Sveučilište Jurja Dobrile u PuliOdjel za ekonomiju i turizam

"Dr. Mijo Mirković"

ALEKSANDRA CUKON

VRSTE ORGANIZACIJA ZA UPRAVLJANJE TURISTIČKOM DESTINACIJOM I NJIHOVE

ZADAĆE

Diplomski rad

Pula, 2013.

Sveučilište Jurja Dobrile u PuliOdjel za ekonomiju i turizam

"Dr. Mijo Mirković"

ALEKSANDRA CUKON

VRSTE ORGANIZACIJA ZA UPRAVLJANJE TURISTIČKOM DESTINACIJOM I NJIHOVE

ZADAĆE

Diplomski rad

JMBAG: 20470, redoviti student

Studijski smjer: turizam

Predmet: Marketing u turizmu

Mentor: prof.dr.sc. Danijela Križman Pavlović

Pula, veljača 2013.

Sadržaj

1. UVOD.....................................................................................................................................1

2. TURISTIČKA DESTINACIJA – TEORIJSKE OSNOVE....................................................2

2.1. Pojam turističke destinacije.............................................................................................2

2.2.Izvorište pojma destinacija................................................................................................3

2.3.Turistička destinacija kao sustav ......................................................................................4

2.4. Upravljanje turističkom destinacijom – svrha i proces....................................................5

3. ORGANIZACIJA TURIZMA................................................................................................9

3.1. Državna razina organizacije turizma..............................................................................10

3.2. Društvena razina organizacije u turizmu........................................................................11

3.3. Strukovna i gospodarska razina organizacije turizma...................................................13

3.3. Međunarodne turističke organizacije.............................................................................15

3.3.1. Međunarodne organizacije povezane sa turizmom.................................................16

3.3.2. Međunarodne organizacije specijalizirane za turizam...........................................17

4. ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE TURISTIČKOM DESTINACIJOM ....................18

4.1. DMO odabranih zemalja................................................................................................22

4.2. Turističke organizacije u RH - povijesni pregled..........................................................43

4.3. Ministarstvo turizma i sustav TZ-a kao DMO-a u RH..................................................45

4.3.1. Hrvatska turistička zajednica..................................................................................48

4.3.2. Regionalne turističke zajednice...............................................................................49

4.3.3. Lokalne turističke zajednice....................................................................................51

4.3.4. Financiranje turističkih zajednica...........................................................................52

4.3.4.1. Boravišna pristojba..........................................................................................53

4.3.4.2.Članarine TZ.....................................................................................................56

4.4. Kritički osvrt i preporuke za unaprjeđenje sustava TZ-a u RH.....................................58

5. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................60

6. LITERATURA......................................................................................................................61

POPIS SLIKA...........................................................................................................................66

POPIS TABLICA.....................................................................................................................66

1. UVOD

Organizacije za upravljanje turističkim destinacijama ili kako se još nazivaju destinacijske

menadžment organizacije predstavljaju osnovu turističkog sustava svake zemlje koja se bori

za svoji dio kolača na turističkom tržištu.

Svrha rada je prikazati karakteristike destinacijskih menadžment organizacija kako bi se

utvrdile njihove sličnosti i različitosti. Kako i sam naslov rada govori cilj rada je analizirati

vrste organizacija koje su odgovorne za upravljanje turističkom destinacijom i njihove zadaće

u različitim zemljama. Provodi se analiza organizacija koje upravljaju promocijom i

izgradnjom turističkog imidža odabranih zemalja u svijetu i Hrvatske turističke zajednice kao

primjer destinacijske menadžment organizacije u Hrvatskoj.

Ovaj diplomski rad je razultat proučavanja domaće i strane literature iz područja pojma

turističke destinacije, turističke organizacije i organizacije turizma te znanstvene i stručne

članke, publikacije i internetske stranice. Također, tijekom rada naišlo se na poteškoće pri

nalaženju odgovarajuće literature. Za ključne informacije zaslužne su službene internetske

stranice odabranih destinacijskih menadžment organizacija. Pri izradi rada korištene su

metode analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda komparacije te metoda deskripicije.

Rad se sastoji od 5 poglavlja od kojh su 3 temeljna jer razrađuju užu tematiku rada. Prvo

poglavlje je usko vezano uz tumačenje pojma turističke destinacije sa različitih stajališta i

objašnjava značaj upravljanja turstičkom destinacijom.

Drugo poglavlje se bavi organizacijom turizma ističući čimbenike koji ističu važnost

organizacije turizma i načela po kojima se ona obavlja. Ujedno, u ovom poglavlju se

predstavljaju razine organizacije turizma.

Treće poglavlje je srž ove teme. Na samom početku poglavlja se definira pojam turističke

organizacije s različitih stajališta, predstavljaju se njihove funkcije, zadaće i oblici u kojima

se pojavljuju. U nastavku poglavlja tablearno su prikazane karakteristike dvanaest DMO-a

odabranih zemalja te je dan detaljan prikaz Hrvatske turističke zajednice kao primjer DMO-a.

Na kraju poglavlja nalazi se kritički osvrt DMO-a odabranih zemalja i Hrvatske.

1

2. TURISTIČKA DESTINACIJA – TEORIJSKE OSNOVE

2.1. Pojam turističke destinacije

Riječ destinacija nosi sa sobom veoma kompleksno značenje koje se ne može definirati u

nekoliko rečenica. Potječe od latinske riječi destinatio u čijem prijevodu se nalazi riječ

odredište pa čak i cilj te se upotrebljava u gotovo svim oblicima romanskog jezika i

anglosaksonskim područjima. U turističku terminologiju je uvedena putem prometa tijekom

sedamdesetih godina prošlog stoljeća te samim time kroz istraživanja turizma koja su bila

neminovna, postala je sinonim za turistički lokalitet, zonu, regiju, skupinu zemalja ili

kontinent. No, danas ona ima sasvim drugačiju konotaciju s obzirom na promjene koje su

zadesile čitav svijet pa time i ovaj turistički.

Ovakav razvoj, uz pokoje prigovore kritičara protezanja izvornog značenja pojma na novo

područje znanstvenog interesa, imao je svoje začetke u radovima pojedinim američkih

(C.Gurm,1988), ali i domaćih autora (S. Marković,1972., Đ:Čamić, 1988.). Iz tog doba

datiraju i prve definicije, koje se u suštini svode na određenu prostornu cjelinu ili jedincu…1

U daljnjem tekstu može se vidjeti kako su neki domaći i strani autori definirali pojam

destinacije2:

• Pod turističkom destinacijom podrazumijevamo užu ili širu prostorno cjelovito

obuhvaćenu jedinicu čiji turistički proizvod kao rezultat izvorne i izvedene turističke

ponude ima potencijalnu ili stvarnu turističku utrživost (Meler, 1998.:212)

• Turistička destinacija moderni je izraz cjelokupne turističke ponude na određenom

lokalitetu (Žuvela, 1988.:387)

• … radi se o turistički organiziranom i prepoznatljivom prostoru, o prodajnoj

turističkoj jedinici, u kojoj turisti nalaze sve ponudbene kapacitete i sadržaje koji će ih

najprije privući, a onda i zadržati na duljem boravku. S druge strane, takva prostorna

jedinica će pak kroz objektivno više mogućih i raznovrsnijih sadržaja omogućiti takvu

potrošnju turista, koja će osigurati odgovarajuće prihode lokalnom stanovništvu

(Vukonić, 1988.:367)

1 Hitrec,T. : Turistička destinacija, pojam, razvitak, koncept, TURIZAM, 3-4/1995.str. 43-51.2Preuzeto od Križman Pavlović, D.: Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula, Mikorad d.o.o. ,2008. str. 57-58.

2

• …turistička destinacija se može promatrati kao turistički proizvod koji na određenim

tržištima konkurira ostalim proizvodima. Turističke destinacije su područja koja se

sastoje od svih usluga i omogućuju turistu potrošnju za vrijeme njegova boravka

(Bieger, 1998.:7)

• …turistički organizirana i tržišno prepoznatljiva prostorna jedinica, koja skupom

svojih turističkih proizvoda potrošačima nudi cjeloviti zadovoljenje turističke potrebe

(Križman Pavlović, 2008.:58).

2.2. Izvorište pojma destinacija

Gledajući unatrag nekada se smatralo da turističko mjesto svojom ponudom zadovoljava sve

potrebe turista. Mjesta su bila prostorno definirana. Turističkim rastom zahtijevalo se na

izgradnji ugostiteljskih objekata. Međutim, za takve objekte su bili potrebni dodatni prostori

te dolazi do širenja mjesta izvan njegovih granica te dolazi do izgradnje tzv. turističkih

kompleksa - skupine objekata.

Širenjem i izgradnjom dolazi se do spajanja turističkih kompleksa sa strukturom mjesta čime

nastaju obalni pojasevi odnosno rivijere. Daljnjim razvojem dolazimo do turističkih središta

koji zadovoljavaju potrebe turista unutar središta i okolnih područja, do turističkih zona i

turističkih regija te na koncu i do turističke destinacije (Slika 1).

Slika 1. Izvorište pojam turistička destinacija

Izvor: D. Križman-Pavlović, Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula, Mikorad d.o.o.2008.

str. 59.

3

TURISTIČKO MJESTO⇓

TURISTIČKI KOMPLEKS⇓

RIVIJERA⇓

TURISTIČKO SREDIŠTE⇓

TURISTIČKA ZONA/REGIJA⇓

TURISTIČKA DESTINACIJA

Zahtjevi turista i porast prometa turista doveo je do promjena sa kojima se turističko mjesto

nije moglo nositi, kako bi zadovoljilo sve potrebe turista. Iz toga se može zaključiti da kako se

mijenjala turistička potražnja i kako se dešavao razvoj turizma tako su se i mijenjale prostorne

jedinice koje su zadovoljavale potrebe turista.

2.3. Turistička destinacija kao sustav

Svaka turistička destinacija predstavlja jedan element turističkog sustava te je karakteristična

zbog svojih raznovrsnih obilježja koji je određuju. To može biti geografski položaj, povijest,

kultura, gastronomija, klima i slično.

Međutim, da bi bila dio tog sustava mora se sastojati od sljedećih komponenti, tzv. 6A:3

• atrakcije (engl. attractions) – prirodne i društvene atraktivnosti, značajne za motivaciju

turista za dolazak u destinaciju;

• receptivni sadržaji (engl. amenities) –objekti za smještaj, trgovine, zabavni sadržaj i

ostale usluge;

• mogućnost pristupa (engl. accessibility) – razvoj i održavanje efikasnih prometnih

veza s emitivnim tržištima (međunarodni prometni terminali i lokalni transport);

• paket aranžmani (engl. available packages) – to su paket-aranžmani koje su složili

posrednici u prodaji i organizatori putovanja;

• aktivnosti (engl. activities) – odnosi se na sve aktivnosti u destinaciji i ono čime će se

turist baviti tijekom boravka u određenoj destinaciji;

• pomoćne usluge (engl. ancillary services) – jesu usluge koje izvršava organizacija koja

je nadležna za upravljanje turističkom destinacijom te uključuju marketinške, razvojne

i kordinacijske aktivnosti.

Kombiniranjm komponenti turističke destinacije formira se turistički proizvod. Zbog

složenosti turističkog proizvoda treba se posebnu pažnju posvetiti međuzavisnosti svih

elemenata unutar turističke destinacije kao sustava. U očima turista, turistički proizvod jedne

3 Cooper, C., Fletcher, J., Gilbert, D. et al., Tourism – Principles and Practice, Harlow, Longman, 1998. str. 103. i Buhalis, D., Marketing the competitive destination of the future, Tourism Management, 2000. str. 98.) preuzeto iz: Križman Pavlović, D.: Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula,2008.str. 61.

4

destinacije je njegovo ukupno iskustvo u toj turističkoj destinaciji. On sačinjava cjelinu

kojom turisti zadovoljavaju svoje potrebe i ostvaruju doživljaj.

Slika 2. Sustav turističke destinacije

INPUTI SUSTAV DESTINACIJE OUTPUTI Turisti Atrakcije Učinci na stakeholderePoduzetnici ⇔ Receptivni sadržaji ⇔ Društveni učinci Radnici Mogućnost pristupa Kapital Paket aranžman Aktivnosti Pomoćne usluge

VANJSKI UTJECAJIPreferencije, konkurencija, tehnologija, zakonodavstvo, politika, demografija, tehnologija,

ekologija

Izvor: Prilagođeno prema Križman Pavlović, D. "Upravljanje marketingom turističke destinacije", 2008. str.62. i prema Petrić, L. "Upravljanje turističkom destinacijom – načela i praksa", 2011. str.18.

Sustav turističke destinacije sastoji se od nekoliko elemenata. Međusobnim djelovanjem u

destinacijski sustav ulaze inputi (managerske i tehničke vještine, investicije, očekivanja

turista) te se kroz različite procese unutar sustava destinacije pretvaraju u outpute

(zadovoljstvo turista, profit investitora, domaće stanovništvo, zadovoljstvo radne snage,

rezultati u društvenim, gospodarskim, ekoliškim i drugim podsustavima). To se

najjednostavnije može vidjeti iz slike 2. gdje su svi elementi podložni vanjskim utjecajima.

2.4. Upravljanje turističkom destinacijom – svrha i proces

Pojam upravljanje najčešće se povezuje sa upravljanjem poduzeća, tj. sa mikrosustavima, no u

posljednje vrijeme sve češće se spominje upravljanje organizacijskim ili društvenim

sustavima.

Upravljanje je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno u

skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve.4

4 Weihrich, H. , Koontz, H. , Management, McGrow-Hill, 1993., str. 12. citirano prema: Petrić, L. : Upravljanje turističkom destinacijom - načela i praksa, 2011, str 25.

5

Upravljanje može biti:

• parcijalno - upravljanje pojedinačnim područjima

• integralno - cjelovito ili holističko upravljanje

• horizontalno - upravljanje koje se odnosi na konkretan prostor ili teritorij

• vertikalno - upravljanje granom ili sektorom.

Na razini destinacije je neophodno integralno upravljanje s obzirom na kompleksnost sustava

koji ima i svoje podsustave te samim time zahtijeva šire definirane ciljeve.

Integralno upravljanje predstavlja kontinuiranu aktivnost koja istovremeno uključuje akciju

koordinacije kratkoročnih ciljeva i instrumenata upravljanja koji dolaze od lokalne razine, s

dugoročnim ciljevima i politikom razvoja koji dolaze s nacionalne i internacionalne razine.5

Funkcije upravljanja turističkom destinacijom čine: planiranje i odlučivanje, organiziranje,

upravljanje ljudskim potencijalima i vođenje te kontroling. S naglaskom da upravljanje

ljudskim potencijalima i vođenje se ne vodi na općoj razini već na razini pojedinačnih

subjekata. Sve funkcije upravljanja turističkom destinacijom ne mogu djelovati zasebno i bez

povratnih informacija, zbog njihovog međusobnog nadopunjavanja

Proces upravljanja započinje planiranjem, tj. definiraju se misije, vizije i ciljevi turističke

destinacije te se postavljaju akcije kako bi se ti ciljevi ostvarili te se provode alternativna

rješenja kako bi ti ciljevi bili ostvareni. Nakon planiranja slijedi organiziranje, gdje pojedinci i

skupine dobivaju zadaće i zadatke u svrhu ostvarivanja ciljeva. U nastavku procesa slijedi

upravljanje ljudskim potencijalima i vođenje koje omogućuje obavljanje svih funkcija na

najbolji mogući način i koordinaciju. Posljednja faza procesa upravljanja jesu kontrola i

monitoring, u sklopu kojih se provodi evaluacija planiranih aktivnosti pojedinaca, skupina ili

institucija i njihovih rezultata.

Glavna svrha upravljanja turističkom destinacijom je stvoriti prikladno okruženje za razvoj

turizma u destinaciji, a to uključuje:6

• planiranje razvoja u prostoru - objekti i infrastruktura,

5 Filipić,P. Šimunović, I. , O ekonomiji obalnih područja - upravljanje razvojem obalnim područjima, Sveučilište u Splitu, Ekonomski faktultet, Split, 1993, str. 95.6 Petrić, L. , Upravljanje turističkom destinacijom - načela i praksa, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2011, str. 27

6

• razvoj potrebnih ljudskih resursa,

• razvoj destinacijskih proizvoda,

• razvoj tehnologija i sustava podrške,

• podršku razvoju srodnih industrija.

S marketinške strane potrebno je privući potrošače:

• promocijom, stvaranjem imidža i marke turističke destinacije,

• kampanjama privlačenja poduzetnika,

• razvojem informacijskih službi,

• olakšavanjem rezervacija,

• kvalitetnim upravljanjem odnosima s kupcima.

Na razini operativnih zadataka potrebno je podići kvalitetu doživljaja posjetitelja u destinaciji

i to:

• poboljšanjem kvalitete u svim segmentima destinacijskog proizvoda

• stvaranjem novog proizvoda

• razvojem manifestacija

• razvojem i upravljanjem atrakcijama

• obukom i edukacijom

• poslovnim savjetovanjem

• istraživanjem turističkog tržišta.

