GORNJI PALEOLITIK

Tehnoloke karakteristike gornjeg paleolitika

brojna sjeiva

njihova pojava tumai se kao ekonominost u iskoritavanju lokalnog sirovinskog materijala; novi zahtjevi proizvodnje alatki (esto nasaivanje)

tehnologija sjeiva osigurava i do 10 puta due radne rubove iz iste koliine sirovinskog materijala u odnosu na srednji paleolitik

irok raspon razliitih tipova orua

standardizacija u proizvodnji alatki

esta proizvodnja artefakata od roga, kosti i bjelokosti

Ekoloka podloga na kojoj se razvija

gornjopaleolitike populacije ovise o istim prehrambenim izvorima kao i neandertalci

isti klimatsko-ekoloki uvjeti

selektivnija i specijaliziranija eksploatacija ivotinjskih izvora (npr. dolina rijeke Vzre, dolina Rajne, gornji tok Dunava, Don i Dnjestar)

tundre zapadne Europe: sobi divlji konj

srednja i istona Europa: stepski bizon, divlje govedo, vunasti mamut

juna Europa: jelen, kozorog, divokoza

OIS 3, OIS 2

Gornji paleolitik populacijski boomna prostoru jugozapadne Francuske ima 4-5 puta vie pilja i pripeaka s gornjopaleolitikim ostacima u odnosu na one sa srednjopaleolitikim ostacima

starija nalazita moda supodlonija propadanju

mogue postojanje definiranih socijalnih teritorija zbog izbjegavanja sukoba izmeu razliitih grupa

Umreavanje interakcija i razmjena meu grupamaPrigordmediteranska obala

crnomorska obala dolina Dona

juna Poljska -eka

koljke, litikisirovinski materijal

vidljivo od orinjasijena, a C.Gambleistie da je posebno istaknuto izmeu c. 25 000 i 15 000 g.BP

Umjetnost

piljska umjetnost (slikarije i gravure) i pokretna umjetnost U prvoj polovici 20.st se javio veliki interes za istraivanja

Abbe Breuil objavio pregled europske paleolitike umjetnosti

E.Cartaillac kasnije opozvao svoje miljenje o neautentinosti piljskog slikarstva ( naime, veina nije vjerovala u autentinost)

Datiranje: relativno i apsolutno

Na temelju:1.odnosa sa SJ

2. Povezanost s datiranim prijenosnim umjetnostima

3.prikaza koji se mogu datirati

4.Koliina prekrivanja i preslojavanja graviranih prikaza

5.patiniranja i troenja stijena

6.pristupu umjetnikom djelu

7.etnografskim podacima

8.koritenim materijalima u izradbi

Apsolutno datiranje starost datiranog pigmenta, AMS metoda, efekt starog drveta i starog ugljena

Problem ugljen moe biti stariji od slikarije, a i veliina uzorka potencijalno utjee na tonost datacije C14 metodompokretnu umjetnost lake je datirati s obzirom na kontekst u kojem je

pronaena

Orinjasijen (c. 40 000-20 000 g.)najstarija ista kultura gornjeg paleolitika

uglavnom se povezuje s ranim modernim ljudima

irenje povezano s migracijama ranog modernog ovjeka

Europa, Bliski istok, sjeverna Afrika

eponimno nalazite Aurignacprije c. 35 000 g. zastupljen u najveem dijelu Europe

oko c. 31 000 g. rairen i na sjeveru Europe

na temelju perlica i morskih koljki utvren je sustav razmjeneznatna zastupljenost sjeiva

izravno odbijanje mekanim ekiem (rog, kost, drvo)

piramidalno ili prizmatino oblikovana jezgra

ekonominost (od iste koliine sirovinskog materijala dobiva se vie alatki nego prije)karakteristine alatke:

njukolika grebala

kobiliasta grebala

kotani iljci s punom i rascijepljenom bazom

stepeniasta obradba

UMJETNOSTpredmetna umjetnost od bjelokosti

pilje: HohleFels, Vogelherd, Geissenklsterle

slikarstvo: Chauvetotkrivena 1994.

jugoistona Francuska

novi Lascaux

starost 33 000-30 000 g. BP

nosorog, lav, medvjed (rijetki prikazi),sova, pantera, hijena (prvi put)

ivahne figure, estetska kvaliteta, originalnost Priprema za slikanje: struganje piljskih zidova

Rjeavanje ranijih slikarija

-CHAUVET se pita ima li jedna il vie faza?

