V o d i k r o z u n u t r a n j i u z g o j v.1.0

PROSTOR ZA UZGOJ - BOX

Prvo to ete se upitati je: koliki box ustvari trebam? Veliinu prostora za uzgoj odreuje povrina koju pokriva vaa rasvjeta za uzgoj. Visinu prostora odreuje sorta koju sadite (sativa vea visina, indica srednja,

ruderalis ili autoflowering nia visina prostora). Prostor mora imati otvor za ulaz svjeeg zraka, otvor za izlaz zraka ili ispuh.

Vrsta odreuje visinu prostora Povrina prostora prema jaini rasvjete

Neophodno je pratiti temperaturu i vlagu u prostoru. Optimalne vrijednosti su: temperatura 27c, vlaga oko 60 % u vegetaciji i 40% u cvjetanju.

Unutranjost prostora mora biti obloena nekim materijalom za bolju refleksiju svjetlosti: Mylar folija - refleksija 95%

Crno-bijela folija 85%

Bijela mat boja - 80%

Alu folija - 75%

Za prostor se mogu upotrijebiti PC kuita, ormari, kutije, friideri, a postoje i gotovi atori za uzgoj. Uglavnom mogunosti su beskrajne i zavisne su jedino od vae mate. Ukoliko je nemate jednostavno kupite gotovu stvar.

OSNOVNI BORBENI KOMPLET

Dakle nekakva osnovna oprema bi bila:

Box sa pripadajuim djelovima Ukoliko sami pravite box obratite pozornost na strujni dio. Kupite kvalitetne kablove, pripazite da dobro

stegnete spojeve. Obratite panju i na kvalitetno izvedenu i uinkovitu ventilaciju.

Zemlja

Uvijek kupite kvalitetnu zemlju pod uvjetom da je bila dobro skladitena u trgovini. Neka bude prozrana i rahla, napravite odgovarajui mix.

Saksije

Pravilno razvijen i vei korjenski sustav dat e vei urod. Stoga nemojte aliti na veliini saksija, sve dok ih je mogue uklopiti u box.

Ph metar

Najvaniji ureaj kojeg je neophodno imati u opremi. Bez njega postoji mogunost nepravilnog troenja nutrijenata iz zemlje, a to moe dovesti do pregnojavanja.

Termo / Higrometar

Ureaj za mjerenje temperature i vlanosti zraka. Temperaturu uvjek mjerite pri vrhu biljke. Drite razinu temperature i vlage blizu optimalnih vrijednosti. Razlika dan/no temperature ne bi smjela biti via od 10

stupnjeva. Nizak stupanj vlage privlaci insekte koji vole suho, dok visak moze izazvati pojavu plijesni u fazi

cvjetanja.

Timer

Ukoliko ne elite svaki dan paliti i gasiti ravjetu nabavite ili obian mehaniki (dnevni) timer ili digitalni koji ima mogunost vie programa.

Set gnojiva

Nema dobrog uroda bez prehrane, stoga nabavite kvalitetna gnojiva za vegetaciju i cvjetanje, a moete se koristiti i raznim pomonim preparatima

ZEMLJA

Kvalitetna kupovna zemlja je sterilna, sadrzi u sebi sve to je neophodno vaoj biljci za rast i razvoj i odabirom neke od kvalitetnijih vrsta izbjei ete mnoge probleme sa nametnicima i korovom, a i kasnije e se poeti sa prehranjivanjem. Neke od poznatijih i boljih vrsta zemlje su: Terramagma, Composana, Klassman Potgrond,

Terra Brill, AgroCZ itd. Uvjek kupujte zemlju za cvatue biljke ili univerzalnu. Zemlju iz vrta, kao i one za citruse, orhideje, kaktuse, palme itd. obavezno izbjegavajte.

