjivale dugoročno.


+ ++ U potpunosti su provedene mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.


+/- + Dugoročno gledano, očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.


0 0 Smanjenje broja kupača i uvođenje mjera za zaštitu okoliša, ne bi izravno pridonijelo produljenju turističke sezone.


+/- +/- Očekuje se da turisti imaju kvalitetan doživljaj svog boravka. No, to nužno ne dovodi do sveukupnog zadovoljstva, naročito zbog ograničenog broja slobodnih mjesta za kupače.


+/- + Ovakva politika može dugoročno dovesti do razvoja elitnog turizma. No, to mora biti dio sveukupne turističke politike, koja je potpunosti orijentirana prema takvoj klijenteli.


+ ++ Uvedene mjere za zaštitu okoliša doprinijele bi razvoju prepoznatljivog branda Baške Vode.


+/- -/+ Razvijen koncept upravljanja plažom može doprinijeti generalnom konceptu upravljanja turističkim odredištem. No, strogim pravilima o okolišu, koje provodi agencija za upravljanje plažom, možda ne budu zadovoljni svi koji su uključeni u planiranje turističkog razvoja.


+/- -/+ Može se očekivati sinkronizirani marketing turističkog odredišta. Isto tako je moguće i neslaganje između upravitelja turističkim odredištem i upravitelja plaža, što se može negativno odraziti i na sam marketing.


0 0 -


+ +/- Uvođenje okolišnih instrumenata, vezanih za plaže, moglo bi kratkoročno doprinijeti većem udjelu turističke potrošnje. Međutim, ograničeni broj kupača dugoročno bi smanjio sveukupnu turističku potrošnju.


+ + Očekuje se, kratkoročno i dugoročno, poticaj za otvaranje ugostiteljskih sadržaja s lokalnim specijalitetima na plažama ili blizu njih.To bi doprinijelo sveukupnom udjelu u ponudi turističkih proizvoda.


+/- - Očekuje se da će ograničavanje utjecaja turista na okoliš pozitivno djelovati na sveukupnu kvalitetu života u Baškoj Vodi, naročito ako takva politika privuče elitni turizam. No dugoročno to može dovesti do smanjenja broja turista, a lokalni BDP neće se povećati.


0 0 -


39

Scenarij 3: Upravljanje plažama koje potiče razvoj intenzivnog – masovnog turizma

Ovaj scenarij spada u politiku razvoja masovnog turizma. Potiče povećanje broja turista, a time i povećanje broja korisnika plaža. Kako bi se održalo povećanje broja posjetitelja, umjetno se povećava kupališni prostor (plaže se proširuju). To može imati negativne utjecaje na plažu i na ekološke uvjete u moru. Povećavanjem plaža fizički prihvatni kapacitet može se premašiti ili ostati unutar maksimalne granice (oko 3,5 m2/osobi). Po ovakvom scenariju povećava se i broj sadržaja na plaži. Jedan od ciljeva ove "politike" može biti dobivanje Plave zastave na svim plažama. Prekomjerno korištenje (iskorištavanje) plaže moglo bi dugoročno dovesti do većeg negativnog utjecaja na okoliš kupališta (kao što su otpaci).

Veći broj posjetitelja Baške Vode mogao bi u stvari predstavljati veći broj dnevnih izletnika. Bez obzira na sve, ekonomski dobitak bi mogao biti značajan, naročito kratkoročno gledano, iako stvarni utjecaj ovisi o kvaliteti turista te razini sudjelovanja lokalnog stanovništva u turizmu i srodnim djelatnostima. Iako je ova opcija kratkoročno društveno, ekonomski i politički korektna, bilo bi je teško dugoročno kontrolirano provesti na način koji ne šteti okolišu.

Scenarij 3: Upravljanje plažama koje potiče razvoj intenzivnog – masovnog turizma

Procjena Ciljevi upravljanja plažom Kratkoročna Dugoročna

Komentari/objašnjenja


-/+ +/- Mala je vjerojatnost da se kratkoročno poveća broj sadržaja i spasilaca koji bi bio adekvatan povećanom broju posjetitelja plaže. To se može postići dugoročno, iako kupališna kvaliteta i sigurnost možda neće biti potpuni zbog velikog broja kupača.


- -/+ Može se očekivati da se u sljedeće tri godine neće poštivati dopušteni prihvatni kapacitet od 3,5 m2 po kupaču. Zbog povećanja plaže, dugoročno se ovo ograničenje može poštivati. No, i ovaj broj ozbiljno premašuje preporučeni prihvatni kapacitet.

2. Čisto more i okoliš -/+ - Veći broj posjetitelja plaže može uzrokovati degradaciju okoliša i ekoloških uvjeta na plaži i u moru.


-/+ - Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža može kratkoročno doprinijeti smanjenju otpada. Ne mogu se očekivati nikakve dodatne mjere za zaštitu okoliša od strane ugostiteljskih i smještajnih objekata koji gravitiraju plaži.


-/+ - Kratkoročno će biti moguće kontrolirati ekološki prihvatni kapacitet. Povećavanje plaže može dugoročno uzrokovati ekološku degradaciju.


+/- -/+ Na plažama će biti dostupan veći broj rekreacijskih sadržaja. No, dugoročno, sanitarni uvjeti možda neće biti adekvatni za povećani broj kupača. Prenapučenost plaža mogla bi dovesti do smanjenja osjećaja zadovoljstva kod kupača.


-/+ - Dugoročno se može očekivati nezadovoljstvo rekreacijskim sadržajima i prenapučenošću plaže.


40

Scenarij 3: Upravljanje plažama koje potiče razvoj intenzivnog – masovnog turizma Procjena Ciljevi održivog turizma



-/+ -/+ Ne očekuju se značajna poboljšanja okolišnih uvjeta na kupalištima.


0 0 Nema izravnog utjecaja novih (turističkih i ostalih) kapaciteta. No, sveukupna okvirna politika, čiji je sastavni dio i upravljanje plažama, ne potiče "izgradnju u skladu s okolišem”.


-/+ - Dugoročno se očekuje povećanje broja automobila, naročito u centru grada.


-/+ - Uvođenje dodatnih mjera čišćenja plaža može kratkoročno doprinijeti smanjenju otpada. Dugoročno gledajući, utjecaj otpada bit će teško kontrolirati.


+/- -/+ Moguće je očekivati neke kratkoročne mjere kontrole kvalitete vode. Ove mjere ne mogu se održati zbog sve većeg utjecaja kupača.


+/- +/- Ne mogu se očekivati dodatne mjere za povećanjem prirodnog hlada i broja stabala na plažama.


- - Ne očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.


0 0 Veći broj kupača neće pridonijeti produljenju turističke sezone.


- - Povećanje prihvatnog kapaciteta plaža ne ide u korist povećanja kvalitete doživljaja za turiste (doći će do efekta prenapučenosti čime će se znatno smanjiti osjećaj zadovoljstva).


- - Potencijalno premašivanje kapaciteta nosivosti plaža ne ide u korist povećanja broja elitnih turista (već upravo suprotno).


- - Masovni turizam ne pogoduje razvoju jedinstvenog turističkog branda Baške Vode.


- - Politika masovnog turizma i njegov koncept upravljanja plažama nisu u skladu s konceptom stvaranja jedinstvenog turističkog odredišta.


+ +/- Može se očekivati sinkronizirani marketing turističkih odredišta, jer je politika upravljanja plažama u skladu s općom politikom masovnog turizma. Dugoročno, možemo očekivati otpor takvoj politici.


0 0 -


- - Nepostojanje okolišnih instrumenata vezanih za čuvanje plaže ne doprinosi povećanom udjelu turističke potrošnje.


- - Kratkoročno i dugoročno ne očekuje se poticaj za otvaranje ugostiteljskih sadržaja sa lokalnim specijalitetima na plažama ili blizu njih.


+ -/+ Veći broj turista kratkoročno može doprinijeti povećanju lokalnog BDP. Veći utjecaj turizma će vjerojatno biti rezultat turizma niske kvalitete koji dugoročno ne osigurava značajan prihod (veći broj turista donosi popratne efekte kao što je veći promet i sl.)


0 0 -


41

Scenarij 4: Umjereno korištenje plaža

Koncept umjerenog korištenja plaža poštuje preporučena ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta, tj. 7,5-15 m2/osobi, kojim se ograničava broj kupača na otprilike 3.000. Kako bi se postigao takav standard potrebno je pažljivo planiranje kao i uvođenje odgovarajućih okolišnih instrumenata, posebice vodeći računa o postojećem broju raspoloživih kreveta. Stoga je potrebna uspostava institucije za upravljanje plažama.

Ovaj koncept upravljanja u prvi plan stavlja poboljšanje sadržaja na plaži, naročito sanitarnih uvjeta. Njime se također potiče uvođenje ekološki prihvatljivih principa u turističke sadržaje u blizini plaža. Uvođenje ekonomskih instrumenata kojima je cilj poboljšati stanje okoliša možda neće biti isplativo kratkoročno, ali dugoročno oni mogu dovesti do zaštite okoliša uz osiguranu gospodarsku i društvenu korist.

Scenarij 4: Umjereno korištenje plaža Procjena Ciljevi upravljanja



+ ++ Smanjenje broja kupača uz poboljšanje ponuđenih sadržaja i povećanje broja spasilaca, moglo bi dugoročno dovesti do okoliša koji je ugodan i siguran za kupače.


+ ++ Poštivala bi se ograničenja fizičkog prihvatnog kapaciteta.

2. Čisto more i okoliš + ++ Kratkoročno se mogu uvesti dodatne mjere zaštite kvalitete mora koje bi se mogle u potpunosti primjenjivati na dugi rok.


+ ++ Čistoća plaže bila bi jedan od prioriteta. Dugoročno bi se uvele mjere zaštite okoliša za ugostiteljske i smještajne objekte uz plažu.


+ ++ Poštivala bi se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta.


+ ++ Povećao bi se broj i kvaliteta sanitarnih i rekreacijskih sadržaja na plaži. Uveli bi se lokalni specijaliteti u postojeće ugostiteljske objekte na plažama.


+ ++ Korisnici plaža općenito su zadovoljni s brojem posjetitelja na plaži.


42

Scenarij 4: Umjereno korištenje plaža Procjena Ciljevi održivog turizma



+/- + Stanje okoliša na kupališnim područjima bi se poboljšalo, što bi dugoročno doprinijelo sveukupnoj kvaliteti prirode i krajobraza.


0 0 Nema izravnog utjecaja novih sadržaja.


+/- + Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj.relativno podnošljiv. Dugoročno, možemo očekivati nova parkirališna mjesta, izvan centra grada (daleko od obale).




+ ++ Dodatne mjere za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskim lukama) mogu se djelomično uvesti u kraćem periodu, a u potpunosti bi se primjenjivale dugoročno.




+/- + Dugoročno gledano, očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.


0 0 Nijedna politika upravljanja plažama ne pridonosi (izravno) produljenju turističke sezone.


+ + Očekuje se da turisti imaju kvalitetan doživljaj svog boravka.


+/- + Dugoročno, takva politika može doprinijeti privlačenju elitnog turizma jer dnevni izletnici možda neće htjeti plaćati za upotrebu plaže.


+ ++ Uvedene mjere održivog upravljanja plažama doprinijele bi razvoju prepoznatljivog turističkog branda Baške Vode.


+/- + Politika upravljanja plažama mogla bi pomoći u stvaranju koncepta upravljanja jedinstvenim turističkim odredištem.


+/- + Možemo očekivati suradnju agencije za upravljanje plažama i drugih donositelja odluka u razvoju turizma.


0 0 -


-/+ +/- Uvođenje okolišnih instrumenata vezanih za očuvanje plaža može doprinijeti povećanju udjela turističke potrošnje jer se može očekivati privlačenje kvalitetnijih gostiju koji očekuju i kvalitetniju ponudu koju su spremni više platiti. Međutim, generalno zadovoljstvo stanovništva može izostati, posebice kratkoročno, zbog smanjene iskorištenosti kapaciteta.


+ + Očekuje se, kratkoročno i dugoročno, poticaj za uvođenje lokalnih specijaliteta u ugostiteljske sadržaja na plažama ili blizu njih. To bi doprinijelo sveukupnom udjelu lokalnih proizvoda u turističkoj ponudi.


+/- + Ograničavanje turističkih utjecaja na okoliš moglo bi pozitivno djelovati na kvalitetu života u Baškoj Vodi.


0 0 -


43

3.4.1 Scenarij održivog upravljanja plažama

Scenarij 4 – Umjereno korištenje plaža, najbolje odgovara ciljevima upravljanja plažama kao i ciljevima održivog razvoja turizma. Taj scenarij osigurava bolju kvalitetu okoliša i pruža posjetiteljima adekvatnu rekreacijsku i sigurnosnu infrastrukturu. Ova opcija također ima za cilj čisto more i kupališni okoliš, a sve unutar prostornog, društvenog i ekološkog prihvatnog kapaciteta plaža. Kako bi se adekvatno postigli ti ciljevi, preporuča se osnivanje specijalizirane agencije za upravljanje plažama Baške Vode. Takva agencija može olakšati uvođenje ekonomskih instrumenata za očuvanje okoliša plaža, osiguravajući adekvatne rekreacijske i sanitarne sadržaje. Također, može umnogome doprinijeti općem konceptu upravljanja destinacijom, kao i stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog branda Baške Vode, doprinoseći na taj način marketinškoj slici toga područja.

Generalno gledajući kratkoročni ekonomski učinci mogu biti dobri, iako početna ulaganja mogu biti velika. Ipak, treba uzeti u obzir da ograničavanje broja kupača na plažama može dovesti do nepopunjenosti trenutnih turističkih kapaciteta (posebice u privatnim, manje kvalitetnim smještajima). To može dovesti do ekonomskih i socijalnih problema među lokalnim stanovništvom. Dugoročno, pretpostavlja se da će ekonomski efekti biti održivi kao rezultat stvorene marketinške slike područja i zadržane kvalitete okoliša koja privlači elitnu turističku klijentelu.

Scenarij ograničenog korištenja plaža također osigurava zaštitu okoliša, ali vrlo teško može donijeti poboljšanje kvalitete života. Nadalje, ova opcija vjerojatno neće dobiti pristanak lokalnog stanovništva koje ima visoka očekivanja glede turističkog razvoja. U scenariju "Sve po starom" potrebne su djelotvorne mjere otpora pritisku neodrživog turizma na obalni (plažni) okoliš. Scenarij masovnog turizma pada na testu dugoročne održivosti, i što se tiče utjecaja na okoliš i što se tiče društvene i gospodarske koristi.

