PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRad i radni odnosi Rad je svrsishodna i cjelishodna ljudska djelatnost koja slui zadovoljenju ljudskih potreba. Rad je prije svega vezan za ljude, to je iskljuiva ljudska djelatnost i misaona radnja, drutveno je doputen i vezan je neposredno za sredstva rada. Doputenost rada ogleda se prije svega u pravnoj doputenosti, tj.regulie se zakonom. Radni odnosi su drutveni odnosi koji nastaju u toku proizvodnje izmeu poslodavca i radnika. Istorijat radnih odnosa Robovlasnitvo-nema radnih odnosa, prije svega zato to je rob orue koje govori. Feudalizam-kmet je vezan za zemlju i tu se javljaju kmetovski ili statusni odnosi.Tokom francuske buroaske revolucije otvaraju se vrata radnim odnosima, kmetovi se oslobaaju i pretvaraju u radniku klasu. Kapitalizam-ugovori se zakljuivali izmeu radnika i poslodavaca, drava se mjea u radne odnose izmeu rdanika i poslodavaca, i to je trenutak razvoja radnog prava samostalno, drava propisuje norme koje se ne mogu promijeniti.Postoje 2 vrste normi:1. promjenljive (radnik, poslodavac), 2. nepromjenljive (drava-odnose se na godinje odmore, sindikalno organizovanje, br.sati rada). Socijalizam-samoupravno sporazumjevanje. Ugovor o radu i osobine ugovora o radu Ugovor o radu je ugovor koji se sklapa izmeu poslodavca i radnika, kojim su propisane prava i obaveze obje strane. Osobine ugovora o radu su: 1. Dobrovoljnost-radni odnos je voljni odnos izmeu 2 pravna subjekta.On ne moe nastati jednostranom voljom bilo kojeg od njih.Za nastanak takvog odnosa potreban je interes i dobra volja oba subjekta:poslodavca i posloprimca, tj.radnika. Dobrovoljnost ne treba shvatiti u apsolutnom smislu, a to podrazumijeva da se ona na strani poslodavca iskazuje kao pravo na oglaavanje potrebe za novim radnikom, a na strani radnika ona se iskazuje kao pravo na mogunost izbora onog poslodavca koji radniku nudi najpovoljnije uslove rada. 2. Radni odnos je ugovoreni pravni odnos-ugovor je po svojoj prirodi pravni akt koji nastaje dobrovoljnim pristankom ugovorenih strana i traje dokpostoji volja oba pravna subjekta. im jedan subjekt odlui raskinuti ugovr, a on na to uvijek ima pravo, jer je i ugovor nastao njegovom dobrom voljom, raskida se i radni odnos. 3. Radni odnos je lini odnos radnika i poslodavca-ovo podrazumijeva da niko u ime radnika ne moe zakljuiti ugovor o radu, radnik to mora lino uraditi. Ugovorene poslove na radanom mjestu moe obavljati samo radnik lino. Bitna karakteristika radnog odnosa je da je to odnos povodom rada, zakljuen i ugovoren izmeu konkretnog radnika i konkretnog poslodavca, kao dva samostalna i individualna pravna subjekta. 4. Rok poetka rada i njegova faktika realizacija u vidu stupanja na rad-stupanje na rda predstavlja faktiku realizaciju zakljuenog ugovora i njime preuzetih obaveza. Jedna od vanih obaveza radnika je poeti s radom upravo onog dana kada je to ugovorom

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMpredvieno. Ukoliko radnik iz bilo kojih razloga ne stupi na rad ugovorom odreenog dana, u pravili se smatra da radni odnos nije ni zasnovan. 5. Ostvarenje drugih prava po osnovu radnog odnosa-zakonodavstvo mnogih savremenih drava u najveem broju sluajeva predvia da radnik u radnom odnosu mora biti socijalno osiguran. Takoe, vrijeme provedeno na radu u radnom odnosu rauna u radni sta, koji je temeljiti uslov za ostvarivanje pava penzijsko i invalidsko osiguranje 6. Subordinacija-Zasnivajui radni odnos, posloprimac podrazumijeva subordinaciju poslodavca, o znai da e tokom radnog vremena obavljati ugovorene poslove na nain kako to poslodavac zahtijeva. 7. Oneroznost i naplativost-stupajui u radni odnos i pristajui raditi po nalogu poslodavca, rdanik eli ostvariti odgovarajui prihod za sebe i svoju porodicu. Plata za za izvreni rad bitan je element radnog odnosa. Subjekti radnog odnosa U radnom odnosu se pojavljuju samo dva subjekta, ijom obostranom voljom i odlukama dolazi do zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac-pravno ili fiziko lice koje daje posao Posloprimac-fizika osoba koja ima potrebu raditi i radei pribavljati sredstva za ivot, tako to od poslodavca prima platu za izvreni rad. Osnovna klasifikacija poslodavca koja bi se mogla primjeniti na sve sisteme, je: -osobe privredne djelatnosti(preduzea, pogoni ili radne jedinice, to su u pravilu pravna lica koja zapoljavaju vei li manji broj radnika) -osobe javne djelatnosti(utanove i institucije brojnih drutvenih djelatnosti, tijela dravne uprave, politike stranke, razna udruenja i organizacije) -ostala pravna i fizika lica(nekada su to pravna lica registrovane djelatnosti, nekada fizika lica). Osnovne klasifikacije radnika: -radnik u uem smislu, kao fizika osoba koja za odgovarauu platu kod poslodavca obavlja odreene poslove -namjetenik, svaka osoba zaposlena kod privatnog poslodavca -javni slubenik, sve osobe zaposlene u organizacijama i tijelima javnih djelatnosti -rukovodilac, fizika osoba koja rukovodi procesom rada -tehniko osoblje, sve osobe koje vre, organizuju i izdaju naloge za poslove, te donose odluke, te rjeavaju tehnike stvari. Naela radnog odnosa 1.Sloboda rada-niko se ne moe prisiliti da bude u radnom odnosu, niti se poslodavcu moe izdati nalog da nekoga zaposli. Sloboda rada obuhvata prije svega slobodu svakog graanina da radi samostalno za sebe, zatim slobodu individulanog izbora, odnosno slobodu prihvaanja zvanja i zanimanja kojim e se baviti, te uzdravanje od djelatnosti kojom bi se ograniavala ili ponitavala jednaka sloboda drugih lica. Pravo rada-samostalno i slobodno obavljanje odreenih poslova.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPravo na rad-obezbjeenje stalnog zapoljavanja svakom slobodnom graaninu prema njegovim sposobnostima pod jednakim uslovima, koje on izabere i koja predstavljaju glavni izvor materijalnih sredstava. Pravo na rad daje mogunost svakom graaninu da dobije zapoljenje koje odgovara njegovim strunim i fizikim sposobnostima. Radno pravo Pojavljuje sa kao samostalna grana prava u trenutku izdavajanja iz oblasti graanskog prava. Odluujua taka izdvajanja je sutinska promjena ugovora o radu, koja se ogleda u tome da je ugovor o radu izgubio oblik i sutinu graanskog ugovora, a dobio sopstvenu formu i sadrinu. Radno pravo se moe definisati kao grana prava koja obuhvata dravne i autonomne propise, kao i propise o radnim odnosima kod poslodavca. Predmet radnog prava su radni odnosi. Nastanak i razvoj radnog prava u RS Postoje dvije faze u razvoju radnog prava u RS: 1. Period od nastanka RS (1993-2000), primjena radnih propisa iz SFRJ, Zakona o radnim odnosima 1993, Zakon o zapoljavanju iostavrivanju prava nezaposlenih lica, Zakon o zatiti na radu iz 1993. 2. Period od 2000. god, izlaskom novog Zakona o radu, pa do danas. Osnovne karakteristike su prelazak na trisnu ekonomiju, uspostavljanje trita rada kao i privatizacija preduzea. Zatim dolazi do promjene znaenja osnovnih pojmova radnog prava: -Radnik je fiziko lice zaposleno na osnovu ugovora o radu, koje obavlja odree poslove za poslodavca. -Poslodavac je pravno ili fiziko lice za koje radnik u radnom odnosu obavlja odeene poslove. Izvori radnog prava Osnovna podjela izvora je na formalne i materijalne, s tim da se radnopravo zadrava na formalnim. Formalni izvori se dijele prema porijeklu i prema donosiocu. Prema porijeklu, izvori se dijele na : UNUTRANJE 1.ustav(BiH, RS-radni odnosi, zatita na radu, zapoljavanje) 2.zakoni(zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveze radnika koje proizilaze iz pomenutih odnosa, bez obzira na status) 3.podzakonski akti(pravilnik o radu,poslodavac koji ima 15 ili vise zaposlenih) 4. ugovori(kolektivni ugovor, udruenje radnika i poslodavaca, kojim se odreuju prava na osnovu rada, obim prava, nain i postupak ostvarivanja prava) MEUNARODNE 1. konvencije i preporuke MOR-a(konvencije postaju obavezujue za lanice u trenutku ratifikacije konvencija.Preporuke ne podlijeu ratifikaciji, ali podlijeu posebnom postupku prihvatanja) 2. meunarodni ugovori(sporazum koji zakljuuje naa zemlja sa drugom dravom iz oblasti rada i radnih odnosa i u vezi sa radom, predstavljaju izvor radnog prava).

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKolektivni ugovor-u zavisnosti od broja i vrste organa koji uestvuju u stvaranju ugovora postoje: -opti kolektivni ugovor -granksi -I I Kolektivni ugovoro- blie se odreuje:prava na osnovu rada, obim prava, nain ostvarivanja prava, postupak ostavrivanja prava. Kolektivnim ugovorom se ne moe odrediti manji obim prava radnika od onih koji su propisani zakonom.Kolektivni ugovor zakljuuje udruenje radnika(Savez sindikata), i udruenje poslodavaca(npr.privredna komora). Postoje 3 uslova da bi kolektivni ugovr stupio na snagu: 1. ovlaeni subjekti da potpiu ugovor 2. da se objavi u Slubenom glasniku 3. da se upie u registar kolektivnih ugovora koji vodi ministarstvo rada RS. Radni odnosi, zasnivanje radnog odnosa Zasnivanje radnog odnosa zavisi od mnogih objektivnih i subjektivnih inilaca. Objektivni inioci su ekonomska razvijenost i potreba za odreenim tehnolokim, organizacionim i radno pravnim odnosima. Odluka poslodavca da popuni odreeno radno mjesto spada u subjektivne inioce zasnivanja radnog odnosa. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa Dijeli se na : -opte -posebne Opti uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisuju se zakonom.Prema Zakonu o radu, opti uslovi za zasnivanje radnog odnosa vae za sve radnike i poslodavce i oni su: 1. godine starost(ugovor o radu ne moe zakljuiti lice koje nije navrilo 15 godina. To lice moe zasnovati uslovno radni odnos, a ti uslovi odnose se na ocjenu zdravstvene sposobnosti, pristanak organa starateljstva, staratelja, zdravstveni pregled) 2. opta zdravstvena sposobnost, koju daje doktor medicinskih nauka Posebni uslovi vae samo za odreeno radno mjesto, poslodavca, radnika(struna sprema, poznavanje jezika, rada na raunaru). Ugovor o radu je stogo formalni akt, koji mora biti sainjen u pismenoj formi. Zasnivanje radnog odnosa stranih dravljanja i lica bez dravljanstva Svako lice koje nema dravljanstvo BIH smatra se strancem. Lice bez dravljansta je lice koje nema dravljanstvo bilo koje zemlje, tj.apartid. Pored optih uslova utvrenih zakonom, kolketivnim ugovorom i optim aktima poslodavca, stranac i lice bez dravljanstva mora da ispunjava i posbne uslove, a oni su: -da ima odobren boravak na teritoriji BIH ili RS, u skladu sa odgovarajuim zakonom -da ima vaeu radnu dozvolu Odobreno boravak znai da stranac ili apartid ima odobren stalni li privremeni boravak,od strane nadlenog organa na teritoriji BIH ili RS.