U sve to je nužno uključiti i dionike poput:

• nacionalne i regionalne vlade,

• razvojnih agencija,

• lokalnih vlasti,

• menadžera nacionalnih parkova,

7

• prijevoznika,

• organizacija u kulturi, sportu i manifestacijama,

• ugostiteljstva,

• posrednike,

• medije,

• agencije za podršku poduzetnicima,

• obrazovne ustanove,

• lokalno stanovništvo, nevladine udruge i turiste.

8

3. ORGANIZACIJA TURIZMA

Organizacija turizma je srž i glavno oruđe pri upravljanju turističkim sustavom koja ima cilj

da cijeli turizam osposobi za uspješno funkcioniranje. S obzirom da turizam predstavlja

kompleksnu pojavu na nekom području, neizostavna je potreba za organizacijom turizma

kako bi se odvijali svi procesi kohezijski i djelotvorno. Potrebu za organizacijskim sustavom

čine i mnogobrojni čimbenici koji utječu na formiranje turističkih organizacija i formiranje

grupacija i asocijacija te njihovo vertikalno i horizontalno povezivanje. Organizacija turizma

predstavlja glavnu osovinu razvijenosti turističke destinacije.

Najvažniji čimbenici koji povećavaju važnost organizacije turizma su:7

• Nagli preobražaj i prerastanje turizma u masovniju pojavu

• Složena socijalna i nacionalna struktura turizma

• Proširenje prostorne sfere djelovanja turizma

• Uključivanje sve većeg broja društvenih i ekonomskih čimbenika te aktivnosti

• Jačane društvenih i ekonomskih utjecaja i funkcija turizma

• Mnogobrojnost i različitost problema.

Uobičajena podjela organizacije turizma je na državnu, društvenu, gospodarsku, strukovnu i

međunarodnu razinu.

U turizmu organizacijska struktura je piramidalnog oblika koja prati okomito povezivanje

subjekata prema teritorijalnom načelu (bottom - up, „odozdo - prema gore“) od lokalnog

mjesta i regije, županije do nacionalne razine. Postoji i vodoravno povezivanje koje je češće u

privatnom sektoru a u turizmu se u novije vrijeme javljaju kao javno - privatna partnerstva. U

društvenom sektoru je okrupljivnje krenulo odozdo a u državnom sektoru je počelo od viših

razina prema nižim s time da prve organizacije u turizmu su se javile u turističkim mjestima

na najnižoj razini a kasnije su se povezale u regionalne i nacionalne organizacije ili saveze.

7 Geić, S. , Organizacija i politika turizma, – kulturološkoekologijski i sociogospodarski aspekti, Sveučilište u Splitu, Split, 2007. str.185.

9

Načela po kojima se vrši suvremena nacionalna organizacija turizma:8

• Kapilarnost – predstavlja horizontalnu i vertikalnu prožetost kroz čitav turistički

sustav tako da inicijativne i receptivne organizacije društvenog ili gospodarskog

karaktera u suradnji sa institucijama pokrivaju cijelo područje.

• Kohertnost – je međusobna povezanost svih organizacija u horizontalnom i

vertikalnom pogledu.

• Koordinacija – je usklađenost na svim razinama i na svim područjima turizma

odnosno održavanje veze između organizacija na višim i nižim razinama kako bi se

učinkovito provodile zadane akcije.

• Hijerarhičnost – predstavlja stupnjevitost prema nadležnostima i/ili prema

teritorijalnom principu.

3.1. Državna razina organizacije turizma

Države do I. svjetskog rata bile neutralne prema turizmu i njegovom razvoju. Taj stav je

ostao dominantan do razdoblja između dva svjetska rata kada turizam počinje imati veći

utjecaj na ekonomiju i društvo. Tada države započinju sa upravljanjem razvoja turizma na

način da donose zakone, otvaraju stručne škole i posebne kreditne ustanove.

Institucionaliziranje organizacije u turizmu započinje u Francuskoj i Italiji 20-ih godina 20.

stoljeća. Tako se u Francuskoj osniva Nacionalni ured za turizam priključen Ministarstvu

javnih radova a u Italiji ENIT i nezavisna društva za lječenje, boravak i turizam a

Ministarstvo unutarnjih poslova je bilo nadležno za proglašenje turističkih mjesta.9

Taj proces ima tri osnovna modela:

1. državni organi koji su i danas najčešći u tradicionalnim turističkim zemljama a i u

ostalim zemljama. Tu se može javiti problem nadležnosti pa turiza može biti kao

samostalni resor, u sklopu drugog resora i u sklopu predsjedništva vlade;

2. paradržavni organi jesu razne uprave i druga tijela javne vlasti te se povezuju sa

društvenim razinama više razine kao što su nacionalne turističke organizacije;

3. mješoviti su razni pravni oblici i ustanove, poduzeća.

8 Hitrec, T, Hendija, Z, Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment,2008. str. 549Hitrec, T, Hendija, Z, Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment,2008. str. 61

10

Na državnoj razini u većini zemalja najčešće se nalazi ministarstvo turizma koje vodi

turističku politiku i razvoj a nacionalne turističke organizacije ili nacionalni turistički uredi

kao paradržavna tijela vode turističku promidžbu zemlje u inozemstvu. Kako bi se osigurao

razvoj turizma potrebno je da sve organizacije, institucije, savezi i tijela međusobno surađuju i

upravljaju turizmom prema propisima.

3.2. Društvena razina organizacije u turizmu

Prve društvene organizacije turizma inicijativnog karaktera javile su se 60-ih godina 19.

stoljeća. Poticale su svoje članove na odlaske u prirodu i usko vezano uz to bavile su se

izdavačkom djelatnošću. Sa time su osnovana prva alpinistička društva (Britanski alpinistički

klub 1857., Talijanski alpinistički klub 1863., Francuski alpinistički klub 1874.), organizacije

kampera, ferijalni savezi, udruge skauta, planinarska društva te auto-moto društva. Ubrzo

nakon njih, negdje 1870-ih godina javljaju se prve prihvatne organizacije. To su: društva za

uljepšavanje mjesta, turistička društva, lječilišna društva i kupališna društva. Primjere takvih

oblika nalazimo u vodećim europskim turističkim zemljama pa i u Hrvatskoj (Higijeničarsko

društvo na Hvaru 1868.). Ova društva su se pojavila istodobno s nastankom turističkih

mjesta.10

Ta društva su se angažirala pri rješavanju lokalnih problema te ih je vlast s vremenom

ovlastila da obavljaju brže i jeftinije neke upravne funkcije te s time se javilo pravo da koriste

financijska sredstva za vlastitu djelatnost. Brojnost članova i širina zadataka se također širi.

Osim posredovanja u iznajmljivanju smještaja i komercijalnih poslova, veoma važni zadaci su

postali briga oko uređenosti mjesta, pružanje informacija i promidžba.

Krajem 19. st. i početkom 20. st. započelo je povezivanje turističkih društava u regionalne i

nacionalne saveze. Sa time nastaju prve nacionalne turističke organizacije. Među najstarijima

i najpoznatijima jesu Švicarski turistički savez iz 1893. – STV, Savez austrijskih pokrajinskih

turističkih saveza iz 1913. i Talijanski nacionalni turistički savez iz 1919. –ENIT. Istodobno,

točnije 1922. javljaju se i kod nas prvi regionalni turistički savezi u Splitu i Dubrovniku.

Prve nacionalne turističke organizacije postale su prepoznatljive po svom autentičnom nazivu,

no danas za svih njih je uobičajen naziv National tourist organisation - NTO bez obzira na

naziv i ustroj.

10Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam, Zagreb, 2011, str. 83. 11

Temeljna načela ovakvih organizacija odnose se na:

• Dobrovoljnost

• Nelukrativnost

• Opću korisnost.

Glavni ciljevi ovih organizacija jesu:

• Povezivanje različitih elemenata ponude

• Koordinacija segmenta ponude

• Opća prezentacija destinacije i zemlje u turizmu

• Zaštita i očuvanje turističkih resursa.

Društvena razina organizacije u turizmu obuhvaća:

• nacionalne turističke organizacije(NTO)

• regionalne turističke organizacije

• lokalne turističke organizacije

• ostale društvene organizacije

Nacionalna turistička organizacija se uspostavlja na razini jedne zemlje odnosno destinacije

po svojoj geografskoj obuhvatnosti. Primarna zadaća nacionalnih turističkih organizacija, a i

svih društvenih razina organizacije u turizmu je očuvanje turističkih resursa po principima

održivog razvoja te uspostavljanje kvalitetne marketinške funkcije. Što znači, predstaviti

zemlju kao destinaciju, provoditi marketinška istraživanja, prognozirati turističku potražnju i

oblikovati turistički proizvod kako bi destinacija bila prepoznatljiva na turističkom tržištu te

da na taj način privuče što veći broj posjetitelja s emitivnih tržišta.

Promocija se vrši korištenjem marketinških sredstava, a posebno nekih instrumenata

marketinškog miksa, kao što su: oglašavanje, odnosi s javnošću i medijima, promotivna

aktivnost, informiranje i komunikacija s javnošću, i istraživanje tržišta potražnje. Oglašavanje

je još uvijek glavni oblik komunikacije u turizmu.

Zadužene su za proizvodnju i plasman promotivnih sredstava kao što su prospekti, plakati,

leci, promotivni filmovi, spotovi itd. Ovo mogu biti zajednički projekti na nacionalnoj,

12

regionalnoj i lokalnoj razini. Rezultati oglašavanja mogu se mjeriti zahvaljujući odazivu

klijenata

Regionalna turistička organizacija predstavlja srednju hijerarhijsku razinu turističkih

organizacija i novijeg je datuma. Razlog njezina nastanka može se naći u širenju turističkog

područja i mjesta koja se više nisu mogla na adekvatan način promovirati i razvijati. Njezina

glavna zadaća je promovirati turistički proizvod i da na razini regije omogući sve potrebne

informacije.

Prema praksi, lokalna turistička organizacija se osniva na razini mjesta, općine, grada ili šireg

područja. S obzirom na to kako je na početku spomenuto da se od turističkog mjesta razvila

turistička organizacija, logički je za povezati da lokalna turistička organizacija predstavlja

najstariji oblik turističke organizacije. Osnovna zadaća ove razine organizacije su:

informacija, promocija, te nekada i zaštita interesa lokalnog stanovništva kroz praćenje,

planiranje i kontroliranje intenzivnog turističkog prometa i u različitim turističkim projektima.

Ostale društvene organizacije su organizacije koje nalazimo u turističkom sustavu, a nastaju

na razini potražnje - inicijativne ili na razini ponude – receptivne. Inicijalne organizacije, s

obzirom na trendove u turizmu, zauzimaju ključna mjesta u razvoju turizma i turističke

kvalitete. Najčešće su to ferijalni savezi, društva prijatelja prirode, povijesnih atrakcija,

planinarske organizacije, automoto društva, klubovi ljubitelja sportova na vodi i slično.

Receptivne organizacije su društvene organizacije, gospodarske organizacije, ustanove i javna

poduzeća, informativni centri, kulturne institucije te državni organi.

3.3. Strukovna i gospodarska razina organizacije turizma

Fizički rast turizma, proces globalizacije i razvoj informatičke tehnologije bitno su utjecali na

strukovno povezivanje. Nalaze se na polju receptivnog i inicijativnog turizma koji ima za

tendenciju stvoriti gigantske organizacijske subjekte koji prelaze nacionalne okvire.

Strukovne organizacije predstavljaju ugostiteljska ili turistička poduzeća udružena u posebne

poslovne asocijacije koja se bavi zastupanjem i unaprjeđenjem interesa svojih članova. To su

najčešće udruženja putničkih agencija, hotelijera, barmena, restoratera, kuhara, someliera ali i

asocijacije znanstvenika u turizmu, turističkih novinara, menadžera koja se zalažu za

unaprjeđivanja svoje struke.

13

Njihove zadaće se uglavnom odnose na:

• Promicanje zajedničkih ciljeva

• Stvaranje povoljnih poslovnih uvjeta

• Suradnju s drugim poslovnim partnerima

• Unaprjeđenje pojedinih aspekata poslovanja

• Usavršavanje njihove cjelokupne ponude.

Često su ta poduzeća uključena i u regionalne gospodarske komore – komorske organizacije,

orijentirane na turizam, ugostiteljstvo, obrt, trgovinu i slično. One predstavljaju javne

organizacije i mogu biti ustrojeni kao odjeli, odbori ili sekcije uz dobrovoljno ili obvezno

članstvo te glavni cilj im je unaprjeđenje gospodarstva na području za koji je odgovorna.

Uobičajeno one imaju i nižu, tj. regionalnu i lokalnu strukturu. Tim poduzećima nude se razne

mogućnosti usavršavanja i dodatnog obrazovanje te informiraju ih o novostima na području

inovacija koje imaju veze sa njihovom primarnom djelatnosti. Kod država koje su turistički

razvijenije oblici strukovnih i gospodarskih turističkih organizacija su raznovrsniji. Ove

organizacije predstavljaju organizacijsku nadogradnju u turizmu, koja jest vertikalno i

horizontalno povezivanje različitih organizacije, te omogućava međusobnu koordiniranosti i

povezanost.

Turističku organizacijsku nadogradnju nalazimo kao:

• Saveze društvenih organizacija – HTZ, WTO

• Udruženje gospodarskih organizama – Hrvatsko udruženje hotelijera, Hrvatsko

udruženje kampova ili nautičkih centara

• Gospodarske komore – turističko i neturističko gospodrastvo udruženo po

sektorskom principu

• Obrtničke komore - udruženja obrtnika u turizmu i prateće djelatnosti

• Organi vlasti - regionalni i nacionalni (ministarstvo turizma, odobri za turizam,

organi predstavničkih tijela lokalne uprave i samouprave)

• Međunarodne asocijacije – regionalne i svjetske (WTO, AIH, ATA,)

14

3.3. Međunarodne turističke organizacije

Ovakva turistička organizacija je rezultat suradnje između pojedinaca, poduzeća, asocijacija i

vlada u pojedinim zemljama nastale zbog turističkog međunarodnog turizma. Kao vodeću

organizaciju na tom području može se istaknuti Svjetska turistička organizacija koja ima

misiju promovirati i unaprjeđivati turizam kao sredstvo održavanja međunarodnog mira,

gospodarskog razvitka i međunarodne razmjene. Također je potrebno tu spomenuti i

međunarodne regionalne organizacije kao što je to Europska unija i Organizacija za

ekonomsku suradnju i razvitak. U međunarodne organizacije se ubrajaju sektorske

organizacije koje zastupaju interese pojedinih sektora i organizacije koje promiču interese

pojedinaca, poduzeća, asocijacija ili drugih tijela kojima je turizam osnovno područje

djelovanja, ili se bave nekim oblikom turizma.

Prve važnije međunarodne organizacije su se pojavile na početku 20. stoljeća zbog političkih i

društvenih razloga, a u turizmu se prve organizacije javljaju još u 19. stoljeću. Danas u svijetu

postoje mnogobrojne međunarodne organizacije koje karakterizira različitost. Svaka od tih

organizacija se razlikuje u razlozima njezina osnivanja, opsegom tema koje se bave, broju

članova, području djelovanja, važnosti i snazi utjecaja. No, uz mnogobrojne različitosti

nailazimo i na neke zajedničke karakteristike te samim time se može reći da međunarodne

organizacije jesu zajednice više međunarodnih subjekata koje su osnovane međunarodnim

ugovorom ili sporazumom, imaju vlastite organe te služe postizanju zajedničkih ciljeva i

interesa.11

Njihova uloga je značajna zato što sa svojim pojavljivanjem su donosile brojne raznovrsne

međunarodne akte kao što su sporazumi, deklaracije, preporuke, protokole i kodekse koje su

još i danas na snazi. Nekada su oni uređivali osiguranje olakšica na putovanjima kao npr.

Vize, putovnica, prtljaga turista a danas se više pažnje posvećuje na zaštitu turista kao

potrošača i očuvanje prirodne i kulturne baštine.

Međunarodne organizacije povezane sa turizmom se dijele na dvije velike skupine:

• organizacije općeg karaktera i

• organizacije usmjerene na turizam

11 Mileta, V.: Međunarodne ekonomske organizacije i integracije, Biblioteka: Socijalističko samoupravljanje i suvremeni svijet, Zagreb, 1983, str.23.

15

Njihovo djelovanje se očituje kao univerzalno, tj. širina njihova obuhvata je po cijelom svijetu

ili pak regionalno djeluju na nekom užem području te su multilateralnog karaktera.

3.3.1. Međunarodne organizacije povezane sa turizmomMeđunarodne organizacije povezane s turizmom su primarno bile osnovane zbog nekih

drugih ciljeva, no kroz vrijeme svoje su djelovanje usmjerile prema turizmu.

Njih, prema prostoru koji obuhvaćaju, dijelimo na opće ili univerzalne i regionalne.

Tablica 1: Međunarodne organizacije općeg karaktera koje se bave turizmom

UN- zaštita okoliša i potiče održivi razvoj turizma- izrada metodologije za definiranje osnovnih statističkih pokazatelja u turizmu- međunarodne konferencije- razvoj slabije razvijenih područja putem turizma

Specijalirizrane agencije UN-a : WHO, UNESCO, UNWTO, MMF, ILO, FAO i dr.

