Web dizajn - PREZENTACIJA

7/28/2019 Web dizajn - PREZENTACIJA

1/31

INTERNETOPI POJMOVI


2/31

INTERNET

INTERNET

Svjetski rasprostranjena raunarska mrea, meij, komunikacijski kjenostavno infrastruktura koja ljuima irom svijeta omogudava rkomunikacije, putem razliitih servisa i usluga

WWW, FTP, e-mail, telnet...

ISOC (The Internet Society)

Neprofitabilno rutvo sa zaadom promicanja Interneta i komuntehnologija

by Ivan Marinkovid - www.ivan-marinkovic.com.hr


3/31

INTERNET U HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj poeci interneta atiraju iz 1991. goineskupina entuzijasta s instituta Ruer Bokovi u Zagrebu u sHPT-om povezala institut sa svijetom koritenjem Telnet protokasnije je omoguden i prijenos poataka.

Nakon toga, iste 1991. godine Ministarstvo znanosti i tehnoloRepublike Hrvatske pokrenulo je projekt CARNet (Croatian Acand Research NetworkHrvatska akademska i istraivaka m

CARNet predstavlja akademski dio Hrvatskog dijela Interneta



4/31

OPI POJMOVI

WWW World Wide Web Multimedijski informacijski servis na internetu Slui se klijent-posluitelj moelom

E-mail Najrasprostranjeniji i najpopularniji oblik komunikacije na internet

Koristi SMTP i POP protokol

FTP (File Transfer Protocol) I program i protokol slui za prebacivanje atoteka s lokalnog na u

raunalo (najede server-posluitelj) i obrnuto

Ostali servisi Telnet, Usenet...



5/31

WEB PRETRAIVAI/PREGLEDNSEARCH ENGINES

WEB PREGLEDNIK program koji ita saraj s weba,

prikazuje tekst, grafiku, animacije,zvuk, interpretira hiperveze...

SEARCH ENGINE pretraivake maine-

algoritmi koji za korisnpretrauju internet res



6/31

OSNOVNI PODACI O WWW-U

1989. u CERN-u Tim Berners-Lee razvija sustav za mrenu rapodataka

glavne znaajke WWW-a hiperveze (linkovi)

klikom na kljunu rije otvara se novi okument

multimeijalni saraj tekst, slika, zvuk

browse/surf



7/31

OSNOVNI POJMOVI VEZANI UZWWW

URL Uniform Resource Locator standardni formati za identificiranje lokacija na Internetu

HTTP Hypertext Transfer Protocol protokol koji se koristi za distribuciju informacija unutar WWW-a

HTML Hypertext Markup Language

poluprogramski jezik koji uz pomod jenostavnih koova opisuje ghipertekstualnog dokumenta

osim to oreuje smjetaj grafike i teksta unutar okumenta, HTMmeusobno povezivanje hipertekstualnih okumenata



8/31

klijent

program koji trai uslugu

raunalo na kojem rai taj program

posluitelj (server) program koji daje uslugu

web posluitelj pohranjivanje i isporuka web stranica

mail posluitelj primanje i slanje elektronike pote



9/31

KAKO RADI WEB?

1. klijent (web preglenik) alje zahtjev za stranicom (u zahtjnalazi adresa stranice)

2. server alje tekst (ko) stranice

3. klijent prima web stranicu

4. klijent eventualno zahtjeva dodatne podatke slike, pozad

glazbu...

5. klijent prikazuje prikupljeni saraj



10/31

TO JE TO HTTP?