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRadnu dozvolu za zakljuivanje ugovora o radu sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapoljava izdaje filijala Zavoda za zapoljavanje RS, nadena prema sjeditu poslodavca. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole za strance ili lica bez dravljanstva, poslodavcac je duan priloiti: -dokaz o odobrenom boravku stranca na teritoriji RS, odnosno BIH, ili da posjeduje poslovnu vizu -opis rdanog mjesta na kome se zapoljava stranac ili apartid -prijava o potrebnom broju radnika. Nadlena filijala ne me izdati dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima dravljana RS koji imaju odgovarajuu spremu i koji su spremni prihvatiti posao.Radna dozvola vezana je za subjektivitet poslodavca, dakle rdana dozvola izdata jednom poslodavcu, ne moze se prenositi na drugog poslodavca. U sluajevima da se promijeni poslodavac, radna dozvola za istog radnika mora se ponovo izdavati. Vremesko vaenje radne dozvole vezano je za duinu boravka, te se ona izdaje najdue izdaje na vrijeme za koje je odobren boravak. Radna dozvola prestaje da vai: -istekom vremena na koji je izdata -prestankom vaenja odobrenja boravka na teritoriji drave -prestankom vaenja ugovora o radu -stavljanjem van snage dozvole o radu Radna dozvola prestaje donoenjem pravnosnane presude za krivina djela za koja je izreene kazna. Pravni lijekovi koje stranac moe da uloi su: - alba u roku od 8 dana od dana dostavljanja, konano rjeenje donosi Ministarstvo RS -15 dana od dana prijema, direktoru zavoda za zapoljavanje RS. Nova radna dozvola moe se izdati nakon 1 god, od dana stavljanja van snage prethodne dozvole. Vrste i trajanje ugovora o radu Ugovor o radu na odreeno vrijeme-ne moe se zakljuiti na period dui od 2 god. Sluajevi zakljuivanja ugovora na odreeno vrijeme su: -radi izvrenja posla koji traje do 6 mjeseci -radi privremenog poveanja posla -radi zamjene privremeno odsutnog radnika do 1 god -radi izvrenja bilo kojeg posla ije trajanje je odreeno prirodom posla Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe da se produi, s tim da ne moe due od 2 puta kod istog poslodavca. Ako se radnik, vie puta zapoljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme, i na taj nain ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje 3 godine, smatrae se da je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme. Ako radnik nastavi sa radom nakon isteka ugovora o radu na odreeno vrijeme, tj ugovor prelazi u ugovor na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme-formalni ugovor, sadri sledee: -naziv i sjedite poslodavca, -ime, struna sprema i prebivalite radnika, -datum stupanja radnika na rad, -radno mjesto na kome se radnik zapoljava,

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM-platu, novane naknade i druga primanja radnika, -duinu trajanja godinjeg odmora, -trajanje ugovora, -rokovi za otkazivanje, -poslovi sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje. Poslodavca ima zakonsku obavezu da zakljui sa radnikom ugovor o radu, ili da saini pismenu izjavu i dostavi je radniku, u suprotnom ini povredu prava radnika. Probni rad Probni rad je vremenski ogranien i moe da traje najfue 6 mjeseci, tj. to je rda koji se naelno zakljuuje na 3 mjeseca i moe se produiti sporazumom radnika i poslodavca za jo najdue 3 mjeseca. Ugovor o probnom radu se moe odkazati od strane poslodavca i radnika, prije isteka roka od 3 mjeseca s tim da otkazni rok mora biti najmnaje 7 dana. Lice koje se nalazi na probnom radu, nalazi se u radnom odnosu, ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa, obavezno morad da sadri nain sprovoenja i ocjenjivanja. Probni rad se ocjenjuje svaki dan, konanu ocjenu daje poslodavac. Osnovna funkcija je provjera sposobnosti radnika. Pripravniki rad Lica koja se prvi put zapoljavaju poslije zavrene srednje, vie ili visoke kole u svom strunom zvanju, a zasnivaju radni odnos u cilju sticanja osposabljavanja za samostalan rad, nazivaju se pripravnici. Po zakonu, svaki pripravnik poslije isteka pripravnikog staa, polae struni ispit. Za vrijem trajanja pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na platu i sva druga prava na osnovu radnog odnosa u skladu sa zakonom, 25% manja plata. Ako pripravnik sa uspijehom poloi struni ispit zasniva radni odnos na neodreeno vrijeme, a ako ne poloi, prestaje mu radni odnos. Volonterski rad Volonter zakljuuje ugovor o volonterskom radu koji nema pravno dejstvo kao ugovor o radu, jer volontrer u sutini ne zasniva radni odnos. Volonterski odnos moe trajati koliko traje i pripravniki rad na odreeno struno zvanje, a koje je odreeno zakonom. Volonterom se smatra lice koje je zavrilo srednju ili viu kolu, ili fakultet, koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, koje je duno poloiti struni ispit. Vrijeme provedeno na volonterskom radu, rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima. Volonteru za njegov rad ne pripadaju prava iz radnog odnosa, osim: pravo na zatitu na radum pravao na dnevni odmor u toku dva uzastopna radna dana, pravo na zdravstveno osiguranje i na penzijsko-invalidsko osiguranje. Privremeni i povremeni poslovi Povremeni poslovi mogu se definisati kao poslovi koji se obavljaju u tano odreeno vrijeme. Povremeni poslovi bi podrazumjevali obavljanje poslova u bilo kom vremesnkom periodu odreeno vrijeme. Traju najvie do 60 dna ili najvie do 150 asova u toku kalendarske godine.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrivremeni poslovi ne zavise od vremenskog perioda, traju najdue 6 sati godinje. Izmeu poslodavca i radnika za obavljanje privremenih i povremenih poslova ne potpisuje ugovor o radu. Izmeu njih se uspostavlja obligaciono pravni odnos. Ugovor o privremenim i povremenim poslovima mora sadrati sledee odredbe: posao radi ijeg se izvrenja sainjavaju ugovori, rokovi o poetku i zavretku posla, uslovi inaini izvrenja poslai visina, rok i nain isplate za izvreni posao. Upuivanje radnika na rad u stranu zemlju U sluajevima kada poslodavac obavlja dio svoje djelatnosti u stranim dravama, moe radnika uputiti radnika na rda u pomenute zemlje. Uslovi su precizirani zakonom, a to su: -poslovi koje radnik treba da obavlja u stranim dravama moraju odgovarati njegovim strunim i radnim sposobnostima. Pored osnovnog uslova, poslodavac se mora sporazumjeti sa radnikom o: -trajanju rada u stranoj zemlji,uslovima smjestaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji,valuta u kojoj e se radniku isplaivati plata i druga primanja, uslovima odlaska i povratka sa rada u stranoj zemlji. Rad kod kue Podrazumjeva ugovor o radu sa kunim pomonim osobljem o obavljanju poslova. Kod sklapanja ugovora dio plate moe se isplaivati u naturi(ishrana, krevet), a dio u novcu. Novani dio plate ne smije biti manji od 50% od ukupne zarade. Dopunsko osposobljavanje, struno obrazovanje i usavravanje radnika Poslodavac moe da uputi lice koje trai zaposlenje kao i radnika u radnom odnosu uputiti na dopunsko osposobljavanje. Potreba za dopunskim osposobljavanjem prizilazi iz injenice da lice koje trai zaposlenje ili radnik moraju ovladati rukovanjem sredstvima rada ili sredstvima za zatitu na radu, kako bi uspjeno mogli koristiti navedena sredstva. Poslodavac koji nije radniku obezbjedio struno osposobljavanje ili usavravanje u skladu sa zahtjevima procesa rada na radnom mjestu, snosi rizik odgovornosti za tetu na radu. Puno radno vrijeme Jedno od osnovnih prava radnika, iznosu 40 asova u sedmici. Radnik moe sa jednim poslodavcem da zakljui ugovor o radu sa punim radnim vremenom. Raspodjelu radnog vremena u toku sedmice duan je da vri poslodavac, ona se mora izvriti za najmanje 30 narednih dana i da se oglasi na nain koji je pristupaan svakom radniku. Poslodavac kod kojeg je rad organizovan u smjenama, zamjenu smjena vri u rokovima i na nain koji je odreen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Uobiajno je da se rad u smjenama organizuje tako da jedan radnik ne radi u nonim smjenama due od jedne sedmice u mjesecu.

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMNepuno radno vrijeme Poslodavac moe sa radnikom da zakljui ugovor sa nepunim radnim vremenom, a radi se o vremenu koje je krae od 40 asova nedeljno. Radnik sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa srazmjerno radnom vremenu. Radnik moe da zakljui ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa vie poslodavaca i da na taj nain ostvaruje puno radno vrijeme. Moe se zakljuiti da jedan radnika moe zakljuiti ugovor o radu sa punim radnim vremenom sa jednim poslodavcem i ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom sa drugim poslodavcem.Radnik ostavruje sva prava koja mu pripadaju na osnovu rada kod oba poslodavca. Skraeno radno vrijeme Javilo se kao potreba zatite zdravlja radnika koji rade na posebnim poslovima i zadacima. Radi se o poslovima na kojim ai pored primjene odgovarajuih mjera i sredstava zatite na radu, postoji poveano tetno dejstvo uslova rada na zdravlje radnika. Poslovi sa posebnim uslovima su: -sa poveanim rizikom od povreivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i osteenja zdravlja -specifini poslovi za koje se zahtjevaju posebne zdravstvene i psihofizike sposobnosti radnika -poslovi na kojima se uz potpunu primjenu propisanih mjera zatite i zatitne opreme ne moe obezbjediti efiksna zatita na radu. Skraivanje radnog vremena moe biti najvie do 10 sati sedmino, to u sutini znai skraivanje radnog vremena moe biti tako da radnik sa skraenim radnim vremenom radi najmanje 30 sati sedmino. Radnik ostvaruje svoja prava iz radnog odnosa, kao da radi na mjestu sa punim radnim vremenom, to i predstavlja razliku izmeu nepunog i skraenog radnog vremena. Noni rad Nonim radom smatra se rad izmeu 22 asa i 6 asova narednog dana. Maloljetnim radnicima zabranjen je noni rad. Izuzetno, maloljetnici se mogu izuzeti iz odredbe o zabrani nonog rada, ako su ispunjeni objektivni i subjektivni uslovi. Objektivni uslovi postoje kada se otklanjajuposledice dejstva vie sile, havarija ili zbog zatite interesa Republike. Subjektivni uslov je saglasnost nadlenog inspektora rada da maloljetnik moe raditi u nonoj smjeni. Tada se noni rad rauna od 20 asova do 6 asova narednog dana, a ako malolejetnik radi u industriji, noni rad se rauna od 19 asova do 7 asova narednog dana. Trudnim enama poev od estog mjeseca trudnoe i majkama sa djetetom do jedne godine ivota, zabranjen je noni rad, bez izuzetka. Ukoliko radnik povrijedi zakonske odredbe o radnom vremenu, ini prekraj i izrie mu se novana kazna. Radi se o sledeim povredama: due radno vrijeme od propisanog, ako ne izvri raspored radnog vremena radnika, ako odredi da radnik radi prekovremeno due od propisanog, ako odredi prekovremi rad za radnika kome je to zakonom zabranjeno, trudnoj eni ili majci koja ima dijete do jedne godine starosti.

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPreraspodjela radnog vremena Moe se izvriti ako priroda i potreba posla to zahtijeva. Radno vrijeme moe u jednom dijeli godine biti krae, a u drugom due srazmjerno potrebama radnog mjesta. Preraspodjelom radnog vremena moe se u jednom djelu godine uvesti radno vrijeme, najdue do 52 asa, a na sezonskim poslovima najdue do 60 asova sedmino. Prekovremeni rad Prekovremeni rad se moe uvesti na zahjev poslodavca kada nastupe odreene okolnosti. U sluaju neplaniranog poveanja obima posla, otklanjanje posledica vremenskih nepogoda, poara, zemljotresa i sl., radnik je duan da radi due od punog radnog vremena. Prekovremeni rad ne moe trajati due od 10 asova sedmino, s tim da radnik moe dobrovoljno ili na zahtjev poslodavca, raditi i due od 10 asova sedmino, i to u trajanju najdue za jo 10 asova sedmino. U toku jedne godine ukupno trajanje prekovremenog rada ne moe biti due od 150 asova za tu godinu. Ako potreba za prekovreminim radom traje vie od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je duan o tome obavjestiti inspektora rada. Za vrijeme prekovremenog rada radniku se poveava plata u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovora o radu. Uveanje plate ne moe biti manje od 30% u odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom radnom vremenu. Prekovremeni rad je zabranjen: -radnicima mlaim od 18 god., -trudnim enama i majkama sa djetetom do 3 god. starosti, -samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlaem od 6 god. Osim lica mlaih od 18 god., kojima je zabranjen prekovremeni rad, bez izuzetka, majke sa djecom i samohrani roditelji mogu raditi prekovremeno ako daju pismeno svoj pristanak.

