Vježbe poglavlje 5

Vježbe poglavlje 5Vježbe poglavlje 5

dr. S. Polovinadr. S. Polovina

Z A D A T A K 1Z A D A T A K 1

Pretpostavimo da Pretpostavimo da potrošač ima potrošač ima dohodak od 150 $ dohodak od 150 $ koji može potrošiti koji može potrošiti na košulje i na košulje i pulovere. Cijena pulovere. Cijena košulje je 5 $ a košulje je 5 $ a pulovera 25 $. pulovera 25 $. Dohodak se troši u Dohodak se troši u cjelosti.cjelosti.

Q TU košulje

TU pulovera

1 60 400

2 115 750

3 165 1050

4 210 1300

5 250 1500

6 285 1650

7 315 1750

Z A D A T A K 1 bZ A D A T A K 1 b

a. Pri kojoj kombinaciji košulja i a. Pri kojoj kombinaciji košulja i pulovera potrošač maksimalizira svoju pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost i koliki je TU ?korisnost i koliki je TU ?

b. Pri kojoj kombinaciji dobara potrošač b. Pri kojoj kombinaciji dobara potrošač maksimalizira svoju korisnost pri maksimalizira svoju korisnost pri dohotku od 115 $ i koliki je TU ?dohotku od 115 $ i koliki je TU ?

c. Pri kojoj kombinaciji dobara potrošač c. Pri kojoj kombinaciji dobara potrošač maksimalizira svoju korisnost pri maksimalizira svoju korisnost pri dohotku od 185 $ i koliki je TU ?dohotku od 185 $ i koliki je TU ?

R J E Š E N J E (1)R J E Š E N J E (1)

POSTUPAKPOSTUPAK: 1: 1. izračunati MU za svako. izračunati MU za svako dobro, 2. podijeliti MU svakog dobra s dobro, 2. podijeliti MU svakog dobra s njegovom cijenom, 3. utvrditi njegovom cijenom, 3. utvrditi kombinacije dobara s istim MU/p i kombinacije dobara s istim MU/p i vidjeti da li se oni uklapaju u dohodakvidjeti da li se oni uklapaju u dohodak

a. 5 košulja i 5 pulovera, TU = 1750a. 5 košulja i 5 pulovera, TU = 1750b. 3 košulje i 4 pulovera, TU = 1465b. 3 košulje i 4 pulovera, TU = 1465c. 7 košulja i 6 pulovera, TU = 1965c. 7 košulja i 6 pulovera, TU = 1965


a. Pri kojoj kombinaciji košulja i a. Pri kojoj kombinaciji košulja i pulovera potrošač maksimalizira pulovera potrošač maksimalizira svoju korisnost ako se cijena svoju korisnost ako se cijena udvostruči na 10 $ i 50 $ a dohodak udvostruči na 10 $ i 50 $ a dohodak poveća na 160 $ ? Kolika je TU ?poveća na 160 $ ? Kolika je TU ?

b. Da li je moguće ostvariti ukupnu b. Da li je moguće ostvariti ukupnu korisnost od 1750 pri cijenama korisnost od 1750 pri cijenama košulja od 10 $ i pulovera od 50 $ te košulja od 10 $ i pulovera od 50 $ te dohotku od 280 $ ?dohotku od 280 $ ?

R J E Š E N J E 2R J E Š E N J E 2

A. 1 KOŠULJA I 3 PULOVERA, TU = A. 1 KOŠULJA I 3 PULOVERA, TU = 11101110

B. Nije moguće jer se korisnost od B. Nije moguće jer se korisnost od 1750 postiže pri kombinaciji 5 1750 postiže pri kombinaciji 5 košulja i 5 pulovera za čiju kupnju košulja i 5 pulovera za čiju kupnju treba 300 $ dohotka.treba 300 $ dohotka.


