vjezba_I._kolokvij

V J E Ž B A Z A K O L O K V I J

STUDIJ TEHNIČKE I GOSPODARSKE LOGIST IKE

Kolegij: Mikroekonomija

Ljetni semestar 2010

Predavačica: Tomislava Majić, mag. oec.

Nadnevak: ___.___._______

Student-ica: ___________________

Matični broj studenta-ice: _______________________

Broj ostvarenih bodova na ispitu: _______ od ukupno __, ocjena: __________________

1. Poduzeće Z očekuje profit u sljedeće 4 godine od 75.000 KN godišnje od investiranja u novi posao, te profit od 50.000 KN za svaku od sljedećih 6 godina od zajedničkih ulaganja. Diskontna stopa iznosi 12%.

a) Kolika je sadašnja vrijednost prvog odnosno drugog posla?

Koji je posao povoljniji?

b) Ako se diskontna stopa poveća na 18%, koji posao će biti isplativiji?

PV1 = 277.799,11, PV2 = 205.560,02 → prvi posao;

PV1 = 201.754,58, PV2 = 174.880,04 → također prvi posao

2. U procjeni sadašnje vrijednosti budućeg posla analitičar je procijenio da može koristiti diskontnu stopu od 15%. Posao koji se namjerava uvesti donosio bi, prema njegovoj procjeni, 40.000 KN svake godine u razdoblju od 6 godina. Ispitivanja tržišta pokazala su da će u posljednje 4 godine uvjeti poslovanja biti nešto složeniji, tj. da će rizik biti nešto veći. Zato se analitičar opredijelio za diskontnu stopu od 20% u posljednje 4 godine, mada smatra da će razina profita u njima ostati nepromijenjena. Izračunajte sadašnju vrijednost tog posla?

PV= 143.326,55 KN

3. Poduzeće ostvaruje profit u iznosu od 200.000 KN. Poduzeće bi moglo dodatno zaraditi 140.000 KN iznajmljivanjem prostorija, koje inače ne koristi, bez dodatnih troškova, te 60.000 KN posuđujući svoje strojeve drugim poduzećima. Odredite koliki je ekonomski profit.

4. U proteklom razdoblju ponuda i potražnja za sredstvom za pranje posuđa „Čarli“, mijenjale su se na sljedeći način:

a) Nacrtajte na grafikonu krivulje ponude

cijena(u kn)

ponuđena količinau 000 kom. (QS)

potraživana količinau 000 kom. (QD)

10 25 79 23 98 19 117 14 146 8 185 3 24

i potražnje te utvrdite ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

b) Što se događa s ravnotežnom cijenom, ukoliko se dohodak potrošača poveća za 30%, uz pretpostavku da je EI = 1, a ponuda ostane nepromijenjena?

c) Što se događa s ravnotežnom cijenom, ukoliko se troškovi proizvodnje povećaju za 20% uslijed povećanja cijena sirovina, uz pretpostavku da je elastičnost troškova jednaka jedan (ET = 1), a potražnja ostane nepromijenjena?

61. str

5. Na tržištu je procijenjena slijedeća elastičnost potražnje za skijanjem:

EP = -2,5

EI = 1,5

EXY = 1,2 (Y - planinarenje)

EXS = -1,2 (S - iznajmljivanje skija)

EA = 3,0.

U tekućoj godini na skijalištu je zabilježeno 1.000.000 spustova.

U slijedećoj godini želi se povećati cijena spusta za 10% i izdaci za reklamu za 10%. Očekuje se da će dohodak potrošača rasti po stopi od 10%, da će cijena iznajmljivanja skija porasti za 5%, a cijena planinarenja pasti za 2%.

Ako se želi povećati broj spustova za 20%, u odnosu na tekuću godinu, koliko bi se trebala promijeniti cijena iznajmljivanja skija?

6. Istraživanjem tržišta definirane su sljedeće funkcije potražnje i njihove cjenovne elastičnosti:

Potražnja za orhidejama:

QO = 5,1 - 2,2 PO + 2,0 N + 2,5 I +1,0 PR - 1,0PZ + 2 A,

gdje su:

QO - potražnja za orhidejama;PR - cijena 1 ruže u KN;PX - cijena zelenila u KN,te gdje su EP = -2,2, EI = 2,5, E0R = 2,5, EOZ = -1,9;

Potražnja za maslacem:

QM= 1,5 - 1,7 PM + 3,0 N - 2,0 I + 1,5 PMg + 1,O A

gdje su:

QM - potražnja za maslacem,PMg - cijena 1 paketića margarina,te gdje su EP = -1,5, EI= - 0,5, EMMG = 1,5;

_________________________________________________________________________________

Život nije med i mlijeko, ali ova nastava Mikroekonomije... ;-)

2

Potražnja za piletinom:

QP = 2,5 - 1,9PP + 2,0 N + 1 ,5 I + 1,0 PT+ 1,5 A

gdje su

QP - potražnja za piletinom,PT - cijena 1 kg teletine,te gdje su EP = -0,5, E, = 0,5, EPT = 0,5.