3.4.2 Prilagođeni scenarij – Umjereno korištenje plaža

Kao rezultat prvog zajedničkog sastanka svih zainteresiranih strana u procesu donošenja odluka vezanih uz turizam u Baškoj Vodi (uključujući članove turističkog i općinskog vijeća), te predstavnika Centra za regionalne aktivnosti (CRA/PPA) prilagođen je četvrti scenarij kako bi se uskladio turistički rast s potrebama turista i lokalnog stanovništva. Stoga će i akcijski plan biti definiran u skladu s prilagođenim scenarijem umjerenog upravljanja plažama.

Iako je mjerenjem broja kupača u periodu od 30.07. do 07.08. 2007. utvrđeno da je, u prosjeku, bilo od 2.400 do 5.500 kupača na svim plažama, iz razgovora s predstavnicima Općine i Turističke zajednice Baška Voda može se zaključiti da broj kupača može biti i veći od 8.000. Osim toga, uzevši u obzir da Baška Voda raspolaže sa preko (prijavljenih) 8.000 kreveta koji su u potpunosti popunjeni za vrijeme špice sezone, te da veliki broj dnevnih gostiju dolazi iz obližnjih mjesta isključivo zbog kupanja na plažama, može se zaključiti da stvarni broj kupača može daleko premašiti izmjerenih 5.500. Postojeći fizički kapacitet plaža ne može osigurati adekvatan komfor za ukupan broj kupača koji gravitiraju ovim plažama. Stoga je zaključeno da, iako je preporučeni (optimalni) prihvatni kapacitet plaža Baške Vode između 7,5 i 15m2, on je gotovo neostvariv jer bi značio ili dramatično povećanje površina plaža ili strogo ograničenje broja kupača, što dugoročno nije održivo za turistički razvoj Baške Vode.

Stoga je predloženo da se koncept umjerenog korištenja plaža prilagodi na način da se postojeća površina plaža poveća, ali samo toliko da se osigura minimalan prihvatni kapacitet od minimalno 5m2 po kupaču (računajući da na plažama može biti približno 8.000 do maksimalno 10.000 posjetitelja)28. Ovim scenarijem također bi se osiguravalo poboljšanje sadržaja na plaži, naročito sanitarnih uvjeta. Poticalo bi se uvođenje ekološki prihvatljivih principa u turističke sadržaje u blizini plaža kao i uvođenje ekonomskih instrumenata kojima je cilj poboljšati stanje okoliša na plažama. Važno je napomenuti da se trenutni broj raspoloživih kreveta ne bi smio povećavati.

Analiza prilagođenog scenarija 4 mogla bi se sažeti na sljedeći način:

28 Detalji o proširenju trebaju biti utvrđeni na temelju studije izvodivosti te studije utjecaja na okoliš.


44

Scenarij 4.1: Prilagođeno, umjereno korištenje plažama Procjena Ciljevi upravljanja



+ ++ Smanjenje broja kupača uz poboljšanje ponuđenih sadržaja i povećanje broja spasilaca, moglo bi dugoročno dovesti do okoliša koji je ugodan i siguran za kupače.


+/- + Poštivalo bi se ograničenje maksimalno podnošljivog fizičkog prihvatnog kapaciteta (minimalno 5m2) koji je daleko od optimalnog, ali ipak zadovoljavajući s obzirom na postojeći stupanj razvoja turizma.

2. Čisto more i okoliš + ++ Kratkoročno se mogu uvesti dodatne mjere zaštite kvalitete mora koje bi se mogle u potpunosti primjenjivati na dugi rok.


+ ++ Čistoća plaže bila bi prioritet. Dugoročno bi se uvele mjere zaštite okoliša za ugostiteljske i smještajne objekte uz plažu.


+/- +/- Iako proširenje plaže može imati značajan negativan pritisak na okoliš, izradom studije utjecaja na okoliš osiguralo bi se da projekt proširenja plažne površine maksimalno poštuje ekološka ograničenja. U slučaju negativne ocjene studije, projekt proširenja morat će biti prilagođen ili odbačen.


+ ++ Povećao bi se broj i kvaliteta sanitarnih i rekreacijskih sadržaja na plaži.


+ + Korisnici plaža uglavnom su zadovoljni brojem posjetitelja na plaži (nema značajne prenapučenosti).

Scenarij 4.1: Prilagođeno, umjereno korištenje plažama Procjena Ciljevi održivog turizma



+/- +/-

Stanje okoliša na kupališnim područjima ne bi se značajnije poboljšalo.


0 0

Nema izravnog utjecaja novih sadržaja.


+/- +

Utjecaj prometa bi, kratkoročno gledajući, ostao nepromijenjen, tj.relativno podnošljiv. Dugoročno, možemo očekivati nova parkirališna mjesta, izvan centra grada (daleko od obale).




+ ++

Uvođenje dodatnih mjera za zaštitu kvalitete mora (strože mjere u gradskoj luci; sekundarno pročišćavanje otpadnih voda) mogu se djelomično uvesti u kraćem periodu, ali bi se u potpunosti primjenjivale dugoročno.




+/- +

Dugoročno gledano, očekuje se poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda.


0 0 Nijedna politika upravljanja plažama ne pridonosi (izravno) produljenju turističke sezone.


45

Scenarij 4.1: Prilagođeno, umjereno korištenje plažama Procjena Ciljevi održivog turizma



+ + Očekuje se da turisti imaju kvalitetan doživljaj svog boravka.


+/- + Uvođenje naplaćivanja korištenja plažnih usluga (kroz naplaćivanje ulaza i sl.) dugoročno može doprinijeti privlačenju kvalitetnijeg turizma jer se može očekivati "destimulacija" dnevnih izletnika koji neće htjeti plaćati za upotrebu plaže.


+ + Uvedene mjere održivog upravljanja plažama doprinijele bi razvoju turističkog branda Baške Vode. Ipak, poštivanje samo maksimalno podnošljivog prihvatnog kapaciteta ne bi imalo značajniji utjecaj na njegovu prepoznatljivost i jedinstvenost (potrebno je i dodatno poboljšanje ostalih elemenata ukupnog turističkog proizvoda).


+/- + Politika upravljanja plažama mogla bi pomoći u stvaranju koncepta upravljanja jedinstvenim turističkim odredištem.


+/- + Možemo očekivati suradnju agencije za upravljanje plažama i drugih donositelja odluka u razvoju turizma.


0 0 -


+ + Uvođenje okolišnih instrumenata vezanih za očuvanje plaža može doprinijeti povećanju udjela turističke potrošnje.


+ + Očekuje se, kratkoročno i dugoročno, poticaj za uvođenje lokalnih specijaliteta u ugostiteljske sadržaja na plažama ili blizu njih. To bi doprinijelo sveukupnom udjelu lokalnih proizvoda u turističkoj ponudi.


+/- + Ograničavanje turističkih utjecaja na okoliš moglo bi pozitivno djelovati na kvalitetu života u Baškoj Vodi.


0 0 -


46

3.5 Strategija održivog upravljanja plažama

Strategija održivog upravljanja plažama određene destinacije jasno definira kratkoročne ciljeve upravljanja plažama u okviru dugoročnih ciljeva održivog razvoja turizma. To je u skladu s općom vizijom i ciljevima drugih područja, kao što je pokazano u Prostornom planu Baške Vode.

Kao što je definirano u Poglavlju 3.2. (posebice u 3.2.2) glavni ciljevi održivog upravljanja plažama su:

1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo 1.1 Poštuje se fizički prihvatni kapacitet

2. Čisto more i okoliš za kupanje 2.1 Zagađenje i proizvodnja otpada od strane turističkih objekata (na plaži i oko plaže) i

turista svedeni na minimum 2.2 Poštuju se ograničenja ekološkog prihvatnog kapaciteta

3. Na svim plažama postoje odgovarajući rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i ugostiteljska ponuda 3.1 Poštuju se ograničenja društvenog prihvatnog kapaciteta

U cilju postizanja ovih ciljeva definiran je Strateški plan djelovanja (Strateški akcijski plan).

3.5.1 Strateški akcijski plan

Provođenje odabranog scenarija (prilagođeno Umjereno korištenje plažama) moguće je jedino uz pažljivo planiranje i definiranje odgovarajućeg akcijskog plana. Kritične komponente takvog akcijskog plana su uspostava specijalizirane agencije za upravljanje plažama i odabir prikladnih ekonomskih instrumenata za kontrolu broja kupača u Baškoj Vodi. Na temelju upotrebe različitih instrumenata napravljeni su i prodiskutirani sa zainteresiranim stranama različiti scenariji akcijskog plana. Četiri opcije provođenja ekonomskih instrumenata prikazane su u Prilogu IV.

Akcijski plan za razvoj održivog upravljanja plažama Baške Vode definiran je za razdoblje od tri godine. Njime se imaju ostvariti zadani ciljevi održivog upravljanja plažama, ali i doprinijeti dugoročnom ostvarenju ciljeva održivog turizma u Baškoj Vodi.

Najvažniji element Akcijskog plana bi bio uspostavljanje agencije za upravljanje plaža u naredne dvije godine. Agencija bi bila odgovorna za definiranje i provedbu strategije upravljanja plažama. Brinula bi se za održavanje svih sadržaja na plažnom području i provodila odgovarajuće ekonomske sheme za korištenje plaža. Agencija bi u početku imala dvoje ljudi stalno zaposlenih tijekom cijele godine, s perspektivom zapošljavanja do 5 ljudi. Tijekom sezone imala bi više zaposlenika na određeno vrijeme koji bi radili na održavanju plaža. Početna ulaganja za uspostavu agencije bi došla od lokalne uprave, moguće korištenjem nekih (inter)nacionalnih fondova, kao što je npr. LIFE. Preporuča se da agencija bude državna ustanova "u vlasništvu" općine. No, dugoročno gledano agencija bi trebala postati samoodrživa,.

Osnovni koncept konačnog, dogovorenog akcijskog plana može se sažeti kao: i. Osnivanje jedinstvene agencije za upravljanje plažnim resursima; ii. Proširenje postojećih plažnih kapaciteta s ciljem usklađivanja rastućeg broja turista u

Baškoj Vodi i potrebe kupača za sigurnim i ugodnim boravkom na plažama; iii. "Ograničenje" (kontroliranje) broja kupača na plažama; iv. Poboljšanje sanitarnih i rekreacijskih sadržaja na plažama.

Tab

lica

III

.3:

Saže

tak a

kci

jsko

g p

lan

a

Cilj

Akti

vn

ost

P

okaza

telj

i Tro

šak (

Eu

ro)

Izvo

r fi

nan

cira

nja

U

spo

stava o

drž

ivo

g

up

ravlj

an

ja p

laža

ma u

B

ašk

oj

Vo

di

Osn

ivan

je a

gen

cije

za

održ

ivo

upra

vlja

nje

pla

žam

a.

D

o p

oče

tka

2010.

godin

e, r

egis

trir

ana

agen

cija

(p

ri O

pći

ni Baš

ka V

oda)

50.0

00 (

1 g

odin

a;

ukl

juču

je t

roša

k pro

stora

i 2

zap

osl

ena)

Opći

na

Baš

ka V

oda

Međ

unar

odni nat

ječa

ji

Poveća

nje

sig

urn

osn

ih

elem

enat

a na

pla

žam

a.

D

o lje

ta 2

011.

ugrađiv

anje

fik

snih

sig

urn

osn

ih

elem

enat

a na

pla

žam

a U

ranija

i Po

dlu

ka-I

kova

c

D

o lje

ta 2

012.

dodat

na

2 s

pas

ioca

(uku

pno 5

) na

pla

ži N

ikol

ina

20.0

00 (

eduka

cija

i

trošk

ovi

spas

ioca

; ugrađiv

anje

fik

sne

opre

me)

Opći

na

Baš

ka V

oda

Hrv

atsk

i nat

ječa

ji

Župan

ija

SD

i M

ZO

PU

G

Međ

unar

odni nat

ječa

ji

Om

og

uće

no s

igu

rno

i

ug

od

no

ku

pan

je z

a

po

sjeti

telj

e i

lo

kaln

o

stan

ovn

ištv

o

Poboljša

nje

post

ojeći

h i

ugra

dnja

novi

h s

anitar

nih

sa

drž

aja.

D

o lje

ta 2

011.

svi post

ojeći

toal

eti su

funkc

ional

ni

D

o lje

ta 2

011.

svi post

ojeći

tuše

vi s

u f

unkc

ional

ni

D

o lje

ta 2

012.

post

avljen

min

imal

no jed

an t

oal

et

na

pla

žam

a U

ranija

i Po

dlu

ka-I

kova

c te

jed

an n

a pla

ži N

ikol

ina

D

o lje

ta 2

012.

post

avljen

i dodat

ni tu

ševi

na

pla

žam

a U

ranija

i Po

dlu

ka-I

kova

c (u

pro

sjek

u

jedan

sva

kih 1

00-1

50 m

etar

a)

30.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

Međ

unar

odni nat

ječa

ji

Agen

cija

Izra

da

studije

optim

alnog

poveća

nja

povr

šine

pla

ža

D

o s

redin

e 2010.

izrađen

a st

udija

optim

alnog

poveća

nja

pla

ža

20.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

TZ B

aška

Vod

a M

inim

alno p

oveća

nje

povr

šine

post

ojeći

h p

laža

. D

o k

raja

2010.

poveća

na

pla

žna

povr

šina

300.0

00 (

det

aljn

i tr

ošk

ovn

ik n

a te

mel

ju

studije)

Opći

na

Baš

ka V

oda

Župan

ija

Split

sko-d

alm

. TZ B

aška

Vod

a U

vođen

je s

ust

ava

nap

laći

vanja

korišt

enja

pla

žnih

sad

ržaj

a i re

surs

a.

D

o lje

ta 2

010.

org

aniz

iran

sust

av n

aplaći

vanja

ula

za n

a pla

žu N

ikol

ina

D

o lje

ta 2

011.

org

aniz

iran

sust

av d

odat

nog

nap

laći

vanja

usl

uga

(toal

eta,

tuše

va,

leža

ljki

, su

nco

bra

na,

itd

.) n

a pla

žam

a U

ranija

i Po

dlu

ka-

Ikova

c

70.0

00 (

ukl

juču

je

infr

astr

ukt

urn

e za

hva

te i

kom

pju

teriza

ciju

ko

ntr

ole

ula

ska

na

pla

žu)

Opći

na

Baš

ka V

oda

Agen

cija

M

eđunar

odni nat

ječa

ji

Izgra

dnja

dodat

nih

par

kira

lišta

izv

an c

entr

a i

poveća

nje

nak

nad

a za

njihov

o k

orišt

enje

.