Izračunajte dohodovnu elastičnost potražnje Izračunajte dohodovnu elastičnost potražnje za svaki navedeni slučaj i odredite dali se za svaki navedeni slučaj i odredite dali se radi o normalnom ili inferiornom dobru. radi o normalnom ili inferiornom dobru. Pretpostavka je nepromjenjivost cijena.Pretpostavka je nepromjenjivost cijena.

a. Prosječni dohodak se povećao za 5 % dok se a. Prosječni dohodak se povećao za 5 % dok se količina traženog krumpira povećala sa 75 na 76 količina traženog krumpira povećala sa 75 na 76 kg po domaćinstvu.kg po domaćinstvu.

b. Prosječni se dohodak povećao s 13000 na b. Prosječni se dohodak povećao s 13000 na 15000 $ dok se količina kupljenih televizora 15000 $ dok se količina kupljenih televizora povećala s 5 na 6 milijuna komada.povećala s 5 na 6 milijuna komada.

c. Prosječni se dohodak povećao s 19 na 21 tisuću c. Prosječni se dohodak povećao s 19 na 21 tisuću $ dok se potrošnja piletine smanjila za 2 %.$ dok se potrošnja piletine smanjila za 2 %.


a. E(i) = (1/75.5)/0.05 = 0.2649. a. E(i) = (1/75.5)/0.05 = 0.2649. Krumpir je normalno i nužno dobro.Krumpir je normalno i nužno dobro.

b. E(i) = b. E(i) = (1/5.5)/(2000/14000)=1.2727 (1/5.5)/(2000/14000)=1.2727 Televizori su normalna i luksuzna Televizori su normalna i luksuzna dobra.dobra.

c. E(i) = (-0.02)/(2000/20000) = - c. E(i) = (-0.02)/(2000/20000) = - 0.2 Piletina je inferiorno i nužno 0.2 Piletina je inferiorno i nužno dobro.dobro.


a. Mr Bush je za prvu čašu viskija a. Mr Bush je za prvu čašu viskija spreman platiti 10 $, za drugu 8 $, za spreman platiti 10 $, za drugu 8 $, za treću 6 $ a za četvrtu 4 $. Ako čaša treću 6 $ a za četvrtu 4 $. Ako čaša viskija košta 4 $ koliki je potrošačev viskija košta 4 $ koliki je potrošačev probitak Mr Busha ?probitak Mr Busha ?

b. Koja je najveća želja Mr Busha uz b. Koja je najveća želja Mr Busha uz pretpostavku pretpostavku ceteris paribus ?ceteris paribus ?


a. Mr Bush će kupiti 4 čaše viskija a. Mr Bush će kupiti 4 čaše viskija dok će njegov potrošačev probitak dok će njegov potrošačev probitak iznositi 6+4+2+0 = 12 .iznositi 6+4+2+0 = 12 .

b. Najveća želja Mr Busha je jeftini b. Najveća želja Mr Busha je jeftini viski jer se tako povećava njegov viski jer se tako povećava njegov potrošačev višak. potrošačev višak. Zašto ceteris Zašto ceteris paribus ?paribus ? Zato jer smo pretpostavili Zato jer smo pretpostavili isti dohodak i čaše istog volumena.isti dohodak i čaše istog volumena.


Izračunajte križnu elastičnost Izračunajte križnu elastičnost potražnje za čokoladnim prahom u potražnje za čokoladnim prahom u odnosu na cijenu mlijeka ako je odnosu na cijenu mlijeka ako je potražnja za čokoladnim prahom potražnja za čokoladnim prahom opala za 2 %, dok se cijena mlijeka opala za 2 %, dok se cijena mlijeka povećala s 1.90 $ na 2.10 $ ! Jesu li povećala s 1.90 $ na 2.10 $ ! Jesu li čokoladni prah i mlijeko komplementi čokoladni prah i mlijeko komplementi ili supstituti ?ili supstituti ?


E(xy) = (-0.20)/(0.20/2.00) = - 2. E(xy) = (-0.20)/(0.20/2.00) = - 2. Čokoladni prah i mlijeko su Čokoladni prah i mlijeko su komplementi dok je njihova križna komplementi dok je njihova križna elastičnost negativna.elastičnost negativna.