Koji su od navedenih proizvoda neophodni, inferiorni, luksuzni, supstituti, komplementi? Na temelju čega ste to zaključili?

Za kojim proizvodima je potražnja elastična, a za kojima neelastična, odnosno jedinično elastična? Zašto?

7. Zadane su razine korisnosti dvaju proizvoda, voćne salate i mandarina, za određenog potrošača, kao i njihova jedinična cijena. Koliko voćne salate i koliko mandarina će konzumirati potrošač?

_________________________________________________________________________________


VOĆNA SALATA, P = 15 kuna / kg MANDARINE, P = 5 kuna / kg

Q TU MU MU / P Q TU MU MU / P

0 0 - - 0 0 - -

1 90 1 150 2 240 2 240 3 330 3 300 4 390 4 350 5 440 5 395 6 485 6 410 7 500 7 415

3

8. Zadana je budžetska jednadžba 2X + 5 Y = 40 kuna.

a) Nacrtaj budžetski pravac.

b) Koliki je odnos cijena dobara? _______________

c) Označi kružićem kombinaciju kupnje za koju će se potrošač odlučiti.

Obrazložite odgovore! (Napomena: Točan rezultat bit će priznat samo uz ispravno obrazloženje)

_________________________________________________________________________________


2

Y

2

0 nescafeX

4

espresso

4

„Kratka“ pitanja

1. Pojam ekonomije i poslovne ekonomije – razlika

Ekonomija je znanstvena disciplina koja proučava kako se društvo koristi oskudnim

resursima prirode radi proizvodnje dobara i usluga, te njihova raspodjeljivanja

među članove društva.

2. Koja je svrha profita?

b) poticati poduzeća na veću efikasnost,c) ukazivati treba li proizvoditi manje ili više dotičnog proizvoda,d) upućivati poduzeća na to trebaju li napustiti dotičnu granu.

1. Vrste profita?

Poslovni profit je, u stvari, profit poduzeća kojeg ono iskazuje na kraju

poslovne godine i koji se koristi u računovodstvene i porezne svrhe. Ukoliko

poduzeće u svom poslovanju propušta priliku ostvariti veći profit drugačijom

upotrebom postojećeg kapitala ili držanjem neangažiranog kapitala, tada

ono ostvaruje tzv. ekonomski profit. To je, u stvari, profit poduzeća

umanjen za izgubljenu dobit. Poduzeće uvijek iskazuje poslovni profit (ili

samo profit), a ekonomski profit je dublje mjerilo uspješnosti poslovnog

djelovanja.

2. Teorije profita?

e) Teorija objašnjenja profita rizikom. Ova teorija promatra profit kao 'cijenu' ili 'nagradu' za prihvaćanje rizika u poslovanju. Ona polazi od toga da se za veći rizik očekuje i veći profit. Prema ovoj teoriji poduzeća koja rade u područjima ili granama s natprosječnim rizikom, imaju cilj ostvariti i natprosječne profite. Radi se o poduzećima koja ulažu znatna sredstva, primjerice u infrastrukturu, tehnologiju, kadrove, opremu i slično. Zbog prirode posla, rizik povrata uloženog kapitala u takvim poduzećima vrlo je velik. Primjer takvih poduzeća su poduzeća za istraživanje nafte, plina i slična poduzeća.

f) Frikcijska teorija profita Ova teorija objašnjava zašto profiti poduzeća odstupaju od dugoročne ravnoteže. Naime, poduzeća u svom poslovanju nikada ne ostvaruju uvijek istu razinu profita, pa čak ne ostvaruju uvijek niti profit. Dugoročno, poduzeća nastoje ostvariti normalan povrat na investirana sredstva, dok se kratkoročno nalaze u različitim situacijama. U određenim situacijama poduzeća ostvaruju visoke profite, da bi došla u