ODMORI I ODSUSTVA Regulisani imperativnim normama- ne mijenjaju se ni voljom radnika ni poslodavca. Odmori: Dnevni odmor u toku radnog vremena Odmor izmedju dva radna dana Sedmicni odmor Godisnji odmor Dnevni odmor: Radnik koji radi sa punim rad. vremenom ima pravo na odmor u toku rad. vremena u trajanju od 30 min. U RS se uracunava u puno rad. vrijeme, a u Federaciji ne. Dnevni odmor se ne moze koristiti na pocetku i na kraju rad. dana. Odmor izmedju dva radna dana: U neprekidnom trajanju od najmanje 12 casova. Maloljetniku se mora obezbjediti najmanje 12 casova odmora neprekidno, bez obzira gdje je zaposlen.

1. 2. 3. 4.

1 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMSedmicni odmor: Odmor izmedju dvije radne sedmice mora trajati najmanje 24 casa. Raspored koristenja sedmicnog odmora vrsi poslodavac o cemu mora upoznati radnike. Godisnji odmor: Pravo I obaveza radnika koje se ne moze odreci, niti poslodavac moze da mu isplati novac kako ne bi isao na odmor- zakonom regulisano. Radnik ima pravo poslije 6 mjeseci neprekidnog rada na god. odmor u trajanju od 18 dana (za maloljetnika 24 dana) Radnik koji nije navrsio 6 m. neprekidnog rada im pravo na god. odmor u trajanju od jednog dana za svaki navrseni mjesec rada. Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada ima pravo na odmor od najmanje 30 radnih dana. Duzina god. odmora zavisi od: duzine neprekidog rada u toku godine, starosti radnika i posebnih uslova rada. Ovaj odmor se u pravilu koristi neprekidno, al dogovorom moze I u 2 ili vise dijelova s tim da jedan dio god. odmora mora iznositi najmanje 2 sedmice neprekidno. Neiskoristeni dio odmora radnik mora iskoristiti do kraja juna mjeseca naredne godine. Odsustva: Pravo radnika na izostajanje sa posla odredjeni broj dana u predvidjenim slucajevima u toku kalendarske godine. 1. pravo radnika na placeno odsustvo 2. pravo radnika na neplaceno odsustvo Placeno: Odredjeni zakonom, kol. ugovorom i pravilnikom o radu. Radnik odsustvuje, a placa mu se kao da je radio- 5 dana u slucaju stupanja u brak, porodjaja supruge, teze bolesti clana porodice, smrti clana porodice. Zakon predvidio da poslodavac moze odobriti da placeno odsustvo traje I duze u slucaju potrebe. Neplaceno: Poslodavac je duzan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo sa rada do 3 dana u toku kal. godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, tj. nacionalnotradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, osim ako poslodavac drugacije ne odluci. Kol. ugovorom se moze se moze predvidjeti koristenje neplacenog odsustva u slucajevima: obavljanja neodlozivih licnih i porodicnih poslova, pripremanje i polaganje ispita, posjeta clanu orodice u inostranstvu, njega tesko oboljelog clana porodice MIROVANJE PRAVA I OBAVEZA Samo radniku koji je zakljucio ugovor na neodredjeno vrijeme. Prava i obaveze miruju onda kada je radnik odsutan sa posla mimo svoje volje (sluzenje vojnog roka, obavljanje javnih funkcija..) Radnik ima pravo duznost da se vrati na rad poslije prestanka razloga koji su doveli do mirovanja prava i obaveza. Poslodavac je duzan da mu omoguci povratak na rad. mjesto. Ako se ne moze vratiti na staro rad. mjesto, onda neko drugo odgovarajuce, a ako je ovo nemoguce onda radnik ima pravo na otpremninu.

ZASTITA NA RADU Zakonom je definisamo da je zastita na radu sastavni i neodvojivi dio organizacije rada i radnog procesa, a obuhvata skup organizovanih mjera i aktivnosti usmjerenih na

1 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMstvaranje uslova neophodnih za ostvarivanje bezbjednih uslova rada. Mjere kojima se obezbjedjuje zastita na radu su: m jere kojima se obezbjedjuje sigurnost 1. mjere kojima se obezbjedjuje sigurnost 2. mjere u vezi sa uslovima rada 3. mjere u vezi sa posebnom zastitom radnika

DUZNOSTI POSLODAVCA Poslodavac je duzan da se radnik u odredjenom roku upozna sa propisima o rad. odnosima i propisima o zastiti na radu. Rok- 30 dana od dana izlaska propisa. Mora da provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje sa sredstvima rada kao i sredstvima zastite na radu. Generalno, poslodavac je duzan da obezbjedi takve uslove rada koji obezbjedjuju zastitu psihickog i fizickog zdravlja radnika kao pojedinca, tako i kilektiva kao cjeline. Poslodavac je duzan da obezbjedi: 1. stalno pracenje ispravnosti I periodicne preglede sredstava rada I opreme 2. ispitivanje fizickih, hemijskih ili bioloskih stetnosti u radnim ili pomocnim prostorijama 3. ispitivanje mikro klime u prostorijama u kojima se obavljaju tehnicko- tehnosloski procesi I gdje radnici borave Sindikat radnika kao I inspekcijski organi mogu traziti od poslodavca da preduzme odredjene mjere zastite na radu, a on mora da ih razmotri I obavjesti o preduzetim mjerama u roku od 30 dana.

MATERIJALNA ODGOVORNOST POSLODAVCA Poslodavac (preduzece) odgovara za stetu koju poslodavac ili organizacija ucine radniku. Kad se govori o steti, najcesce se misli na stetu koju radnik pretrpi u slucaju povrede na radu- onda je poslodavac duzan da nadoknadi stetu zaposlenom u puno iznosu, osim ako radnik nije doprinjeo nastanku stete. Tri vrste odgovornosti poslodavca: mat. odg. prema radniku koji je pretrpio stetu na radu ili u vezi sa radom, m. odg. prema radniku kome je neki drugi radnik tog poslodavca pricinio stetu namjerno ili iz krajnje nepaznje i m. odg. poslodavca prema trecem licu kome je njegov radnik pricinio stetu. Ako radnik pretrpi stetu, moze traziti naknadu od poslodavca, a on se moze osloboditi subj. odgovornosti ako dokaze da nije kriv. Ko se radnik povrijedi zbog opasne stvari ili djelatnosti, tu posl. odogovara bez obzira na krivicu, izuzeci: 1. ako dokaze da je steta nastala od uzroka koji se nalazi van stvari 2. ako je radnik djelimicno ucestvovao u prouzrokovanju stete 3. ako dokaze da je steta nastala iskljucivom radnjom radnika ili nekog treceg lica

1 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4. ako je trece lice ucestvovala u djelimicnom prouzrokovanju stete

PREKRSAJNA ODGOVORNOST Predvidjena za poslodavca bez obzira da li ima status pravnog lica. Pored poslodavca odgovorna I ovlascena lica u pravnom licu i radnik sa posebnom odgovornoscu. Novcanom kaznom za prekrsaj kaznice se poslodavac ako njegovom krivicom dodje do nesrece na poslu zbog neispravnosti objekata, masina i drugih uredjaja ili zbog neovlascenog i nestrucnog rukovanja tim sredstvima. Prekrsaji za koje odg. poslodavac: 1. ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i lica koja traze zaposlenje 2. ako onemoguci ili ometa organizovanje sindikata 3. ako ne objavi pravilnik o radu u odgovarajucem periodu Jako bitan prekrsaj je i neprijavljivanje radnika i nezakljucivanje ugovora o radu- ako inspector utvrdi da radnici nisu prijavljeni moze da zabrani rad do okoncanja postupka.

KRIVICNA ODGOVORNOST Najznacajnija: Krivicna djela protiv prava iz radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Povreda osnovnih prava radnika- moze ga pociniti poslodavac ili ovlasceno lice u pravnom licu. Radi se o svjesnom ne pridrzavanju zakonskih odredbi i drugih propisa ili odredbi kolektivnog ugovora koje se odnose na ogranicenje prava radnika koja mu pripadaju. Povreda prava pri zaposljavanju i za vrijeme nezaposlenosti: kada se licu ogranici ili uskrati pravo na slobodu zaposljavanja pod jednakim uslovima koji su predvidjeni zakonom ili drugim propisima. Povreda prava iz soc. osiguranja i zloupotreba prava iz soc. osiguranja predstavljaju krivicna djela koja su vezana za krsenje ili zloupotrebu zakonskih propisa iz oblasti soc. osiguranja. Nepreduzimanje mjera zastite na radu: Djelo postoji ako lice svjesno postupa i ne preduzima zakonske i druge propise koji se odnose na zastitu na radu i time dovode u opasnost zivot i zdravlje ljudi.

PRAVA I DUZNOSTI RADNIKA Prava radnika Pravo za zastitu imaju: 1. radnici u preduzecu 2. ucenici I studenti na prakticnoj nastavi I strucnoj praksi 3. lica koja se nalaze na strucnom osposobljavanju, prekvalifikaciji I dokvalifikaciji

1 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4. lica na prof. rehabilitaciji 5. ucesnici dobrovoljnih I javnih radova 6. lica koja se nalaze na izdrzavanju kazne zatvora U slucaju da radniku prijeti opasnost po zivot I zdravlje zbog neispravnosti na objektima ili sredstvima rada moze oodbiti zadatak, moze odbiti zadatak I u slucaju da ovlascena lica nmisu preduzela odgovarajuce mjere zastite I onda radnik ima pravo na punu naknadu plate bez obzira sto nije radio. Radnik je duzan da obavjesti poslodavca postojanju ovih uslova, a po potrebi I inspekcijski organ zaduzen za poslove rada. Duznosti radnika Radnik je duzan: 1. da se pridrzava utvrdjenih mjera zastite na radu 2. da namjenski koristi sredstva rada, zastitnu opremu I sredstva licne zastite 3. da odmah prijavi nedostatke, varove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti bezbjednost na radu

Ukoliko postupi suprotno odgovara za povredu radnih obaveza koja odgovara materijalnu i disciplinsku odogovornost.