D

o k

raja

2011.

izgrađen

o jed

no p

arki

rališ

te s

a m

ax.

300 p

arki

rnih

mje

sta

D

o k

raja

2012.

uve

den

sust

av p

oveća

nog

nap

laći

vanja

kori

šten

ja p

arki

rališ

ta z

a 50%

400.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

Uvođen

je s

ust

ava

nap

laći

vanja

"ek

o-t

akse

" za

dnev

ne

posj

etitel

je.

D

o lje

ta 2

012.

na

snaz

i su

stav

kojim

se

nap

laću

je

"eko

-tak

sa"

za d

nev

ne

posj

etitel

je k

oji d

ola

ze

oso

bnim

auto

mobili

ma

10.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

Po

štiv

an

je o

gra

nič

en

ja

fizičk

og

pri

hvatn

og

kap

aci

teta

Info

rmir

anje

i jač

anje

svi

jest

i ja

vnost

i.

Bro

jne

obja

vlje

ne

bro

šure

, pla

kati i d

rugi

pro

motivn

i m

ater

ijal

i o u

vođen

ju m

jera

za

upra

vlja

nje

pla

žam

a Bro

jni obja

vlje

ni in

terv

jui i čl

anci

o u

vođen

ju

mje

ra z

a upra

vlja

nje

pla

žam

a u B

aško

j Vodi

20.0

00

Agen

cija

TZ B

aška

Vod

a

Cilj

Akti

vn

ost

P

okaza

telj

i Tro

šak (

Eu

ro)

Izvo

r fi

nan

cira

nja

Po

veća

nje

bro

ja o

soblja

koje

se

bri

ne

o č

išće

nju

pla

ža.

D

o lje

ta 2

010.

sezo

nsk

o z

apošl

java

nje

min

imal

no

četv

oro

lju

di za

čišće

nje

pla

ža

D

o k

raja

2010.

poboljša

ni re

zultat

i m

onitori

nga

čist

oće

pla

ža (

EU

/NALG

Pro

toko

l)

15.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

Agen

cija

M

eđunar

odni nat

ječa

ji

Anal

iza

uzr

oka

sm

anje

ne

kakv

oće

mora

za

kupan

je.

D

o k

raja

2010.

iden

tifici

ranje

uzr

oka

poveća

nja

ko

liform

a u m

oru

10.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

TZ B

aška

Vod

a M

eđunar

odni nat

ječa

ji

Čis

to m

ore

i o

ko

liš

Sm

anje

nje

uzr

oka

sm

anje

ne

kakv

oće

mora

za

kupan

je.

D

o k

raja

2011.

rezu

ltat

i m

jere

nja

poka

zuju

more

vi

soke

kak

voće

na

min

imal

no jed

noj pla

ži

2.5

00

TZ B

aška

Vod

a

(kas

nije

Agen

cija

) U

vođen

je m

jera

za

sman

jenje

otp

ada

na

pla

žam

a D

o lje

ta 2

010.

poveća

n b

roj ka

nti z

a ot

pat

ke n

a sv

im p

laža

ma

D

o lje

ta 2

010.

post

avljen

e ka

nte

za

opušk

e na

svim

pla

žam

a D

o lje

ta 2

010.

post

avljen

e ka

nte

za

odvo

jeno

pri

kupljan

je o

tpad

a na

pla

žam

a (o

sim

Nik

olin

e)

5.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

Agen

cija

Izra

da

studije

izvo

div

ost

i (f

easi

bili

ty s

tudy)

za

uvođen

je e

kolo

ških

zah

oda

na

pla

žam

a.

D

o k

raja

2011.

izrađen

a st

udija

izvo

div

ost

i 5.0

00

Agen

cija

M

eđunar

odni-

hrv

atsk

i nat

ječa

ji

Zag

ađ

en

je i

pro

izvo

dn

ja o

tpad

a o

d

stra

ne t

uri

stič

kih

o

bje

kata

(n

a p

laži

i

oko

pla

že)

i tu

rist

a

sved

en

o j

e n

a

min

imu

m

Prijed

log z

a uvođen

je

ekolo

ških

sta

ndar

da

u

turi

stič

ke o

bje

kte

u b

lizin

i pla

ža.

D

o k

raja

2012.

potp

isan

spora

zum

s b

ar jed

nim

hote

lom

o p

rihvaća

nju

uvođen

ja e

kolo

ških

st

andar

da

u s

voje

posl

ova

nje

1.0

00

Agen

cija

M

eđunar

odni-

hrv

atsk

i nat

ječa

ji

SD

Župan

ija

Izra

da

studije

utj

ecaj

a na

oko

liš z

a pro

šire

nja

pla

ža

D

o lje

ta 2

010.

izrađen

a st

udija

utj

ecaj

a na

oko

liš

20.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

TZ B

aška

Vod

a P

ošt

uju

se o

gra

nič

en

ja

eko

lošk

og

pri

hvatn

og

kap

aci

teta

Is

pitiv

anje

miš

ljen

ja k

upač

a o

čist

oći

pla

ža.

G

odiš

nja

isp

itiv

anja

miš

ljen

ja k

upača

poka

zuju

pozi

tiva

n t

rend

2.0

00

TZ B

aška

Vod

a

Agen

cija

Na s

vim

pla

žam

a

po

sto

je p

rikla

dn

i re

kre

aci

jski sa

drž

aji

i

rest

ora

nsk

a p

on

ud

a

Uvođen

je n

ovi

h s

adrž

aja

na

svim

pla

žam

a.

D

o lje

ta 2

010.

poveća

n b

roj sp

ort

skih

sad

ržaj

a (i

zvan

odijel

jenog k

upal

išnog p

odručj

a)

D

o lje

ta 2

010.

poveća

n b

roj ka

bin

a za

pre

svlače

nje

D

o lje

ta 2

010.

poveća

nje

bro

ja s

adrž

aja

za d

jecu

100.0

00

Opći

na

Baš

ka V

oda

Agen

cija

M

eđunar

odni nat

ječa

ji

Po

štu

ju s

e o

gra

nič

en

ja

dru

štven

og

pri

hvatn

og

kap

aci

teta

Ispitiv

anje

miš

ljen

ja k

upač

a o

zadovo

ljst

vu p

lažn

im

sadrž

ajim

a i pre

nap

uče

nost

i

G

odiš

nja

isp

itiv

anja

miš

ljen

ja k

upača

poka

zuju

pozi

tiva

n t

rend

- TZ B

aška

Vod

a

Agen

cija


49

i. Osnivanje agencije za održivo upravljanje plažama

Jedna od prioritetnih aktivnosti za uspostavu održivog upravljanja plažama u Baškoj Vodi je osnivanje specijalizirane agencije. Agencija bi trebala biti uspostavljena do početka 2010. godine s osnovnim ciljem definiranja i provođenja strategije upravljanja plažama. Agencija bi bila odgovorna za upravljanje svim plažnim resursima u Baškoj Vodi (dugoročno i svim plažama u općini Baška Voda). Ona bi bila osnovana kao javno poduzeće, pri Općini Baška Voda. Troškovi osnivanja, kao i tekući troškovi u prve dvije godine, prvenstveno bi bili pokriveni iz proračuna Općine uz mogućnost dodatnog financiranja preko nacionalnih i međunarodnih natječaja. Dugoročna strategija agencije bila bi uspostava samofinanciranja, tj. troškovi održavanja plaža trebali biti pokriveni iz naknada za korištenje plažnih sadržaja. Osim toga, agencija može biti korisnik različitih (nacionalnih i međunarodnih) fondova, kao rezultat kvalitetno pripremljenih programa. Stoga je iznimno važno da zaposlenici agencije budu visoko-obrazovani stručnjaci koji će moći kvalitetno pripremiti i provesti upravljačke programe te se natjecati za adekvatna financijska sredstva.

U prve dvije godine agencija bi zapošljavala dvoje ljudi tijekom cijele godine. U ljetnoj sezoni zapošljavala bi dodatno osoblje koje bi se brinulo za čišćenje plaža, održavanje plažnih sadržaja i plažnog reda, te naplatu i nadzor ulaza na plaže. Dugoročna strategija agencije bila bi zapošljavanje do pet osoba.

ii. Povećanje sigurnosnih elemenata na plažama

U ljeto 2007., na plaži Nikolina bilo je ukupno tri spasioca. Plaže Uranija i Podluka-Ikovac nisu imale spasioce. Kako bi se povećala sigurnost na plažama kojima gravitira i do 10.000 kupača, nužno je postavljanje dodatne sigurnosne opreme (uz postojeće spasioce i vidljivo označavanje kupališnog područja s morske strane). Do ljeta 2011. na plažama Uranija i Podluka-Ikovac postavili bi se fiksni sigurnosni elementi (u obliku pričvršćenih koluta sa spašavanje), po jedan svakih 250 metara. Iznimno je važno da oni budu dobro pričvršćeni, blizu ruba mora i, što je najvažnije, lako dostupni. Pristup ovoj sigurnosnoj opremi mora biti u potpunosti oslobođen kako bi se osiguralo njihovo nesmetano korištenje u slučaju potrebe. Do ljeta 2012. (pogotovo u slučaju proširenja plaže) dodatna (minimalno) dva spasioca bila bi postavljena na plažu Nikolina. Naravno, nije isključeno uvođenje spasilačke službe na ostalim plažama.

iii. Poboljšanje postojećih i ugradnja novih sanitarnih sadržaja

Na temelju istraživanja kakvoće sadržaja na plažama u Baškoj Vodi tijekom kolovoza 2007., utvrđeno je da plaža Podluka-Ikovac ima samo jedan toalet, koji uz to nije u funkciji, te da plaža Uranija ima dva toaleta, od kojih jedan nije u funkciji, a drugi je iznimno loše kvalitete. Stoga će jedan od prioriteta novoosnovane agencije biti potpuno osposobljavanje navedenih toaleta do ljetne sezone 2011. i njihovo adekvatno održavanje. Na plaži Nikolina postoje tri javna toaleta uz još dva koji su u sklopu postojećih ugostiteljskih objekata. Iako su oni zadovoljavajuće kvalitete, preporuča se postavljanje dodatnih toaleta na plaži Nikolina, posebice u slučaju dodatnog proširenja plaže. Nužno je i postavljanje bar jednog dodatnog toaleta na plažama Uranija i Podluka-Ikovac (pogotovo u slučaju njihovog fizičkog proširenja) do ljeta 2012.

Također, broj ispravnih tuševa na plažama Podluka-Ikovac i Uranija u potpunosti je nezadovoljavajući, te je stoga predviđeno popravljanje postojećih i postavljanje dodatnih tuševa (u prosjeku svakih 100-150 metara) na plažama Uranija i Podluka-Ikovac. Kako se ne bi ugrozila kakvoća mora za kupanje, korištenje šampona i drugih kozmetičkih preparata za vrijeme tuširanja treba biti zabranjeno. Budući da će povećani broj tuševa donijeti i povećanu potrošnju vode, preporučuje se dugoročno uvođenje naplaćivanja usluga tuširanja, prvenstveno u slučaju nenaplaćivanja ulaza na plažu (vidi aktivnost 6).

iv. Izrada studije optimalnog povećanja površine plaža

Općina Baška Voda i Turistička zajednica općine Baška Voda financirale su izradu studija koje analiziraju izradu dodatnih i uređenje postojećih pera, prvenstveno na "Južnoj plaži" (sada plaža Nikolina). Takvim intervencijama popravilo bi se postojeće stanje sa neadekvatno izgrađenim


50

perima, a moguće je i posljedično "prirodno" proširenje plaže. Ipak, cjelovite studije u tom kontekstu nisu razrađene.

Stoga se predlaže izrada integralne studije koja bi analizirala postojeće mogućnosti proširenja plaža (kao što su renoviranje postojećih pera, izgradnja novih, dohranjivanje plaža, dreniranje šljunka iz većih dubina, itd.), te preporučila onu koja je najmanje štetna za okoliš uz najprihvatljiviju cijenu.

v. Minimalno povećanje površine postojećih plaža

Na temelju postojećih turističkih kapaciteta, može se pretpostaviti da plažama Baške Vode gravitira približno 8.500 kupača (iako prema nekim statistikama u Baškoj Vodi u isto vrijeme bude i preko 10.000 posjetitelja). Uzimajući u obzir postojeću plažnu površinu, može se zaključiti da je ona nedostatna da primi sve posjetitelje. Stoga je moguće napraviti proširenje plaža (ili samo jedne plaže), ali isključivo:

na temelju izrađene studije optimalnog povećanja površine plaža; zadovoljenjem cjelovite projektne dokumentacije, prvenstveno Studije o utjecaju na

okoliš (vidi aktivnost 16); te u skladu sa postojećim zakonima (Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju i

gradnji, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Pravilnik o staništima29).

Iako je preporučeni fizički prihvatni kapacitet za urbane plaže od 7,5-15 m2, uzimajući u obzir postojeće plažne kapacitete i dnevni broj posjetitelja u Baškoj Vodi može se zaključiti da preporučeni standardi ne mogu biti ostvareni jer bi oni zahtijevali dramatično povećanje površine plaža, što bi imalo za posljedicu narušavanje vizure grada kao i ekološku devastaciju obalnog područja. Kako bi se zadovoljili fizički, ekološki i socijalni aspekti prihvatnog kapaciteta, preporuča se minimalno proširenje plaže kojim bi se osigurao maksimalno podnošljiv prihvatni kapacitet od (približno) 5 m2 po kupaču za sve posjetitelje (prema postojećim procjenama do 10.000 kupača). U svakom slučaju, stvarno povećanje može biti dogovoreno na temelju studije optimalnog povećanja plaže te studije o utjecaju na okoliš. Ovakvo proširenje plaža može biti napravljeno do kraja 2010. godine.

vi. Uvođenje sustava naplaćivanja korištenja plažnih sadržaja i resursa

Jedna od ključnih aktivnosti agencije za upravljanje plažama bit će planiranje i pripremanje administrativnih uvjeta za provođenje sustava naplaćivanja korištenja kupališnih resursa u Baškoj Vodi. Samom uvođenju mjera naplaćivanja prethodit će detaljno ispitivanje mišljenja javnosti (lokalnog stanovništva i turista) o samom sustavu naplaćivanja kao i njihovoj spremnosti da plate za korištenje plažnih usluga. Ispitivanje se treba sustavno provoditi tijekom cijele ljetne sezone prije samog uvođenja mjera (2009.).