OECD- osnovana radi poticanja ekonomskog rasta u razvijenim i nerazvijenim

zemljama

Izvor: Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Organizacijska struktura turizma,Institut za turizam, Zagreb, 2011, str.117.

16

Tablica 2. Regionalne međunarodne organizacije općeg karaktera povezane s turizmom

Regija Međunarodne organizacije općeg karaktera povezane s turizmom

Europa Europska unija (EU)Vijeće Europe (CoE)Srednjoeuropska inicijativa (CEI)Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE)Radna zajednica Alpe-JadranaRadna zajednica podunvskih regija(RZPR)Jadransko-jonska inicijativa (AII)Jadranska euroregija (AE)

Druge regijeArapska liga, Zajednica karipskih zemalja i druge

Izvor: Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Organizacijska struktura turizma, Institut za turizam, Zagreb, 2011, str.117.

3.3.2. Međunarodne organizacije specijalizirane za turizam

Za ovu grupu organizacija se može reći da ih sačinjava ogroman broj organizacija. Svakim

danom nastaju nove, stare se povezuju ili pak nestaju. Ova velika skupina međunarodnih

organizacija se može podijeliti na svjetske, regionalne, i strukovne organizacije u turizmu.

Slika 3: Međunarodne organizacije specijalizirane za turizam

Izvor: Hitrec, T., Hendija, Z.: Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment, Zagreb,

2008., str.105.

17

SVJETSKETURISTIČKE

ORGANIZACIJE

SVJETSKA TURISTIČKA

ORGANIZACIJA (UNWTO)

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SPECIJALIZIRANE ZA TURIZAM

SVJETSKOTURISTIČKO

VIJEĆE(WTTC)

REGIONALNETURISTIČKE

ORGANIZACIJE

usluge smještajai prehrane:

EUROPSKA TURISTIČKA

KOMISIJA (ETC)

AZIJSKO-PACIFIČKO

TURISTIČKOUDRUŽENJE

(PATA)

KARIPSKA TURISTIČKA

ORGANIZACIJA (CTO)

STRUKOVNETURISTIČKE ORGANIZACIJE,prema područjima djelovanja:

usluge organizacije putovanja i prijevoza:

ostalestrukovne udruge:

* IH&RA* AH&LA* HOTREC* NRA* EFCO* IYHF* EUFEDi sl.

* UFTAA* ECTAA* ETOA* AIT* CLIA* IATA* WATAi sl.

* ECT* TIES* ISPA* ICOMOS* IAAPA* ATLAS* ECOVASTi sl.

* AIEST* SKÅL* ETAG* WFTGA* FEG* FIJETi sl.

znanstvenici, menadžeri i

drugi stručnjaci:

4. ORGANIZACIJE ZA UPRAVLJANJE TURISTIČKOM DESTINACIJOM

Za Kaspara12 turističke organizacije su posebne strukture organizacije koje preuzimaju

funkcije koordinacije unutar turizma nekog mjesta. Da bi turistička ponuda navedena kao

turistički objekt mogla udovoljiti zahtjevima potrošača, turističkom subjekt tj. gostu, koji traži

skup usluga, pojedinačni odnosi elemenata ponude moraju biti dobro izgrađeni i organizirani.

Određene funkcije pojedinih nositelja ponude ili ponude pojedinog turističkog mjesta moraju

se koordinirati posebnim organizacijskim strukturama (Kanton-općina) i turističke

organizacije koje mogu biti organizirane na privatno-gospodarstvenoj ili javnoj osnovi.

Turističke organizacije se spominju unutar različitih turističkih posrednika. Unutar

kooperativnih turističkih organizacija zanimaju nas, na ovom mjestu, prije svega turistički

uredi kao institucije područnih tijela (općine, regije, kantona, zemalja) kao i zdravstveno-

turističke i turističke zajednice (strukovni savezi, interesne zajednice i sl.). Kooperativne

turističke zajednice dobivaju uglavnom marketinške zadatke za cilj putovanja ili za zemlje ili

mjesta iz kojih dolaze gosti. Dvojbeno je koliko oni sami prodaju i koliko bi oni sami mogli

nastupati kao posrednik.13

Također Inskeep14 upućuje na činjenicu da organizacijske strukture za turistički management

obuhvaćaju javne i privatne organizacije na regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini,

pa djelomično i turistička područja na lokalnoj razini. Ove organizacije su nužne za

planiranje, razvoj, istupanje na tržište i koordinaciju turizma u nekoj regiji ili zemlji.

Iz priloženih definicija pojma turističkih organizacija može se istaknuti da autori te

organizacije shvaćaju kao one organizacije koje djeluju kao javno-privatna partnerstva, te da

se funkcije turističkih destincija preklapaju kako bi sama destinacija mogla funkcionirati.

Nakon svih gore navedenih definicija pojma turističke organizacije, logički slijedi objašnjenja

pojma turistička organizacija destinacije.

12 Kaspar, C., Tourismuslehre imGrundniss, Bern/Stuttgart, 1991.,str. 89- preuzeto od Magaš, D.-Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.13 Muller i dr., Freizeit und Tourismus, Bern, 1991., str. 112, preuzeto od Magaš, D.-Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.14 Inskeep, E., Tourism planning – An integrated and sustainable development approach, New York., 1991., str. 411-- preuzeto od Magaš, D.-Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.

18

Turističke organizacije destinacije naime predstavljaju suradnju općina, udruga i poduzeća.

Organizacije za upravljanje turističkom destinacijom (DMO) odgovorne su za ukupno

upravljanje (planiranje, organiziranje, kontrolu i liderstvo) destinacijom i za preuzimanje

akcija u cilju postizanja definiranih ciljeva. Koordiniraju aktivnostima, zadacima u

turističkom sustavu te su organizirane kao javna uprava i vlast ili kroz javno-privatna

partnerstva.

Turističke organizacije najčešće imaju funkcije:

• Planiranja i nadzor turističkog proizvoda - ovlasti turističke organizacije u zemljama

se razlikuju, stoga neke turističke organizacije imaju mogućnosti provoditi istraživanja

i planirati turistički razvitak područja, provoditi zaštićivanje određenih lokaliteta i

kulturne baštine, izdavati licence i nadzirati provođenje propisa i regulativa;

• Marketing i promocija – to su pretežito tiskanje i distribucija promocijskih materijala,

istraživanje turističkog tržišta, formiranje turističkih info punktova, promocija u svim

segmentima i odnosi s javnošću na domaćem i inozemnom tržištu;

• Financiranje i koordiniranje turističkih zadaća raznih sudionika u turizmu te na taj

način povezati sve organizacije i poduzeća u turističkom sustavu s drugim

organizacijama, državnim, regionalnim, lokalnim organizacijama koje djeluju na

području gospodarstva, društva ili javnosti.

Sve organizacije u turističkom sustavu imaju svoje mjesto i zadaće. Tako na primjer

gospodarska i izvan gospodarska poduzeća i javne organizacije su izravni stvaratelji

turističkog proizvoda dok je država odgovorna za usmjeravanje, nadziranje i korigiranje.

One omogućavaju dostupnost svih usluga u destinaciji za potrošače i obavljaju marketinške

usluge. Veliku pažnju posvećuju izgradnji imidža i tržišne marke destinacije. Zadužene su za

poslove u planiranju, održavanju infrastrukture, koordinaciji i informiranju.

Turističke organizacije međusobno su diverzificirane po izvorima prihoda, po proračunu i po

marketinškim programima. U turističkom sustavu susrećemo se sa mnogobrojnim

organizacijama kojima je zajednički interes postizanje zadovoljstva turista a s time i prihoda.

To su sljedeće organizacije:

• Poduzeća (dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću, njihova udruženja)

19

• Organizacije ili institucije

• Organizacije nekomercijalnog karaktera (turistička društvena organizacija - turističke

zajednice i sl.)

• Javne organizacije (Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Jadrolinija, itd)

• Državna tijela (Ministarstvo turizma i njegov ustroj).

Organizacije koje su zadužene za upravljanje turističkom destinacijom (u daljnjem teksu

DMO) razlikuju se od zemlje do zemlje te ovise o tradiciji, vlasništvu i mentalitetu same

zemlje

Organizacije su uobičajeno raspoređene kao:

• Nacionalni turistički organ i/ili organizacija, odgovorna za upravljanje turizmom na

nacionalnoj razini;

• Regionalni, pokrajinski ili državni DMO odgovoran za upravljanje turizmom

administrativne regije, okruga, države ili provincije;

• Lokalni DMO, odgovoran za upravljanje turizmom na manjem području (grad ili

mjesto).

DMO može biti organiziran kao:15

• Odjel nekog javnog organa vlasti

• Partnerstvo različitih organa ili institucija javne vlasti koje djeluju samostalno

• Partnerstvo različitih organa ili institucija javne vlasti sa zajedničkim upravljačkim tijelom

• Organ javne uprave kojeg servisiraju privatne kompanije

• Udruženje ili poduzeće koje se isključivo financira iz sredstva privatnog sektora)

• Javno-privatno partnerstvo koje pokriva određene funkcije (u obliku neprofitnih

institucija).

Javni sektor kao niti privatni, ne može samostalno obavljati sve funkcije destinacijskog

menadžmenta na kvalitetan način. Stoga, neminovna je suradnja javnog i privatnog sektora.

15 UNWTO, A Practical Guide to Tourism Destination Management, Madrid,2007. str.136 20

Javni sektor upravlja destinacijom s time da se akcent stavlja na planiranje razvoja,

izvršavanje mjera razvojne politike, održavanje kvalitete usluga i kvalitete okoliša i

marketinga destinacije.

Privatni sektor pri upravljanju više djeluju neizravno, kroz svoje posrednike u upravljačkim

tijelima ili preko strukovnih udruga. Može se reći da djeluju savjetodavno. Ti partneri

uglavnom dolaze iz turističkih poduzeća i institucija (ugostiteljstvo, zračne kompanije,

kulturne i sportske institucije, agencije za razvoj i gospodarske komore).

Takva partnerstva mogu obuhvatiti čitav niz različitih razina uključenosti od neformalne do

formalne, uključujući:

• Dobre odnose (uključujući i regularne veze) između dva ili više partnera

• Koordinaciju ili međusobno usklađivanje politika i procedura partnera kako bi se

postigli zajedničkih ciljevi

• Ad hoc ili privremene dogovore da se izvrši određeni zadatak ili projekt

• Stalne ili redovne koordinacije kroz formalne dogovore za određeni program

djelatnosti

• Zajednički financiranu organizaciju, koja je pravna osoba (npr. tvrtke), ima

program rada, s jasno definiranom svrhom i ciljevima.

Partnerstva se mogu osnovati i za gospodarske, socijalne i ekološke svrhe. Ona se mogu javiti

na mnogim različitim razinama, na primjer između različitih vladinih agencija (npr.

Nacionalni parkovi vlasti, prijevoz agencije), između različitih razina vlasti (lokalna,

regionalna, nacionalna, privremena), između članova privatnog sektora (kao što su klasteri),

ili kao suradnja preko sektora (uključujući vlade, privatni sektor, obrazovne grupe, zajednice i

slično.)

Uloga DMO je pomoći u razvoju i održavanju tih partnerstva, posebno kako bi se olakšalo

planiranje i osigurala kvaliteta isporučenog iskustva posjetiteljima turističke destinacije.

Bitno je naglasiti da turističke tvrtke (privatni sektor) i nacionalne turističke organizacije

(javni sektor) trebaju surađivati kako bi promicali destinaciju i omogućili zadovoljenje

potreba svih potrošača.

21

4.1. DMO odabranih zemalja

DMO su službena tijela te neovisno da li djeluju u javnom ili nevladinom sektoru imaju svoje

misije, ciljeve, zadaće, predsjednika, upravni odbor, izvršnog direktora i osoblje. Ono s čime

se te organizacije moraju suočiti jest da turističku destinaciju izdvoje od konkurencije na

turističkom tržištu. Stoga, moraju paziti u svom radu na financiranje, strategiju, proračun,

ljudske potencijale, upravljanje kriznim situacijama, stvaranje marke, komunikaciju,

ispitivanje tržišta, promidžbu i analizu rezultata.

Cijeli organizacijski ustroj nije isti za svaku zemlju i ne postoji općeprihvaćeni model za

DMO-e. To se može vidjeti iz samih naziva tih organizacija, odnosa prema vladi, turističkoj

politici, veličini proračuna, ciljevima i slično. U većini zemalja društvene organizacije su

najrasprostranjenije i najtipičnije a na državnoj razini se one bitno razlikuju.

Vrste odnosno nazivi DMO-a s kojima se surećemo na tržištu su: agencija, vlasti, odbor,

zajednica, ured, centar, koalicija, komisija, kompanija, korporacija, vijeće, odredište, razvoj,

uprava, institut, ministarstvo, organizacija regija. U novije vrijeme se pojavljuju i pojmovi

"Travel", "Tourism", "Visit"(Tablica 3.).

Financiranje DMO-a je jedan od najtežih zadataka. Većina tih organizacija se financira iz

državnog proračuna u obliku subvencija ili od poreza koji plaćaju posjetitelji ili poduzeća.

(Tablica 4.). Međutim, dugoročno turistički razvoj se ne može oslanjati na državu a s druge

strane ne postoji obrazac po kojemu bi se određivalo kako bi se DMO trebao financirati.

Visina financijskih sredstava ovisi o: povijesti organizacije i ustrojstvu, važnosti turizma u

gospodarstvu, politici države, važnosti turizma za lokalne zajedniceS i dr.

Najčešći izvori financiranja DMO-a su:

● boravišna pristojba

● porez na dobit poduzeća

● članarina

● komercijalne aktivnosti

● suradničke kampanje

● državna nepovratna sredstva.

22

Tablice 3. i 4. prikazuju i analiziraju glavna obilježja destinacijskih management organizacija

po pojedinim zemljama. Obuhvaćaju njihove nazive, misije, osnovne zadaće, vlasništvo,

način financiranja te veličinu područja za koje su osnovane.

Tablica 3. Vrsta, misija i zadaća DMO-a odabranih zemalja

ZEMLJA VRSTE (NAZIVI) MISIJA OSNOVNE

ZADAĆE

Austrija Austrian national tourist

office – ANTO

aust. Österreich Werbung -

ÖWS

- Mi nadahnuti za Austriju - izgradnja i održavanje

konkurentnosti

- upravljanje markom

"Odmor u Austriji"

- suradnja sa austrijskim

turističkim poduzećima

- promocija putem medija,

prospekata i na sajmovima

Grčka Greek National Tourism

Organisation -GNTO

grč. Ellenikos Organismos

Tourismou – EOT

- povećanje vrijednosti

grčkog turizma u suradnji sa

svim zainteresiranim

stranama u turizmu

- organizacija i razvoj

grčkog turizma

- promocija Grčke u zemlji i

inozemstvu

- nadzor i kontrola tuističkog

tržišta

Italija Italian National Agency for

Tourism

tal. Ente Nazionale Italiano

per il Turismo – ENIT

- turistička promocija Italije

i njezinih regionalnih

područja na međunarodnom

tržištu

- promocija tur ističkih

potencijala svih regija

- promicanje selektivnog

turizma

- promotivna strategija na

nacionalnoj i međunarodnoj

razini

- savjetovanje i pomoć

državi, regijama, privatnom

sektoru

Španjolska Spanish Tourist Board

španj. Instituto de Turismo

de España - TURESPAÑA

N/A - promocija i marketing

turističkih destinacija i

proizvoda na međunarodnim

23

tržištima

- suradnja s ostalim

državnim agencijama,

javnim tijelima i privatnim

sektorom

- rodrška španjolskim

turističkim poduzećima u

inozemstvu

- razvoj planova i programa

za promicanje inovacija,

kvaliteta, održivosti

- razvoj strategije i

investicijskog ulaganja

Njemačka German National Tourist

Bord - GNTB

njem. Die Deutsche Zentrale

für Tourismus - DZT

- poboljšanje pozitivnog

imidža Njemačke kao

turističkog odredišta i

povećanje broja noćenja

posjetitelja iz inozemstva

- njegovati imidž destinacije

- smišljati strategije i

provoditi kampanje

- predstavljanje Njemačke

kao turističke destinacije na

velikim međunarodnim

sajmovima

- koordinacija marketinških

aktivnosti na regionalnoj

razini i u svijetu

Švicarska Switzerland tourism

švic. Suisse tourisme

- potaknuti potražnju za

putovanjima i provođenje

praznika u Švicarskoj

- analizirati tržišne trendove

i savjetovati turističke

operatore

- pripremati i distribuirati

promotivne poruke

-i skoristiti i organizirati

promotivne događaje

- informirati potrošače o

turističkim proizvodima;

