€¦ · Web view-glavni gradovi, regije, destinacijae,-zdravlje i moderan način života-putovanja, vrste putovanja,-prijemni odjel ( informacije, rezervacije),-poslovno dopisivanje,-organizacija

Naziv ustanoveAdresa sjedišta ustanove

NASTAVNI PLAN I PROGRAMZA STJECANJE

SREDNJE STRUČNE SPREME ILI PREKVALIFIKACIJEZA ZANIMANJE TURISTIČKO – HOTELIJERSKI/A KOMERCIJALIST/ICA

Obrazovni sektor: Turizam i ugostiteljstvo

Mjesto i datumizrade programa

1. NAZIV I STUPANJ SLOŽENOSTI ZANIMANJA

Naziv programa: TURISTIČKO HOTELIJERSKI/A KOMERCIJALIST/ICAŠifra zanimanja prema NKZ: 4221.31.4

2. ZNANJE, VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI KOJE SE STJEČU ZAVRŠETKOM PROGRAMA / CILJ I KOMPETENCIJE

pripremiti i posluživati hranu i piće organizirati rad u kuhinji i restoranu, brinuti o tehnološkom procesu, tehničko -

tehnološkoj opremljenosti i inventaru planirati zalihe, nabavu i preuzimanje reprodukcijskog materijala, te kontrolirati

skladištenje i konzerviranje živežnih namirnica sastavljati dnevni jelovnik, dogovarati i organizirati domjenke, bankete, svečane

ručkove i večere unutar i izvan objekta osmišljavati prezentacije nacionalnih jela i pića i njihove promidžbe brinuti o prezentaciji i promidžbi restorana, ekonomičnosti rada, estetskom izgledu

jela i uređenju prostora kontrolirati rad i financijsko stanje poslovanja kuhinje i restorana, obrtničke radnje i

drugih ugostiteljskih objekata pronalaziti rješenja u specifičnim zahtjevima posla trajno se usavršavati u struci i pratiti sve informacije neophodne za uspješno

obavljanje navedenih poslova.

3. UVJETI UPISA

Uvjeti za upis u program stjecanja srednje stručne spreme: završena osnovna škola i navršenih 15 godina liječnička potvrda o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova turističko –

hotelijerskog komercijalista.

Uvjeti za upis u program prekvalifikacije: najmanje 17 godina starosti, završena srednja škola liječnička potvrda o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova turističko –

hotelijerskog komercijalista.

Za polaznike koji se upišu u program prekvalifikacije izvršit će se uvid u svjedodžbe te nastavne planove i programe škole koju su prethodno završili. Pri tom će se utvrditi:

razlike i dopune opće obrazovnih sadržaja koje polaznik treba polagati, razlike i dopune strukovnih sadržaja koje polaznik treba polagati, praktični dio nastave koju polaznik treba obaviti.

Prije početka izvođenja nastave svaki polaznik dobiva Odluku o razlikovnim ispitima, iz koje je vidljivo koji se predmeti i obrazovni sadržaji priznaju te koji se predmeti i obrazovni sadržaji uključuju u program nastavka obrazovanja odnosno prekvalifikacije.

4. TRAJANJE PROGRAMA I NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE

Program za stjecanje srednje stručne spreme ili prekvalifikacije za zanimanje turističko – hotelijerski komercijalist izvodi se u obrazovanju odraslih u trajanju od 3230 sati, konzultativno-instruktivnom nastavom i/ili dopisno-konzultativnom nastavom.

Broj sati svakog pojedinog nastavnog predmeta iznosi 50% od broja nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovito obrazovanje. Praktična nastava i vježbe izvode se u fondu sati propisanim nastavnim planom za redovito obrazovanje.

Skupne i individualne konzultacije se, neovisno o načinu izvođenja, organiziraju prema utvrđenom rasporedu u ustanovi i obavezno se vodi evidencija prisutnosti polaznika na skupnim i individualnim konzultacijama.

Konzultativno-instruktivna nastava izvodi se putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije čine 2/3 ukupnog broja sati za nastavu pojedinog predmeta utvrđenog u programu, izvode se s cijelom obrazovnom skupinom i obvezne su za sve polaznike. Preostalu 1/3 čine individualne konzultacije, koje se provode prema utvrđenom rasporedu i potrebi polaznika, neposredno u ustanovi, putem elektroničke pošte i slično.

Dopisno-konzultativna nastava izvodi se putem skupnih i individualnih konzultacija. Skupne konzultacije su obvezne za sve polaznike i realiziraju se kroz 10% nastavnih sati propisanih nastavnim planom i programom za redovitu nastavu.

Na uvodnim konzultacijama polaznici dobivaju potrebne upute: o realizaciji programa, organizaciji nastave, sadržaju predmeta, rasporedu konzultacija, samoučenju i nastavnim pismima koja im se dodjeljuju. Od posebnog je značenja upoznati polaznike, uspostaviti međusobnu komunikaciju i suradnju.Skupne su konzultacije ciklički raspoređene, na njih polaznici donose riješene zadatke u nastavnim pismima i dobivaju povratne informacije o uspješnosti usvojenog dijela nastavnih sadržaja/programa. Na skupnim se konzultacijama, prema planu nastavnika i potrebama polaznika, može obrađivati i tumačiti određeni nastavni sadržaj koji je uvijek potrebno prilagoditi posebnostima obrazovne skupine.Individualne konzultacije izvode se uz pomoć posebnih didaktičkih izvora znanja za samoučenje, primjerice, nastavna pisma u pisanom obliku, na CD-u i na internetskim stranicama, koje je ustanova dužna osigurati te uskladiti s razrađenom metodologijom. Individualne konzultacije mogu se provoditi elektroničkom poštom, telefonom, na forumima i ostalim načinima, a prema potrebama i mogućnostima polaznika. Praktična nastava od I-III. razreda/godine izvodi se prema nastavnom planu i programu u ugostiteljstvu (kuharstvo sa slastičarstvom – ugostiteljsko posluživanje), a u IV. razredu izvodi se u hotelu, motelu, pansionu (recepcija, računovodstvo, nabavno prodajni odjel), a ustanova s istima sklapa ugovor o izvođenju praktične nastave. Praćenje i ocjenjivanje polaznika na praktičnoj nastavi vrše nastavnici praktične nastave u suradnji s mentorima. Polaznici obavezno vode dnevnik/mapu praktične nastave.

5. NASTAVNI PLAN I PROGRAM5.1. Nastavni plan – za redovito obrazovanje

NASTAVNI PLAN A. ZAJEDNIČKI OPĆEOBRAZOVNI DIO

PREDMETITjedni i godišnji broj nastavnih sati

1. razred 2. razred 3. razred 4. razredTjedno Godišnje Tjedno Godišnje Tjedno Godišnje Tjedno Godišnje

Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 105 3 96 Povijest 2 70 2 70 - - - - Politika i gospodarstvo - - - - 2 70 - - Tjelesna i zdravstvena kultura

2 70 2 70 2 70 2 64

Etika / Vjeronauk 1 35 1 35 1 35 1 32 UKUPNO SATI A. 8 280 8 280 8 280 6 192 B. POSEBNI STRUČNI DIOB1. STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI

I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI

Tjedni i godišnji broj nastavnih sati1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

Tjedno Godišnje Tjedno Godišnje Tjedno Godišnje Tjedno GodišnjeStrani jezik I 3 105 3 105 3 105 3 96 Strani jezik II 3 105 3 105 2 70 2 64 Gospodarska matematika 3 105 3 105 2 70 2 64 Računalstvo 2 70 2 70 - - - - Poslovna psihologija s komunikacijom

- - - - 2 70 - -

Biologija s higijenom i ekologijom

2 70 - - - - - -

Turistička geografija - - - - 1 35 1 32 Povijest hrvatske kulturne baštine

- - - - 2 70 - -

Gospodarsko pravo - - 2 70 - - - - Poslovno dopisivanje 1 35 1 35 - - - - Računovodstvo i kontrola1 - - - - - - 2 64 Statistika - - - - 2 70 - - Knjigovodstvo - - - - 2 70 2 64 Organizacija poslovanja poduzeća u ugostiteljstvu

2 70 2 70 2 70 2 64

Osnove turizma 2 70 - - - - - -Promet i putničke agencije - - - - - - 2 64Marketing u turizmu - - - - - - 2 64Recepcijsko poslovanje - - - - - - 2 64Poznavanje robe i prehrana 2 70 2 70 - - - -Ugostiteljsko posluživanje 2 70 3 105 3 105 3 96Kuharstvo (sa slastičarstvom)

3 105 4 140 4 140 4 128

UKUPNO SATI OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA

25 875 25 875 25 875 27 864

B2. PRAKTIČNA NASTAVA

PRAKTIČNA NASTAVATjedni i godišnji broj nastavnih sati

1. razred 2. razred 3. razred 4. razredTjedno Godišnje Tjedno Godišnje Tjedno Godišnje Tjedno Godišnje

Praktična nastava2 3 105 3 105 3 105 3 96 UKUPNO SATI B2. 3 105 3 105 3 105 3 96

UKUPNO SATI B1 + B2 28 980 28 980 28 980 30 960 UKUPNO SATI A + B 36 1260 36 1260 36 1260 36 1152

Stručna praksa - 182 - 182 - 182 - -

1uz podršku računala2praktična nastava od I-III. razreda izvodi se u ugostiteljstvu (kuharstvo sa slastičarstvom – ugostiteljsko posl.), a u IV. razredu izvodi se u hotelu, motelu, pansionu (recepcija, računovodstvo, nabavno prodajni odjel). Praktična nastava ostvaruje se 3 sata tijekom nastavne godine.

5.1.1. Nastavni plan – za konzultativno-instruktivnu nastavu

Nastavni predmeti

1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED

RN OO SK IK RN OO SK IK RN OO SK IK RN OO SK IK

Hrvatski jezik 105 53 35 18 105 53 35 18 105 53 35 18 96 48 32 16

Povijest 70 35 23 12 70 35 23 12 - - - - - - - -

Politika i gospodarstvo

- - - - - - - 70 35 23 12 - - - -

TZK 70 35 23 12 70 35 23 12 70 35 23 12 64 32 21 11

Vjeronauk/Etika

35 18 12 6 35 18 12 6 35 18 12 6 32 16 11 5

Strani jezik I 105 53 35 18 105 53 35 18 105 53 35 18 96 48 32 16

Strani jezik II 105 53 35 18 105 53 35 18 70 35 23 12 64 32 21 11

Gospodarska matematika

105 53 35 18 105 53 35 18 70 35 23 12 64 32 21 11

Računalstvo

70

35T+35V

18T+35V

12T+35V

6

70

35T+35V

18T+35V

12T+35V

6 - - - - - - - -

Poslovna psihologija s komunikacijom

- - - - - - - - 70 35 23 12 - - - -


70 35 23 12 - - - - - - - - - - - -

Turistička geografija

- - - - - - - - 35 18 12 6 32 16 11 5

Povijest hrvatske kulturne baštine

- - - - - - - - 70 35 23 12 - - - -

Gospodarsko pravo

- - - - 70 35 23 12 - - - - - - - -

Poslovno dopisivanje

35 18 12 6 35 18 12 6 - - - - - - - -

Računovodstvo i kontrola1

- - - - - - - - - - - - 64 32 21 11

Statistika - - - - - - - - 70 35 23 12 - - - -

Knjigovodstvo - - - - - - - - 70 35 23 12 64 32 21 11

Organizacija poslovanja poduzeća u ugostiteljstvu

70

47T+23

24T+23

16T+23

8

70

47T+23

24T+23

16T+23

8

70

47T+23

24T+23

16T+23

8

64

43T+21

22T+21

15T+21

7

V V V V V V V V V V V V

Osnove turizma

70

47T+23V

24T+23V

16T+23V

8- - - - - - - - - - - -

Promet i putničke agencije

- - - - - - - - - - - - 64 32 21 11

Marketing u turizmu

- - - - - - - - - - - -

64

43+21V

22T+21V

15T+21V

7

Recepcijsko poslovanje

- - - - - - - - - - - - 64 32 21 11

Poznavanje robe i prehrane

70 35 23 12 70 35 23 12 - - - - - - - -

Ugostiteljsko posluživanje

70 V

70 V

70V

- 105V

105V

105V

- 105V

105V

105V

- 96V

96 V

96V

-

Kuharstvo (sa slastičarstvom)

105V 105

V105V

-

140V 140

V 140V

- 140V 140

V140V

- 128V

128V

128V

-

Praktična nastava

105 105 105 - 105 105 105 - 105 105 105 - 96 96 96 -

UKUPNO 1260 815 661 154 1260 838 692 146 1260 819 667 152 1152 758 625 133

RN – redovita nastava OO – obrazovanje odraslihSK – skupne konzultacije IK – individualne konzultacije

5.1.2. Nastavni plan – za dopisno-konzultativnu nastavu

Nastavni predmeti

1.RAZRED 2.RAZRED 3.RAZRED 4.RAZRED

RN OO SK IK RN OO SK IK RN OO SK IK RN OO SK IK

Hrvatski jezik 105 53 11 42 105 53 11 42 105 53 11 42 96 48 10 38

Povijest 70 35 7 28 70 35 7 28 - - - - - - - -

Politika i gospodarstvo

- - - - - - - 70 35 7 28 - - - -

TZK 70 35 7 28 70 35 7 28 70 35 7 28 64 32 6 26

Vjeronauk/Etika

35 18 4 14 35 18 4 14 35 18 4 14 32 16 3 13

Strani jezik I 105 53 11 42 105 53 11 42 105 53 11 42 96 48 10 38

Strani jezik II 105 53 11 42 105 53 11 42 70 35 7 28 64 32 6 26

Gospodarska matematika

105 53 11 42 105 53 11 42 70 35 7 28 64 32 6 26

Računalstvo

70

35T+35V

18T+35V

7T+35V

11

70

35T+35V

18T+35V

7T+35V

11 - - - - - - - -

Poslovna psihologija s komunikacijom

- - - - - - - - 70 35 7 28 - - - -


70 35 7 28 - - - - - - - - - - - -

Turistička geografija

- - - - - - - - 35 18 4 14 32 16 3 13

Povijest hrvatske kulturne baštine

- - - - - - - - 70 35 7 28 - - - -

Gospodarsko pravo

- - - - 70 35 7 28 - - - - - - - -

Poslovno dopisivanje

35 18 4 14 35 18 4 14 - - - - - - - -

Računovodstvo i kontrola1

- - - - - - - - - - - - 64 32 6 26

Statistika - - - - - - - - 70 35 7 28 - - - -

Knjigovodstvo - - - - - - - - 70 35 7 28 64 32 6 26


70

47T+23V

24T+23V

7T+23V

17

70

47T+23V

24T+23V

7T+23V

17

70

47T+23V

24T+23V

7T+23V

17

64

43T+21V

22T+21V

6T+21V

16

Osnove turizma

70

47T+

24T+

7T+

17

- - - - - - - - - - - -

23V

23V

23V

Promet i putničke agencije

- - - - - - - - - - - - 64 32 6 26

Marketing u turizmu

- - - - - - - - - - - -

64

43T+21V

22T+21V

6T+21V

16


- - - - - - - - - - - - 64 32 6 26

Poznavanje robe i prehrane

70 35 7 28 70 35 7 28 - - - - - - - -


70 V

70 V

70V

- 105V

105V

105V

- 105V

105V

105V

- 96V

96 V

96V

-

Kuharstvo (sa slastičarstvom)

105V 105

V105V

-

140V 140

V 140V

- 140V 140

V140V

- 128V

128V

128 V

-

Praktična nastava

105 105 105 - 105 105 105 - 105 105 105 - 96 96 96 -

UKUPNO 1260 815 462 353 1260 838 502 336 1260 819 466 353 1152 758 442 316

RN – redovita nastava OO – obrazovanje odraslihSK – skupne konzultacije IK – individualne konzultacije

5.2. Nastavni program

A. ZAJEDNIČKI OPĆEOBRAZOVNI DIOOPĆEOBRAZOVNI PREDMETI (izvor: Glasnik Ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)NapomenaVjeronauk: Odluka o donošenju nastavnog plana za predmet katolički vjeronauk za četverogodišnje srednje škole od 20. 1. 2009.Etika: mrežna stranica NCVVO-a, Nastavni planovi i programi, Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama, Izborni predmeti.

1. godina – 53 sata HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline Razrada – nastavne teme/sadržaji

HRVATSKI JEZIK

-jezik i priopćavanja-jezik kao sustav znakova-narav jezičnog znaka-izraz i sadržaj-fonem-razlikovna obilježja fonema.-fonem, alofon i fon. -fonetska te fonološka svojstva fonema-fonetika i fonologija-standardni jezik i narječja-fonemski sustav hrvatskog standardnog jezika-standardnojezično i dijalektalno u fonologiji-razdioba fonema-samoglasnici i suglasnici-razdioba po zvučnosti, mjestu i načinu tvorbe-pismo, grafem i fonem-govorni i pisani jezik-gramatika i stilistika,-pravopis i pravogovor-fonemi č, ć , dž i đ s pravopisnog i pravogovornog stajališta-alternacije fonema i fonemskih skupina-palatalizacija, sibilarizacija i jotacija-alternacije ije/je/e/i u govoru i pismu -naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika-naglašene i nenaglašene riječi-grafijska realizacija intonitivnih sredstava i interpunkcijski znakovi te pravila njihove uporabe-fonostilistika-grafostilistika-hrvatski jezik od početka pismenosti do kraja XV. stoljeća

HRVATSKA I SVJETSKA KNJIŽEVNOST

-Književnost (naziv i pojam; rodovi i vrste; znanost o književnosti; povijest književnosti; teorija književnosti-kritika; odnos književnosti i jezika; tekst, književnost i društvo; književnost i druge umjetnosti ; nacionalna i komparativna književnost; epohe i razdoblja; stilovi i smjerovi; klasična i moderna književnost; usmena i pisana književnost; analiza i

interpretacija

-Lirika (pojam; razvoj; vrste; oblici i značajke; usmena i pisana književnost; tematska podjela: domoljubna, socijalna, duhovno – religiozna, misaona, ljubavna, pejsažna; primjeri: himna, oda, elegija, ditiramb, balada, sonet, epigram, epitaf; stil i stilska sredstva – stih, strofa, ritam )-Mihanović, Horvatska domovina (himna)-P. Preradović, Rodu o jeziku (oda)-S. S. Kranjević, Iseljenik (elegija)-V. Nazor, Cvrčak (ditiramb)-Hasanaginica (narodna balada)-Šenoa, Mom stolu – A. G. Matoš, Ad hominem (epigrami)-Steći, hrvatski srednjovjekovni spomenici – M. Dizdar, Zapis o zemlji (epitaf)-J. Pupačić, Zaljubljen u ljubav ( ljubavna)-D. Cesarić, vagonaši (misaona – socijalna)-S. S. Kranjčević, Moj dom (domoljubna)-N. Šop, Kuda bi vodio Isusa (duhovno – religiozna)-G. Matoš, Jesenje veče (sonet)- Lj. Wiesner, Blago veče (pejsažna)-F. Mažuranić, Budi svoj! (pjesma u prozi)-M. Balota, Roženice – D. Domjanić, Ciklame, krvave ciklame (dijalektna)-Zaključak (sinteza).

-Epika (pojam; razvoj, vrste, oblici i značajke; ep i manje epske forme; epilij; spjev; stihovana pripovijetka; roman - klasični i moderni; pripovijest; novela; ˝jednostavni oblici˝, memoari; biografija; autobiografija – primjeri: ep, roman – moderni i povijesni, pripovijest, novela, bajka, basna)-Homer ( 8.st.pr.K.), ilijada, pjevanje I.,XVI. (ep)-Ezop – J. De la Fontaine: po izboru (basna)-Brlić – Mažuranić, Regoč (bajka)-George Orwell, Životinjska farma ili Milan Kundera, Šala (moderni roman)-Marija Jurić – Zagorka, Grička vještica (povijesni roman)-S. Kolar, Breza (pripovijest) ili Vjekoslav Kaleb, Gost (novela)-Zaključak (sinteza)

-Drama (pojam; razvoj; vrste; oblici i značenje; primjeri: tragedija, komedija)-Sofoklo, Antigona (tragedija)-Marin Držić, Novela od Stanca (komedija)-Zaključak (sinteza)

-Diskurzivni književni oblici (pojam; razvoj-vrste; oblici i značajke; putopis; studija; esej; članak; kritika; feljton; polemika- primjeri; putopis; esej)-Antun Nemčić, Putositnice (Porod putne misli, Križevci Zagreb, Jastrebarsko, U Karlovcu, Rijeka.(putopis)-M. de Montaigne, O odgoju (O cilju odgoja) – esej-Zaključak (sinteza)

-POVIJEST KNJIŽEVNOSTI

-Klasična književnost (temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur ´an,Gilgameš, Mahabharata; klasična književnost – grčka i rimska; ˝klasično˝kao vrijednosna oznaka)-Biblija: Knjiga Postanka, Knjiga Izaka, Evanđelje po Ivanu; Psalmi ( po izboru)-Homer, Odiseja ( pjevanje I.,XIX., XXI.)-Ehil, Okovani Prometej-Plaut, Tvrdica-Zaključak (sinteza)

-Srednjovjekovna književnost (trubadurska lirika; najstariji hrvatski pisani spomenici; ćirilometodska tradicija, biblijski i liturgijski tekstovi; povijesni i pravni tekstovi; crkvena i svjetovna proza; drama, prikazanja)-Pjesan o Rolandu (franc. ep), Pjesan o Cidu (španj. ep) – Pjesan o Nibeluzima ( njem. ep) Roman o Tristanu i Izoldi (viteški roman)-Baščanska ploča – Vinodolski zakon – Lucidar-Zapis popa Martinca – Ljetopis popa Dukljanina (smrt kralja Zvonimira)-Va se vrime godišća-Zaključak (sinteza)

-Predrenesansa i humanizam (pojam; trajanje; značajke; humanizam kao kulturni i književni pokret; latinizam književni život; književni život; književni oblici i značajke; glavni pisci i djela)-Dante Alighieri, Božanstvena komedija (Pakao, I.-V) -Francesko Petrarca, Kanconijer (I., III., V., XIII.)-Govanni Boccaccio, Decameron (Uvod; 1. dan 1. Novela; 2. dan 3. novela)-Marko Marulić, Davidijada (1. pjevanje; stih 1-11, stih 140-160) -Ivan Česmički, U smrt majke Barbare -Juraj Šižgorić, Elegija o pustošenju šibenskog polja-Zaključak( sinteza)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE U skladu s nastavom jezika i književnosti u prvome se razredu uvježbavaju različiti oblici jezičnog izražavanja.

Pisano i govoreno izražavanje kao jezična djelatnost. Glavne značajke pisanja kao jezične djelatnosti. Pisanje kao priopćivanje (komunikacija) i kao umjetničko stvaranje. Pisanje, pravopis i grafostilistika.Govorenje kao jezična djelatnost. Govorenje i pravogovor. Neutralno i stilski obilježene govorenje.Uloga i važnost vrednota govorenoga jezika (intonacija, intenzitet, stanka. rečenični tempo, mimika i geste).Navođenje. Govorenje, slušanje i šutnja.Čitanje: usmjereno i izražajno.Prepričavanje: Sažetak. Bilježenje natuknica i stvaranje podsjetnika. Bibliografske bilješke. Navođenje.