Do ljeta 2010. uvest će se naplaćivanje korištenja svih usluga na plaži Nikolina kroz plaćanje ulaza na samu plažu30. Ovim Akcijskim planom predlaže se uvođenje naplaćivanja ulaza na plažu Nikolina, jer je to najjednostavnije izvodivo upravo na toj plaži (zbog njenih prirodnih karakteristika te uređenih prilaza plaži). Međutim, dogovorom Općine Baška Voda, Turističke zajednice i Agencije može biti odlučeno da se naplaćivanje uvede na neku drugu plažu ili samo dio neke plaže.

Predlaže se da se uvede tzv. kartični sustav kojim bi lokalno stanovništvo, turisti i sezonski radnici dobili odgovarajuće kartice koje bi im osiguravale "besplatan" ulaz. Svi ostali plaćali bi direktno na ulazu (od 10 do 15 kuna po osobi). Važno je istaknuti da svaka od skupina koje na plažu ulaze uz pomoć kartice, svoje korištenje plažnih resursa indirektno plaća kroz veću cijenu smještaja, uvećanu komunalnu naknadu, itd. Dakle, osigurava se pristup plaži svima pod jednakim uvjetima (odnosno, svi plaćaju). To je definirano i Zakonom o morskom dobru i lukama te (predloženim) Planom prostornog uređenja Baške Vode. Plaćanjem "ulaza na plažu" korisnik

29 Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje

stanišnih tipova (Narodne novine, 2006.). 30 Važno je napomenuti da se ovom mjerom ne predlaže naplaćivanje pristupa na plažu, već korištenje plažnih sadržaja.

Zbog jednostavnosti, u daljnjem tekstu ova mjera se naziva "naplaćivanje ulaza na plažu".


51

ima pravo na besplatno korištenje sadržaja (toaleta, tuševa i sl.). Iznos koji pojedinac izdvaja za korištenje plažnih resursa (direktno, kroz plaćanje ulaznica ili indirektno kroz uvećan porez, boravišnu pristojbu i sl.) treba biti korišten isključivo za daljnje održavanje plaže i njenih sadržaja. Svi korisnici trebaju biti informirani o tome (kroz informacijske ploče postavljene na plaži i sl.).

Naplaćivanje ulaza na plažu nije moguće uvesti na sve plaže u Baškoj Vodi, jer to može izazvati neželjene reakcije, prvenstveno lokalnog stanovništva. Međutim, činjenica da se ulaz na jednu plažu naplaćuje, a na ostale ne (iako je razina kvalitete usluga na tim plažama znatno niža) može dovesti do pretjeranog pritiska na te plaže. Kako bi se to izbjeglo, dodatni instrumenti moraju se primijeniti i na preostale plaže (Uranija i Podluka-Ikovac) do ljeta 2011. Naime, svaki korisnik plaže morao bi plaćati za korištenje usluga koje su do sada bile besplatne (tuševi, toaleti), kao i plaćati uvećanu naknadu za korištenje ostalih usluga (suncobrani, ležaljke, sportski sadržaji, itd.). Cijena korištenja navedenih usluga bila bi veća nego na plaži Nikolina. Uvećani iznos korištenja usluga treba biti upotrijebljen isključivo za daljnje održavanje plaža i njihovih sadržaja.

vii. Izgradnja dodatnih parkirališta izvan centra i povećanje naknada za njihovo korištenje

Kako bi se dodatno destimulirao pritisak na plaže kao i priliv "jednodnevnih kupača" do kraja 2012. uvelo bi se dodatno naplaćivanje korištenja parkirališta za minimalno 50%. Također, krenulo bi se u izgradnju dodatnih parkirališta, izvan centra grada, kojima bi se rasteretio pritisak automobila u centru grada tijekom turističke sezone.

viii. Uvođenje sustava naplaćivanja "eko takse" za dnevne posjetitelje

Uz već postojeće naplaćivanje dnevne naknade koja se primjenjuje na posjetitelje koji dolaze autobusima, do ljeta 2012. uvelo bi se naplaćivanje "eko-takse" i za posjetitelje koji dolaze osobnim automobilima. Naime, naknada bi se naplaćivala kroz dnevnu cijenu parkirališta, uvećanu za iznos koji odgovara iznosu boravišne pristojbe po osobi.

ix. Informiranje i jačanje svijesti javnosti

Uvođenje različitih instrumenata, kao što su naplaćivanje ulaza na plažu i povećane naknade za korištenje plažnih sadržaja i parkirališta, može izazvati negativne reakcije u javnosti. Stoga je iznimno važno adekvatno i sustavno informiranje javnosti i njihovo jačanje svijesti o nužnosti uvođenja takvih instrumenata kako bi se osiguralo održivo upravljanje plažama. Ova aktivnost bila bi jedna od ključnih aktivnosti agencije za upravljanje plažama od samog njenog osnutka (u suradnji sa Turističkom zajednicom). Aktivnost će uključivati:

organiziranje okruglih stolova, skupova i radionica na kojima bi se javnost upoznala sa svim aspektima uvođenja takvih mjera;

tiskanje informativnih brošura i letaka; izradu web-stranice agencije sa svim informacijama o planiranim mjerama za upravljanje

plažama; suradnju s medijima kroz intervjue, pripremanje izvješća za medije i organiziranje

tiskovnih konferencija.

x. Povećanje broja osoblja koje se brine o čišćenju plaža

U sklopu agencije, za vrijeme ljeta zapošljavale bi se minimalno četiri osobe koje bi bile zadužene za redovito i kontinuirano čišćenje plaža kao i održavanje plažnog reda. Osobita pozornost će biti posvećena uklanjanu čikova od cigareta i komada razbijenog stakla.

xi. Analiza uzroka smanjene kakvoće mora za kupanje

Tijekom 2005. i 2006. godine, kakvoća mora na svim plažama u Baškoj Vodi ocijenjena je kao "more podobno za kupanje" (2). Iako to još uvijek označava more dobre kakvoće jedan od ciljeva održivog upravljanja plažama je i podizanje kakvoće mora u kategoriju "visoka kakvoća mora za kupanje" (1). Kako bi se to postiglo, detaljna analiza izvora "onečišćenja" će biti napravljena do kraja 2010. godine.


52

xii. Uklanjanje uzroka smanjene kakvoće mora za kupanje

Na temelju analize izvora "onečišćenja" napravit će se plan te krenuti u uklanjanje izvora onečišćenja. Ova aktivnost bit će provedena pod uvjetom da postoji ekonomska opravdanost za njeno izvršenje.

xiii. Uvođenje mjera za smanjenje otpada na plažama

Kao osnovne mjere za uklanjanje otpada na plažama predviđa se, uz sezonsko zapošljavanje osoba zaduženih za njihovo cjelodnevno održavanje/čišćenje, postavljanje dodatnih koševa za otpatke, opuške i odvojeno prikupljanje otpada.

xiv. Izrada studije izvodivosti (feasibility study) za uvođenje kompostnih zahoda na plažama

Kako bi se maksimalno smanjio negativan utjecaj koji ugostiteljski objekti i kupači mogu imati na kakvoću mora ispitat će se mogućnosti za postavljanje ekoloških (kompostnih) zahoda na svim plažama. Kao jedan od takvih je i Clivus kompostni sustav (http://www.multrum.com/Croatia/) koji se pokazao iznimno učinkovitim u skandinavskim zemljama, SAD-u, Kanadi itd., i to naročito u zaštićenim područjima i na plažama. Očekuje se da će početna ulaganja biti nešto veća, ali takav tip kompostnih sustava ima doživotnu garanciju, te se stoga očekuje da će dugoročne koristi biti daleko veće od troška njihova uvođenja. Naime, u usporedbi s konvencionalnim sustavima za tretiranje otpadnih voda koji doprinose zagađenju i stvaranju potencijalno toksičnih produkata (npr. sumporovodik, metan, razni oblici alkohola, octena kiselina), kompostni sustavi proizvode bezmirisno i sasvim bezopasno gnojivo u svojim zatvorenim sustavima. Prednosti kompostnih zahoda u odnosu na ostale sustave za tretman otpadnih voda su sljedeće:

kompostni objekti nemaju nikakvih ispusta, stoga ne zagađuju; nemaju mirisa zbog efikasne ventilacije i sasvim aerobne prirode procesa; finalni proizvodi mogu poslužiti kao kvalitetna gnojiva u poljoprivredi; u odnosu na cijenu, sustavi su izuzetno učinkoviti, sa stabilnim procesima i prilagodljivi

uvjetima bilo koje lokacije; sustavi ne zahtijevaju puno prostora i lako se održavaju; tretman otpada je na licu mjesta, nije potrebna manipulacija otpadom.

Ipak, kako bi se dobila cjelovita slika, do kraja 2011. napravit će se studija izvodivosti za postavljanje kompostnih ili nekih drugih ekoloških zahoda.

xv. Prijedlog za uvođenje ekoloških standarda u turističke objekte u blizini plaža

Kao jedna od aktivnosti agencije za upravljanje plažama bit će i uvjeravanje obližnjih hotela da pristupe uvođenju ekoloških standarda u poslovanju. Oni se mogu odnositi na poticanje učinkovitijeg korištenja energije, smanjenje potrošnje vode, korištenje isključivo lokalnih (ekoloških) poljoprivrednih i drugih proizvoda itd. U sklopu programa energetske učinkovitosti UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj – Hrvatska; http://energetska-efikasnost.undp.hr), moguće je izraditi (besplatnu – u suradnji sa Županijom) energetsku ocjenu pojedinog hotela. Besplatne energetske ocjene uključuju posjet stručne osobe koja obilaskom objekta utvrđuje mjesta na kojima se troši ili gubi najviše energije, te predlažu moguća rješenja za uštedu novca i energije. Kao poticajna mjera hotelima da prihvate ekološke standarde može biti i uvođenje eko-certifikacije hotela. Ipak, takvo certificiranje moguće je uvoditi jedino u sklopu cjelovite politike održivog razvoja turizma, koju planira i provodi Općina Baška Voda, u suradnji s Turističkom Zajednicom.

xvi. Izrada studije utjecaja na okoliš za proširenje plaža

Prije samog proširenja plaže, nužno je (i zakonski obvezatno) izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Tom studijom, na temelju analize struja, valova, vjetra, kakvoće materijala na plaži, itd., procjenjuje se kakav bi utjecaj proširenje plaže imalo na obalni okoliš, morske organizme i krajobraz. Također, tom studijom imao bi se analizirati utjecaj proširenja plaže na turizam (i obratno) kao i društvenu opravdanost takvog projekta.


53

Jedino u slučaju pozitivne ocjene studije, može se krenuti u realizaciju samog projekta. Osim toga, proširenje plaže treba biti predviđeno Prostornim planom Općine.

xvii. Ispitivanje mišljenja kupača o čistoći plaža

Kako bi se pratilo zadovoljstvo kupača čistoćom plaža, potrebno je njihovo kontinuirano anketiranje. Anketiranje kupača bilo bi provedeno u sklopu jedinstvene ankete kojom bi se ispitivalo zadovoljstvo kupača svim ponuđenim sadržajima, uslugama, okolišnom kvalitetom, itd. Anketa bi se provodila na svim plažama tijekom cijele sezone. Za provođenje i analiziranje ankete, agencija može koristiti vlastite kapacitete ili angažirati studente sociologije ili neku udrugu koja ima iskustvo u provođenju takvih djelatnosti.

xviii. Uvođenje novih sadržaja na svim plažama

Jedan od pokazatelja provođenih anketa bit će i zadovoljstvo kupača ponuđenim sadržajima na plažama te njihovi prijedlozi o uvođenju novih. Na temelju postojećih anketnih ispitivanja predlaže se da se do 2010. poveća broj sportskih sadržaja, ali izvan ograđenog kupališnog prostora. Također, bit će potrebno urediti postojeće (plaža Podluka-Ikovac), te dodati nove sadržaje za djecu, kao što su pješčanici i sl. Osim toga, trebat će se povećati broj kabina za presvlačenje, posebice na plaži Podluka-Ikovac.

xix. Ispitivanje mišljenja kupača o zadovoljstvu plažnim sadržajima i prenapučenosti

U sklopu cjelovitog ispitivanja kupača, pratilo bi se zadovoljstvo kupača ponuđenim sadržajima, ali i njihova percepcija prenapučenosti. To bi bio važan pokazatelj novoosnovanoj agenciji u njenom daljnjem radu.


54

IV. Preporuke

Na temelju analize pilot projekta mogu se izvesti neke preporuke.

1. Provesti opsežnije ankete o turizmu u Baškoj Vodi

Sadašnje turističke ankete u Baškoj Vodi se provode nestrukturirano i na relativno malom uzorku. Bilo bi korisno napraviti turističku analizu koristeći neku prikladnu metodologiju. Također, treba napraviti analizu na većem uzorku i u različitim razdobljima tijekom sezone. Bilo bi korisno uključiti turiste koji borave u svim vrstama smještaja (hoteli, apartmani, privatni smještaj). Takva analiza bi omogućila bolji uvid u demografsku strukturu turista, dužinu njihova boravka, njihov omiljeni tip smještaja, zadovoljstvo novčanom protuvrijednošću i prosječno trošenje.

2. Provesti opsežnije istraživanje korisnika plaža u Baškoj Vodi

Treba provesti detaljno istraživanje o broju korisnika plaža, njihovom zadovoljstvu okolišem plaža i sigurnosnim uvjetima, sadržajima i napučenošću na plaži. Također bi bilo jako korisno ispitati da li su i koliko voljni platiti za poboljšanje okoliša i rekreacijskih sadržaja na plažama.

3. Izraditi plan razvoja održivog turizma

Treba definirati strateški plan razvoja održivog turizma. Plan treba biti potpuno u skladu s trenutnim prostornim planovima (destinacije i županije). Od posebne je važnosti da prijedlozi budu potpuno usklađeni s prihvatnim kapacitetom plaža i destinacije. Bilo bi poželjno spriječiti povećanje turističkih smještajnih kapaciteta (hotela, apartmana i posebno privatnog smještaja) koji bi trebali biti usklađeni s definiranim ograničenjima prihvatnog kapaciteta.

4. Razviti detaljniju strategiju upravljanja plažama (za cijelu općinu)

Treba razviti strategiju koja će uključivati sve plaže na području općine (uključujući naselja Baška Voda, Baško Polje, Topići, Bast, Krvavica, Bratuš i Promajna). Unutar strategije treba utvrditi tip upravljanja i instrumente koji će se primjenjivati.

5. Stvoriti kampanju koja će pratiti strategiju upravljanja plažama

Svaki novouvedeni instrument koji bi se mogao primijeniti za ekološki i gospodarski održivo upravljanje plažama može izazvati podozrivost kod lokalnog stanovništva. To osobito vrijedi za slučaj uvođenja pristojbe za ulaz na plažu. Stoga je vrlo važno organizirati kampanju za informiranje javnosti kojom će se najaviti primjena novih instrumenata, te objasniti sva dobrobit za lokalno stanovništvo i opći rezultati tih aktivnosti. Takva kampanja bi trebala uključivati izradu postera i letaka, organiziranje sastanaka i seminara, te dobru medijsku pokrivenost.