Pripazite na specifikaciji zemlje da PH vrijednost bude oko 6.5. Takoer je bitno da zemlja bude prozrana kako bi korjenski sustav bio dobro opskrbljen kisikom, a prozranost zemlje dobivamo dodavanjem u mix

zemlje granulat stiropora ili perlit (ne upijaju vlagu) i vermikulit (upija vlagu).

Granulat stiropora Perlit Vermikulit

Bitno je napraviti i dobru drenau, odnosno omoguiti potpuno istjecanje vode iz saksije, a to emo izvesti tako da na dno dodamo glinene kuglice kako se voda ne bi mogla zadravati na dnu posude. Nije loe staviti ih i na

povrinu zemlje kako bi se sprijeilo brzo isparavanje vlage iz zemlje (rjee zalijevanje)

ZRAK

Prostor za uzgoj mora biti izveden sa dobrom ventilacijom koja e omoguiti vaim biljkama dotok svjeeg zraka, kao i izmjenu potroenog.

Ulaz zraka obino se izvodi pasivnim ulazom ili ventilatorom slabijeg kapaciteta i stavlja se u dnu prostora za uzgoj, a pri tome mogu posluiti PC ili kupaonski ventilatori.

Za izlaz zraka se stavlja neki jai ventilator (kupaonski ili turbinski ventilator) kako bi se stvorio podtlak i zbog bre izmjene zraka u vaem prostoru, a stavlja se pri vrhu prostora gdje se skuplja topli zrak.

Potreban je i oscilirajui ventilator koji e puhati po biljkama tj. imitirat e vjetar i vae biljke e uvrstiti, a i mjeati e zrak u boxu.

Kod sustava sa jaom rasvjetom stavlja se tzv. cooltube, odnosno staklena cijev u kojoj se nalazi arulja. Cooltube je povezan fleksibilnim crijevima sa turbinskim ventilatorom koji izvlai topli zrak van prostora za

uzgoj kroz filter koji je obino na drugom kraju fleksibilnog crijeva.

SVJETLO

Za zdrav rast nae biljke potrebne su 2 vrste svjetlosnog spektra: plavi i crveni. Plavi spektar koristi se u vegetacijskoj fazi, a crveni u fazi cvjetanja. Iako je i u jednoj i drugoj fazi dobro dodati i malo drugog spektra (u

vegetaciji vie plavog, manje crvenog, a u cvjetanju vie crvenog i manje plavog spektra) neete pogrijeiti ako cijeli uzgoj odradite sa HPS aruljom tj. sa crvenim spektrom. arulje sa plavim spektrom imaju oznaku

6500 K, a sa crvenim 2200 K.

Najbolji izbor za uzgoj su tzv. HID arulje: MH Metal Halide i HPS High Pressure Sodium ili Natrijeva arulja. Ove arulje zahtjevaju posebnu prigunicu i propaljiva (starter).

MH (Metal Halide) - plavi spektar za vegetaciju

HPS (High Pressure Sodium) - crveni spektar za cvjetanje

CFL ili tedne arulje se manje griju nego HID arulje, no kako daju manje lumena, a nisu jeftine upitna je njihova iskoristivost. Eventualno za manje prostore. Ne zahtjevaju dodatnu opremu kao to je prigunica ili

propaljiva.

Flouroscentne cijevi su takoer manje iskoristive to se tie lumena, no dobre su za poetak i za vegetaciju.

Postoje i druge vrste rasvjete, no na njih se u ovom vodiu neu na njih osvrtati. arulje jae snage zahtjevaju posebno hlaenje ventilacijom, dok one slabije se mogu izvesti i bez hlaenja.

Nuna je i upotreba reflektora kako se svjetlo ne bi rasipalo u neeljenom smjeru.

VODA

Zalijevanje se obavlja kad je zemlja sasvim suha. Vrijeme je za zalijevanje kad se biljke malo objese i time

pokazuju da su edne, a isto moete primjetiti i po tome kad se zemlja odvoji od ruba saksije.