Dnevnik: Osobni, stručni i dnevnik čitanja.Tekst: Načini oblikovanja teksta. Vrste teksta: opis, raščlamba (analiza), tumačenje (interpretacija), samogovor (monolog), dvogovor (dijalog),i unutarnji monolog.Opis: Kao vrsta teksta. Glavne značajke logičke i jezične organizacije opisa. Umjetnički i znanstveni opis: jezične i stilske razlike i sličnosti. Usmeni i pisani opis. Dinamični i statični opis. Opis vanjskog i unutarnjeg svijeta.Tumačenje: Interpretacija, eksplikacija. Logička i jezična organizacija tumačenja. Usmeno i pisano tumačenje. Analitičko i sintetičko tumačenje. Tumačenje umjetničkog djela. Denotativno i konotativno značenje riječi. Usvajanje stručnog nazivlja. Služenje stručnim rječnikom.Dijalog i monolog: Vrste dijaloga. Uspostava dijaloga. Vođenje dijaloga. Dijalog u razgovoru i u umjetničkom djelu (drami, televizijskoj drami, filmu). Jezično oblikovanje dijaloga: jezična ekonomija i vrednote govorenoga jezika.

2. godina – 53 sata HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline Razrada – nastavne teme/sadržajiHRVATSKI JEZIK Morfologija (Oblikovanje).

Morfem. Vrste morfema. Izraz i sadržaj morfema.Morfem i riječ Morfem i korijen riječi. Oblici riječi. Vrste riječi. Kriteriji razdiobe riječi na vrste.. Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi.ImeniceGramatička obilježja imenica: rod, broj, padež. Sklonidba (deklinacija) imenica.POJEDINAČNA ( singulativna) I ZBIRNA ( kolektivna) MNOŽINA Vlastite i opće imenice. Pisanje imenica (malo i veliko početno slovo). Pisanje stranih vlastitih imena, posebno osobnih i zemljopisnih.ZamjeniceRod, broj padež i lice. Funkcije zamjenica. Zamjenice kao imeničke, pridjevne ili priložne riječi. Vrste zamjenica. Sklonidba zamjenica.PridjeviRod, broj, padež i stupanj. Određeni i neodređeni pridjevi. Sklonidba određenih i neodređenih pridjeva. Stupnjevanje (komparacija) pridjeva. Razdioba pridjeva po značenju. Pisanje pridjeva.BrojeviRod, broj i (djelomično) padež. Glavni i redni brojevi. Brojevi kao imeničke, pridjevne i zamjeničke riječi. Sklonidba sklonjivih brojeva.GlagoliVrijeme, način, vid (svršenost, nesvršenost, dvovidnost), lice. Glagolsko stanje. Prijelaznost, neprijelaznost i povratnost. Lični i bezlični glagolski oblici.Jednostavni glagolski obliciInfinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi i prilozi.Složeni glagolski obliciPerfekt, pluskvamperfekt, futuri i kondicionali. Pasivni i glagolski oblici.NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI

PRAVOPIS I MORFOLOGIJAMORFOLOŠKA HOMONIMIJA I SINONIMIJAMORFOSTILISTIKA I MORFOSTILEMStilska obilježenost i funkcionalna vrijednost oblika.Glavne značajke oblikotvornog ustrojstva čakavskog i kajkavskog narječja prema hrvatskome standardnom jeziku.Hrvatski jezik od xvi. do kraja xviii. stoljeća

RENESANSA RENESANSAEuropska renesansa. Renesansa kao kulturni i književni pokret. Odnos prema prirodi i čovjeku. Odnos prema antici. Književni oblici i značajke. Glavni pisci i djela; hrvatska renesansa i njezina središta: Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Zadar. Odnos prema talijanskoj renesansi. Književni oblici i značajke. Glavni pisci i djela.Miguel de Cervantes, don Quijote (ulomci)William Shakespeare, HamletMarko Marulić, JuditaŠiško Menčetić, Prvi pogledHanibal Lucić, Jur nijedna na svit bilaMavro Vetranović, Moja plavca (stih 1-26, 197-222)Brne karnarutić, Vazetje Sigeta grada (treti dil, stih 597-638)Petar zoranić, Planine (Otkuda bura ishodi i zač se ove ili Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida)Petar Hektorović, ribanje i ribarsko prigovaranje ( Parvi dan, stih 1-20, 497-508; Drugi dan, stih 595-685; treti dan, stih 1510-1532Marin Držić, Dundo Maroje (predgovor i odlomak iz komedije o zlatu)Zaključak (sinteza)BAROKPojam, trajanje, značajke. Manirizam naspram baroku. Hrvatski barok. Katolička obnova. Književni oblici i značajke. Dubrovačko – dalmatinski, kajkavski, slavonski barok i barok ozaljskog kruga. Bosanski franjevci. Glavni pisci i djela.Torquato Tasso, Oslobođeni jeruzalem (I i II. Pjevanje; prijevod M. Tomasovića, 1990.Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga – Dubravka, osman ( I.,1-36; IV., 345-432; VII., 269-308; VIII., 569-592; IX., 1-184; XX., 289-376).Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma ljubice – prsi ima od leda vil moja gizdavaFran krsto frankopan, napijnice pri stolu – Človičvstvo zove se prava lipota – Cvitja razmišlenje i žalosno protuženje ili Ana Katarina Frankopan Zrinska, Vsakomu onomu, ki štal bude ove knjižiceAntun Kanižlić, Sveta rožalija (početak) ili matija Divković, Beside (odlomak)Bartul Kašić, Ritual rimski (predgovor)Juraj Križanić, Politika (predgovor)Zaključak (sinteza)KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTOKlasicizam kao europski pokret – racionalizam: R. Descartes.

Prosvjetiteljstvo: Voltaire – klasicistički latinizam Književnost u Slavoniji – književni oblici i značajke- glavni pisci i djela.Moliere, Mizantrop ili Umišljeni bolesnikCarlo Goldoni: Krčma MirandolinaMatija Petar Katančić, Jesenji plodovi (Ševa- Vinobera u zelenoj Molbice dolini)Matija Antun Reljković, satir iliti divji čovik (Kazuje lipotu ležaja Slavonije, stih 1-29 – porušenje Slavonije kroz česte rate i bojeve, stih 131 – 152Andrija Kačić Miošić., razgovor ugodni naroda slavinskoga (Slidi pisma Radovana i Mjelovana – Tomislav, kralj slovinski – pisma od Radoslava)Filip Grabovac, Cvit razgovora – slava dalmacijeTituš Brezovački, matijaš Grabancijaš dijak Predgovor k dobrovoljnom čtavcu, dogod I., spelanje I. I spelanje II.Zaključak (sinteza)PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAMEuropski predromantizam. Zanimanje za starinu, folklor i «grobljanske» ugođaje, europski romantizam. Glavni predstavnici francuskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim zemljama. Engleski jezerski pjesnici: W. Wordssworth, S. T. Coleridge, R. Southey – Scottov povijesni roman.Johann W. Goethe, Patnje mladog WertheraGeorge g. byron, Putovanje Childea Harolda (ulomak)A.de Lamartine, Jezero – W. Wordsworth, sunovrati; edgar Alan Poe, GavranZaključakILIRIZAMHrvatski romantizam. Hrvatski narodni preporod, ilirski pokret, ilirizam. Uloga književnosti u buđenju nacionalne svijesti – budnice i davorije. Temeljeni tekstovi: Mihanovićeva « Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku», Draškovićeva «Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom», Gajeva « Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravoslavlja» - Novine i Danica ilirska – Kolo, prvi književni časopisStanko Vraz, Đulabije: I.23,- Gazela: Ždral putuje k toplom jugu – Otkud modre oči?Petar Preradović, Putnik – Ljudsko srceIvan Mažuranić, Smrt Smail – age Čenčića (Harač i Kob)Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu (Predgovor, 1. Put u Bosnu i natrag/ opis Sarajeva)Zaključak (sinteza)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE Životopis (biografija) kao vrsta teksta. Vlastiti životopis (autobiografija) i životopis poznateosobe (književnika, umjetnika, pjevača, športaša). Logička i jezična organizacija životopisa. Uloga činjenica u oblikovanju životopisa. Razlikovanje činjenica po važnosti. Životopis prema stilskim značajkama:subjektivni (literarni i literarizirani) i objektivni (poslovni i

službeni). Enciklopedijski prikaz životopisa:Hrvatski biografski leksikon.Prikaz kao vrsta teksta. Objasnidbeno-obavijesna narav prikaza. Usmeni i pisani prikaz: sličnosti i razlike. Prikaz i medij: novinski, radijski i televizijski prikaz. Tematska raznolikost prikaza: prikaz knjige,kazališne predstave, filma, stripa, televizijske emisije, koncerta, izložbe i dr.Zapisnik. Priopćenje. Poslovni razgovor.Upućivanje (instrukcija) Kao vrsta teksta kojim se planira bilo kakvo ponašanje u budućnosti: upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge upute – glagoli i glagolski oblici zahtijevanja, zapovijedanja, poticanja, upozoravanja kao nositelji upućivačkih (instruktivnih) rečenica. Linearni odnos rečenica u upućivačkome tekstu.Pismo: osobno i poslovno.

3. godina– 53 sata HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline Razrada – nastavne teme/sadržaji

HRVATSKI JEZIK

POJAM SINTAKSESintaktičke jedinice: riječ, skup riječi (sintagma), rečenica.RIJEČ U REČENICISpojevi riječi. Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi: sročnost (kongurencija), upravljanje, reakcija i pridruživanje.POJAM REČENICEČlanjivost. Ciljna usmjerenost: izjavne, upitne i usklične račenice. Obavijesna članjivost: dato i novo (tema i rema).ČLANOVI REČENIČNOG USTROJSTVAPredikat. Glagolski i neglagolski predikat. Glagolski oblici u predikatu.SUBJEKT, ATRIBUT, APOZICIJAOBJEKT I PRILOŽNA OZNAKAREČENICE PO SASTAVUSklapanje rečenica: nizanjem i povezivanjem. Nezavisnosložene rečenice. Tipovi odnosa među dijelovima sastavnih, suprotnih i rastavnih rečenica.SKLAPANJE UVRŠTAVANJEMZavisnosložene rečenice (subjektne, predikatne, objektne, atributne i apozitivne).PRILOŽNE ( adverbne) REČENICESKLAPANJE REČENICA BEZ VEZNIKANezavisnosložene asindetske rečenice.Zavisnosložene asindetske rečenice.INTONACIJA REČENICERečenični naglasak, rečenična melodija, stanka, intenzitet, tempo. Rečenični znakovi: zarez, dvotočje, trotočje, uskličnik, upitnik.SINTAKTOSTILISTIKARED RIJEČI U REČENICI ( osnovni i aktualizirani )REČENICA I TEKST Povezivanje rečenica u tekstu. Tipovi teksta.OSNOVNE SINTAKTIČKE OSOBITOSTI ČAKAVSKOG I KAJKAVSKOG NARJEČJA PREMA HRVATSKOM STANDARDNOM JEZIKU.HRVATSKI STANDARDNI JEZIK U XIX. STOLJEĆU


PROTOREALIZAM ( ŠENOINO DOBA)M. Begović,L. Botić,A.V. Tkalčević, F. Marković, J.E. Tomić, V.

Jagić, publicistika A. Starčevića, pučka drama i J. Freudenreich.August Šenoa: Budi svoj! – Ribareva Jana – Postolar i vrag – Zlatarevo zlatoZaključak (sinteza)REALIZAMEuropski realizam. Pozitivizam i scijentizam – H. Taine. Glavni predstavnici francuskog, ruskog i engleskog realizma – E. Zola i naturalizam.Honor de Balzac, Otac GoriotFjodor M. Dostojevski, Zločin i kaznaLav n. Tolstoj, Ana Karenjina i UskrsnućeZaključak ( sinteza)Hrvatski realizam – odraz francuskog realizma i naturalizma: E. Kumičić i njegov članak « O romanu» - polemika i stvaranje kritike – pravaštvo i književnost – reginalizam.Eugen Kumičić, Začuđeni svatoviKsaver Šandor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek – nacionalna ekonomija i Čudnovati tesarAnte Kovačić, U registraturi, Josip Kozarac, Oprava ili slavonska šumaVjenceslav Novak, Posljednji StipančićiSilvije starhimir Kranjčević, MojsijeZaključak ( sinteza)

MODERNIZAMParnasovstvo – dekadencija – simbolizam – individualizam – estecizam – secesija – bečka moderna.Charles Baudelaire, Suglasja – Albatros – StranacRainer maria Rilke: Jesenja pjesma ili ja živim u kruzima koji se šireHenrik Ibsen, Lutkina kuća ( Nora)Zaključak ( sinteza)

MODERNAModernistički pokret i moderna – sukob « starih» i « mladih» - secesija – bečka i praška skupina mladih – časopisi – kritike i polemike – Hrvatska mlada ilirika, 1914.Janko Leskovar, Misao na vječnostA.G. Matoš, Utjeha kose – 1909. – Kip domovine na početku leta 188 – Oko LoboraDinko Šimunović, DugaFran galović, Kopači – Jesenski8 veter ili Dragutin Domjanić, Bele rože – portretVladimir Vidrić, Dva pejsaža – Pomona – plakat – AieauVladimir Nazor, Zvonimirova lađa – Maslina – Seh duš danM. Begović: Pustolov pred vratimaIvan Kozarac, Đuka BegovićZaključak ( sinteza)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

USMENO PREDAVANJEGlavne faze oblikovanja usmenoga predavanja: određivanje teme, skupljanje građe o temi, sređivanje građe, izrada nacrta ( predloška) predavanja. Poraba podataka i stručnih naziva.JAVNI GOVORPriprema javnog govora. Pisana podloga za javni govor (bilješke, navodi, podaci).Neutralan i emocionalno obilježen govor. Uvažavanje vrednota govorenog jezika i poznavanje govorničkih figura.PRIOPĆENJEJezične i stilske značajke priopćenja. Usmeno i pisano priopćenje.TUMAČENJEStručno izlaganje, stručni članak, stručni referat, stručni dopis. Zamolba i žalba.ČITANJE STRUČNOG TEKSTA S KOMENTAROMKorekturni znaciPARALELA Književnih razdoblja

4. godina– 48 sati HRVATSKI JEZIK

Nastavne cjeline Razrada – nastavne teme/sadržajiHRVATSKI JEZIK ZNAK I SUSTAV ZNAKOVA

Jezični sustav i jezični znak. Struktura jezičnog znaka. Označitelj, označenik i izvanjezična zbilja. Riječ i leksem. Lekikologija i semantika.IZRAZ I SADRŽAJ LEKSEMAJednoznačnost i višeznačnost. Metafora i metonimija. Vrste metafora. Osnovno i izvedeno značenje. Neutralno i obilježeno značenje. Podruštvljeno i individualno značenje.SINONIMIJA I SINONIMIIstoznačnice i bliskoznačnice. Općejezični i individualni inonimi. Standardnojezični i nestandardnojezični sinonimi. Funkcionalna vrijednost sinonima.ATONIMIJA I ANTONIMIVrste antonima. Potpuni i djelomični antonimi. Oksimoron. Funkcionalna vrijednost antonima.HOMONIMIJA I HOMONIMIMorfološka i leksička homonimija. Homografi i homofoni. Načini nastanka homonima. Funkcionalna vrijednost homonima.VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKAAktivni i pasivni leksik. Vrste pasivnih leksema. Pomodnice i novotvorenice.PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKALokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Vrste dijalektizama. Stilska obilježenost dijalektizama.FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKAStil i stilistika. Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika. Glavne leksičke značajke književnoumjetničkog, publicističkog i razgovornog stila.MEĐUJEZIČNI DODIRI I LEKSIČKO POSUĐIVANJERazlozi leksičkoga posuđivanja. Vrste leksičkoga posuđivanja. Vrste posuđenica. Prilagodba posuđenica.LEKSIČKA NORMA PREMA OSTALIM NORMAMA HRVATSKOGA STANDARDNOGA JEZIKAJezični purizam i jezična kultura. Osnovna pravila jezičnoga purizma.FRAZEOLOGIJA I FRAZEMUvjeti postanka frazema. Frazemska višeznačnost i jednoznačnost. Frazemska sinonimija i antonimija. Vrste

frazema. Funkcionalna vrijednost frazema.LEKSIKOGRAFIJAVrste leksikografije. Rječnik. Vrste rječnika. Načini sastavljanja rječnika. Vrste jezičnih rječnika. Najvažniji rječnici hrvatskoga jezika.HRAVTSKI JEZIK U XX. STOLJEĆU Periodizacija. Glavne značajke svakoga razdoblja. Društveni i politički položaj hrvatskoga standardnoga jezika. Borba za ravnopravnost hrvatskoga jezika. Odnos između hrvatskog i srpskog jezika. Važnije djela o hrvatskom jeziku.


AVANGARDA, MODERNISTIČKI POKRETI I SOCIJALNA KNJIŽEVNOSTStilski pluralizam – avangarda – ekspresionizam, dadizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstruktivizam – socijalni realizam - «lijeva» i «desna» kritika – egzistencijalizam – imanentna kritika – kazališna apsurda – epsko kazalište – trivijalna književnost – socijalistički realizamI. RAZDOBLJE ( 1914. –1929.)Marcel Proust, U traženju izgubljenog vremena (Combray)S. Jesenjin, Pjesma o kuji – Doviđenja, dragi, doviđenjaZaključak (sinteza)EKSPRESIONIZAMAntun Branko Šimić, Pjesnici – Moja preobraženja – Hercegovina – Povratak – Smrt i ja – Ručak siromahaMiroslav Krleža, Snijeg, - Čežnja – NemirIvo Andrić, Ex Ponto: Noćni nemir – EpilogZaključak (sinteza)II. RAZDOBLJE ( 1929. – 1952.)Miroslav Krleža, Khevenhiller – Povratak Filipa Latinovicza – Gospoda GlembajeviIvo Andrić – Prokleta avlijaTin Ujević – Svakidašnja jadikovka – Blažena ženo, gospo nepoznata – pobratimstvo lica u svemiru – NotturnoDrago Gervais, Oblak – Povratak – Balada iz predgrađaDragutin Tadijanović, Dugo u noć u zimsku bijelu noć – PrstenIvan Goran Kovačić, Moj grobZaključak ( sinteza)DRUGA MODERNA (1952. – 1968.)Kritika socrealizma – « Krugovi» 1952. – utjecaj angloameričkih i španjolskih pisaca – « Razlog» 1961. – utjecaj francuskih i njemačkih pisaca – modernistička poezija. Utjecaj filozofije egzistencijalizma – « Umjetnost riječi», 1957. i znanost o književnosti.Bertol Brecht, majka Hrabrost i njezina djecaAlbert camus, KugaZaključak ( sinteza)Petar Šegedin , Novele ( izbor)Vladan Desnica, Zimsko ljetovanje ili pripovijesti ( po izboru)Ranko Marinković, KiklopJure kaštelan, Tvrđava koja se ne predaje – Konjic bez konjanikaVesna Parun, Ti koja imaš nevinije rukeJosip Pupačić, More – Tri moja brata ili Moj križ svejedno goriSUVREMENA KNJIŽEVNOST Proza u trapericama, fantastičari, novi historizam – pjesništvo egzistencijalizma, ludizam, obnova zatvorene forme – drama- kritika i znanost – književnost u dijaspori – glavni časopisi – postmoderna: intertekstualnost – intermedijalnostAntun Šoljan, LukaIvo Slamnig, Barbara

Slavko Mihalić, Približavanje oluje – majstore, ugasi svijećuZvonimir Lukić, Sobe za prolazIvan Brešan, Predstava hamleta u selu Mrduša Donja, Ivan Aralica, Okvir za mržnju ili Nedjeljko FabrioSmrt VronskogPavao Pavličić, DunavZaključak (sinteza)

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

RASPRAVA (diskusija)Strukturna trodijelnost rasprave: teza, antiteza i sinteza ili postavljanje teze, dokazivanje teze i prihvaćanje ili odbacivanje, odnosno modificiranje teze. Stručno nazivlje i profesionalizmi u raspravi. Usmena i pismena rasprava. Stručno argumentiranje, komentiranje i apeliranje.ESEJ (ogled). Znanstvene, publicističke i umjetničke značajke. Otvorenost eseja kao tekstovne vrste. Subjektivni i objektivni elementi u eseju. Stvaranje eseja.KOMUNIKACIJSKI TEKSTOVIVijest, obavijest, oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica, sažalnica. Privatni i javni komunikacijski tekstovi. Razlike u oblikovanju komunikacijskih tekstova.Zapisnik.

1. razred – 35 sati POVIJESTNastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

Uvod u učenje povijesti

Povijest i njezino značenje:Što je povijest i zašto je učimo?Povijest kao znanost i školski predmet. Podjela povijesti na velika vremenska razdobljaRačunanje vremena.Mjesto i razdoblja hrvatske povijestiNajstariji historiografi (Herodot, Tukidid i drugi)Najznačajniji hrvatski povjesničari (I. Lucić, J. Ratkaj, I. Kukuljević, F. Rački, T. Smičiklas, V. Klaić i drugi)

Život i kultura ljudi u prapovijesno doba

Opća obilježja života i kulture ljudi u prapovijesno dobaOdabrani svjetski lokalitetiDanašnji Hrvatski prostor u prapovijesno doba

Stari vijek

Prve države u povijesti: Države i narodi starog IstokaGrčka u starom vijeku: Židovi i kultura starih GrkaRim u starom vijeku: Život i kultura starih RimljanaKršćanstvo: Počeci i razvojDanašnje hrvatsko područje u doba Rimljana, širenje kršćanstva i progoni

Europa i svijet u ranom srednjem vijeku (V. do XI. stoljeće)

Velike seobe naroda i njihove posljediceSeobe Huna i Hermana te oblikovanje njihovih država tijekom i nakon seoba: Bizantsko carstvo. Venecija. Franačka država (glavna obilježja).Islam i osvajanje Arapa. Provale Normana. Dolazak Mađara.Srednja Europa poslije Franačke državeVelikomoravska kneževina: djelovanje Konstantina i Metoda. Sveto Rimsko Carstvo. Crkveni raskol (1054.) Papa Grgur VII. Investitura. Odabrani primjeri kulture i civilizacije.