- koordiniranje pristupa

tržištu

Francuska National Federation of

Tourist offices and

N/A - jačanje uloge turističkih

ureda i inicijativnih društva

24

Syndicates initiative

franc. Federation nationale

des offices de tourisme et

syndicates d’initiative -

FNOTSI

u organizaciji francuskog

turizma

- poticati razvoj turističkog

proizvoda u Francuskoj

Velika Britanija Visit Britain - izgradnja vrijednosti

turizma u Velikoj Britaniji

radeći u suradnji s

industrijom i narodima i

regijama da bi stvorili

dodatnu turističku potrošnju

- inspirirati putnike iz

inozemstva da posjete i

istraže Britanij

- savjetovati Vladu i

industriju turizma

- povećanje javnih investicija

kroz partnerske angažmane i

komercijalne aktivnosti

Kina China National Tourist

Administration - CNTA

N/A - planiranje i koordinacija

razvoja turizma

- briga oko implementacije

razvojne strategije i

obavljanje promotivnih

aktivnosti

- razvoj i zaštita turističkih

resursa i suradnja s ostalim

turističkim međunarodnim

organizacijama

Novi Zeland Tourism New Zeland - poboljšati doprinos turizma

gospodarskom rastu Novog

Zelanda na temelju

vrijednosti za posjetitelje

Novog Zelanda

- razvijati, provoditi i

promovirati strategije za

turizam

- pavjetovati Vladu i

turističku industriju

- potrošački marketing

Australija Tourism Australia - povećanje ekonomske

koristi od turizma u

Australiji

- povećanje svijesti o

Australiji kao turističkoj

destinacji

- istražiti i analizirati

međunarodna i domaća

putovanja

- sastaviti izvješća o

trendovima na

25

međunarodnom i domaćem

tržištu

SAD Brand USA - potaknuti povećane

međunarodne posjete u

Sjedinjenim Američkim

Državama i rast američkog

udjela na globalnom

turističkom tržištu

- medijske i PR

strategije,vdruštveni planovi,

promotivne i poticajne

kapmanje, sajmovi, prodajne

i edukativne kampanje

Izvor: Izradila autorica

Tablica 4. Vlasništvo, način financiranja i veličina područja DMO-a odabranih zemalja

ZEMLJA VLASNIŠTVO NAČIN FINANCIRANJA VELIČINA PODRUČJA

Austrija državno - neprofitna vladina organizacija

- Savezno ministarstvo za

gospodarstvo, obitelji i mladeži

-75%

- Gospodarska komora Austrije -25%

- P=83.871 km²

- u svakoj od 9 pokrajina djeluju

decentralizirani turistički savez

Grčka državno N/A - P=131 940 km²

- 14 regionalnih ureda

- 19 inozemnih predstavništva

Italija državno - neprofitna vladina organizacija

- doprinosi Središnje vlade, regija,

lokalnih javnih tijela

- prihodi od prodaje

- doprinosi i sponzorstva

- P=301. 230 km²

- 112 tustičkih mjesta ima turistička društva

- 21 turistički provincijski ured

- 23 inozemna predstavništava

Španjolska državno - državna nepovratna sredstva

- prihodi od upravljanja imovinom

- prihodi kao rezultat rada i od

pružanja usluga

- dobrovoljni prilozi i donacije

- P=504.782 km²

- 49 predstavništva diljem svijeta

26

Njemačka državno - neprofitna vladina organizacija

- financijska sredstva od njemačke

savezne vlade

- sredstva od partnera kroz javno-

privatno partnerstvo

- P=357 .021 km²

- 27 predstavništava u inozemstvu

Švicarska državno - doprinosi Konfederacije i

doprinosi članova

- komercijalne aktivnosti

- P=41.285 km²

- predstavništva u Kanadi, UK, SAD

Francuska državno - stipendije, doprinosi bilo koje

vrste od države, regije, odjela,

općina i njihovih udruga

- interesi svih drugih

zainteresiranih organizacija i

pojedinaca

- naknade za pružene usluge

- donacije i ostavština

- P=547.030 km²

- 23 Regionalna saveza -FROTSI

- 100 odjela sindikata - UDOTSI

- 68 turističkih zajednica s 4 zvjezdice

- 316 turističkih zajednica s 3 zvjezdice

- 951 turistička zajednica s 2 zvjezdice

- 1020 turističkih ureda s 1 zvjezdicom

- 80 turističkih zajednica nije ocijenjeno

- 831 sindikata i inicijativa

Velika

Britanija

državno .- sredstva iz proračuna

- komercijalne aktivnosti

- P=244.820 km²

- 21 prekomorskih tržišta

Kina državno -N/A - P=9.596.960 km²

- nekoliko provincijskih podružnica

- 15 međunarodnih predstavništava

Novi Zeland državno - državni proračun - P=268.680 km²

- 13 turističkih ureda diljem svijeta

Australija državno - državni proračun - P=7.686.850 km²

- 30 prekomorskih tržišta

SAD Državno i privatno - 50% proračuna se financira

investicijama iz privatnog sektora.

- 50% iz elektroničkog sustava za

autorizaciju putovanja

- P=9.629.091 km²

-predstavništva u 18 međunarodnih regija

Izvor: Izradila autorica

27

Austrijska organizacija zadužena za upravljanje turističkom destinacijom zove se Austrian

National Tourist Office ili aust. Österreich Werbung. Njezina misija je "Mi nadahnjujemo za

Austriju". Njezin osnovni zadatak je suradnja sa svim austrijskim turističkim partnerima kako

bi održali ali i dalje gradili konkurentnost Austrije na turističkom tržištu. Sa time Austrijski

promidžbeni ured uvelike doprinosi povećanju austrijskog udjela na međunarodnom

turističkom tržištu. Ostali ali i ne manje važni zadaci Austrijskog promidžbenom ureda za

turizam jesu16:

• Upravljanje markom Odmor u Austriji. Po toj se marki Austrija kao zemlja za odmor

razlikuje od ostalih i pruža emocionalnu dodanu vrijednost boravka u Austriji

• Obrada međunarodnih tržišta koja obećavaju uspjeh s inovativnim, suvremenim

marketingom

• Partner austrijskim turističkim poduzećima i najvažnijim mrežnim čvorovima u

turizmu: branša profitira od uvijek aktualnog i potkovanog znanja Austrijskog

promidžbenog ureda o gostima i tržištima.

Njezine aktivnosti uključuju klasičnu turističku promociju kao što su medijske suradnje i

odnosi s medijima, proizvodnja tematskih prospekata, organizacija sajmova i prodajnih

platformi kao i suradnja s lokalnim putničkim agencijama, turističkim uredima i organiziranje

tečajeva za branšu putničkih agencija i touroperatora. Austrijski promidžbeni ured za turizam

stavlja na raspolaganje, austrijskim turističkim ponuđačima, marketinške mjere prilagođene

njihovim potrebama i šansama na tržištu. Ono što treba istaknuti jest da internetski portal

www.austria.info pruža veliku potporu pri pružanju turističkih informacija i usluga za

područje cijele Austrije na 27 jezika.

S pravnog stajališta Austrijski promidžbeni ured je neprofitna organizacija pod okriljem

Saveznog ministarstva za gospodarstvo, obitelj i mladež. Samim time budžet Austrijskog

ureda za turizam se sastoji od doprinosa članova navedenog Ministarstva od 75% , Austrijske

gospodarske komore od 25% i doprinosa od turističkog gospodarstva kojeg čine turističke

organizacije, regije i poduzeća. U 2012. godini cjelokupni budžet iznosio je 50 milijuna Eura

od čega 32 milijuna Eura su činile članarine od ministarstva za gospodarstvo, obitelj i mladež

16 Austrijska internetska platforma, www.austria.info, Austrijski promidžbeni ured, www.austria.info/hr_b2b/austrijski-promidzbeni-ured , (08.10.2012.)

28

i Austrijske gospodarske komore. Osim saveznih proračunskih sredstava koriste se i

financijska sredstva iz EU-a.

Veličina područja koju obuhvaća Austrijski promidžbeni ured iznosi 83.871 km² i pod

njegovom je ingerencijom 9 pokrajinskih turističkih ureda. Austrija također ima 28 turističkih

predstavništava na 60 turističkih tržišta u inozemstvu, putem kojih se vrši promidžba.

Grčka ima organizaciju za upravljanje destinacijom koja se zove Grčka nacionalna turistička

organizacija, grč. Ellenikos Organismos Tourismou, engl. Greek Ntional Tourism

Organisation. Kao svrhu njezina postojanja - misiju se navodi povećanje vrijednosti grčkog

turizma u suradnji s ostalim zainteresiranim stranama, kako bi se povećao dolazni turizam i

prihodi od turizma.

Grčka nacionalna turistička organizacija kao vladina agencija ima sljedeće glavne zadaće:

• Organizacija i razvoj turizma u Grčkoj

• Promocija turizma u Grčkoj i inozemstvu

• Nadzor i kontrola cjelokupnog turističkog tržišta te

• Druge aktivnosti neophodne za potporu i promicanje grčkog turističkog proizvoda.

Ona nastoji potaknuti razvoj turizma kao glavnog stupa gospodarskog i socijalnog razvoja

zemlje, svjesna činjenice da njihov turistički proizvod pridonosi širenju svih društvenih

skupina u zemlji. Na taj način se izravno utječe na kvalitetu grčkih građana i povećava

konkurentnost na međunarodnom turističkom tržištu.

Prema strategiji glavni ciljevi razvoja grčkog turizma glavni ciljevi jesu:17

• Zaštita i promicanje vrijednosti i načina života Grka

• Očuvanje grčke kulturne baštine i suvremenog grčkog stvaralaštva

• Očuvanje i racionalno korištenje prirodnih resursa

• Promocija autentičnih iskustava za posjetitelje

17 Grčka nacionalna turistička organizacija, ΣΤΡΑΤΗΓΙΚΗ (Strategija), http://www.gnto.gov.gr/el/%CE%A3%CE%A4%CE%A1%CE%91%CE%A4%CE%97%CE%93%CE%99%CE%9A%CE%97 , (20.10.2012.)

29

• Razvoj internacionalizacije grčkih tvrtki

• Poboljšanje konkurentnosti grčkog turizma kroz pružanje kvalitetnih usluga.

Grčka nacionalna turistička organizacija je pravna osoba sa javnim pravom nastupa, a pod

nadzorom je Ministarstva kulture i turizma sa središnjim uredom u Ateni.

Što se tiče financiranja njezina rada autorica nije uspjela doći do službene informacije na ali

se pretpostavlja da se financira iz državnog proračuna s obzirom da je riječ o vladinoj

organizaciji.

Grčka ima površinu od 130. 940 km². Na tom području je raspoređeno 14 regionalnih ureda a

neki su čak i zatvoreni zbog ekonomske krize. Također, u svom nadzoru Grčka nacionalna

turistička organizacija ima 19 inozemnih predstavništava.

Talijanska organizacija koja upravlja destinacijom je formirana u obliku nacionalne turističke

zajednice te nosi naziv Ente nazionale italiana del turismo, skraćeno ENIT.

ENIT-ina misija je turistička promocija Italije i njezinih regionalnih područja na

međunarodnom tržištu te provođenje svojih aktivnosti na principu efikasnosti, efektivnosti i

ekonomičnosti.

Glavne zadaće koje ENIT ima jesu:18

• Briga o integriranoj promociji turističkih potencijala svih regija

• Promicanje različitih selektivnih oblika turizma

• Provedba promotivne strategije na nacionalnoj i međunarodnoj razini s ciljem da se

informira strane zemlje o turističkoj ponudi Italije

• Savjetovanje i pomoć državi, regijama, privatnom sektoru i ostalim javnim

organizacijama u promicanju i razvijanju procesa usmjerenih na promociju turističkih

proizvoda, dozvoljavajući im da oblikuju komercijalne strategije koje Italiju

predstavljaju u najboljem svjetlu

18 Talijanska nacionalna turistička organizacija - Statuto - statut, http://www.enit.it/images/otherdocs/statutoenit.pdf (,22.10.2012.)

30

• Nudi savjetodavne usluge, pomoć i suradnju u korist javnih i privatnih tijela, što

uključuje i regionalne urede i agencije, kako za promicanje i poboljšanje

gostoljubivosti tako i pružanje informacija turistima

• Suradnja sa raznim diplomatskim i savjetodavnim uredima Ministarstva vanjskih

poslova.

Njezine aktivnosti pokreću dvije grupe klijenata: turoperatori i putničke agencije i

potencijalni i trenutni turisti sa individualnim potrebama. Te aktivnosti uključuju podršku

Talijanske marke (promotivne kampanje, ad hoc inicijative, sudjelovanje na turističkim

sajmovima i događajima, odnosi sa regijama, odnosi s medijima), istraživanje i razvoj

(emitivne zemlje, turističko tržište, turopratori) i marketinška potpora (suradnja sa stranim

turoperatorima, talijanskim poduzećima i radionice).

ENIT je tijelo javne vlasti neprofitnog karaktera, koje ima zakonsku, upravnu, organizacijsku,

računovodstvenu i upravljačku autonomiju, a koja se nalazi pod okriljem Ministarstva

turizma.

Nacionalna turistička agencija osigurava potrebne izdatke za svoj rad od doprinosa države i

od sljedećih instrumenata financiranja:

• Doprinosi regija

• Doprinosi središnje Vlade, regionalnih, lokalnih i ostalih javnih tijela za upravljanje

određenim promotivnim aktivnostima

• Prihodi od poslovanja i prodaje roba ili usluga javnim i privatnim osobama kao i od

aktivnosti od upravljanja tehnološkom platformom www.italia.it

• Različiti doprinosi i/ili sponzorstva.

Italija zauzima površinu od 301.230 km² te se na tom području nalazi razgranata mreža

regionalnih, provincijskih, gradskih i lokalnih turističkih ureda. Talijanska turistička

organizacija ima 112 turističkih mjesta i za svako mjesto postoje i turistička društava te tako i

za 21 provinciju. U inozemstvu ima turistička predstavništva u 23 zemlje gdje ih je nekoliko u

Njemačkoj i SAD-u, a putem kojih se Italija prezentira turističkom tržištu.

31

Instituto de Turismo d 'España ili Tourespaña, (engl. Spanish Tourist Board) zadužena je za

promociju turizma Španjolske u zemlji i inozemstvu.

Njezgove zadaće su:

• Promocija i marketing turističkih destinacija i proizvoda na međunarodnom tržištu, u

suradnji s regionalnim vladama, lokalnim vlastima i privatnim sektorom.

• Razvoj temelja turističke politike, u suradnji s ostalim državnim agencijama, javnim

tijelima i privatnim sektorom

• Podrška španjolskim turističkim poduzećima u inozemstvu i razvoj turističkih odnosa i

međunarodne suradnje.

• Analiza i širenje spoznaja i razumijevanja turističkog gospodarstva

• Razvoj planova i programa za promicanje inovacija, kvalitete, održivosti i

konkurentnosti proizvoda i odredišta

• Zalaganje za modernizaciju turističkog sustava, poboljšanje znanstvene i tehnološke

sposobnosti i povećanje djelotvornosti i učinkovitosti procesa upravljanja

• Razvoj strategije i investicijskog ulaganja.

Autonomno je tijelo po organizaciji i funkcioniranju unutar glavne državne uprave u okviru

Ministarstva industrije, energije i turizma. Diljem svijeta ima 39 inozemnih predstavništava.

Da bi ispunila svoju svrhu, Instituto de Turismo mora raspolagati sa sljedećim resursima:

• sredstva koja se svake godine odobravaju iz proračuna

• prihodi ostvareni od imovine i prava koja su im dodijeljena na upravljanje; dio baštine

koja je priključena Institutu je državna imovina koja je dana da bi razvijala

komercijalne poslove i razvijala robne marke

• javni i privatni prihodi koji proizlaze iz vlastitih rezultata upravljanja, rada ili pružanja

usluga

• potpore, dobrovoljni prilozi ili donacijekoje se mogu dodijeliti od strane ostalih javnih

ili pravnih tijela

• ostali izvanredni ili redovni ekonomski resursi koji mogu biti dodijeljeni.

32

Njemačka nacionalna turistička organizacija zadužena je za promidžbu turizma u zemlji i

inozemstvu više od šezdeset godina te komunicira sa različitim zemljama diljem svijeta

promovirajući jaku i atraktivanu marku Destinacija Njemačka. Na engleskom ima naziv

German National Tourism Board – GNTB a na njemačkom jeziku Deutsche Zentrale für

Tourismus - DZT.

Njezina misija se sastoji od dva glavna cilja: Poboljšanje pozitivnog imidža Njemačke kao

turističkog godredišta i povećanje broja noćenja posjetitelja iz inozemstva. Zadaće koje

Njemačka nacionalna turistička organizacija mora obavljati jesu:19

• Njegovati imidž Destinacije Njemačke i provoditi istraživanje tržišta

• Osmišljavati strategije i provoditi kampanje i teme vezane uz projekte

• Intenzivna suradnja s medijima i PR aktivnosti u Njemačkoj i inozemstvu

• Predstavljanje Njemačke na velikim međunarodnim sajmovima i javnim izložbama iz

turizma

• Distribucija promotivnih materijala predstavništvima u inozemstvu

• Obavljanje marketinške aktivnosti u cijelome svijetu.

S obzirom na ulogu u promociji turizma na međunarodnom tržištu, njezine aktivnosti su

razvoj novih marketinških strategija i koncepata na temelju određenih tema, događaja i

atrakcija; okupljanje i optimiziranje raznolike marketinške aktivnosti partnera u njemačkoj

industriji putovanja. Oslanja se na usku suradnju s njemačkom putnom industrijom,

partnerima iz trgovine i trgovinskim udruženjima zbog prodajnih aktivnosti na novim

rastućim tržištima.