- ABBE BREUIL piljska umjetnost se akumulira tijekom dugog razdoblja kroz magijske rituale

- A.LEROI GOURHAM strukturirana umjetnost koja predstavlja jedinstvo

Gravetijen

c. 27 000-20 000 g.

srednja faza gornjeg paleolitika

zapadna, srednja, istona Europa

eponimno nalazite LaGravette(gravetijen izmeu orinjasijenai solitrejena)

vjerojatno se razvija iz kasnog orinjasijenau srednjoj EuropiZnaajke:polusjedilakinain ivota

ukopi

tehnologija projektila

umjetnost (predmetna umjetnost, slikarstvo)

skladitenje

lovci zlatnogdobagravetijenski iljak ili gravetadubilamale dimenzije nekih gravetica sugeriraju koritenje luka i strijele iako to nije dokazanoGravetijenregionalni centri

jugozapadna Francuska

Moravska, Slovaka

juna Rusija

dugotrajni, viemjeseni boravak na jednom mjestu (konstrukcija i odravanje nastambi)

organizirane baze

rijene terase uz rijeku Don (Kostenki)

Kostenki

poluukopane nastambe natkrivene rebrima i krznom mamuta

ognjite u nastambi

skladitenje (jame ukopane u permafrost ispunjene kostima unutar nastambi)

Lovci, sakupljai, ribari

analize stabilnih izotopa

rijeni izvori donose 50% proteina u prehrani

Ukopi

grobni prilozi

mogui istaknutiji socijalni poloaj pojedinaca unutar zajednice

npr. DolnVstonice, Sungir, Arene Candide

Venerebjelokost, mekani kamen (steatit), vapnenac, peena glina

ponekad imaju tragove okera

toan kontekst ranih nalaza nije potpuno poznat

Doln Vstonice pronaene meu kunim otpadom, Kostenkii Avdeevo pronaene u jamama za skladitenje

vjerojatno imaju cijeli niz znaenja kojavariraju regionalno

Dolni Vestonicelovci na mamute

iskopavanja poela 1924.

pravo znaenje nalazita prepoznato tek 1947., a istraivanja traju do danas

starost: c. 25 000 g.

nalazite povrine 60x130 m

tragovi nastambi (kamen, zemlja, drveni kolci, kosti mamuta)unutar nastambe pronaena je keramika pe

u pepelu i otpadu pored pronaeno je 2300 keramikih figurica koje su peene u pei

EPIGRAVETIJEN

c. 20 000-10 000 g.

kasna faza gravetijena u srednjoj i istonoj Europi i na SredozemljuKasnoglacijalni maksimum -ekoloki uvjeti

c. 20 000-18 000 g.

prosjena godinja temperatura u veem dijelu Europe bila je nia za c. 10C

duge, hladne zime s puno snijega

velika prostranstva prekrivena travama, mahovinom i liajimatundra

ovakav biotop olakava lov

sob, divlji konj, stepski bizon, mamut, vunasti nosorog

krda slijede manje-vie pravilan sezonski migracijski ritam

gornjopaleolitiki lovci svjesni ovih migracija esto smjetaju kampove uz ove rute

npr. nalazite Pinceventglobalno sputanje morske razine

formiranje obalnih ravnica

najekstremniji primjer je prostor Jadranske ravnice

Solitrejen

c. 20 000-18 000 g.

eponimno nalazite Solutr

Francuska, panjoska, Portugal

listoliki, obostrano obraeni iljci

primjena tehnike pritiska

toplinska obrada ronjaka, igla s uicom, izbaciva koplja (propulser)

Obradba pritiskom

zavrna faza izrade solitrejenskih iljaka

usporedna obradba

stanjivanje iljka

pritiskai: npr. paroci roga

izrada solitrejenskih iljaka zahtijeva veliku vjetinu, vrijeme i sirovinski materijal vrhunske kvaliteteToplinska obrada ronjaka

zagrijavanje sirovine, koja se nakon hlaenja obrauje

izlaganje temperaturi 250-300 C

poboljana obradivost ronjaka, odnosno poboljava se mehanika loma

Izbaciva kopljapoveava brzinu i ubojitost koplja

etnografske paralele: Eskimi, Aboridini, amazonski Indijanci

efikasniji lov

Kotana igla s uicom

ivena odjea i obua

ivot u izrazito hladnim uvjetimaMAGDALENIJEN

prema eponimnom nalazitu LaMadeleine

zapadna Europa i zapadni dijelovi srednje Europe

C. 17 000-10 000 g.

ponovno naseljavanje krajeva naputenih tijekom kasnoglacijalnog maksimuma

prije c. 14 000 g. Magdalenijenski ostaci u Britaniji (creswellian)mikrolitizacija kamenih artefakata

proizvodnja kotanih artefakata dostie vrhunac

slikarstvo dostie svoj vrhunac

razvijene socijalne mree (cirkulacija sirovinskog materijala, nakita od morskih koljaka)LOV

jo uvijek vladaju hladni uvjeti ali blai od onih za vrijeme kasnoglacijalnog maksimuma

glavne lovne vrste: sob, bizon, divlje govedo, jelen (na jugu), kozorog, divokoza

ostaci kostiju riba

NASELJA I NASTAMBEdugotrajniji boravak na jednom mjestu (viemjeseni)

