_OIS+Skripta - 1 2 i 3 Poglavlje

8/2/2019 _OIS+Skripta - 1 2 i 3 Poglavlje

1/21

Par nesretnih studenata

OSNOVEINFORMACIONIHSISTEMA(nedovrena)

SKRIPTA

Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehniki fakultet


2/21

2

Jedna mala napomena.

Nismo jo uspjeli odgovoriti na sva pitanja, ali smo se odluili da postavimo skriptu to ranije dapomognemo koliko-toliko onima koji su se poeli spremati za ispite. Neki odgovori su direktno

prepisani, neki parafrazirani koliko je to bilo mogue, ali vam u svakom sluaju savjetujemo da se

koristite knjigom, a da vam ovo koristi kao pomo pri ponavljanju. Poeljni su komentari, bilo

pozitivni bilo negativni. U svakom sluaju, uzmite u obzir da je skripta nastala u tri dana, te se

nadamo da e te nam male gramatike, pravopisne i kojekakve druge lapsuse oprostiti. I na

kraju vam savjetujemo da jo ne tampate ovo (ukoliko ste planirali), jer se nadamo da e

uskoro biti dostupna i neka konana verzija sa svim odgovorima.

Sretno od kolega Zlaje i Marka


3/21

Uvod

3

UVOD

1.TA SE PODRAZUMIJEVA POD DETERMINIZMOM INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA?Moemo ga predstaviti kao kiobran koji pokriva sve relevantne tehnologije koje su involvirane u razvoj i izvedbuinformacionih sistema. Drugi smatraju da se ne mogu sve tehnologije smatrati kao pripadajue tehnologije ITa,zagovarajuinovitehnolokiaglomeratICT.

2.DEFINICIJA I OPIS ORGANIZACIJE .Organizacijapredstavljajedansistempovezanihdijelova(ciljeva,tehnike,strukture,ljudiiinformacija)radiispunjenjaciljeva sistema, toje sistem sastavljen od razliitih podsistema, toje oblik drutvenog grupiranja radi ispunjenjaodreenogcilja.

Organizaciju iniskupinaljudikojakoordiniranimradomnastojiostvaritizajednikeciljeve, apritomsesluipodjelomposlova(specijalizacija)iupravljakomkontrolom(ditribucijakontroleradicilja).

3.NAVEDI POJEDINE VERZIJE TEORIJE ORGANIZACIJE .Tosu:

Klasinateorijaorganizacije Neoklasinateorijaorganizacije Modernateorijaorganizacije Ranisistemskipristup Modernisistemskipristup Informacijskaorganizacija

4.NAVEDI ODLIKE I TKO MOE BITI RUKOVODILAC POJEDINIH VERZIJIORGANIZACIJE .

Klasinateorijaorganizacije: Izvodisestudijaradaipokretauproizvodnimprocesima Dijeliseorganizacijanasastavnedijelove(odjeliodnosnoodjeljenja) Dijeliseorganizacijanaposlovnefunkcije(odjeliodnosnoodjeljenja) Uspostavljasehijerarhija(upravljanja,komuniciranja,kontrole) Dijeliseposao

Rukovodilacjeinenjer(mainstva),kojinaorganizacijugledakaonastroj

Neoklasinateorijaorganizacije:

Izvodisestudijaindividualnogiskupnogponaanjaljudi(meuljudskiodnosi) Uvodisemotiviranapodjelarada Uvaavajuseosobineizvriteljaposla

Ljudise

specijaliziraju

na

vjetine

istru

na

znanja

Radnizadatakseobogaujeiproirujeradiuklanjanjamonotonijeijaanjainicijativeuposlenih

Rukovodilacjepsiholog(psihijatar).

Modernateorijaorganizacije:

Izvodisestudijaljudskogponaanjauorganizaciji Uvodesekvantitativnemetodeanalizeorganizacije,razvijaseoperativnoistraivanje Definirajusemodeliorganizacijekaosistema

Rukovodilacjematematiarilistatistiaropsjednutelegancijom,egzaktnoukvantitativnihmetoda


4/21

Uvod

4

Ranisistemskipristup:

irisekibernetskipristup Razvijajusematematikimodelipoduzea Uvodesepovratnevezeiregulacijskikrugovi Uvodisepotpunoautomatiziranjeproizvodnihprocesa Uvodeseautomatiziranisistemibezljudi Dominiratehnologijaikontrola

Rukovodilacjekibernetiar:organizator,komunikator,racionalizator,motivator.

Modernisistemskipristup:

Izvodisestudijaorganizacijekaosistema Ukljuujesevezasistemasaokruenjem Organizacijasepromatrakaokomunikacijskamreaukojojpojedinciigrupeuzajamnorazmjenjujuinformacije Organizacijasedefinirakaoskupprocesakojiulazetransformirajuuizlaze irisepojamorganizacijetakodaonapostajedrutvenisistem Zaetakoperativnihistraivanja

Rukovodilacjeanalitiariprojektantsistema

Informacijskaorganizacija:

Sintetizirajuseprethodnaznanstvenaipraktinaiskustva Ukljuujesemodernainformacijskatehnologija Ukljuujeseidejasinergije

Rukovodilacjedirigentkojiupravljauigranimorkestromosposobljenihprofesionalaca

5.OBJASNI TA SE PODRAZUMIJEVA POD BIROKRATSKIM RACIONALIZMOM.BjornAnderson i Eason definiraju birokratski racionalizam kao jednu tendenciju kretanja ka veem uvoenjuoptimizacije, standardizacije, formalizacije i specijalizacije. Izuavanjem ovakve tendencije doli su do odreenihargumenata koji su bili utemeljeni na korelaciji izmeu birokratskog racionalizma i primjene raunarskihinformacionihsistemaiopservacijaoblikaponaanjauorganizacijigdjesutakvisistemive biliimplementirani.

6.OPII SVRHU INFORMACIJSKE ANALIZE PO LUNDBERGU .

Svrhainformacijskeanalizejedaopieta eovakoogranienibuduiinformacionisistemisadravatiifunkcionalnoizvravatiuodnosunadefiniraneulaze i izlaze.Dakle,posmatrano sajedne strane, informacijskaanaliza semoepodrazumijevatikaosredstvokomuniciranjaunutar/izmeugrupe/grupakoji,svizajedno,senalazeusferiuticaja iinteresa u diskusijama o informacijskim sadrajima.Meutim, sa druge strane posmatrano, informacijska analizakonstituirapreciznupolaznuosnovicuzapostojeidizajnsistema.Informacijskaanaliza,nasamompoetku,polaziodeljenihrezultatakojibibiliproizvod implementacije informacionogsistema.To,prema logicistvari,podrazumijevaistraivanja iradnatomedasetakvirezultatidostignu.Poredtoga, istotakojeneophodno izuavatistrukturesvihskupova informacija koji postoje. Nakon svega, dolazi se do konanog opisa svih egzistirajuih procesa uinformacionomsistemu.

7.OPII PREMISE KONCEPCIJE REGULACIJSKOG MODELA DIZAJNA INFORMACIONIHSISTEMA .

Ovajtipsezasnivanaupotrebipovratnesprege,posredstvomkojesepokuavajuodratiizlazisistemanajpriblinijimonimto su unaprijed determinirani, odnoso unaprijed definiranim ciljevima. Ovaj model se preuzeo u dizajnuinformacionihsistemajerseraspolaevelikimiskustvomisaznanjimakakvesespektularnegrekeraunarasemogususresti kod kontrolne sistemskih izlaza.Regulacijskimodel sasvimdobro funkcionirau aplikacijama gdje raunariupravljajuindustrijskimprocesimaigdje,naosnovuraspoloivostiestimiranjainformacijskihsadrajaurazmjenjenimporukamauinterkomunikacijisegmenatasistema,istejemoguepodvrgnutikvantitativnojanalizi.

8.OPII PREMISE KONCEPCIJE HIRERAHIJSKOG MODELA DIZAJNA INFORMACIONOGSISTEMA .


5/21

Uvod

5

Bazirasenauspostavljenojhijerarhiji,ukojojsisteminaviemhijerarhijskomnivoudeterminirajuzadae/ciljeveonimnaniimhijearhijskimnivoima.