Njezin marketinški djelokrug uključuje izgradnju imidža, razvoj proizvoda i strategija kao i

prodaju i oglašavanje, istraživanje tržišta i odnosi s javnošću.

Njemačka nacionalna turistička organizacija nalazi se u sklopu Ministarstva gospodarstva i

tehnologije, putem kojeg se vrši njezino financiranje odlukom njemačkog parlamenta.

Također, prima i dodatnu potporu i koristi kroz suradnju s ostalim turističkim organizacijama

19 Njemačka nacionalna turistička organizacija, Image flyer – Sales and marketing for Destination Germany, www.germany.travel/media/pdf/ueber_uns_2/imageflyer_2011_GB.pdf , (04.12.2012.)

33

i partnerima u industriji i medijima. Na taj način zajedničkim pothvatima nastoje napraviti

najbolje što mogu iz zajedničkih budžeta.

Vladina sredstva za Njemačku nacionalnu turističku organizaciju namjenjena su prvenstveno

za njemačko međunarodno tržište. Ovakva vrsta marketinga im je potrebna zbog velike

međunarodne konkurencije. Sredstva za ovu namjenu su u posljednjih nekoliko godina u

stalnom porastu a u 2009.godini su iznosili 26.300 000,00 Eura.20

Isto tako, Njemačka vlada daje sredstva za unaprjeđenje performansi i konkurentnosti

turističkog sekotra u vidu naprednih programa obuke, istraživanja tržišta i poboljšanja

turističke ponude. Njemačka ima turističke organizacije još i na pokrajinskoj i međunarodnoj

razini. Na pokrajinskoj razini ima 17 predstavništava a u inozemstvu ima 27 predstavništava.

Switzerland tourism je švicarska službena marketing i prodajna organizacija za putovanja,

odmor i konferencije u Švicarskoj. Svrha postojanje nacionalne švicarske turistička zajednice

je potaknuti potražnju za dolaznim putovanjima i provođenja praznika u Švicarskoj.

Zadaće su joj:

• analizirati tržišne trendove i savjetovati touroperatore na projektiranje usluga koje

zadovoljavaju tržište i ekološke zahtjeve;

• pripremati i distribuirati promotivne poruke

• iskoristiti i organizirati promotivne događaje, i pružiti usluge za medije

• informirati potrošače o turističkim proizvodima;

• pomoći touroperatorima sa svojim marketinškim aktivnostima

• koordiniranje pristupa tržištu i suradnja s drugim organizacijama i tvrtkama u interesu

imidža zemlje.

Suisse Tourisme prilagođava svoje aktivnosti sa zahtjevima tržišta i surađuje s drugim javnim

i privatnim turističkim organizacijama i sa zainteresiranim stranama. Na taj se način

omogućavaju zajedničke promotivne kampanje i prikupljanje sredstva potrebna za njihovu

pripremu. Švicarski turizam je državna agencija. Ona je pod nadzorom Federalnog vijeća, a

20 Njemačko Ministarstvo ekonomije i tehnologije, Toursim policy – Turistička politika, www.bmwi.de/English/navigationa/tourism-polcy.html, (03.12.2012.)

34

čiji nadzor ostvaruje Turistička služba, pod saveznim Odjelom za javne ekonomske poslove.

Suisse Tourisme prihode ostvaruje iz doprinosa Konfederacije i iz doprinosa članova (npr.

savezna željeznica ili Swisscom) te od obavljanja komercijalnih aktivnosti.

Ukupni godišnji proračun posljednjih nekoliko godina iznosio je oko 50 milijuna švicarskih

franaka, od čega je 38 milijuna (66 %) osiguravala Konfederacija, a ostalih 34% je bilo od

općina i kantona.

Suisse Tourisme radi s regionalnim i lokalnim turističkim agencijama na promotivnim

aktivnostima. Također, mnogi od navedenih agencija su članovi Suisse Tourisme te su stoga

uključeni u financijsko poslovanje. Kantoni i općine financiraju kantonalne i općinske

agencije te samim time su pojedinačno odgovorni za promociju Švicarske kao turističke

destinacije. Suisse Tourisme ima svoje sjedište u Zürichu, ali postoje osnovani uredi u

različitim zemljama diljem svijeta. Suisse Tourisme je postavio "Switzerland Destination

Management" (SDM), privatnu tvrtku za distribuciju koja je odgovorna za prodaju turističkih

proizvoda, dok internetske stranice kao što su www.myswitzerland.com postavljene su kako

bi se osigurala prisutnost Švicarske na internetu kao turističke destinacije.

Francuska ima mnogobrojna turistička društva koja svojima posjetiteljima pružaju sve

potrebne informacije u turističkim mjestima. Ta društva su povezana u Nacionalni savez

odnosno Uniju turističkih ureda i inicijativnih društava.

Savez francuskih turističkih ureda ili Nacionalna federacija turističkih ureda i inicijalinih

društava koordinira inicijative i definira misije 3266 turističkih ureda i inicijalinih društava u

Francuskoj. Na francuskom njezin naziv glasi Federation Nationale des Offices de Tourisme

et Syndicats d'Initative - FNOTSI. Tijelo je s javnom ovlasti, nastalo u suradnji nacionalnih i

privatnih partnera.

Njezine zadaće su :

• definira i provodi nacionalnu turističku politiku

• definira i nacionalne turističke promotivne aktivnosti u suradnji s lokalnim vlastima i

partnerima

• postavlja pravila i smjernice međunarodnoj suradnji u području turizma i osigurava

provedbu, osobito u okviru međunarodnih organizacija 35

• propisuje razinu kvalitete i sudjeluje u razvoju plana kvalitete turizma na nacionalnoj

razini

• Nacionalna federacija turističkih ureda Francuske također nudi svojim članovima

pravnu i socijalnu pomoć. Vanjske usluge pruža Tourisme.fr, portal nacionalnih

turističkih ureda i turističkih ureda. Web tourisme.fr okuplja turističke destinacije u

Francuskoj. Portal nudi program kulturnih manifestacija i festivala u Francuskoj,

magazin Istražujući Francusku kao destinaciju, kao i službeni katalog turističkog

saveza.

Nacionalna federacija turističkih ureda Francuske nalazi se pod okriljem Ministarstva

poljoprivrede, hrane i šumarstva.

Sredstva za turizam mogu uključivati:

• stipendije i doprinose bilo koje vrste, od države, regije, odjela, općina i njihovih

udruga;

• interese svih drugih zainteresiranih organizacija i pojedinaca;

• naknade za pružene usluge;

• donacije i ostavštine.

Na regionalnoj razini djeluju 23 regionalna saveza, zatim 100 odjela sindikata i 68 turističkih

zajednica s 4 zvjezdice, 316 turističkih zajednica s 3 zvijezdice, 951 turistička zajednica s 2

zvjezdice, 1020 turističkih ureda s 1 zvjezdicom, 80 turističkih zajednica nije ocijenjeno i 831

sindikalnih inicijativa. Što se tiče broja međunarodnih predstavništava, autorica nije naišla na

taj podatak.

VisitBritain je britanska nacionalna turistička agencija, odgovorna za marketing Britanije u

svijetu i razvoju britanskog posjetiteljskog gospodarstva. Misija VisitBritain je izgradnja

vrijednosti turizma u Velikoj Britaniji radeći u suradnji s industrijom i regijama da bi stvorili

dodatnu posjetiteljsku potrošnju. Postavljene zadaće su joj:21

• Inspirirati putnike iz inozemstva da posjete i istraže Britaniju.

21 Nacionalna turistička organizacija Velike Britanije – Visit Britain, About us – Onama, http://www.visitbritain.org/aboutus/overview.aspx, (18.12.2012.)

36

• Postaviti globalnu mrežu kako bi se podržala promocija turizma u inozemstvu.

• Savjetovati Vladu i industriju turizma, posebno na pitanjima koja utječu na globalnu

konkurentnost.

• Povećanje javnih investicija kroz partnerske angažmane i komercijalne aktivnosti.

Odgovorna je Parlamentu i javnosti za dobivanje novca, kojeg troši i posao koji obavlja

te za Vladinu politike na području turizma.

Ciljevi su joj prikazati Veliku Britaniju u najboljem mogućem svjetlu i privući nove

posjetitelje iz tržišta turističkog rasta u Aziji i Latinskoj Americi, te oživjeti privlačnost na

glavnim emitivnim tržištima, poput SAD-a, Francuske i Njemačke.

Koristi se mnogobrojnim tradicionalnim i inovativnim marketinškim pristupima, uključujući

turističku marku i taktičko oglašavanje, digitalne i društvene medije, novinare i PR aktivnosti,

te suradnju s turističkim posrednicima. Uspostavila je web trgovinu za posjetitelje Velike

Britanije (www.visitbritainshop.com) koja omogućuje turistima iz cijelog svijeta da

rezerviraju u Velikoj Britaniji i Londonu atrakcije, izlete i ulaznice prije putovanja, na

njihovom lokalnom jeziku i valuti. Na takav način kupci imaju mogućnost planirati svoj

odmor unaprijed i izbjeći redove za čekanje dok borave u Velikoj Britaniji.

VisitBritain je javno tijelo dnosno vladina agencija koja djeluje nepristrano. Na čelu ima

Direktora i Upravni odbor, a financira ju Odjel za kulturu, medije i sport. U 2012/2013

potpora iz Odjela za kulturu, medije i sport iznosi 24.600.000 bitanskih funti. VisitBritain

dobila je značajan iznos dodatnih sredstava za izgradnju imidža u odabranim prioritetnim

tržištima. To je dodatak na postojeći iznos od 100.000.000 britanski funti. Taj iznos sredstava

je najveći u povijesti koji je agencija dobila za promotivnu kampanju.

Prisutni su u 21 prekomorskom tržištu – na onima koji nude najbolji trenutni povrat i najbolje

izglede za Britaniju. Kolektivno, ta tržišta iznose oko tri četvrtine ukupnog dolaznog turizma.

Kinesko tržište je najbrže rastuće turističko tržište na svijetu, i receptivno i emitivno. U 2012.

godini je bila treća po redu turistička destinacija, a predviđanja za 2013. godinu su da će doći

na drugo mjesto. Shodno tome, autorica je odlučila jedan dio rada posvetiti i ovom tržištu.

37

Kineska organizacija za upravljanje destinacijom zove se Kineska nacionalna turistička

uprava ili na engleskom jeziku China National Tourism Administration, skraćeno CNTA, sa

sjedištem u Pekingu.

Njezina misija je razvijati i promicati sve aspekte kineskog turizma. Odgovorna je za

edukaciju javnosti i turističke industrije u Kini, što se postiže kroz sajmove, predstave,

seminare, izlete i druge promotivne aktivnosti.

Ovo su neke od njezinih najznačajnijih zadaća:22

• Planira i koordinira razvoj turizma, priprema razvojne politike, programe i standarde,

izrađuje zakone i propise, te nadzire njihovu provedbu, vodi regionalni turizam.

• Uspostavlja i organizira provedbu strategija razvoja turizma za ulazni i izlazni

turizam, organizira vanjski publicitet i značajne promotivne aktivnosti za cjelokupni

kineski turizam. Vodi rad kineskih turističkih institucija stacioniranih u inozemstvu.

• Organizira ankete, te planiranje, razvoj i zaštitu turističkih resursa. Upućuje kakav bi

trebao biti izgled i razvoj ključnih turističkih regija, turističkih destinacija i turističkih

ruta. Nadzire rad turističkog gospodarstva i preuzima brigu o turističkim statistikama.

• Normalizira redosljed turističkog tržišta, vrši nadzor i upravljanje kvalitetom usluge i

održavanje zakonskih prava i interesa turističkih potrošača i touroperatera.

Normalizira rad i usluge turističkog poduzeća i praktičara. Organizira izradu standarda

o turističkim regijama, turističkim uslugama i turističkim proizvodima te njihovu

provedbu. Zadužena je za sveukupnu koordinaciju, nadzor i upravljanje turističkom

sigurnosti i hitnim spašavanjima. Vodi izgradnju infrastrukture i vjerodostojnosti

sustava.

• Promiče međunarodne komunikacije i suradnju u turizmu i preuzima brigu o

poslovima koji se odnose na suradnju s međunarodnim turističkim organizacijama.

Ispituje i odobrava rad stranim putničkim agencijama osnovanim u Kini, ispituje

pristup tržištu stranim ulagačima poput putničkih agencija koje se bave međunarodnim

turizmom. Zadužena je za obavljanje poslove posebnih turističkih poslova.

22 Kineska nacionalna turistička organizacija, About us – O nama, http://en.cnta.gov.cn/about/Forms/AboutCnta/CNTAInBrief.shtml (05.11.2012.)

38

• Organizira i nalaže turističko obrazovanje i osposobljavanje, propisuje strukovne

kvalifikacije i sustav rangiranja turističkih djelatnika s nadležnim tijelima i nadzire

njihovu provedbu.

• Poduzima i druga pitanja dodijeljena joj od strane Državnog vijeća.

CNTA je vladina organizacija za turizam izravno regulirana od strane Državnog vijeća sa

sjedištem u Pekingu. CNTA nema ovlasti punog odjela unutar kineske vlade za provedbu

propisa, ali u drugim aspektima djeluje kao ministarstvo. CNTA je jedinstvena kao turistički

ured u smislu da je također odgovorna za kontrolu odljeva turista iz Kine u inozemstvu.

Pokrajinski CNTA uredi u svakoj kineskoj pokrajini predaju izvješća središnjem uredu u

Pekingu. CNTA ima osamnaest predstavništava u inozemstvu i zovu se Chinese National

Tourism Organisationa (CNTO), a zaduženi su za promicanje kineskog turizma.

Turistička organizacija Novog Zelanda posluje pod nazivom Tourism New Zeland. Osnovana

je kako bi na turističkom tržištu prezentirala Novi Zeland kao međunarodnu posjetiteljsku

destinaciju te svojim radom osigurala dugoročne korisiti Novom Zelandu. Turizam Novi

Zeland ima svrhu da poboljša turistički doprinos gospodarskom rastu u Novom Zelandu

temeljem osiguranog rasta vrijednosti posjetitelja na Novom Zelandu.

Tourism New Zeland je organizacija odgovorna za marketing Novog Zelanda kao turističke

destinacije u svijetu. Jedini je subjekt u zemlji s mandatom i resursima za promicanje

'odredišta Novi Zeland' potencijalnim posjetiteljima.

Njegov je zadatak:

• Razvijati, provoditi i promovirati strategije razvoja turizma,

• Savjetovati Vladu i turističku industriju Novog Zelanda o pitanjima koja se odnose na

razvoj, implementaciju i promocija tih strategija

• analizirati sklonosti posjetitelja, njihova mišljenja, trendove i ponašanje

• izgraditi zajedno s turističkom industrijom mogućnosti u nekoliko ključnih područja i

pomažući inicijativama koje poboljšavaju iskustva posjetitelja Novog Zelanda

• Potrošački marketing - uključujući oglašavanje, promidžbu i online marketinga – to je

najvidljiviji dio njegova rada.

39

Glavni marketinški alat za turizam Novog Zelanda je nagrađivana promotivna kampanja

"100% Pure New Zeland," koja je imala svoju desetogodišnju obljetnicu 2009. Kampanja

koristi oglašavanje, događanja, Internet i rad s međunarodom trgovinom i medijima kako bi

dobili, tj. poslali 100% Pure (Čistu) novozelandsku poruku potencijalnim posjetiteljima.

Iako su oglašavanje i promidžba aktivnosti za koje se koristi najviše financijskih sredstava,

organizacija razvija marketing prema partnerstvu sa međunarodnim zrakoplovnim

kompanijama i prodavačima putovanja, uključujući novozelandske touroperatere koji pružaju

informacije turistima i jamstvo kvalitete turističkog proizvoda i iskustva Novog Zelanda.

Turizam Novi Zeland je Tijelo Krune (Crown Entity)23 koju vode članovi Uprave koji su

imenovani od strane ministra turizma. Izvršni tim organizacije Tourism New Zeland je

odgovoran za organizaciju poslovanja i na međunarodnom turističkom tržištu.

Tourism New Zeland financira Vlada Novog Zelanda. Osnovana je 1991. godine i ima 13

turističkih ureda diljem svijeta. Postoji oko 30 regionalni turističkih organizacija koje se

financiraju iz proračuna lokalnih i regionalnih vlasti te odgovaraju za marketing područja

kojeg obuhvaćaju i to na domaćem i međunarondom turističkom tržištu. U 2011/2012. Vlada

im je stavila na raspolaganje 84 milijuna dolara.

Toursim Australia je agencija australske vlade odgovorna za privlačenje međunarodnih

posjetitelja u Australiju i poticanje Australaca da putuju unutar zemlje, u svoje slobodno

vrijeme ili zbog poslovnih aktivnosti.

Njena svrha je povećanje ekonomske koristi u australijskog turizma. Zadaće australske

agencije za promociju turizma su sljedeće:24

• povećanje svijesti o Australiji kao turističkoj destinaciji kod potencijalnih

međunarodnih putnika,

23Crown entity (potječe iz termina Commonwealtha) je organizacija koja je sastavni dio državnog sektora Novog Zelanda, jedinstvena krovna organizacija za upravljanje i odgovornost. Crown entity temelji se na korporativnom modelu gdje upravljanje organizacije je podijeljena od uprave organizacije.Pod Crown entity Zakonu, ministri su potrebni za "nadzor i upravljanje" interesa unutar svog portfelja.Odbor entiteta ima ključnu ulogu u osiguravanju da subjekt postiže rezultat unutar proračuna.