ZASTITA PRAVA RADNIKA Osnovni metodi i sredstva za zastitu osnovnih prava radnika 1. Zahtjev za ostvarivanje I zastitu prava: moze se podnijeti u subjektivnom roku- 30 dana od dana saznanja za povredu iobjektivnom roku- 3 mjeseca od dana kada je ucinjena povreda. Podnosi se u pismenoj ili usmenoj formi. Poslodavac mora o zahtjevu da odluci u roku od 30 dana, ukoliko ne odgovori smatra se da je zahtjev prihvacen. 2. Tuzba za pokretanje spora: Tuzba se podnosi u roku od jedne godine od saznanja za povredu (relativni rok zastare) ili najdalje u roku od 3 godine od dana ucinjene povrede (apsolutni rok zastare) Postoji I paricioni rok, rok za dobrovoljno ispunjenje cinidbe, koji iznosi 15 dana. Po pravilima o mjesnoj nadleznosti sudova u radnim sporovima nadlezan je sud prema boravistu ili prebivalistu tuzenog. Izborna nadleznost: moze da bude nadlezan sud gdje se obavlja rad ili se obavljao, kao I sud na cijem podrucju je zasnovan rani odnos. Postupak u vezi sa radnim sporovima je hitne prirode. 3. Kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu moze se predvidjeti postupak sporazumnog rjesavanja spornih pitanja izmedju radnika I poslodavca. Zakon o mirnom rjesavanju rad. sporova je regulisao uslove postupka I nacin sprovodjenja: postupak mirenja I arbitrazni postupak. Postupak mirenja vodi miritelj, pokrece se podnosenjem prijedloga agenciji za mirno rjesavanje sporova. Mora biti u pismenoj formi uz sve podatke I dokumentaciju. Ako se pokrene postupak, agencija daje sve miritelju koji u roku od 3 dana mora zakazati

1 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMraspravu. Ako se postupak ne okonca u roku od 15 dana miritelj ce obavjestiti agenciju. Arbitrazni postupak vode tri arbitra, jednog bira jedna stranka, drugog druga, a trece director agencije. Kad se zavrsi spor arbitraza prestaje postojati. Odluka arbitraze je obavezujuca, ovaj postupak se mora zavrsiti u roku od 60 dana od dana pokretanja postupka. Predsjedavajuci mora imati zavrsen pravni fakultet. Miritelji I arbitri moraju biti objektivni u svom radu I dobijaju naknadu. 4. Arbitraza- ad hoc I stalne arbitraze 5. Zahtjev za zastitu prava koji se podnosi inspektoru ( subj. rok 3 mjeseca, obj. rok 6 mjeseci)

POSEBNE MJERE ZASTITE

1. Zastita maloljetnih lica: cilj ove zastite je da se zastiti psihofizicki integritet maloljetnog lica. Lica mladja od 18 g. ne mogu biti rasporedjeni za obavljanje izuzetni teskih fizickih poslova, na rad pod zemljom ili pod vodom. Ne mogu se rasporedjeviti na bilo koji posao koji bi pretstavljao opravdan rizik po zdravlje, zivot ili psihofizicki razvoj maloljetnika. 2. Zastita bolesnih i invalidnih lica: odnosi se na zastitu njihovih prava koja bi se uslovno mogla podijeliti na: zabranu otkaza ugovora o radu, prednost kod ostvarivanja prava na strucno osposobljavanje, obaveza rasporedjivanja na drugi posao. Radnik je duzan obavjestiti poslodavca da je privremeno nesposoban za rad. Radnik koji je povrijedjen na poslu ili je obolio od prof. bolesti, poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira da li je zakljucen ugovor o radu na odredjeno ili neodredjeno vrijeme. Ako je zakljucen ugovor na odredjeno vrijem, period zdravstvene sprecenosti za rad ne uracunava se u vrijeme trajanja ugovora. Radnik ima pravo da se vrati na poslove koje je radio prije zdrav. sprecenosti za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim strucnim I radnim sposobnostima. Ako poslodavac nema mogucnosti da radnika rasporedi na drugi odgovarajuci posao, radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom I invalidskom osiguranju. 3. Zastita zene i materinstva: Obuhvata zabrana rada zenama na posebno stetnim I opasnim poslovima, zbrana raskida ugovora o radu za vrijeme trudnoce I porodiljskog odsustva, pravo rasporeda na drugo radon mjesto, pravo na porodiljsko odsustvo. Za vrijeme trudnoce, porodjaja I njege djeteta zena ima pravo nap or. odsustvo u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu zahtjeva zene I preporuke ovlascenog doktora medicine zena moze otpoceti sa koristenjem odsustva 28 dana od dana porodjaja. Na sopstveni zahtjev moze otpoceti sa radom I prije isteka porodiljskog osustva, ali ne prije nego sto protekne 60 dana od dana porodjaja. Pravo na porodilsko odsustvo ima I otac djeteta u slucaju da majka umre, napusti dijete, I iz drugih opravdanih razloga nije u mogucnosti da se brine o djetetu. STRAJK

1 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMOrganizovani prekid rada koji se sprovodi u cilju prinudnog ostvarivanja ekonomskih I socijalnih prava radnika. To je ustavno- neotudjivo pravo radnika. Regulisano Zakonom o strajku RS iz 1998. Uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se strajk organizovao: Odluka o stupanju strajka koju donosi organ koji je odredjen statutom ili 2/3 zaposlenih ako se strajk orgaizuje kod poslodavca. Mora sadrzati zahtjeve, poslodavca na kojeg se odnosi, mjesto okupljanja, dan pocetka strajka, podatke o sastavu strajkackog odbora Vrste strajka: organizovan kod poslodavca (ili u cijelom preduzecu ili djelatnosti) strajk na nivou odredjene grane ili djelatnosti I generalni strajk na nivou drzave ili entiteta. Prema intenzitetu: strajk upozorenja (1 cas) I generalni strajk. Najava strajka, dostavljanjem odluke poslodavcu ili organu poslodavca, ako je strajk na nivou odredjene grane odluka se dostavlja vladi I vecinskom udruzenju poslodavaca, a ako se radi o generalnom strajku onda vladi RS I privrednoj komori RS. Rokovi za najavu strajka: strajk upozorenja 24 casa prije otpocinjanja strajka, za ostale 5 dana. Kada se dostavi najava, poslodavac treba u roku od 24 casa da se obrati strajkackom odboru. Strajkacki odbor I radnici koji ucestvuju u strajku ne mozgu sprecavati druge radnike koji nisu u strajku da obavljaju svoje radne zadatke. Oni strajk treba da organizuju na naci koji ne ugrozava bezbjednost lica ili imovine. Obaveze poslodavca: ne smije onemoguciti organizovanje zakonskog strajka, ne moze dati otkaz ili radniku uskratiti neka prava zato sto je ucestvovao u zak. strajku. Radnik koji je bio odsutan sa svog rad. mjesta zbog organizovanja ili ucesca u strajku ima sva prava iz radnog odnosa osim naknade plate- ne pripada mu zarada. Djelatnosti od posebnog javnog I drustvenog interesa: elektroprivreda, vodoprivreda, saobracaj. Proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda, zdravstvena zastita, socijalna zastita I djecja zastita, osnovno obrazovanje Minimum procesa rada se mora obezbjediti za vrijeme strajka u djelatnostima u kojima bi prekid rada zbog prirode posla mogao prouzrokovati opasnost po zivot I zdravlje ljudi. Duzi rok najave: 3 dana prije pocetka strajka, odluka se dostavlja nadleznom organu I nadleznom tuzilastvu. Strajk prestaje: odlukom strajkackog odbora ili sporazumnim rjesenjem.

PLATE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA Plata- odredjeni novcani iznos koji radnik ostvari za izvrseni rad kod poslodavca. To je pravo radnika koje proizilazi iz ugovora o radu, kao I obaveza poslodavca po istom osnovu. Elementi koji najcesce odredjuju visinu plate su: slozenost poslova I zadataka, radni ucinak, odgovornosti u radu, kvalitet rada I godine rada. Poslodavac ne moze isplatiti manju platu od one koja je utvrdjena u skladu sa kol. ugovorom, pravilnikom o radu I ugovorom o radu. Period za isplatu plata ne moze biti duzi od 30 dana. Radnik ima pravo na uvecanje plate po osnovu otezanih uslova rada, radnog staza, prekovremenog rada, rada nocu, praznikom Visina plate ne moze zavisiti od pola radnika.

1 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPlata obuhvata osnovnu platu I sva dodatna davanja bilo koje vrste, u novcu ili nature, na osnovu ug. o radu, kol. ugovora, pravilnika o radu I drugim aktima, isplacuje poslodavac za obavljeni rad radniku. Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa posla u slucajevima predvidjenim zakonom, kol. ugovorom, pravilnikom o radu I ug. o radu. Poslodavac ne moze bez pristanka radnika ili pravosnazne sud. odluke, svoje ili tudje potrazivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade plate. Na osnovu prav. sud. odluke poslodavac moze od plate radnika odbiti najvise 50% na ime obaveze zakonskog izdrzavanja, a za ostale obaveze radnika najvise do 1/3 plate. Osnovna plata se uvecava kada radnik pored osnovnog posla koji obavlja prema ug. o radu radi I na opasnim I po zdravlje stetnim poslovima ili obavlja rad u vecem obimu od zakonski propisanog.

ODGOVORNOST RADNIKA U RADNOM ODNOSU Radnik je duzan da se pridrzava obaveza propisanih zakonom, kol. ugovorom, pravilnikom o radu, ug. o radu I da svoje rad. obaveze izvrsava na nacin koji nece onemgucavati ili ometati druge radnike u izvrsavanju njihovih obaveza. Za povredu rad. obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je pricinjena steta poslodavcu ili trecem licu ili je ucinjeno kriv. djelo ili prekrsaj, radnik je odg. materijalno odnosno krivicno I prekrsajno.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST RADNIKA

Disciplinska odgovornost radinka vezana je za lakes I teze povrede radnih obaveza. Povreda radnih obaveza iz ugovora o radu smatra se neizvrsavanje ili namjerno, neblagovremeno I nesavjesno izvrasavanje radnih obaveza od strane radinka. Laksa povreda radne obaveze su popusti koje radnok ucini u radu ili vezi sa radom. Teze povrede radnnih obaveza s prepisuje zakonom. Tezom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponasanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se nanosi ozbiljna steta interesa poslodavca, kao I ponasanje radnika iz koga se osnovano moze zakljiciti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio moguc. odbijanje radnika da zavrsava svoje radne obaveze odredjene ugovorom o radu, kradja, namjerno unistenje, ostecenja ili nezakonito raspolaganje srestvima poslodavca, zloupotreba polozaja odavanje poslovne ili sluzbene tajne, namjerno onemogucavanje ili ometanje drugih radnika da izvrsavaju svoje radne obaveze,

1 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMnasilnicko ponasanje prema poslodavcu, drugim radnicima I trecim licima za vrijeme rada, koriscenje alkoholnih pica ili droga za vrijeme radnog vremena, neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini, svako drugo ponasanje radnika kojim se nanosi steta intersima poslodavca. Ako radnik ucini popust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra tezom povredom radnih obaveza poslodavac ce ga pismeno upozoriti na takvo ponasanje, pa ukoliko radnik , I pored tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, takvo ponasanje ce se smatrati tezom povredom radnih obaveza zbog kojeg poslodavac moze otkazati ugovor o radu O otkazivanj ugovora o radu zbog teze povreda rednih obaveza odlucuje poslovni organ poslodavaca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. Laksa povreda radne discipline moze se definisati kao svaka druga povreda radne obaveze nije zakonom navedena kao teza povreda radne obaveze. To su najcesce: 1. kasnjenje na posao I odlazak sa posla prije isteka radnog vremena, 2. izazivanje svadja na poslu, 3. nekorektan odnos prema drugim radnicima ili strankama, 4. opijanje na poslu, 5. nemaran odnos prema poslu, 6. ponasanje koje steti ugledu I materijalnim interesima poslodavca. MJERE ZA POVREDU RADNIH OBAVEZA

Mjere za povredu radne obaveze su: prestanak radnog odnosa, novcana kazna u visini od 30% odo neto plate radnika u trajanju od tri mjeseca. Poslodavac moze mjeru prestanka radnog odnosa zamjeniti novcanom kaznom, pod uslovom da nisu nastupile znatno teze posledice za poslodavca, da je stepen odgovornosti radnika nesavjestan nehet I ako su utvrdjene olaksavajuce okolnosti radnika, o cemu donosi posebnu odluku na zahtjev radnika I disciplinske komisije. POSTUPAK ZA UTVRDJIVANJE POVREDE RADNE OBAVEZE

Postupak za utvrdjivanje povrede radne obaveze utvrdjuje se kolektivnim ugovorom I pravilnikom o radu. Zakonom je predvidjeno da za teze povrede radne obaveze u slucajevima otkaza ugovora o radu, pdlucuje poslovodni organ poslodavac (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno. Odredjuju se organi za vodjenje postupka u slucajevima povrede radne obaveze. Obicno se odredjuje disciplinska komisija koja broji neparan broj clanova ( tri ili pet). Rad

1 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMkomisije propisuje se posebnim pravilnikom koje donosi poslodavac. Po zavrsetku postupka komisija predlaze poslodavcu mjeru koju treba izreci radniku. Poslodavac je obavezan da omoguci pravicnu odbranu radnika. Izuzetak postoji kada poslodavac pismeno upozorava radnika na povredu radne obaveze. Radniku se treba obezbjediti saslusanje I izjasnjavanje na okolnosti. Odluku o pismenom uozorenju ili otkazu ugovora poslodavac moze donijeti samostalno. Data je mogucnost samovoljnog I zlonamjernog postupanja poslodavca. U institucijama BiH poslodavac je obavezan da omoguci zaposleniku da iznese svoju odbranu ako otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlesnika. Pokretanje, vodjenje postupka I primjena mjera zbog povrede radne obaveze vezane su za odredjenji rok. U slicajevima da se ne preduzmu odgovarajuce radnje u odgovarajucem vremenskom intervalu postoji mogucnost zastarjevanja. Rok zastare tece od trenutka saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze od strane poslodavca (subjektivan rok). Poslodavac moze dati otkaz ugovora o radu u roku od 30 dana od dana saznanja za ucinjenu povredu radne obaveze. Radnik kome je prestao radni odnos na osnovu otkaza ugovora o radu moze zatitu svojih prava ostvariti kod nadleznog suda, u postupku radnog spora. Poslodavac je duzan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora.