Hrvatska u ranom srednjem vijeku (VI. do XI. stoljeće)

Doseljenja HrvataOrganizacija državeHrvatska neovisna i priznata europska državaHrvatsko kraljevstvo u X. stoljeću; TomislavProcvat Hrvatske u doba Krešimira IV. i Dmitra ZvonimiraRazvoj kulture u doba narodnih vladara

Svijet i Europa razvijenom kasnom srednjem vijeku

Europa u usponuRazvoj gradova, trgovine i obrtaSrednjovjekovne civilizacije i križarski ratovi; Odjeci u HrvatskojZemlje europskog zapada od XII. do XV. stoljećaKultura srednjovjekovnog društva

Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

Dinastičke promjene – dolazak Arpadovića (1102.-1301.)Nove dinastičke borbe – dolazak Anžuvinaca (1301.-1386.)Društveno politička previranja – gubitak DalmacijeTurske provale u HrvatskuSrednjovjekovna bosanska državaDruštveni i gospodarski odnosi hrvatskog srednjevjekovljaKultura Hrvata (XII. do XVI. stoljeća)

Svijet u novom vijeku (XV. do XVIII. stoljeća)

Svijet i osvit novog doba (XV.-XVIII.)Velika zemljopisna otkrićaRenesansa i humanizam – odjeci u HrvatskojApsolutne monarhije država na europskom ZapaduOstale europske zemljeProtenstantska reforma i katolička obnova – odjeci u Hrvatskoj

Hrvatska u novom vijeku (od početka XVI. do početka XVIII.stoljeća)

Sabor u CetinjuHrvatska među zemljama Habsburške kruneHrvatska u doba najveće turske opasnosti; Ban Tomo ErdediOtpor bečkome centralizmu i apsolutizmu (Zrinsko-Frankopani)Hrvatska područja i stanovništvo za vrijeme mletačke i osmanlijske vlasti ; Dubrovnik oaza slobodeBosna za vrijeme turskog vladanjaOslobađanje hrvatskih krajeva od turske vlastiGospodarska obnova u Hrvatskoj nakon oslobađanja hrvatskih krajeva na početku XVIII. stoljećaKulturni razvoj u Hrvata od XVI. do početka XVIII. stoljećaInstitucije i simboli hrvatske državnosti

3. godina – 35 sati POLITIKA I GOSPODARSTVONastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiPOLITIKAPolitika i političkodjelovanje, politički čin

Pojam politike, političkog čina i politike kao životaPolitičko djelovanje kao javno djelovanje (razlike u odnosu na ostala djelovanja), politička sredstva, politička volja

Politika kao obnašanje vlastiPolitički jezik, politička utakmica

Narod, manjina, državljani RH, građani

Pojam naroda (puka, pučanstva), dokazi o postojanju hrvatskog naroda (izvorišne osnove Ustav RH)Manjina (članak 15. Ustava RH)Suverenost narodaDržavljani RH, strani državljani, osobe bez državljanstvaGrađanin (i posebno po Ustavu RH)

Tipovi političkih poredaka

Demokracija, diktatura, monarhija, aristokracijaTotalitarni poredakProces političkog odlučivanja u višestranačkoj demokracijiPromjena međunarodnog poretka u EuropiPrvi demokratski izbori u Hrvatskoj 1990.

Političke stranke

Pojam političke strankeCiljevi, zadaće i programi političkih stanakaPolitičke stranke, blokovi i koalicije političkih stranaka u RHDesnica, centar, ljevicaOpozicijaNacionalne strankeDržavotvorne strankeLiberali, socijaldemokrati, demokršćani, socijalisti u RHRazlike u ciljevima, programima i zadaćamaPolitičke stranke u Ustavu RH

IzboriIzborno pravo – sažeti povijesni razvoj izbornog pravaOsnovni izborni sustavi (većinski, razmjerni, kombinirani)Izborna agitacija i promidžba

Država

Pojam državeKonstitutivni elementi državeDržavna suverenost (vidjeti i članak 2. Ustava RH)Nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda (izvorište osnove Ustava RH)Ustav i ustavni zakoniUstrojstvo države: unitarna, federativna, konfederativna država, savez suverenih državaMeđunarodni subjektivitetOružane snageUdruživanjeOdcjepljenjeRazdruživanje (Ustav RH, čl. 135)Ustav RH

Parlament i parlamentarizam

Parlament i političke stranke, parlamentarna većina i manjinaKlubovi zastupnikaLobiOdlučivanje u parlamentu: obična i kvalificirana većinaKoalicije, kompromisi, konsenzusi, konfliktiParlamentarna i izvan parlamentarna opozicija

Ustrojstvo državne vlasti

Hrvatski saborPredsjednik RHVlada RHSudbena vlastOpisati način funkcioniranja državne vlasti prema ustrojstvu državne vlasti po Ustavu RHKako se donose političke odluke, zakoni i drugi propisi u slučajevima normalnog i izvanrednih stanja

Hrvatski sabor

Hrvatski državni sabor u povijesti hrvatske državeHrvatski sabor prema Ustavu RHSaborski domoviSaborski zastupniciObvezujući i neobvezujući mandat zastupnika, njihov imunitetRedovita i izvanredna zasjedanja SaborePredsjedništvo SaboraNačin odlučivanja Hrvatskog saboraPučki pravobranitelj

Predsjednik Republike Hrvatske

Način izbora, obveze i način djelovanjaPredsjednik RH kao državni poglavarDjelovanje u normalnim i izvanrednim uvjetimaPredsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RHPredsjednik Republike kao državni, vojni i politički vrhovnik

Vlada Republike Hrvatske

PojamNačin izboraPrava i obvezeMjesto u ustrojstvu državne vlastiSastavNačin djelovanjaPrava u izvanrednim uvjetimaNačin donošenja, obavljanja i ostvarivanja odluka

Sudbena vlastSamostalnost i neovisnost sudbene vlastiSudovi i suci u odnosu na Sabor RHSudovi po Ustavu RH

Ustavni sud Republike Hrvatske

RH i Ustavni sud RHSastav suda i način izbora sudacaUloga Ustavnog suda RH

Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj

Pojam lokalne samoupravePravo građana na lokalnu samoupravuLokalna samouprava po Ustavu RHTijela lokalne samoupraveNeposredno sudjelovanje građana u upravljanju lokalnim poslovima po Ustavu RH

Politika i javnost

Javnost i javno mnijenjeTolerancija, manipulacija, autocenzura, cenzuraPojam političkog neprijateljaTisak u RHHrvatski radioHrvatska televizijaHrvatska radio-televizija (po zakonima i u praksi političkoga djelovanja i oblikovanja javnog mnijenja)

Ljudska prava (slobode i prava čovjeka i građanina)

Prava čovjeka, građanina i državljaninaSlobodaPolitička slobodaAmerička Deklaracija nezavisnosti iz 1776. godineLiga narodaOUN: Helsinški sporazumPariška poveljaMeđunarodni paktovi o političkim, građanskim, gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravimaTemeljne slobode i prava čovjeka i građanina u Ustavu RHNajviše vrednote ustavnog poretka RH (sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav)

Politika i vjera

Objašnjenje odnosa politike i vjere u životu čovjeka, s obzirom na prava čovjeka i građaninaVjerski svjetonazoriVelike svjetske vjere današnjicaSloboda vjere i javnog očitovanja vjere po Ustavu RHOdvojenost crkve od države u RH uz istodobno pravo vjerskih zajednica na uživanje zaštite i pomoći države u njihovim djelatnostimaSvećenici i njihovo pravo na sudjelovanje u političkom životu kao životu uopće

GOSPODARSTVOPojam

Temeljni gospodarski problemiOdgovor na pitanje: što, kako, za koga?

Slobodna tržišna gospodarstva i komandna gospodarstva

Pojam tržišnog gospodarstva: tržište, cijene, profit i gubitakPojam komandnog gospodarstva: središnji plan, odluke o temeljnim pitanjima

Ekonomija ponude

Tržišni sustav gospodarstvaUspostava odnosa ponude i potražnjeUloga motivacije u umanjivanju uloge upravljanja potraživanjemRazlike J.M. Keynsove i Supply side orijentacije

Ekonomija potraživanja

Nevidljiva ruka (načelo) Utjecaj na zakone tržišta i slobodne konkurencijePoduzetništvo Poduzetnik

Poduzetnička slobodaPothvat

Poduzetnička eksplozijaFinanciranje poduzetništva

KapitalPojamZnačenjeUloga u ustrojbi biznisa

Biznis i ustrojba biznisa Financiranje biznisaKarakteristika u demokratskom svijetu

Dioničarsko gospodarstvo

PojamCijena dioniceTržište dionicaDividendeProfit

Bondkolderstvo PojamNovčarstvo Novčani pretvorbeni krugovi i revolving financiranjeManagement Pojam

MarketingZamisao tržišnog poslovanjaMarketing okolinaIstraživanje tržištaPromocijske djelatnosti

Bilanciranje (accounting)Temeljna definicijaŠto obuhvaća bilanciranje?Bilanciranje kao procesBilanciranje kao interdisciplinarna djelatnost

Hrvatsko gospodarstvo Temeljno usmjerenjeGospodarstvo Europe i svijeta Temeljno usmjerenje

1. godina – 18 sati VJERONAUKNastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

U potrazi za smislom života

1. U vrtlogu svijeta i života2. Upoznaj samoga sebe – Vlastitosti ljudske osobe3. Smisao i besmisao života4. Kršćanska vjera kao odgovor smisla5.Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Čovjek - religiozno biće 1. Vjera - iskonska ljudska potreba2. Čovjek je po naravi religiozan3. Razvoj religije4. Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnoga Boga ili božanstva5. Monoteističke religije6. Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i Sveto pismo 1. Kršćanska objava i njezino prenošenje

2. Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji3. Biblijski govor o Bogu4. Biblija u životu kršćana

Isus Krist – vrhunac objave 1. Isus - povijesna osoba

2. Isusov lik3. Navještaj kraljevstva Božjega4. Isusovo otkupiteljsko djelo5. Isus Krist - pravi Bog i pravi čovjek6. Zajedništvo s Kristom

Tajna stvaranja – govor znanosti i govor vjere 1. Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

2. Biblijsko-vjernički pristup stvaranju3. Odnos vjere i prirodnih znanosti

2. godina – 18 sati VJERONAUKNastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiSloboda – izbor odgovornosti 1. Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

2. Ususret drugome3. U potrazi za vrjednotama

Život s Crkvom i u Crkvi 1. Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi2. Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva3. Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja4. Jedna Crkva u mnoštvu Crkava – prema puno zajedništvu5. Marija – uzor vjere i majka Crkve

Zajednica koja oslobađa i služi – povijest crkve 1. Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i

mučeništvo2. Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku3. Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola4. Crkva kršćanskoga služenja siromašnima - dominikanci i franjevci (13.-14. st.)5. Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture6. Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve7. Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod8. Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

S Crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje

1. Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva2. Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima3. Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

3. godina – 18 sati VJERONAUKNastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiKršćansko poimanje čovjeka 1. Čovjek kao stvorenje i slika Božja

2. Isusov put kao paradigma kršćaninova putaČovjek – moralno biće 1. Čovjek - polazište etičkog razmišljanja

2. Kriteriji dobra i zla

3. Odnos vjere i morala4. Savjest - norma etičkog djelovanja5. Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti

1. Bog – temelj kršćanske moralnosti2. Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon3. Znakovi ljubavi prema Bogu4. Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu5. Evanđeoski zakon ljubavi

„Muško i žensko stvori ih“ 1. Čovjek - žena i muškarac2. Obitelj u Božjem naumu3. Ženidba - sakrament bračne ljubavi i zajedništva4. Roditelji i obitelj - odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo ljudskog života 1. Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

2. Životom obdareni i u život pozvani3. Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti4. Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Živjeti u istini 1. Hoditi u istini2. „Istina će vas osloboditi“

4. godina– 16 sati VJERONAUKNastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiSuvremeni čovjek pred pitanjem Boga 1. Poteškoće suvremenoga čovjeka s Bogom - izazov nevjere

2. Suvremena religioznost i njezina pitanja3. Traganje za iskustvom svetoga i "nova religioznost"4. Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu5. Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika Boga i iskustvo Boga 1. Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta

2. Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta3. Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti4. Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga5. Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i stvaralaštvo1. Čovjek sustvaratelj2. Kršćanski pogled na rad3. Opće dobro, pravda i solidarnost4. Etika poslovanja5. Kršćansko zauzimanje za mir

Izazovi znanstveno-tehničkog napretka 1. Budućnost i moć znanja

2. Informatizacija i globalizacija3. Znanost u službi poboljšanja života4. Briga za okoliš5. Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada u budućnost 1. Svjetovna očekivanja budućnosti

2. Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji3. Čovjek pred pitanjem svršetka

4. Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

1. godina– 18 sati ETIKANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

U potrazi za identitetom – dimenzioniranje slike o

sebi

a) Vlastita umanjena i uvećana slika. Različite perspektive samospoznaje (Alica u Zemlji čudesa)*b) Moj lik u odnosu na druge. Uloge, uzori, idoli (Putovanja u nekoliko udaljenih zemalja svijeta LemuelaGullivera).c) Moj (ne) pravi lik. Osjećanje, htijenje, mišljenje (Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoa).

Prepreke u potrazi – izazovi odrastanja i

sazrijevanja

a) Angažman za sebe i druge. Zagonetka života i smrti, granične situacije (Edip i Sfinga).b) Borba sa zlom ili s moći. Vjera, sumnja, snaga duha i tijela (Sveti Juraj i zmaj).c) Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći.Pohlepa, moć, strah, neumjerenost (Faust i Mefisto).

Orijentiri i zamke na putu – pomagala i pomagači

a) Neprivlačnost vrlina. Životni izbor, smisao života, užitak, bol (Heraklo na raskršću, Perzej i Gorgona).b) Zavodljivost poroka. Zloporaba moći, tiranija, diktatura (Gigov prsten, Gospodar prstenova).c) (Ne) ispravnost individualnog puta. Upornost, dostojanstvo sloboda, odgovornost (Dedal i Ikar, Sokrat, Galileo Galilei).

Ciljevi : lažni, prividni, istinski – opreka idealnog i

realnog

a) Potraga za nedostižnim. Slava, korist, ugled (Argonauti i zlatno runo).b) Logika srca iznad logike uma. Vrlina, žrtva, ljubav (Parsifal i sveti Gral).c) Transcendiranje realiteta kao put do vrednotaSreća, duševni mir, zadovoljstvo, samostalnost (Atlantida, Camelot, Utopija)

Odgovornost za sebe, prirodu i druge – „građanin

dvaju svjetova“

a)Moralni razvitak kroz konfliktne situacije.Savjest, svijest o sebi i situaciji, osjećaj vrijednosti (Tezej, Arijadna, Minotaur, Dioniz, Egej)b) Odgovornost za „mnogostrukost prirode na zemlji“ - čovjekovo djelovanje kao ugrožavanje ili očuvanje prirode i njezinih vrsta (Mida, Silen, Dioniz)c) Osiguravanje temeljnih i drugih ljudski prava – prirodno i pozitivno pravo, pravednost, pravda (Mit o državniku, Mit o Prometeju i Epimeteju, Antigona)

2. godina – 18 sati ETIKANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

Čovjek u odnosimaa) Susret s drugim. Roditeljstvo, život u obitelji, prijateljstvo, otvaranje za dijalog.b) Ljubav. Odnosi među spolovima, odgovornost.c) Autoritet (autoritativnost i autoritarnost, poštovanje osobe, moć i uporaba moći

Sukobi u odnosima a) Egoizam i njegove granice. Izvori egoizma, forme i stupnjevi egoizma.b) Razlike i legitimnost interesa. Imati i biti, biti i trebati, moralno obzirna i pragmatična odluka, pravednost u odluci.

c) Sukob i suradnja. Zadovoljenje osobnog interesa, egoizam i altruizam, rat i mir, terorizam.

Sloboda i moral: reguliranje odnosa

a) Sloboda i granice slobode. Odgovorna sloboda, sloboda drugoga, samovolja.b) Zlatno pravilo. Vrline, sreća, dijalog, egzistencijalizam, suosjećanje.c) Osoba i institucija. Osobnost i život u zajednici, poštivanje društvenih pravila i zakona.

Društveni odnosi i država

a) Građansko društvo i država. Heterogenost građanskog društva, suživot i tolerancija, pravna država.b) Vrijednost demokracije i njezini dometi. Demokracija u izvornom i suvremenom obliku, opasnosti za demokraciju, etičke vrijednosti demokracije.c) Ljudska prava. Građanska i politička prava, ekonomska i socijalna prava, kulturna prava, ekološka prava, pravo na posebnost, pravo na razliku i pravo na privatnost

Čovječanstvo i globalizacija

a) Globalno društvo i međunarodna zajednica. Regulacija međunarodnih odnosa, konvencije, deklaracije, institucije.b) Pravednost u međunarodnim odnosima. Etičke vrijednosti i opće dobro u međunarodnim odnosima, pravedna raspodjela dobara, mirotvorstvo i vječni mir.c) Pozitivni i negativni oblici globalizacije. Interkulturalnost i multikulturalnost, eksploatacija i poticanje razvoja, neokolonijalizam i ravnopravnost, problemi trećeg svijeta, međunarodni terorizam, humanitarna solidarnost.

3. godina – 18 sati ETIKANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

Čovjek u cjelini živogaa) Antropocentrizam i biocentrizam. Čovjek kao gospodar prirode. Čovjek kao prvi među jednakima. Biodiverzitet.b) Čovjek i životinjski svijet. Prava životinja. Iskorištavanje životinja. Zaštita ugroženih vrsta.c) Čovjek i svijet biljaka. Fotosinteza kao uvjet opstanka života. Manipulacije vegetacijom. Naši parkovi

Bioetika kao odgovor

a) Opstanak i preživljavanje. Prijetnje od samouništenja. Tko je odgovoran. Kako preživjeti u budućnosti.b) Kvaliteta života. Poboljšanje kvalitete života kao izazov. Kako bolje živjeti. Kakav život želimo. Održivi rast. Glad i demografska eksplozija.c) Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji. — Tehnološka izvedivost i etička dopustivost. Etika i tehnologija.

Medicinska bioetika

a) Etika humanih reproduktivnih tehnologija. Status ljudskog embrija. Manipulacije ljudskim životom. Pobačaj.b) Etika transplantacije organa. – Darivanje organa. Ksenotransplantacija. Trgovina organima. Tko ima prednost.c) Etika umiranja i smrti. Problem smrti. Mozak i smrt. Patnja i palijativna medicina. Eutanazija

Bioetika i biologijske znanosti

a) Biologija, evolucija i eugenika. Podrijetlo života. Evolucionizam. Eugenička pomoć prirodnoj selekciji.b) Genetika i biotehnologije. „Grašak i Dolly“. Projekt „genom“. Genetičko inženjerstvo. Genska terapija. Kloniranje.c) Sloboda istraživanja i odgovornost znanstvenika. Znanje je

moć. Ograničenost slobode. Opstanak i znanosti.

Ekologija i zaštita okoliša

a) Ekološki pokret i ekološka etika. Briga za zaštitu okoliša. Ekološka odgovornost. Etika i ekologija.b) Okoliš kao zajednička kuća. Ekosustavi. Onečišćenje i globalno zatopljenje. Dogovor s prirodom.c) Ekološka svijest. Osobna angažiranost. Hodanje zelenim površinama. Pošumljavanje. Odlagalište otpada.

4. razred – 16 sati ETIKA

Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiinačica: MORAL – ETIKA - POVIJEST

Moral i moralna učenja

a) Fenomenologija morala. Moral i običaji. Pravo i moralb) Moralna refleksija i moralna učenja: mitski, književni,

religijski… pristupi moraluc) Princip poopćenja i univerzalizam moorala. Formulacije

zlatnog pravila (Konfukcije, Tales, Pitak, Sv. Pismo, kategorički imperativ) Deklaracija o svjetskoj etici

Etika – pluralizam pristupa moralu

a) Moralna i etička refleksija. Struktura moralnog činab) Razgraničenja o pojmu eitke. Deskriptivna i normativna

etika. Deontološka i konzekvencijalistička etika. Pojam dužnosti. Etika i praktična filozofija

c) Temeljni pravci i škole etičkog mišljenja

Međašne pozicije povijesti etike

a) Sokrat: poistovjećivanje znanja i dobro djelovanja. Problem intelektualizma, pojam vrline

b) Aristotel: razgraničenje znanja i djelovanja. Podjela duše i vrlina. Sadržajno određenje dobra. Najviše dobro

c) Kant: kopernikanski obrat u etici. Princip djelovanja određuje dobro. Osnovni pojmovi Kantove etike

Sloboda i odgovornost

a) Stupnjevi osvještenja (razumijevanja) slobode:- sloboda kao mogućnost izbora (Aristotel)

- sloboda kao mogućnost odstupanja. Problem slobodne volje (Augustin)

- sloboda kao kauzalitet. Novovjekovni pojam slobode (Kant)

b) Mjerila i stupnjevi odgovornosti. Znanje i moć. Moć i odgovornost. Krugovi odgovornosti.

c) Odgovornost i suvremeni čovjek. Novi tip odgovornosti – odgovornost za život i opstanak. Etika i bioetika

Etika i filozofija povijestia) Čovjek i povijest. Problem smisla. Problem osobeb) Osnovne antropološke koncepcije (smisao čovjeka)c) Osnovne filozofijsko povijesne koncepcije (smisao

povijesti), promišljanja suvremene epoheinačica: ETIKA ILI O RAZBORITOM ŽIVLJENJU

Moral i etika

a) O čovjeku ili subjektu etike (posebnost ljudske egzistencije, samospoznaja i djelovanje)

b) O moralu i predmetu etike (činjenice i vrednote, značajke i važnost morala)

c) O religiji i drukčijem pristupu moralu (izvor i status moralnih zahtjeva)

Ljudsko iskustvo i etička perspektiva

a) Moralno opravdanje i etičko opravdanje (stupnjevi moralnog razvoja)

b) Osporavanja i izazovi etici (amoralizam, skepticizam, egoizam i relativizam)

c) Utemeljenje i opravdanje etike (Aristotelove utemeljenje etike, Kantovo utemeljenje etike)

Predmet, struktura i područja etičkog

prosuđivanja

a) Predmet etike (vrednote i ideali, obveze prema drugima, dostojanstvo i dobar život)

b) Struktura etike (deskriptivna etika, normativna etika, metaetika)

c) Područja etičkog prosuđivanja (privatna moralnost, javna moralnost, eitka posebnih djelatnosti i situacija)

Etičko opravdanje moralnog djelovanja

a) Moralno djelovanje i moralna osoba (racionalnost i razboritost, sloboda, jednakost, dobro i ispravno)

b) Moralna prava, moralne dužnosti, moralni konflikti (savjest, odgovornost, samopoštovanje, kazna)

c) Pravednost, paternalizam, tolerancija i mir (složenost moralne i političke vrline pravednosti, tipovi pravednost, problem paternalizma, struktura i značaj tolerancije, etička vrednorta mira)

Etička argumentacija i etičke teorije

a) Strategije poopćivosti u etičkim prosuđivanjima (zlatno pravilo, Kantov univerzalizam, Rawslov „veo neznanja“)

b) Izgradnja i razdioba etički teorija (etike vrlina, konzekvencionalističke etike, deontološke etike)

c) Etički pristup problemima svakodnevnog života (suočavanje s moralnim problemom i koraci k etičkoj refkleksiji toga konkretnog problema)

1. godina – 35 sati TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

Prema navedenom u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa RH (posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997., str. 183 i 184) i prema stavku 2. članka 5. Zakona o obrazovanju odraslih (NN 17/07), nastavne sadržaje potrebno planirati sukladno vrsti i specifičnostima pojedinog zanimanja, te prilagoditi dobi, psihofizičkom stanju i iskustvu polaznika. Dakle, ovisno o načinu rada u radnom procesu potrebno je planirati odgovarajuće kineziološke aktivnosti odnosno nastavne sadržaje.

2. godina – 35 sati TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji


3. godina– 35 sata TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

Prema navedenom u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa RH (posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997., str. 183 i 184) i prema stavku 2. članka 5. Zakona o obrazovanju odraslih (NN 17/07), nastavne sadržaje potrebno planirati sukladno vrsti

i specifičnostima pojedinog zanimanja, te prilagoditi dobi, psihofizičkom stanju i iskustvu polaznika. Dakle, ovisno o načinu rada u radnom procesu potrebno je planirati odgovarajuće kineziološke aktivnosti odnosno nastavne sadržaje.

4. godina– 32 sata TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji


B. POSEBNI STRUČNI DIOSTRUKOVNO –TEORIJSKI PREDMETI (izvor: Glasnik ministarstva prosvjete i športa RH, posebno izdanje, broj 8a, Zagreb, lipanj 1997. – rujan 1998.)Napomena:Odluka o promjeni naziva zanimanja hotelijer – ugostitelj u turističko-hotelijerski komercijalist od 26. svibnja 2003. (Prosvjetni vjesnik br. 1, Zagreb, 22. srpnja 2004.)