_________________________________________________________________________________


5

situaciju kada ostvaruju prosječne profite ili čak gubitke. Te oscilacije su posljedice kretanja ponude i potražnje za proizvodima koje poduzeće proizvodi. Tako, kada se u nekoj industrijskoj grani kratkoročno ostvaruju visoki profiti, ta grana dugoročno privlači nova poduzeća (ili se proširuje poslovanje postojećih), čime se profiti smanjuju ili čak dolazi do gubitka. Kada se pak pojave gubici u dotičnoj grani, neka poduzeća izlaze iz grane, neka poduzimaju korake na poboljšanju efikasnosti poslovanja, što sve dovodi do poboljšanja situacije, odnosno do rasta profita. Proizlazi da su poduzeća kratkoročno uvijek u neravnoteži, a dugoročno teže biti u ravnoteži, tj. ostvarivati normalan povrat na investicije (ili normalan profit).

g) Monopolska teorija profita. Ova teorija objašnjava visinu profitne stope monopolskim položajem poduzeća. Monopolski položaj rezultat je izborene ili dobivene prednosti u uvjetima poslovanja (u nabavi, prodaji, proizvodnji ili nekom drugom poslovnom segmentu) koju druga poduzeća nemaju. Primjerice, neka poduzeća mogu biti jedini posjednici ili ponuditelji određenih sirovina. Na taj način kontroliraju cijenu tih sirovina, odnosno osiguravaju sebi profite više od onih koje bi ostvarili kada bi se te sirovine mogle kupiti na tržištu savršene konkurencije. Dakle, monopolski profit (profit veći od profita u uvjetima savršene konkurencije) ostvaruju poduzeća koja imaju (gotovo) neograničenu moć na tržištu, bilo iz već navedenog razloga, ili zbog vladinih mjera koje ograničavaju ili onemogućavaju razvoj konkurencije. Dugoročno, monopolski položaj poduzeća može biti ublažen ili potpuno eliminiran ukoliko vlada dotične zemlje prestane štititi monopolistu, odnosno dozvoli razvoj konkurencije bilo poticanjem osnivanja sličnih poduzeća, bilo povećanim uvozom sličnih roba i na druge načine koji će dokinuti monopolski položaj.

h) Inovacijska teorija profita. Prema inovacijskoj teoriji profita, veća razina profita nekog poduzeća rezultat je uspješnog uvođenja inovacije. U zemljama koje stimuliraju inovacije (bogato nagrađuju inovatore), poduzeća i pojedinici su stimulirani da stalno rade na usavršavanju tehnologije i proizvoda. Inovacije koje se ugrade u proizvode donose tada visoke zarade inovatorima i poduzećima sve dok konkurenti imitiranjem proizvoda ne postignu sličan proizvod. Tada se profiti od inovacija smanjuju, da bi nakon određenog razdoblja potpuno nestali.

i) Teorija profita na temelju menedžerske efikasnosti. Ova teorija polazi od toga da efikasno upravljanje poduzećem može osigurati poduzeću visoke profite, odnosno što je uspješnije upravljanje poduzećem to su veći profiti i obrnuto.

1. Kako ovisi potražnja za odrešenom robom u odnosu na cijenu supstituta, a kako u

odnosu na cijenu komplementa? Navedi primjer!

2. Objasni efekt dohotka.

Ukoliko uslijed pada cijene proizvoda X potrošač može kupiti veću količinu

tog proizvoda, uz nepromijenjenu razinu dohotka, imamo tzv. efekt

_________________________________________________________________________________


6

dohotka To znači da realni dohodak potrošača raste.

3. Objasni efekt suptitucije.

Efekt supstitucije znači veću potrošnju proizvoda X radi toga što se

njegovom većom potrošnjom supstituiraju drugi proizvodi u potrošnji koji su

sada relativno skuplji.

4. Navedi i objasni dvije specifične situacije kada potrošači nisu potpuno neovisni u

donošenju odluke o kupnji.

5. Kakva može biti potražnja s obzirom na trajnost proizvoda?

6. Koliko iznosi i kakva je elastičnost potražnje za nekim proizvodom u odnosu na

cijenu, ukoliko porast cijene tog proizvoda za 10% uzrokuje smanjenje potraživane

količine za 5%?

7. Kakvu cjenovnu elastičnost imaju dobra za koja je lako naći zamjenu: visoku ili

nisku?

8. Kakva je cjenovna elastičnost potražnje kod proizvoda kod kojih promjena cijene ne

uzrokuje promjenu potraživane količine?

9. Kako će se pomicati krivulja tržišne potražnje za normalnim dobrom u idućim

slučajevima:

a) Cijena supstituta pada..............................................................lijevo / desno / bez pomakab) Populacija raste........................................................................lijevo / desno / bez pomakac) Promijene u ukusima potrošača u korist proizvoda.......................lijevo / desno / bez pomakad) Cijena komplementarnog dobra pada.........................................lijevo / desno / bez pomakae) Dobro postaje skuplje...............................................................lijevo / desno / bez pomaka

10. Što je elastičnost potražnje i koja je njena svrha? Nabroj osnovne vrste elastičnosti

potražnje!