Hypertext Transfer Protocol protokol za prijenos hiperteksta zajeniki jezik koji slui r

web stranica

u aresi stranice naveen je na poetku s http:

ne moramo pisati ime protokola, web preglednik sam dodaj



11/31

TO JE ADRESA WEB STRANICE?

adresaUniform Resource Locator

adresa je jedinstvena

na cijelom WWW-u ne postoje dva ista URL-a

http://www.woundivision.com/prezentacija/2013/ind

protokol puno ime domene mape/folderi HT



12/31

VRNE DOMENE

Ope (generike) Domene koje oznaavaju dravu

.com Commercial .hr Hrvatska

.org Organization .si Slovenija

.edu Education .it Italija

.gov Government .uk Ujedinjeno Kraljevstvo

.info .us SAD

.museum .tk Tokelau



13/31

TKO DODJELJUJE DOMENE

sustav domena je hijerarhijski

vrne omene ojeljuje na upravljanje Internet CorporatioAssigned Names and Numbers (ICANN)

za svaku vrnu omenu postoji sluba koja se brine o raspodomena

od 1991. godine CARNet upravlja .hr domenom



14/31

PRIPREMA ZA PREZENTACIJU FINA INTERNETU PUTEM WWW-a

za prezentaciju firme/hotela na Internetu treba kreirati kvalMMIM (multimedijski informacijski model)

dakle, treba definirati objekte/elemente MMIM-a koji se najnazivaju entiteti

zatim je nuno svakom entitetu priruiti oreene atribute

dalje opisuju varijablama treba to optimalnije rasporeiti elemente MMIM-a i definir

i ulogu svakog elementa u okviru MMIM-a



15/31

UVOD U HTMLHypertext Markup Language


16/31

UVOD U HTML(Hypertext Markup Language)

HTML jezik koji uz pomod jenostavnih koova opisuje grafiki izglehipertekstualnog dokumenta

osim to oreuje kako de tekst i slike bit smjeteni u okumentu,efinira i nain meusobnog povezivanja okumenata

jezik HTMLje skup gramatikih i sintaktikih pravila koji pretraiva

(browserima) kazuje na koji nain a interpretiraju uitani okume pravila HTML jezika zasnivaju se na ved postojedem stanaru za otekstualnih dokumenata poznatijem po imenu SGML (Standard GeMarkup Language)



17/31

sve to nam je potrebno a bi napravili najjenostavniju wepraktino ved imamo na raunalu

to je prije svega jean najobiniji tekst eitor kao to je Note

slijeeda stvar koja nam je neophona je web preglednik

bilo da imamo Internet Explorer, Operu, Mozillu Firefox, poinstalirati vie preglenika iz tog razloga to razliiti preglenrazliito tumae neke HTML tagove tako a su obino potrebmale korekcije kako bi nae web stranice imale zaovoljavaju svim preglednicima



18/31

HTML komane se piu u viu tzv. tag-ova

jean tag je komana koja govori naem pregleniku to i kako napraviti, tj. prikazati saraj nae web stranice

HTML tagovi su case insensitive, tj. svejeno je a li ih piemo malim ili ve

tagovi se piu unutar oznaka (bez navonika) npr.

ovaj tag se nalazi na poetku svakog HTML okumenta i on govori naem pregleniku a je aupravo poeo uitavati ba HTML okument i a kao takvog treba i prikazati

na kraj HTML okumenta se stavlja zavrni HTML tag: ovaj tag govori pregleniku a je to kraj naeg HTML okumenta

akle, svaki tag ima poetak i kraj, ako nema poetka, a ima kraja ogoit disto tako i obrnuto



19/31

vedina tagova ima i poetni i zavrni tag to smo spomenuli u prethodnom slajdu

zavrni tag se obiva oavanjem znaka / i oznaava mjesto na

prestaje jelovanje poetnog taga

postoje i tagovi ko kojih ne moramo stavljati zavrni tag kao totag
koji slui za prelazak u novi re

taj isti tag se moe pisati kao i < /br> zbog bolje preglednosti koda

svaki HTML dokument se sastoji od dva dijela:1. zaglavlja (eng. head)

zaglavlje se odvaja tagovima i

2. tijela (eng. body) tijelo se odvaja tagovima i



20/31

PRIKAZ JEDNOSTAVNE STRUKTUHTML DOKUMENTA akle, svaki HTML okument mora imati slijeedu strukturu:

NAZIV/NASLOV WEB STRANICE

Ovje unosimo sve ono to elimo a se prikae na naoj web straslike, video...)