24 Australijska vlada – Common Law, http://www.comlaw.gov.au, Bills, Toursim Australia Act 2004,

http://www.comlaw.gov.au/Details/C2004A01307, (20.12.2012.) 40

• povećanje svijesti o Australiji kao turističkoj destinaciji kod potencijalnim domaćih

putnika,

• povećati znanje o Australiji kod međuanrodnih i domaćih putnika,

• povećati želju potencijalnih međunarodnih i domaćih putnika da putuju u Australiju i

diljem Australije

• istražiti i analizirati međunarodna i domaća putovanja

• sastaviti izvješća o trendovim međunardonih i domaćih putovanja

• učinkovito komunicirati s australskom turističkom industrijom u vezi pitanja koja

mogu utjecati na razvoj turizma i dr.

• povećavati svijest diljem Australije o doprinosima turizma australskom gospodarstvu,

društvu i okolišu.

Njene aktivnosti uključuju: oglašavanje, PR i medije, sajmove, potrošačke promocije, online

komunikacije i istraživanje potrošača. Financira je pretežito australska vlada, a prihodi stižu i

iz drugih izvora. Pod izravnim nadzorom je Odsjeka za resurse, energetiku i turizam.

Organizacija je aktivna u 30-ak ključnih prekomorskih tržišta.

Sporazumom države s Američkom putničkom udrugom (nekadašnja Travel Industry

Association of America) 2008. godine je pokrenuta web stranica www.DiscoverAmerica.org

čija je primarna svrha pružiti putne informacije o SAD-u inozemnim putnicima. Ta stanica

podržava trenutne informacije o putovanju i propise mnogih federalnih agencija, više od 50

državnih turističkih ureda i preko sto turističkih destinacija.

Ovo javno-privatno partnerstvo omogućuje tisućama američkih putničkih i turističkih

organizacija da budu izložene cijelom svijetu, pružajući im dodatnu izvoznu pomoć.

SAD dugo nije bio aktivan u ovom segmentu poslovanja, ali se 2003. time opet počinje

aktivno baviti, kada se vidjelo da druge zemlje agresivnim promotivnim kampanjama ubiru

svoj dio kolača na turističkom tržištu. Stoga su pokrenuli kampanju The BrandUSA.

Brand USA (Marka SAD) je osnovan Zakonom o putničkoj promociji u 2010. (Travel

Promotion Act in 2010.) radi širenja prvog nacionalnog globalnog marketinškog napora, s

ciljem promoviranja SAD-a kao vrhunskog turističkog odredišta te provođenja američke 41

turističke politike i procedura. Osnovan je kao Korporacija za promicanje putovanja, javno-

privatno tijelo te je počeo s radom 2011. Brand USA radi u bliskoj suradnji s turističkom

industrijom kako bi povećao gospodarske i socijalne prednosti putovanja.

Misija Brand USA je povećanje međunarodnih posjeta u SAD-u i rast američkog udjela na

globalnom tržištu putovanja, te sa većim priljevom novca otvarati nova radna mjesta.

Brand USA provodi dinamičan marektinški program koji uključuje svjetsku promidžbenu

kampanju, medijske i PR strategije, društvene planove, poticajne promotivne kapmanje,

sajmove, te prodajne i edukativne kampanje. Pažljivo bira marketinške alate te provodi tržišna

istraživanja. Brand USA je neprofitna nacionalna marketinška organizacija u obliku javno-

privatnog partnerstva.

Ovom organizacijom upravlja 11 članova Upravnog odbora imenovanih od strane američkog

tajnika Odjela za trgovinu. Svaki član Uprave ima stručnost u različitim regijama i sektorima

putovanja i turizma. Izvršno vodstvo, čine neki od najboljih marketinških umova u svijetu.

Njihov rad se temelji na izgradnji marketinga i promociji programa. Obuhvaća rad s ključnim

dionicima, uključujući putničku industriju i vladine dužnosnike.

Za financiranje Brand USA se ne koriste sredstva poreznih obveznika. Najmanje polovica

njegova proračuna se financira iz investicija privatnog sektora. Ostatak dolazi od

Elektroničkog sustava za autorizaciju putovanja (Electronic System for Travel Authorization,

skraćeno ESTA), koji zaračunava naknadu od 14 američkih dolara za posjetitelje koji putuju

u SAD iz zemalja koje ne zahtijevaju vize. Predviđanja su da će taj izvor sredstava donositi

do 200 milijuna dolara godišnje. Za pristup sredstvima Elektroničkog sustava za autorizaciju

putovanja, uložena sredstva privatnog sektora moraju biti jednaka sredstvima Elektroničkog

sustava za autorizaciju (2:1 omjer u 2012. godini). To znači da je potrebno da privatan sektor

uloži 100 milijuna dolara da se dobije 100 milijuna dolara od Elektroničkog sustava za

autorizaciju putovanja. Sredstva privatnog sektora mogu biti u obliku novčanog ulaganja ili u

naturi.

Brand USA uspostavila je predstavništva u 18 međunarodnih regija te pokriva preko 40

zemalja.

42

4.2. Turističke organizacije u RH - povijesni pregled

U Hrvatskoj se povijesni razvoj turističkih organizacija promatra za razoblje prije i poslije

osamostaljenja Hrvatske. Razvoj turizma u Hrvatskoj usko je vezan za otvaranje željezničkih

pruga, razvojem cestovne infrastrukture i smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta. Tako se

1882.g. sagradila vila Angiolina, mali hotel obitelji Duboković a mala gostionica Miramar

postaje mali hotel. Hotel Kvarner u Opatiji datira iz tog razdoblja, točnije 1884. a ubrzo nakon

toga grade se hoteli na Lošinju, Dubrovniku, Crikvenici, Zadru, Zagrebu i u ostalim

turističkim gradovima. Kako se u turističkim gradovima bilježi sve veći turistički promet

građani su odlučili, po uzoru na druge turističke zemlje, pokrenuti dobrovoljne organizacijske

oblike koji bi radili na unaprjeđenja turističke ponude određenog mjesta i pružanja

informacija i organiziranja boravka. To su pretežito bila društva za proljepšavanje mjesta,

društvo za prihvat stranaca, higijeničarska društva (najstarije Higijeničarsko društvo je

utemeljeno na Hvaru 1868.g.). Ubrzo su u ostalim turističkim zemljama počela okrupnjavanja

tih društva pa tako i kod nas.

Nakon prvog svjetskog rata "organizacijski ustroj turizma na državnoj razini počeo se

izgrađivati na talijanskom uzoru. Godine 1921. osnovan je Odbor za promet stranaca pri

Ministarstvu trgovine i industrije, a 1930. Glavna uprava za turizam i oformljen je Vrhovni

turistički savjet. Na razini banovina postojali su tzv. Banovinski turistički savjeti a u

gradovima mjesni turistički odbori. U zemlji su djelovale i malobrojne strukovne

organizacije."25

Najveća evolucija u razvoju organizacije turizma dogodila se nakon Drugog svjetskog rata.

Godine 1953. osnovan je Turistički savez Hrvatske koji je kasnije objedinjavao oko 400

turističkih društava i dvadeset regionalnih saveza sa biroima i informacijskim centrima.

Turistička mjesta su bila razvrstavana po statističkom kriteriju u primorska, planinska,

baranjska područja jer nisu postojali odgovarajući zakoni. Turistička društvena organizacija je

odigrala veliku ulogu sa razvojem turizma na čelu sa Turističkim savezom Jugoslavije kao

forma udruženih republičkih saveza koji je obavljao djelatnosti koordiniranja cijelog sustava,

turističku propagandu u inozemstvu i davao savjete ostalim organima za turizam. Što se tiče

25 Hitrec, T, Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment, Zagreb,

2008., str. 77.

43

gospodarske razine osnovalo se Opće udruženje turističke privrede i Udruženje putničkih

agencija i posebne ugostiteljske komore a kasnije su u sklopu tih komora bili odbori ili

sekcije za turizam na strukovnoj razini.

Slika 4. Organizacijska struktura turizma u Republici Hrvatskoj (srpanj, 2009.)

Izvor: Hitrec, T., Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za mendžment, Zagreb, 2008., str. 78.

Nakon osamostaljenja turizam u Republici Hrvatskoj je organiziran po uzoru na strane zemlje

te su doneseni mnogobrojni propisi. Razine koje čine Hrvatsku turističku organizaciju su

(Slika 4.):

• Državna

• Društvena

• Gospodarska

• Strukovna.

44

Državna razina

Društvena razina

Gospodarska razina

Strukovna razina

Organizacija turizma u Republici Hrvatskoj

Ministartvo turizma

Hrvatska turistička zajednica

Neprofitne društvene

organizacije

Hrvatska gospodarska

komora

Hrvatska obrtnička komora

-UPUHH -udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske-KUH - Kamping udruga Hrvatske-UHPA - Udruga hrvatskih putničkih agenicija-ACI - Adriatic Croatia International Club-ONH - Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela

-planinarska društva-automoto društva-društva prijatelja prirode-ferijalni savezi/izviđači-lovačka društva

4.3. Ministarstvo turizma i sustav TZ-a kao DMO-a u RH

Ministarstvo turizma je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje se bavi

strategijom razvitka hrvatskog turizma i vodi turističku politiku te od 2008. djeluje

samostalno. Od početka svoga djelovanja Ministarstvo provodi mnogobrojne poticajne mjere

razvoja turizma. Neke od njih su: izrada izvornih suvenira, kreditiranje seoskog turizma,

program poticanja stvaranja (osmišljavanja i promocije) novih turističkih proizvoda, program

poticanja inovacija u turizmu i slično.

Zadaci Ministarstva turizma odnose se na:

• turističku politiku Republike Hrvatske, strategiju razvitka hrvatskog turizma;

• razvoj i investicije u turizmu;

• razvitak kongresnoga, seoskoga, lovnoga, zdravstvenoga, omladinskoga i drugih

selektivnih oblika turizma;

• unapređivanje i razvoj malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu;

• sanacijske programe u svezi s restrukturiranjem hotelsko-ugostiteljskih tvrtki, praćenje i

sudjelovanje u procesu privatizacije;

• turističku informatiku, promicanje hrvatskog turizma u inozemstvu;

• sustav turističkih zajednica;

• turističku i ugostiteljsku statistiku;

• stanje i pojave na području turističkih i ugostiteljskih usluga;

• međunarodnu suradnju u svezi s turizmom;

• djelovanje instrumenata gospodarskog sustava i mjera gospodarske politike na razvoj

ponude i pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga i poslovanje turističkih i ugostiteljskih

gospodarskih subjekata;

• uvjete obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti, praćenje i analiziranje kvalitete

turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga, uvođenje međunarodnih standarda

kvalitete ponude smještaja i usluga;

45

• kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata; unapređivanje turističke i ugostiteljske

djelatnosti i ostale zadaće propisane zakonom.

S obzirom na poslove koje turističke zajednice obuhvaćaju, predstavljaju najkonkretniji

primjer DMO-a. One upravljaju razvojem i marketingom, te javnom turističkom

infrastrukturom turističke destinacije. Zakonom o turističkim zajednicama (NN30/94),

turističke zajednice su pravne osobe koje se osnivaju radi unaprjeđenja i promicanja turizma

Republike Hrvatske. One se također osnivaju kako bi udružile gospodarski javni i privatni

interes u turizmu te na taj način upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Dva su bitna obilježja turističkih zajednica:

• opća korisnost

• nelukrativnost – neprofitabilnost.

Iako nisu orijentirane prema stvaranju profita, novim zakonom (NN 152/08) im je dopušteno

pružanje ovih usluga:

• upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

• organizirati manifestacije i priredbe,

• objavljivati komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima,

• prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala,

• posredovati u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu za koje je

osnovana turistička zajednica ne postoji registrirana turistička agencija,

• obavljati druge poslove i zadaće od javnog interesa u funkciji razvoja turizma i

destinacije koji nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima.

Turistička zajednica se obvezno osniva kao:

• turistička zajednica općine ili grada na čijem je području najmanje jedno naselje

razvrstano u A ili B turistički razred,

46

• turistička zajednica područja za područje na kojem nisu osnovane turističke zajednice

općina i gradova

• Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba,

• turistička zajednica županije za područje županije,

• Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.

Turistička zajednica se fakultativno osniva:

• kao turistička zajednica općine ili grada za područje općine ili grada na kojem ni

jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički razred,

• kao turistička zajednica mjesta za područje jednog naselja razvrstanog u A turistički

razred.

Slika 5. Ustroj i zadaće turističkih zajednica

Izvor: HTZ , studeni 2008., prema: Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za

mendžment, Zagreb, 2008.

Bitno je naglasiti da u Hrvatskoj je sustav hijerarhijski organiziran u obliku piramide gdje je

Hrvatska turistička zajednica na vrhu, zatim TZ županije na srednjoj razini te TZ mjesta na

nižoj razini, grada ili općine (Slika 5.). Sve TZ nisu strogo centralizirane, nego svaka zasebno

47

NTO

TZ županija /TZ područja

TZ mjesta, općina i gradova

HTZ

REGIONALNE TZ

LOKALNE TZ

-Objedinjavanje cjelokupne turističke ponude u RH-Promocija na inozemnim tržištima-Podupiranje rada lokalnih i regionalnih TZ-a-Koordiniranje rada lokalnih i regionalnih TZ-a

-Definiranje turističko proizvoda TD-a-Kreiranje turističkog proizvoda TD-a-Predstavljanje turističkog proizvoda

ZADACI

kao pravne osobe upravljaju i odlučuju te je stoga nekada teško omogućiti zajedničku

koordinaciju i međusobnu suradnju.

Članstvo u TZ je obavezno, dragovoljno ili počasno. Obavezni članovi su svi subjekti koji na

području grada ili općine imaju svoje sjedište, pogon, podružnicu te sudjeluju u turističkom

prometu ili promicanju turizma. Obvezni članovi turističke zajednice županije su područne

turističke zajednice općina i gradova, a obvezni članovi HTZ- a su županijske TZ, TZ Grada

Zagreba i regionalne TZ ako su osnovane.

Organi TZ su skupština, turističko vijeće, nadzorni odbor, pododbori za pojedina važna

pitanja.

Zajednički ciljevi turističkih zajednica su:

• stvaranje i razvijanje tržišno prepoznatljivog turističkog proizvoda na području na

kojem su osnovane

• promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane,

• razvijanje svijesti o važnosti gospodarskih, društvenih i drugih učinaka turizma, i o

potrebi zaštite okoliša potičući održivi razvoj turizma.

4.3.1. Hrvatska turistička zajednica

Na vrhu hijerarhijske strukture turističkih zajednica nalazi se Hrvatska turistička zajednica,

koja ima ulogu nacionalne turističke organizacije. Razlozi osnivanja takve vrste društvene

organizacije jesu da ona ima svrhu ostvarivanja određenih ciljeva.

Ti ciljevi su: stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma; planiranje i

provedba zajedničke strategije i koncepcija promocije turizma; predlaganje i izvedba

promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu; podizanje razine kvalitete cjelokupne turističke

ponude RH.

Hrvatska turistička zajednica ima i zadaće koje mora obavljati u sklopu svog rada. U nastavku

su prikazane neke od najvažnijih:

• Objedinjavanje sveukupne ponude turizma u RH

48

• Promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavništva i nastupom na

sajmovima

• Poticanje razvoja turističkog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika naše zemlje o

važnosti i ulozi turizma

• Zastupanje RH u međunarodnim turističkim organizacijama te suradnja sa srodnim

organizacijama u drugim zemljama.

Bitno je spomenuti da je HTZ odgovorna za donošenje strateškog marketinškog plana za

određeno razdoblje te samim time utječe na stvaranje ukupnog turističkog proizvoda.

Ono u čemu se Hrvatska turistička zajednica ističe jest promocija, tj. izrada planova i

programa promocije hrvatskog turizma i to na nacionalnoj razini i putem udruženog

oglašavanja te se velika pažnja posvećuje turistički nerazvijenim područjima. Kako bi se

promocijske aktivnosti kvalitetno obavljale HTZ provodi operativno istraživanje domaćeg i

inozemnog tržišta i poduzima mjere za razvoj i promicanje selektivnih oblika turizma.

Hrvatska turistička zajednica na temelju izvješća TZ nižih razina prati i koordinira

ispunjavanje njihovih ciljeva i zadaća, kontrolira korištenje financijskih sredstava te na taj

način usklađuje interese, pruža potpore u svrhu ispunjenja akcija određenih planom. Njezina

zadaća je također i ustrojavanje jedinstvenog hrvatskog turističkog informacijskog sustava,

sustava prijave i odjave turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg

ustroja. Hrvatska turistička zajednica provodi usklađivanja zajedničkih aktivnosti kroz

konzultacije sa vodećim strukovnim udrugama i vodi evidencije članstva turističkih zajednica

u međunarodnim organizacijama.