Z A D A T A K 6 aZ A D A T A K 6 a

Tajana je student Tajana je student medicine koja na medicine koja na tjedan ima 10 sati tjedan ima 10 sati vremena slobodnog vremena slobodnog za provod. To vrijeme za provod. To vrijeme želi raspodijeliti za želi raspodijeliti za odlaske u disko i odlaske u disko i posjete kazalištu. posjete kazalištu. Granična korisnost tih Granična korisnost tih dvaju aktivnosti dvaju aktivnosti prikazana je na prikazana je na slijedećoj tablicislijedećoj tablici

Sati tjedno

MU posjeta disku

MU posjeta kazalištu

1 36 49

2 29 42

3 24 35

4 20 29

5 17 24

6 14 20

7 11 17

8 8 14

9 5 12

10 2 11

Z A D A T A K 6 bZ A D A T A K 6 b

a. Koju vrstu provoda preferira Tajana ?a. Koju vrstu provoda preferira Tajana ?b. Ako je posjet diskoklubovima b. Ako je posjet diskoklubovima

odnosno kazalištu slobodan kako će odnosno kazalištu slobodan kako će Tajana rasporediti svoje slobodno Tajana rasporediti svoje slobodno vrijeme obzirom da želi maksimalizirati vrijeme obzirom da želi maksimalizirati svoju korisnost ?svoju korisnost ?

c. Ako je cijena ulaza u diskoklub 6 $, a c. Ako je cijena ulaza u diskoklub 6 $, a cijena ulaznice u kazalište 2 $ kako će cijena ulaznice u kazalište 2 $ kako će Tajana rasporediti svoje slobodno Tajana rasporediti svoje slobodno vrijeme?vrijeme?


a. Tajana preferira kazalište jer tu a. Tajana preferira kazalište jer tu ima veću graničnu korisnost.ima veću graničnu korisnost.

b. Tajana će u spomenutom slučaju b. Tajana će u spomenutom slučaju utrošiti 4 sata na odlaske u utrošiti 4 sata na odlaske u diskoklubove a 6 sati na odlaske u diskoklubove a 6 sati na odlaske u kazalište jer je pri toj kombinaciji ista kazalište jer je pri toj kombinaciji ista granična korisnost. granična korisnost.

c. Tajana će utrošiti samo 1 sat na c. Tajana će utrošiti samo 1 sat na posjet diskoklubovima, a 9 sati na posjet diskoklubovima, a 9 sati na posjete kazalištu.posjete kazalištu.

1. TOČNO – NETOČNO (T – N)1. TOČNO – NETOČNO (T – N)

Korisnost Korisnost nekog dobra je nekog dobra je subjektivna subjektivna kategorija koja kategorija koja se može se može izraziti izraziti kardinalnim kardinalnim brojevima.brojevima.

ODGOVOR (1)ODGOVOR (1)

NN

Korisnost Korisnost se ne može se ne može izraziti izraziti kardinalnim kardinalnim brojevimabrojevima


Krivulja Krivulja potražnje ima potražnje ima negativan negativan nagib uslijed nagib uslijed djelovanja djelovanja efekta efekta dohotkadohotka


NN

Na nagib Na nagib krivulje krivulje potražnje potražnje djeluje i efekt djeluje i efekt supstitucijesupstitucije


Suma Suma graničnih graničnih korisnosti korisnosti jednaka je jednaka je ukupnoj ukupnoj korisnosti.korisnosti.


TT


Ravnoteža Ravnoteža potrošača postiže potrošača postiže se onda kada se se onda kada se izjednače izjednače korisnosti svih korisnosti svih korištenih dobara.korištenih dobara.


NN

Ravnoteža potrošača se Ravnoteža potrošača se ostvaruje kada se ostvaruje kada se izjednače granične izjednače granične korisnosti po novčanoj korisnosti po novčanoj jedinicijedinici


Povećanje tržišne Povećanje tržišne vrijednosti dobra vrijednosti dobra uz pretpostavku uz pretpostavku ceteris paribus ceteris paribus povećat će povećat će potrošačev potrošačev probitak.probitak.


NNNaprotiv, smanjit Naprotiv, smanjit

će potrošačev će potrošačev probitakprobitak


Pri graničnoj Pri graničnoj korisnosti 0 korisnosti 0 ukupna korisnost ukupna korisnost doseže svoj doseže svoj maksimum.maksimum.