POVREDA SLUZBENE DUZNOSTI

U instituciji BiH zaposlenik odgovara za povredu sluzbene duznosti. Odgovornost se zasniva na krivici. Ako radnik jednom radnjom ostvari povredu radne duznosti, a istovremeno ostvari bice krivicnog djela, odnosno prekrsaja, odgovornost nije kumulativna. Jedna odgovornost ne iskljucuje drugu. Povreda sluzbene duznosti moze biti laksa I teza. Teze povrede radne duznosti propisane s Zakonom, dok se lakes povrede utvrdjuju Pravilnikom o radu. Teze povrede vradne duznosti su: - vrsenje radnji koje prestavljaju krivicno djelo protiv sluzbene duznosti, ili drugo krivicno djelo kojim se nanosi steta ugledu poslodavcu. - Vrsene radnji koje prestavljaju, a kojima se nanosi steta ugledu poslodavca, a koji ga cine nepodobnim za rad kod poslodavca. - Neizvrsenje ili nesvjesno I nemarno vrsenje radnih zadataka. - Bavljenjem aktivnostima koji su u suprotnosti sa interesima poslodavca. - Prouzrokovanje poslodavcu vece materijalne stete na imovini narmjerno ili iz krajnje nepaznje. - Zloupotreba ili prekoracenje sluzbenih ovlastenja. - Odavanja sluzbene ili poslovne tajne. - Krsenje pravila radne discipline. - Neblagovremeno I neuredno izvrsavanje poverljivih poslova. - Izostanak s posla u trajanju vise od dva radna dana u jednom mjesecu.

1 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

DISCIPLINSKI POSTUPAK

Disciplinsku prijavu moze podnijeti svaki zaposlenik ako smatra da je ucinjena povreda radne duznosti. Prijava mora sadrzavati osnovne elemente, kao sto su potpis podnosioca, obrazlozenje I eventualni dokazi ako postoje. Kada primi prijavu, poslodavac odlucuje da li ima opravdanih razloga za pokretanje disciplinskog postupka. Za laksu povredu sluzbene duznosti rok za pokretanje disciplinskog postupka iznosi sest mjeseci, a za tezu povredu dvanaest mjeseci od dana ucinjene povrede ili dana saznanja za istu. Postupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. Po zavrsetku disciplinskog postupka, komisija izrice disciplinske mjere koje su obavezne za poslodavca. Za vrijeme vodjenja disciplinskog postupka zaposlenik ima pravo da: 1. bude blagovremeno obavjesten o navodima, o povredi sluzbene duznosti 2. bude blagovremeno obavjesten o dokazima

3. 4. 5. 6. 7. 8.

podnese pismeni ili usmeni prigovor koji se mora evidentirati bude saslusan u razumnom roku ostvari pravo od samoinkriminisanja se pijavljuje a svakom rocistu uzme advokata ulozi zalbu na odluku prvostepene disciplinske komisije Rad komisije je javan. Javnost se moze iskljuciti samo u posebnim slucajevima kao sto su: zastita morala, javnog reda ili nacijonalne sigurnosti zastita interesa maloljetnika I u cilju zastite intimnosti stranaka u postupku Protiv odluke prvostepene komisije, zaposlenik I poslodavac imaju pravo zalbe drugostepenoj disciplinskoj komisiji. Rok za podnosenje zalbe je osam dana od dana prijema prvostepeng rijesenja.

DISCIPLINSKE MJERE

2 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Disciplinske mjere koje se mogu izreci za povredu radnih obaveza su: 1. pismena opomena 2. pismeni ukor 3. suspenzija sa radnog mjesta I neisplacivanje plate u vremenu od dva dana do trideset dana 4. rasporedjivanje na nize radon mjesto I 5. prestanak radnog odnosa Pismena opomena I pismeni ukor moze se izreci za laksu povredu radnih duznosti. Ostale mjere se izricu za teze povrede radnih duznosti.

UDALJENJE SA RADA

Poslodavac moze privremen udaljiti radnika sa rada pod odredjenim uslovima koji su propisani zakonom. Ako je radnik zatecen u vrsenju radnji za koje se osnovano sumnja da prestavljaju krivicno djelo ili da ugrozavaju imovinu vece vrijednosti, poslodavac ga moze udaljiti s rada I pre otkazivanja ugovora o radu. Ako protiv radnika nije pokrenut krivicni postupak, udaljenje radnika sa rada moze trajati najduze do tri mjeseca, u kome je roku poslodavac duzan da odluci o odgovornosti radnika ili dag a oslobodi od ogovornosti. Za vrijeme udaljenja sa rada, radnik ima pravo na naoknadu plate u visini od 50% prosjecne plate koju je ostvario u poslednjih sest mjeseci.

MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepaznje pricini materijalnu stetu poslodavcu, duzan je da tu stetu naknadi.

Materijalna odgovornost u random odnosu pojavljuje se u tri oblika: odgovornost radnika za statu ucinjenu poslodavcu, odgovornost radnika I poslodavca za stetu ucinjenu trecem licu I

2 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM odgovornost poslodavca za stetu pricinjenu radniku Radnik odgovara za stetu samo ako je ucinjena namjerno ili iz krajnje nepaznje. Za odgovornost radnika mora e dokazati I njegov stepen krivice za ucinjenu materijalnu stetu. Dokazivanje stepena krivice ranika, duznost je poslodavca. Ako stetu prouzrokuje vise radnika svaki od njih odgovara za dio stete koji je prouzrokovao, a ako se ne moze utvrditi dio stete koju jue prouzrokovao svaki pojedini radnik, smatra se das u svi podjednako odgovorni I stetu naknadjuju u jednakim djelovima. Za stetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom pricini trecem licu, radnik I poslodavac odogvaraju solidarno. Poslodavac koji je nadoknadiocjelokupan iznos stete trecem licu ima pravo regresa. Radnik ima pravo na naknadu stete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa radom, osim ako je steta nastala zbog njegove nepaznje ili krivice.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

8. 9.

Slucajevi prestanka ugovora o radu navedeni su u zakonu. U zakonu o radu navedeno je da ugovor o radu prestaje da vazi u sledecim slucajevima: smrcu radnika sporazumom poslodavca I radnika otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza, ili 65 godina zivota I najmanje 20 godina staza osiguranja, ako se poslodavac I radnik drugacije ne sporazumiju sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznog rijesenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika istekom roka vazenja ugovora o radu na neodredjeno vrijeme ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duzem od tri mjeseca- sa danom pocetka izvrsenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada na osnovu odluke nadleznog suda koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika- sa danom utvrdjenim sudskom odlukom sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu, izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca U institucijama BiH ugovor o radu prestaje: 1. pismenim sporazumom radnika i poslodavca 2. kad radnik navrsi 40 godina penzijskog staza, ili 65 godina zivota i najmanje 20 godina staza osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugacije ne sporazumeju

2 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. danom dostavljanja poslodavcu pravosnaznoog rijesenja suda o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika 4. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 5. odlukom suda BiH koji ima za posledicu prestanak radnog odnosa, 6. konacnom odlukom disciplinske komisije kojim je izrecene mjera prestanka radnog odnosa 7. sporazumom poslodavca i radnika 8. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika 9. istekom roka vazenja ugovora radu na odredjeno vrijeme

10. ako radnik bude osudjen na bezuslovnu kaaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zastitnu mjeru u trajanju duze od tri mjeseca- sa danom pocetka izvrsenja kazne, odnosno mjere, ako zbog izvrsenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada 11. ako zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, 12. sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom pocetka primjene privremene mjere zbrane rada poslodavcu izrecene od strane nadleznog suda na period duzi od tri mjeseca 13. otkazom ugovora o radu od strane poslodavca 14. u slucaju viska radne snage 15. u slucaju neopravdanog izostanka duzeg od pet dana 16. ako zaposlenik ne polozi strucni ispit u utvrdjenom roku I 17. ako se utvrdi da je zaposlenik prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio krivotvorene dokumente

Prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka sa posla

Neopravdani izostanak s posla prestavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa protiv volje zaposlenog. Zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona, vec je potrebno da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa, tj. odluku o otkazu ugovora o radu. To znaci da o ovom osnovu zaposlenom moze, ali i ne mora uvijek da prestane radni odnos, vec to zavisi od volje poslodavca da li ce donijeti odluku o prestanku radnog odnosa, bez obzira na to sto su ispujeni zakonski uslovi za prestanak radnog odnosa.

2 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUslovi za prestanak radnog odnosa Da bi zaposlenom po ovom zakonskom osnovu prestao radni odnos potrebno je da bude ispunjeno nekoliko uslova, i to: prvo, da se radi o nepravednom izostanku sa posla; drugo, da je zaposleni neopravdano izostao sa posla pet radnih dana uzastopno trece, da poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa, tj. odluku o otkazu ugovora o radu. Slucajevi neopravdanog izostanka sa posla

Kada ce to biti slucaj mora se utvrditi posebno za svaki konkretni slucaj izostanka sa posla. Razlog za prestanak radnog odnosa postoji samo ako je neopravdano odsustvovanje s posla trajalo onoliko radnih dana koliko je to zakonom utvrdjeno kao uslv za prestanak radnog odnosa. Potrebno je da zaposleni izostane sa posla onda kada je trebalo da radi, i da je zaposleni svjestan toga da je njegovo izostajanje sa posla protivno propisima i njegovim radnim obavezama. Dakle, izostajanje s posla moze biti neopravdano i samim tim osnov za prestanak radnog odnosa samo ako je zaposleni bio u obevezi da radi. Ako takva obaveza nije postojala, ne moze biti ni razloga za prestanak radnog odnosa. Zato se u zakonu i govori o izostanku s posla u radnim danima koji se ne moraju poklapati sa kalendarskim radnim danima. Prema odredbama zakona o radu, radniku prestaje radni odnos bez njegove saglasnosti ako neopravdano izostane sa posla odredjeni broj uzastopnih radnih dana. Osnov obrazuje samo radni dani u kontinuitetu. Neradni, odnosno kalendanski dani se ne racunaju. Pored toga, da bi se izostajanje s posla moglo smtrati neopravdanim, ono mora da bude tako da izrazava svijest i volju zaposlenog da vise ne radi. Pod neopravdanim izostajanjem s posla, u smislu Zakona o radnim odnosima, podrazumjeva se odsustvovanje s posla protivno propisima o radnim duznostima, uz svijest o nedopustivosti takvog ponasanja. - izostanak sa posla zbog bolesti Praksa pokazuje da je najcesci razlog izostanka sa posla to sto je zaposleni bio priremeno sprecen da radi zbog bolesti. Da zbog bolesti nije mogao doci na posao zaposleni dokazuje odgovarajucom ispravom izdatom od strane ovlascenog ljekara kod koga se lijecio. Medjutim, opravdanost izostanka sa posla ne ocjenjuje se samo prema formalnim, vec stvarnim razlozima, sto znaci da izostanak s posla ne mora uvijek da bude opravdan iako

2 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMzaposleni ima urednu ispravu da je bio na bolovanju. Poslodavac moze uvijek provjeriti njenu vjerodoslovnost. Ako se utvrdi da zaposleni nije bio stvarno bolestan ili ne u mjeri da nije mogao doci na posao, izostanak sa posla nece biti opravdan bez obzira na to sto zaposleni posjeduje ispravu da je bio na bolovanju, i obrnuto odsustvo isprave o bolavanju ne mora, samo po sebi, znaciti da ne postoji opravdan razolog izostajanja s posla zbog bolesti. Ako je zaposleni stvarno bio bolestan i ko su zbog toga postojali razlozi za otvaranje bolovanja, izostajanje s posla bice opravdano bez obzira na to sto bolovanje nije otvoreno i sto zaposleni ne posjeduje ispravu o bolovanju. Bolest zaposlenog sprecava donosenje odluke prestanku radnog odnosa zbog neopravdanog izostajanja s posla, cak i kad ne postoji isprava o bolovanju. Medjutim s druge strane, isprava o bolovanju ne mora biti apsolutan dokaz o opravdanosti izostanka sa posla ni kad je izdata od nadleznog ljekara. Bitno je da li je stvarno, a ne formalno postojao opravdan razlog. Izostanak s posla opravdan ako je zaposleni bio blestan bez obzira na to sto je javio drugom, a ne izabranom ljekaru, odnosno sto je isprava o bolovanju nije izdata od strane ljekara kod koga zaposleni treba da se lijeci u smislu propisa o zdravstveno osiguranju.