21/31

RAUNALNA GRAFIKUvod


22/31

UVOD

Za raliku o izrae slike na papiru ili platnu, slika u raunalu zaslonu) mora imati precizno utvrenu strukturu zapisa, ondefiniciju elemenata koji se moraju dodirivati, a nikako prek

te elemente nazivamopikselima (px) o kojih de se graiti slika

DVIJE VRSTE GRAFIKA

RASTERSKA VEKTORSKA



23/31

RASTERSKA GRAFIKA

Skupina toaka jene veliine

Podoban za prikaz slika iz stvarnosti Pogleamo li obinu fotografiju po ovoljno jakim povedalom vijet demo

sastavljena o vrlo malih zrna razliite boje

Primjer bitmape: goblen

VEKTORSKA GRAFIKA

Skup objekata Matematiki opisanih krivulja (vektora!) kojima su oane osobine poput b

linije, ispune ili samog poloaja



24/31

TO JE TO PIXEL?

PICture Element eng. Pix

- Osnovni element grafikog prikaza- Npr. Zaslon monitora je poijeljen u milijune zaslonskih toa

piksela smjetenih u retke i stupce

- Svaki piksel sari informaciju i o boji koju reproucira



25/31



26/31

Jakost prikaza piksela je varijabilna ovisna u kojem se sustavprikazuje (npr. Zaslon, pisa, skener):

U tri dimenzije: crvena, zelena i plava (RGB)

U etiri imenzije: cyan, magenta, uta i crna (CMYC)

Tako su blizu jean rugome tako a se ini kako se stapaju drugim

Broj piksela koji se trenutno prikazuju na zaslonu nazivamorezolucijom



27/31

RGB model

kombinacija tri primarne boje, tj. piksel se sastoji o tri toke:

crvene (eng. red) zelene (eng. green)

plave (eng. blue)

iealno bi sve tri toke trebale teiti preklapanju u jenoj tozasloni imaju oreenu pogreku u takvoj tehnologiji

mijenjanjem inteziteta svake od primarnih boja dobivamo o primjenjuje se na monitorima s katodnom cijevi (zastarjelo)

LCD monitorima (LED monitorima)

plazma monitorima



28/31

CMYK model (32 bitna boja)

eng. CMYKcyan, magenta, yellow, katran

svakoj od CMYK boja se dodaje po 8 bita: 8x4 = 32

obuhvadaju viebojne slike namijenjene tisku, ili bilo kakvoj reprkojoj se koriste etiri osnovne komponente za obivanje slike

izgleom se na ekranu raunala ne razlikuju mnogo o 24 bitnih



29/31

REZOLUCIJA

pojam koji opisuje jasnodu i otrinu slike

najede se koristi za opisivanje svojstava ureaja kao to su monitori

pisai

skeneri



30/31

KOD MONITORA ukupan broj piksela na zaslonu

KOD PISAA

oznaava broj toaka po palcu (eng. dots per inchdpi) pisa s rezolucijom 300 pi je onaj koji moe ispisati 300 razliitih t

liniji ugakoj jean palac (2,53 cm)

KOD SKENERA oznaava optiku razluivost

izraava se u pi NE RAZLIKUJE SE TEKST OD SLIKE odrediti optimalnu rezoluciju

iskustvo pokazuje a postoji veza izmeu kvalitete skenera i maksimalne izrezolucije nakon koje vie ne primjedujemo poboljanje u kvaliteti



31/31

ZA SAD TOLIKO...

Ivan Marinkovid

7. srpnja, 2013.

Prezentacija je slobod

koritenje, ak i preradoradu bez moje sugNo, nije dozvoljeno jurereproducirati kao svwww.Ivan-Marinkovic.com.hr


Documents

Web dizajn - PREZENTACIJA