VREDNOVANJE UZ PRIMJERE IZRADE RUBRIKA

WEBINAR EDUKACIJE UČITELJA U SKLOPU KURIKULARNE REFORME

Nina Bionda, mag.oec.

Prva ekonomska škola

Zagreb

Sadržaj

• UVOD

• VREDNOVANJE

• RUBRIKE

• PRIMJERI

• LITERATURA

DIJAGNOSTIČKO, FORMATIVNO, SUMATIVNO

VREDNOVANJE ZA UČENJE, VREDNOVANJE KAO UČENJE I VREDNOVANJE NAUČENOG

ANALITIČKE

HOLISTIČKE

Današnji plan je da svatko od Vas zna izraditi rubrike za odabranu aktivnost.

Vrednovanje

• Vrednovanje je vrlo zahtjevan, osjetljiv i odgovoran dio posla.

• Budući da se na temelju rezultata vrednovanja donose odluke koje su važne za učenika, ono zahtijeva puni profesionalni integritet učitelja i korištenje objektivnih informacija o učenju i učeničkim postignućima.

• Vrednovanje je usko povezano s odgojno-obrazovnim ishodima jer se vrednuje ono što ishod definira da bi učenik trebao ostvariti.

• Učitelj na temelju odgojno-obrazovnih ishoda kreira aktivnosti koje moraju biti osmišljene tako da omogućuju ostvarivanje i vrednovanje usvojenosti planiranih odgojno-obrazovnih ishoda.

S obzirom na svrhu razlikujemo:

DIJAGNOSTIČKO VREDNOVANJE

SUMATIVNO VREDNOVANJE

FORMATIVNO VREDNOVANJE

DIJAGNOSTIČKO VREDNOVANJE

• Provodi se kako bi se utvrdila kvaliteta i razina učeničkih predznanja i vještina prije početka procesa poučavanja.

• Utvrđivanje razine predznanja učenika prije obrade određene nastavne teme.

• Na temelju prikupljenih informacija učitelj prilagođava i planira nastavni proces i svoje poučavanje.

FORMATIVNO VREDNOVANJE

• Provodi se tijekom učenja i poučavanja i neodvojiv je dio nastavnoga procesa.

• Svrha je prikupljanje informacija o napredovanju učenika, utvrđivanje manjkavosti u učenju.

• Prepoznavanje jakih strana učenika da bi se unaprijedilo buduće učenje i poučavanje.

SUMATIVNO VREDNOVANJE

• Procjena razine učeničkih postignuća (naučenog) na kraju određene faze procesa učenja.

• Npr. na kraju nastavne cjeline/teme, polugodišta, nastavne godine.

3 PRISTUPA VREDNOVANJA:

Vrednovanje ZA učenje • Ne rezultira ocjenom.

• Prikupljanje informacija i dokaza o procesu učenja te interpretacija tih informacija i dokaza kako bi učenici unaprijedili proces učenja, a učitelj poučavanje.

• Naglasak je na samom procesu učenja.

Vrednovanje ZA učenje

ne rezultira ocjenomredovito,

nenametljivo

razvijaju motivaciju za učenje,

samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi

unapređuju kompetenciju učiti

kako učiti

samorefleksijapovratna informacijapovratna informacija

prije ocjenjivanja

nastavnik se može koncentrirati samo

na promatranje dvoje ili

troje učenika tijekom jednog nastavnog sata

Smislite svoj vlastiti sustav!

Vrednovanje KAO učenje

• Učenici vrednovanjem uče.• Aktivno uključivanje učenika u

proces vrednovanja uz podršku učitelja da bi se maksimalno poticao razvoj učenikova samostalnog i samoreguliranogpristupa učenju.

• Učenici trebaju biti potpuno uključeni i u proces donošenja odluka o daljnjim koracima u učenju nakon vrednovanja.

Vrednovanje KAO učenje

Samovrednovanjemi vršnjačkim

vrednovanjem promišljaju o svojem

učenju i tako uče

SamoregulacijaKritički razmišljamo,

analiziramo i vrednujemo!

Znam vrednovati sebe i prijatelje pa tako ostvariti svoje

ciljeve.

Vrednovanje naučenoga

• Rezultira brojčanom ocjenom.• Svrha mu je procjena ostvarenosti

odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga razdoblja učenja i poučavanja, npr. nakon obrađene obrađene nastavne teme/cjeline.