- izostanak sa posla zbog stavljanja u pritvor -

Stavljanje zaposlenog u pritvor ne moze se tretirati kao neopravdano izostajanje s posla, pa time ne moze biti ni razlog za prestanak radnog odnosa. Zaposlenik koji je stavljen u pritvor udaljuje se sa rada, za sve vrijeme dok se nalazi u pritvoru. Desava se da zaposlenom koji je stavljen u pritvor prestaje radni odnos zbog neopravdanog izostajanja sa posla. To se desava u onim slucajevima kada poslodavac ne bude blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi u pritvor, pa po proteku pet radnih dana poslodavac donese odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenom, a da prije toga ne utvrdi razlog zbog kojeg zaposleni nije dosao na posao. U vezi sa tim sudovi su zauzeli stav da se pritvor mora tretirati kao visa sila i da je obaveza drzavnog organa koji je odredio pritvor, a ne zaposlenog, da o tome obavjesti poslodavca. Odredjivanje pritvora je akt drzavnog organa na koji stranka u ovom postupku nisu mogle uticati, zbog cega ima karakter vise sile, otuda se ne moze uzeti da je izostajanje sa posla usljed ovog razloga neopravdano i da predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa. Za vrijeme pritvora zaposlenik se nalazi pod obaveznom suspenzijom.

- izostanak sa posla zbog odlaska na vojnu sluzbu -

2 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odlazak zaposlenog na vojnu sluzbu prestavlja opravdan razlog nedolaska na posao. Sudovi su zauzeli stav da vojna sluzba, kao i pritvor, opravdava izostanak sa posla i kad poslodavac u momentu odlucivanja o prestanku radnog odnosa nije znao da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. Poslodavac je duzan da uvijek utvrdi stvarne razloge zbog kojih zaposleni nije dosao na posao, pa to sto od strane zaposlenog ili nadleznog drzavnog organa nije bio blagovremeno obavjesten da se zaposleni nalazi na vojnoj sluzbi. Odluci o prestanku radnog odnosa predhodi ispitivanje da li je izostajanje radnika s posla bilo opravdano ili ne.

- izostajanje sa posla zbog ucesca u strajku -

Pravo na strajk je ustavno pravo svakog zaposlenog. To pravo zagarantovano je ustavom i zakonom. Nacin ostvarivanja prava na strajk uredjen je zakonom. To znaci da se strajk mora organizovati i sprovesti onako kako je to odredjeno zakonom. Samo strajk koji je organizovan u skladu sa zakonom je legitiman i uziva pravnu zastitu. Ucesce u tako organizovanom strajku predstavlja opravdan razlog izostanka s posla, pa ono ne moze biti osnov za prestanak radnog odnosa. Medjutim, strajk koji nije organizovan u skladu sa zakonom, ne moze se smatrati strajkom, vec drugom vrstom obustave rada koja ne uziva pravnu zastitu. Ucesce u takvoj obustavi rada ne predastavlja opravdan razlog izostanka sa posla, pa moze biti razlog za prestanak radnog odnosa ako zaposleni izostane s posla potreban broj radnih dana ili, osnov za izricanje disciplinske mjere zbog povrede radne duznosti. - izostanak s posla kad zaposleni dodje na posao, a odbije da radi U praksi se desavaju o takve situacije da zaposleni dodje na posao, a ne radi, odbija da izvrsava svoju radnu obavezu. U vezi sa tim postavlja se pitanje da li takvo ponasanje zaposlenog moze smatrati neopravdanim izostankom sa posla. U teoriji postoji misljenje da izostanak s posla postoji. Fizicko prisustvo zaposlenog na random mjestu ne sprjecava nastupanje osnova za pprestanak radnog odnosa zbog neopravdanog odsustva s posla. Takvo misljenje nema osnova u zakonu, pa se ne moze prihvatiti. Zakon govori o neopravdanom izostanku s posla, kao razlog za prestanak radnog odnosa, a ne o odbijanju zaposlenog da radi i da izvrsava svoje radne obaveze. Izostanak s posla i odbijanje zaposlenog da radi kad je on prisutana poslu,dvije su razlicite stvari koje se ne mogu poistovjecivati.. odbijanje zaposlenog da radi moze biti razlog da se protiv njega pokrene disciplinski postupak zbog neizvrsavanja radnih obaveza ili, pak, razlog za

2 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMprestanak radnog odnosa po nekom drugom osnovu, a ne osnov za prestanak radnog odnosa zbog neopravdanog izostanka s posla.

- izostanak sa posla zbog odlaska na godisnji odmor -

Sudovi su zauzeli stav da odlazak zaposlenog na godisnji odmor bez odluke, odnosno odobrenja direktora, prestavlja neopravdani izostanak s posla, bez obzira na nacelnu saglasnost neposrednog rukovodioca da zaposleni moze da ide na godisnji odmor. Odlazak radnika na godisnji odmor prije donosenja rjesenja ne bi bio moguc ako se sa tim ne slozi direktor koji odlucuje o koristenju godisnjeg odmora. - izostanak s posla -

Da bi zaposlenom prestao radni odnos potrebno je da on neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopno. Neopravdano izostajanje s posla zakon vezuje samo za radne, a ne kalendarske dane. Kod neopravdanog izostanka s posla pet radnih dana, radni dani moraju biti uzastopni, u kontinuitetu, pri cemu se ne racunaju neradeni dani. Posto period od pet uzastopnih radnih dana obicno obuhvata i neradne dane nedeljnog odmora,tj.subotu i nedelju, postavlja se pitanje kako se u tom slucaju racunaju radni dani, odnosno da li se i kada dani nedeljnog odmora mogu racunati kao dani neopravdanog izostanka s posla. To posebno vazi za subotu, koja se po zakonu racuna kao radni dan. Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga da li je zaposleni bio duzan da radi u subotu, pa i u nedelju, tj. da li su ti dani za zaposlenog bili radni dani. Za one koji nikada ne rade subotom i nedeljom, u period od pet uzastopnih radnih dana ne mogu se racunati subota i nedelja, bez obzira na to sto se po zakonu subota smatra kao radni dan. Za razliku od toga, za zaposlene u odredenim delatnostima, kao sto je trgovina, ugostiteljstvo, zdravstvo i sl., subota, a cesto i nedelja predstavlja radne dane, kada su zaposleni duzni da dodu na posao i da rade. Znaci, subota I nedelja mogu se racunati kao dani neopravdanog izostanka sa posla samo onda kada je zaposleni bio duzan da radi I ovim danima.

Donosenje odluke o prestanku radnog odnosa

Zbog neopravdanog izostranka sa posla zaposlenom ne prestaje radni odnos po sili zakona, vec poslodavac treba da donese odluku o otkazu ugovora o radu (mora na nesumnjiv nacin da utvrdi da li je zaposleni neopravdano izostao sa posla 5 rad. dana

2 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMuzastopno) Neopravdan izoastanak sa posla pretstavlja zakonski osnov za prestanak radnog odnosa bez saglasnosti zaposlenog, a odluka o prestanku rad. odnosa donosi se bez vodjenja disciplinkog postupka. Neopravdano izostajanje sa posla 5 r. dana je osnov za prestanak rad. odnosa bez saglasnosti radnika- vise ne spada u povrede radnih obaveza zbog kojih se izrice disc. mjera prestanka rad. odnosa. Poslodavni organ ne mora donijeti odluku o prestanku rad. odnosa, bez obzira sto su za to ispunjeni svi zakonski uslovi. Protiv odluke o prestanku radnog odnosa zaposleni moze pokrenuti radni spor kod nadleznog suda. Da bi odlucio o tuzbenom zahtjevu sud mora utvrditi da li su bili ispunjeni svi zak. uslovi za donosenje ove odluke.

Prestanak radnog odnosa protiv volje radnika (otkaz od strane poslodavca)

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku uz otkazni rok, ako je obavjestio zaposlenika o: nastupanju privrednih i tehnickih okolnosti koje su se negativno odrazaile na tog poslodavca o tome da zaposlenik nije vise u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz rad. odnosa Poslodavac moze otkazati ugovor o radu zaposleniku bez obaveze postovanja otkaznog roka, u slucaju: da je zapolenik odgovoran za tezi prestup ili za tezu povredu radne obaveze iz ug. o radu u slucaju prestupa ili povreda rad. obaveza koje su ozbiljne ali ne koliko prethodne poslodavac ce prvo uruciti pismeno upozorenje. U upozorenju ce da nevede osnov za davanje otkaza, cinjenice i dokaze koji ukazuju na to das u se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odogovora na upozorenje. Upozorenje je obavezna procesna radnja u otkaznom postupku koja moze imati preventivni karakter kada se zaposlenom daje sansa da popravi ponasanje. Otkaz ug. o radu daje se u posmenom obliku (rjesenje) i obavezno sadrzi obrazlozenje i pouku o pravnom lijeku. Zaposlenom prestaje rad. odnos danom dostavljanja rjesenja. Poslodavac je duzan da zaposlenom isplati svfe neisplacene zarade, naknade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka rad. odnosa. Trajanje otkaznog roka utvrdjuje se opstim aktom i ug. o radu.

Prestanak radnog odnosa po sili zakona

Zaposlenom prestaje radni odnos bez njegove volje I volje poslodavca ako nastupe cinjenice za koje zkon automatski vezuje prestanak rad. odnosa:

2 8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM usljed navrsenih 65 god. starosti I najmanje 20 god. radnog staza ili 40 god. radnog staza bez obzira na godine starosti. gubitak radne sposobnost zabrana obavljanja odredjenih poslova odsutnost sa rada zbog izdrzavanja kazne zatvora odustnost sa rada zbog primjene mjera bezbjednosti, vaspitne ili zastitne mjere prema zaposlenom u slucaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom

- prestanak radnog odnosa zbog navrsenih godina starosti i staza -

Radniku prestaje radni odnos kada radnik navrsi 40 godina penzijskog staza ili 65 godina zivota i ponajmanje 20 godina staza osiguranja.

- prestanak radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti -

Zaposlenom prestaje radni odnos po sili zakona ako je na nacin propisan zakonom utvrdjeno da je kod njega doslo do gubitka radne sposobnosti- danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdjivanju gubitka radne sposobnosti. Gubitak rad. spos. je potpuna nesposobnost za rad, I utvrdjuje se prema propisima o invalidskom osiguranju. Nastaje kada zaposleni usljed trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolescu, povredom van rada ili bolescu van rada izgubi radnu spos. za obavljanje poslova koje je vrsio prije invalidnosti kao I onih koji odgovaraju njegovoj strucnoj spremi. Potpunu nesposobnost za rad utvrdjuje nadlezni fond za penzijsko I invalidsko siguranje.