9.OPII PROCES RACIONALIZACIJE METODE STRUKTURNE ANALIZE .Novinapredakudomenu strukturneanalize se smatraopokuaj reduciranja fizikog tokapodatakau forme logikogtokapodataka, imesepotenciraloudaljnimanalitikimrazmatranjimaTAse,zaista,radianeKAKOtoradi.Nakontoga,procesdizajna sistema se temeljiona iznalaenjumoguihpoboljanja logikih tokovapodatakakoja su, zatim,

upotrebomraspoloivihfizikihsredstavauvoenau implementaciju.Procesracionalizacijemetodastrukturneanalizese realizirao migracijom fizikih tokova podataka u njihove logike pandane. Neophodno je uvoenje odreenihkriterijumanatemeljukojihsuseizdvajalenebitneosobinefizikihsistemaodosnovnihlogikihoperacija.

10. OPII TRI NIVOA MODELA BAZE PODATAKA .Razliitieksternimodelikojiprezentirajuspoznajerazliitihkorisnikailiaplikacijskapodruja

Internimodelikojiprezentirajutehnolokiaspektkako e,ustvari,podacibitiprocesuiraniipohranjivani

Konceptualnimodelkojiprezentirajedankonzensusomprihvaenaspektsagledavanjarealnosti

11. OPII ANSIEV KONCEPCIJSKI MODEL BAZE PODATAKA .Konceptualni model baze podataka prezentira organizacijsko gledite strukture kojom se pokuava modelirati

organizacijaubazipodataka.Ovakvoorganizacijski gledite se uvijek poziva u situacijama gdjepostojineslaganjeizmeukorisnikaiprogramerataje,zapravo,tanodeterminiranoprogramskimspecifikacijama. PrematvrdnjiANSIStandard Group, u oblasti baza podataka, to mora biti eksplicitno uinjeno i, ustvari, biti poznato sistemu zaupravljanje bazom podataka, tj. raunarskom softveru koji upravlja bazom podataka i njenim aplikacijskimprogramima.Mehanizamkojise,pritom,koristijepoznatpod imenomkonceptualnashema.Drugadvaaspektazapodatke, interni i eksterni, mora neminovno biti konzistentan sa aspektom kojije uspostavljen konceptualnomshemom.

12. OBJASNI FAKTORE NASTALE KAO POSLJEDICA IMPLIKACIJE PRIMJENJENIHMODELA U RAZVOJU RAUNARSKI BAZIRANIH INFORMACIONIH SISTEMA .

Prvifaktorseodnosinasluajukomezbogvisokekoncentracijeneodreenostinaviimnivoimamanagmentaistisupodvrgnuti velikom optereenju u donoenju odluka. Ovo, povezano sa visokim prestiom raunarski baziranih

sistema, moe prouzroiti da managment odustane od zajednikog donoenja odluka i da postanu samo pukikonfirmatoriracionalnihodlukaautomatiziranogsistema.

Drugifaktordolazido izraajaunutaronihkojikoristeraunarskisistem.Prethodneneodreenostivezanezarealneproblemeuorganizaciji injenomokruenjubit ezamjenjeneneodreenostimakojeseodnosenaradraunarskogsistema.Posmatranonajednommakronivouoveneodreenostisuuzrokovanekarakteromtehnikiheksperataijovienaglaene ipojaane takvim stvarimakaoto suelektronski raunarskicentri ili centri zaautomatskuobradupodataka.Svakodnevnimradomodreenoosoblje epostajatisvevieivieupuenonaraunarskesistemeinatajnainnjihovradvieuvjetovanovimsistemimaodnosnoneodreenostimakojeprateradistih.


6/21

Poglavlje1Poslovniiinformacionisistemi

6

POGLAVLJE 1POSLOVNIIINFORMACIONISISTEMI

1.TO SE PODRAZUMIJEVA POD IRM INFORMATION RESOURCE MANAGEMENT ISTRATEKIM RAUNARSTVOM?Poetkom 1980ih management velikog broja poslovnih organizacija poinje da istrauje na koji nain da koristiinformacionesistemekao strateko sredstvo, smatrajui ih isto takovanim resursomkaoto su tonovac,materijal,ljudi...Takojedolodogenezepojmovakaotosuupravljanjeinformacijskimresursimaistratekoraunarstvo.

2.OBJASNI , KROZ PRIMJER , KAKO APLIKACIJE U OKVIRU INFORMACIONOGSISTEMA IMPLEMENTIRAJU ODREENE OBRADE ,ODLUKE I AKCIJE , NA BAZIRASPOLOIVIH PODATAKA .

Aplikacijajetakoja implementiraodreena izraunavanja,odluke iakcije,poduzetenabaziraspoloivihpodataka.Primjerbankovneaplikacije:

Podacidajuinformacijeostanjunabankovnomraunu Izraunavanjem esedoidotrenutnesumenovcaraspoloivognasvimraunimavlasnikaistih Odlukaotomedaliilinedodijelitikredit esebaziratinapodacimaostanjurauna Akcija epodrazumijevatiunoenjeinformacijaododijelikreditaubazupodataka

3.KOJE FUNKCIJE SE SMATRAJU FUNDAMENTALNIM U ARHITEKTURIINFORMACIONOG SISTEMA?

Fundamentalnefunkcijeuarhitekturiinformacionogsistemasu:

Funkcijaprezentacijekojabrineoveomavanojkomponentikaotojekorisnikiinterfejs Aplikacijskafunkcija,pod ijomjurisdikcijomseodvijaimplementacija poslovnihprocesa Funkcijaupravljanjapodacima,kojaodravakonzistentnostpodatakaiosiguravaefikasanpristupistim

4.OPII KARAKTERISTIKE KONCEPTA KLIJENT/SERVER RAUNARSTVA .Poetkom1980ihdeavasenajvanijatehnolokarevolucijaurazvojuraunarskoghardverakojaje imala izuzetanuticajnaarhitektureinformacionihsistema.Najznaajnijipredstavnikovetehnolokerevolucijebiojeizumkonceptapersonalnog raunara. Ovo je znailo da korisnici sistema nemaju neinteligentne terminale koji su jedino biliosposobljeni za transferASCIIulaza i izlaza,nego izuzetnomoan raunarskipotencijalkoji imjebioupotpunostiraspoloivnanjihovomradnommjestu.Takojeroenodnosnonastaokonceptklijent/serverraunarstva.

5.KOJI OD PRISTUPA SE PREFERIRA U INTEGRACIJI INFORMACIONIH TEHNOLOGIJAU POSLOVNI SISTEM?

Preferira se topdown koji prvo opservira marketinku strategiju poslovne organizacije i utvruje kakva podrkainformacionih tehnologijajepotrebnadauini efikasnijomovu strategiju.Nabaziovakvihopservacijapristupa se

alokacijiresursaonimprojektimakoji epoboljatistratekeciljeve. Utvrivanje idefiniranjeciljeva informacionihsistemamorabitiusklaenosstrategijamaposlovnogmarketinga.

6.NAVEDI ETIRI STRATEGIJE POSLOVNOG MARKETINGA .etiristrategijeposlovnogmarketingasu:

Proizvestinajjeftinijiproizvodiliponuditinajjeftinijuposlovnuuslugu Kreiratiunikatanproizvodzakojegnepostojikonkuretskiprozivod Pronaiodreenopodrujetrita,tzv.niaukojemproizvoddominirasvojimprivlanimkvalitetom Uspostavititakvebarijeretakodanjihovoprevazilaenjebiobeshrabrilopotencijalnekonkurentenatritu


7/21


7

7.KAKO INFORMACIONI SISTEMI TREBAJU DA PRAVE RAZLIKU IZMEU ETIRIPOSLOVNOMARKENTIKE STRATEGIJE?

8.TA KARAKTERIZIRA TRINU NIU KAO POSLOVNOMARKETINKU STRATEGIJU? KAKVU IT PODRKU ZAHTJEVA OVA STRATEGIJA?

Sluajkadadatuposlovnuorganizacijuprivlaiodreenotinopodruje,tzv.trinania.Takvaniasemoeodnositi

naodreenugrupuposlova,ciljanodemografskopodrujepotroakepopulacijeisl.Stehnolokogaspektapreferiraseistraivanje trinenie i razvojunikatnog trinogproizvoda i/iliusluge koji e imatijedinstveni statusudatojnii.Postojeitrokovisujedinovanikada ihdatatrinaniasmatravanim.Proizvodnemorabitiunikatansvovrijeme,negosamouonomperioduukojemjenjegovoprisustvona trituprivlanozaonekojimajenamjenjeno.Uokviruispitivanjatrita,posebupanjujepotrebnoobratitinaopsluivanjeklijentaireklamiranje.