Obavezno je mjerenje PH vrijednosti vode. Moete koristiti ph listie, kapi za mjerenje Ph i PH metar.

Kupovinom neeg od navedenog izbjei ete puno potencijalnih problema u uzgoju. Biljka samo u odreenom rasponu PH vrijednosti moe uzimati hranjive tvari, stoga nek vam provjera PH vrijednosti bude prva stvar oko koje ete voditi brigu kroz uzgoj. Ako koristite vodu iz vodovoda ostavite da odstoji dan-dva kako bi sav klor ispario iz vode. Ph vrijednost sputamo limunovim sokom, limunskom kiselinom, octom ili nekim od gotovih

proizvoda za sputanje Ph, a podiemo sodom bikarbonom ili takoer nekim od gotovih proizvoda za podizanje Ph vrijednosti.

Ne bi bilo loe ni prozraciti vodu kojom zalijevamo, a to radimo sa zranom pumpom tj. stavimo zrani kamen koji je povezan sa pumpom silikonskim crijevom u vodu i pumpom protjeramo zrak kroz vodu i tako je

obogaujemo kisikom.

PRIPREMA ZEMLJE I ODABIR SAKSIJA

Prvo odluite koliki broj posuda ili saksija stavljate u box. Raunajte ako imate posudu od 20 cm, da za biljku treba barem 40 cm prostora (recimo na box 80x80 ilo bi 4 komada). Nemojte stavljati previe saksija jer e

poslije biti guva u boxu. Kad ste odluili koje saksije i broj komada pripremite saksije za zemlju. Izbuite rupice na dnu saksija, prekrijte dno glinenim kuglicama. Istresite unutra mix zemlje koji ste pripremili. Lagano dlanom pritisnite svaki sloj zemlje koji istresete, ne prejako da ne dobijete beton. Sve dobro zalijte i kad

se zemlja slegne od zalijevanja nadopunite jo zemlje. Za mix zemlje moete koristiti kombinaciju vie vrsta zemlje, dodati stiropor, perlit, vermikulit, pijesak itd.

Moete sloiti svoj mix ili iskoristiti neki od recepata za soil mixeve sa interneta.

SJEME

Postoji nekoliko solucija: uzeti sjeme iz paketia, nabaviti od neke od banki sjemena ili napravite vlastito sjeme.

Kad sadite nepoznato sjeme ne znaju se karakteristike kao ni spol biljke. Ukoliko kupujete preko banke sjemena

moete izabrati izmeu regular sjemena (odreeni postotak biljki e biti muke) ili feminizirana sjemena (99 %

enskih biljki). U oba sluaja poznate su karakteristike sorte. Za vjebu e posluiti i sjeme neke domaice.

Bitno je napomenuti da se konzumira samo enska biljka, dakle muki nisu poeljni u boxu jer e se desiti

opraivanje i gubitak potencije THC-a opraene enske biljke. Muke biljke poeljne su jedino kod ciljanog

opraivanja u svrhu dobivanja sjemena.

KLIJANJE

Klijanje sjemenki moete napraviti tako da stavite sjemenke, tako da ih poloite na vlanu maramicu, prekrijete jo jednom maramicom i dobro nakvasite vodom. Drite ih na mranom i toplom mjestu. Kad sjemenke izbace

klicu posadite ih u zemlju i zatrpajte sa 2-3 mm zemlje.

Osobno nisam nikad klijao na ovaj nain, ve samo ubacim sjemenke u au vode (podeenog PH), drim ih u vodi 24-48 sati i nakon to izbace klicu posadim ih direktno u zemlju. Sjemenka se posadi tako da se klica okrene prema dole (to je budui korjen). Saksije prekrijem tanjuriem i nekoliko puta dnevno poprskam

povrinu zemlje. U roku nekoliko dana biljka e izbiti na povrinu i arolija kree.

