VUŒEDOLSKA KULTURA U BiH (ispravka) 2003

  • View
    179

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of VUŒEDOLSKA KULTURA U BiH (ispravka) 2003

Katedra za arheologiju, Odsjek za historiju, Filozofski fakultet u Sarajevu

akademska 2011/2012.

SEMINARSKI RADTema: Vuedolska kultura u Bosni i Hercegovini

STUDENT: Samra Terzi

MENTOR: Prof. dr. Tihomila Teak- Gregl

Sarajevo, maj - 2012.

1

SADRAJ

Uvod........................................................................................................................ Historijat istraivanja vuedolske kulture u BiH..................................................... Zapadnobosanski ili hrustovaki tip vuedolske kulture......................................... Junobosanski ili Debelo brdo tip vuedolske kulture............................................. Vuedolska kultura u Hercegovini........................................................................... Metalurka djelatnost vuedolske kulture u BiH..................................................... Nain sahranjivanja nosilaca vuedolske kulture u Bosni i Hercegovini................ Kulturno-hronoloki odnosi vuedolske kulture sa ostalim eneolitikim kulturama u Bosni i Hercegovini.............................................................................. Zakljuna razmatranja.............................................................................................. Literatura.................................................................................................................. Popis slika.................................................................................................................

3 9 11 15 17 19 22 22 24 25 26

UVOD

2

Kulturna manifestacija koja je obiljeila kasni eneolitik sjeverozapadnog Balkana, ali i mnogo ireg podruja jeste vuedolska kultura, koja je u svojoj zavrnoj fazi zauzimala dosta velik prostor u Evropi, a bila je rasprostranjena i na podruju Bosne i Hercegovine. Stoga e u ovom radu biti naglasak upravo na tom navedenom podruju, odnosno na njena dva regionalna tipa- hrustovakom i junobosanskom. Pri obradi vuedolske kulture u Bosni i Hercegovini bit e obraena keramika proizvodnja njenih nosilaca, nain stanovanja, kulturno-hronoloki odnosi sa drugim eneolitikim kulturama u BiH, metalurka djelatnost itd. Prije same obrade vuedolske kulture u BiH, u ovom uvodnom dijelu bit e neto vie rijei openito o ovoj eneolitikoj pojavi. Prvi lokalitet ove kulture, Ljubljansko Barje, je istraivao Karl Deman jo krajem XIX stoljea.1 Pri tome treba spomenuti i Franju Fialu koji je 1893. vrio iskopavanja na Debelom Brdu2 kao i Moritza Hoernesa koji je objavio nalaze iz slavonsko-srijemskog podruja, tj. sa veoma znaajnih lokaliteta: Vuedola, Sarvaa i Erduta.3 Mada je ova kultura dobila naziv po eponimnom lokalitetu Vuedolu, njen prvobitni naziv bio je slavonska kultura. Taj naziv, kojeg je 1929. predloio Gordon Childe, se zadrao sve do kapitalne publikacije R.R. Schmidta Die Burg Vuedol, kultura kojim se slue prethistoriari u Maarskoj.5 Obzirom na veliki znaaj ove kulture, znatan broj arheologa se bavio njenim prouavanjem, a meu najznaajnijim su: R.R.Schmidt, F.v. Tompa, R. Pittioni, M. Garaanin, A. Benac, S. Dimitrijevi6, N. Kalicz7, a pri tome je istraen dosta veliki broj lokaliteta, od kojih je nabitnije spomenuti: Vuedol - lokaliteti Gradac, Vinograd Streim, Kukuruzite Streim, Vlastelinski brijeg u Sarvau, Gomolava u Hrtkovcima8, Ljubljansko Barje9, Zecovi kod Prijedora10, Hrustovaa11 itd. Jezgra nastanka vuedolske kulture jeste4

mada postoji i naziv Zok

slavonsko-srijemsko podruje gdje je ona nastala1 2

Dimitrijevi, 1979, 267. Fiala, 1894. 3 Dimitrijevi, 1979, 267. 4 Teak-Gregl, 1998, 135. 5 Dimitrijevi, 1979, 269. 6 Ibidem, 269. 7 Ibidem, 270. 8 Dimitrijevi, 1979, 270. 9 Ibidem, 271. 10 Benac, 1956. 11 Benac, 1948.