9.KAKVE RAZLIKE POSTOJE U PROCEDURI ODLUIVANJA IZMEU STRATEKOG , TAKTIKOG I OPERATIVNOG NIVOA MANAGEMENTA ?

Nastratekomnivou,manageridoneseodlukekojeseodnosenaglobalneciljeveiposlovnipravacorganizacije.Takvestrateke odluke su orjentirane ka buduem radu i primjenjuju se na sve proizvode, misije i odjele poslovneorganizacije.

Managerinataktikomnivousuodgovornizapojedineproizvode,misijeiliodjele,donoseiodlukekojesetiusvakeodreene taktikejedinice. Nain i metoda donoenja i provedba odluka za pojedine taktikejedinice se moerazlikovati,alisvakaodlukamorabitiuskladusstratekompolitikomorganizacije.

Managerinaoperativnomnivoudonoseodlukekojeodravajusvakodnevniradnireimorganizacijeodnosnofaktikoimplementiranje stratekih i taktikihodluka.To su sveoneodlukekoje seodnosena radnu snagu,planove rada,osiguranjeradnogmaterijala,distribucija.

10. NA KOJIM FAZAMA JE USPOSTAVLJEN SPEKTRUM PLANIRANJA ?Spektrumplaniranjajeuspostavljennasljedeimfazama:

Odravanje Reinenjering Importsistema

Odreivanjetaktikihprioriteta Odreivanjestratekihprioriteta

11. TO ZNAI I PREDSTAVLJA REENGINEERING ?Manageripokuavajudapoboljajufunkcioniranjesistemaprijenegotoistipodbaceilinebuduzadovoljavalisvojojsvrsi.Analogijaovimaktivnostimasenalaziubrizi/servisukojumorajusprovoditiljudipremasvojimautomobilimadaihneiznevjerenegdjenapututokomvonje.Reinenjeringjeosnovniciljzasvakiodjelkojisebrineoinformacionimsistemima.

12. NA KOJI NAIN SE PRISTUPA ODREIVANJU TAKTIKIH PRIORITETA ?Taktiki manageri odreuju prioritete svim projektima informacionih sistema odnosno utvruju s kojiminformacionim tehnologijama e im biti osigurano dostizanje zadatih ciljeva. Dakle, odabiraju se projekti s

pridruenim prioritetima i lista s takvim projektima se prosljeuje operacijskom nivou za implementaciju.Implementacijaovihprojekatazahtjevaodreeneresurseorganizacijekojisuveomaoskudniideficitarnitododatnouslonjavarealizacijupredivenog.

13. NAVEDI EST KORAKA POSLOVNOINFORMACIONOG PLANIRANJA .Poslovnoinformacionoplaniranjejezasnovanonaestkorakakojimseobuhvata:

Ciljivizijaposlovneorganizacije Odreivanjestratekihjedinica Definiranjekritinihfaktorauspjeha


8/21


8

Industrijskiitehnolokiuslovi Kategorizacijapotencijalnihprojekatainformacionihsistema Strategijarazvojainformacionihsistema

14. TO PREDSTAVLJA CILJ I VIZIJA POSLOVNE ORGANIZACIJE?Pod ciljom i vizijom poslovne organizacije podrazumijeva se utvrivanje budueg pravca razvoja poslovanja kojiorganizacijaelidaslijedi.Izraavaseodreenimmjerljivimvrijednostimakaotosuprofit,pokrivenosttritaisl.Isto

tako, mission statement doputa pojedinim poslovnimjedinicama da definiraju vlastite ciljeve, ali koji moraju bitiusklaenismissionstatementomposlovneorganizacije.

15. TO SU KRITINI FAKTORI USPJEHA?Kritinifaktoriuspjehapredstavljajuonefaktorezakojesepodrazumijevadasunedvojbenoijednoznanoodreeniuocjenjivanjuefekataposlovanja.Naprimjer,kljuni faktoruspjeha za velike lance supermarketajeobimprodaje,jerobim prodajejeudirektnojproporcionalnostisprofitomkojipravepojedini,kaoicijelilanacsupermarketa.

16. KAKO SU KATEGORIZIRANI POTENCIJALNI PROJEKTI INFORMACIONIHSISTEMA .

Projektisvelikimutedama nekiprojekti informacionihsistema reduciraju trokoveuznaajnojmjeri,akojiseneodnosenaprisustvoiraspolaganjeresursima

Projektislatentnimutedamanekiprojektidonoseodreenebenificijekrozpoboljanjatehnikihrjeenjailinekihdrugihaspekataizvedbeinformacionihsistema

Projektispoboljanimoperativnimupravljanjemnekiprojektiinformacionihsistemaomoguavajuonlineioffline povratnu spregu koja doputamanagerima da promjene nain rada prije nego doe do njegovihnekontroliranihdevijacija

Eksternizahtjevinekiprojektimorajubitifavoriziranizbogpritiskakojidolaziizkonkuretskogokruenjailineposrednihzahtjevakorisnika

Istraivanje irazvojProjektisvojom izvedbomnedonosenikakve izravneutedenitipoveavanjeprofita;zapravo,onisuposvojojprirodieksperimentalni

ProjektikojidoprinosepoboljanjuugledaposlovneorganizacijeNekiodprojekata informacionihsistemanepotpadajunipodjednuodgorepomenutihkategorija,alisepreferirajuzboguvjerenjada edoprinijeti

afirmacijiiliboljemimageukompanije.

17. NA KOJIM PROCEDURALNIM KORACIMA JE BAZIRANA STRATEGIJA RAZVOJAINFORMACIONIH SISTEMA? KRATKO OPII SVAKI OD NJIH . Eliminiratipotencijalne informacionesistemekojinedoprinose izravnokritinimposlovnimzahtjevima.To

znaida,iako,projektinformacionogsistemamoedoprinijetipoboljanjuugledaposlovneorganizacije,istitrebaeliminiranjernepripadakritinimfaktorimauspjeha.

Alocirati resurseonimprojektimakoji ebrzo iuspjeno izvritipovratuloenih sredstava.Dakle,kakojehroniannedostatakresursaneophodnihzarealizacijuprojekata informacionihsistema,tojeveomavanonjihovorasporeivanjeitonanainkoji eseisplatiti.

Alocirati resurse projektima koji imaju najmanji rizik po izvedbi. Rizik izvedbe informacionih sistema seodreujenabaziuvoenjanovihfunkcionalnihperformansiiuticajanadrugesistemeiokruenje.

Alocirati odreeni procenat resursa za potrebe projekata koji se bave istraivanjem i koji pripadajuistraivakorazvojnoj funkciji,akojiproiruju inadograujubazna znanjao informacionim tehnologijamaorganizacije.Tojeklju opstankaipreivljavanjaposlovneorganizacije.

18. OPII PET KLASA KOMPLEKSNOSTI U KOJE SE SVRSTAVAJU PROJEKTIINFORMACIONIH SISTEMA . Odravanje ukljuujeopravkuminornihgreaka idefekatasistema.Grekemogubitiposljedicapropusta

joufazidizajna,aliistotakoidrugihfaktora,tojesluajnastalihpromjenaoekivanjakorisnikakojasuseodnosilanasistem.


9/21


9

Modifikacija podrazumijeva malo sloenije intervencije na programima. Razlika izmeu modifikacija iodravanjajestvardogovora/predefiniranjakojinivogrekepripadakojojklasikompleksnosti.

Proirenje podrazumijeva dodavanje sistemskih funkcija koje nisu bile ukljuene u prvotni informacionisistem. Dodatne sistemske funkcije obuhvataju sofisicirane tehnikemogunosti u formi implementacijskihmodulakojesuznatnoproirilefunkcionalniskupsistema.

Zamjenaneophodnakadapostojei informacioni sistempostaje fiziki, tehnoloki i funkcionalno zastario iprevazien.

Novisistem

predstavlja

rjeenje

uonim

situacijama

kada

nije

postojao

do

tada

nijedan

tip

automatiziranog

sistema.

19. KOJE BI KORAKE ODJEL ZA INFORMACIONE SISTEME TREBAO PODUZETI DA BISE ODREDIO REDOSLIJED I PRIORITET RAZVOJA POJEDINIH PROJEKATA ?