VEGETACIJA

Fazu od poetka rasta pa sve do pojave prvih pistila nazivamo vegetacijskom fazom. U toj fazi koriste se razni

reimi rasvjete: Dan/No - 18/6, 20/4 pa ak i 24/0. Vie svjetla u vegetacijskoj fazi znai bri razvoj grana, a u

kombinaciji sa nekim metodama treniranja donosi bujnu, razgranatu biljku sa puno lisne mase. U vegetaciji

nastojimo popuniti prostor boxa do 70%, a takoer vrhove buduih cvjetova drimo u istoj razini kako bi se

svjetlo ravnomjerno rasporeivalo. Najjednostavnija metoda za poveanje uroda je tzv. LST Low Stress

training (savijanje grana i stabljike kako bi neosvjetljeni vrhovi doli na svjetlo i poeli rasti). Kad smo

zadovoljni sa veliinom biljke prebacujemo timer na reim svjetla 12/12 odnosno na cvjetanje. U praksi biljka

se vegetira otprilike mjesec dana, no sve to ovisi o prostoru i veliini saksija.

CVJETANJE

U prirodi cvjetanje poinje kad dan i no budu jednake duine, odnosno 12 sati dan i 12 sati no. Prebacivanjem

timera na reim 12/12 potiemo cvjetanje. Nekoliko dana od prebacivanja na 12/12 pojavit e se prve pistile

(male bijele dlaice koje oznaavaju enski spol) i to je ustvari pravi poetak cvjetanja. Muke biljke imat e

male bananice ili jaja, njih uklonite iz boxa to je prije mogue kako nebi dolo do opraivanja. Rast biljke i

izduivanje grana se nastavlja u narednim danima, ostalih 30% prostora u boxu se popunjava, a grane i stabljika

postaju sve krue i tee ih je savijati. Nakon toga rast potpuno prestaje, a cvjetovi se poinju debljati. Cvjetanje

traje 2 ili vie mjeseci i ovisi o sorti. Ako uzrokujete stres biljci cvjetanje se moe i produiti. Bitno je

napomenuti da ruderalis ili autoflowering vrste ne ovise o reimu 12/12 i procvjetat e na bilo kojem

svjetlosnom reimu poslije 20tak dana.

PREHRANJIVANJE ILI GNOJENJE

Ukoliko ste kupili kvalitetnu zemlju i stavili dovoljno velike saksije nema potrebe da prehranjujete biljku barem

prvih 2-3 tjedna. Vrijeme za poetak prehranjivanja je kad pone utilo listova tj. to je znak da je biljka

potroila sve hranjive sastojke iz zemlje i poinje ih crpiti iz listova. U vegetaciji vam je potrebno gnojivo sa

vie duika (N), a u cvjetanju gnojivo sa vie fosfora (P) i kalija (K). Na svakom gnojivu naveden je NPK

omjer. Uvijek ponite prehranjivati sa 1/3 ili preporuene doze pa postepeno diite dozu do preporuene.

Postoji velik izbor gnojiva specijalno napravljenih za nau biljku s kojima je teko pogrijeiti ako se drite

preporuke proizvoaa i tablice gnojenja. Preporuka za poetnike su Hesi starter paket, BioBizz starter paket ili

Jungle juice. Posao e odraditi i obina Plantella, zelena za vegetaciju i crvena za cvjetanje.

Uz osnovna gnojiva na tritu postoje i razni pomoni preparati koji mogu pospjeiti razvoj korjena, stvoriti

vie cvjetova, udebljati cvjetove ili jednostavno pospjeiti uzimanje hranjivih sastojaka iz zemlje.

Prehrana se vri svakim ili svakim drugim zalijevanjem, po preporuenim dozama proizvoaa, a ukoliko

primjetite znakove pregnojavanja preskoite prehranu i zalijte obinom vodom. Sa prehranom nastavite kod

idueg zalijevanja. Vrlo je bitno prehranjivanje obaviti sa podeenom PH vrijednou jer kod previsokog ili

preniskog PH biljka ne moe uzimati sve hranjive sastojke koji su joj potrebni.