Među novijim zadacima nalazi se zadatak provođenja permanentnog obrazovanja njezinih

zaposlenika putem seminara i raznih tečajeva. Posebno treba istaknuti da nastoji potaknuti

uključivanje mladih dionika putem akcije Volim Hrvatsku te provodi projekte Plavi cvijet i

Zeleni cvijet u sklopu kojeg se novčano nagrađuju najuređenija turistička mjesta primorske i

kontinentalne Hrvatske.

4.3.2. Regionalne turističke zajednice

Regionalne turističke zajednice nalazimo kao turističke zajednice regije, područja i otoka.

Nalazimo ih na mezorazini u hijerarhijskoj podjeli turističkih zajednica. One imaju ulogu da

49

svojim radom kvalitetnije prezentiraju turističku ponudu na tržištima. Njihove su funkcije

usmjerene ka koordinaciji i marketingu.

Najvažnije zadaće regionalnih turističkih zajednica jesu:26

• promocija turističke destinacije na razini županije samostalno i putem udruženog

oglašavanja,

• upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane

županije,

• sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou županije u svezi s

politikom planiranja razvoja turizma na nacionalnom nivou,

• izrada strategije razvoja turizma na nivou županije,

• promocija turističke ponude županije u zemlji i inozemstvu u koordinaciji s

Hrvatskom turističkom zajednicom,

• obogaćivanje ukupne turističke ponude županije i kreiranje novih proizvoda turističke

regije, a poglavito u selektivnim oblicima turizma (seoski, kulturni, zdravstveni

turizam i dr.),

• pružanje stručne i svake druge pomoći turističkim zajednicama s područja županije u

pitanjima važnim za njihovo djelovanje i razvoj, te poticanje i pomaganje razvoja

turizma na područjima koja nisu turistički razvijena,

• koordinacija djelovanja i nadzor izvršavanja ciljeva i zadaća turističkih zajednica

općina i gradova s područja županije,

• sudjelovanje u izradi planova razvoja turizma i strateškoga marketinškog plana

hrvatskog turizma,

• donošenje strateškoga marketinškog plana za područje županije, sukladno strateškom

marketinškom planu hrvatskog turizma,

• poticanje, očuvanje, unaprjeđivanje i promicanje svih postojećih turističkih resursa i

potencijala, te turističke ponude županije,

26 Zakon o turističkim zajednicama NN 152/08, Čl.46. 50

• prikupljanje podataka te tjedna i mjesečna obrada podataka o turističkom prometu i

svih drugih podataka bitnih za praćenje izvršenja postavljenih ciljeva i zadaća (zbirno

izvješće općina i gradova),

• obavljanje informativnih poslova u svezi s turističkom ponudom,

• izrada polugodišnjih i godišnjih izvješća, analiza i ocjena ostvarenja programa rada i

financijskog plana turističke zajednice županije,

• ustrojavanje jedinstvenog turističkog informacijskog sustava, sustava prijave i odjave

turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg ustroja i Hrvatskoj

turističkoj zajednici,

• objedinjavanje zajedničkih razvojnih projekata turističkih zajednica općina i gradova,

te turističkih zajednica područja od značaja za županiju.

Turistička zajednica županije sudjeluje i provoditi programe i akcije Hrvatske turističke

zajednice od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete

turističke ponude Hrvatske.

4.3.3. Lokalne turističke zajednice

Lokalnu turističku zajednicu u hijerarhijskoj piramidi nalazimo na samom dnu. To ne znači da

one imaju najmanji značaj. Dapače, one su čak najbitnije i najbrojnije. Na toj razini dolazi do

najveće spone javnog i privatnog sektora jer se tu nalaze poduzetnici, lokalna samouprava,

turistički djelatnici a i najbliže su gostima. Što znači da osnovu ipak na kraju čini turistička

općina ili grad koja čini zaokruženu cjelinu s više turističkih mjesta i brojnim turističkim

sadržajima koji zadovoljavaju turističke potrebe.

Turističke zajednice surađuju s tijelima jedinica lokalne samouprave u općinama i gradovima

u sljedećim aktivnostima:27

1. dogovaraju zajedničko korištenje sredstava boravišne pristojbe koja se doznačuju općini ili

gradu za poboljšanje uvjeta boravka turista,

27 Zakon o turističkim zajednicama NN 152/08, Čl. 51

2. dogovaraju izradu planova razvoja turizma u općini ili gradu, najkasnije do roka utvrđenog

posebnim propisima za donošenje proračuna jedinice lokalne samouprave,

3. prate turistički promet te prijavu i odjavu turista,

4. surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ugostiteljskih objekata,

5. surađuju u drugim pitanjima vezanim uz razvoj turizma.

Glavna zadaća tih turističkih zajednica je definiranje i profiliranje turističkog proizvoda

turističke destinacije i njegovo predstavljanje na tržištu. One su zadužene za upravljanje

javnom turističkom infrastrukturom, sudjeluju u definiranju ciljeva, politike razvoja i

strateških planova turizma na razini općine ili grada, prikupljaju podatke o smještajnim i

drugim ugostiteljskim kapacitetima, manifestacijama, ustanovama koje su potrebne za

boravak turista kao i za turističku potražnju koja podrazumijeva prikupljanje boravišne

pristojbe, vođenje evidencije boravaka gostiju te njihovo analiziranje.

Veoma bitna zadaća turističke zajednice te razine je poticanje i organiziranje kulturnih,

zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih manifestacija koje pridonose obogaćivanju turističke

ponude i izdavanje turističkih promotivnih materijala. Također promiču specifične prirodne i

društvene vrijednosti koje općinu ili grad čine turistički prepoznatljivom. Svojim radom

nastoje očuvati turistički prostor i okružje i zaštiti okoliš, prirodnu i kulturnu baštinu. Na kraju

i ne manje bitno nastoje obrazovati zaposlenike, surađivati sa lokalnim stanovništvom po

pitanju zaštite okoliša i očuvanju prirodnih i društvenih vrijednosti lokaliteta kako bi se

podigla kvaliteta usluge i time sačuvao lokalni autohtoni identitet.

4.3.4. Financiranje turističkih zajednica

Svaka turistička zajednica definira svoj program i financijski plan koji su pod nadzorom

Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice.

Skupština turističke zajednice dužna je svake godine do kraja ožujka tekuće godine donijeti

godišnje financijsko izvješće za prethodnu godinu. Prijedlog godišnjeg financijskog izvješća

za prethodnu godinu turističko vijeće podnosi skupštini turističke zajednice i nadzornom

odboru do kraja veljače tekuće godine.

Godišnje financijsko izvješće obvezno sadržava podatke o izvršenju programom rada

pojedinačno utvrđenih zadataka, izdacima njihovog izvršenja, izdacima za poslovanje

52

turističkog ureda i rad tijela turističke zajednice, ostvarenju prihoda po izvorima, financijskom

rezultatu poslovanja, usporedbu financijskog plana i njegovog ostvarenja s obrazloženjem

odstupanja, analizu i ocjenu izvršenja programa, te procjenu učinka poduzetih aktivnosti na

razvoj turizma. To izvješće Hrvatske turističke zajednice sadrži i specificirane izdatke i

obveze za promociju hrvatskog turizma koji se financiraju iz državnog proračuna.

Turističke zajednice se financiraju iz zakonom utvrđenih prihoda:

• boravišne pristojbe i članarine

• prihodi od obavljanja gospodarskih djelatnosti

• proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, te državnog

proračuna,

• dragovoljnih priloga i darova

• imovine u vlasništvu.

Turistička zajednica se može na temelju posebne odluke turističkog vijeća, financijski

zaduživati u cilju realizacije programa rada i financijskog plana, ali ukupna vrijednost

zaduženja ne smije prelaziti 50% financijskim planom predviđenih prihoda.

4.3.4.1. Boravišna pristojba

Boravišna pristojba je direktan prihod turističkih zajednica te se plaća po svakom ostvarenom

noćenju. Turističke zajednice boravišnu pristojbu koriste za izvršavanje svojih zadaća i za

svoje poslovanje sukladno godišnjem programu rada i financijskom programu. Naime,

tijekom godina se uvidjelo mnogo problema kod naplate i uplate boravišne pristojbe. Dešava

se da neki porezni obveznici uopće ne naplaćuju gostima boravišnu pristojbu a drugi je

zadržavaju kao svoj prihod. Na taj način dolazi do manjka sredstava kojima se obavljaju

zakonom određene zadaće.

Boravišnu pristojbu plaćaju:28

• osobe koje u turističkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu

smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost,

28 Zakon o boravišnoj pristojbi 152/08, Čl.3 53

• putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter,

cruising),

• osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu ili seljačkom domaćinstvu,

• vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkoj općini ili gradu, koji nije smještajni objekt

u smislu ovoga Zakona, za sebe i sve osobe koje noće u toj kući ili stanu,

• vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma u smislu ovoga Zakona, za

sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu u turističke svrhe.

Boravišnu pristojbu pod jednakim uvjetima plaćaju i strani državljani.

Iznimno boravišnu pristojbu ne plaćaju: djeca do dvanaest godina starosti, osobe s tjelesnim

invaliditetom od 70% i većim i jedan pratitelj, sudionici školskih paket aranžmana (paušalnih

putovanja) odobrenih od strane školske ustanove, sezonski radnici, članovi uže obitelji

stanovnika turističke općine ili grada, putnici na putničkom brodu u međunarodnom

pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci, vlasnici kuće za odmor i članovi

njegove obitelji, ako je kuća za odmor izvorna stara obiteljska kuća stečena nasljeđivanjem od

ostavitelja koji je imao posljednje prebivalište u turističkoj općini ili gradu, kada noće u toj

kući, osobe koje uslugu noćenja koriste u okviru ostvarivanja programa socijalne skrbi,

studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju.

Boravišnu pristojbu umanjenu za 50% plaćaju osobe od navršenih 12 do 18 godina starosti,

osobe do 29 godina starosti, koje su članovi međunarodnih omladinskih organizacija, kada

koriste usluge noćenja u omladinskim objektima za smještaj koji su uključeni u međunarodnu

mrežu omladinskih objekata za smještaj IYHF.

Visina boravišne pristojbe ovisi o turističkom razredu u koje je razvrstano naselje u kojem se

ostvaruje noćenje i o razdoblju sezone. (Tablica 5.)

54

Tablica 5. Visina boravišne pristojbe u RH za 2011.godinu, po razredima turističkog mjesta i

po razdobljima

Razredturističkog mjesta

Boravišna pristojba u kunama po osobi i noćenju

Za razdoblje

I.

glavna sezona

II.

predsezona i posezona

III.

izvansezona

A 7,00 5,50 4,50

B 6,00 4,50 3,50

C 5,00 3,50 2,50

D i ostala nerazvrstana mjesta 4,00 2,50 2,00

Izvor: Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2011.godinu (NN, 119/11)

Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu plaćaju godišnji paušalni

iznos boravišne pristojbe za svaki krevet ili/i smještajnu jedinicu. Na dodatne krevete se ne

plaća godišnji paušalni iznos boravišne pristojbe. Visina paušalnih iznosa boravišne pristojbe

utvrđuje se na temelju prosječnog broja noćenja ostvarenih u prethodnoj godini u vrsti

smještaja za koje se plaća boravišna pristojba.

Sredstva prikupljena od boravišne pristojbe, banka kod koje je otvoren račun u roku od dva

dana od dana uplate dostavlja korisnicima prema sljedećem rasporedu29:

• 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička

zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se

isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga

zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada,

• 10% sredstava turističkoj zajednici županije,

• 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.29 Zakon o boravišnoj pristojbi (NN152/08), Čl.20

55

Turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihode manje od 200.000,00 kuna

godišnje boravišna pristojba iznimno se raspoređuje u omjeru od 80% turističkoj zajednici

općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na

području kojih je osnovana i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na

temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice

općine ili grada, i 20% turističkoj zajednici županije.

Ukoliko nisu osnovane turističke zajednice općine ili grada, uplaćena sredstva boravišne

pristojbe raspoređuju se 50% turističkoj zajednici županije i 50% Hrvatskoj turističkoj

zajednici, a sredstva se koriste namjenski za unaprjeđenje i promicanje turizma na području

na kojem su prikupljena.

4.3.4.2.Članarine TZ

Članarine turističkoj zajednici plaćaju mjesečno pravne i fizičke osobe koje posluju, pružaju

ugostiteljske usluge, usluge u turizmu i obavljaju djelatnosti vezane uz turizam. Pravna osoba

koja se s više od 50% financira iz općinskog, gradskog, županijskog ili državnog proračuna ne

plaća članarinu turističkoj zajednici.

Visina članarine koju plaća obvezan član TZ ovisi o:

• turističkom razredu naselja u kojem je sjedište ili poslovna jedinica osobe,

• skupini u koju je razvrstana djelatnost kojom se pravna ili fizička osoba bavi,

• stopi na ukupni prihod utvrđenoj Zakonom.

Osnovica za obračun članarine za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na

dobit jest ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su te osobe dužne iskazati u računu dobiti i

gubitaka. Obveznik turističke članarine plaća mjesečni predujam članarine u visini jedne

dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.

Raspodjela sredstava koja su prikupljena putem turističkih članarina ide na način da prvo

banka kod koje su otvoreni računi u roku od dva dana izdvaja 7,5% na poseban račun

Hrvatske turističke zajednice i koristi se za pomoć turističkim zajednicama na turistički

nerazvijenim područjima. Ostala sredstva se raspodjeljuju na sljedeći način30:

• 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada30 Zakon o turističkim članarinama (NN152/08), Čl.14

56

• 10% sredstava turističkoj zajednici županije

• 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Financiranje se obavlja tako da sredstva za rad kroz zakonsku obveznost u najvećoj mjeri

osiguravaju gospodarski subjekti i obrtnici registrirani u Republici Hrvatskoj. Sredstva

potrebna za rad HGK osiguravaju se iz doprinosa ili članarine koju plaćaju članice Hrvatske

gospodarske komore iz prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od obavljanja vlastitih

djelatnosti i drugih izvora.Visinu mjesečne obveze za 2012. godinu članice HGK po osnovi

članarine određuje grupa članice izračunata na osnovi podataka iz Godišnjeg financijskog

izvještaja za 2010. godinu.

Prvu grupu čine članice koje ne prelaze dva od slijedeća tri kriterija:

• ukupna aktiva iznosi 7.500.000,00 kuna

• ukupni prihod iznosi 15.000.000,00 kuna

• imaju do 50 zaposlenika.

Drugu grupu čine članice koje prelaze dva od tri kriterija za prvu kategoriju, ali nikad ne

prelaze dva od slijedeća tri kriterija:

• ukupna aktiva iznosi 30.000.000,00 kuna

• ukupni prihod iznosi 59.000.000,00 kuna

• imaju do 250 zaposlenika.

Treću grupu čine članice koje prelaze bar dva od tri kriterija za drugu kategoriju.

Visina mjesečne članarine :

• prva grupa članica 50,00 kn

• druga grupa članica 1.275,00 kn

• treća grupa članica 4.675,00 kn

Visinu godišnje obveze u 2012. godini po osnovi doprinosa čini ukupan prihod članice HGK

iskazan za 2010. godinu pomnožen sa stopom od 0,005%.

57

4.4. Kritički osvrt i preporuke za unaprjeđenje sustava TZ-a u RH

Biti vodeći i prepoznatljiv na turističkom tržištu predstavlja veliki uspjeh iza kojeg stoje veliki

trud i napori. Neizbježne promjene tržišnih trendova, sve veća konkurencija i promjene u

ukusima potrošača potiče povećani angažman organizacija za upravljanje turističkim

destinacijama. U ovom slučaju su to turističke zajednice destinacije, turistički uredi, turističke

administracije, vlasti i slično. One sudjeluju u stvaranju i provođenju strategija razvoja

turizma, osmišljavaju i koordiniraju promotivne aktivnosti, grade imidž turističke destinacije

te stvaraju prepoznatljiv turistički proizvod na međunarodnom turističkom tržištu.

Organizacije koje upravljaju turističkim destinacijama u različitim zemljama se međusobno

razlikuju. To se da vidjeti iz naziva organizacija, ciljeva, načina financiranja, veličine

područja za koje se osnivaju i slično. Ta se različitost smatra pozitivnim jer se na takav način

DMO-i ističu na turističkom tržištu. Ne smije se zaboraviti spomenuti da i velikim dijelom

sve te njihove karakteristike su rezultat utjecaja povijesti, podneblja, politike, društva i

mnogih drugih.

Ono što čini vidljivu razliku između DMO-a različitih zemalja na prvi pogled jesu nazivi tih

DMO-a. U Hrvatskoje je to na primjer Hrvatska turistička zajednica, u Austiriji Austrian

National Organisation, u Grčkoj Greek National Organisation, u Njemačkoj German National

Tourist Board, u Kini Chinese National Tourist Administration, Velikoj Britaniji Visit Britain,

u Autraliji i Novom Zelandu Toruism Australia i Torusim New Zeland.

Većina zemalja pri definiranju misija DMO-a je ističe svrhu njihova postojanja kao, npr:

promocija na turističkim međunarodnim tržištima; povećanje vrijednosti turizma; poboljšanje

imidža i povećanje broja noćenja; izgradnja vrijednosti turizma; povećanje eknomskih koristi

od turizma i rast udjela na turističkom tržištu.