Potrebnojepoduzetisljedeekorake:

Netrebatedjetinaodravanju Odbacitiprojektekojinedajusvojdoprinosposlovnomplanu Sagledatisvaresursnaogranienja

20. KAKO JE ORGANIZIRAN TIPINI ODJEL ZA INFORMACIONE SISTEME Unutarorganizacijepostoje etiri sektora/funkcije, sdomenom aktivnosti kako slijedi: razvoj sistema ,odravanjesistema,raunarskapodrkaikorisnikapodrka.

21. KAKVA JE ULOGA SEKTORA KORISNIKE PODRKE UNUTAR ODJELA ZAINFORMACIONE SISTEME?

Sektor za korisnikupodrkujeodgovoran za rad raunarskih informacionih centara, edukacija krajnjeg korisnika,evaluaciju nivoa zadovoljnosti krajnjeg korisnika informacionih sistema kao i za detekciju problema informacionihsistema

22. KOJI SU TO TIPINI PROBLEMI SA KOJIMA SE SUOAVA ODJEL ZAINFORMACIONE SISTEME?

NekolikotipinihproblemasakojimsesuoavaOdjelzainformacionesisteme:

KakvuorganizacijskupozicijudodijelitiOdjeluzainformacionesistemeodnosnokometrebabitiodgovoranikogaizvjetavatiosvomradu?

Odluiti se za organizacijsku strukturu Odjela za informacione sisteme: centralizirana naspramdecentralizirane

UsklaenostciljevaOdjelazainformacionesistemesstratekimciljevimaposlovneorganizacije Povezivanjeheterogenihsistema Problemstrktuiranihmetodologija Kakoraliziratitransfertehnologije

23. OD KAKVOG ZNAAJA PREDSTAVLJA PROBLEM STRUKTUIRANEMETODOLOGIJE?

Kako se moe i da li treba ubjeivati osoblje Odjela za informacione sisteme da usvoje i primjenjuju tehnikestruktuiraneanalize idizajna?Odgovornaovakvapitanjamoese iznaijedinoutvrivanjemkolikosustruktuiranemetodeirokoprihvaeneuposlovnomsvijetuodnosnoITindustriji.

24. KAKVA JE ULOGA PROGRAMERA KAO INFORMATIKOG SPECIJALISTE?Programerjespecijalistakojiobavljatransfertehnikihspecifikacijasistemanalitiaraukododreenogprogramskogjezika. Programeri i testiraju napisani kod kako bi provjerili da li isti radi korektno. Jedan programer/analitiarposjedujeznanjasistemanalitiaraiprogramerai estoimaulogurukovodiocaprojektakojinadzirecjelokupnirazvojprojekta.


10/21


10

25. KAKVU OSPOSOBLJENOST I KOJA ZNANJA TREBA DA POSJEDUJE SISTEMANALITIAR? Posjedovatisposobnostgovorneipisanekomunikacije Raspolagatianalitikim i logikimpristupimau izuavanjukompleksnihproblema takoda ihpokua svestiu

jednostavnijeforme. Dobropoznavatiposlovneprocese

Dobropoznavatu

informacione

tehnologije

uz

auriranje

znanja

onovonastalim

iinovativnim

tehnologijama

Bitiosposobljenkakozasamostalan,neovisanradtakoizatimskirad. Kontinuiranoseeduciratioinformacionimsistemimainjihovimbuduimtrendovima.


11/21

Poglavlje2Informacije,bazep

odatakaiinformacionisistemi

11

POGLAVLJE 2INFORMACIJE,BAZEPODATAKAIINFORMACIONISISTEMI

1.TA PREDSTAVLJA POJAM APSTRAKCIJE I ZATO SE KORISTI U RAUNARSKIMNAUKAMA?Apstrakcijajeproces identificiranjaodreenihsvojstava ilikarakteristikanekogmaterijalnogobjekta,azatimnjihovogkoritenjau specificiranjunovogobjekta,koji senazivaapstrakcija, ikojipredstavlja simplifikacijuobjekta izkojegjenastao.(str.62)

2.NAVEDI TIPOVE APSTRAKCIJE , NJHOVE DEFINICIJE I GDJE SE KORISTE?Dvatipaapstrakcijanavrlovisokomnivousualgoritmiistrukturepodataka.(str.62)

Postojivelikibrojdefinicijaalgoritma,meutimnajvanijepremiseveineovihsu:

Jedanalgoritamjeureeninizinstrukcija(sekvenca)kojomserjeavanekiproblem

Problemkojiserjeavaposjedujespecifineciljneuslove,koji,kadasaispunjenizaustavljajudaljeizvravanje

algoritma.Oviciljniuslovimorajubitidostupniuodnosunapoeteneusloveunekomkonanomvremenu Insturkcijealgoritmamorajubitijasneividljivemehanizmukojiihizvrava

Odmah po izvrenju jedne instrukcije, izvrenje naredne mora jedinstveno i nedvosmisleno bitideterminiranoodprethodne

(ilijednostavno)Algoritampredstavljajednupreciznoodreenusekvencuinstrukcijakojerjeavajunekidatiproblemu konanom vremenskom periodu, a zatim prestaje sa daljim izvrenjem.(str.63) Algoritam moemo smatrati iapstrakcijomnekogprograma.(str.63)

Strukture podataka moemo smatrati apstrakcijom slinih varijabli u nekom programu. Treba ih razlikovati odelementarnihpodataka(tipa int,char...)(ijevrijednostisuatomne,tj.nedjeljive)potometosenjihovevrijednostimogudekomponiratiunekolikokomponenti,aorganizacijaovihkomponenti irelacije izmeunjih,tvorenetotomoemonazvatistrukturnimpodacima(tipaarray,records...).(str.63)

ADT(AbstractDataType)sekoristeusvrhedefinisanjaapstrakcijeonihpodatakakojizahtjevajunesamospecifikacijustrukturevrijednostizanovitippodatka,ve ispecifikacijukompletnogskupaoperacijanadpodacimaovogatipa.(str.64)

3.ZATO SU UVEDENI TIPOVI APSTRAKTNIH PODATAKA ?Cilj imjeukloniti razliitaogranienjakojapostoje izmeujezikavisokognivoa,koji idalje imajusvojejedinstvenekarakteristike,apstrakcijomnajoveemnivou.(str.62)

4.KOJE SU ESENCIJALNE RAZLIKE IZMEU PODATKA I INFORAMCIJE ?Podatakjeopisstvariidogaajasakojimsesuoavamo,ainformacijajepodataksaciljemdapomogneudonoenjunekepromptneilibudueakcijeilineakcije.

Uposlovnomsvijetujetakoposlovnipodatakopisresursa iposlovnihdogaaja ilitransakcijasakojimseposlovna

organizacijasuoava,aposlovna informacijapomaeu izboruakcije ilineakcije tj.procesuposlovnogodluivanja.(str.65)

5.OPII ETIRI NAINA PRETVORBE PODATAKA U INFORAMCIJU !

6.OPII TRANSFORMACIJE KOJIMA SU PODVRGNUTI PODACI !Podaci su podvrgnuti izraunavanju (sumarnih vrijednosti dobivenih nakon obavljenih aritmetikih operacija),sumiranju (vie podatkovnih vrijednosti ujednu, npr. radnih sati dnevno u radnih sati sedmino) i klasifikaciji(podatakauudvojenegrupe).Klasifikacijasemoeizvritinajedanodsljedeihnaina:kategorizacija(ugrupenabazi


12/21



12

nekihkarakteristika),sortiranje (premaodreenim identifikacijskim sekvencama), intergriranje/spajanje (vie skupovapodataka)iuvezivanje/svrstavanje(uodnosunanekeeljenekarakteristike).(str.66)

7.TA UKLJUUJU IZLAZNE FORME INFORMACIJA ?Ukljuujuprezentiranje (rezultataobradepodataka),kopiranje (pohranjenihpodataka kakobilbili raspoloivi veembrojukorisnika)ielektronskoprenoenje(pohranjenihpodatakaprekotelekomunikacijskihveza).(str.66)

8.OPII INFORMACIJSKO PREOPTEREENJE! TA SE MORA UINITI SA RAZLIKAMAKOJE POSTOJE IZMEU PODATAKA I INFORMACIJA?

Pod informacijskim preoptereenjem podrazumjevamo nepovoljne efekte koji su uzrokovani zatrpavanjem saprekomjernom koliinom podataka. Efikasnost entiteta (npr. ovjeka) tada nije usporena nego umanjena.U sluajuinformacijskogpreoptereenja,potrebneinformacijesegubeugomilinepotrebnihpodataka.