ISPIRANJE

10tak dana prije berbe radi se ispiranje zemlje veom koliinom vode (5 x veom od volumena saksije) kako bi

se sva gnojiva zaostala u zemlji dobro isprala. U posljednjim danima biljka e crpiti hranjive sastojke iz

posljednjih rezervi u listovima i utjet e kao da dolazi jesen. Do kraja se zalijeva samo istom vodom, a u

poslijednje zalijevanje moe se dodati malo meda ili melase eerne trstike. Poslijednjih 24-48 sata biljka se

ostavlja u mraku. Po nekim teorijama izluivanje THC-a se tada poveava, ali vjerovatnije je da se to radi zbog

breg raspadanja klorofila i boljeg okusa pri konzumaciji. Ispiranje se takoer radi i kod pregnojavanja, a

poeljno je ga je napraviti i tijekom uzgoja kako bi se isprale toksine soli koje se nakupljaju na korjenu.

BERBA

Kada ubrati biljku rei e nam najbolje pogled mikroskopom na trihome, iji raspon moe biti od prozirnih,

preko mlijenih, pa sve do crvenih. Prerano ubrana biljka imat e prozirne trihome to znai da nije postigla

dovoljnu zrelost. Kad su svi trihomi crveni to je krajnje vrijeme za berbu jer daljnjim ekanjem THC opada.

Mlijeni trihomi donose head high, a crveni body high. Uberite kad imate pola mlijenih / pola crvenih i

dobit ete poneto od oba svijeta.

SUENJE

Kad ste posjekli sve vrhove skupa sa dijelom stabljike vrijeme je da zamastite prste i karice. Odreite sve

listove, a one blizu vrhova oiajte.

Vrhove cvjetova nanizajte na konop i objesite naopako na mrano mjesto (klorofil se raspada u mraku) sa

dobrom cirkulacijom zraka. Pripazite da se vrhovi meusobno ne dodiruju. Ukoliko suite u boxu sa

ventilacijom pripazite da vrhovi nisu na direktnom udaru ventilatora.

Nakon par dana suenja (ovisno o sobnoj temperaturi i vlazi) vrhovi su suhi. Da li su dovoljno suhi prepoznat

ete po tome to je stabljiku lako slomiti. Nakon toga vrhove stavljamo u staklenke i hermetiki ih zatvorimo

poklopcem. Svaki dan otvorite staklenku, promjeajte vrhove i dopustite da se zrak u staklenci izmjeni.

Taj proces zovemo curing ili kjuranje (zalijeivanje). Nakon nekoliko dana ili tjedana proces curinga je zavren

i dim dobiva finiju aromu, ne grebe grlo, klorofil je sveden na minimum, a u samoj biljci dogodili su se procesi

dozrijevanja. Ukratko reeno vrhovi su dozreli i spremni su za konzumaciju.

TEHNIKE UZGOJA

LST Low Stress Training

Savijanje grana uz pomo konopa, ice itd. kako bi izdanci koji inae stoje u sjeni bili osvjetljeni, tako bili

potaknuti na rast. Savijajte njeno, da grane ne puknu. Dok je biljka mlada savijanje je lake izvesti, a kad je

biljka starija grane i stabljika postaju vri i krui i sve tee je savijati, te lako dolazi do pucanja. Vezivanjem

grana nastojte sve vrhove dovesti u istu razinu zbog ravnomjernijeg rasporeivanja osvjetljenja.

SCROG

Tehnika je slina LST-u s time da se na biljku stavlja mrea i grane se savijaju ispod mree i takoer se vrhovi

dovode u istu razinu.