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK I– ENGLESKI JEZIK

Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

IMENICE Vrste, rod, posvojni oblik i 'of' fraza

ZAMJENICE Osobne i upitne (padež subjekta i objekta), pokazne (jednina, množina), „one“ kao zamjenica, bezlični „it“.

GLAGOLI Pet osnovnih oblika: osnova,-s oblik, -ed oblik, partcip s nastavkom –ing, particip s nastavkom-ed. Glagolska vremena i njihov odnos prema aspektu (trajni-Continous, svršeni-Simple). Aktiv i pasiv. Pravilni i nepravilni glagoli. Pomoćni glagoli za tvorbu vremena (be, have, do, shall, will) i njihove konstrukcije(shan't , won't). Ponavljanje tvorbe i uporabe glagolskih vremena (Present Simple, Present Continous, Past Perfect Tense; Past Simple, Continous, Past Perfect Tense; Going-to +Infinitive, shall/will Future). Modalni glagoli, tvorba vremena i uporaba. Konstrukcije „have got“ i „used“.

PRIDJEVI Determinatori: osnovne uporabe određenog i neodređenog

člana, odsutnost člana: učestali idiomi s „a“,“the“ i bez člana.

Pokazni pridjevi, jednina i množina. Posvojni pridjevi. Pridjevi neodređene količine. Opisni pridjevi: pravi, participski.

Komparacija: pravila (kratka i duga), nepravilna.

BROJEVI Glavni i redni.

PRILOZI Mjesta, određenog i neodređenog vremena

VEZNICI And,or, yet, so, when, ,if, although, since i sl.

REČENICA „There is/are“. Red riječi u nezavisno složenoj rečenici. Mjesto izravnog i neizravnog objekta. Mjesto adverba. Zavisno složene rečenice: vremenske, uzročne i pogodbene(tip I i II.).

Slaganje vremena upravnog i neupravnog govora.

2. godina – 53 sata STRANI JEZIK I– ENGLESKI JEZIK


IMENICE Countable, uncountable. Složenice.

ČLANOVI Uporaba neodređenog i određenog člana.

ZAMJENICE Refleksivne, posvojne i neodređene.

GLAGOLI Tvorba i uporaba glagolskih vremena.

Present Perfect Tense (Simple-Continuous),Present Perfect i Past Simple Tense u kontrastu, Future Perfect Tense.Subjunctive u pogodbenim rečenicama.

Tvorba upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim glagolskim vremenima.

PRIDJEVI Komparacija jednačenja.

BROJEVI Brojevni izrazi i mjere.

PRILOZI Tvorba priloga načina i položaj u rečenici.

PRIJEDLOZI Prijedlozi kojima se označuje: vrijeme(on, at, in, by, from i dr.),mjesto i pravac(on, at, above, under, into i sl.), uzrok (because, for the sake of, itd).

REČENICA Red riječi u rečenici. Upravni i neupravni govor, neizravna pitanja. Zavisno složene rečenice i slaganje vremena: vremenske, uzročne pogodbene,odnosne.

3. godina – 53 sati STRANI JEZIK I– ENGLESKI JEZIK


GLAGOLIPonavljanje uporabe glagolskih vremena.

Slaganje vremena. –ing oblik glagola i njegove posebne uporabe. Modalni glagoli. Phrasal verbs.

REČENICA Pogodbene rečenice – tip I, II. i III. Pasivne rečenice.

TVORBA RIJEČI

4. godina – 48 sati STRANI JEZIK I– ENGLESKI JEZIK


GLAGOLSKA VREMENA I NJIHOVE UPORABEINFINITIV I NJIHOVE UPORABECAUSATIVE „HAVE“SLAGANJE VREMENAPHRASAL VERBSSLOŽENICEPRIJEDLOZI I NJIHOVE UPORABEPASIVNE REČENICEODNOSNE REČENICEPOGODBENE REČENICE

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK II– ENGLESKI JEZIK


IMENICE Broj, rod, posvojni oblik,“of“ fraza.

ZAMJENICEOsobne( padež subjekta i objekta), upitne, pokazne, posvojne, relativne( who, wich, whose, that), „one“ kao zamjenice, bezlični „it“.

PRIDJEVI Komparacija, pravilna i nepravilna. Posvojni pridjevi. Participski pridjevi. Pridjevi neodređene količine.

ČLANOVI Osnovne uporabe određenoga i neodređenoga člana.


PRILOZI Prilozi mjesta , vremena i načina.

VEZNICI And, or, but, so, when, it, although itd.

GLAGOLI

Tvorba i uporaba glagolskih vremena prezenta, perfekta i futura. Present Simple, Present Continuous, Past Simple, Present Perfect, shall/will Future, Going-to Future. Modalni glagoli.

REČENICA Osnovni red riječi u rečenici. Mjesto izravnog i neizravnog objekta. Mjesto priloga mjesta i vremena. „There is /are.“

2. godina – 53 sata STRANI JEZIK II– ENGLESKI JEZIK


IMENICE Countable, uncountable.

ZAMJENICE Posvojne i povratne.

PRIDJEVI Posvojni pridjevi. Stupnjevanje pridjeva.

PRILOZI Tvorba priloga. Stupnjevanje.

GLAGOLI

Tvorba i uporaba glagolskih vremena: Present Simple u odnosu s Present Continous, Past Simple i past Continous u kontekstu, Going –to Future. Present Perfect Tense. Modalni glagoli. Glagolske imenice.

REČENICA

Načela tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim rečenicama.

Pogodbene rečenice – tip I. i II. Odnosne rečenice.

3. godina – 35 sati STRANI JEZIK II– ENGLESKI JEZIK


ZAMJENICE Povratne i relativne. Neodređene zamjenice.

GLAGOLI Uvježbavanje tvorbe i uporabe glagolskih vremena.

Present Perfect Tense. Past Perfect Tense.

Pasiv, tvorba vremena i osnovne uporabe.

Modalni glagoli i njihove uporabe. Zapovjedni način. Past Conditional.

PRIDJEVI Pridjevi neodređene količine.

REČENICA Pogodbene i namjerne rečenice.

Upravni i neupravni govor. Neizravna pitanja.

Question Tag.

4. godina – 32 sata STRANI JEZIK II – ENGLESKI JEZIK


PRAVILNA UPORABA GLAGOLSKIH VREMENA.

SLAGANJE VREMENA I ZAVISNO SLOŽENE REČENICE.

POGODBENE REČENICE SVA TRI TIPA.

UPRAVNI NEUPRAVNI GOVOR I NEIZRAVNA PITANJA.

PASIVNE REČENICE.

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK I– NJEMAČKI JEZIK


IMENICE

Rod imenica, pravila za određivanje roda. Broj imenica. Deklinacija. Množina. Tvorba plurala kod stranih riječi. Deklinacija vlastitih imena, osoba, geografskih imena i N-deklinacija. Složenice.

ČLANOVIOdređeni i neodređeni član. Deklinacija određenog i neodređenog člana. Uporaba određenog i neodređenog člana. Izostavljanje člana. Spajanje određenog člana sa prijedlogom.

ZAMJENICE

Osobne zamjenice. Oblici osobnih zamjenica. Upitne zamjenice. Deklinacija upitnih zamjenica ( was für ein, welcher). Deklinacija odnosnih zamjenica. Neodređene zamjenice. Posvojne zamjenice.

GLAGOLI

Prezent: Pomoćnih i modalnih glagola i njihova upotreba. Red riječi u rečenicama sa modalnim glagolima. Slabi i jaki glagoli. Prijelazni i neprelazni glagoli. Futur I. Perfekt. Preterit. Imperativ. Pasiv. Faktitivni glagoli.

PRIDJEVIDeklinacija pridjeva. Slaba, jaka i mješovita deklinacija. Kompracija. Predikativna i atributna uporaba pridjeva.

BROJEVI Ponavljanje: Glavni i redni brojevi. Razlomci.

PRIJEDLOZIPrijedlozi s genitivom, dativom, akuzativom.

Prijedlozi s dativom i akuzativom.

PRILOZI Negativna komparacija priloga.

VEZNICINezavisni veznici: (aber, oder,und,sondern,denn,entweder…oder, i nicht nur…sondern auch). Zavisni veznici( wenn,als, weil i dass).

REČENICARed riječi u zavisnoj i nezavisno složenoj rečenici.

Upitne rečenice. Mjesto objekta u rečenici. Infinitivne grupe. Direkte i indirektne upitne rečenice. Reakcija glagola.

2. godina – 53 sata STRANI JEZIK I - NJEMAČKI JEZIK


ČLANOVI Riječi koje imaju ulogu člana. Uporaba člana uz geografske

oznake. Izostavljanje člana.

IMENICEDeklinacija svih imenica. Deklinacija imenica izvedenih od pridjeva, glagola i glagolskih participa. Određivanje roda imenica prema nastavcima.

ZAMJENICE Pokazne zamjenice. Neodređene zamjenice.

GLAGOLI

Ponavljanje. Aktiv i pasiv. Konjuktiv preterita i uporaba. Kondicional. Participi prezenta i perfekta. Glagoli sa prijedložnim objektima. Reakcija glagol. Pluskvamperfekt. Glagoli sa prijedložnim objektima. Reakcija glagola. Pluskvamperfekt. Glagoli s naglašenim prefiksom. Pasiv s modalnim glagolima. Konjuktiv pluskvamperfekta.

PRIDJEVI Nepravilna komparacija pridjeva. Atributna uporaba pridjeva i deklinacija. Pridjevi izvedeni od participa glagola.

PRILOZISistematiziranje ( mjesni, vremenski, načinski, uzročni). Hin i her.

PRIJEDLOZIPonavljanje prijedloga. Složenice sa pokaznom zamjenicom. Uporaba prijedloga i njihovo značenje.

VEZNICI Zavisni i nezavisni.

REČENICA

Zavisne rečenice: Subjektne i objektne rečenice.

Adverbne rečenice. Vremenske rečenice. Mjesne rečenice. Načinske rečenice. Poredbene rečenice.

Uzročne rečenice. Pogodbene rečenice. Dopunske rečenice. Posljedične rečenice. Namjerne rečenice.

Odnosne rečenice. Infinitivne skupine umjesto zavisnih rečenica.



REČENICA Ponavljanje gradiva. Neupravni govor. Neupravna izrična rečenica. Neupravna zahtjevna rečenica.Uporaba konjuktiva u neupravnom govoru.



PONAVLJANJE I PROŠIRIVANJE SADRŽAJA

Imenice, članovi, zamjenice, glagoli, pridjevi, brojevi, prijedlozi, prilozi, veznici, rečenica.

IZ PRETHODNIH RAZREDA

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK II – NJEMAČKI JEZIK


ČLANOVI Određeni i neodređeni član i njegova uporaba i izostavljanje. Deklinacija određenog i neodređenog člana. Negacija Kein.

IMENICERod imenica. Pravila za određivanje roda. Broj imenica. Deklinacija imenica u jednini i množini. Osobitosti u tvorbi množine.

ZAMJENICE Osobne, posvojne, pokazne, upitne.

GLAGOLIPomoćni, modalni, složeni s naglašenim i nenaglašenim prefiksom u prezentu. Imperativ. Nekoliko učestalih glagola u perfektu. Preterit glagola haben i sein.

PRIDJEVI Predikativna i atributativna uporaba. Mješovita deklinacija. Komparacija.

PRILOZI Upitni wo, wohin, woher i wann.


PRIJEDLOZI S dativom, akuzativom te s dativom i akuzativom.

VEZNICINezavisni i zavisni. Rečenični ekvivalenti: ja, nein, doch, bitte,danke.

REČENICARed riječi u samostalnoj rečenici, izjavnoj i upitnoj.

Nekoliko uvodnih zavisnih rečenica.



ČLANOVI Uporaba člana uz geografske oznake. Izostavljanje člana.

IMENICE Deklinacija svih imenica.

ZAMJENICE Deklinacija zamjenice ( neodređene, upitne i odnosne).

GLAGOLI

Pregled konjugacija u prezentu. Povratni glagoli.

Preterit pomoćnih i modalnih glagola. Preterit slabih i jakih glagola. Perfekt slabih i jakih glagola. Konjuktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola. Kondicional.

PRIDJEVI 3 tipa pridjevske deklinacije. Komparacija.

PRILOZI Sistematiziranje ( mjesni vremenski, načinski).


PRIJEDLOZI Ponavljanje i proširivanje broja prijedloga. Uporaba prijedloga i njihovo značenje.

VEZNICI Zavisni. Rečenični ekvivalenti.

REČENICA Uzročna, vremenska, objektna i subjektna.

3. godina – 35 sati STRANI JEZIK II – NJEMAČKI JEZIK


GLAGOLIPasiv. Rekcija glagola. Ponavljanje jakih glagola u perfektu i perteritu. Konjuktiv preterita., pliskvamperfekta. Pluskvamperfekt. Kondicional.

REČENICA Zavisna i nezavisna rečenica. Subjekne i objektne rečenice. Vremenske rečenice. Pogodbene rečenice.



REČENICE Mjesne rečenice. Načinske rečenice. Poredbene rečenice. Uzročne rečenice. Pogodbene rečenice. Dopunske rečenice. Posljedične rečenice. Namjerne rečenice. Odnosne rečenice. Infinitivne skupine. Neupravni govor.

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK I– FRANCUSKI JEZIK


NASTAVNE TEME

Teme iz kulture i civilizacije zemlje čiji se govorni jezik uči.Upoznavanje jedne od francuskih pokrajina.Francuzi i prehrambene navike te usporedba s našim.Francuska kuhinja.Tradicionalni blagdani i praznici.Šport, rekreacija, ekologija.

KOMUNIKACIJSKI UZORCI Pozivanje, telefonski razgovor

Prihvaćanje i odbijanje

Izražavanje osobnog mišljenja

Predlaganje, prihvaćanje ili odbijanje prijedloga

Izrazi nezadovoljstva i zadovoljstva

Opisivanje osoba, stvari, atmosferskih prilika.

FONOLOŠKE I ORTOGRAFSKE OSOBINE

Sustavni rad na izgovoru i intonaciji, ritmu, pravopisu.

MORFOSINTAKTIČKE STRUKTURE I GRAMATIKA

- ponavlja se i utvrđuje stanje iz osnovnoškolskih programa.- imenička skupina - determinacija- uporaba i izostavljanje članova; partitivni član, ponavljanje

množine imenica,- osobne zamjenice kao izravan i neizravan objekt i njegovo

mjesto u rečenici,- odnosne zamjenice; qui, que, dont, on i posvojni pridjevi u

usporedbi s našim- posvojne zamjenice ( ponavljanje); priloške zamjenice en i

y,- glagolska skupina, prošla vremena- uporaba passe compose – imparfait,- slaganje participa prošlog,- glagolski načini – indikativ, konjuktiv,- stupnjevanje pridjeva,- postavljanje pitanja ( inverzija, intonacija, upitne riječi).

2. godina – 53 sata STRANI JEZIK I – FRANCUSKI JEZIK


NASTAVNE TEME -proširivanje i produbljivanje tema iz prethodnog razdoblja,-planiranje praznila, godišnjih odmora, putovanja,-kulturno povijesna baština,-klima, vremenska prognoza,-zdrava prehrana ( davanje recepta, priprema jela, stručni kulinarski nazivi),-francuska gastronomija-regionalna kuhinja

KOMUNIKACIJSKI UZORCI -pozivanje; telefonski razgovor,-prihvaćanje, odbijanje,-izražavanje osobnog mišljenja,-davanje savjeta,-izražavanje molbe, zadovoljstva, zabrane,-ispunjavanje obrasca


Ponavljaju se i utvrđuju izgovor i pisanje osobnih fenema ( npr. Nazali), vezivanje riječi. Gramatička ortografija.


-množina imenica ( nepravilnosti).-rod imenica i značenje,-član i ostali determinatori ( pokazni, upitni pridjevi),-neodređene zamjenice i pridjevi( tout, chaque, chacun),

-prilozi ( tvorba i stupnjevanje)-izricanje prošlosti; passe simple,-upotreba kondicionala, pogodbena rečenica.

3. godina - 53 sati STRANI JEZIK I – FRANCUSKI JEZIK


NASTAVNE TEME

-geografske osobitosti Francuske (usporedba s hrvatskim).-glavni gradovi, regije, destinacijae,-zdravlje i moderan način života-putovanja, vrste putovanja,-prijemni odjel ( informacije, rezervacije),-poslovno dopisivanje,-organizacija ugostiteljskog poduzeća,-rad s raznim vrstama pisanih tekstova (prospekti, turistički vodiči, reklame).

KOMUNIKACIJSKI UZORCI-izražavanje mišljenja, ideja slaganja i neslaganja,-davanje i traženje savjeta,-izražavanje zapovijedi, zabrane.

FONOLOŠKE I ORTOGRAFSKE OSOBINE -sustavni rad na izgovoru i ortografiji.


-gramatički i prirodni rod imenica -zanimanja-atributi i apozicija,složene zamjenice (upitne, odnosne) s prijedlozima a, de,-prijedlozi i prijedložni itrazi,-futur anterieur – futur simple,-pogodbene rečenice,-izricanje uzroka, posljedice,-slaganje vremena.

4. godina – 48 sati STRANI JEZIK I– FRANCUSKI JEZIK


NASTAVNE TEME -prezentacija turističko – ugostiteljskog objekta,-animacija života u turističkom objektu,-anonimni, individualni i kolektivni doček gostiju,-organizacija boravka s posebnom namjenom ( seminari, treninzi i sl.),-organizacija transporta ( iznajmljivanje),-restoran ( posluživanje, vrste menija, odabir vina),-poslovno dopisivanje,-kulturno povijesna baština.

KOMUNIKACIJSKI UZORCI

-jezično izražavanje osobnog iskustva, predodžbe, mišljenja,-jezično svladavanje simulirane situacije u dijaloškom obliku.


-usmjeriti pozornost na ritam i melodiju rečenice, intonaciju,-morfosintaktička ortografija (slaganje participa).

MORFOSINTAKTIČKA STRUKTURA I GRAMATIKA

-ponavljanje i utvrđivanje gradiva iz prethodnih godina,-konjuktiv ( slaganje vremena),-upotreba pasiva,-množina složenih imenica,-vremenske rečenice,-odnosne rečenice.

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK II – FRANCUSKI JEZIK


NASTAVNE TEME -život u obitelji-kupovanje,-putovanje, znamenitosti grada,-zdrava prehrana, -izleti, -slobodno vrijeme, praznici,-sport.

KOMUNIKACIJSKI UZORCI -predstavljanje i pozdravljanje,-traženje i davanje osnovne informacije,-postavljanje pitanja,-predlaganje i prihvaćanje poziva,-izražavanje zadovoljstva, divljenja,-izražavanje zapovijedi,-pisanje razglednica, čestitke.


-posebne pojave francuskog jezika ( nazali, poluvokali),-osnovna pravila izgovora i pisanja,-transkripcija,-vezivanje u izgovoru,-grafički akcenti,


-određeni i neodređenei član,-posvojni i pokazni pridjevi, brojevi,-množina imenica; ženski rod,-samostalne i nesamostalne osobne zamjenice,-mjesto opisnih pridjeva u rečenici; tvorba ženskog roda; stupnjevanje,-glagoli: prezent, imperativ, passe compose, futur proche, futur simple, povratni i nepovratni glagoli.



NASTAVNE TEME

-Francuska – raznolikost zemlje, pokrajine, gradovi,-kuhinja, kuhinjsko osoblje, posuđe i sl.-restoran, postavljanje stolova,-namirnice,-regionalna kuhinja,-hotelska soba,-rezervacija smještaja putem pošte,-poslovno pismo.

KOMUNIKACIJSKI UZORCI-traženje i davanje informacija ( npr. glede prometa, snalaženje u gradu ili na javnom mjestu; traženje informacija telefonom).-izrazi slaganja, neslaganja.

FONOLOŠKE I ORTOGRAFSKE OSOBINE -stalno utvrđivanje izgovora, rečeničnog ritma, intonacije.


-upotreba i izostavljanje člana,-partitivni član,-izražavanje pripadnosti – posvojni pridjevi i prijedložni izrazi,-upravni i neupravni govor,-tvorba i upotreba imperfekta,-neupravni glagoli,-osobne zamjenice u funkciji direktnog i indirektnog objekta,-pridjevi s dva oblika u muškom rodu,-prilozi načina, tvorba.

3. godina – 35 sati STRANI JEZIK II – FRANCUSKI JEZIK


NASTAVNE TEME

-upoznavanje s jednom francuskom pokrajinom,-prehrana i zdrav život,-vegetarijanska kuhinja,-dijetalna kuhinja,-brza hrana,-prijamni odjel ( rezervacija smještaja, poništavanje, otkazivanje),-anonimni, individualni i kolektivni prihvat gostiju,-animacija života u turističko – ugostiteljskom objektu.

KOMUNIKACIJSKI UZORCI -izražavanje osobnog mišljenja, želje, davanje savjeta,-molba,-ispunjavanje obrazaca, pisanje pisama,


-složene imenice, rod, značenje,-neodređene zamjenice i pridjevi,-glagoli u pasivu, prošla vremena,-konjuktiv,-nepravilni glagoli,-kondicional ( pogodbena rečenica).



NASTAVNE TEME

-geografske osobitosti Francuske, (usporedba s hrvatskim)-glavni gradovi, regije, destinacije,-prezentacija turističko – ugostiteljskog objekta,-organiziranje boravka s posebnom namjenom,-transport,-poslovno dopisivanje,-kulturno – povijesna baština.

KOMUNIKACIJSKI UZORCI-traženje i davanje informacija,-predlaganje, prihvaćanje, odbijanje,-reklamacija.


-složene upitne i odnosne zamjenice,-infinitivne rečenice,-kondicional prošli,-passe simple,

-slaganje vremena, složena rečenica,-upotreba konjuktiva,-ponavljanje već usvojenih gramatičkih sadržaja.

1. godina – 53 sata STRANI JEZIK II – TALIJANSKI JEZIK


JEZIČNI SADRŽAJI Kultura i civilizacijaObitelj, rodbinski odnosi, razred i predmeti u razredu, hotel i njegovi sadržaji, stan i stanovanje, profesije i zanimanja, život u kući i školi, promet, telefoniranje, pisanje čestitaka, recepcija, prijem gostiju, restorani, prirodni blagdani.

GRAMATIČKA STRUKTURA Talijanska abeceda, naglasak, rastavljanje riječi na slogove.Određeni i neodređeni članPartitivni članZamjeniceOsobne zamjenice – naglašene i nenaglašene u nominativu, akuzativu i dativuČestica – ne-ImeniceNastavci imena – rod i brojMnožina imenica na –io,- co,-go, -ca,-gaImenice muškog roda na –a i ženskog roda na -oImenice koje se ne mijenjaju u množini, složene riječi, tvorba imenica ženskog rodaPridjevNastavci pridjeva na –io, -co,-go,-ca,-gaPridjevi bello i buono, posvojni pridjeviGlavni brojeviRedni brojevi, datumiGlagoliPrezent pomoćnih glagola essere i avere i 1.2.3. konjugacija, prezent na –isc-, prezent povratnih i nepovratnih glagola kao fare, andare, dare, sapere, dovereImperativPerfekt sa avere i essere, perfekt povratnih glagola- slaganje participa prošlogFutur 1.2.3. konjugacijePrijedloziDi,a,da,in,con,per, padežni prijedlozi i njihova uporabaPrilozi i vezniciNajučestaliji prilozi vremena,mjesta, itd.