Kod informacionih sistema, ta prekomjerna koliina podataka ne pomae ve odmae u donoenju upravljakihodluka.Managerimorajuodbacivatipodatkekojimihopskrbljujuinformacionisistemi,akojiimnepomauuprocesudonoenju odluka. To pred sistemanalitiara stavlja dodatne zadatke provjere, analize i testiranja poruka unutarorganizacijedabiseutvrdilodaliseradiopodacimailiinformacijama. (str.69)

9.KOJIM SVE TESTOVIMA I PROVJERAMA SE PODVRGAVAJU INFORMACIJE?

KRATKO IH OPISATI!Postoje etiritesta:

Komeoddonoslilacaodlukejeporukanamjenjena?Akosenenaeosoba,unutarorganizacije,kojojjeonanamjenjena,onapostajepodatak,ikaotakvajebeskorisna.

Zakojuodlukujeporukanamjenjena? akiakosenaeodgovarajuiprimateljporuke,onaidaljemoebitibeznaajna.Ona,naime,nemorapomoiprimateljuudonoenjunikakveodluke.

Kakoje poruka koritena?U sluaju ispunjenja prethodnih uslova,poruka idaljenemora imati vanost.Osobakojadonosiodluku, zakojujeodreenaporukabilanamjenjena,mora znatikakojojje taporukapomoglaudonoenjuodluke.

Kadajeporukakoritena?Dabiporukabilavaljana(tj.informacija)onasemoraodmahkoristitiudonoenjuodluka. Treba uzeti u obzir i njenu potencijalnu vrijednost (vrijednost koju bi moda mogla imati ubudunosti)(?).(str.70)

10. NACRTAJ STRUKTURU PROBLEMA I PREZENTIRAJ DEFINICIJU PROBLEMA !

Problem sedefinirakaojedanprazanprostor izmeuonogto seoekuje (ilito seoekivalo) i trenutnog stanja.Oekivanja su predstavljena u obliku nekih ciljeva, rezultata ili odreenih standarda. Postojee stanje je nekavrijednostpredstavljenaodabranommetrikom(tzv.metrikaizvrenja).(str.71)


13/21



13

11. KAKVA JE ULOGA FILTERA TOLERANCIJE?Sverazlikeizmeuoekivanogipostojeegstanjanemorajupredstavljatiproblem.Stogasekoristifiltertolerancijedabiseomoguiloodbacivanjeizrazmatranjaonihproblemakojinepredstavljajuznaajnaodstupanjaodzadatihciljeva.Kakotakav,filtertolerancijeimavanuuloguudizajniranjusistema.(str.71)

12. ZATO JE VAAN TREND PROJEKCIJE PROBLEMA ?

Trendprojekcije

predstavlja

vaan

dio

definiranja

ilidetekcije

problema.

Kako

je

dizajniranje

zamjenskih

informacionih

sistema zahtjevo idugotrajno,potrebnojujepoeti prije kolapsapostojeeg. Zato kolapspostojeeg sistema trebapredvidjetiinavrijemepoduzetipotrebnepreventivnemjerekakobiseposljediceublaile.(str.72)

13. NA KOJIM ELEMENTIMA SE ZASNIVA DETEKCIJA I IDENTIFIKACIJA PROBLEMA ?Detekcijaproblemasezasnivanasljedeimelementima:

Mjerljivostoekivanja(ciljevi,rezultatiilistandardi)

Mehanizmizamjerenjepostojeegradasistema

Filtertolerancijezaodvajanjeznaajnihodbeznaajnihproblema

Predikcijabuduihtrendova

Primjerna72.str.

14. NAVEDI DESET FAZA CIKLUSA RJEAVANJA PROBLEMA !Tosu:ulazniresurs,produkcijskiproces/transformacija,izlazniproizvod/usluga,ciljevi/standardi,detekcijaproblema,kreiranjealternativa,donoenjeodluke,objavaodluke,implementacija odluke,supervizijskopraenje.(str.7375)

15. NAVEDI KOJA JE ULOGA CILJEVA/STANDARDA KAO KOMPONENTE CIKLUSARJEAVANJA PROBLEMA?

Ciljevi/standardi u cilkusu rjeavanja problema predstavljajuoekivanja, postavljena od strane kompanije, koja seodnosenaonotobi trebaloda sepojavi izprodukcijskogprocesa kao izlazni proizvod ili usluga.Postoje zadatevrijednosti (ciljevi) ili standardi koji se oekuju za svaku karakteristiku odreenog izlaznog proizvoda ili usluge.Ciljevi/standardisuodznaajakoddetekcijeproblemai/ilikreiranjaalternativa.Istotako,samiciljevi/standardimogubitimjenjaniufazi implementacijedabiseboljeuskladilisarealnimfaktorima.(pogledatislikunastr.75 idodatna

objanjenja)

16. NA KOJE SE NAINE PRISTUPA IMPLEMENTACIJI ODABRANE ODLUKE?Nakontomanageriobjaveodluku,osobljejemoeizvritinajedanodtrinaina:

Mjenjajuomjerulaznihresursa(npr.vieradnesnage)

Mjenjajuprodukcijskiproces(korzpromjeneukombinacijiresursa)

Mjenjajuzadateciljeve/standardedabiihuskladilisarealnou

(str.75)

17. NABROJI KARAKTERISTIKE INFORMACIJA!Karakteristike informacija su: relevantonst (da li se poruka koristila u rjeavanju problema; karakteristika kojaju

odvajaodrazlikujeodpodatka),tanost [kompletnost,korektnost,sigurnost(da lijeprukastiglakomejetrebala)],blagovremenost (kolikoje brzo ulaz transformira u izlaz), ekonominost, efikasnost (tanost/novanajedinica iliblagovrementost/novanajedinica)ipouzdanost(prezeniranapomousrednjevrijednosti).(str.77)

18. KAKVA JE RAZLIKA IZMEU TANOSTI I POUZDANOSTI ?

19. NA TA SE ODNOSE TAKTIKE ODLUKE , I U ODNOSU NA TO TREBAJU BITIREFERENCIRANE ?

Manageridonose taktikeodluke koje seodnosenaodreenumisiju, ili sisitem, iliproizvod ili lokaciju i esto suspecifine za iste. One ipak moraju biti usklaene na stratekom nivou sa poslovnom politikom organizacije,


14/21



14

uspostavljenom stratekim odlukama. Taktike odluke ukljuuju one procese koji suiroko zastupljeni u upravljanjusistemom(npr.odreivanjecijeneproizvoda).(str.78)

20. NA KOM NIVOU JE DOPUTEN MANJI NEDOSTATAK RELEVANTNOSTIPODATKA/INFORMACIJE ?

Irelevantne informacijedovodedo informacijskogpreoptereenja ismanjujusposobnostrazrjeenjaproblema.Resursistratekogmanagementa su oskudniji i dosta skuplji nego operativnog, pa (velika) irelevantnost nije doputena na

stratekomnivou.Samonaoperativnomnivoujedoputenmanjinedostatakrelevantnostipodataka.(str.79)

21. KO MOE TOLERIRATI NEKOMPLETNOST PODATAKA I ZATO?Stratekeodlukesumanjestruktuirane,aviesubjektivne,negotosuoperativne.Izvorizadonoenjestratekihodlukasueksterniinisukontrolabilni,pasu estobaziraninapretpostavkama.Tojerazlogtomanagerinastratekomnivoumogu tolerirati nekompletnost podatakajer ih, inae, koriste unutar nekih drugih pretpostavki tokom definiranjasvojihstratekihodluka.(str.79)

22. ZBOG EGA JE VANA SIGURNOST KAO KARAKTERISTIKA INFORMACIJE?Odluke donesene na stratekom nivoumogu doprinijeti razvoju ali isto tako potopiti itavu organizaciju. Curenjeinformacijanaovomnivoutakomoe imatikatastrofalneposljedicepotrinukonkurentnostorganizacije. Tonijesluajsainformacijamanaoperativnomnivou,iakoionemogubitikritinesaaspektasigurnosti.(str.80)

23. KAKO ZAHTJEV ZA BLAGOVREMENOST VARIRA OD STRATEKOG DOTAKTIKOG NIVOA MANAGEMENTA? ZATO POSTOJI TAKVA RAZLIKA?

Zahtjevizablagovremenostinformacijanastratekomnivoujeniskadokjenaoperativnomvisoka.Razlogtomejetose za donoenje odluka na stratekom nivou ima vie vremena, a i same odluke imaju dugorono djelovanje(godinama).Tonijesluajnaoperativnomnivougdjeodlukeimajuperiododnekolikosedmicailieventualnomjeseci.(str.80)