High Stress Training Topping, FIM, SuperCropping

Topping ili topiranje se izvodi tako da se biljci odree glavni vrh, nakon ega izbijaju 2 nova. Topiranje se

moe napraviti nekoliko puta, a radi se samo u vegetaciji Mogu se topirati i sporedni vrhovi. Nakon topiranja

biljka proivljava stres i privremeno zastaje sa rastom. Tako da poslije topiranja ostavite biljku jo neko vrijeme

u vegetaciji kako bi se vrhovi uspjeli razviti.

FIM Fuck i missed

Izvodi se tako da se biljci britvicom skine dio glavnog vrha nakon ega izbijaju 4 nova vrha. Nakon tretmana

biljka proivljava stres i privremeno zastaje sa rastom.

SuperCropping

Ukoliko su vrhovi pobjegli previe u visinu, a vie se grane ne mogu savijati koristite tehniku supercropping.

Slomite granu, ali ne do kraja. Nakon par dana na slomljenom mjestu napravit e se vori, slomljeno mjesto e

se zalijeiti i vrh e nastaviti dalje prema svjetlu,

POREMEAJI U PREHRANI

Ukoliko zalijevate vodom koja nije podeene Ph vrijednosti vrlo vjerovatno e se poremetiti pravilno uzimanje hranjivih tvari iz zemlje stoga prehranjujte redovito, uz podeenu PH vrijednost, a drei se propisanih doza

proizvoaa gnojiva.

NAMETNICI

Ponekad e u va box useliti neeljeni stanari (crveni pauk, pljesnjive muice fungus gnats, symphilid, tripsi, leaf minersi itd) koji e vau biljku napadati odozgo i odozdo (korjen). Kako bi sprijeili pojavu istih koristite sterilnu kupovnu zemlju, drite vlagu blizu optimalnih vrijednosti, ne iznosite biljke van boxa (primjerice na

terasu i slino) jer postoji velika mogunost da ete u box unijeti nekog nametnika. Postoje i preventivna sredstva kao to je npr. Neem, prirodni pesticid, koji uinkovito titi biljke od mikroorganizama i nametnika.

Moe se dodati u mix zemlje, zalijevati ili prskati folijarno. Takoer se koristi i vodikov peroksid. Moete u box ubaciti i bubamaru koja je prirodni predator. Sve probleme sa nametnicima rjeavajte instantno kako se ne bi

proirili i unitili sav va trud.

Crveni pauk Pljesnjiva muica Symphilid

Trips Leaf Miners Bubamara - terminator

Crveni pauk (Spider mites) najopasniji od svih, vrlo teko ga se rjeiti. Sie sokove iz lia i ostavlja bijele tokice na mjestima gdje se hranio. Protiv spidera djelotvorni su neem, poveanje vlage i ekstrakt duhana.

Pljesnjive muice (Fungus gnats) odrasle muice polau jaja na povrinu zemlje iz kojih se izlegu larve. Larve se hrane korjenjem i organskim tvarima. Rjeavaju se tako da se na povrinu zemlje stavljaju krike krumpira na koje se larve skupljaju. Nakon to se skupe, krumpir bacite. Ili prekrijte povrinu zemlje pijeskom, to e uguiti larve. Djelotvorni su neem i ekstrakt duhana.

Symphilid bijele ili svijetlije boje, a izgledaju kao gusjenice. Ukopavaju se u zemlju i hrane korjenom. Pri zalijevanju lako ih je uoiti jer isplivavaju na povrinu. Djelotvorni su neem i vodikov peroksid.

Tripsi (Thrips) jako sitni no mogu se vidjeti golim okom. Brzo se razmnoavaju i neke su vrste otpornije na kemikalije. Iz listova isisavaju sok, te listovi zbog toga mogu izgledati bijelo. Privlai ih uta boja, a odbija enjak. Djelotvorni su neem i bubamara koja im je prirodni neprijatelj.

Buai listova (Leaf miners) na listovima jedu i kopaju rovove u koje polau larve. Prepoznat ete ih po izrezbarenim linijama na listovima. Protiv ovih nametnika djelotvoran je neem.