• Sažimaju se informacije o tome što učenik zna i može učiniti u određenoj vremenskoj točki da bi se dokumentiralo i izvijestilo o njegovim postignućima i napredovanju.

Vrednovanje naučenoga

Raznolike metode vrednovanja

Kriterijsko vrednovanje

Često dominira (neredovito učenje i usmjerenost na ocjene - umjesto na znanje)

Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda

Brojčana ocjena

• Pri svakom vrednovanju treba voditi računa o kriterijima vrednovanja i primjeni različitih metoda vrednovanja da bi svi učenici imali priliku pokazati stečene kompetencije na način koji to njima najviše odgovara.

Rubrike• Rubrika je tablica kriterija postavljenih na

nekoliko razina.

• Koristi se s ciljem donošenja procjena o

učenikovom rezultatu ili postignućima.

• Koristi se uglavnom za vrednovanje složenih

aktivnosti ili zadataka poput istraživačkog

rada, projekata, problemskih zadataka,

rasprava, usmenih prezentiranja, plakata itd.

Rubrika je alat za vrednovanje koji:

• skraćuje vrijeme potrebno za vrednovanje

• omogućava davanje ujednačene povratne

informacije učenicima

• jasno definira učiteljeva očekivanja od

učenika

• potiče kritičko razmišljanje

• omogućuje objektivno kriterijsko vrednovanje

• unaprjeđuje učenikovo učenje.

• Rubrike su organizirane tako da prikazuju

kriterije kojima se mjeri kvaliteta ostvarenog,

postavljene na nekoliko razina.

• Razine sadrže opise za svaki nivo napretka.

• Ti kriteriji izvedbe jasno navode razinu očekivane

izvedbe za svaku numeričku vrijednost u rubrici.

• Navedeni kriteriji mogu pomoći nastavniku u

vrednovanju učeničkog rada, dok učenicima

pomažu u samovrednovanju i unapređenju razine

izvedbe.

• Postoje dva tipa rubrika: analitička i holistička.

Izrada rubrikaTri su osnovna koraka za izradu rubrike:

1. Izrada kontrolne liste

2. Odabir bodovne skale

3. Pisanje deskriptora

kvalitete.

• Analitička rubrika podrazumijeva više kriterija i

analizu razina ostvarenosti svakog od njih, tj. analitičke rubrike su višedimenzionalne.

• Analitičke rubrike bolje je koristiti kao dio formativnog vrednovanja jer su dizajnirane kao

alat za unapređenje učeničkih uspjeha i izvedbi.

• Povratna informacija detaljnija je i učenik točno zna što treba unaprijediti.

• Holistička rubrika opisuje za svaku razinu

cjelokupnu očekivanu učeničku izvedbu bez

analitičke razrade, tj. one su

jednodimenzionalne.

• Holistička rubrika omogućuje bržu procjenu

rada kao cjeline.

• Ne daje detaljnu analizu za svaku sastavnicu

vrednovanja zasebno, stoga je povratna

informacija općenita.

• Sumativnog je karaktera te se najčešće koristi

za vrednovanje naučenog.

Analitička rubrika za vrednovanje samostalnog izlaganja

Analitička rubrika za

vrednovanje projekta -

istraživanja tržišta

(Marketing)

Analitička rubrika za

vrednovanje seminarskog

rada (Marketing)

Analitička rubrika za

vrednovanje usmenog izlaganja i

prezentacije

Holistička rubrika za vrednovanje projekta

Holistička rubrika uz kriterije vrednovanja Predmet: Marketing

Nastavna cjelina: Uvodna razmatranja o marketinguNastavna jedinica: Tržište- potrebe, želje, razmjena

Holistička rubrika uz kriterije vrednovanja Predmet: Marketing

Nastavna cjelina: Uvodna razmatranja o marketinguNastavna jedinica: Tržište- potrebe, želje, razmjena

Holistička rubrika uz kriterije vrednovanja Predmet: Marketing

Nastavna cjelina: Uvodna razmatranja o marketinguNastavna jedinica: Tržište- potrebe, želje, razmjena

Holistička rubrika za samoprocjenuuspješnosti učenja na kraju sata

Literatura

• 3. Dani strukovnih nastavnika

• Banić, S., Kličinović, J., Šišić, S. (2019) Metodički priručnik za 1. razred srednje škole, Škola za život

• Loomen

ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!

PITANJA?