- prestanak radnog odnosa zbog zabrane vrsenja odredjenih poslova -

Zaposlenom prestaje radni odnos po sil zakona ako mu je po odredbama zakona, odnosno pravosnaznoj odluci suda ili drugog organa, zabranjeno da obavlja odredjene poslove, a ne moze mu se obezbjediti obavljanjedrugih poslova- danom dostavljanja pravosnazne odluke. Do zabrane vrsenja odredjenih poslova moze da dodje: po odredbama zakona

2 9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM po pravosnaznoj odluci suda po pravosnaznoj odluci drugog organa Zakon sadrzi opste pravne norme, a one se ne mogu upojedinjavatibez odluka organa koji te norme primjenjuju. Po odredbama zakona zabrana bi se mogla odnositi na to da u drzavnim organima ne mogu da rade lica osudjena na kriv. djelo, na bezuslovnu kaznu zatvora od namanje 6 mjeseci ili za kaznjivo djelo koje ga cini nepodobnim za obavljanje poslova u drzavnim organima. Pravosnaznom odlukom suda zaposleno se moze zabraniti vrsenje odredjenih poslova, primjenom mjera bezbjednosti u kriv. postupku il zastitinih mjera u postupku tvrdjivanja odgovornosti za privredne prestupe. Zabrana vrsenja odredjenih poslova moze da bude indirektna posljedica oduzimanja vozacke dozvole u prekrsajnom postupku (profesionalni vozac) Zabrana rada moze biti osnov za prestanak radnog odnosa samo ukoliko se zaposlenom ne moze obezbjediti obavljanje drugih poslova.

-prestanak radnog odnosa zbog odsutnosti usljed mjere bezbjednosti, vaspitne ili zastitne mjere-

Zaposlenom prestaje radi odnos po sili zakona ako mu bude izrecena jedna od ovih mjera u trajanju duzem od 6 mjeseci iz zbog toga mora da bude otsutan sa rada, danom pocetka primjene te mjere. Od mjera bezbjednosti dolaze u obzir: obavezno psihijatrijsko lijecenje na slobodi obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana protjerivanje stranca iz zemlje Od vaspitnih mjera dolaze u obzir samo zavodske mjere: upucivanje u vaspitno- popravni dom upucivanje u socijalnu ustanovu Od zastitnih mjera dolaze u obzir samo: udaljenje stranca obavezno lijecenje alkoholicara I narkomana Relativnost mjera uslovljena je potrebom da radni otsustvuje sa rada u trajanju duzem od sest mjeseci.

- prestanak radnog odnosa usljed prestanka rada poslodavca -

3 0

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMTreba razlikovati dva momenta: pokretanje i okoncanje stecajnog postupka. Pravne posljedice stecajnog postupka nastaju danom isticanja oglasa o pokretanju stecajnog postupka na oglasnoj tabli suda. Otvaranje stecajnog postupka nije osnov za prsestanak radnog odnosa po sili zakona- moze, a ne mora da bude primjenjen. Zakljucenje stecajnog postupka je osnov prestanka radnog odnosa po sili zakona.

Sporazumni prestanak radnog odnosa

Radni odnos moze da prestane sporazumom izmedju zaposlenog I poslodavca. Akt prestanka radnog odnosa je sporazum. Sporazumjevanje, predocavanje posljedica i sporazum- inicijativa moze da slijedi I od zaposlenog I od poslodavca. Osnov za prestanak rad. odnosa je sporazum koji zakljucuju poslodavac I zaposleni. Poslodavac je duzan da prije potpisivanja sporazuma pismenim putem obavjesti zaposlenog o posljedicama do kojih dolazi u ostvarivanju prava za slucaj nezaposlenosti. Sporazum je zakljucen kada postignu saglasnost. Sporazum mora da bude product podudarne volje poslodavca I zaposlenog izrazene slobodno, jasno I nedvosmisleno. Sporazum o prestanku rad. odnosa mora iti zakljucen u pismenoj formi, tj. mora biti napisan I potpisan.

Otkaz ugovora o radu od stane zaposlenog

Svako ko radi moze, ako to zeli, u svako doba, pretati da radi iz bilo kog razloga. Zaposleni ima pravo da otkaze polodavcu ugovor o radu. Izjava volje zaposlenog kojom otkazuje ugovor o radu, validna je ako je pismena, izricita, kategoricna, jasna I nedvosmislena. Izjava data u stanju neuracunljivosti I pod Manama volje ne proizvodi pravna dejstva. Razlozi otkaza se ne navode, ako zaposleni to ne zeli. Otkaz ug. o radu zaposleni dostavlja najmanje 15 dana prije dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa. Otkaz djeluje od dana dostavljanja poslodavcu. Izmedju dostavljanja I dana koji je naveden kao dan prestanka rad. odnosa, mora da postoji razmak od najmanje 15 dana. To je donja granica otkaznog roka. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu iz razloga koji su predvidjeni zakonom. Ti razlozi su: neostvarivanje rezultata rada, tj. nedostatak potrebnih znanja i sposobnosti

3 1

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPoslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako utvrdi da ne ostvaruje rezultate rada, tj. nema potrebna znanja I sposobnosti. Neuk radnik ne umije da radi, kod njega nema ni strucnosti, ni umjeca, ni vicnosti Postojanje ovog razloga mora biti utvrdjeno, Davanju otkaza iz ovog razloga predstoji upozorenje. povreda radne obaveze Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj svoom krivicom ucini povredu radne obaveze utvrdjene opstim aktom ili ug. o radu. Nacin izvrsenja se odredjuje prema radnji povrede, koja se moze ogledati u cinjenju i necinjenu, ali uvijek mora biti voljna (cinjenje- preduzimanje radnje koja nije dozvoljenja (alcohol, tuca..) necinjenjepropustanje radnje koju je morao preduzeti) narusavanje radne discipline Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ne postuje radnu discipline, propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponasanje takvo da ne moze da nastavi rad kod poslodavca. ucinjeno krivicno djelo Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj ucini krivicno djelo na radu ili u vezi sa radom. Zaposleni moze biti udaljen sa rada cim protiv njega bude pokrenut krivicni postupak I to udaljenje moze trajati 3 mjeseca- u tom roku poslodavac moze postupiti tako da zaposlenog vrati na rad ili da mu da otkaz. Znaci, poslodavac ne mora da ceka pravosnaznu presudu. zloupotreba bolovanja Poslodavac moze dati otkaz ako zaposleni zloupotrijebi odsustvo zbog privremene sprijecenosti za rad. Zloupotreba ovog prava je zapravo zloupotreba prava iz zdravstvenog osiguranja. Ako poslodavac posumnja u vjerodostojnost doznaka ili opravdanost bolovanja moze zahtjevati provjeru zdravstvene sposobnosti. Ovaj otkazni razlog traje 3 mjeseca od saznanja, odnosno 6 mjeseci od nastanka. odbijanje promjenje posla ili zaposlenja Poslodavac moze zaposlenom dati otkaz ako zaposleni odbije: premjestaj na drugi posao zbog potrebe procesa I organizacije rada, premjestaj na odgovarajuci posao u drugo (geografsko) mjesto rada, obezbjedjivanje drugog posla u sklopu mjera za zaposljavanje radnika za cijim je radom prestala potreba.. odbijanje promjene visine licnih primanja Poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako ovaj odbije potpisivanje aneksa ugovora o radu ponudjenog radi promjene iznosa osnovne zarade ili elemenata za utvrdjivanje radnog ucinka, uvecane zarade, naknade zarade I drugih primanja.

3 2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM prestanak potrebe za radom poslodavac moze dati otkaz zaposlenom ako usljed tehnoloskih, ekonomskih I organizacionih promjena, pretane potreba za obavljanjem odredjenog posla. Prethodni uslova za ovaj otkaz je da se zaposlenom ne moze obezbjediti premjestaj na druge poslove, upucivanje na rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, rad sa nepunim rad. vremenom Naknadni uslovi su da ovaj oslodavac u roku od 6 mjeseci ne moze da na ovo radon mjesto zaposli drugo lice, ako ukoliko prije isteka ovog roka nastane potreba za obavljanjem istih poslova, prednost u zaposljavanju ima zaposleni kome je prethodno preato radni odnos. odustanak od probnog rada Otkaz za vrijeme probnog rada je predvidjen Zakonom o radu. Po tim odredbama za vrijeme probnog rada moguce je da poslodavac zaposlenom, a i zaposleni poslodavcu otkazu ug. o radu uz postovanje otkaznog roka od najmanje 5 radnih dana.

ZAPOLjAVANjE PRIPRAVNIKA U organima dravne uprave moe se zasnovati radni odnos sa licem koje prvi put stupa uradni odnos-pripravnikom. Organ dravne uprave prilikom iskazivanja pismene potrebe za popunom upranjenog radnog mjesta Agenciji naglaava da za konkretno radno mjesto eli zasnovati radni odnos sa pripravnikom. Lice koje se prima u dravnu sklubu u svopjstvu pripravnika duno je da istekom odreenog roka poloi struni ispit. Pripravniki sta za lica za zavrenom srednjom strunom spremom traje est mjeseci,za lica sa zavrenom viom strunom spremom devet mjeseci,a sa visokom strunom spremom godinu dana. Program strunog osposobljavanja pripravnika i nain polaganja strunog ispita sprovodi Agencija. TESTIRANjE Javno testiranje kanidata odrava se najkasnije 15 dana nakon isteka roka za podneenje prijava kandidata i sastoji se iz dva dijel: 1.testiranje,u obliku pisanog testa koji se sastoji od pitanja s opcijonim odgovorima 2.razgovora-intervjua Kandidati koji su poloili pravosudni,ispit za sudije za prekraje ili struni ispit su osloboeni polaganja istog.Pismeni test je eliminatoran. Pismenim testom za visoku strunu spremu i viu strunu spremu obuhvaene su teme: 1.Ustavni sistem Republike Srpske 2.Sistem dravne uprave Republike Srpske 3.Upravni postupak i upravni spor 4.Radni odnosi uopte i u organima dravne uprave 5.Kancelarijsko poslovanje u dravnoj upravi

3 3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPismenim testom za srednju strunu spremu obuhvaene su sljedee teme: 1.Radni odnosi uopte 2.Kancelarijsko poslovanje Da bi poloio test,kandidar mora tano da odgvori na najmanje 20 pitanja,sa oznaavanjem samo jedne od ponuenih opcija.Kandidat ima 60 minuta za rijeavanje testa. Nakon zavretka testiranja,predsjednik izborne komisije saoptava rezultate testiranja. Razgovor ili intervju,sastoji se od grupnog razgovora kandidata sa lanovima izborne komisije,s tim da u grupi ne moe biti vie od pet kandidata.Tokom razgovora postavljaju se pitanja da se iz odgovora na njih moe utvrditi sljdee: 1.sposobnost kandidata da radi na odreenom radnom mjestu za koje se prijvio,ukljuujui strune sposobnosti karakteristine za tu vrstu posla 2.optu predanost kandidata slubi u dravnim organima kao i njegovu ukupnu strunost i sposobnost da se prilagodi radu u okruenju koje karakteriu stalne promjene. Razgovor ili intervju moe trajati najvie jedan sat. Izborna komisija vodi zapisnik o toku razgovora,a u zapisnik se zapisuju pitanja i odgovori. Ukupan broj bodova koje kandidat dobije za razgovor je zbir bodova dobijenih iz 2 teme. Predsjednik izborn komisije dostavlja spisak uspjenih kandidata sa kompletnom dokumentacijom Agenciji. Ukoliko starijeina organa dravne uprave u roku od 7 dana od dana prijema prijedloga ne donese rijeenje o zapoljavanju ili odbije da donese rijenje o zapoljavanju,duan je da u roku od 3 dana od dana isteka rok za donoenje rijeenja dostavi Agenciji pismeno obrazloenje o razlozima odbijanja. U sluaju da starijeina organa dravne uprave odbije da izda rijeenje o prijemu radni odnos predloenog kandidata Agencija ponovo saziva izbornu komisiju. Ukoliko izborna komisija ocijeni da su razlozi za odbijanje opravdani,postupak izbora se ponitava.U tom sluaju agencija ponovo raspisuje novi javni konkurs. Rijeenje o prijemu dravnog slubenika mora biti na jeziku koji je u slubenoj upotrebi u BiH i dravni slubenici ga moraju razumjeti. Radni odnos u dravnoj upravi RS se moe sasnovari na: 1.neodreeno 2.odreeno vrijeme. Kada e dravni slubenik biti primnljen u radni odnos na odreeno ili neodreeno vrijeme utvruje se Zakonom,podzakonskim i dr. Aktima. Uobiajeno trajanje probnog rada je 30 dana. Rijeenje o prijemu u radni odnos dravnog slubenika treba da sadri: 1.naziv i sjedite organa dravne uprave 2.naziv radnog mjesta dravnog slubenika 3.poetna plata i radno vrijeme 4.ukoliko se radi o radu na odreeno vrijene,vremnski period na koji se radnik prima 5.trajanje pripravnikog staa ili probnog rada,ako je predvieno