TT

VIŠESTRUKI IZBOR (1)VIŠESTRUKI IZBOR (1)

Granična korisnost jeGranična korisnost jea. dodatni proizvod proizveden a. dodatni proizvod proizveden

dodatnom jedinicom inputadodatnom jedinicom inputab. dodatna korisnost koja se polučuje b. dodatna korisnost koja se polučuje

potrošnjom dodatne jedinice outputapotrošnjom dodatne jedinice outputac. ukupna korisnost podijeljena s c. ukupna korisnost podijeljena s

brojem proizvedenih jedinicabrojem proizvedenih jedinicad. sve navedenod. sve navedeno


BB


Prema zakonu opadajuće granične Prema zakonu opadajuće granične korisnostikorisnosti

a. krivulja ponude je nagnuta a. krivulja ponude je nagnuta prema goreprema gore

b. Vaša korisnost raste po sve b. Vaša korisnost raste po sve sporijoj stopi s povećanjem sporijoj stopi s povećanjem potrošnjepotrošnje

c. elastičnost potražnje je c. elastičnost potražnje je beskonačnabeskonačna

d. ništa od navedenogd. ništa od navedenog


BB


Ako zbrojite sve granične korisnosti Ako zbrojite sve granične korisnosti od prve do pete potrošene jedinice od prve do pete potrošene jedinice dobiva sedobiva se

a. granična korisnost pete jedinice dobraa. granična korisnost pete jedinice dobrab. granična korisnost šeste jedinice b. granična korisnost šeste jedinice

dobradobrac. ukupna korisnost prvih pet jedinica c. ukupna korisnost prvih pet jedinica

dobaradobarad. prosječna korisnost prvih pet jedinica d. prosječna korisnost prvih pet jedinica

dobaradobara


CC


Potrošači maksimiziraju zadovoljstvo Potrošači maksimiziraju zadovoljstvo kada jekada je

a. cijena svakog dobra jednaka cijeni drugog a. cijena svakog dobra jednaka cijeni drugog utrošenog dobrautrošenog dobra

b. cijena svakog dobra jednaka ukupnoj b. cijena svakog dobra jednaka ukupnoj korisnosti korištenih dobarakorisnosti korištenih dobara

c. granična korisnost po novčanoj jedinici c. granična korisnost po novčanoj jedinici jednog dobra jednaka graničnoj korisnosti po jednog dobra jednaka graničnoj korisnosti po novčanoj jedinici bilo kojeg utrošenog dobranovčanoj jedinici bilo kojeg utrošenog dobra

d. granična korisnost jednaka prosječnoj d. granična korisnost jednaka prosječnoj korisnostikorisnosti


CC


Prema efektu suspstitucije porast Prema efektu suspstitucije porast cijena ćecijena će utjecati da potrošači trošeutjecati da potrošači troše

a. manje skupljeg dobra a više nekog a. manje skupljeg dobra a više nekog drugogdrugog

b. više skupljeg dobra a manje nekog b. više skupljeg dobra a manje nekog drugogdrugog

c. više dobara jer su njihovi realni dohoci c. više dobara jer su njihovi realni dohoci porastom cijena smanjili porastom cijena smanjili d. manje dobara jer su se njihovi realni d. manje dobara jer su se njihovi realni dohoci porastom cijena smanjilidohoci porastom cijena smanjili


AA


Prema efektu dohotka porast cijena Prema efektu dohotka porast cijena će utjecati da potrošači trošeće utjecati da potrošači troše

aa. manje skupljeg dobra a više nekog . manje skupljeg dobra a više nekog drugogdrugog

b. više skupljeg dobra a manje nekog b. više skupljeg dobra a manje nekog drugogdrugog

c. više dobara jer su se njihovi realni c. više dobara jer su se njihovi realni dohoci porastom cijena smanjilidohoci porastom cijena smanjili

d. manje dobara jer su se njihovi d. manje dobara jer su se njihovi realni dohoci porastom cijena realni dohoci porastom cijena smanjilismanjili


DD


Što od navedenog su Što od navedenog su komplementikomplementi ? ?

a. čaj i šećera. čaj i šećerb. benzin i automobilib. benzin i automobilic. CD-ROM i PCc. CD-ROM i PCd. sve navedenod. sve navedeno


DD


Ako su dobra X i Y supstituti , Ako su dobra X i Y supstituti , porast cijena Y će uzrokovati porast cijena Y će uzrokovati _______ potražnje dobra X_______ potražnje dobra X

a. porasta. porastb. smanjenjeb. smanjenjec. neće utjecati c. neće utjecati d. inverzijud. inverziju


AA


________ je dodatna vrijednost ________ je dodatna vrijednost koju potrošači dobivaju povrh koju potrošači dobivaju povrh onog što su platili za to dobro.onog što su platili za to dobro.