6. Izraditi studiju izvedivosti za proširenje plaža

Prema nekim podacima, u špici sezone na destinaciji se može zateći istovremeno više od 10.000 turista. Ova brojka značajno premašuje maksimalno tolerirani prihvatni kapacitet. Stoga može biti opravdano započeti projekt proširenja površine plaža. U svakom slučaju, ta inicijativa mora biti potvrđena studijom izvedivosti. Projekt može biti proveden samo ako ga studija ocijeni ekološki, ekonomski i društveno održivim.

7. Provesti procjene utjecaja na okoliš i prirodu

Ako studija izvedivosti opravda širenje plaže, treba napraviti zakonom propisanu procjenu utjecaja (na okoliš, a po potrebi i na prirodu).

8. Osnovati agenciju za upravljanje plažama općine Baška Voda

Na temelju analize i svih pripremnih aktivnosti, trebalo bi osnovati agenciju za upravljanje plažama. U početku bi agencija trebala biti dio općinske uprave, ali dugoročno gledano cilj bi joj trebao biti postizanje samoodrživosti.


55

Bibliografija Ariza, E., Jimenez, J. A. i Sarda, R. (2007.), A critical assessment of beach management on the Catalan coast, Ocean and Coastal Management, doi:10.1016/j.ocecoaman.2007.02.009

Baud-Bovy, M. i Lawson, F. R. (1998.), Tourism and Recreation, Elsevier Science & Technology Books, 304 pp.

Bird, E. C. F. (1996.), Beach Management, John Wiley and Sons, Chichester, 281 pp.

Blue Flag (pristupljeno u 2007.), Blue Flag Award Programme, http://www.blueflag.org/

Breton, F. i Esteban, P. (1995.), The Management and Recuperation of Beaches in Catalonia. U: Healy, M. G. and Doody, P. (ur.), Directions in European Coastal Management, Samara Publishing Ltd. Cardigan, 511-517.

Carter, R. W. G. (1988.), Coastal Environments, Academic Press, London, UK, 617 pp.

CC (1987.), Landscape Assessment – a Countryside Commission Approach, CCD18, Countryside Commission, Cheltenham, UK, 143 pp.

CC (1993.), Landscape Assessment Guidance, CCP 423, Countryside Commission, Cheltenham, UK, 128 pp.

CCW (1996.), The Welsh Landscape: our inheritance and its future protection and enhancement, Annual report, Vol. 11, Countryside Council for Wales, Bangor, Wales, UK.

CCW (2001.), The LANDMAP information system, 1. izdanje, Countryside Council for Wales, Bangor, Wales, UK.

CEC (1976.), Council Directive of 8 December 1975 concerning the quality of bathing water (76/160/EEC), Official Journal of the European Communities, 5 February 1976, L31/1, 7 pp.

Chaverri, R. (1989.), Coastal Management: The Costa Rica Experience, U: Magoon, O. T. (ed), Coastal Zone ’87: Proceedings of 5th Symposium on Coastal and Ocean Management, Vol. 5, American Society of Civil Engineering, New York, 1112-1124.

Da Silva, C. P. (2002.), Beach Carrying Capacity Assessment: How important is it? Journal of Coastal Research, ICS 2002 (Zbornik radova), 190-197.

Da Silva, C. P., Alves, F. L. i Rocha, R. (2007.), The Management of Beach Carrying Capacity: the case of Northern Portugal, Journal of Coastal Research, ICS 2007 (Zbornik radova), 135-139.

Da Silva, C. P., Pontes, S. i Ferreira, J. C. (2005.), The Management of Beaches: Implementing the Carrying Capacity Concept.

CIRIA (1996.), Beach Management Manual, (ur.), Simm, J. D., Construction Industry Research and Information Association Report 153, London, UK, 448 pp.

Divić, M. (2006), Plaže – naše najveće bogatstvo, Nacrt prijedloga razvojnog programa uređenja i upravljanja plažama – temeljnim resursom općine Baška Voda, Neobjavljeni materijal, Baška Voda, Hrvatska, 27 pp.

DZS (2001.), Popis stanovništva 2001, Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/ Pristupljeno 17. listopada, 2007.

EA/NALG (2000.), Assessment of aesthetic quality of coastal and bathing beaches, Monitoring protocol and classification scheme, May 2002, Environment Agency and the National Aquatic Litter Group, 15 pp.

EF (2006.), Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija, Split, Hrvatska, 296 pp.

Ergin, A., Karaesmen, E., Micallef, A. i Williams, A. T. (2004.), A new methodology for evaluating coastal scenery: fuzzy logic systems, Area, 36 (4), 367–386.

Forsyte Research (2000.), Market Research Report – Environmental Awareness Survey, Auckland Regional Council, Auckland, Novi Zeland, 36 pp.

HC (2006.), Masterplan turizma Splitsko-dalmatinske županije. Konačno izvješće, Horwath Consulting, Splitsko-dalmatinska županija, Split, Hrvatska.

HCK (pristupljeno u 2006.), Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja, Hrvatski Crveni Križ, http://www.hck.hr/Web/spasilacka/vijest22.htm


56

HTZ (2005a), Hrvatskoj prvo mjesto – prema izboru Lonely Planeta, Hrvatska turistička zajednica, Arhiva: Priopćenja, 2. veljače, 2005. http://press.croatia.hr/priopcenja_za_javnost/arhiva_theme.aspx?id_objava=894

HTZ (2005b), Hrvatskoj još jedno priznanje, Hrvatska turistička zajednica, Arhiva: Priopćenja, 3. studenog, 2005. http://press.croatia.hr/priopcenja_za_javnost/arhiva_theme.aspx?id_objava=1070

Houston, J. R. (1995.), The economic value of beaches, The CERCular Coastal Engineering Centre. US Army Eng, Waterways Experiment Station, Vicksburg, MS, Vol. CERC-95-4, 1-4.

Houston, J. R. (1996.), International Tourism and US beaches, Shore and Beach, 64(2), 3-4.

Houston, J. R. (2002), The economic value of beaches – A 2002 update, Shore and Beach, 70(1), 9-12.

IR (pristupljeno u 2007.), Makarska Rivijera Info, Internet Registar Turističkih i Gospodarskih Subjekata i Nekretnina Makarske Rivijere, http://www.makarska-rivijera.com/, Pristupljeno 9. rujna 9, 2007.

IT (2002.), Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2001, Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska, 220 pp.

IT (2005.), Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2004, Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska, 238 pp.

IT (2007.), Studija održivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Sažetak, Institut za turizam, Zagreb, Hrvatska, 30 pp.

James, R. J. (2000.), From beaches to beach environments: linking the ecology, human-use and management of beaches in Australia, Ocean and Coastal Management 43, 495-514.

Jurišić, A. (2006.), County of Split and Dalmatia, Destination Management Sub-project, Vacation by the Sea, Tourism Initiative Croatia, INFORMEST, Ministry for Production Activities of the Italian Republic.

List, D. (2002.), Know Your Audience, A Practical Guide to Media Research, Audience Dialogue, Online izdanje: http://www.audiencedialogue.org/kya.html

MakarskaInfo (pristupljeno u 2007.), MakarskaInfo.com, Makarska Riviera Travel Portal, http://www.makarskainfo.com/hr/Baska-voda/, Pristupljeno 9. rujna 2007.

Mertens, D. M. (2005.), Research and Evaluation in Education and Psychology, Integration diversity with quantitative, qualitative and mixed methods, Drugo izdanje, Sage Publications, California, SAD, 507 pp.

Micallef, A. i Williams A. T. (2002.), Theoretical strategy considerations for beach management, Ocean and Shoreline Management, 45(4-5), 261-275.

Micallef A, Morgan R. i Williams A. T. (1999.), User preferences and priorities on Maltese beaches: findings and potential importance for tourism, U: Randazzo, G. (ur.), Coastal environmental management, EUCC, Italija, CD rom, 11 pp.

Micallef, A., Williams, A. T. i Cassar, M. (2001.), Environmental Risk Assessment: Application to a Proposed Beach Nourishment, Malta, Shore and Beach, 69(3), 13-17.

Micallef, A., Williams, A. T., Radic, M. i Ergin, A. (2004.), A novel bathing area registration/ evaluation (BARE) system: the Dalmatian (Croatia) coast, Journal of World Leisure, 46 (4), 4-21.

Morgan, R., Jones, T. C. i Williams, A. T. (1993.), Opinions and perceptions of England and Wales Heritage Coast beach users: some management implications for the Glamorgan Heritage Coast, Wales, Journal of Coastal Research, 9(4), 1083-1093.

Morgan, R., Gatell, E., Junyant, R., Micallef, A., Ozhan, E. i Williams, A. T. (1996.), Pilot studies of Mediterranean beach user perceptions, In: Ozhan, E. (ed), ICZM in the Mediterranean and Black Sea: Immediate needs for research, METU, Ankara, Turska, 99-110.

MT (2003.), Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. Finalna verzija, Ministarstvo turizma, Republika Hrvatska. 39 pp.

MT (pristupljeno u 2008.), Analiza turističkog prometa u Republici Hrvatskoj u 2007. godini, Ministarstvo turizma, http://www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%20TURISTI%C4%8CKOG%20PROMETA%202007.%20GODINE.pdf Pristupljeno 10. veljače 2008.


57

MT (pristupljeno u 2008. b), BDP i udjel turizma u ukupnom BDP-u u 2007, Ministarstvo turizma, http://www.mint.hr/UserDocsImages/080108-prihodi-turizm-I-IX07.pdf Pristupljeno 15. siječnja 2008.

MZOPU (2007.), Kakvoća mora za kupanje na području Republike Hrvatske u 2006. godini, Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, Hrvatska.

Nelson, C., Morgan, R., Williams, A. T. i Woods, J. (2000.), Beach Awards and Management in Wales, UK, Ocean and Coastal Management, 43(1), 87-98.

Nelson, C. i Botterill, D. (2002.), Evaluating the contribution of beach quality awards to the local tourism industry in Wales—the Green Coast Award, Ocean and Coastal Management, 45 (2-3), 157-170.

PAP/RAC (2003.), Guide to Good Practice in Tourism Carrying Capacity Assessment, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split, Hrvatska, 44 pp.

PAP/RAC (2007.), State of the Art of Coastal and Maritime Planning in the Adriatic Region, Synthesis Report, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split, Hrvatska, 58 pp.

Pearce, D. G. i Kirk, R. M. (1986.), Carrying Capacity for Coastal Tourism, Industry and Environment (9) 1, 3-7, Program Ujedinjenih naroda za okoliš.

PPBV (2007.), Prostorni plan uređenja općine Baška Voda – radna verzija, Općina Baška Voda, Hrvatska, 89 pp.

Robson, C. (2002.), Real World Research, Drugo izdanje, Blackwell publishing, Oxford, UK, 599 pp.

SDPNERC (1998.), Coastal Area Management in Croatia, Državni zavod za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, Hrvatska, 34 pp.

Simm, J. D., Beech, N. W. i John, S. (1995.), A Manual for Beach Management, In: Proceedings of Conference on Coastal Management ’95 – Putting Policy into Practice, Institution of Civil Engineers, Bournemouth, UK, 143-162.

Trumbić, I., Berlengi, G., Maroević, M. i Shipman, B. (2005.), Coastal Policy and Management Framework: Integrating Landscape and Biodiversity into Economic Development. Summary, UNDP/GEF "COAST" Project: Conservation and sustainable use of biodiversity in the Dalmatian coast through greening coastal development, Split, 14 pp.

TZSDZ (2007.), Analiza turističke sezone 2007. i osnovne smjernice za pripremu turističke sezone 2008. godine, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Split, 77 pp.

UNEP/PAP (u tisku), Handbook on Sustainable Tourism in Coastal Zones: The ICZM Approach, Program Ujedinjenih naroda za okoliš, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, 125 pp.

UNEP/MAP/PAP (1997.), Guidelines for Carrying Capacity Assessment for Tourism in Mediterranean Coastal Areas, Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija, Split.

UNWTO (1981.), Saturation of Tourist Destinations: Report of the Secretary General, World Tourism Organization, Madrid, Španjolska.

UNWTO (2001.), Tourism 2020 Vision. Volume 4 – Europe, Svjetska turistička organizacija, Madrid, Španjolska, 91 pp.

UNWTO (2006), Tourism enriches, Svjetska turistička organizacija, Madrid, Španjolska, http://www.unwto.org/newsroom/campaign/tourism_enriches_eng.pdf

US Army Corps of Engineers (1984.), Shore Protection Manual. Volumes I and II, Coastal Engineering Research Centre, Mississippi, 1200 pp.

Williams, A. T. i Morgan, R. (1995.), Beach Awards and Rating Systems, Shore and Beach, 63(4), 29-33.

Williams, A. T. i Davies, P. (1999.), Beach Management Guidelines: Dimensional Analysis, U: Randazzo, G. (ur.), Coastal Environmental Management, EUCC-Italy/EUCC, Elektronsko izdanje, 10 pp.

Williams, A. T., Pond, K. i Philipp, R. (2000.), Aesthetic Aspects – Chapter12, Monitoring Bathing Waters. Bartrum, J. and Rees, G. (ur.), E & F N Spon, 283-311.


58

Yepes, V. (1998.), Planificacion e Gestion Turistica de Playas, Cedex, Madrid, U: da Silva, C. P., Alves, F. L. and Rocha, R. (2007.), The Management of Beach Carrying Capacity: the case of Northern Portugal, Journal of Coastal Research, ICS 2007 (Zbornik radova), 135-139.

Propisi Nacionalni plan djelovanja za okoliš (2002), NN 46/02, http://www.mzopu.hr/default.aspx?ID=4248&Lang=Eng

Nacionalna strategija zaštite okoliša (2002), NN 46/02, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3980

Pomorski zakonik (1994), NN 17/94, 43/96 i 181/04, Narodne novine, Zagreb.

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (2006), NN 7/06, Narodne novine, Zagreb.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1999), Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=6991

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997), Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3662

Uredba o kakvoći mora za kupanje (2008), NN 73/08, Narodne novine, Zagreb,

Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (2004), NN 23/04, Narodne novine, Zagreb.

Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (2004),NN 36/04, Narodne novine, Zagreb.

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (2008), NN 64/08, Narodne novine, Zagreb.

Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (2008), NN 64/08, Narodne novine, Zagreb.