3 4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRAVNOPRAVNOST U ZAPOLjAVANjU Promocija i obezbjeivanje nacionalne zastupljenosti podrazumijeva raspisivanje javnog konkursa u sradstvima javnog informisanja dostupnim svim graanima RS i BiH i iznalaenje drugih mogunosti za ubrzan proces proporcijonalne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih. U organima lokalne samouptave zapoljavnje optinskih ili gradskih slubenika ostvaruje se gotovo na isti nain kao i u dravnim organima uprave.Zakonom je propisano da bi lice steklo svojstvo slubenika mora da ispunjava opte i posebne uslove. Opti uslovi su: 1.da je dravljanjin RS odnosno BiH 2.da je stariji od 18 godnina 3.da ima optu zdravstvenu sposobnost 4.da nije oduivan za krivino dijelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje 3 mjeseca ili za krivino dijelo koje ga ini nepodobnim za obavljanje poslova u administrativnoj slubi jedinice lokalne samouprave. Posebni uslovi su: 1.odgovarajua kolska sprema 2.poloen struni ispit za rad u administrativnoj slubi 3.odgovarajue radno iskustvo 4.da ispunjava druge uslove utvrene zakonom,drugim propisima ili pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u administrativnoj slubi jedinice lokalne smaouprave. Upranjeno radno mjesto u administrativnoj slubi jedinice lokalne samouprave popunjava se putem javnog konkursa.Prednost za zapoljavanje imaju pripadnici drugih konstitutivnih naroda,ukoliko ispunjavaju uslove javnog konkursa.Javni konkurs se objavljuje u sredstvima javnog informisanja sa rokom od 30 dana za prijavu kandiata. Prilikom prijema u radni odnos na prijedlog naelnika odnosno gradonaelnika formira se posebna i nepristrasna komisija koju sainavaju pet lanova (dva lana su slubrnici,a tri lana se imenuju sa liste strunjaka). Odluku o izboru kandidata donosi naelnik optine,odnosno gradinaelnik,na osnovu utvrenog redoslijeda,s' tim da prednost imaju pripadnici manjinskig naroda u RS. Ukoliko je ocjena kandidata: 1.zadovoljavajua,naelnik odnosno gradonaelnik potvruje prijem slubenika, 2.nezadovoljavajua, naelnik odnosno gradonaelnik razrijeava dunosti slubenika. OCJENA RADA I NAPREDOVANjE Ocjenjivanje i napredovanje dravnih slubenika propisuje se podzakonskim aktom,obino pravilnikom.U pomenutom pravilniku sadrana su pravila i kriterijumi za ocjenjivanje rada i pravila za napredovanje dravnih slubenika u dravnom organu uprave. Pod upravom se obino podrazumijeva:ministarstva,republike uprave i republike upravne organizacije,koji se obino nazivaju organima uprave. OCJENjIVANjE

3 5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMDravni slubenici koji su radnom odnosu na odreeno vrijeme se ne ocijenjuju. Rad sravnih slubenika se ocijenjuje svake godine.Rad dravnog slubenika mora biti ocijenjen najkasnije do februara tekue godine-za proteklu godinu.Rad dravnog sluebnika se moe ocjenjivati i periodino u toku godine (tromjeseno).Pri ocjeni rada polazi se od rezultata koje je dravni slubenik postigao u izvravanju poslova radnog mjesta na kojem je rasporeen. Ocjenu rada pomonika ministra i sekretara ministarstva vri ministar. Ocjenu rada rukovodioca republike upravne organizacije i republike uprave u sastavu ministarstv,zanjenika i pomonika rukovodioca republike upravne organizacije i republike uprave u sastavu ministarstva i glanog inspektora vri ministar.Ocjenu rada ostalihdravnih slubenika vri neposredno nadreeni dravni slubenik. Ocjenu rada rukovodioca samostalne repubike upravne organizacike u uprave koja za svoj rad odgovara Vladi,vri Vlada na osnovu izvjetaja komisije.Komisiju imenuje Vlada,sastoji se od tri lana koji imaju isti status kao i rukovodioci koji se ocjenjuju. Predmet ocjenjivanja su: 1.kvalitetno,efikasno i struno obavljanje poslova (50 bodova) 2.obavezno struno usavravanje (15 bodova) 3.marljivost u slubi (10 bodova) 4.domainski odnos prema sredstvima rada (10 bodova) 5.racionalno koritenje radnog vremena i prisutnost na poslu (10 bodova) 6.line osobine znaajne za slubu (10 bodova) 7.objavljivanje studija,publikacija,naunih radova,knjiga,kolskih udbenika i struno usavravanje (5 bodova) Opisne ovjene kojima se ocijenjuje rad dravnih slubenika su: 1.ne zadovoljava (manje od 50 bodova) 2.zadovoljava (od 50 do 60 bodova) 3.istie se (od 60 do 80 bodova) 4.naroito se istie (vie od 80 bodova). Ukolika je ocjena negativan dravni slubenik u cilju poboljanja strunog znanja prolazi kroz dofatni program strunog osposobljavanja koji u dogovoru s njim odredi neposredni rukovodilac. Njanovijim izmjenama i dopunama Zakona,ocjenjivanje se vri svakih 6 mjeseci.

NAPREDOVANjE Napredovanje je postupak kojim dravni slubenik stie uslov za prelazak na radno mjesto vie kategorije,kao rezultat kvalitetnog,profesionalnog i strunog obavljanja poslova,strunog usavravanja i radnog staa provedenog u slubi.Napredovanje u slubise vri popunom upranjenog radnog mjesta na kojem je dravni slubenik zaposlen.Organ dravne uprave u kojem s eukae poreba za popunom radnog mjesta,podnosi zahtijev Agenciji za raspisivanje internog oglasa i u zahtijevu naglaava da eli da se to radno mjesto popuni napredovanjem u slubi.Pravo na uee

3 6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMimajusamo dravni slubenici zaposleni u tom organu dravne uprave.Uslovi za napredovanje su: 1.radni odnos na neodreeno vrijeme 2.profesionalno i struno obavljanje poslova 3.struno usavravanje 4.radni sta-vrijeme provedeno u slubi Dravni slubenik stie uslov za redovno napredovanje u viu kategoriju radnog mjesta: 1.sa ocjenom zadovoljava nakon est godina 2.sa ocjenom istie se nakon etiri godine 3.sa ocjenom naroito se istie nakon tri godine. Dravni slubeni kome je izreena disciplinska mjera zaustavlja se u napredovanju: 1.za pismeni ukor-godinu dana 2.za obustavu isplate plate u iznosu od 50 % - dvije godine 3.za udaljenej sa posla u trajanju od dva dana do tri mjeseca-tri godine 4.za udaljenje sa posla u trajanju od tri do est mjeseci-etiri godine. Ukoliko dravni slubenik po okonanju disciplinskog postupka bude osloboen odgovornosti,smatrae se da nije ni zaustavljen u napredovanju. PREMJETAJ Premjetaj se vri samo u sluajevima poveanog obima poslova i ako se sporazumiju funkcionerikoji rukovode tim organima.Upuivanje se vri u vremenskom periodu dok traju razlozi za to,a to je najdue 3 mjesevc u toku jedne godine.Upueni slubenik odtvaruje sva prava iz radnog odnosa u organu u koji je upuen. Zaposleni u organu dravne uprave moe biti privremeno upuen na radno mjesto van sjedita u kome radi.To moe da traje najdue 6 mjeseci u toku jedne godine.Po isteku tog roka zaposleni nastavlja da radi na radnom mjestu na kome je radio prije upuivanja. Eksterni premjetaj i rasporeivanje dravnog slubenika iz organa dravne uprave u institucije BiH moe se vriti u sluaju kada je osnovana nova institucija BiH po osnovu prenosa nadlenosti sa RS na BiH ili kada BiH u skladu sa Ustavom preuzme nadlenosti koje je do tada obavljala RS. Dravni slubenici koji se premjetaju i rasporeuju ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana zakonom. Rasporeivanje slubenika na radna mjesta u administrativnoj slubi vri naelnik optine,odnosno gradonaelnik. VIAK DRAVNIH SLUBENIKA U sluajevima kada u organima dravne uprave doe do smanjenja obima poslova ili doe do spajanja dva ili vie organa uprave,redovno se javlja viak dravnih slubenika. Rasporeivanje slubenika u ovom sluaju vri se u skladu sa njihovom strunom spremom i ostalim klasifikacijama zaposlenih.Odluku o prerasporeivanju slubenika donosi organ ili starijeina dravne uprave u kojo se dravni slubenik rasporeuje.Ukoliko dravni slubenik ne prihvati to radno mjesto na koje je raspreen prestaje mu se radni odnos.Ukoliko nije mogue da se dravni slubeni rasporedi,organ odnosno starijeina donosi rijeenje kojim se utvruje da mu je prestao radni odnos.

3 7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUkoliko se slubenik ne moe rasporediti u skladu sa pravilnikom o radu,naelnik odnostno gradonaelnik donosi rijeenje kojim se utvruje da mu je prestao radni odnos uz obavezu isplate otpremnine u skladu za zakonom i kolektivnim ugovorom. ODBOR DRAVNE UPRAVE ZA ALBE Odbor na zahtijev dravnih slubenika,organa dravne uprave u kojem je slubenik zaposlen i Agancije,razmatra po albi odluke organa drave uprave i Agancije koje se odnose na status dravnih slubenika. Protiv prvostepenog rijeenja dravni slubenik protiv koga se vodio disciplinski postupak i podnosilac zahtijeva mogu podnijeti albu Odboru dravne uprave za albu u roku od 15 dana od dana prijema rijeenja.Odluka donijeta po albi je konana. Odbor ima predsjednika koji se bira na konstitutivnoj sjednici Odbora na prijedlog uprave i lokalne samourave.lanove odbora na osnovu javne konkurencije i konsultacija sa savezom optina i gradova RS imenuje Ministarstvo iz reda istaknutih strunih radnika,na rok od 4 godine sa mogunou ponovnog izbora. AGENCIJA ZA DRAVNU UPRAVU Osniva je Vlada,osniva se zakonom.ine je direktor,3 istaknuta strunjaka iz oblasti dravne uprave i sekretar.Agencija se posebno stara o promociji i obezbijeivanju nacionalne ravnopravnosti kod izbora dravnih slubenika.Nacionalna pripadnost se odreuje u skladu dobrovoljnog izjanjavanja.Nadlenost i nain rada Agencije utvruje se pravilnikom koji donosi direktor Agencije uz predhodnu saglasnost Vade. Nadlenosti Agencije su: 1.ustanovljenje jedinstvenih pravila i procedura za izbor,postavljanje i imenovanje dravnih slubenika 2.pripremanje kodeksa dravnih slubenika 3.planiranje i sprovoenje procesa zapoljavanja dravnih slubenika na zahtijev organa dravne uprave 4.predlaganje naina i programa polaganja strunih ispita za pprijem kandidata u dravni program 5.oglaavnaje na zahtijev organa dravne uprave upranjenih radnih mjesta,utvrivanje karaktera i sadraj javn