3 Slika 1: Rasprostiranje vuedolske kulture (po Teak Gregl 1998)

mijeanjem sopotskih sa novopridolim kostolakim elementima.12 Tek u njenim kasnijim fazama, doi e do velike ekspanzije, kada e se razviti i mnogi njeni regionalni tipovi. U vrijeme rane i klasine vuedolske kulture, njeni nositelji nastanjuju lesne terase uz rijeke ili obronke i izdanke bregovitih sklopova, a veina tih naselja je bila utvrena palisadama ili vodenim opkopima, dok su u kasnoj fazi njeni nositelji birali istaknute visoke topografske poloaje, te u tom periodu dominira gradinski tip naselja,13meutim, pored ovakvog tipa naselja, nositelji vuedolske kulture ivjeli su i u sojenicama kao to je to bio sluaj na Ljubljanskom Barju.14 Pri tome, gradili su uglavnom nadzemne etvrtaste kue s podom od nabijene ilovae.15 Naroito zanimljiv jeste plato Gradac na kojem je kroz dvije faze stajao jedan jedini objekat pravokutne osnove s dvije prostorije i bonim trijemom- megaron; taj nadzemni objekat Schmidt je nazvao Megaron ljevaa bakra obzirom da je pronaeno pet talionikih pei, dvije pred kuom, a tri u kui.16 Po svoj prilici, Gradac je predstavljao neku vrstu akropole. Obzirom na veliki broj istraenih naselja vuedolske kulture, nije se nailo na veliki broj ukopa, stoga je nain sahranjivanja nosilaca vuedolske kulture ostao donekle nejasan. Izuzetak ini samo Grobnica branog para, kako je Schmidt nazvao dvojni ukop u jednom L-podrumu ispred proelja Megarona II, koji su, uzevi u obzir mali broj poznatih ukopa i veliki broj priloga koji su priloeni uz njih, imali nedvojbeno veliki znaaj u svojoj zajednici. ena je poloena na lijevi bok, a mukarac na desni. Naknadnim ukopom, u ovu istu grobnu komoru je poloeno i tijelo mladia.17 Na osnovu toga, mogue je uoiti drutveno raslojavanje u zajednicama nositelja vuedolske kulture. Ono to je ve pri prvim objavama vuedolske kulture privuklo veliku panju arheoloke javnosti, bila je nedvojbeno keramika, za koju ne bi bilo pretjerano da se kae da je bila dovedena do savrenstva. Rije je o keramici koja je raena od dobro proiene zemlje i koja je peena znatno unapreenijom tehnologijom, nego to je to sluaj kod nekih drugih eneolitikih kultura. Prisutno je tu i grubo posue, ali je postotak finog posua, u odnosu na druge eneolitike kulture, znatno vei u vuedolskoj kulturi. Stoga je to dovodilo do velike zabune prilikom periodizacije vuedolske kulture, jer se nisu mogle utvrditi njene rane faze. Veliki broj arheologa je davao odreene periodizacije za vuedolsku kulturu, ali je opeprihvaena periodizacija koju je izvrio Stojan Dimitrijevi, dijelei je na etiri stupnja:12 13 14 15 16 17

Teak-Gregl, 1998, 135. Ibidem Ibidem, 136. Ibidem Dimitrijevi, 1979, 282. Dimitrijevi, 1979, 284-285.