24. KAKVA RAZLIKA POSTOJI IZMEU IDENTIFIKACIJE I RJEAVANJA PROBLEMA?

25. TA JE BAZA PODATAKA?

Najjednostavnije reeno,bazapodatakajejedanorganizacijskiskuppovezanih informacija.Moemo rei idaje tojedanskup informacijapovezanureenomstrukturom. Iakoje,potome,bilokojiskup informacijamoguenazvatibazompodataka,tajterminseprvenstvenokoristidabisereferenciralonaraunarskepodatke.SoftwaredizajniranzaupravljanjebazamapodatakasenazivaDataBaseManagementSysytem.(str.81)

26. KAKVE SOFTWARESKE ARHITEKTURE SE MOGU KORISTITI U REALIZACIJISISTEMA ZA UPRAVLJANJE BAZAMA PODATAKA?

Moguajeprimjenanekolikosoftwareskiharhitekturaurealizacijisistemazaupravljanjebazamapodataka.Zamalejednokorisnikeaplikacije,bazamoebitiupravljanasamojednimprogramomkojiukljuujefunkcijezatunamjenu,dok kod viekorisnikih sistema, DBMS je koncipiran na itavom programskom paketu (dananje klijent/serverarhitekture).(str.81)

27. NAVEDI I OPII KOMPONENTE DBMSA?NajjednostavnijiopisDBMS'abaziranjenaklijentstrani(frontendu)kojisekoristizaunosipregledpodatakabaze,iserverskojstrani(backendu)kojajeskupprogramazamanipulaciju ikojiodgovarajunaupiteizahtjeveklijenta.

Meutim, DBMS podrazumjeva jedan apstraktan model podataka, bazirana na ovim komponentama (datalanguages):

DDL(definition)jezikuzadefinisanjestrukturepodataka(kreiranje,mjenjanje,brisanjeobejkatabaze)

DML(manipulation)jezikuzapristupimanipulacijupodacima(postavljanjeupitaiauriranjepodataka)

DCL(control)jezikzakontroluiupravljanjepodacima(korisnikimdozvolamazapristuppodacima)


15/21



15

OvekomponentesuobjedinjeneSQLjezikomvisokognivoazaupravljanjebazamapodataka.(str.82)

28. KAKO GLASI DEFINICIJA TRANSAKCIJE?Transakcijajedefiniranakaooperacijakojaprevodibazupodataka izjednogkonzistentnog stanjaudrugo.NaovomkonceptujebaziranDBMSviekorisnikipristupbazipodataka.(str.83)

29. NAVEDI MODELE BAZA PODATAKA I OPII RAZLIKE KOJE POSTOJE IZMEUPOJEDNIH MODELA!

Postojemreni,hijerarhijski,flat/tabelarni,relacijski,objektoorijentiraniiwebmodelibazapodataka.

Flat model je baziran na dvodimenzionalnom popisu podataka, u kojemu kolone sadre sline vrijednosti, a svevrijednostiuredusumeusobnopovezane.

Mrenimodelbaziranjenapointerima.Postojekolonekojesadrepointerenarazliitetabeleumjestopodataka,pasutabelepovezanemeusobnopomoureferencikojemogubitiprikazanekaojednamrenastruktura.Jedanpodskupovogmodela inihijerarhijskimodel,kodkojegsurelacijeprikazaneuoblikutreestrukture.

RelacijskimodeluvedenjesaciljemdaseomoguidaDBMSbudeneovisanodaplikacije.DBMSjebazirannateroijiskupova.Ovebazepodatakasadrevietabelaslicneonimau flatmodelu.Za razlikuodmrenogmodela (gdjesekoristepinteri)ovdje sekoriste kluevi zauspostavljanje relacija izmeupodatakau razliitim tabelama.Glavnaprednost relacijskih bazaje toto se bazimogu postavljati upiti koji nisu bili predvieni u fazi dizajniranja baze

podataka,toovommodeludajevelikufleksibilnost.

Objektnoorijentiran model imao je za cilj prevazilaenje nekih potekoa u koritenju objekata sa SQLom.Implementacija ovih baza podataka ponitilaje prednosti uvedene relacijskim modelomjer su se objekne bazepokuavale implementirati adaptacijom postojeih mrenih i hijerarhijskih baza podataka z aprimjenu objektnoorijentiranogprogramiranja.

(str.8587)

30. ZATO RELACIJSKI MODEL VAI ZA NAJPOPULARNIJI?Pogledati29.

31. TA PODRAZUMJEVA POJAM POLIMORFIZAM?

Pod polimorfizmom podrazumjevamo dajedan objektnoorijentiran program omoguava objektima istog tipa daimajurazliiteimplementacijeidaserazliitoponaajusvedokimajuistiinterface. (str.87)

32. NAVEDI I OPII ACID PRAVILA !Veinabazapodatakapokuavanametnutnijedanmodeltransakcijebazepodataka.UidealnomsluajuvrijedeACIDpravila:

Atomnostilinijednailisvenaredbemorajubitiizvrene

Konzistentnossetransakcijemorajubazuostavitiukonzistentnomstanju(?)

Izoliranosttransakcijesenemoguuplitatiuraddrugih;nedovrenradnemoebitividljivodstranedrugihtransakcija

Trajnostuspjeneivaljanetransakcijemorajuostatividljiveiusituacijamahavarijebazepodataka

(str.85

87)

33. KAKVA JE NAMJENA SISTEMA ZA OBRADU TRANSAKCIJA ?Sistemizaobradutransakcija (TSP) uvajuzapiseopostojeim ipotencijalnimorganizacijskim resursimakaotosuljudi,budet,materijali...Transakcijeseunoseusvrhupromjenebilansaresursa.(str.88)(?)

TPSsnabdjevaMISpodacimausluajupotencijalnepojaveproblema.(str.92)

34. OPII TRI PRIMARNA DIJELA MISA?Informacioni sistem za podrkumenadmentu (MIS) kao osnovni zadatak ima prikuplajnje informacija kojemogupomoiurjeavanjuproblema.TriprimarnadijelaMISasu:detekcijaproblema,analizaproblemaidonoenjeodluke.


16/21



16

U svrhu detekcije problema, MIS sadri sve elemente problemske strukture. MIS osigurava neophodne podatkemanagerimakojitrebajudadonesuodluku.Istotako,ukljuujealgoritmeza izbornajboljeodraspoloivihalternativa.(str.89)(?)

35. KOJE SU TRI GLAVNE RAZLIKE IMEU DSSA I EXSA?Prva razlika proizilazi iz prirode problema (problemske strukture) kojim se ova dva sistema bave. Dok se EXS bavistruktuiranimproblemima(kojisemogudefiniratijasnim,konzistentnim ijednoznanimsekvencamakorakakojimase

dolazidorjeenja),DSSsebavipolustruktuiranimproblemima,kodkojihpostojeodreenenejasnoeineodreenosti.Drugarazlikaproizilaziizsvrhesistema.DoksuEXSzamiljenikaoparcijalnonadomjetenjezaonekojidonoseodluke,DDSdajemanagerimainformacijeisugestijezavidnekvalitete.

Nivokvantifikacije(?)

(str.9091)(?)

36. KAKVA JE RAZLIKA IZMEU IZVORNOG DOKUMENTA I DOKUMENTA OIZVRENOJ AKCIJI?

Uglavnom,izvornidokumentsadriinformacijeotransakcijikojaseeliizvriti(ulaznipodacizaTPS)(str.93,94),dokdokumentoizvrenojakcijipredstavljaizlaznidokumentizTPSa(naravno,ukolikojetransakcijavaljana).OvajizlaznidokumentsemoekoristitikaoulazunekidrugiTPS.Primjernastrani98. (sorryzbogturogodogvora,uknjizije

pravohafifno)

37. ZATO JE POTREBNO KODIRANJE PODATAKA?Kodiranjetransformiraizvornepodatkeunekiodformatapogodnihzapohranjivanje.Najvanijirazlogkodiranjajedapredstavljametodznatneredukcijeionemoguavanjaeventualnihgreakatokomunoenjapodataka.(str.94)

38. NAVEDI I OPII FUNKCIJE MODULA EDITIRANJA TRANSAKCIJSKIH POLJA !ETPmoraprovjeriti iverificiratitransakcijeprijenegotodopustipromjenuzapisaobilansamaresursa.Ovajmodulimatrizadatka:

Propustitiispravnetransakcijeufazuauriranjazapisa(slika2.11nastr.94)

Najavitineispravnutransakcijuusluajupostojanjagreke

Kreiratijednuprivremenudatoteku sazapisimaoneuspjelim transakcijama (pa se ista transakcijaponovounosiusistem)

ETPsadrirazliiteautomatiziraneimauelneprocedureprovjerevaljanostitransakcija.