Mezhirich, Yudinovo

piljsko slikarstvo i pokretna umjetnost

uglavnom rairenou franko-kantabrijskoj regiji, iako je poznato i u Italiji, Njemakoj, i Britaniji

Altamira, Lascaux

predmetna umjetnost vrlo raznolika, brojna i rairena (izrezbarene ivotinjske figurice, izrezbarene kosti, stilizirane enske figurice, izrezbarena ezla, izbacivai koplja)PILJA LASCAUX

otkrivena 1940.

do 1963. otvorena za javnost

zbog izmjene piljskih uvjeta (temperature i vlage) i pojave glivicana slikarijama uzrokovanih brojnim posjetima zatvara se

vie od 600 slikarija i 1500 gravura

starost: c. 17 000 g.plodnost i reprodukcija; vanost obnavljanja krda lovnih ivotinja o kojima ovisi egzistencija

magijski ritualivezani uz lov

samo sebi svrha

ritualna sredita vezana uz inicijaciju odreenih lanova drutva

andalja II

4 km SI od Pule

1962-1989. (22 sezone)

M. Malez

Ovo vam je neki prikaz slojeva, isto da vidite(dal to trebamo znat, pojma nemam =) )

Kasni gornji paleolitik -Istra i Kvarner

Pupiina pe

Veanska pe

Nugljanska pe

Lopar

Kasni gornji paleolitik u Dalmaciji

Kopaina

Vela spila

Vlakno

Vela Spila

apsolutni datumi:

16 14060 BP

12 26040 BP

Naseljavanje Amerike

prije 10 500 BP preko Beringovog prolaza

nakon toga morem kroz 55 km iroki Beringov prolaz

solitrejenski kolonizatori? (na temelju listolikih iljaka)

solitrejenski nalazi bar 5 000 g. starijiishodite: sjeveroistoni Sibir

Clovis barijeraMeadowcroft, Pennsylvania: starost c. 17 000 g.

Monte Verde: 15 500-15 000 BP

MEZOLITIKtermin koji je uveo H. M. Westropp 1872 g.

Prihvaen je 1920ih godina Do 1970ih je smatrano kao razdoblje kulturne stagnacije i siromatva koje nestaju sa zemljoradnjom

Vremenski okvir

razdoblje nakon kraja pleistocenado pojave zemljoradnikih zajednica

nema jasno definirane granice kojom odreujemo poetak i kraj mezolitika

poetak se obino stavlja oko 10 000 g. BPtradicionalno se uz mezolitik veu mikrolitizacija i iskoritavanje morskih izvora

mogu se pratiti i tijekom kasnog paleolitikaKraj mezolitika

nema jasne granice

keramika, sjedilaki nain ivota, kompleksna socijalna organizacija nekad su se iskljuivo vezali uz neolitike zajednice

raireno i u mezolitiku

ekonomija mnogih ranih neolitikih zajednica bazirana na divljim, a ne domesticiranim ivotinjama

Terminologija

Europa:

mezolitik

epipaleolitik

jugozapadna Azija.

epipaleolitik

Sjeverna Amerika:

paleoindijansko razdoblje

arhajsko razdoblje

Kasni glacijal

Dryas III

Allerd

Dryas II

Blling

Dryas IKlima i paleookoli

mezolitik je vrsto povezan sa slijedom klimatskih promjena nakon zavretka pleistocena

zatopljenje mijenja odnos kopna i mora, rairenost biljnog i ivotinjskog svijeta

podizanje morske razine smanjuje ranija lovna podruja

Globalne promjene uzrokovane podizanjem morske razine

japanskiotoci odvojeni od azijskog kopna

Tasmanija odvojena od Australije

Britanija od kontinentalnog dijela Europe

sjeveroistona Azija od Sjeverne Amerike

formiranje otoka jugoistone Azije

Paleookoli

povlaenje tundri

irenje uma peludne analize

sjeverna Europa: znatne vegetacijske promjene

rani postglacijal: irenje breze, vrbe, borovice, a s daljnjim porastom temperature ire se bor, hrast, lijeska, lipa, brijestjuna Europa: manje dramatine promjene; irenje ve postojeih uma na ira podruja

juna Grka: otvoreni okoli

Postglacijalna fauna

izumiranje odreenih vrsta: vunasti nosorog, mamut, veliki jelen

sob i los potisnuti na sjever

krda sobova i konja zamjenjuju papkari koji se kreu u manjim grupama i nemaju tono odreene migracijske rute

raznolika fauna holocenskimorski biotopibogatiji su vrstama i koliinom od pleistocenskih

postglacijalni ekosistem puno je kompleksniji i manje stabilan od glacijalnog

sezonski promjenjiv okoli

varijacije u prisutnosti odreenih biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovoj brojnosti