Sve misije može se reći da koliko su slične toliko se i razlikuju ali svi DMO-i promatranih

zemalja imaju isti interes - povećanje prihoda od turizma.

Tijekom istraživanja nisu pronađeni podaci o misiji DMO-a Španjolske, Francuske, Kine i

Hrvatske. Ukoliko DMO-i promatranih zemalja nemaju definirane misije, preporučuje se

uvođenje misija kako bi bili ukorak sa tržišnim trendovima i zahtjevima.

Analizom zadaća promatranih DMO-a uočena je sličnost sljedećih zadaća: promocija putem

različitih medija, prospekata i sajmova u zemlji i inozemstvu; organizacija turizma; 58

istraživanje turističkog tržišta; savjetovanja te oblikovanje i provođenje strategije razvoja

turizma.

S pravnog stajališta gotovo sve DMO kao i Hrvatska turistička zajednica su pravne

neprofitne organizacije koje su u državnom vlasništvu izuzev SAD-a gdje je DMO dijelom

javna a dijelom državna organizacija. Znači da DMO-i djeluju po načelu opće korisnosti bez

ostvarivanja neposredne dobiti. Njihova uspješnost može se mjeriti stupnjem zadovoljenja

općih i zajedničkih potreba zajednice na području na kojem djeluje te veličinom i kvalitetom

pruženih usluga.

Financiranje DMO-a se još uvijek velikim dijelom oslanja na: sredstva iz državnog proračuna

te prihode iz boravišnih pristojbi i turističkih članarina. Međutim, uočljivi su napori u jačanju

suradnje između javnog i privatnog sekotora, što je dobro jer nekad financijska sredstava iz

proračuna jednostavno nisu dovoljna za pokrivanje svih troškova poslovanja DMO-a. Primjeri

uvođenja javno-privatnih odnosa u vlasništvo DMO-a jesu ona iz Njemačke i Velike Britanije

a posebice SAD-a. SAD se nakon dugo vremena počeo angažirati u turizmu i to ulazi na

velika vrata. Njihov DMO Brand USA je spoj javnog i privatnog partnerstva te imaju

specifičan način financiranja. Za financiranje Brand USA se ne koriste sredstva poreznih

obveznika. Najmanje polovica programa proračuna se financira investicijama iz privatnog

sektora. Ostatak dolazi od Elektroničkog sustava za autorizaciju putovanja. Gdje je u svemu

tome Hrvatska? Uspoređujući DMO-e različitih zemalja, uočeno je da se model HTZ-a

najviše podudara s onim iz Austrije. Razlika se može uočiti u načinu financiranja poslovanja.

Dok se kod HTZ-a temelji na zakonskim odredbama (turistička članarina i pristojba), u

Austriji DMO financiraju zainteresirani hotelijeri i drugi sudionici u turističkoj ponudi.

Veličina područja koju obuhvaćaju je raznolika. Neke zemlje su orijentirane samo na par

ključnih tržišta dok druge su razgranate na veliki broj inozemnih tržišta. Španjolski DMO je

razgranat i ima čak 49 inozemnih ureda, a Švicarski DMO ima samo tri predstavništva.

Hrvatska se nalazi u nekoj sredini i ima 20 inozemnih predstavništava. Bez obzira na veličinu

područja koju određeni DMO obuhvaća ipak na kraju krajeva nije bitna brojka nego kvalitetna

turistička marka i imidž koji će privući turističkog posjetitelja u određenu turistički

destinaciju.

59

5. ZAKLJUČAK

Promjene u tržišnim trendovima i utjecaj globalizacije stalan su pokretač razvoja te turizam

kako masovna pojava podložna je tim globalizacijskim procesima. Te promjene se pojavljuju

na području potražnje ali i ponude i djeluju kao uzročno-posljedična veza. Ovdje bitnu ulogu

zauzima i konkurencija koja vrši pritisak sa svih strana te se igrači na tržištu stalno moraju

prilagođavati i unaprjeđivati. Kako stvoriti prepoznatljivu i privlačnu turističku destinaciju u

oku turističkog potrošača ali i istaknuti se u nemilosrdnoj konkurenciji jesu najvažnije zadaće

organizacije za upravljanje turističkom destinacijom, tj. destinacijske menadžment

organizacije (DMO).

Destinacijske menadžment organizacije zauzimaju vodeću ulogu u određivanju pravca

razvoja, marketinškim aktivnostima i podršci svim dionicima u cilju ostvarivanja zacrtanih

misija i zadaća.

Prilikom istraživanja teme rada naišlo se na prepreku koja se odnosi na nedostatak literature

koja obrađuje specifičnosti destinacijskih menadžment organizacija na europskoj i svjetskoj

razini, pa u skladu s time je i izvršena obrada teme prema dostupnim podacima. Unatoč toj

prepreci mogu se iznijeti zaključci da većina zemalja ima odvojenu turističku politiku od

aktivnosti unaprjeđenja turizma. Međutim, još uvijek bez obzira na trendove, prisutan je veliki

utjecaj države u pogledu koordinacije pojedinih aktivnosti, vlasništva i financiranja DMO-a.

Tu je neupitno spomenuti da postoji i politički utjecaj. Financijska sredstva stižu većinom iz

državnog proračuna ili iz zakonom utvrđenih prihoda. Vidljivi su pomaci u načinu

prikupljanja sredstava kao što su prihodi od davanja na upravljanje imovinom, prihodi od

komercijalnih aktivnosti, a posebno temeljem jačanja javno-privatnog partnerstva.

Uvidjelo se da sredstva prikupljena na dosadašnji način nisu mogla osigurati pokrivanje svih

troškova te se preporuča i daljnje zalaganje za objedinjavanje javnog i privatnog sektora pri

djelovanju DMO-a ne samo zbog financijskog djela već i zbog stvaranja kvalitetnih turističkih

proizvoda i sustava doživljaja.

60

6. LITERATURA

1. Bieger, T., Beritelli, P., Laesser, C., Časopis turizam - Povećanje učinkovitosti

organizacija za upravljanje destinacijama i širenje granica turističke destinacije,

Godina 57/2009/Broj 3 Institut za turizam, Zagreb,

2. Buhalis, D., Marketing the competitive destination of the future, Tourism

Management, 2000.

3. Cooper, C., Fletcher, J., Gilbert, D. et al., Tourism – Principles and Practice.

Harlow, Longman, 1998.

4. Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i suradnici, Turizam-ekonomske

osnove i organizacijski sustav, ŠK , Zagreb, 2011.

5. Čorak, S., Izazovi upravljanja turizmom, Institut za turizam, Zagreb, 2011.

6. Dobre, R., Župan Rusković, P., Čivljak, M., Menadžment turističke destinacije,

Visoka škola za turistički mendžment, Šibenik, 2004.

7. Dulčić, A., Petrić, L., Upravljanje razvojem turizma, Zagreb, Mate, 2001

8. Geić, S., Organizacija i politika turizma – kulturološkoekologijski i

sociogospodarski aspekti, Sveučilište u Splitu, Split 2007.

9. Hitrec, T., Turistička destinacija, pojam, razvitak, koncept, časopis TURIZAM, ¾,

Institut za turizam Hrvatske, Zagreb, 1995.

10. Hitrec, T, Hendija, Z., Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola

za mendžment, Zagreb, 2008.

11. Inskeep, E., Tourism planning – An integrated and sustainable development

approach, New York., 1991., str. 411, preuzeto od: Magaš, D. Management

turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički management u

Opatiji, Opatija, 2003

12. Kaspar, C., Tourismuslehre imGrundniss, Bern/Stuttgart, 1991.- preuzeto od:

Magaš, D.-Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i

turistički management u Opatiji, Opatija, 2003.

61

13. Kotler, P., Bowen, J., Makens, J., Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i

turizmu, Prentice-Hall, 1996.

14. Križman Pavlović, D., Marketing turističke destinacije, OET Mijo Mirković Pula,

Mikorad d.o.o. ,2008.

15. Magaš, D. , Turistička destinacija, Hotelijerski fakultet ,Opatija, 1997.

16. Magaš, D. , Destinacijski management – modeli i tehnike, Hotelski managment,

Sveučilište u Rijeci, 2008.

17. Magaš, D. , Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički

i hotelski mendažment, Opatija, Adamić, 2003.

18. Mileta, V. Međunarodne ekonomske organizacije i integracije, Biblioteka:

Socijalističko samoupravljanje i suvremeni svijet, Zagreb, 1988.

19. Muller, R i dr., Freizeit und Tourismus, Bern, 1991., preuzeto od: Magaš, D.

Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za hotelski i turistički

management u Opatiji, Opatija, 2003.

20. OECD, Directorate for science, technology and industry, Swiss tourism policy -

background report, 2000.

21. Petrić, L. Upravljanje turističkom destinacijom, Jafraprint, Split, 2011.

22. Pike, S., Marketing tursitičkog odredišta - pristup integriranih mareketinških

komunikacija, Zagreb, Plus d.o.o., 2010.

23. Senečić, J., Grgora, J., Marketing medžment u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb,

2006.,

24. Senečić, J., Vukonić, B., Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o. , Zagreb, 1997.

25. UNWTO, A Practical Guide to Tourism Destination Management, Madrid, 2007.

26. Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2011.godinu (NN, 119/11)

27. Zakon o boravišnoj pristojbi (NN152/08),

28. Zakon o turističkim članarinama (NN152/08)

29. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 30/94, NN

152/08) 62

30. Australijska vlada – Common Law, http://www.comlaw.gov.au, Bills, Toursim

Australia Act 2004, http://www.comlaw.gov.au/Details/C2004A01307,

(20.12.2012.)

31. Australijska vlada – Odjel za izvore, energiju i turizam,

http://www.ret.gov.au/Pages/default.aspx, Portfolio Budget statements 2012-13,

http://www.ret.gov.au/Department/Documents/budget/12-13/Portfolio-Budget-

Statements-2012.pdf, (20.12.2012.)

32. Austrijska internetska platforma, www.austria.info, Austrijski promidžbeni ured,

www.austria.info/hr_b2b/austrijski-promidzbeni-ured , (08.10.2012.)

33. Austrijska nacionalna turistička organizacija, www.austriatourism.com , Österreich

Werbung , http://www.austriatourism.com/oesterreich-werbung/ , (09.10.2012.);

Strategie, http://www.austriatourism.com/die-oesterreich-werbung/strategie-

osterreich-werbung/, Organisation, http://www.austriatourism.com/die-oesterreich-

werbung/organisation-oew/, (10.10.2012.)

34. Austrijsko ministarstvo ekonomije, obitelji i mladeži, www.en.bmwfj.gv.at ,

Tourism strategy,

http://www.en.bmwfj.gv.at/Tourism/CurrentTourismPolicies/Seiten/TourismStrate

gy.aspx, (11.10.2012.)

35. Francusko Ministarstvo poljoprivrede, hrane i šumarstva,

http://agriculture.gouv.fr/, O FNOTSI, http://agriculture.gouv.fr/fnotsi-federation-

nationale-des, (15.11.2012.)

36. Francuska nacionalna turistička organizacija, http://www.tourisme.fr/, Qui

sommes-nous (Tko smo mi), http://www.tourisme.fr/footer/Qui-sommes-nous,

(18.11.2012.)

37. Grčka nacionalna turistička organizacija, www.gnto.gov.gr , ΑΠΟΣΤΟΛΗ

(Misija), http://www.gnto.gov.gr/el/%CE%91%CE%A0%CE%9F%CE%A3%CE

%A4%CE%9F%CE%9B%CE%97 , ΣΤΡΑΤΗΓΙΚΗ (Strategija),

http://www.gnto.gov.gr/el/%CE%A3%CE%A4%CE%A1%CE%91%CE

%A4%CE%97%CE%93%CE%99%CE%9A%CE%97 , (20.10.2012.)

63

38. Hrvatska turistička zajednica, www.croatia.hr, O nama - opće informacije,

http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica,(20.11.2012.)

39. Kineska nacionalna turistička organizacija, http://en.cnta.gov.cn/, About us – O

nama,http://en.cnta.gov.cn/about/Forms/AboutCnta/CNTAInBrief.shtml

(05.11.2012.)

40. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, www.mint.hr, O nama, Dostupno na:

http://www.mint.hr/default.aspx?id=7906, (04.10.2012.)

41. Nacionalna turistička organizacija Australije – Tourism Australia,

www.toursim.australia.com, About us – O nama,

http://www.tourism.australia.com/en-au/aboutus/default.aspx, (20.12.2012.)

42. Nacionalna turistička organizacija Novog Zelanda - Tourism New Zeland,

http://www.tourismnewzealand.com/, About us - O nama,

http://www.tourismnewzealand.com/about-us/, What we do and how we do it – što

radomo i kako radimo, http://www.tourismnewzealand.com/about-us/what-we-do-

and-how-we-do-it/, Media - Annual Report, 2011/12. - Mediji - Godišnje izvješće

2011/12., http://www.tourismnewzealand.com/media/823698/annual_report_11-

12_year_online_version.pdf, Media - Statement of intent – Izvješće o namjeri,

http://www.tourismnewzealand.com/media/739824/tourism_new_zealand_stateme

nt_of_intent_2012-2015_-_final_draft_2_.pdf , (15.12.2012.)

43. Nacionalna turistička organizacija SAD-a – The Brand USA,

www.thebrandusa.com, About – O nama, http://www.thebrandusa.com/about/,

Annual Report 2011. – Godišnje izvješće 2011.,

http://www.thebrandusa.com/_files/pdf/2011AnnualReport.pdf, Media Evaluation

Proposal 2013. - Prijedlog za evaluaciju 2013.,

http://www.thebrandusa.com/egallery/upload/Corporation%20for%20Travel

%20Promotion/The%20Brand%20USA/Files/Key%20Documents

%202013/mediaauditingrfp.pdf, (18.01.2013.)

44. Nacionalna turistička organizacija Velike Britanije – Visit Britain,

http://www.visitbritain.org, About u – o nama,

http://www.visitbritain.org/aboutus/overview.aspx, (18.12.2012.)

64

45. Njemačko Ministarstvo ekonomije i tehnologije, www.bmwi.de, Toursim policy –

turistička politika, www.bmwi.de/English/navigationa/tourism-polcy.html,

(03.12.2012.)

46. Njemačka nacionalna turistička organizacija, www.germany.travel, About us – o

nama, http://www.germany.travel/en/germany/about-us/the-gntb/the-gntb.html,

Image flyer – Sales and marketing for Destination Germany,

www.germany.travel/media/pdf/ueber_uns_2/imageflyer_2011_GB.pdf ,

(04.12.2012.)

47. Španjolska nacionalna turistička organizacija, www.tourspain.es/esConaozcanos

(O nama),

www.tourspain.es/es-es/Conozcanos/Paginas/Organismo.aspx (15.10.2012)

48. Švicarska vlada, http://www.ch.ch/private/index.html?lang=en, Tourism in

Switzerland, http://www.ch.ch/schweiz/00159/index.html?lang=en, (11.11.2012.)

49. Udruga lijepa naša, www.lijepa-naša.hr, Početna, http://www.lijepa-nasa.hr/,

(10.12.2012.)

50. Udruženje turističke industrije Novog Zelanda - Tourism industry association New

Zeland, www.tianz.org.nz, NZ tourism organisations – Organizacija Novog

Zelanda, http://www.tianz.org.nz/main/nz-tourism-partners/, (15.12.2012.)

51. Ured za putovanja i turističku industriju – ITA, Overview - Pregled,

http://tinet.ita.doc.gov/about/overview.html, Export assistance - Izvozna pomoć,

http://tinet.ita.doc.gov/outreach/index.html, Toursim policy - Turistička politika,

http://tinet.ita.doc.gov/about/tourism_policy.html, (22.12.2012.)

52. Talijanska nacionalna turistička organizacija, www.enit.it, About us (O nama),

http://www.enit.it/en/agency/about-us.html, Laws and regulations – Zakoni i

propisi, http://www.enit.it/en/agency/laws-and-regulations.html, Statuto - statut,

http://www.enit.it/images/otherdocs/statutoenit.pdf (,22.10.2012.)

53. Wikipedia, www.wikipedia.org, Popis država po površini,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_dr%C5%BEava_po_povr%C5%A1ini,

(03.10.2012.)

65

POPIS SLIKA

Redni broj slike Naziv slike Broj stranice

Slika 1 Izvorište pojma turistička destinacija 3

Slika 2 Sustav turističke destinacije 5

Slika 3 Međunarodne organizacije

specijalizirane za turizam

17

Slika 4 Organizacijska strukutra turizma u RH

(srpanj 2009.)

44

Slika 5 Ustroj i zadaća turističkih zajednica 47

POPIS TABLICA

Redni broj tablice Naziv tablice Broj straniceTablica 1 Međunarodne organizacije općeg karaktera koje

se bave turizmom

16

Tablica 2 Regionalne međunarodne organizacije povezane

s turizmom

17

Tablica 3 Vrsta, misija i zadaća DMO-a odabranih

zemalja

23

Tablica 4 Vlasništvo, način financiranja i veličina poručja

DMO-a odabranih zemalja

26

Tablica 5 Visina boravišne pristojbe u RH za 2011.godinu

po razredima turističkog mjesta i razdobljima

55

66

67