KULTURA I CIVILIZACIJA

Život u školi, raspored radnog dana, kupovanje u prodavaonici, banka i mjenjačnica.Promet i prometala, putovanje, odlazak u inozemstvo, narudžbe i menu.Osnove zemljopisa Italije, obrada jednog talijanskog grada i obrada jednog našeg turističkog mjesta.Izbor izvornih materijala.

GRAMATIČKA STRUKTURA

ČlanPonavljanje i sistematizacija I. godine.Imenice, ženski rod nekih imenica koje označavaju zanimanja i zanate.PridjeviPravilno i nepravilno stupnjevanje, uporaba posvojnih pridjevaPridjevi na -issimoZamjeniceNenaglašene i naglašane, združeni oblici, spajanje združenih oblika s imperativom, gerundivom i s ecco, združeni oblici s česticom –ne-Odnosne zamjenice: che, chi, cuiGlagoliPonavljanje prezenta, futura i perfektaImperfekt 1.2.i 3. Konjugacije i uporaba u odnosu na perfektKondicional prezenta, uporabaPriloziStupnjevanje načinskih prilogaGlavni i redni brojevi, računske operacije, uporaba za datume i razdobljaPrijedloziUporaba padežnih prijedloga s članom i bez njega.

3. godina – 35 sati STRANI JEZIK II – TALIJANSKI JEZIK



Slobodno vrijeme, hobi, šport i športski život. Putovanja u zemlji i inozemstvu. Putovanja u Italiju, priprema i planiranje puta. Poznate osobe iz talijanske kulture i znanosti, kulturni spomenici, običaji i tradicije, prigodni blagdani kod nas i u Italiji. Zapošljavanje i planovi za budućnost. Ljetovanja i izleti. Sredstva javnog priopćavanja, TV, radio, novine,film. Talijanska kuhinja i priprema namirnica.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Ponavljanje i uvježbavanje iz prethodnih godinaČlanSistematiziranje uporabe članaImenice,imenice s posebnim oblicima za množinu i ženski rod.VezniciPridjeviStupnjevanje, sistematizacijeZamjeniceZdruženi oblici nenaglašenih osobnih zamjenica. Spajanje združenih oblika osobnih zamjenica s glagolima GlagoliPluskvamperfekt, tvorba i uporabaKonjuktiv imperfekta, uporabaPogodbene rečenice u sadašnjostiSlaganje vremena, istovremenost u prošlosti, futur u prošlostiBezlični glagoli




Čovjek i njegov rad, problemi zapošljavanja, upoznavanje sa zemljopisnim i kulturološkim osobitostima Italije. Davanje informacija o našoj zemlji kao turističkoj destinaciji. Poznati događaji iz kulturnoga, znanstvenog i političkog života Italije. Problemi ekologije, Jadran – zajednički problem. Talijanska muzika, moda i poznata industrija. Primjenjivati izvorne materijale, zvučne, pisane i slikovne.

GRAMATIČKE STRUKTURE

Sistematizacija i utvrđivanje već obrađene građeIndikativ prezenta i perfektaSlaganje vremena u sadašnjosti i prošlosti uz uporabu indikativa i konjuktivaAorist pravilnih i nepravilnih glagolaFutur IIPasivna konstrukcija rečeniceUpravni i neupravni govor, zavisne rečenice u indikativu i konjuktiva

1. godina – 53 sata GOSPODARSKA MATEMATIKA


SKUP REALNIH BROJEVA

Prirodni brojevi.Cijeli brojevi.Racionalni brojevi.Iracionalni brojevi.Brojevni pravac.Monom, binom, polinom.Kvadrat binoma.Kub binoma.Razlika kvadrata.Zbroj i razlika kubova.Rastavljanje na faktore.Herenova formula.Algebarski razlomci.Linearna jednadžba.Problemi prvog stupnja.

UREĐAJ U SKUPU REALNIH BROJEVA

Uređaj u skupu R.Intervali.Linearne nejednadžbe.Apsolutna vrijednost realnog broja.Udaljenost točaka na brojevnom pravcu.Jednadžbe s apsolutnim vrijednostima.Nejednadžbe s apsolutnim vrijednostima.

KOORDINATNI SUSTAV U RAVNINI

Koordinatni sustav u ravnini.Udaljenost točke u ravnini.Površina trokuta.Polovište dužine.Graf linearne funkcije.Jednadžba pravca.Sjecište pravca.Usporednost i okomitost dvaju pravaca.Linearni sustavi.

Problemi I. stupnja s dvije nepoznanice.

PPOLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE

Pojam o polinomima.Zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje polinoma.Racionalna funkcija.Domena funkcije.

POTENCIJE I KORIJENI

Računanje s potencijama jednakih baza.Računanje s potencijama različitih baza.Potencije s negativnim eksponentom.Drugi korijen pozitivnog realnog broja.Djelomično korjenovanje.Racionalizacija nazivnika.Iracionalne jednadžbe.N-ti korijen realnog broja.Potencije s racionalnim eksponentom.

SUKLADNOST, SLIČNOST, KRUG I KRUŽNICA

Sukladnost trokuta.Proporcionalnost.Talesov teorem.Sličnost trokuta.Pravilni poligoni.Opseg i površina kruga.Kružni luk.Kružni isječak i odsječak.Obodni i središnji kut.Tetivni i tangencijalni četverokuti.

2. godina – 53 sati GOSPODARSKA MATEMATIKA


SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA

Skup kompleksnih brojevaZbrajanje i množenje kompleksnih brojevaApsolutna vrijednost kompleksnog broja.Dijeljenje kompleksnog broja.Prikazivanje kompleksnih brojeva u ravnini.

KVADRATNA JEDNADŽBA

Kvadratna jednadžba.Rješavanje kvadratnih jednadžbi.Diskriminanta kvadratne jednadžbe.Viete-ove formule.Sustav linearne i kvadratne jednadžbe.Problemi drugog stupnja.

KVADRATNA FUNKCIJA

Polinom drugog stupnja.Graf polinoma f(x)==ax².Graf polinoma f(x)=ax²+c.Graf polinoma f(x)=a(x-x°)².Graf polinoma f(x)=a8x-x°)²+y°.Graf polinoma f(x)=ax²+bx+c.Nul-točke polinoma drugog stupnja.Minimum i maksimum kvadratne funkcije.Sustav kvadratnih nejednadžbi.Presjek pravca i parabole.

EKSPONENCIJALNE I LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Izračunavanje potencije 10×.Graf eksponencijalne funkcije.Eksponencijalne jednadžbe i nejednadžbe.

Kompozicija funkcija.Inverzna funkcija.Logaritamska funkcija.Graf logaritamske funkcije.Pojam logaritma.Svojstva logaritma.Primjena logaritma na numeričke zadatke.Džepno računalo.Logaritmi po različitim bazama.Logaritamska jednadžba i nejednadžba.Sustav logaritamskih nejednadžbi.

TRIGONOMETRIJA PRAVOKUTNOG TROKUTA

Kut, luk, mjerenja.Definicija trigonomrtrijskih funkcija na pravokutnom trokutu.Vrijednost trigonometrijskih funkcija konkretnih kutova.Veze među trigonometrijskim funkcijama.Vrijednost trigonometrijskih funkcija ( tablice, džepna računala).Primjena na geometrijske likove.

POLIDERI I ROTACIJSKA TIJELA

Prizme.Piramide.Krnja piramida.Valjak.Stožac.Krnji stožac.Kugla.Sfera.Rotacijska tijela.



TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE

Brojevna kružnica.Kut i radijan.Definicija trigonometrijskih funkcija na jediničnoj kružnici.Periodičnost trigonometrijskih funkcija.Grafovi trigonometrijskih funkcija.Veze među trigonometrijskim funkcijama.Adicione formule.Pretvaranje produkta u sumu.Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe.Kosokutni trokut.Teorem o sinusima i kosinusima.Primjena trigonometrije na stereometriju.

ANALITIČKA GEOMETRIJA Graf polinoma f(x) = ax + b.Razni oblici jednadžbe pravca.Kut između dva pravca.Udaljenost točke od pravca.Kružnica.Pravac i kružnica.Elipsa.Pravac i elipsa.Hiperbola.Pravac i hiperbola.

Parabola.Pravac i parabola.

LINEARNO PROGRAMIRANJE

Međusobni položaj dvaju pravaca.Linearna nejednadžba.Sustav dvije linearne nejednadžbe.Grafički prikaz.Maksimiziranje i minimaliziranje linearnog polinoma uz zadane uvjete.

OMJER, RAZMJER, PROPORCIONALNOST

Omjer. Razmjer.Produženi razmjer.Upravno i obrnuto razmjerne veličine.Grafički prikaz razmjernosti.Prosječni račun.Račun diobe ( jednostavni i složeni). Pravilo trojno ( jednostavno i složeno). Račun smjese (jednostavni i složeni). Tečajna lista. Verižni račun. Bazni i verižni indeksni brojevi. Metrički i anglo-američki sustav mjera. Mjera za duljinu, površinu, volumen, tekućinu i masu. Mjere za vrijeme. Pretvorba mjera iz jednog u drugi sustav.

POSTOTNI I KAMATNI RAČUN

Postotni i premilni račun od 100.Postotni i premilni račun više i niže od 100.Kamatni račun od 100.Kamatni brojevi i kamatni divizori.Računanje kamata za više glavnica.Diskontni i eskontni račun.Štedni račun.Potrošački krediti.Zatezne kamate.Bonificirane kamate.Složeni kamatni račun.



KOMBINATORIKA I VJEROVATNOST

Faktorjeli.Binomna formula.Permutacija bez ponavljanja.Permutacija s ponavljanjem.Kombinacije bez ponavljanja.Kombinacije s ponavljanjem.Varijacije bez ponavljanja.Varijacije s ponavljanjem.Pretivna,totalna i složena vjerojatnost.Matematičko očekivanje.

NIZOVI I REDOVI

Pojam niza.Aritmetički niz.Suma aritmetičkog niza.Geometrijski niz.Suma geometrijskog niza.Pojam reda.Beskonačni kovergentni nizovi.

DEVIZE, ARBITRAŽA Pojam devize.

Tečajna lista.Kupnja i prodaja deviza na domaćem i stranom tržištu.Pojam arbitraže.Arbitraža na izravnavanje.Direktna arbitraža.Indirektna arbitraža.Arbitraža deviza.Arbitraža roba.

TEKUĆI RAČUNIPojam tekućeg računa.Retrogradna metoda.Skalarna metoda.Saldo metoda.

KALKULACIJE

Nabavna cijena.Zavisni troškovi.Ostali troškovi.Amortizacija.Porez na promet.Dohodak.Marža.Prodajna cijena usluga.Planirana i ostvarena marža.Prethodna i završna kalkulacija.Pansionske usluge.Vanpansionske usluge.Turistička putovanja.

1. godina –18 T + 35 V RAČUNALSTVO


INFORMACIJSKI SUSTAV Tehnička osnova informacijskog sustava (hardware)Programska osnova informacijskog sustava (software)Osoblje i organizacija informacijskog sustava

GRAĐA RAČUNALA

Kratki povijesni pregled razvoja, mogućnosti i primjene računalaFunkcionalna shema računala:- centralna jedinica- ulazne jedinice- izlazne jedinice- jedinice vanjske memorijeKomunikacija između dijelova računala

OSNOVNI RAD S RAČUNALOM Fizičko povezivanje dijelova računala.

Uključivanje i isključivanje računala.Moguće greške pri radu na računalu.

OPERACIJSKI SUSTAV DOS ILI WIN

Uloga i vrste operacijskog sustavaOrganizacija strukture datoteke u operacijskom sustavu.Osnovne naredbe DOS-a.Edit- uporaba jednostavnog DOS-ovog tekst procesora.

PROGRAMSKI PAKET Baze podataka- osnovni pojmovi.

ACCESS

Pokretanje programa.Glavni prozor Accessa Kreiranje tablica i relacija.Izrada formi i unos podataka.Pronalaženje odgovora pomoću upita.Kreiranje izvješća.

2. godina –18 T + 35 V RAČUNALSTVO


PROGRAMSKI PAKET WINDOVS

Operativni sustav WindowsPokretanje programa.Radni stol.Glavni izbornik.Windows explorer.Grupa accessories.

PROGRAMSKI PAKET WORD

Pokretanje programa.Glavni prozor Worda.Pisanje i uređivanje teksta.Formiranje teksta.Tablice i propisi.Dizajniranje stranica.Ispis dokumenata.Cirkularna pisma.

PROGRAMSKI PAKET EXCEL

Pokretanje programa.Glavni prozor Excela.Stvaranje, uređivanje, formatiranje radne stranice.Organizacija radnih bilježnica.Uporaba formula i funkcija.Izrada grafikona.

SOFTVERSKI PAKET MS-WINDOWS

Upoznavanje s programom. Oznake pojmovi.Osnovni elementi. Prozori. Rad s mišem.Grupe i programski elementi.File manager.Print manager.Control panel.Tekst procesor – WRITE.Program za crtanje – PAINT BRUSH.

OBRADA TEKSTA POMOĆU PROGRAMA WORD

Pokretanje programa.Glavni prozor Worda.Pisanje i uređivanje teksta.Formatiranje teksta.Oblikovanje dokumenata.Ispis dokumenta.Cirkularna pisma.

3. godina - 35 sati POSLOVNA PSIHOLOGIJA S KOMUNIKACIJOM


OPĆA PSIHOLOGIJA

-predmet i metoda psihologije-opažanje-mišljenje i govor-učenje i pamćenje-emocije-motivacija-ličnost

PSIHOLOGIJA RADA

-osobine čovjeka koje utječu na rad-opći činitelji koji djeluju na radne sposobnosti-prilagođavanje radnih uvjeta čovjeku-nesreće i nezgode na radu-međuljudski odnosi

TURIST I GOST KAO OSOBA

-turist- temeljni subjekt turističkog gospodarstava-potrebe turista-kako turist odlučuje o putovanju na godišnji odmor

HOTELIJER – UGOSTITELJ KAO KOMUNIKATOR

-osnove međusobnog komuniciranja-djelotvorno komuniciranje s gostima

PSIHOLOGIJA PROPAGANDE

-općenito o pojmu propagande-propaganda u hotelijerstvu i ugostiteljstvu-karakteristike korisnika usluge-sastavljanje propagandne poruke

1. godina – 35 sati BIOLOGIJA S HIGIJENOM I EKOLOGIJOM


STANICA-otkriće stanice, stanična teorija, veličina i oblik stanice,

- struktura stanice prokariota ieukariota- dioba stanice

MIKROORGANIZMI

- podjela i značaj mikroorganizama- virusi – struktura i svojstva- virusi – uzročnici bolesti- bakterije – opća svojstva i razmnožavanje- bakterije u prehrambenoj tehnologiji- bakterije – uzročnici bolesti- praživotinje – svojstvo, podjela i struktura- gljivice i plijesni – svojstvo, razmnožavanje i značaj

ZARAZNA I PARAZITNE BOLESTI

- izvori i načini prenošenja zaraznih bolesti, kliconoštvo- crijevne zarazne bolesti, kapljične zarazne bolesti, kožne

bolesti, zoonoze- mjere za suzbijanje zaraznih bolesti- dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija- crijevni paraziti- paraziti kože

HIGIJENA PREHRANE

- osnovna načela pravilne prehrane, dijetalna prehrana- nepravilna prehrana- ispitivanje higijenske ispravnosti namirnica- higijensko sanitarni uvjeti za pripremu i posluživanje

hrane- trovanja hranom – vrste i znaci trovanja- kemijska trovanja- bakterijska trovanja – botulizam,salmoneloze,

stafilikokna trovanja- mjere za sprečavanje trovanja

ORGANI ZA PROBAVU HRANE

- izvori energije u organizmu- energetski sastojci namirnica- energetske potrebe čovjekovog organizma- organi za probavu hrane- probava hrane- higijensko održavanje organa za probavu hrane- bolesti organa za probavu

ORGANI OPTOKA KRVI

- sustav organa za krvotok- krv – krvna plazma, krvna tjelešca, krvne grupe- srce i krvne žile- puls i krvni tlak- bolesti krvotoka- higijena krvožilnog sustava

IZLUČIVANJE IZ ORGANIZMA

- građa, funkcija i oštećenje bubrega- građa i funkcija kože- higijensko održavanje bubrežnog sustava i kože- bolesti bubrega i kože

RAZMNOŽAVANJE I RAZVITAK ČOVJEKA

- oblici razmnožavanja- spolno sazrijevanje- psihički razvitak u pubertetu- muški i ženski spolni sustav- higijena spolnog sustava- spolno prenosive bolesti- planiranje obitelji i humani odnosi među spolovima

IMUNOLOŠKI SUSTAV - vrste imunosti- značaj imuniteta u širenju zaraznih bolesti

ŽIVČANI SUSTAV I OSJETILA

- podjela živčanog sustava- bolesti i održavanje živčanog sustava- podjela osjetila- održavanje osjetila- štetni činioci za zdravlje ljudi- alkohol, nikotin i droge

ČOVJEK I OKOLIŠ

- određivanje i značaj ekologije- ekološki pokreti u nas i u svijetu- ekološki čimbenici, ekološka valencija- odnosi hrane u biocenozi- poremećaji ekosustava utjecajem čovjeka- biološke zanimljivosti Hrvatske- higijena okoliša- zrak – zagađivanje i zaštita- tlo - zagađivanje i zaštita- voda – zagađivanje i zaštita- zaštita vode od zagađivanja- higijenski pregled vode- bolesti uvjetovane zagađivanjem

HIGIJENA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA I NJIHOVOG OKOLIŠA

- higijena rada- higijensko održavanje ugostiteljskih objekata- higijensko održavanje uređaja i pribora u ugostiteljstvu- higijensko održavanje odjeće i obuće- uvjeti rada u ugostiteljstvu- mikroklimatski uvjeti u radnim prostorijama- ostali činioci koji utječu na zdravlje ugostiteljskih radnika

ZAŠTITA NA RADU

- rad, umor, odmor- profesionalne bolesti i ozljede- ozljede u ugostiteljstvu- osobna zaštitna sredstva- pružanje prve pomoći kod ozljeda, šok i trovanja

3. godina – 18 sati TURISTIČKA GEOGRAFIJANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržaji

UVOD

Osnovni pojmovi pojmovi turističke geografije.Prirodno geografski elementi u razvoju turizma.Društveno gegrafski elementi u turističkoj ponudi.Pojam turističke destinacije.Ekološki problemi receptivnih zemalja u cilju održivog razvoja turizma.

TURISTIČKE DESTINACIJE SVIJETA

Razvoj turizma u SAD i Kanadi.Srednja Amerika – Meksiko.Južna Amerika.Australija i Oceanija.Turističke destinacije Azije.Najznačanije turističke regije Afrike.

TURISTIČKE DESTINACIJE EUROPE

Mediteranske zemlje:Španjolska – primjer masovnog turizma.FrancuskaItalijaGrčkaAlpe kao najrazvijenije područje zimskog turizma.Ostale zemlje Europe.

4. godina – 16 sati TURISTIČKA GEOGRAFIJA


TURISTIČKA PODRUČJA HRVATSKE

a) Sjeverno Hrvatsko primorjeIstraKvarner

b) Južno Hrvatsko primorjeSjeverna DalmacijaSrednja DalmacijaJužna Dalmacija

c) Gorska HrvatskaGorski KotarLika

d) Panonsko – prepanonsko područje Središnja HrvatskaIstočna Hrvatska

3. godina – 35 sati POVIJEST HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE


ZNAČENJE KULTURNE BAŠTINE Kulturna baština kao čuvar nacionalnog identiteta

Kulturna baština kao dio turističkog proizvoda

KULTURNA BAŠTINA NA TLA HRVATSKE IZ RAZDOBLJA PRETPOVIJESTI

Paleolit (Krapina, Vindija, Veternica)Neolit (Vučedolska kultura, Hvarska kultura)Bakreno doba (Solin, Topolje, Muć, Split Gripe)Brončano doba (kulturna gradina, Badenska kultura, Bijelobrdska kultura)Željezno doba (Daljska kultura, Istarska kultura, Japodska kultura, Liburnijska kultura)

ANTIČKA KULTURNA BAŠTINA NA TLU HRVATSKE

Grčka kolonizacijaRimska kolonizacijaKolonija Illyricum (urbanizam i graditeljstvo, arena u Puli, Dioklecijanova palača)

STAROHRVATSKI PERIOD Starohrvatske crkviceCrkva sv. Donata u ZadruPleterna ornamentika

SREDNJOVJEKOVNA KULTURNA BAŠTINA

Romanika (romaničke crkve u Dalmaciji i sj. Hrvatskoj, portal Trogirske katedrale, vratnice Splitske katedrale)Gotika (Juraj Dalmatinac, Šibenska katedrala, gotika u Dubrovniku, Zagrebačka katedrala, istarske freske)

RENESANSNA KULTURNA BAŠTINA

Dubrovačko slikarstvo (Nikola Boždarević)Renesansno kiparstvo (Andrija Aleši, Ivan Duknović)Graditeljstvo (Nikola Firentinac, Palača Sponza i Knežev dvor, renesansne gradske utvrde)

Hrvatski umjetnici u Italiji (Andrija Medulić, Juraj Klović, Martin Kolunić-Rota)

BAROKNA KULTURNA BAŠTINA

(sakralni barok – isusovci, barokizacija, barokni dvorci, barok u Dubrovniku (crkva sv. Vlaha, isusovačka crkva, katedrala))Barokni VaraždinBarokna dekoracija - pavlini

KULTURNA BAŠTINA 19.st.

Historicizam u graditeljstvu (B. Felbinger, Đakovačka katedrala, crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku)Klasicizam u slikarstvu (Vjekoslav Karas)Slikarstvo s prijelaza 19/20.st. (F. Quiquerez, V. Bukovac, C. Medović, B. Čikos-Sesija, S. Raškaj)Kiparstvo s prijelaza 19/20.st. (I. Rendić, R. Frangeš, R. Velđec)

SUVREMENA KULTURNA BAŠTINA HRVATSKE, 20.st.

Secesija u Hrvatskoj (Osijek)Suvremeno slikarstvo (J. Račić, M. Kraljević, V. Becić, LJ. Babić, E. Murtić, M. Stanić itd.)Naivna umjetnostSuvremeno kiparstvo (T. Rosandić, I. Meštrović, F. Krišić, A. Augustinčić itd.)Moderno graditeljstvo (V. Kovačić)

2. godina – 35 sati GOSPODARSKO PRAVO


UVOD U GOSPODARSKO PRAVO

Razvitak gospodarskog trgovačkog prava.Hrvatsko trgovačko pravo.Izvori trgovačkog prava.

STATUSNO TRGOVAČKO PRAVO

Trgovac, poduzeće, trgovačka društva.Podružnice, tvrtke.Dioničko društvo.Društvo s ograničenom odgovornošću.

UGOVORNO TRGOVAČKO PRAVO

OSNOVE RADNOG PRAVA

Pojam i obilježje.Vrste ugovora.Sklapanje ugovora.Nevaljalost ugovora, prestanak obveze.Zastara.Zasnivanje radnog odnosa.Prestanak ugovora o radu.Radno vrijeme, odmori i dopusti.

OSNOVE OBRTA Stjecanje uvjeta, otvaranje obrta, poslovanje, prestanak obrta, organiziranost obrta, obrtnička komora.