Izumiranje pleistocenskihivotinjskih vrsta

glavni uzrok vjerojatno su klimatske promjene

ljudski faktor treba takoer uzeti u obzir

Tehnologija

litikiskup nalaza

ronjak, kvarc, kvarcit

iskoritavanje razliitih lokalnih sirovinskih materijala

alatke nainjene na malim sjeivima proizvedenim odbijanjem od piramidalnih jezgrieste su male jezgre svjedoe o vrhunskoj vjetini cijepanja

mikroliti(mala retuirana sjeiva ili segmenti sjeiva)

standardni dio razliitih kompozitnih orua

vrh lovakog oruja

strijele, karakteristian lom, ostaci u kostima ivotinjarog, kost, drvo (movare sjeverne Europe)

pletene klopke

Skandinavija

Maglemosec. 9500 -7600 g. BP

Kongemosec. 7600 6500 g. BP

Ertebllec. 6500 5200 g. BP

Strategije preivljavanja

ekonomska baza mezolitikihpopulacija varira ovisno od okolia u kojem borave

arheoloki nalazi svjedoe o fleksibilnosti mezolitikihlovaca i sakupljaa u iskoritavanju razliitih okolia

svladavanje potekoa izazvanih kratkoronim i dugoronim oscilacijama u dostupnosti izvora prehrane

veliki kopneni sisavci

mali kopneni sisavci: zec, jazavac, vidra, kuna

ptice

veliki morski sisavci: tuljani, kitovi, delfini

slatkovodne i morske ribe

koljke: kamenice,priljepci, ogrci, dagnje

Mezolitki ( LOL) lovci i sakupljai

dobro poznavanje okolia u kojem ive, navika lovinei razliitih sezona

Strategije preivljavanja

hrana biljnog porijekla

rijetko se pronalazi Tipovi nalazita

kratkotrajni tabor, kamp; obino na strateki dobrim pozicijama (mala koncentracija litikih artefakata)

dugotrajnija, cjelogodinja naselja (Erteblle, Lepenski vir)

Sustav naseljavanja

pojedinana nalazita treba promatrati kao dio ireg sustava

najjednostavniji sustav u mezolitiku je kretanje izmeu zona na niim nadmorskim visinama i gorskih predjela

razlike u litikom skupu nalaza izmeu ova dva tipa naselja

Erteblle

sezonske baze sa specifinim strategijama preivljavanja

Aggersundlov na labude tijekom zime

VngoSo kitovi

Dyrholmjegulje (jesen, zima)

Ringklosterdivlje svinje, kune (zima)

centralna naselja su obalni shellmiddensmezolitike strategije preivljavanja ne treba promatrati i svesti iskljuivo na razinu sezonskog ciklusa

prikladnije je promatrati kao cijeli niz izbora/odluka koju donosi pojedinac ili grupa a tiu se eksploatacije odreenih izvora u odreeno doba godineodluke: izbor biotopa, izbor izvora unutar odreenog biotopa

balans izmeu uloenog, dobivenog i rizika iskoritavanja odreenih izvora

ulog: energija i vrijeme utroeno na lov ili sakupljanje

dobitak: meso, sirovinski materijal

rizik: vie uloenog od dobivenog

Groblja

kasnomezolitiki fenomen

OleneostrovskiMogilnik

Cabeoda Arruda

socijalna kompleksnost izraenija nego u prethodnom razdobljuUmjetnost

azilijenski farbani obluci (MasdAzil)

Lepenski vir

Istarska nalazita

ebrn

Pupiina pe

Klanjeva pe

Lokve

ebrn

JZ dio iarije

750 m nm

7610 8400 cal BC

iskoritavanje novih okolia

Pupiina pe

vieslojno nalazite s bogatim mezolitikim slojevima

prijelaz pleistocen /holocen 10 000270 prije sadanjosti

midden donji dio 9220 8740 BC

gornji dio 8690 8240 BC, 8200 7550 BC pokretljivost

Mytilussp.

prisutne u gornjem paleolitiku, znaajan porast u mezolitiku, a pad u neolitiku

kontakt s obalom

Vela spila

znaajna promjena u strategijama preivljavanja

promjena u litikoj industriji

apsolutni datumi: 7330 7080 g. BC

Odmut

SZ Crna Gora

vieslojno nalazite

mezolitik bronano doba

mezolitik Odmut I

Odmut Ia 8100-6700 pr. K.

Odmut Ib 6700-5200 pr. K.

Paleolitiki lovci i sakupljaiPage 1