a. potrošačev višaka. potrošačev višakb. korisnostb. korisnostc. granična korisnostc. granična korisnostd. ekonomski višakd. ekonomski višak


AA


Magla je slobodno dobroMagla je slobodno dobro a. jer ju nitko ne želia. jer ju nitko ne želib. jer ju nitko ne može prodatib. jer ju nitko ne može prodatic. jer je ima u izobiljuc. jer je ima u izobiljud. ništa od navedenogd. ništa od navedenog


CC

VIŠESTRUKI IZBOR 11aVIŠESTRUKI IZBOR 11a

Slijedeća tablica Slijedeća tablica pokazuje ukupnu pokazuje ukupnu korisnost korisnost čokoladnih čokoladnih bombona za nekog bombona za nekog potrošačapotrošača

Broj bombona

Ukupna korisnost

0 0

1 9

2 19

3 27

4 35

5 42

6 42

7 40

VIŠESTRUKI IZBOR 11bVIŠESTRUKI IZBOR 11b

Opadajuća granična Opadajuća granična korisnost nastupa nakonkorisnost nastupa nakon

a. prvog bombonaa. prvog bombonab. drugog bombonab. drugog bombonac. trećeg bombonac. trećeg bombonad. četvrtog bombonad. četvrtog bombona


CC


Granična korisnost postaje Granična korisnost postaje negativna potrošnjomnegativna potrošnjom

a. četvrtog bombonaa. četvrtog bombonab. petog bombonab. petog bombonac. šestog bombonac. šestog bombonad. sedmog bombonad. sedmog bombona


DD


Na temelju podataka u tablici Na temelju podataka u tablici zaključite da li jezaključite da li je

a. MU četvrte jedinice 6a. MU četvrte jedinice 6b. MU druge jedinice 24b. MU druge jedinice 24c. TU pete jedinice 42c. TU pete jedinice 42d. TU treće jedinice 55d. TU treće jedinice 55


CC


Nakon što ste pojeli 8 čokoladnih Nakon što ste pojeli 8 čokoladnih bombona ponuđen Vam je i deveti. bombona ponuđen Vam je i deveti. Vaše odbijanje značiVaše odbijanje znači

a. granična korisnost čokoladnih bombona a. granična korisnost čokoladnih bombona je negativnaje negativna

b. ukupna korisnost čokoladnih bombona b. ukupna korisnost čokoladnih bombona je negativnaje negativna

c. granična korisnost osmog bombona je c. granična korisnost osmog bombona je pozitivna dok je devetog negativnapozitivna dok je devetog negativna

d. ukupna korisnost je 0 jer ste jedna d. ukupna korisnost je 0 jer ste jedna bombon pojeli a drugi odbilibombon pojeli a drugi odbili


CC

VIŠESTRUKI IZBOR (15)VIŠESTRUKI IZBOR (15) Uz pretpostavku ceteris paribus potražnja Uz pretpostavku ceteris paribus potražnja

će biti vjerojatno elastična ako MU će biti vjerojatno elastična ako MU proizvodaproizvoda

a. brzo opada s potrošnjom dodatne a. brzo opada s potrošnjom dodatne jedinicejedinice

b. polagano opada s potrošnjom b. polagano opada s potrošnjom dodatne jedinicedodatne jedinice

c. brzo raste s potrošnjom dodatne c. brzo raste s potrošnjom dodatne jedinicejedinice

d. polagano raste s potrošnjom d. polagano raste s potrošnjom dodatne jedinicedodatne jedinice


BB


Potrošač kupuje proizvod A i B tako Potrošač kupuje proizvod A i B tako da mu je MUa = 20, a MUb = 30. da mu je MUa = 20, a MUb = 30. Cijena A je 10$ a cijena B je 20$. Cijena A je 10$ a cijena B je 20$. Pravilo maksimaliziranja korisnosti Pravilo maksimaliziranja korisnosti sugerira da će potrošač povećati sugerira da će potrošač povećati potrošnju proizvodapotrošnju proizvoda

a. B i smanjiti potrošnju proizvoda Aa. B i smanjiti potrošnju proizvoda A b. B i povećati potrošnju proizvoda Ab. B i povećati potrošnju proizvoda A c. A i smanjiti potrošnju proizvoda Bc. A i smanjiti potrošnju proizvoda B d. neće mijenjati potrošnju proizvoda A i Bd. neće mijenjati potrošnju proizvoda A i B