11. Kako će se pomicati krivulja tržišne ponude u idućim slučajevima i objasnite

novonastalu situaciju na tržištu

a) Troškovi proizvodnje dobra padaju...............................................lijevo / desno / bez pomakab) Slični proizvodi postaju profitabilniji.............................................lijevo / desno / bez pomakac) Raste cijena dobara................................................................. lijevo / desno / bez pomaka

_________________________________________________________________________________


7

d) Poduzeća očekuju da će cijena dobara padati.............................lijevo / desno / bez pomaka

12. Čimbenici koji utječu na cjenovnu elastičnost potražnje?

13. Sveza između cjenovne elastičnosti potražnje i ukupnog prihoda?

14. Što je dohodovna elastičnost potražnje i na koje se načine može računati?

15. Čemu služi dohodovna elastičnost potražnje?

16. Čimbenici koji utječu na dohodovnu elastičnost potražnje, objasni njihov utjecaj!

17. Što su normalni proizvodi, kako se dijele i koje vrijednosti elastičnosti poprimaju?

18. Što su inferiorni proizvodi i koje vrijednosti elastičnosti poprimaju?

19. Što je unakrsna elastičnost potražnje? Kad poprima pozitivne, a kad negativne

vrijednosti?

20. Čimbenici koji utječu na unakrsnu cjenovnu elastičnost?

21. Što je granična stopa supstitucije proizvoda i kako se izračunava?

22. Na koju će se razinu pomaknuti budžetski pravac, ukoliko dođe do ravnomjernog

smanjenja cijena obaju proizvoda?

23. Na koju će se razinu pomaknuti budžetski pravac, ukoliko dođe do povećanja cijene

proizvoda X? Označi.

_________________________________________________________________________________


8

24. Što je potrošačev probitak?

25. Što je proizvođačev probitak?

26. Što je tržišni probitak, a što efikasnost tržišnog probitka? Kada se javlja gubitak

blagostanja?

27. Cjenovna elastičnost potražnje za kivijem, krafnama i puderom navedena je u slijedećoj

tablici:

a) Objasnite cjenovnu elastičnost potražnje za navedenim proizvodima. Je li potražnja

za navedenim proizvodima elastična, jedinično elastična ili neelastična?

b) Odredite kolika je lučna elastičnost potražnje za kivijem, ako cijena 1 kg banana

padne s 10 kuna na 8 kune, a prodaja poraste sa 100 kg na 120 kg!

28. Odnos ponude i neovisnih varijabli.

29. Ravnoteža ponude i potražnje.

30. Objasni odnos ponude i potražnje na tržištu CD-a pri cijeni od 4 kune, pod

pretpostavkom kretanja ponude i potražnje kako slijedi u tablici:

_________________________________________________________________________________


Proizvod (u

kg)

Elastičnost

potražnje

Kivi 1,8

Krafna 0,7

Puder 2,3

9

31. Pozato je da je funkcija potražnje za CD-ima dana kao Qd=120-P, a funkcija ponude

Qs=5P. Koja je ravnotežna cijena CD-a?

„Duga“ pitanja:

1. Ekonomija kao znanstvena disciplina

2. Teorija poduzeća? (pojam, podjela, ciljevi, profit kao cilj poduzeća, ograničenje rasta

poduzeća, ograničenja u poslovanju poduzeća, alternatvne teorije poduzeća)

3. Teorija profita? (profit kao cilj poduzeća, svrha profita, vrste profita, teorije profita)

4. O čemu ovisi potražnja za određenim proizvodom (neovisne varijable)? Objasni

osobine tih odnosa.

5. 4 tipična oblike tržišne strukture – mogućnosti potražnje s kojom se suočava

poduzeće?

6. Elastičnost potražnje? (cjenovna, dohodovna, unakrsna, sveza cjenovne elastičnosti

potražnje i ukupnog prihoda, čimbenici koji utječu na elastičnost potražnje)

7. Načelo ponašanja potrošača i teorija korisnosti (zakon opadajuće granične korisnosti),

načelo racionalnog izbora potrošača.

8. Teorija ravnodušnosti.

9. Teorija ponude (zašto je krivulja ponude rastuća u odnosu na cijenu, varijable koje

određuju ponudu, odnos između ponude i varijabli koje je određuju, elastičnost

ponude)

_________________________________________________________________________________


POTRAŽNJACijena / u kn 10 8 6 4 2 0

Količina 3 7 10 14 20 30

PONUDACijena / u kn 10 8 6 4 2 0

Količina 20 15 10 7 3 0

10

Documents

vjezba_I._kolokvij