4

1. Rana ili preklasina faza stupanj A (Karakterizira ga jak kostolaki utjecaj. U tom

periodu, vuedolska kultura se rasprostire u meurijeju Sava-Dunav-Drava)2. Ranoklasina ili zrela faza- stupanj B1 (Vrijeme kulminacije vuedolskog stila i

megaronskih kua)3. Kasnoklasina faza- stupanj B2 (U ovom stupnju, vuedolska kultura je prisutna,

osim u slavonsko-srijemskom podruju, i u maarskoj Baranji i rumunskom Banatu. Pri kraju ove faze, dolazi do velike penetracije prema zapadu, jugu i jugoistoku, odnosno prema Sloveniji, Bosni i Srbiji)4. Kasna faza ili faza regionalnih podvojenosti vuedolske kulture- stupanj C u

slavonsko-srijemskom podruju (U ovom stupnju dolazi do maksimalne ekspanzije vuedolske kulture, ali i raspada jedinstvene kulturne fizionomije na niz regionalnih tipova).18

U stupnju A na keramici se uoavaju elementi koje je vuedolska kultura batinila iz sopotske, kasne vinanske i kostolake kulture. To nije samo uoljivo u keramikim oblicima nego i u nainu ukraavanja, a to je: urezivanje, brazdasto urezivanje, duborez, rovaenje19 i inkrustiranje. U ovom stupnju, dominiraju bikonineSlika 2: Terina s tunelastom drkom; pretklasina faza, stupanj A (po Dimitrijevi 1979)18 19 20 21

zdjele, lonci, plitke zdjele razgrnutog oboda i zdjele sa zaobljenim ramenom20, a od naina ukraavanja prisutni su brazdasto urezivanje-Furchenstich, obino urezivanje i rovaenje.21 Motivi su smjeteni samo na jednom

Ibidem, 278. Teak-Gregl, 1998, 140. Ibidem Dimitrijevi, 1979, 287.

5

segmentu posude, onom gornjem ili najirem dijelu posude, a od motiva prisutni su strogo geometrijski motivi, trokutovi, rombovi.22 U stupnju B1 dolazi do punog razvoja vuedolskog stila. Od grube keramike javljaju se oblici kao to su trbuasti lonci S profila s vratom koji nije ili jeste izdvojen, trbuaste amfore s vrlo stegnutim vratom i parom tunelastih drki na trbunom pregibu.23 Gruba keramika je nainjena od slabije proiene gline, debelih je stijenki i u pravilu je redukcionoSlika 3: Terina iz grobnice branog para; ranoklasina faza, stupanj B1 (po Dimitrijevi 1979)

peena, mada se javljaju i smeesivi i okersivi proizvodi. Mada je znatan broj grubih posuda neukraen, ipak se javljaju

odreeni ukrasi kao to su plastine rebraste trake s otiscima vrha prsta , obino postavljene u dva reda, jednim uz rub usta, a drugim na granici vrata i trbuha.24 Za razliku od grubog posua, fino posue je odline fakture, redukciono je peeno i u znaku je bikoniteta. Javlja se veliki dijapazon oblika koto su: bikonine zdjele, bikonine terine, bikonine oljice, amfore, bikonine zdjele na niskoj prstenastoj nozi, bikonine zdjele na etiri epaste noice. Mada je ovaj stupanj obiljeen bikonitetom posuda, javljaju se meke profilirane posude, a najkarakteristinije su niski trbuasti vrevi S profila, trbuasti lonci bez vrata ili sa vratom, dok su od koninih oblika zastupljene jednostavne kupe (tanjiri).25 Ovaj stupanj se moe okarakterisati kao isti vuedolski dekorativni stil, to je vrijeme kada je dekoracija na posudama dovedena do savrenstva i kada je postignut tzv. arhitektonski stil. Javlja se veliki broj motiva, izvedenih rovaenjem i duborezom, kao to su cik-cak crte, ahovnice, rombovi, trokutovi, elipse i krunice, krievi i klepsidre.26 Izrezane povrine su popunjene inkrustacijom bijele, a ponekad i ute i crvene boje27 to u odnosu na crnopeenu keramiku daje poseban efekat. U ovom stupnju