UGOSTITELJSKO I TURISTIČKO PRAVO

Razvoj ugostiteljstva i turizma kao gospodarske grane.Ugovori iz područja ugostiteljstva i turizma.Ugovor o zakupu.Podzakup.Ugovor o organiziranju ugostiteljskih kapaciteta ( ugovor o alotmanu).

1. godina –18 sati POSLOVNO DOPISIVANJE


OPĆI POJMOVI POSLOVNOG DOPISIVANJA

Pojam, značenje i podjela poslovnog dopisivanja.Poslovni papiri i omotnice.

STRUKTURA POSLOVNOG PISMA

Bitni dijelovi poslovnog pisma.Sporedni dijelovi poslovnog pisma.

ESTETSKI IZGLED POSLOVNIH SADRŽAJA

Američki oblik.Europski oblik.Kombinirani oblik.

DOPISNICE I BRZOJAVI Poslovne dopisnice.Vrste brzojava ( sastavljanje i ispunjavanje).

ČESTITKE

OSTALI DOPISI Zamolba.Predstavke.

KOMERCIJALNO DOPISIVANJE

Ponuda dobavljača ( pojam i značenje ponude; vrste ponuda).Upit ( pojam i značenje upita; vrste upita).Narudžba ( pojam, elementi i vrste narudžbi).

UGOVORI Pojam ugovora.Način sklapanja ugovora.Vrste ugovora.

2. godina –18 sati POSLOVNO DOPISIVANJE


HOTELIJERSKO I AGENCIJSKO DOPISIVANJE

Dopisivanje hotela s individualnim gostom.Zahtjev za rezervaciju.Potvrda rezervacije.Otklon rezervacije.Storniranje rezervacije.

DOPISIVANJE HOTELA S TURISTIČKOM AGENCIJOM

Upit i ponuda turističke agencije hotela.Odgovor hotela.Rezervacija turističke agencije.Otklon rezervacije.Potvrda rezervacije.Rooming lista.Dopis uz račun hotela.Reklamacija računa.Upit prijevozničkog poduzeća.Promjena transfera.

PONUDA ARANŽMANA

OSTALE PONUDE HOTELA Svečani prigodni obroci koje nudi hotel.

4. godina – 32 sata RAČUNOVODSTVO I KONTROLA


RAČUNOVODSTVO I NJEGOVA ULOGA U SUVREMENIM UVJETIMA

Računovodstvo kao bitan čimbenik ekonomske znanosti.Podjela računovodstva preme sadržajima.Podjela računovodstva prema korisnicima računovodstvenim

informacija.Računovodstvena načela i standardi.

SUSTAVI METODE I INSTRUMENTI RAČUNOVODSTVA

Sustav knjigovodstva.Metode i načela dvojnog knjigovodstva.Konta.Poslovne knjige.

RAČUNOVODSTVENO ISKAZIVANJE RAČUNOVODSTVENIH KATEGORIJA

Statički definirane kategorije:-stalna i tekuća imovina-dugovi i kapital poduzeća-prikazivanje poslovnih promjena-bilančne promjeneDinamičke definirane kategorije:-rashodi, izdaci utrošci, troškovi, primici učinci-troškovi po mjestima, nositeljima i elementima kalkulacije.

SASTAVLJANJE I PREZENTIRANJE RAČUNOVODSTVENIH IZVEŠTAJA

Inventar i inventarizacija.Bruto bilanca.Pojam, forma , struktura i načela stavljanja računa dobitka i gubitka.

RAČUNOVODSTVA HOTELSKOG PODUZEĆA

Računski(kontni) okvir i računski plan hotelskog poduzeća.Primjena zakonskih i drugih propisa, standarda u iskazivanju i praćenju poslovnih promjena specifičnih za hotelska poduzeća.Sastavljanje računovodstvenih izvješća i izveštaja.

3. godina – 35 sati STATISTIKA


UVOD Pojam i zadaća statistike.Faze statističkog istraživanjaIstraživanje pojava, metode istraživanja.Statističke službe u RH.

STATISTIĆKO PRIKUPLJANJE PODATAKA

Pojam, svrha i zadaci.Predmet proučavanja statistike – statistički skup.Statističke jedinice i obilježja.Izvori podataka i načini njihova pribavljanja.Opseg vrijeme i prostor prikupljanja podataka.Sredstva prikupljanja podataka.Kontrola i statističke pogreške.

UREĐIVANJE I PRIKAZIVANJE PODATAKA

Grupiranje podataka.Pojam i svrha grupiranje podataka.Formiranje statističkih grupa.Formiranje statističkih izvora.Tabeliranje.Pojam i svrha tabeliranja.Vrste tabela.Grafičko prikazivanje podataka.Pojam, svrha i podjela.Linijski grafikon: pravokutni linijski grafikon i polarni linijski grafikon(polarni dijagram).Površinski grafikon: grafikon stupca, kvadratni i kružni grafikon, strukturni krug i polukrug.-slikovni dijagram(piktogram)

-statističke karte

SASTAVLJANJE I PREZENTIRANJE RAČUNOVODSTVENIH IZVEŠTAJA

Pojam, svrha i podjela.Relativni brojevi.Postotak.Statistički omjerni brojevi(koeficijenti, pokazatelji)Indeksi.Srednje vrjednosti.Mod.Medijan.Aritmetička sredina.Geometrijska sredina.Harmonijska sredina.Odnosi među srednjim vrijednostima.Mjere raspršenosti.Raspon varijacije, interkvartalni raspon i koeficijent kvartalne devijacije.Varijanca, standardna devijacija i koeficijent varijacije.Dinamička srednja vrijednost-trend.

ISPITIVANJE ODNOSA MEĐU POJAVAMA

Pojam, svrha i zadaci.Dijagram rasipanja.Jednostavna linearna regresija.Koeficijent linearne korelacije.Korelacija ranga.

3. godina – 35 sati KNJIGOVODSTVO


KNJIGOVODSTVENA EVIDENCIJA

Pojam i zadače knjigovodstva.Razvoj knjigovodstva.Načela knjigovodstva, pravila struke međunarodni knjigovodstveni standardi MRS.Pravilnik o organizaciji i načinu vođenja knjigovodstva.

IMOVINA – KAPITAL I OBVEZE

Dugotrajna imovina. Pojam i struktura.Kratkotrajna imovina. Pojam i struktura.Pojam aktive.Vlastiti kapital – Glavnica.Tuđi kapital – obveze i dugovi.Pojam pasive.

KNJIGOVODSTVENI INSTRUMENTI

1. Knjigovodstvene isprave.Vrste i kontrola knjigovodstvenih isprava.2. Knjigovodstveni računi(konta). Pojam i oblik -knjigovodstvenih računa. Knjiženje na računima – knjigovodstvena stavka i protustavka.Otvara nje i zaključak računa.Vrste računa(konta):-Prema sadržaju(aktivna, pasivna; aktivno-pasivna i pasivno-aktivna).-Prema praćenju uspjeha poslovanja(konti rashoda, prihoda i financijskog rezultata).-Prema samostalnosti iskazivanja podataka(samostalna konti ispravka vrjednosti i prijelazni konti).-Prema obujma i mogućnosti rasčlanjivanja(sintetička i analitička). Prema bilanci stanja (konti bilančnih i izvanbilančnih pozicija). 3. Poslovne knjige- Vrste, oblik i čuvanje poslovnih knjiga.

SUSTAVI, OBLICI I METODE KNJIGOVODSTVA

Vrste sustava- jednostavno i dvojno knjigovodstvo.Vrste oblika- talijansko, njemačko, francusko i američko.Vrste metoda- ručna prijenosna, elektronički unos podataka.

PLATNI PROMETGotovinski platni promet i platni obrasci(instrumenti).Bezgotovinski platni promet i platni obrasci (instrumenti).Žiro račun. Zavod za platni promet.

ANALITIČKA KNJIGOVODSTVA

Pojam i vrste analitičkih knjigovodstava. Analitičko knjigovodstvo kupaca i dobavljača. Pojam kupca i dobavljača (dužnik i vjerovnik). Isprave u poslovanju dobavljača. K-ura-knjiga ulaznih računa. Obračun PDV: knjiženja u analitičkom knjigovodstvu kupca.

ANALITIČKA EVIDENCIJA MATERIJALA

Pojam i vrste sirovina i materijala. Iskazivanje vrijednosti materijala u knjigovodstvu. Troškovi kupnje. Nomenklatura materijala. Knjigovodstvene isprave u poslovanju s materijalom – ulazna faktura (račun), skladišna primka, izdatnica, otpremnica, povratnica, međuskladišnica. Evidencije materijala. Skladišna evidencija, materijalno

knjigovodstvo, financijsko knjigovodstvo. Knjiženje materijala.

POPIS IMOVINE – INVENTARIZACIJA

Svrha i vrste popisa. Organizacija provođenja popisa tehnika popisa. Razlike utvrđene popisom.

BILANCA Pojam i sastavni dijelovi bilance. Aktiva i pasiva. Vrste bilanci. Bilančne promjene. Rashodi – pojam rashoda, troškova i izdataka. Prihodi – pojam i vrste prihoda. Financijski rezultati poslovanja. Račun dobiti i gubitka.

4. godina – 32 sata KNJIGOVODSTVO


RAČUNSKI (KONTNI)OKVIR Načela računskog okvira. Desetični sustav raščlanjivanja.

NOVČANA IMOVINA – NOVČANI EKVIVALENT – VRIJEDNOSNI PAPIR

Načini pribavljanja i čuvanja novčane imovine. Novčani računi u bankama, blagajna, devizna sredstva. Vrijednosni papiri. Pojam i vrste. Čekovi, mjenice, dionice.

MATERIJAL I SITNI INVENTAR

Evidencija nabave materijala po troškovima kupnje. Uskladištenje. Metode utroška materijala – ponderirana prosječna cijena, FIFO, LIFO. Propisne razlike na materijalu. Knjiženje viškova i manjkova materijala. Sitan inventar. Nabava sitnog inventara, po troškovima kupnje. Izdavanje sitnog inventara u uporabu. Jednokratni i kalkulativni opis sitnog inventara rashodovanje sitnog inventara viškovi i manjkovi sitnog inventara.

TROŠKOVI POSLOVANJA Vrste troškova. Materijalni troškovi. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda. Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja.

ROBA Pojam robe, kalkulacija cijene trgovačke robe. Troškovi nabave robe, ovisni troškovi, uskladištenje robe. Nabava i prodaja robe u trgovini na malo i trgovini na veliko. Vrijednosno usklađivanje vrijednosti robe.

PRIHODI Prihodi od prodaje proizvoda, proizvodnih usluga, roba, materijala i otpadaka. Knjiženje prihoda, rashoda, utvrđivanje financijskog rezultata. Dobit i gubitak. Obveze za porez iz dobiti. Raspored dobiti. Doprinosi iz bruto plaće i na plaću djelatnika. Porez na dohodak, prirez.

1. godina –24 T+23 V ORGANIZACIJA POSLOVANJA PODUZEĆA U UGOSTITELJSTVU


UGOSTITELJSTVO KAO GOSPODARSKA DJELATNOST

Karakter ugostiteljske djelatnosti.Odnos ugostiteljstva prema turizmu.Odnos ugostiteljstva prema drugim djelatnostima.Ugostiteljstvo kao jedan od glavnih nositelja turističke ponude.Funkcija ugostiteljstva.Značenje ugostiteljstva u narodnom gospodarstvu.

UGOSTITELJSKA USLUGAPojam ugostiteljske usluge.Podjela ugostiteljskih usluga.Značenje i način pružanja ugostiteljskih usluga.Standardi i standardizacija u ugostiteljstvu.

RAZVOJ UGOSTITELJSTVAPostanak i povijesni razvoj. Razvoj i stanje razvijenosti ugostiteljstva u Hrvatskoj.Perspektive i pravci razvoja ugostiteljstva.

PODJELA UGOSTITELJSTVAPodjela ugostiteljstva u svijetu.Ugostiteljska djelatnost u Hrvatskoj.Ugostiteljski objekti koji pružaju usluge smještaja.Ugostiteljski objekti koji pružaju usluge prehrane i točenja pića.Osnovni uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

ZNAČAJ LJUDSKOG ČIMBENIKA U UGOSTITELJSTVU

Uloga i značaj ljudskog rada u ugostiteljstvu.Moralni lik, osobine i stručnost uposlenih u ugostiteljstvu.

ZAKONSKA REGULATIVA U UGOSTITELJSTVU

Temeljne odrednice Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.



RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

Razvrstavanje ugostiteljskih objekata.Minimalni uvjeti kojima moraju udovoljiti ugostiteljski objekti.Kategorizacija ugostiteljskih objekata.

HOTEL Pojam hotela.Vrste hotela.Hotelske jedinice i prostorije.Hotelski ili smještajni trakt.Ugostiteljski trskt.Ekonomsko-tehnički trskt.

POSEBNOST RADNOG PROCESA U HOTELJERSTVU

Čimbenici radnog procesa u hotelijerstvu.Tijek odvijanju radnog procesa u hoteljerstvu.

HOTELSKA ETIKA Komunikacija: hotelsko osoblje – gosti.Međusobna komunikacija uposlenih u hotelu.

OSNOVNE ZNAČAJKE HOTELJERSTVA I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI

Veličina i struktura smještajnih kapaciteta u svijetu.Veličina i struktura smeštajnih kapaciteta u Hrvatskoj.Posebnost prodaje hotelskih usluga.Korištenje smještajnih kapaciteta.

Razvojni pravci hoteljerstva.HOTELIJERSTVO U PROCESU OBJEDINJAVANJA TURISTIČKE PONUDE

Aktualna, tržišna kretanja kao poticaj povezivanja ponude.Motivi, oblici i tipovi integracije.Oblici integracije u svijetu.Prednost pojedinih tipova integracije.



IMOVINA UGOSTITELJSKOG PODUZEĆA

Samostalna imovina-pojam, podjela.Amortizacija i održavanje stalne imovine.Tekuća imovina – pojam, struktura.Obveze i kapital.

TROŠKOVI U UGOSTITELJSTVU

Vrste i podjela troškova.Fiksni troškovi. Varijabilni troškovi.Troškovi i stupanj zaposlenosti.

POLITIKA CIJENA U UGOSTITELJSTVU

Granični troškovi u ugostiteljstvu.Analiza troškova.Tržišni aspekt cijena.Formiranje cijena u hoteljijerstvu.Formiranje cijena u restouraterstvu.Metode utvrđivanje cijena.Mjesto kalkulacije u utvrđivanju cijena. Vrste i metode kalkulacija.Marža u ugostiteljstvu.

MJERILA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

Proizvodnost rada u ugostiteljstvo.Ekonomičnost poslovanja u ugostiteljskim poduzećima.Rentabilnost, akumulativnost i reproduktivna sposobnost ugostiteljskih poduzeča. Likvidnost poslovanja.



ORGANIZACIJA RADA Pojam i definiranje organizacije. Značenje organizacije. Ciljevi i zadaće organizacije. Načela organizacije. Čimbenici organizacije.

ORGANIZACIJSKI OBLICI U UGOSTITELJSTVU

Organiziranje ugostiteljstva u svijetu. Organiziranje ugostiteljstva u Hrvatskoj. Posebne poslovne jedinice u ugostiteljstvu.

IZGRADNJA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE UGOSTITELJSKIH PODUZEĆA

Pojam organizacijske strukture. Organizacija sredstva i predmeta rada. Organizacija ljudskog rada. Organizacija unutarnjih odnosa i povezivanja jedinica. Raščlanjivanje zadataka. Organizacija funkcija u ugostiteljskim poduzećima.

ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA I

Upravljanje i rukovođenje u suvremenim poduzećima. Rukovodni sustavi. Metode i sredstva rukovođenja.

RUKOVOĐENJA (MENADŽMENT)

PLANIRANJE I ODLUČIVANJE, INVESTICIJE U UGOSTITELJSTVU

Planiranje funkcija menandžmanta. Vrste i sadržaj planova.

Odlučivanje o razvoju i poslovanju. Investicije i investicijska politika u ugostiteljstvu.

1. godina –24 T+23 V OSNOVE TURIZMA


OSNOVNI POJMOVI O TURIZMU

pojam turizma i turisteturističko putovanjeturizam i rekreacijazaštita turističkih resursa

VAŽNOST TURIZMA I NJEGOVA OSNOVNA OBILJEŽJA

preduvjeti nastanka turizmavažnost turizmasloženost turizmaosnovna obilježja turizma

RAZVOJNI PUT TURIZMA razdoblje starog vijekarazdoblje srednjeg vijekapočeci organiziranog turizmasuvremeni turizam

TURISTIČKI MOTIVI, VRSTE I OBLICI SUVREMENOG TURIZMA

brojnost i različitost motiva u turizmurazličitost vrsta i oblika turizmaznačajke pojedinih vrsta i oblikasuvremenog turizma

ČINITELJI RAZVOJA TURIZMA

brojnost činitelja turizmačinitelji potražnjeekonomski činiteljidemografski činiteljisociopolitički činiteljisociokulturni i psihološki činiteljizemljopisni činiteljiostali činiteljičinitelji ponudeatraktivni činiteljikomunikativni činiteljireceptivni činiteljiposrednički činitelji - putničke agencijeuloga i značaj putničkih agencija u razvoju turizmadjelatnost putničkih agencijapodjela putničkih agencija

DJELOVANJA I UČINCI SUVREMENOG TURIZMA

utjecaj turizma na gospodarski razvojdjelovanje turizma na prirodnu okolinudjelovanje turizma na društvo i kulturu

ORGANIZACIJA TURIZMA turistički sustav i način njegova djelovanjaorganizacije u turizmusektorske organizacijeturističke organizacijeinternacionalne organizacijeturistička politika i turističko zakonodavstvo

4. godina –32 sata PROMET I PUTNIČKE AGENCIJE


PROMET U TURIZMU međuovisnost turizma i prometapovijesni razvoj prometa u svijetu i u nasoblici prometa u turizmucestovni promet i turizamzračni promet i turizambrodski promet i turizamostali oblici prometa i turizamoblici organiziranja prometa u sferi turizma-poslovi prijevoza u redovnim putničkim agencijama-poslovi prijevoza u turističkom prometu-posebni poslovi prometa u turizmu

PUTNIČKE AGENCIJE pojam, postanak i razvoj putničkih agencija u svijetu i u nas-pojam putničke agencije-postanak i razvoj PA u svijetu-postanak i razvoj PA u nasmjesto PA u turističkom sustavu (turizmu)-zadaci agencije u turističkom tržištu-funkcija turističkih agencija-odnosi PA i njihovih poslovnih partneravrste PA-kriterij podjele PA-turoperatorinstrumenti u radu PA-uputnice - vaučeri-turistički ili putni čekovi-kreditne kartice-lektimacijski papirituristički aranžman-značajke turističkih aranžmana-vrste turističkih aranžmana-izrada turističkih aranžmana

4. godina –22 T+21 V MARKETING U TURIZMU


RAZVOJ MARKETINGA I NJEGOVA PRIMJENA U SUVREMENOM

DRUŠTVU

pojam i definicija marketingamarketing kao tržišno usmjerena poslovna koncepcijapovijesni razvoj marketingafunkcije i područja marketingabudućnost primjene marketingapojam i definicija marketinga

OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

uvjeti postojanja tržištavrste tržištapojam i definicija turističkog tržištaposebnosti turističkog tržištaturistička potražnja i ponudanositelji turističke ponudeteorija potreba u turizmuturistička potrošnja

PRIMJENA MARKETINGA U TURIZMU

pojam i definicija marketinga u turizmuciljevi i načela marketinga u turizmunositelji marketinga u turizmumarketinški menagmet u turizmu

MARKETINŠKE INFORMACIJE I ISTRAŽIVANJAU TURIZMU

važnost i uloga istraživanja turističkog tržištametode i tehnike istraživanja tržištapodručja istraživanja tržišta

PROIZVOD U TURIZMU određivanje pojma turističkog proizvodaformiranje turističkog proizvodaplaniranje i politika turističkog proizvodaneusklađenost između potreba i nositelja turističke ponuderazvojne faze u životnom ciklusu proizvoda

POLITIKA FORMIRANJA CIJENA U TURIZMU

cjenovna i necjenova konkurencijačimbenici koji utječu na odluke o određivanju cijenaizbor metode za određivanje cijenaformiranje cijena u turizmu

KOMUNICIRANJE S TURISTIČKIM TRŽIŠTEM

marketinško komuniciranjeteorija promotivnog miks-a u turizmupromotivne aktivnostioblici promotivnih aktivnosti

PRODAJA U TURIZMU osobito s prodaje u turizmukanali prodajeorganizacija prodaje

ORGANIZACIJA MARKETINGA UUGOSTITELJSKIM I TURISTIČKIMPODUZEĆIMA

općenito o organizaciji marketingatemeljna načela marketinške organizacijeorganizacija marketinga u ugostiteljsko-turističkim poduzećima

CILJEVI I STRATEGIJA MARKETINGA U UGOSTITELJSKIM I TURISTIČKIM PODUZEĆIMA

vrste ciljeva u poduzećimaciljevi marketinga u ugostiteljskim i turističkim poduzećimadefiniranje marketinške strategijevrste marketinških strategijaizbor marketinške strategije

4. godina –32 sata RECEPCIJSKO POSLOVANJE


UVOD U PREDMET hotelske jedinice i prostorijeustrojstvo prijamnog odjela

REZERVACIJE HOTELSKIH GRUPA

vrste rezervacijazahtjev za rezervacije, elementinalog za rezervacijupotvrda rezervacijeotkaz rezervacije

EVIDENTIRANJE REZERVACIJA

(SKUPNIH I INDIVIDUALNIH)

grafikon rezervacijaindeks rezervacijaknjiga rezervacija

POSLOVI PRIJAMA GOSTA prijava boravišta gostaprihvat gosta sa rezervacijomknjiga gostijuvođenje dokumentacije nakon dolaska gostahotelska iskaznicapregled slobodnih i zauzetih soba

INTERNE OBAVIJESTI O KRETANJU GOSTIJU

obavijest o dolasku i odlasku gostijuobavijesti o otkazu pojedinih uslugaobavijesti o premještanju gostijuizvješće o korištenju pansionskih obrokaindeks gostijurecepcijski listhotelski dnevnik ili hotelski žurnalhotelski računi (numeriranje, otvaranje, produživanje zaključivanje, naplata)primanje pologa _ depozitakartoteka stalnih gostiju

POSLOVI TELEFONIRANJA(JAVLJANJE, IZDAVANJE NARUDŽBI,COLLECT CALL)

tehnika poslovanja portirske služberukovanje ključevima, prtljagom gostiju, poštom gostiju, buđenje, primanje poruka

POSLOVI NAPLATE RAČUNA - ODLAZAK GOSTIJU

hotelski računigotovinsko plaćanjebezgotovinsko plaćanje, čekovi, kreditne kartice, virmanski način plaćanjahotelska uputnica - voucherboravišna pristojba i osiguranje gosta

MJENJAČKA SLUŽBA kupovina stranih sredstava plaćanjakupovina čekovapredaja stranih sredstava plaćanja i obračun s ovlaštenom bankom

POSLOVANJE HOTELA S AGENCIJAMA

ugovori između ugostiteljskih poduzeća i turističkih agencijaalotmanski ugovorugovor na upitfiksni ugovor

KUĆNI RED I PRIDRŽAVANJE KUĆNOG REDA

uzajamne obveze između davaoca usluga i naručioca usluga (ugostiteljske uzance)