Zakon o otocima (1999), NN 34/99 i 32/02, Narodne novine, Zagreb.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (2003), NN 158/03, 100/04 and 141/06, Narodne novine, Zagreb.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (2007), NN 76/07, Narodne novine, Zagreb.

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (1999), NN 69/99, 151/03 i 157/03, Narodne novine, Zagreb.

Zakon o zaštiti okoliša (2007), NN 110/07, Narodne novine, Zagreb.

Zakon o zaštiti prirode (2005), NN 70/05 i 139/08, Narodne novine, Zagreb.


59

Prilog I: Upitnik

REPUBLIKA HRVATSKA

Županija Splitsko- dalmatinska

OPĆINA BAŠKA VODA

Održivi turizam u Hrvatskoj

Ovaj upitnik je anoniman. Bit će korišten za istraživanje u sklopu projekta za izradu "Metodološkog priručnika za razvoj održivog obalnog turizma" kojeg provode UNEP i PPA/RAC.

Datum:……………………… Mjesto (hotel, itd.)……………………………………………………

1. Zašto ste odabrali Bašku Vodu kao svoje turističko odredište?

Dobra ponuda rekreacijskih aktivnosti Kvaliteta ponuđenih smještaja Kvaliteta gastronomske ponude Kakvoća plaža (kupališta) Prirodne ljepote Ostalo (molimo specificirajte)

2. Jeste li zadovoljni s kakvoćom turističkih usluga (ponuđene aktivnosti, restorani, barovi itd) u Baškoj Vodi?

Jako sam zadovoljan/na Zadovoljan/na sam Nemam mišljenje Nisam zadovoljan/na Jako sam nezadovoljan/na

3. Ako ne, molimo specificirajte zašto.

4. Zašto ste odabrali ovu plažu?

Dobra ponuda rekreacijskih sadržaja (pedaline, paragliding, barovi, suncobrani, itd)

Nalazi se blizu njihovog smještaja

Čisto more Ima adekvatan parking Sigurnost (Prisutnost spasioca itd) Ostalo (molimo specificirajte)

5. Jeste li zadovoljni kakvoćom okoliša na plaži?



7. Jeste li zadovoljni kvalitetom ponuđenih sadržaja na plaži?



60


9. Jeste li voljni financijski doprinijeti poboljšanju kakvoće plaža u baškoj Vodi?

Da, kroz plaćanje ulaza na plažu Da, kroz obavezno korištenje plažnih sadržaja Da, kroz dobrovoljno korištenje plažnih sadržaja Da, kroz povećanu naknadu za parkiralište Ne

10. Ako da, koji tip poboljšanja kakvoće ste voljni poduprijeti?

Sakupljanje smeća Uljepšavanje prirodnog okoliša Povećanje broja spasioca Poboljšanje sanitarnih sadržaja Ostalo (molimo specificirajte)

11. Ako da,molimo specificirajte koliko ste spremni izdvojiti (kn) dnevno.

Osobne karakteristike

Spol

Muški Ženski

Godine

16-24 25-34 35-49 50-64 Iznad 65

Nacionalnost


61

Prilog II: Bathing Area Registration and Evaluation (BARE): evaluacijski formular – engleska verzija

Section I: Background information

Name: .....................................................................................................

Current classification: ................................................................................

Type: Natural beach Urban Nourished beach Village Rocky shore Rural Resort Remote

Length (m): ................. Width (m): ................... Shape: ......................... Slope: ...........................

Rough sketch of bathing area

Table 1.1: Beach sediment characteristics*

Colour: Geological composition

% cover Size % cover Size

Sand Cobble Gravel Rocks Pebble Other (e.g. concrete)

Sea floor (%): Sand:................... Stones: ................ Cobble/Pebble: ...... Rock: .............

Shore type** (%): Sand beach:.......... Gravel beach:........ Pebble beach: .......

Cobble beach: ....... Rocky shore:......... Concrete quay:......

Backshore type (%): Wooded:............... Cliff: .................... Other:..................

* beach sediment characteristics refers to the beach itself that either form a limited part of the shore (e.g. in a pocket beach environment having boulder or rocky shore edges) or be representative of the entire / large part of shore (as in the case of long linear beaches).

** shore type in the same table refers to the entire shore visible to the beach user which may include boulder shore, concrete piers, shore platforms etc.


62

Responsible authority:................................................................................

Municipality: .............................................................................................

No. of staff engaged with beach management: ...............................................

Date of initial registration: ..........................................................................

Date of field survey:...................................................................................

Accessibility:

Public beach: By road By walk Public transport To site:

Private beach: Ownership type Entrance fee To water environment: Gentle / steep underwater slope

Beach erosion:

Are there obvious signs of erosion/deposition? Yes No

Is there present or has there been past monitoring of erosion? Yes No

If so, by whom? ...................................................................................................

Are there known records or erosion maps available? Yes No

If so, where?........................................................................................................

Table 1.2: Beach occupancy rates & Carrying capacity

Time of year Number of bathers (11.00 hrs) ***

Number of bathers (16.00 hrs) ***

% beach occupancy

Whole bathing season Bathing season week-day Bathing season week-ends Non-bathing season

*** Beach users on beach and in water

Beach-use orientation:

Table 1.3: Main usage

Jet-skiing Sailing Motor boating Fishing (shore/boat) (Wind) Surfing Tourism yachting / day cruises Walking Diving Other (sporting activities) Sunbathing Swimming Picnicking

Table 1.4: Designated sensitive area in the bathing area

Yes No Resting place for water fowl / mammals Breeding place for rare birds / mammals Sanctuary Conservation area Area having high biodiversity / ecologically sensitive area Archaeological sites Other kind of protected area e.g. Heritage sites


63

Section II: Rating parameters

Table 2.1: Safety parameters

Safe bathing environment including: a bathing environment slope < 1:10; wave height < 0.5 m for at least 80% of the bathing season absence of rip currents outside storm conditions

Lifeguards (inclusive of sea craft-based lifeguards). Bather/boating zonation markers Fixed safety equipment First aid posts Beach safety information notices (on safe code of conduct, presence of rip currents, telephone number and location of nearest health centre, latest records for water quality monitoring, other).

Emergency phone facilities

Table 2.2: Water Quality

National bathing season monitoring programme results (Year …….. report) Barcelona Convention criteria Bathing Water Directive (76/160/EEC)

Blue Quality Green Quality Passed Orange/Red Quality

Failed Black Quality Sewage outlet Sewage pipes River mouth Harbour areas

Potential influences of poor water quality

Other e.g known absence of sewerage system

Visual observations along 100 m of shoreline A B C D Sewage related 0 1-5 6-14 > 14

Floating debris Other e.g. plastics, wood 0-10 11-20 21-30 > 30

Oil 0 1-5 6-14 > 14 Sea-bottom debris 0-10 11-20 21-30 > 30

Table 2.3: Beach facilities (tick where present and indicate number where possible)

Public Public Clean toilets Restaurant

Regularly emptied litter bins

Clean showers Restaurant

Hotels / Star rating Summer houses for rent Apartment complexes Camping grounds

Bed & Breakfast accommodation

Restaurants Snack bars Freshwater tap Adequate parking facilities (see beach carrying capacity)

Information notice Security boxes

mattress nylon Sun beds Wood/plastic

Legal / policy restrictions to water-based sport facilities

Speed boat towing activities (e.g. banana boat, tubing, skiing)

Sail boating Scuba-diving Wind surfing Pedaloes Para-sailing Jet-skiing Cigarette receptacles Wheel chair access Tiki-huts / umbrellas

Table 2.4: Evaluation of Hinterland Scenery within walking distance and generally visible from the beach. In the context of bathing area quality evaluation, scenery is the only parameter that takes cognizance of a wider range of aspects outside the bathing area. To this end, a Coastal Scenic Evaluation technique is applied (A. Ergin, E. Karaesmen, A Micallef and A T Williams, 2004. A new methodology for evaluating coastal scenery: fuzzy logic systems. (In): Area (2004) 36. 4, 367-386). (See ‘Coastal Scenic Evaluation System’, next sheet).

Overall bathing area classification by Coastal Scenic Evaluation technique

Class:


64

Coastal Scenic Evaluation System

Site name: Rating No. Physical

Parameters 1 2 3 4 5 1 Height Absent 5-30 m 30-60 m 60-90 m > 90 m 2 Slope Absent Around 45° Around 60° Around 75° Circa Vertical

3 Cliff

Special Features*

Absent 1 2 3 Many (> 3)

4 Type Absent Mud Cobble / Boulder Pebble / Gravel (+Sand)

Sand

5 Width Absent < 5 m or >100 m

5-25 m 25-50 m 50-100 m

6

Beach Face

Colour Absent Dark Dark Tan Light Tan / Bleached

White / Gold

7 Slope Absent < 5° 5°-10° 10°-20° 20°-45° 8 Extent Absent < 5 m 5-10 m 10-20 m > 20 m

9

Rocky Shore

Roughness Absent Distinctly Jagged

Deeply Pitted

and/or Irregular (uneven)

Shallow Pitted Smooth

10 Dunes Absent Remnants Fore-dune Secondary Ridge Several

11 Valley Absent Dry Valley (< 1 m) Stream (1-4 m) Stream River / Limestone gorge

12 Skyline Landform Not Visible Flat Undulating Highly Undulating Mountainous 13 Tides Macro (> 4 m) Meso (2-4 m) Micro (< 2 m)

14 Coastal Landscape Features**

None 1 2 3 > 3

15 Vistas Open on one side

Open on two sides

Open on three sides

Open on four sides

16 Water Colour & Clarity

Muddy Brown / Grey

Milky Blue / Green, Opaque

Green / Grey Blue Clear Blue / Dark Blue

Very Clear Turqouise

17 Natural Vegetation Cover

Bare (< 10% vegetation

only)

Scrub / Garigue (marram/gorse, bramble, etc.)

Wetlands / Meadow

Coppices, Maquis

(+/- Marure Trees)

Variety of Mature Trees / Mature Natural Cover

18 Vegetation Debris Contonuous (> 50 cm high)

Full Strand Line Single Accumulation

Few Scattered Items

None

Human Parameters 1 2 3 4 5

19 Noise Disturbance Intolerable Tolerable Little None

20 Litter Continuous Accumulations

Full Strand Line Single Accumulation

Scattered Virtualy Absent

21 Sewage Discharge Evidence

Sewage Evidence

Some Evidence (1-3 items)

No Evidence of Sewage

22 Non-built Environment

None Hedgerow / Terracing / Monoculture

Field Mixed

Cultivation +/- Trees / Natural

23 Built Environment** Heavy industry Heavy Tourism and/or Urban

Light Tourism and/or Urban

and/or Sensitive Indrustry

Sensitive Tourism

and/or Urban

Historic and/or None

24 Vehicular Impact No Buffer Zone

Traffic, Car Park Visible

No Buffer Zone / Light Traffic

Parking Lot Visible from Coastal Area

Parking Lot Not

Visible from Coastal Area

25 Skyline Very

Unattractive Unattractive

Sensitively Designed High /

Low

Very Sensitively Designed

Natural / Historic

Features

26 Utilities**** > 3 3 2 1 None

* Cliff Special Features: Indentation, banding, folding, screes, irregular profile.

** Coastal Landscape Features: Peninsulas, rock ridges, irregular headlands, arches, windows, caves, waterfalls, deltas, lagoons, islands, stacks, estuaries, reefs, fauna, embayment, tombola, mud flats, attractive offshore breakwaters/groynes, etc.

*** Built Environment: Caravans will come under Tourism, Grading 2: Large intensive caravan site, Grading 3: Light, but still intensive caravan sites, Grading 4: Sensitively designed aravan sites.

**** Utilities: Power lines, pipelines, unattractive street lamps.


65

Table 2.5: Litter survey (based on EA/NALG 2000 protocol) – tick appropriate box

Rating (based on lowest scored litter category) Category Type A B C D

General 0 1-5 6-14 15+ Sewage Related Debris Cotton buds 0-9 10-49 50-99 100+

Gross Litter 0 1-5 6-14 15+ General Litter 0-49 50-499 500-999 1000+

Broken glass 0 1-5 6-24 25+ Harmful Litter

Other 0 1-4 5-9 10+ Accumulations No. 0 1-4 5-9 10+ Oil Absent Trace Nuisance Objectionable Faeces 0 1-5 6-24 25+


66

Prilog III: Izvještaj sa sastanaka s dionicima

Zapisnik

s prvog radnog sastanaka za izradu "Plana održivog razvoja turizma Baške Vode" 23. listopada 2007., Baška Voda, Vatrogasni dom

Sastanak je započeo u 17:00h

Dnevni red: 1. Centar za regionalne aktivnosti i održivi turizam

(Ivica Trumbić, direktor CAR/PPA) 2. UNEP/PAP Projekt održivog turizma; Pilot projekt Baška Voda

(Željka Škaričić, voditeljica projekta) 3. Rezultati ankete i evaluacije upravljanja plažama u Baškoj Vodi

(Marina Marković, suradnica na projektu) 4. Komentari i rasprava 5. Prijedlog vizije, razvojnih scenarija i akcijskog plana održivog upravljanja plažama u

Baškoj Vodi (Marina Marković, suradnica na projektu)

6. Komentari i rasprava 7. Zaključak

Točka 1.

Ivica Trumbić, direktor CAR/PPA: Nakon kratkog uvoda, slijedilo je predstavljanje Centra za regionalne aktivnosti. Predstavljen je cilj projekta: izrada priručnika za održivo upravljanje u turizmu kao dio serije publikacija o turizmu Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

Točka 2.

Željka Škaričić, voditeljica projekta: U okviru ovog projekta, Baška Voda je uzeta kao pilot destinacija na kojoj će se praktično prikazati korištenje priručnika.

Točka 3.

Marina Marković, suradnica na projektu: Objasnila je svrhu sastanka koja je predstavljanje analize stanja, ciljeva i radne verzije akcijskog plana upravljanja plažama u Baškoj Vodi.