CC


Što od navedenog nije bitno za Što od navedenog nije bitno za teoriju granične korisnosti?teoriju granične korisnosti?

a. potrošač ima mali dohodaka. potrošač ima mali dohodakb. potrošač je racionalanb. potrošač je racionalanc. dobra i usluge su rijetkec. dobra i usluge su rijetked. dobra i usluge povećanjem d. dobra i usluge povećanjem

potrošnje imaju sve manju dodatnu potrošnje imaju sve manju dodatnu korisnostkorisnost


AA

VIŠESTRUKI IZBOR (18A)VIŠESTRUKI IZBOR (18A)

Slijedeća tablica Slijedeća tablica pokazuje graničnu pokazuje graničnu korisnost dobara X korisnost dobara X i Y. Cijena X je 1 $ i Y. Cijena X je 1 $ a cijena Y je 2 $. a cijena Y je 2 $. Dohodak potrošača Dohodak potrošača je 9 $.je 9 $.

Qx Mux Qy MUy

1 8 1 10

2 7 2 8

3 6 3 6

4 5 4 4

5 4 5 3

6 3 6 2

7 2 7 1

VIŠESTRUKI IZBOR (18 B)VIŠESTRUKI IZBOR (18 B)

Da bi maksimalizirao korisnost Da bi maksimalizirao korisnost potrošač će kupitipotrošač će kupiti

a. 7 X i 1 Ya. 7 X i 1 Yb. 5 X i 2 Yb. 5 X i 2 Yc. 3 X i 3 Yc. 3 X i 3 Yd. 1 X i 4 Yd. 1 X i 4 Y


BB


Smanjenje cijena proizvoda Z ćeSmanjenje cijena proizvoda Z ćea. povećati MU po novčanoj jedinici a. povećati MU po novčanoj jedinici

utrošenoj na Zutrošenoj na Zb. smanjiti MU po novčanoj jedinici b. smanjiti MU po novčanoj jedinici

utrošenoj na Zutrošenoj na Zc. smanjiti TU po novčanoj jedinici c. smanjiti TU po novčanoj jedinici

utrošenoj na Zutrošenoj na Zd. neće promijeniti MU po novčanoj d. neće promijeniti MU po novčanoj

jedinici utrošenoj na Zjedinici utrošenoj na Z


AA

VIŠESTRUKI IZBOR (20 A)VIŠESTRUKI IZBOR (20 A)

Ukupna korisnost Ukupna korisnost proizvoda A i B proizvoda A i B dana je u tablici. Pa dana je u tablici. Pa = 6 $, a Pb = 8 $ = 6 $, a Pb = 8 $ dok je dohodak dok je dohodak potrošača 36 $potrošača 36 $

Qa TU a Qb TU b

1 18 1 32

2 30 2 56

3 38 3 72

4 42 4 80

5 44 5 84

VIŠESTRUKI IZBOR (20 b)VIŠESTRUKI IZBOR (20 b)

Koliko će jedinica dobara A i B Koliko će jedinica dobara A i B potrošač kupiti ?potrošač kupiti ?

a. 1 A i 4 Ba. 1 A i 4 Bb. 2 A i 2 Bb. 2 A i 2 Bc. 2 A i 3 Bc. 2 A i 3 Bd. 3 A i 4 Bd. 3 A i 4 B


CC


Ako se cijena A smanji na 4 $ Ako se cijena A smanji na 4 $ kombinacija dobara koja kombinacija dobara koja maksimalizira korisnost jemaksimalizira korisnost je

a. 2 A i 2 Ba. 2 A i 2 Bb. 2 A i 3 Bb. 2 A i 3 Bc. 3 A i 3 Bc. 3 A i 3 Bd. 4 A i 4 Bd. 4 A i 4 B


CC


Cijena vode je značajno manja od Cijena vode je značajno manja od cijene dijamanta jer jecijene dijamanta jer je

a. MU dijamanta značajno manji od a. MU dijamanta značajno manji od MU vodeMU vode

b. MU dijamanta je značajno veći od b. MU dijamanta je značajno veći od MU vodeMU vode

c. TU dijamanta je veći od TU vodec. TU dijamanta je veći od TU voded. Dijamanti imaju niži TUd. Dijamanti imaju niži TU


BB

Documents

Vježbe poglavlje 5