1. godina –35 sati POZNAVANJE ROBE I PREHRANA


ROBA I POZNAVANJE ROBE pojam robepropisi o prometu robemetode ispitivanja robemetode konzerviranja namirnicaambalažiranje i skladištenje namirnica

UGOSTITELJSKA OPREMA metalna robakeramička robastaklena robaumjetne masesredstva za pranje i čišćenjeuređaji za toplinsku i mehaničku obradu namirnicaumjetna bezalkoholna pića

SASTAV HRANE energetski sastojcibiološki sastojci

NAMIRNICE BILJNOG PODRIJETLA

l. Žitarice i njihovi proizvodi:- sastav, vrste i značaj žitarica- mlinski proizvodi- proizvodi od brašna- škrob

2. Povrće i gljive:- sastav, značaj i podjela povrća- prerađevine od povrća- gljive

3. Voće:- sastav, značaj i vrste voća- voćne prerađevine

4. Zaslađivači- šećer, proizvodnja i primjena- med, dobivanje, vrste i značaj- umjetni zaslađivači

5. Masti biljnog podrijetla

6. Uživala:- začini- stimulatori

2. godina –35 sati POZNAVANJE ROBE I PREHRANA


NAMIRNICA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

1. Meso i mesne prerađevine- meso klaoničkih životinja- meso peradi- meso divljači- mesne prerađevine

2. Meso hladnokrvnih životinja- meso riba- riblje prerađevine- rakovi, glavonošci, školjkaši- žabe, kornjače, puževi

3. Masti životinjskog podrijetla

4. Mlijeko i mliječni proizvodi- sastav, značaj i vrste mlijeka- mliječni napitci- vrhnje i maslac- sir

5. Jaja i proizvodi od jaja

PIĆA 1. Alkoholna pića

2. Bezalkoholna pića

OSNOVNE ZNANOSTI O PREHRANI

hranjivi sastojciprobava i resorpcija hranemetabolizam hranjivih sastojaka energetske potrebe čovjekaenergetsko vrednovanje živežnih namirnica i hranenutricionističko vrednovanje živežnih namirnica i hraneprincipi racionalne prehranesastavljanje obroka i jelovnikasustavno oblikovanje prehrambenih navikahrana, prehrana, zdravlje i bolestprigotovljavanje hranesuvremeno posuđe i pribor za prigotovljavanje hrane

ADITIVI konzervansisinergistiemulgatoribojearome i eterična uljabiološki aktivne supstance i sredstva za zgrušavanje

KVARENJE HRANE čuvanje namirnica i gotove hrane od kvarenjasprečavanje kvarenja ( konzerviranje – suvremene metode )onečišćenje hrane iz okoline

TROVANJE HRANOM prirodni otrovimikrobiološko trovanje

ALTERNATIVNA PREHRANA alternativna poljoprivredavegetarijanstvomakrobiotikaobiteljska i društvena prehranaprehrana korisnika s različitim potrebama za hranom

DIJETALNA PREHRANA hrana za posebne kategorije potrošača

1. godina - 70 V UGOSTITELJSKO POSLUŽIVANJE

Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiRAD NA SIGURAN NAČIN - uloga i značaj zašite na radu i normativno reguliranje

- opasnost od požara i eksplozije- radni prostor i okolina- mehanički izvori opasnosti- opasnosti od padova- opasnosti od električnog udara- opasnosti od električnog udara- opasnosti od štetnih i otrovnih tvari- opasnosti od buke i vibracije- opasnosti od štetnih zračenja- opasnosti od nepovoljnih klimatskih uvjeta rada- osobna zaštitna sredstva- prva pomoć na radnom mjestu

POSLUŽIVANJE U UGOSTITELJSTVU

- uloga posluživanja u ugostiteljstvu- osnovna pravila posluživanja- pravila prednosti i posluživanja u društvu

UGOSTITELJSKE POSLOVNE JEDINICEKOJE PRUŽAJU USLUGE HRANE, PIĆA INAPITAKA

- restauracije (kuhinjski odjeli, poslužni odjeli, pomoćne prostorije, suradnja pojedinih odjela, održavanje reda i čistoće u prostorijama)

- ostale vrste ugostiteljskih poslovnih jedinica koje pružaju usluge hrane, pića i napitaka

OPREMA UGOSTITELJSKIH POSLOVNIH JEDINICA

- namještaj; stolno rublje- porculansko posuđe, metalno posuđe- pribor zajelo, pribor za posluživanje jela- stakleno posuđe; kristal i vatrostalno posuđe, uređaji i

aparati- mali stolni inventar- održavanje čistoće inventara i uređaja

POSLUŽNI SUSTAVI U RESTAURACIJAMA

- jednokonobarski sustav- dvokonobarski sustav- bečki sustav- francuski sustav- angloamerički sustav

- sustavi posluživanja kod nas- poslužno osoblje i kultura rada- radna odjeća i oprema poslužnog osoblja

OBROCI U UGOSTITELJSTVU

Glavni obroci zajutrak objed večera

Sporedni obroci doručak užina

Prigodni-izvanredni obroci jednostavni svečani

PRIPREMNI RADOVI - pripremni radovi u konobarskoj pripremnici- pripremni radovi u točionici pića- pripremni radovi u blagovaonici

SUSTAVI POSLOVANJA - pansionski sustav poslovanja- sustav poslovanja za prolazne goste

ORGANIZACIJA POSLUŽNOG PROCESA

- rezervacija usluga- doček, prihvati smještaj gosta- prijem narudžbe i prodaja usluga- boniranje usluga- dopremanje jela i pića do gosta- posluživanje jela (tehnika rada), (bečki,

francuski,engleski i ruski način posluživanja)- ispisivanje i naplaćivanje računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE ALKOHOLNIH,BEZALKOHOLNIH PIĆA I NAPITAKA

Aperitivna pića:_ karakteristike_ podjela_ posluživanje voćnih rakija_ posluživanje žitnih rakija_ posluživanje gorkih likera_ posluživanje pića na bazi anisa i koromača_ posluživanje vermuta i drugih vrsta vina_ aperitivni kokteli_ posluživanje sokova od voća i povrća_ posluživanje ostalih vrsta pića kao aperitiva_ pratioci aperitivnih pića

Digestivna pića:_ karakteristike_ podjela_ posluživanje voćnih rakija

_ posluživanje žitnih rakija_ posluživanje gorkih likera

Posluživanje vina:_ karakteristike vina prema vinorodnim područjima_ podjela_ aperitivna vina_ stolna vina_ kvalitetna vina_ vrhunska vina_ desertna vina_ pjenušava vina_ najpoznatija strana vina_ temperature posluživanja vina_ frapiranje, šambriranje, dekantiranje i zagrijavanje vina_ preporuka vina uz jela prema gastronomskim pravilima

Posluživanje piva:_ podjela i karakteristike_ vrste (domaće i uvozne)_ posluživanje

Posluživanje bezalkoholnih pića: _ prirodni voćni sokovi_ gazirana bezalkoholna pića_ voćni sirupi i koncentrati_ voda; obična, mineralna, soda

Posluživanje toplih i hladnih napitaka- posluživanje kave, čaja, mlijeka, kuhanog vina, kuhane rakije, punča, groga, vruče limunade, masagrana, ledenog čaja

SREDSTVA PONUDE I PRODAJE JELA

Jelovnik:_ karakteristike_ zahtjevi koji se postavljaju na jelovnik_ faktori koji utiču na sastavljanje_ vrste_ gastronomska pravila za sastavljanje_ primjeri jelovnika

Dnevna karta:_ karakteristike,_ primjer dnevne karte

Menu:_ karakteristike_ pojam menu-a_ faktori koji utječu na sastavljanje_ gastronomska pravila za sastavljanje_ vrste_ primjeri menu-a za različite prigode

SREDSTVA PONUDE I PRODAJE PIĆA

Cjenovnik:- karakteristike- vrste- pravila za sastavljanje- primjeri cjenovnika

Vinska karta:- karakteristike- vrste- pravila za sastavljanje- primjeri vinskih karti

POSLUŽIVANJE DNEVNIH OBROKA U UGOSTITELJSTVU

- osoblje za posluživanje u hotelu- mogućnosti prijema narudžbe- mogućnosti dopremanja usluga- načini posluživanja dnevnih obroka (tehnika rada)- naplaćivanje usluga

POSLUŽIVANJE U KAVANI - vrste, tipovi kavana- razvrstavanje osoblja- kavanska karta- pripremni radovi- posluživanje u kavani (tehnika rada)- popratni sadržaji u kavani

POSLUŽIVANJE DNEVNIH OBROKA U VRTU – NA TERASI

- specifičnosti posluživanja u vrtu - na terasi- posluživanje dnevnih obroka u vrtu - na terasi (tehnika

rada)

UPOZNAVANJE JELA Hladna predjela:- vrste hladnih predjela- zadatak predjela- pravila kod pripremanja- prezentiranje- posluživanje

Juhe:- vrste juha- karakteristike juha- posluživanje

Topla predjela:- vrste toplih predjela- karakteristike- posluživanje

Ribe, rakovi, školjke, mekušci:- vrste toplih predjela- karakteristike- posluživanje

Gotova jela:- karakteristike- gotova jela od: govedine, teletine, svinjetine, peradi, janjetine, divljači; domaća složena jela- načini posluživanja

Jela po narudžbi:- karakteristike- gotova jela od: govedine, teletine, svinjetine, peradi, janjetine, divljači; domaća složena jela- načini posluživanja

Variva - prilozi – garniture

Salate:- jednostavne, složene, miješane- dresinzi za salate- načini posluživanja

Sirevi:- vrste i njihove karakteristike- načini posluživanja

Slatka jela:- hladna slatka jela- topla slatka jela- načini posluživanja

Kompoti - voće – sladoled:- vrste- načini posluživanja

POSLUŽIVANJE U BARU Vrste barova:- barovi koji pružaju usluge pića i napitaka- barovi koji pružaju usluge jela, pića i napitaka- barovi koji pružaju usluge plesa, razonode, zabave jela, pića i napitaka

Inventar u baru:- barski točionik- radna ploha- retropult- aparati i uređaji- pribor za rad- ostali inventar

Osoblje u baru:- voditelj bara- mješač pića _ barmen- pomoćnik barmena- tehničko i drugo osoblje

Pripremni radovi u baru:- izrada trebovanja (zahtijevanja) (pića, namirnica, inventara)- pripremni radovi za barskim točionikom- pripremni radovi na radnoj plohi- pripremni radovi u retropultu- pripremni radovi u priručnom skladištu- pripremni radovi u prostoru za posluživanje

Osnovna barska pića:- podjela prema različitim kriterijima- kokteli (aperitivini i digestivni)- duga pića

Barska karta:- izgled barske karte- pravilno sastavljanje barske karte- primjeri barskih karata

PRIGODNO-IZVANREDNI OBROCI

Jednostavni obroci:- kasna večera; čajanka- poslijepodnevni čaj- piknik- lunch paket

Party:- vrste partya u ugostiteljstvu - karakteristike- pripremni radovi- način organiziranja i posluživanja

Svečani prigodni obroci

Svečano primanje s cocktail partyijem:- vrste coctail party – karakteristike- vrijeme priređivanja- popis jela i pića- menu – jelovnik- podsjetnik za prijem narudžbe- plan rada- pripremni radovi- način organiziranja i posluživanja- normativi _ kalkulacija

Svečano primanje s hladnim (hladno-toplim) buffet-om:- vrste hladnim (hladno-toplih) buffet-a- vrijeme priređivanja- popis jela i pića- menu – jelovnik- podsjetnik za prijem narudžbe- plan rada

- pripremni radovi- načini organiziranja i posluživanja- normativi – kalkulacija

Svečani objed: - večera (banquet)- karakteristike- vrijeme priređivanja- popis jela i pića- menu-i za različite prigode- podsjetnik za prijem narudžbe- plan rada- načini organiziranja i posluživanja- normativi – kalkulacija

DOGOTOVLJAVANJE JELA PRED GOSTOM

Rasijecanje mesa:- inventar za rasijecanje- pripremni radovi- jela pogodna za rasijecanje- postupak rasijecanja kod različitih vrsta mesa

Filetiranje riba:- inventar za filetiranje- pripremni radovi- postupak filetiranja

Flambiranje slanih i slatkih jela:- inventar za flambiranje- pripremni radovi- pravila kod flambiranja- receptura na razna flambirana jela

POSLUŽIVANJE NA PROMETNIM SREDSTVIMA

- posluživanje u vagonskoj restauraciji- posluživanje na brodu- posluživanje u avionu

2. godina – 105 V UGOSTITELJSKO POSLUŽIVANJE


PROSTORIJE U UGOSTITELJSTVU

- prostorije za posluživanje- pomoćne prostorije

OPREMA PROSTORIJA ZA POSLUŽIVANJE

- namještaj- rublje- metalno posuđe- pribor za jelo- stakleno posuđe, kristal, vatrostalno posuđe- porculansko posuđe

- aparati, uređaji- sitan inventar

PRIPREMNI RADOVI ZA POSLUŽIVANJE

- pripremni radovi u konobarskoj pripremnici- pojedinih obroka- pripremni radovi u blagovaonici- pripremni radovi u točionici pića

DNEVNI OBROCI U UGOSTITELJSTVU

pripremni radovi za posluživanje zajutraka- postavljanje postava za specifične vrste zajutraka

posluživanje zajutraka- komplenti zajutrak- bečki zajutrak- švicarski zajutrak- nacionalni zajutrak- angloamerički zajutrak

posluživanje i organizacija posluživanja zajutraka sa izložbenog stola te integral zajutrakaposluživanje neodređenog (à la carte) zajutraka

- doček, prihvat i smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

posluživanje zajutrakaposluživanje doručka i užine

- doček, prihvati smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbi- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE HRANE I PIĆA(TEHNIKE RADA)

bečki način posluživanja- posluživanje hladnih predjela, toplih predjela i juha- posluživanje glavnih jela, salate i deserta

ruski način posluživanja- posluživanje hladnih predjela, toplih predjela i juha- posluživanje glavnih jela, salate i deserta

francuski način posluživanja- posluživanje hladnih predjela, toplih predjela i juha- posluživanje glavnih jela, salate i deserta

engleski način posluživanja- posluživanje hladnih predjela, toplih predjela i juha- posluživanje glavnih jela, salate i deserta

POSLUŽIVANJE OBJEDA U PANSIONSKOMRESTORANU HOTELA SA ***

- pripremni radovi- doček, prihvati smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju - završni radovi

POSLUŽIVANJE VEČERE U PANSIONSKOMRESTORANU HOTELA SA ***

- pripremni radovi- doček, prihvat i smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE OBJEDA U PANSIONSKOMRESTORANU HOTELA SA ****

- pripremni radovi- doček, prihvati smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE VEČERE U PANSIONSKOMRESTORANU HOTELA SA ****



Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiPOSLUŽIVANJE ALKOHOLNIH,BEZALKOHOLNIH PIĆA I NAPITAKA

Aperitivi

Načini posluživanja:- posluživanje voćnih rakija- posluživanje žitnih rakija

- posluživanje gorkih likera – bitera- posluživanje pića na bazi anisa i koromača- posluživanje vermuta- aperitivni kokteli- posluživanje sokova od voća i povrća kao aperitiv- posluživanje ostalih pića kao aperitiv

Dižestivi:- način posluživanja- posluživanje vinskih destilata- posluživanje slatkih likera- dižestivni kokteli

Posluživanje vina:- posluživanje stolnih vina (bijela ružičasta crvena)- posluživanje kvalitetnih i vrhunskih vina (bijela, ružičasta, crvena)- posluživanje desertnih vina- posluživanje pjenušavih vina- posluživanje piva- posluživanje bezalkoholnih pića- posluživanje toplih i hladnih napitaka

SREDSTVA PONUDE I PRODAJE JELA I PIĆA

- sastavljanje raznih menu-a obzirom na prigodu- postavljanje stolnih postava prema menu-u- sastavljanje jelovnika- postavljanje stolnih postava a la carte sustavi i izmjene

istih prema narudžbi

POSLUŽIVANJE OBJEDA U PANSIONSKOM RESTORANU HOTELA SA ***

- pripremni radovi- doček, prihvat i smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- razgovor o prodaji jela i pića (preporuka aperitiva)- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića (preporuka vina)- posluživanje (kombinacija više načina posluživanja)- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE VEČERE U PANSIONSKOM RESTORANU HOTELA SA ***

- pripremni radovi- doček, prihvat i smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića (preporuka aperitiva)- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića (preporuka vina)- posluživanje (kombinacija više načina posluživanja)- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE OBJEDA U PANSIONSKOM

- pripremni radovi- doček, prihvat i smještaj gostiju

RESTORANU HOTELA SA ****

- razgovor o prodaji jela i pića (preporuka aperitiva)- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića (preporuka vina)- posluživanje (kombinacija više načina posluživanja)- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE VEČERE U PANSIONSKOM RESTORANU HOTELA SA ****

- doček, prihvat i smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića (preporuka aperitiva)- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića (preporuka vina)- posluživanje (kombinacija više načina posluživanja)- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

POSLUŽIVANJE JELA, PIĆA I NAPITAKA U KAVANI

- pripremni radovi- tehnike rada (posluživanja) u kavana- završni radovi

POSLUŽIVANJE DNEVNIH OBROKA IKONZUMACIJA U HOTELSKIM SOBAMA

- pripremni radovi- posluživanje- završni radovi

POSLUŽIVANJE DNEVNIH OBROKA NALJETNIM TERASAMA I VRTNIM RESTORANIMA

- pripremni radovi- posluživanje- završni radovi

SUHA PUTNA HRANA - PIKNIK

- organizacija rada- posluživanje- pripremni radovi- završni radovi



UPOZNAVANJE JELA I NAČINPOSLUŽIVANJA

- pansionsko poslovanje hotela “b- pripremni radovi- doček, prihvati smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi- pansionsko poslovanje hotela “a”


POSLOVANJE À LA CARTE - doček, prihvati smještaj gostiju- razgovor o prodaji jela i pića- prijem i boniranje narudžbe- doprema jela i pića- posluživanje- ispisivanje i naplata računa- ispraćaj gostiju- završni radovi

BARSKO POSLOVANJE pripremni radovi u baru- pripremni radovi na barskoj tezgi- pripremni radovi na radnoj klupi

tehnika rada u baru- dvodijelni ručni mješač- trodijelni ručni mješač- barska čaša- mjere u baru

pripremanje barskih mješavina

Kratka pića:- Martini dry- Manhattan- Side car- Bronx- White Lady- Alexander- Barbara- Mont Blanc- Planica

Pripremanje barskih mješavina

Dugačka pića:- Fizz- Flip- Sour- Egg-noge- Daisy

Pripremanje barskih mješavina u čaši u kojoj se i poslužuje:- Callins- Negroni

- Bloody Mary- Baccardi- Fix

Topli napici u baru:- Frpei- Bole

SVEČANO PRIMANJE S COCTAIL PARTY

pripremni radovi za standardni i prošireni coctail party- pripremni radovi u konobarskoj pripremnici- pripremni radovi u dvorani (organizacija)

organizacija i posluživanje standardne i proširene coctail party- pripremni radovi - organizacija posluživanja

proširena cocktail party- menu – jelovnik- normativi- predračun - kalkulacija- organizacija rada i posluživanje

SVEČANO PRIMANJE S HLADNIM BUFFETOM

pripremni radovi za hladni buffet (hladno _ toplo)- pripremni radovi u konobarskoj pripremnici- pripremni radovi u dvorani (organizacija)

organizacija i posluživanje hladnog buffeta- podsjetnik za prijem narudžbe- menu – jelovnik- normativi- kalkulacija- organizacija rada i posluživanje

SVEČANI OBJED _ VEČERA (BANQUET)

pripremni radovi za banquet- aperitivni salon- konobarska pripremnica- dvorana

svečani menu-i za razne prigode (uvježbavanje pisanja)organizacija i posluživanje banqueta

- pripremni radovi- doček uzvanika u aperitiv salonu- smještaj uzvanika za stol- posluživanje jela i pića prema menu-u- primjena jednog ili više načina posluživanja- ispraćaj uzvanika- završni radovi

PRIPREMANJE JELA PRED GOSTOM

pripremni radovi za pripremanje jela pred gostom- pripremni radovi za tartarski biftek- pripremni radovi za flambirane teleće medaljone s

gljivama - pripremni radovi za flambirane tournedos- pripremni radovi za flambirane palačinke

- pripremni radovi za flambirane banane- pripremni radovi za flambiranu voćnu salatu

pripremanje jela pred gostom- pripremanje tartarskog bifteka- flambiranje telećih medaljona s gljivama- flambiranje tournedos- flambiranje palačinki- flambiranje banana- flambiranje voćne salate

POSLOVANJE À LA CARTE - pripremni radovi- posluživanje jela i pića- primjena načina posluživanja- ispostava računa- ispraćaj gostiju

1. godina – 105 V KUHARSTVO (SA SLASTIČARSTVOM)


UGOSTITELJSKO KUHARSTVO

- uvod u predmet- značajke kuharskog zanimanja- zaštita na radu- uloga i zadatak kuharstva u ljudskoj prehrani- uloga i zadatak kuharstva u ugostiteljstvu

POVIJESNI RAZVOJ KUHARSTVA

- kuharstvo u doba Rimljana- kuharstvo u srednjem vijeku- kuharstvo u doba renesanse- značajke važnijih svjetskih kuhinja- hrvatska kuhinja

UGOSTITELJSKA KUHINJA - glavne kuhinjske prostorije- sporedne kuhinjske prostorije- kuhinjski blok- oprema ugostiteljske kuhinje (strojevi, tehnički uređaji)- uređaji za hlađenje i smrzavanje- kuhinjski namještaj- kuhinjsko posuđe- kuhinjski alat

ORGANIZACIJA RADA U KUHINJI I SLASTIČARNICI

- vrste ugostiteljskih kuhinja- vrste ugostiteljskih slastičarnici- osoblje ugostiteljske kuhinje- osoblje ugostiteljske slastičarnice- organizacija i tijek procesa rada- usklađenost rada između kuhinje- slastičarnice i ostalih odjela i poslovnih jedinica- dnevni obroci

TEHNOLOŠKI POSTUPCI PRIGOTOVLJAVANJA ŽIVEŽNIH NAMIRNICA

- blanširanje. ogrušavanje (poširanje)- kuhanje na razne načine- prženje- pohanje- pečenje na razne načine- zapečena jela (gratiniranje)- stručni izrazi (terminologija)

ŽIVEŽNE NAMIRNICE - osnovna podjela i podrijetlo živežnih namirnica

ŽIVEŽNE NAMIRNICEBILJNOG PODRIJETLA

- podjela i vrste povrća- gljive

ZAČINI I MIRODIJE - začini i mirodije- tvornički umaci

ŽIVEŽNE NAMIRNICEŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

- mesa- podjela, vrste, dijelovi i namjena mesa- ribe- podjela, vrsta i namjena mesa riba- raci, glavonošci i školjke- podjela, vrste i namjena rakova, glavonožaca i školjki- puževi, žabe i kornjače, vrste i namjena- vrste, značajke i uporaba smrznutih namirnica i

poluprerađevina u kuharstvu

OSNOVE JELA (KUHARSTVA)

- ekstrakti- marinade- smjese i nadjevi- sredstva za zgušnjavanje- mješavine s maslacem- temeljci, umaci

ZAJUTRAK - topli napici- jednostavna jela za zajutrak- vrste zajutraka- standardi za zajutrak u hotelima raznih kategorija- tehnika i načini nuđenja zajutraka na razne načine- prema potrebama i prigodama

PRILOZI I VARIVA - načini prigotovljavanja jela od povrća- jela od kuhanog povrća- jela od pirjanog povrća- jela od prženog povrća- kašice od raznog povrća- jela od riže i tjestenine- variva

SALATE - začinjavanje i začini za salate- jednostavne salate od sirovog- salate od kuhanog povrća

DESERTNA JELA - dizana tijestaSLATKA JELA OD RAZNIHTIJESTA

- slatka jela od dizanog tijesta- vodeno tijesto (za razvlačenje)- slatka jela od vodenog tijesta- tekuće tijesto- slatka jela od tekućeg tijesta- prhko tijesto- slatka jela od prhkog tijestaslatka jela od industrijskih tijesta

DESERTNA JELA S VOĆEM - načini izdavanja svježeg voća- voćne salate s raznim dodacima- kuhana voća (kompoti)



UMACI - sastavljeni (izvedeni) svijetli umaci- sastavljeni (izvedeni) tamni umaci- umaci s maslacem- sastavljeni (izvedeni) umaci s maslacem- hladetina (aspik) - želirani umaci

HLADNA PREDJELA - hladna predjela od raznih salata- hladna predjela od jaja- razne vrste sendviča

JUHE

BISTRE JUHE - guste juhe od raznih vrsta povrća i žitarica

GUSTE JUHE - guste juhe od raznih vrsta povrća i žitarica

TOPLA PREDJELA - topla predjela od jaja- topla predjela od povrća- topla predjela od tjestenina- topla predjela od riže- topla predjela riba, rakova, školjki i mekušaca

GOTOVA MESNA JELAJELA OD GOVEDINE - jela od kuhanog goveđeg (junećeg) mesa

- jela od pirjanog goveđeg (junećeg) mesa

JELA OD TELETINE - jela od kuhanog telećeg mesa- jela od pirjanog telećeg mesa- jela od pečenog telećeg mesa

JELA OD SVINJETINE - jela od pirjanog svinjskog mesa- jela od pečenog svinjskog mesa

JELA OD JANJETINE-OVČETINE

- jela od pirjanog janjećeg mesa- jela od pečenog janjećeg mesa

JELA OD PERADI - jela od kuhanog mesa peradi- jela od pirjanog mesa peradi- jela od pečenog mesa peradi

JELA OD IZNUTRICA - jela od raznih iznutrica domaće stoke i peradi

JELA PO NARUDŽBI - jela od prženog mesa- jela od pohanog mesa- jela od pečenog mesa (na roštilju)

JELA VEGETARIJANSKEKUHINJE

- razna jela od vegetarijanske kuhinje

PRILOZI, VARIVA - jela od pirjanog povrća- jela od pečenog povrća u pećnici- jela od pečenog povrća s roštilja- jela od tjestenina

DESERTNA JELA -SLATKA JELA OD RAZNIHTIJESTA

- slatka jela od tekućeg tijesta- tekuća tijesta za pohanje raznog voća- hruskavo tijesto- slatka jela od hruskavog tijesta- lisnato tijesto- slatka jela od lisnatog tijesta

SMJESE - BISKVIT - jednostavna (laganja) biskvitna smjesa- sitno (čajno) pecivo- biskvitni omleti- biskvitni savici

NABUJCI - nabujci od žitarica s raznim voćem

KREME I UMACI - kuhanje kreme za nadjeve- tekuće kreme i umaci za prelijevanje


Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiHLADNA PREDJELA - hladna predjela od raznih salata.