Točka 3.1. anketa

3.1.1. Metoda: anketiran je svaki 19. kupač u periodu od 30.07. / 03.08. / 05.08. / 07.08. 2007.g. anketni uzorak je 550 kupača (539 važećih) upitnici na hrvatskom i engleskom jeziku; 11 pitanja

3.1.2. Rezultati ankete: najviše gostiju iz Hrvatske i BiH (od čega 20% dnevnih posjetitelja), zatim Česi, Slovaci i

Nijemci 81% ispitanika zadovoljno smještajem 80% ispitanika kupača zadovoljni okolišem na plažama 75% ispitanika kupača zadovoljni sadržajima na plažama


67

62.5% ispitanika voljno platiti za poboljšanje kvalitete okoliša i sadržaja na plažama 29% ispitanika žele platiti kroz dobrovoljno korištenje sadržaja/usluga 14% ispitanika voljno platiti kroz plaćanje ulaza 12% ispitanika voljno platiti kroz obavezno korištenje sadržaja/usluga Ostali kroz povećanu naknadu za parkiranje Prosjek novca koji ispitanici žele izdvojiti je 1-2 €

3.1.3. Opis metode BARE:

Po ovoj metodi ima pet različitih tipova plaža: resort, urbane, mjesne, ruralne i "divlje”, a evaluacija se vrši prema 5 parametara; 1. Sigurnost, 2. Kakvoća mora, 3. Čistoća, 4. Sadržaji, 5. Prirodni krajolik.

Metodom BARE Evaluirane su 3 plaže: Plaža Urania: (Ocjena ***): Sigurnost C, Kakvoća mora (MZOPU 2006) B, Sadržaji C –

loša kakvoća toaleta i tuševa; malo sportskih sadržaja, Krajolik A, Čistoća B (nekoliko komada stakla).

Plaža Nikolina: (Ocjena ***): Sigurnost B (spasioci odsutni za vrijeme bure), Kakvoća mora (MZOPU 2006) B, Sadržaji C – nedovoljan broj sportskih sadržaja (pedaline, jet-ski), Krajolik B, Čistoća B (nekoliko komada stakla, veliki broj opušaka).

Plaža Ikovac – Podluka: (Ocjena ***): Sigurnost C, Kakvoća mora (MZOPU 2006) B, Sadržaji C – iznimno loša kakvoća sanitarnih sadržaja, Krajolik C (malo vegetacije), Čistoća A.

Zaključuje da su loše sigurnosne oznake, kakvoća toaleta i tuševa te prisutnost opasnog otpada, stakla.

3.1.4. Analiza kapaciteta nosivosti plaža

Tri su kapaciteta plaža: fizički, ekološki i socijalni kapaciteti. Fizički kapacitet znatno prekoračuje optimalne vrijednosti (7-15 m2 po kupaču). Ekološki kapacitet je u preporučenim granicama. Socijalni kapacitet (koji uzima u obzir percepcije kupača o napučenosti i kakvoće sadržaja), temeljem anketa provedenih u ljetnom periodu 2007 godine, ne pokazuje prekoračenje optimalnih vrijednosti. Ipak, iskustva i neformalna istraživanja lokalnog stanovništva i turističkih djelatnika ukazuju na znatno nezadovoljstvo kupača, naročito po pitanju prenapučenosti. Stoga je potrebno napraviti detaljnije ispitivanje percepcije kupača.

Točka 3.2. Vizija

3.2.1. Predstavljanje vizije razvoja turizma i upravljanja plažama u Baškoj Vodi.

Točka 4. Rasprava

Mate Divić, član turističkog vijeća: Imao je dvije primjedbe na ocjenu plaže. Prvo, smatra da anketirani uzorak nije reprezentativan jer su anketirani turisti iz Bosne, Hrvatske, Češke i Njemačke, a drugo da uvjeti u kojima je anketa rađena nisu odgovarajući, jer su plaže bile pune. Smatra da bi ocjene bi bile još lošije kada bi kvalitetniji gosti ocjenjivali plaže.

M. Marković: Uzorak je reprezentativan, korištenjem sistematskog uzorkovanja, na način da je anketiran svaki 19. kupač. Tri zvjezdice od mogućih pet nisu rezultat istraživanja kupača već specifične, nepristrane i objektivne znanstvene metode. To je objektivna ocjena kakvoće.

Mladen Marušić: Izvršili ste 100%-tnu analizu koja pokazuje realno stanje, a to je da nam gosti nisu vrhunski, da je broj neprijavljenih gostiju maksimalan, nema jet-sky i pedalina. Jet-sky po zakonu ne smije biti na Nikolini jer ima plavu zastavu. Primjedba je na sigurnosni pojas, gdje ga postaviti i kako mu pristupiti u gužvi. Primjedba na računanje kapaciteta nosivosti koja isključuje iz izračuna tzv. sigurnosnu liniju (do 3 metra širine) jer smatra da će u tom slučaju širina plaže koja se može koristiti biti premala.

Filip Vidulin, član općinskog vijeća: Slaže se s ocjenama, smatra da su ocjene možda i visoke s obzirom na stanje. Dnevno imamo 7,5-8.000 gostiju, pa su plaže prepune stoga se ne mogu


68

postići uvjeti koje vi predlažete. Gosti osim kupanja ne dobiju ništa, zato postoje pontoni i plutače. Očekivao je kritičniji rad.

Igor Ursić, član turističkog vijeća: Smatra da je nedovoljno plažnog sadržaja za djecu.

I. Ursić: Koji je bio obuhvat ankete?

Ivana Marić Zerdun, tehnička podrška na projektu, udruga Sunce: Anketa je provedena do terena za odbojku na pijesku.

I. Ursić: U Baškom Polju ima oko 2000 gostiju, od toga se u Baškom Polju kupa oko 500-600 gostiju, a ostatak gostiju dolazi na plažu Nikolinu. Privlači ih uređenost plaže pa zato dolaze.

Jurica Topić, direktor komunalnog poduzeća "Gradina-Baška Voda d.o.o.": Baška Voda ima kapacitet oko 7.000 privatnog smještaja. U vrijeme vaših ispitivanja (srpanj-prva polovica kolovoza) na kupanju bude i do 23.000 kupača. Svaki gost proizvodi 1 kg i 10 dag smeća. Dnevno prevezemo 25 t smeća na otpad.

M. Marković: Ovo je preliminarno anketiranje, koje treba raditi duže i na većem broju, iako je rađeno cijeli dan. Po anketama je ispalo da je svega 20% dnevnih gostiju, možda su ljudi lagali, ali anketa je ipak nekakav pokazatelj.

Matijas Jozipović, član općinskog vijeća: Smatra da je Filip Vidulin jedini rekao istinu. Kvaliteta gostiju u Baškoj Vodi je nula. To je masovni turizam bez ikakvog sadržaja. Postoje slike iz aviona koje ukazuju da na plažama bude i do 15-20.000 ljudi. On je predao projekt za proširenje plaže, prije više godina ali su se svi oglušili. Treba prekopirati plaže iz Portugala i Španjolske. Radimo plan za turizam, a već sada imamo 5 puta manje plažnog prostora. Na Ikovcu nema ni jedan WC, na Nikolini 3 tuša od toga jedan ne radi. Postoji samo jedan gradski WC. Objektivno stanje je da nemamo mjesta za goste.

Ivan Topić, član turističkog vijeća: Imamo prirodne resurse plaža kao malo tko u Hrvatskoj. Zahvalio se što su odabrali Bašku Vodu za pilot projekt. Problem je i prijava gostiju. Na primjer jedan vikend u 8. mj. smo imali prijavljeno 9.150 gostiju, a po njegovom mišljenju bilo ih je 12.000. Traži da im se pomogne da nađu sredstva za poboljšanje uvjeta na plažama i kako ponovno vratiti zapadne goste. Smatra da se anketa provodila u 6. i 9. mjesecu, kada nema najezde dnevnih gostiju, možda bi se dobili kvalitetniji rezultati.

Točka 5.

M. Marković: Predstavljena je vizija razvoja. Uz sugestije, vizija je predložena na vrijeme od 8 godina (kroz dva politička mandata), Baška Voda će se razviti u prepoznatljivo turističko odredište s očuvanim prirodnim okolišem i privlačnim plažama, s kvalitetnim turističkim proizvodima i dobar život stanovnicima. Zatim su predstavljeni ciljevi razvoja održivog turizma: kvalitetniji prirodni krajobraz i okoliš, poboljšana kvaliteta turističke ponude, razvijen turistički brand, povećani udio prihoda od turističke potrošnje, poboljšana kvaliteta života u Baškoj Vodi i poštivanje lokalnog, kulturnog i povijesnog naslijeđa. Predstavljena je vizija upravljanja plažama kroz tri godine, kojom se ima razviti model upravljanja kupališnim područjima u Baškoj Vodi. Izneseni su ciljevi upravljanja plažama: sigurno i ugodno kupanje, čisto more i okoliš, prikladni rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i restoranska ponuda.

M. Marušić: Jeste li uzeli u obzir probijanje tunela Sv. Ilije?

M. Marković: Bez obzira na tunel, ciljevi se ne bi smjeli mijenjati ali se scenarij može prilagoditi. Predložena su 4 scenarija.

Scenarij 1: "Sve po starom" – nedostatak: sve ostaje isto; Scenarij 2: "Ograničeno korištenje plaža" – nedostatak: upitna je ekonomska dobit; Scenarij 3: "Poticanje intenzivnog-masovnog turizma" – nedostatak: upitna ekonomska

dobit, negativan utjecaj na okoliš i degradacija kvalitete gostiju. Scenarij 4: "Umjereno korištenje plaža" – nedostatak: velika početna ulaganja, ali

dugoročna ekonomska isplativost. Ovim scenarijem nije predviđeno proširenje plaža.


69

Kada se svaki scenarij usporedio s ciljevima, tada se vidjelo da je scenarij 4 najbliži definiranim ciljevima.

Predložena radna verzija akcijskog plana. Dva ključna elementa akcijskog plana: a) osnivanje agencije za upravljanje plažama b) uvođenje naplaćivanja korištenja plažnih resursa kroz nekoliko različitih instrumenata,

primjerice pomoću magnetskih kartica. Te bi kartice bile različitih boja za različite korisnike, npr. stanovnike, turiste, sezonske radnike, ali bi dnevni turisti morali plaćati ulaznicu na plažu. Smatra da su te kartice dobre zbog toga što je samo 14% ljudi voljno plaćati ulaz na plažu. Korištenjem kartica ljudi nemaju osjećaj da nešto plaćaju. Kartice se mogu naplatiti u iznosu od 1 € kroz naplaćivanje boravišne pristojbe (ili slično). Važno je da uvjeti budu isti za sve, a bilo kakav oblik diskriminacije treba izbjegavati. U cijenu ulaznice trebalo bi ubrojiti ulaz na plažu, korištenje tuševa i toaleta (i eventualno nekih drugih usluga). Ali, bar jedna plaža mora biti "otvorena" za sve (bez naplaćivanja). Prije uvođenja kartica trebalo bi izvršiti kampanju i senzibilizirati stanovništvo. Drugi instrumenti uključuju obvezno ili dobrovoljno korištenje različitih sadržaja na plažama. Kao primjer navodi hotel "Le Meridien", gdje je obvezno iznajmljivanje plažnih sadržaja.

Točka 6.

I. Topić: Treba naše društvo uvjeriti da je normalno da se plaća ulaz na plažu, jer da netko poslije njih treba čistiti plažu, smatra da bi se tako i promijenila struktura gostiju.

F. Vidulin: Mi smo uvođenje agencije za plaže predložili prije 2 godine, ali su nitko nije reagirao. Pozdravlja prijedlog o osnivanju agencije za plaže. Dobre su magnetske kartice, jer naplaćivanje nije moguće na svim plažama. Ulaz u mjesto se može naplatiti kroz parking. Koncesiju na plaže je moguće dobiti samo preko takve agencije.

I. Topić: Bio je u Crikvenici, svaki gost plaća 10 kn, a djeca 5-6 kn. Njihove plaže nisu ni blizu našima.

M. Divić: Smatra plaže najozbiljnijim problemom u općini i mjestu. Predlaže osigurati plažni prostor za stanovništvo i radnu snagu u stacionar, te generalno ograničiti broj kupača. Navodi problem da je plažni prostor za 3.468 kupača a u mjestu ima 8.500 kreveta. U špici sezone plažni prostor je 1,73 m2 po kupaču. Ne slaže se sa prijedlogom od 15 m2 po kupaču, ali je za 7-8 m2 po kupaču. Predlaže promjene za scenarij 4.: a) treba biti 7-8 m2 po kupaču plažnog prostora, b) primarno osigurati plažni prostor za naše goste, c) osigurati međunarodne standarde za naše kapacitete, d) urediti plaže sa svim mogućim komforom, e) treba proširiti plaže. Plaže treba nasipati da podignemo standarde našim gostima. Smatra da sve plaže trebaju biti zatvorene i u potpunosti kontrolirane.

F. Vidulin: Smatra da se tako budi vrijednost plaža.

M. Jozipović: Iskazuje zabrinutost, ako se plaža Nikolina zatvori, jer na nju stane 1.000 ljudi, pa gdje će se kupati ostalih 15.000 ljudi. Smatra da će Baška Voda za 5 godina biti nova Makarska. Smatra da će proširenje Baške Vode nad magistralom značiti samo propast.

M. Divić: Sve treba uskladiti, jer se ne možete širiti do Brača.

M. Marušić: Razlog zbog kojeg ljudi dolaze u Bašku Vodu su plaže, a ne hoteli. Zato plaže treba zakonom zaštititi. Smatra da je budućnost sunčanje u hladu, jer se turisti boje raka kože. Smatra da treba maknuti ležaljke, zatim pedalina mora biti u moru, a ne na plaži, jer pedalina zauzme 6 m2 plažnog prostora. Zbog krađe, na plaže treba postaviti kamere i zabraniti ostavljanje ručnika na plaži preko noći.

I. Ursić: Treba zabraniti gradnju kuća više od tri stambene jedinice.

M. Jozipović: Smatra da se može plaža Nikolina proširiti za 35 m2, za to su rađene studije.

A. Jurišić: Smatra da nije bilo prave političke volje da se provede scenarij 4. koji je predložen već duže vrijeme. Akcijski plan treba napraviti kao dokument i recenzirati, zatim izabrati instrumente. Što se tiče nasipanja plaže, to smo već jednom napravili.


70

Točka 7.

M. Marković: Treba napraviti prijedlog akcijskog plana i s užim timom detaljno razraditi dokument na općinskom vijeću.

Ž. Škaričić: Obećala je akcijski plan i predložila radni sastanak za 15 dana.

Sastanak je završio u 19:30 h.

Sastanku su prisustvovali: Ivan Topić, Mate Divić, Lovre Topić, Jurica Topić, Igor Ursić, Filip Vidulin, Matijas Jozipović, Melinda Borković, Jasminka Križanović, Ante Lončar, Ante Jurišić, Mladen Marušić, Ivana Ursić, Ivica Trumbić, Željka Škaričić, Marina Marković, Marijana Rubić, Ivana Marić Zerdun.