39. RAZLIKA IZMEU ONLINE I REALTIME TERMINA!Online(pristuppriunosupodataka)podrazumjevadirektnounoenjepodatakauraunarskisistem.Antonimmujeoffline,gdjepostojimeufazaizmeuunosapodatakaikoritenjatihpodatakauraunarskomsistemu.

Realtimepodrazumjevaobradupodatakaurealnomvremenu.Suprotanmujebatchpristup,gdjesetransakcijeprvoprikuplajuugrupu,papotomprocesiraju.(primjeriidodatnapojanjenjanastr.95)

Razlikaizmeuonlineirealtimeterminajeutometoseprviodnosinapristupunosupodataka,adruginapristupnjihovojobradi.

40. NA KOJE NAINE JE MOGUE IZVRITI AURIRANJE ZAPISA ?TPSprvo itaresursnezapise izdatotekagdjese istinalaze.Auriranjezapisasepotommoese izvrititakotosepridodajeresursnimbilansama,oduzimaodresursnihbilansi, ilitosevripromjenastatusnihpolja(npr.promjenaadrese). (str.98)

41. KOJI TIPOVI IZVJETAJA SE KREIRAJU TOKOM FAZE KREIRANJA IZVJETAJA?Kreiraju sedetaljni transakcijski izvjetaji (koje koriste revizorida bi sepobrinulida sistem funkcionira korektno),izvjetajostanjimaresursa(postojeim ioekivanim,kojapomaupriupravljanuresursa)i izvjetajzamanagement


17/21



17

(kojisnabdjevaju informacijama MIS;ukazujunapotencijalneprobleme iodstupanjaodoekivanihrezultata).(str.99100)

42. KAKO JE KONCIPIRANA TAKSONOMIJA APLIKACIJA SA OBRADAMATRANSAKCIJA ?

PodtaksonomijomTPSaplikacijapodrazumjevamosistematizacijuistih,itonaaplikacijematerijalogknjigovotstva(unosi obrada narudbi kupaca, voenje zaliha, nabava, prijem robe) i aplikacije financijskog knjigovodstva (fakturisanje,

knjigaulaznihfaktura,knjigaizlaznihfaktura,plae).(str.100)


18/21

Poglavlje3Modeliranjeirediz

ajnposlovnihprocesa

18

POGLAVLJE 3MODELIRANJEIREDIZAJNPOSLOVNIHPROCESA

1.NA EMU SE BAZIRA SMITHOV KONCEPT (POSLOVNOG ) PROCESA I EFEKTI ISTOG ?Smithovkonceptsebazirannapoveanjuproizvodnjekrozprimjenuspecijalistikog,kooperativnog rada radnesnagepoveavajui,natajnain,injihovuefikasnost.

2.NA EMU SE BAZIRA TAYLOROV KONCEPT NAUNOG UPRAVLJANJA?Taylorrazvijakonceptnaunogupravljanja.Konceptsadrispecijalistikeorjentacijeradnesnagekojisurelevantnizateoriju ipraksu.PoslovniprocespovezansaTaylorovimkonceptomnaunogupravljanja,kojijeu tu svrhu razvio iuspostavioprincipeugraeneuovajkonceptupravljanja,posebnojerazmatranukonceptureininjeringaposlovnihprocesa.

3.TO SE PODRAZUMIJEVA POD TERMINOM 'OPSEG KONTROLE' I KAKAV JENJEGOV UTICAJ NA STRUKTURNE ELEMENTE ORGANIZACIJE?

Opseg kontrole predstavlja broj podreenihjednom supervizoru koji rukovodi dijelo procesa rada unutarjednestrukturalne organizacije. Uvoenjem koncepta poslovnog procesa dolo je do znaajnog uticaja strukturalneelementeorganizacije,a time inabrojpodreenihobuhvaenisupervizijskomkontrolom,kojiod110podreenihdostigaoiopsegod1100.

4.TA PREDSTAVLJA JEDAN POSLOVNI PROCES?Poslovniprocespredstavljajedanskupmeupovezanihoperacijakojimserjeavaodreenizadatak.

5.KOJI TIPOVI POSLOVNIH PROCESA POSTOJE? Upravljaki procesi su procesi koji upravljaju radom sistema. Primjeri ovih procesa su zastupljeni u

korporativnomupravljanjuistratekomupravljanju

Operacijskiprocesi

su

procesi

koji

kreiraju

primarni

tok

vrijednosti

ipredstavljaju

dio

glavne

poslovne

djelatnosti. Primjer ovih procesa su zastupljeni kroz poslovne funkcije nabave, proizvodnje,marketinga iprodaje.

Procesipodrkesuprocesikojiosiguravajupodrkuglacnimprocesima.Primjeriovihprocesasuzastupljenikrozposlovnefunkcijeraunovodstvo,ljudskiresursi,ITpodrkaidr.

6.OPII RAZLIKE KOJE POSTOJE IZMEU TIPOVA POSLOVNIH PROCESA .Pogledajpitanje5.

7.TA SE PODRAZUMIJEVA POD SUPERPROCESOM?Jedanposlovniprocesmoebitidekomponiranunekolikosvojihsubprocesa,kojiposjedujusvojevlastiteatribute idaju svojdoprinosudostizanju cilja superprocesa.Naime,uvijekpostoji tenjadostizanjaoptimalnog ciljanekog

procesa,aproceszakojijeustanovljenoptimalniciljpodrazumijevasekaosuperproces.

8.NAVEDI DEFINICIJU POSLOVNOG PROCESA PO DAVENPORTU .Proces je jedan struktuirani, mjerljivi skup aktivnosti dizajniranih da kreiraju odreeni proizvod namjenjenodreenomkorisniku ili,generalno, tritu.Procespodrazumijevajedandecidanopiskakoda seobavi radunutarorganizacije,nasuprottrinogpristupaukomeseproizvodfokusirananekogi/ilineto.Prematome,procesjejedanureennizradnihaktivnostiuprostoruivremenu,kojiimasvojpoetakikraj,sajadnodefiniranimulazimaiizlazima.Zapravo,tojejednastrukturazaakciju,Procesisustrukturakojomjednaorganizacija ininetotojeneophodnodaseproizvedenekavrijednostrelevantnanjenomkorisniku.


19/21


ajnposlovnihprocesa

19

9.IME JE OKARAKTERIZIRAN PROCES PO DAVENPORTU ?Karakteristikesupostignuteusmjeravanjemikoncentriranjemnaposlovnulogikuprocesakakotrebaobavitiposaoumjestofokusiranjanasamproduktprocesa,tj.tajeuraeno.PremaDavenportuzajedanprocesmorajubitipreciznodefinirane granice, ulazi, izlazi, daje to struktura koja sadrimanjedijelove, da su to aktivnosti koje su ureene uprostoruivremenu,damorapostojatinetkotkokoristiilikomekoristiizlaz/produktprocesadajetonekikorisnikidatransformacijakojasedeavaunutarprocesamorapredstavljatidodatnuodnosnuupotrebnuvrijednostzakorisnika.

10. KAKO GLASI DEFINICIJA PROCESA PO HAMMER & CHAMPYU?Procesjeskupaktivnostikojiuzimajednu ilivievrstaulaza ikreiraju izlaz/produktkojiposjedujenekuvrijednostzakorisnika.

11. U EMU SE RAZLIKUJE DEFINICIJA PROCESA PO RUMMLER & BRACHEU?Rummel & Brache uspostavljaju definiciju koja u potpunosti ukljuuje i usmjerena je na eksterne korisnikeorganizacije.

12. NAVEDI I KRATKO OPII SUMARNE KARAKTERISTIKE POSLOVNOG PROCESA . Definiranost:Procesmoraimatipreciznoijasnodefiniranegranice,ulazeiizlaze

Ureenost:Procesmorasadravatiaktivnostikojesuporedaneuskladusanjihovompozicijomuprostorui

vremenu Korisnik:Morapostojatiprimaocizlaza/produktaprocesa

Dodatna vrijednost: Transformacija koja se deava unutar procesa mora kreirati dodatnu vrijednost zaprimaoca.