71

Zapisnik

s javne rasprave održane na temu "ODRŽIVO UPRAVLJANJE PLAŽAMA U BAŠKOJ VODI" 27. studenog 2007. (utorak) s početkom u 17 sati, u Vatrogasnom domu Baška Voda

Dnevni red: 1. Predstavljanje rezultata provedenog istraživanja mišljenja turista o kakvoći plaža

(Ivica Trumbić, Marina Marković) 2. Predstavljanje analize trenutnog upravljanja plažnim resursima u Baškoj Vodi (prednosti,

nedostaci i mogućnost unaprjeđenja) (Marina Marković)

3. Predstavljanje konačne verzije akcijskog plana upravljanje plažama kao dio "Plana održivog razvoja turizma Baške Vode" (Marina Marković)

Točka 1.

Ivica Trumbić, (Direktor CAR/PPA): Navodi kako je Baška Voda odličan prirodni resurs kojim se treba upravljati, budući da postoji nesklad između kapaciteta turista i prirodnih resursa. Napominje da upravljanje nečim ima početak, a nema kraj, te da je to trajni proces. Tako je za danas predviđeno predstavljanje akcijskog plana.

Marina Marković, (Suradnica na projektu): Ponovila je rezultate anketa. Objasnila je opći dio i praktični dio Metodološkog priručnika za održivi razvoj obalnog turizma. Objasnila je da su kao pilot projekt uzeli Bašku Vodu zbog prirodne ljepote plaža koje mogu donijeti zaradu ako se njima bude na odgovarajući način upravljalo. Kao primjer vodeće destinacije navodi Španjolsku.

Točka 2.

Mate Divić, (član turističkog vijeća): Ukazao je na svoj seminarski rad napisan 1978. g. o plažama u kojem je već tada ukazivao na probleme plaža o kojima se danas raspravlja. Smatra da je anketa provedena na lošem uzorku, a lošem gostu je sve dobro. Daleko bi gora bila anketa da su to kvalitetni gosti, Nijemci i Englezi. Od 70-ih prati stanje plaža i o tome razgovara s gostima. Prema zračnim snimkama u šipci sezone ima na 22.000 m2 – 16.000 kupača, to je 1,33 m2 po kupaču, kvalitetan gost tu neće doći. Izražava mišljenje da ovom problemu treba ozbiljno pristupiti. Dan ranije na poglavarstvu su razgovarali o ovoj temi i zaključili da treba osigurati 7 m2 po kupaču, uspostaviti punu kontrolu na dvije plaže (Podluku i Nikolinu). Smatra da je pritisak velik te da će se povećati nakon otvorenja tunela Sv. Ilija. Smatra da je potrebno osigurati 7 m2 po kupaču, što bi trebao biti brand Baške Vode. U proračunu Općine za 2008. g. predvidit će se novac za izradu studije izvedivosti. Zahvaljuje na suradnji i traži preporuku za financijsku potporu.

Ivan Topić, (član turističkog vijeća): Navodi kako je turizam u Baškoj Vodi jedini izvor života. Onemogućen je kupačima ulazak u more zbog ležaljki koje postavljaju koncesionari.

Točka 3.

Marina Marković: Predstavlja viziju upravljanja plažama: Kroz tri godine, razvit će se model upravljanja kupališnim područjima u Baškoj Vodi koji:

omogućava okoliš za sigurno i ugodno kupanje posjetitelja i lokalnog stanovništva, unutar granica kapaciteta nosivosti;

čuva okoliš plaža i čisto more smanjujući zagađenje i proizvodnju otpada turističkih poduzeća i posjetitelja na minimum;

osigurava prikladne sanitarne uvjete na svim kupališnim područjima.

Ciljevi su: 1. Omogućeno sigurno i ugodno kupanje za posjetitelje i lokalno stanovništvo 2. Čisto more i okoliš


72

3. Na svim plažama postoje prikladni rekreacijski sadržaji, sanitarni uvjeti i restoranska ponuda

Preporučeni scenarij je modificirani scenarij 4: Agencija za upravljanje plažama Proširenje plaža Kapacitet nosivosti 5 m2 po osobi (u slučaju 10.000 kupača)? Studija utjecaja na okoliš Veći utjecaj na okoliš, veće socijalno zadovoljstvo

Prikazan je akcijski plan, uz komentar kako uvidom u prijedlog prostornog plana Baške Vode nije primijećeno proširenje plaže, a to se mora uzeti u obzir. Predloženo je uvođenje mjera npr. naplaćivanje ulaza na plažu ali da se ne zatvore sve plaže. Preporučeno je provođenje jasne kampanje i senzibiliranja javnosti.

Mirjana Roščić, (privatni iznajmljivač): Izjavila je kako je naplaćivanje ulaza na plažu diskriminacija.

Mate Divić: Sve tri plaže treba zatvoriti, uvesti eko-taksu prijavljenim gostima, a ako je ugrožen kapacitet povećati eko-taksu.

Uslijedila je žučna rasprava oko prijedloga zatvaranja plaža.

Jadranka Staničić, (privatni iznajmljivač): Za osnovni red ne treba studija, to znači za svaki sadržaj potreban je koncesijski ugovor, a njime se trebaju urediti pravila. Ovo sve spada u razvoj mjesta koji je stvar GUP-a. Plaže su javno dobro i ne mogu se naplaćivati. Za period od mjesec i pol turističke sezone ne treba puno mudrosti za uspostaviti red ali ga treba poštivati. Ne možete očekivati iskoristivost kapaciteta za goste ako imate ležaljke. Za red treba poštivati pravila koje nameće vlast. Smatra da se može naplaćivati sadržaj, a ne ulaz na plažu.

Marina Marković: Upozorila je na još jedan veliki problem koji bi mogao ugroziti turizam u Baškoj Vodi, a to je kakvoća mora. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo ocjena mora je B, skoro C, što nije predobra ocjena za razvoj turizma.

Zaključak: Potrebno je: detaljno ispitivanje percepcije kupača opsežno informiranje javnosti detaljna analiza plaža – naročito ekološki aspekti integralni pristup

Netko je predložio da se treba potruditi i dobiti eko-certifikat za plaže.

Rasprava je završila u 20.00 h.

Sastanku su prisustvovali: Ivan Topić, Mate Divić, Lovre Topić, Igor Ursić, Ivo Jozipović, Ante Radić, Ante Jurišić, Ivan Marušić, Marina Granić-Skender, Mirjana Korljan, Josip Šarić, Mario Banjac, Mirjana Roščić, Jerko Ždero, Davor Glavina, Joško Lelas, Dominik Eterović-Sorić, Darjo Ćapeta, Ante Lončar, Jasminka Križanović, Jadranka Staničić, Dunja Staničić, Milan Granić, Mladen Marušić, Marijan Vela, Franjo Čovo, Ivica Trumbić, Željka Škaričić, Marina Marković, Marijana Rubić, Ivana Marić Zerdun i dr.


73

Prilog IV: Različiti ekonomski instrumenti kao različite opcije unutar Akcijskog plana

Opcija 1: Uvođenje pristojbe za ulazak – "magnetska kartica”

U početku, predlaže se uvođenje pristojbe samo na jednu od tri glavne plaže u Baškoj Vodi, tj. na plažu Nikolina. Ova plaža već sadržava najveći broj objekata, ima najveću površinu i privlači najveći broj kupača.

Prema već postojećim prijedlozima, pristojba za ulazak se može uvesti korištenjem tzv. magnetskih kartica. Različite magnetske kartice bi se koristile za različite grupe kupača. Svaka grupa bi dobila karticu u drugoj boji. Na primjer, lokalno stanovništvo i vikendaši bi imali bijelu karticu, gosti plavu, a sezonski zaposlenici zelenu. Ostali bi morali platiti pristojbu za ulazak. Lokalno stanovništvo i vikendaši (uključujući članove njihovih obitelji) bi dobili karticu "besplatno"'. Zapravo, oni bi je platili kroz mjesečne pristojbe (koje bi se malo povećale). Gosti bi dobili svoje kartice "besplatno" na recepciji hotela ili pri dolasku u odabrani tip smještaja. Kao i u slučaju lokalnog stanovništva, njihov ulazak na plažu će biti uključen u cijenu smještaja koja će biti povećana za 1 Euro po danu. Vrlo je važno da svaka od ovih grupa kupača plati za korištenje plaže, ali ne na način da to shvate kao dodatni namet. Svi ostali (uglavnom dnevni posjetitelji, kao i svi gosti u neregistriranom smještaju) bi trebali plaćati na ulazu na samu plažu. Predlaže se cijena između 2 i 3 Eura po danu. Te cijena bi kupačima omogućavala korištenje tuševa, slavina s pitkom vodom, i WC-a. Korištenje ostalih sadržaja, kao što su ležaljke, suncobrani i vodeni sportski sadržaji, bi se plaćalo dodatno. Ove odredbe trebaju biti jasno pokazane na oglasnoj ploči plaže. Sav profit ostvaren na ovakav način treba biti prikupljen od agencije za upravljanje plažom i korišten za poboljšanje i održavanje objekata i sadržaja na plaži.

Dugoročno gledano, ova opcija bi se mogla primijeniti i na još jednu od preostale dvije plaže. Strogo se preporuča da barem jedna plaža bude potpuno otvorena za javnost. Ipak, ako bi se stvorio veliki pritisak kupača na tu plažu, trebale bi se primijeniti dodatne mjere (kao što je obvezno korištenje sadržaja, ili povećana cijena korištenja izabranih sadržaja).

Kao alternativa uvođenju magnetskih kartica, pristojbu za ulazak na plažu bi mogli izravno plaćati svi kupači (uključujući i lokalno stanovništvo). No, može se očekivati značajan otpor takvoj opciji, posebice od strane lokalnog stanovništva. Ni opcija magnetskih kartica vjerojatno neće biti popularna kod lokalne zajednice, posebno u početku. Stoga je jako bitno organizirati kampanju za obavještavanje i informiranje javnosti barem godinu dana prije uvođenja tog instrumenta. Vjeruje se da će ova opcija smanjiti pritisak kupača na ovu plažu, posebno dnevnih posjetitelja, donijeti sredstva potrebna za adekvatno održavanje plaže, i smanjiti sivu ekonomiju u turizmu, tj. smanjiti broje neregistriranih turista u privatnom smještaju.

Opcija 2: Obvezno korištenje sadržaja

Umjesto plaćanja pristojbe za ulaz na plažu, može se primijeniti obvezno korištenje sadržaja. To znači da bi svaki korisnik plaže bio obvezan koristiti neke sadržaje (kao što se ležaljke i suncobrani) i platiti za njihovo korištenje. Broj raspoloživih ležaljki na plaži bi bio u skladu s unaprijed određenim ograničenjima prihvatnog kapaciteta. To znači da kada se sve ležaljke popune, dodatni kupači ne mogu ući na plažu. Na ovaj način bi oni koji upravljaju plažom direktno kontrolirali broj kupača u svakom trenutku. Korištenje ostalih sadržaja ne bi bilo obvezno ali bi se njihovo korištenje također plaćalo.

Ovaj koncept bi se primijenio na dvije od tri plaže u Baškoj Vodi. Kao i kod prethodne opcije, ostvareni profit bi se koristio za poboljšanje i održavanje objekata i sadržaja na plaži.

Ova opcija bi mogla biti potpomognuta ili zamijenjena korištenjem sadržaja po želji. Kod tog koncepta korisnik plaže ne bi bio obvezan koristiti određene sadržaje, ali bi pristojba koju bi morao platiti za korištenje tuševa, WC-a, ležaljki itd. bila veća od uobičajenog, na primjer za 10%


74

(u odnosu na ljeto 2007.). Ova razlika od 10% bi također bila korištena za poboljšanje i održavanje objekata i sadržaja na plaži. To bi trebalo biti jasno istaknuto na informativnoj ploči na plaži, tako da korisnik plaže bude svjestan da korištenjem sadržaja pomaže održavanju plaže. Ovaj koncept bi mogao biti prihvatljiviji za korisnike plaža, ali na ovaj način ne bi bilo kontrole broja kupača, a i nije sigurno da bi se namaknula dostatna sredstva za potrebno održavanje plaže.

Bez obzira koja se opcija korištenja sadržaja primijeni, biti će ključno provesti kampanju za obavještavanje javnosti barem godinu dana prije uvođenja tog instrumenta.

Opcija 3: Naplata parkiranja

Broj korisnika plaže može se kontrolirati i kroz kontrolu broja automobila koji bi mogli imati pristup Baškoj Vodi. To bi moglo značiti da ne bi bilo dodatnih parkirnih mjesta u centru (u blizini plaža Nikolina i Podluka-Ikovac). Dodatno parkiralište bi se moglo urediti blizu plaže Uranija (na putu prema Baškom Polju). Također bi se primijenila i viša cijena za parkiranje.

Dnevni posjetitelji bi morali platiti "dnevnu pristojbu" na ulazu u Bašku Vodu. Svi oni koji dolaze na više od jednog dana ne bi morali plaćati tu pristojbu. Dužina njihova boravka bi se lako provjerila putem potvrde hotela/pansiona/privatnog smještaja koju bi dobili prilikom rezervacije smještaja.

Kod plaćanja dnevne pristojbe ili korištenja parkirališta vozač bi dobio kartu na kojoj bi bilo jasno naznačeno da će se određeni postotak plaćene pristojbe koristiti za održavanje plaže.

Opcija 4: Kombinacija

Ako nijedna od ovih opcija nije potpuno prikladna, mogla bi se primijeniti kombinacija gore navedenih opcija. Naravno, bilo bi teško primijeniti sve opcije odjednom, već postupno. Na primjer, prve godine bi se uvela povećanja cijene parkiranja zajedno s plaćanjem ulaznice za jednu od plaža (npr. Nikolinu). Sljedeće godine uvelo bi se obveznog korištenja sadržaja ili korištenja sadržaja po želji na preostale dvije plaže. Konačno, treće godine bi se mogla uvesti dnevna pristojba.

Bez obzira koja opcija se primijeni, vrlo je važno da se provode redovita ispitivanja mišljenja korisnika. Ti rezultati bi mogli pomoći voditeljima plaža da po potrebi promjene primijenjene opcije kako bi se postigao optimalan rezultat.

Također treba istaknuti da ove opcije mogu biti primijenjene bez specijalizirane agencije za upravljanje plažama, ali bi bilo izrazito teško i vrlo vjerojatno rezultati ne bi bili toliko uspješni kao da postoji specijalizirana organizacija zadužena za pripremu i uvođenje takvih promjena.

Documents

Pilot projekt Baška Voda Voda...Tijekom zime puše veoma jaki sjeverni vjetar (bura) koji ponekad doseže brzinu od 50 m/sek. U proljeće i jesen najčešći je jugoistočni vjetar