Ugradljivost:Procesnemoeegzistiratisamzasebe,onmorabitiugraenuorganizacijskustrukturu

Interfunkcionalnost:Proces,sasvimnormalno,moe,alinijepodneophodnimmoranjem,biti involviranunekolikofunkcija.

13. TA SE PODRAZUMIJEVA POD VLASNIKOM PROCESA?Vlasnik procesa, tj. osoba kojaje odgovorna za izvravanje i kontinuirano poboljavanje procesaje, esto, poputnavedenihkarakteristikasmatrankaojedanpreduvjetdefinicijiimodeluprocesa.

14. OPII TA SADRAVAJU POJEDINI NIVOI KOD VIENIVOVSKE APSTRAKCIJEPROCESA .

Metanivoapstrakcijeprocesa,obuhvatagenerikekonceptekojimseistiopisuju.Modelprocesanabazinainaradaistih proceca klasificiramodel procesa. Tok razvoja procesa obuhvata tok razvoja procesa, zapravoto se uistinudeavaunutarprocesa.

15. U EMU SE SASTOJI RAZLIKA IZMEU PROCESA I NJEGOVOG MODELA ?

16. NAVEDI I OPII CILJEVE KOJI SE POSTAVLJAJU PRED PROCESNI MODEL !Ciljevikojisepostavljajupredmodelprocesasu:

Bitideskriptivan(pretpostavljamogunostregistracijeonogatoseuistinudeavatokomnekogprocesa,kao

iuzimati

uobzir

aspekte

eksternog

posmatra

akoji

posmatra

na

inna

koji

se

proces

odvija

iodre

uje

poboljanjakojamorajubitinapravljenadabiizvoenjebiloefikasnije) Biti naredbodavan (u definiranju eljenih procesa i kako oni trebaju ili mogu biti izvoeni, zatim u

uspostavljanjupravila,upustavaismjerincakoje,akosestriktnoprate,dovodedoizvrenjaeljenogprocesa) Bitirazumljiv(udavanjuobjanjenjaoosonovnimprincipimaprocesa, istraivanju ievaluacijiviemoguih

pravaca akcije na temelju logikih argumenata, kao i uspostavljanju eksplicitnih veza izmeu procesa izahtjevakojemodelmorazadovoljiti)

(str.115)


20/21


ajnposlovnihprocesa

20

17. TA SE PODRAZUMJEVA POD CILJEM BITI NAREDBODAVAN KAKAV SEPOSTAVLJA PRED MODEL PROCESA?

Pogledati16.

18. KAKVE SVRHE SU POSTAVLJENE KOD MODELIRANJA META PROCESA?Sateorijskogaspekta,namjenamodeliranjametaprocesasebaziralanaobjanjavanjukljunihkoncepatapotrebnihza

opisivanjeta se zapravo deavalo tokom razvoja procesa, zbog ega se i kada to desilo i zato. Sa operativnogstanovita,svrhamodeliranjametaprocesajeteilokakreiranju iosiguravanjuupustavaza inenjerskemetode ionekojirazvijajuaplikacije.(str.115)

19. NAVEDI TIPOVE IZVJETAVANJA U KLASIFIKACIJI MODELA PROCESA PREMAATRIBUTIMA IZVJETAVANJA O IZVRENJU PROCESA !

Postoje etiritipaizvjetavanja:

Nabaziizvrenihaktivnost(izvjetavanje jeuformiredosljedapojedinanihureenihkorakanamjenjenihzadostizanjeunaprijeddefiniranogizlaznogrezultatailiproizvodaprocesa)

Na bazi izlaznog rezultata ili proizvodaprocesa (podrazumjeva seriju aktivnosti kojom se potie uspjenatransformacija ulazaprocesaueljeniizlaz)

Na bazi donesenih odluka (podrazumjeva skup povezanih odluka koje koje suprovedene zbogodreenenamjeneproizvodaprocesa)

Na bazi konteksta izvoenja procesa (podrazumjeva redosljed kontekstne povezanosti koja prouzrokujeuspjenu transformaciju u proizvode procesa, ato se odvijalo pod uticajem doneenih odluka u tomkontekstu)

(str.117)

20. OPII KLASIFIKACIJU MODELA PROCESA PREMA SVRSTAVANJU U TIPPROCESA! Strateki procesi (istraivanje alternativnih naina rada za neke zadatke i eventualno kreiranje plana za

njihovoizvravanje;zahtjevajukooperacijusaljudskimfaktorom) Taktikiprocesi(pomo urealizacijiplana;okrenutikataktikama ispunjenjaaktuelnogplana,anekreiranju

planazarealizaciju) Implementacijskiprocesi (najniinivoposlovnihprocesa;brinuodetaljimakako implementiratiplan) (str.

116)

21. TA SE PODRAZUMJEVA POD NIVOOM GRANULACIJE PROCESA ?Podrazumjevasenivodetaljnostiprocesnogmodela. Limitimanivoagranularnostiprocesasediktiranivodetaljnostimodelaprocesa.(str.117)

22. OBJASNI SPEKTRUM FLEKSIBILNOSTI METODA IZVEDBE MODELA PROCESA !

23. TA PREDSTAVLJA MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA I KOJA MU JE

NAMJENA?Modeliranjeposlovnihprocesapodrazumjeva sveaktivnostipredstavljanjakakopostojeih tako ibuduihprocesaneke poslovne organizacije. Ovoje neophodno da bi se moglo pristupiti analiziranju i poboljavanju postojeihprocesa.Modeliranjemposlovnihprocesa se,uglavnom,baveposlovni analitiari imanageri sa ciljempoboljanjaodnosnopoveanjaefikasnostiikvalitetaposlovnihprocesa.(str.119)

24. NACRTAJ I OPII ZACHMANOVU NIVOVSKU STRUKTURU PROCESA!


21/21


ajnposlovnihprocesa

21

6. Upravljanje procesa

(sta se desava sa i oko

procesa)

5. Definicija procesa

(razvoj procesa)

4. Ogranicenja procesa

(nametnuta tehnoloska

ogranicenja)

3. Atributi procesa

(optimizacija procesa)

2. Povezanost procesa

(veze sa drugim procesima)

1. Koncept procesa

(identifikacija procesa)

Nivo1jefokusirannaidentifikacijuiopisprocesa.Rezultatjekreiranjekonceptaprcesa.

Nivo2jefokusirannasvevezekojepostojeizmeuidentificiranogprocesasadrugimprocesima.Rezultatjelistasvihrelacijskihodnosakojimsedatiprocespridruujedrugimprocesima

Nivo3je

fokusiran

na

atribute

procesa.

Atributi

porcesa

su

neophodni

uprocedurama

optimizacije

istog.

Nivo4 sebaviogranienjimaporcesakojasunametnuatehnolokimlimitima.

Nivo5je fokusiranna sam razvojprocesa.Uspostavlja se definicijaprocesanabazi koje se procesmoe opisati,klasificiratiuodreenitip.

Nivo6jefokusirannaonotosedeavai,uskladusatim,opisanajesvamanipulacijaprocesom.

(str.120)

25. OPII NAVEDENE TEHNIKE MODELIRANJA PROCESA I KAKO SE KORISTE!Postoje razliite tehinke zamodeliranje procesa. Postojee su bazirana na skriptama, raunarskim programima ilihipertekstu.

Skripte zamodeliranje se koriste od strane ljudi najedan interaktivni nain, nasuprot programa zamodeliranje

procesakojisupovezanisaraunarskimsistemima.Programizamodeliranjeprocesapodravajutzv.nedeterminizamu kojem tiprogramimgou,unajboljem sluaju, reagiratinaprocesnedevijacijejedinopodunaprijeddefinisanimuvijetima.Hipertekstformapredstavljanjajeusutinijedamrea linkova izmeurazliitihaspekataprocesakaotosunjegoviprodukti,odluke,argumenti,problemiitd.(str.120)

26. KOJE OBJEKTE OBUHVATA STRUKTURA UML MODELA POSLOVNOGPROCESA?

Obuhvatacilj,ulaze,izlaze,resurse,informacije...(str.121)(?)

27. KOJE VEZE SE USPOSTAVLJAJU SA POSLOVNIM PROCESOM U UML MODELUPOSLOVNOG PROCESA?

(str.122)(?)

Sretno!

Documents

_OIS+Skripta - 1 2 i 3 Poglavlje