- hladna predjela od jaja.- hladna predjela od povrća- hladna predjela od voća

- hladna predjela os mesa- hladna predjela od riba, rakova , školjki i mekušaca- pikantni zalogaji

JUHEBISTRE JUHE - krepke juhe

- pojačane krepke juhe- prilozi za krepke i pojačane krepke juhe

GUSTE J UHE - sluzave juhe od raznih namirnica.- ragu juhe od raznih namirnica.- kašaste juhe od raznih namirnica.- krem juhe od raznih namirnica.- narodne juhe raznih naroda- hladne juhe od raznih namirnica

TOPLA PREDJELA - topla predjela od jaja.- topla predjela od povrća i gljiva.- topla predjela od tjestenine

JELA OD RIBA, RAKOVA,ŠKOLJKI I MEKUŠACA

- jela od ogrušane (poširane) ribe- jela od pržene ribe- jela od pirjane ribe- razna jela od riba- jela od rakova- jela od školjki- jela od mekušaca

JELA OD ŽABA I PUŽEVA - jela od žaba i puževa prigotovljena na razne načine

GOTOVA MESNA JELAJELA OD GOVEDINE - jela od pirjanog goveđeg (junećeg) mesa

- jela od poprženog (sotiranog) goveđeg (junećeg) mesa- jela od pečenog goveđeg (junećeg) mesa

JELA OD TELETINE - jela od pirjanog telećeg mesa- jela od poprženog (sotiranog) telećeg mesa- jela od pečenog telećeg mesa

JELA OD SVINJETINE - jela od pirjanog svinjskog mesa- jela od poprženog (sotiranog) mesa svinjskog mesa


- jela od pirjanog janjećeg mesa- jela od pečenog janjećeg mesa

JELA OD PERADI - jela od pirjanog mesa peradi- jela od poprženog (sotiranog) mesa peradi- jela od pečenog mesa peradi

JELA ON MLJEVENIH MESA - razna jela od mljevenog mesa

JELA PO NARUDŽBI - jela od prženog mesa- jela od pohanog mesa- jela od poprženog (satiranog) mesa- jela od zapečenog (gratiniranog) mesa

PRILOZI I VARIVA - jela od punjenog povrća- prilozi od raznih tijesta i smjesa

DESERTNA JELASMJESE - BISKVIT - torte od raznih biskvitnih smjesa

-KREME - osnovne kreme od maslaca za torte

- razne kreme za nadijevanje- kuhane voćne kreme- pjenaste kreme- tučene kreme

ŠEĆERNE OTOPINE, OCAKLINE,PRELIJEVI, FONDAN

- kuhanje i vrste šećernih otopina- karamel- razni preljevi- tučene kreme

SLADOLEDI I JELA SASLADOLEDOM

- mliječni i voćni sladoled- slatka jela sa sladoledom


Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiKUHINJSKA ADMINISTRACIJA

- administrativno računski poslovi suvremene ugostiteljske kuhinje

- standardi i normativi jela u procesu rada- opći i novi načini izračunavanja prodaje cijene jela

(kalkulacije)- zalihe i optimalne količine namirnica u priručnom

skladištu- popis opreme, inventara i alata- kontrola količina namirnica i ostalih materijala- obračun usluga jela u posebnim prigodama i vanrednim

obrocima- uporaba i korištenje računske opreme u organizaciji

procesa rada u suvremenoj ugostiteljskoj kuhinji

NAČINI POSLUŽIVANJAI NUĐENJA JELA

- načini posluživanja i nuđenja jela za razne obroke u raznim potrebama i prigodama

- integral sustav posluživanja i nuđenja jela

VANREDNI OBROCI

PRIGODNI OBROCI - putna hrana- piknik (picnic)- prigodne zabave (party)

SVEČANI OBROCI - coctail party- hladni bife (buffet)- svečani ručak ili večera (banquets)

SREDSTVA PONUDE JELA - menu, jelovnik

HLADNA PREDJELA - hladna predjela od mesa- hladna predjela od riba, rakova , školjki i mekušaca- hladni izlošci

TOPLA PREDJELA - topla predjela od tjestenina- topla predjela od raznih tijesta i smjesa- topla predjela od mesa

GOTOVA MESNA JELA

JELA OD GOVEDINE - jela od pirjanog goveđeg (junećeg) mesa- jela od poprženog (sotiranog) goveđeg (junećeg) mesa- jela od pečenog goveđeg (junećeg) mesa

JELA OD TELETINE - jela od pirjanog telećeg mesa- jela od poprženog (sotiranog) telećeg mesa- jela od pečenog telećeg mesa

JELA OD SVINJETINE - jela od pirjanog svinjskog mesa- jela od poprženog (sotiranog) mesa svinjskog mesa- jela od pečenog svinjskog mesa


- jela od pirjanog janjećeg mesa- jela od pečenog janjećeg mesa- razna jela od janjećeg mesa

JELA OD PERADI - jela od pirjanog mesa peradi- jela od poprženog (sotiranog) mesa peradi- jela od pečenog mesa peradi- razna jela od peradi

JELA OD DIVLJAČI - jela od dlakave divljači- jela od pernate divljači

HRVATSKA NARODNA JELA - jela istarske i kvarnerske kuhinje- jela dalmatinske kuhinje- jela ličke i gorskokotarske kuhinje- jela slavonske i baranjske kuhinje- jela zagorske i međimurske kuhinje

- jela zagrebačke kuhinje

HLADNA (GLAVNA) JELA - hladna jela od pečenih raznih mesa i peradi

PRIGOTOVLJAVANJE JELAPRED STOLOM (KOD STOLA)

- sastavljanje miješanje raznih jela- filiranje raznih jela od ribe- rasijecanje raznih pirjanih i kuhanih mesa- prigotovljavanje jela u gorućem (flambiranom) stanju- kuhanje raznih namirnica kod stola

GARNITURE - garniture za jela od mesa- garniture od jela od riba

DESERTNA JELABISKVITNE I DRUGE SMJESE

- specijalne i druge torte- minjoni- konfeti

NABUJCI I VARENCI - nabujci od raznog voća i drugih namirnica- varenci od raznog voća i drugih namirnica

NARODNA SLATKA JELA - narodne - regionalne slastice

GORUĆA (FLAMBIRANA)SLATKA JELA

- flambirana slatka jela- flambirana voća

SLATKA JELA SA UMJETNIMSLADOROM

- razna slatka jela sa umjetnim sladorima

DESERTNA JELA ZA VANREDNEI PRIGODNE OBROKE

- izrada plana izbora i ponude raznih desertnih- jela za izvanredne i prigodne obroke

1. godina – 105 sati PRAKTIČNA NASTAVA


UGOSTITELJSKO KUHARSTVO

- uvod u praktičnu nastavu- uloga i značaj praktične nastave- upoznavanje sa radnim mjestima u kuhinji- upoznati zaštitu na radu- radna odijela

POVIJESNI RAZVOJKUHARSTVA

- uočiti značajke pojedinih svjetskih kuhinja- prepoznati osobitosti regionalnih jela hrvatske kuhinje

UGOSTITELJSKA KUHINJA - upoznavanje s kuhinjskim glavnim i sporednim prostorijama u svim kuhinjskim odjelima

- funkcionalno održavanje, rukovanje, čišćenje i iskorištenje strojeva i tehničkih uređaja

- održavanje, rukovanje i pospremanje uređaja za

hlađenje, smrzavanje, kuhinjskog namještaja, posuđa i alata

ORGANIZACIJA RADAU KUHINJI I SLASTIČARNICI

- upoznavanje s načinom rada u različitim ugostiteljskim kuhinjama

- organizacija i tijek procesa rada u ugostiteljskoj kuhinji i slastičarnici

- steći potrebno znanje za izdavanje jela za zajutrak

TEHNOLOŠKI POSTUPCIPRIGOTOVLJAVANJAŽIVEŽNIH NAMIRNICA

- blanširanje u vodi i masnoći raznih namirnica- ogrušivanje (poširanje) raznih namirnica- kuhanje u vodi (tekućinama) ranim namirnicama- kuhanje u pari raznih vrsta namirnica- prženje raznih vrsta namirnica- popržiti (sotiranje) raznih vrsta namirnica- pečenje na roštilju raznih vrsta namirnica- zapeći jelo (gratiniranje) raznih vrsta namirnica- pečenje u klasičnoj peći i u konvektomatima raznih vrsta

namirnica- pečenje na roštilju raznih vrsta namirnica- pirjanje raznih vrsta namirnica- glaziranje raznih vrsta namirnica- poliranje raznih vrsta namirnica- stručni nazivi i njihova primjena u praksi

ŽIVEŽNE NAMIRNICE

- osnovna podjela, vrste i prepoznavanje živežnih namirnica

ŽIVEŽNE NAMIRNICEBILJNOG PODRIJETLA

- pripravljanje (vaganje, guljenje, čišćenje, sječenje, oblikovanje) plodastog, lisnatog, cvjetastog i stabljičastog povrća

- pripravljanje (vaganje, guljenje, čišćenje, sječenje, usitnjavanje i oblikovanje) lukovičastog, korjenastog, mahunastog i gomoljastog povrća

ZAČINI I MIRODIJE - prepoznavanje, razvrstavanje, čišćenje, mljevenje i usitnjavanje začina i mirodija

ŽIVEŽNE NAMIRNICEŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

- prepoznavanje, tranširanje, odvajanje dijelova mesa i kosti, sječenje i mljevenje goveđeg (junećeg) i telećeg mesa

- prepoznavanje, tranširanje, odvajanje dijelova mesa i kosti, sječenje i mljevenje svinjskog i ovčjeg mesa, mesa od peradi i divljači

- prepoznavanje, čišćenje, struganje, guljenje i vađenje utrobe morskim i slatkovodnim ribama

- prepoznavanje i čišćenje rakova i školjki- prepoznavanje i čišćenje mekušaca.- prepoznavanje i čišćenje žaba i puževa- pripravljanje i pravilna uporaba smrznutih namirnica i

poluproizvoda


Nastavne cjeline Razrada Nastavne teme/sadržaji

OSNOVE JELA (KUHARSTVA)

Pripravljanje, prigotovljavanje i uporaba ekstrakta,marinada, smjesa, nadjeva, sredstava za zgušnjavanje imješavina s maslacem.Pripravljanje, prigotovljavanje i uporaba raznihsvijetlih i tamnih temeljaca.Pripravljanje, prigotovljavanje i uporaba raznih vrstatemeljnih i izvedenih umaka.

ZAJUTRAK Prigotovljavanje i posluživanje raznih vrsta toplihnapitaka.Prigotovljavanje i posluživanje raznih jednostavnihjela za zajutrak.Sastavljanje i posluživanje raznih vrsta zajutraka.Tehnika i načini nuđenja zajutraka na razne načineprema potrebama i prigodama.

PRILOZI I VARIVA Značajke priloga i variva.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela odpovrća na razne načine.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela odkuhanog, pirjanog i prženog povrća.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje kašicaod raznog povrća.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela odtjestenine i riže. Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje raznihvariva od pojedinih dijelova povrća.

SALATE Sastavljanje i miješanje začina za salate.Tehnika i načini začinjavanja salata.Pripravljanje, sastavljanje - miješanje i začinjavanjesalata od sirovog povrća.Pripravljanje, sastavljanje - miješanje i začinjavanjesalata od kuhanog povrća.

DESERTNA JELA Značajke desertnih jela.SLATKA JELA OD RAZNIH TIJESTA

Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanjeslatkih jela od dizanog i vodenog tijesta.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanjeslatkih jela od tekućeg i prhkog tijesta.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanjeslatkih jela od industrijskih tijesta.

DESERTNA JELA S VOĆEM Razni načini izdavanja svježeg voća.Pripravljanje, sastavljanje i posluživanje raznihvoćnih salata.Pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje

raznog kuhanog voća (kompota).



HLADNA PREDJELA - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje raznih salata

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje hladnih predjela od jaja, povrća i voća

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje hladnih predjela od mesa, riba, rakova, školjki i mekušaca

- pripravljanje i posluživanje pikantnih zalogaja

JUHEBISTRE JUHE - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje krepkih i

pojačanih krepkih juha- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje priloga za

krepke i pojačano krepke juhe

GUSTE JUHE - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje sluzavih, ragu, krem, kašastih, narodnih i hladnih juha

TOPLA PREDJELA - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje toplih predjela od jaja, povrća i gljiva

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje toplih- predjela od tjestenine i mesa

JELA OD RIBA, RAKOVA ŠKOLJKI I MEKUŠACA

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od ogrušane (poširane), pržene, pečene, pirjane i drugih raznih jela od ribe

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od rakova, školjki i mekušaca

JELA OD ŽABA I PUŽEVA - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od žaba i puževa

MESNA JELAGOTOVA MESNA JELA OD GOVEDINE (JUNETINE)

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od pirjanog, poprženog (sotiranog) i pečenog goveđeg-junećeg mesa.

JELA OD TELETINE - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od pirjanog, poprženog (sotiranog) i pečenog telećeg mesa

JELA OD SVINJETINE - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od pirjanog, poprženog (sotiranog) i pečenog svinjskog mesa

JELA OD JANJETINE - OVČETINE

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od pirjanog, poprženog (sotiranog) i pečenog janjećeg (ovčjeg) mesa

JELA OD PERADI - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanja jela od pirjanog i pečenog mesa peradi

JELA OD MLJEVENIH MESA - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje raznih jela od mljevenog mesa

JELA PO NARUDŽBI - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje jela od prženog, pohanog, poprženog (sotiranog), pečenog (na roštilju i zapečenog (gratiniranog) mesa

PRILOZI, VARIVA IGARNITURE

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje raznih jela od punjenog povrća

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje priloga od raznih tijesta i smjesa

DESERTNA JELASMJESE - BISKVITI - pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje raznih torti

od različitih biskvitnih smjesa

KREME - pripravljanje, prigotovljavanje i uporaba krema od maslaca za torte i kreme za nadijevanje

- pripravljanje, prigotovljavanje i posluživanje raznih voćnih, pjenastih i tučenih krema

ŠEĆERNE OTOPINE, OCAKLINE,PRELJEVI, FONDAN

- kuhanje i uporaba raznih vrsta šećernih otopina i ocaklina

- pripravljanje, prigotovljavanje i uporaba karamela, raznih preljeva i fondana

SLADOLEDI I JELA SASLADOLEDOM

- pripravljanje, prigotovljavanje, slaganje i posluživanje sladoleda i raznih slatkih jela sa sladoledom

4. godina – 96 sati PRAKTIČNA NASTAVANastavne cjeline Razrada – Nastavne teme/sadržajiUVOD U PREDMET - hotelske jedinice i prostorije

- ustrojstvo prijamnog odjelaREZERVACIJE HOTELSKIH GRUPA

- vrste rezervacijazahtjev za rezervacije, elementinalog za rezervacijupotvrda rezervacijeotkaz rezervacije

EVIDENTIRANJE REZERVACIJA(SKUPNIH I INDIVIDUALNIH)

- grafikon rezervacijaindeks rezervacijaknjiga rezervacija

POSLOVI PRIJAMA GOSTA - prijava boravišta gostaprihvat gosta sa rezervacijomknjiga gostiju- vođenje dokumentacije nakon dolaska gostahotelska iskaznicapregled slobodnih i zauzetih soba

INTERNE OBAVIJESTI O KRETANJU GOSTIJU

- obavijest o dolasku i odlasku gostijuobavijesti o otkazu pojedinih uslugaobavijesti o premještanju gostiju- izvješće o korištenju pansionskih obrokaindeks gostijurecepcijski listhotelski dnevnik ili hotelski žurnal- hotelski računi (numeriranje, otvaranje, produživanje

zaključivanje, naplata)- primanje pologa _ depozitakartoteka stalnih gostiju

POSLOVI TELEFONIRANJA(JAVLJANJE, IZDAVANJE NARUDŽBI,COLLECT CALL)

- tehnika poslovanja portirske službe- rukovanje ključevima, prtljagom gostiju, poštom gostiju,

buđenje, primanje poruka

POSLOVI NAPLATE RAČUNA - ODLAZAK GOSTIJU

- hotelski računi- gotovinsko plaćanje- bezgotovinsko plaćanje, čekovi, kreditne kartice,

virmanski način plaćanja- hotelska uputnica - voucher- boravišna pristojba i osiguranje gosta

MJENJAČKA SLUŽBA - kupovina stranih sredstava plaćanja- kupovina čekova- predaja stranih sredstava plaćanja i obračun s

ovlaštenom bankomPOSLOVANJE HOTELA S AGENCIJAMA

- ugovori između ugostiteljskih poduzeća i turističkih agencija

- alotmanski ugovorugovor na upitfiksni ugovor

KUĆNI RED I PRIDRŽAVANJE KUĆNOG REDA

- uzajamne obveze između davaoca usluga i naručioca- usluga (ugostiteljske uzance)

6. MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA

NASTAVNI PREDMETI OPREMA

Općeobrazovni predmeti (hrvatski, povijest, vjeronauk/etika, TZK, Politika i gospodarstvo)Strani jezik IStrani jezik IIPoslovna psihologija i komunikacijaTuristička geografija Gospodarsko pravoPoslovno dopisivanjeStatistikaPromet i putničke agencijeMarketing u turizmu

Klasična učionica s odgovarajućim brojem mjesta po polazniku, školska ploča, grafoskop, računalo s pristupom internetu, projektor i projektno platno, sa potrebnom tehničkom i drugom opremom (sredstvima i pomagalima)

Gospodarska matematika Specijalizirana učionica opremljena suvremenim nastavnim pomagalima i literaturom.

RačunalstvoRačunovodstvo i kontrolaKnjigovodstvo


Specijalizirana učionica s odgovarajućim brojem računala s pristupom internetu; jedno računalo po polazniku, iznimno jedno računalo na dva polaznika, jedno za nastavnika; na disku računala treba biti pohranjen standardni programski paket za nastavu; printer

Programi prilagođeni radu prijemnog odjelaBiologija s higijenom i ekologijom Specijalizirana učionica – kabinet,

opremljen didaktičkim pomagalima (TV, video-rekorder, grafoskop, projektor, mikroskop, laboratorijski pribor). Učionica mora imati ugrađene instalacije struje, vode i plina.

Povijest Hrvatske kulturne baštine Projektor, dijapozitivi, epidijaskop i stručna literatura, TV, video i video spotovi s područja povijesti umjetnosti i kulturno povijesne baštine, te turistički video spotovi i razglednice.

Organizacija poslovanja poduzeća u ugostiteljstvuOsnove turizma

Specijalizirana učionica za izvođenje vježbi.

Poznavanje robe i prehrana Specijalizirana učionica – kabinet, opremljen didaktičkim pomagalima (TV,

video-rekorder, grafoskop, projektor, mikroskop, laboratorijski pribor, slike, uzorci namirnica i stručna literatura). Učionica mora imati ugrađene instalacije struje, vode i plina.

Ugostiteljsko posluživanje Specijalizirana učionica - praktikum, potrebna nastavna sredstva, posebna tehnička pomagala, inventar i stručna literatura, potrebne količine raznih roba (namirnica, pića, napitaka) za normalnu realizaciju nastavnog programa, potrebna radna odjeća i obuća, sanitarna knjižica te osobni radni pribor.

Kuharstvo sa slastičarstvom Praktikum za kuharstvo odgovarajuće površine s potrebnom opremom – inventarom po važećim standardima i normativima. Učionica opremljena potrebnim suvremenim audio-vizualnim pomagalima za izvođenje suvremen nastave kuharstva. Stalan izbor odgovarajućih i kvalitetnih živežnih namirnica i ostalog materijala.

Praktična nastava Praktična nastava od I-III. razreda izvodi se u ugostiteljstvu (kuharstvo sa slastičarstvom – ugostiteljsko posl.), a u IV. razredu izvodi se u hotelu, motelu, pansionu (recepcija, računovodstvo, nabavno prodajni odjel).

7. KADROVSKI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA

OPĆEOBRAZOVNI PREDMETI IZOBRAZBA

Hrvatski jezik prof. ili mag. hrvatskog jezika i književnostiPovijest prof. ili mag. povijesti

Vjeronauk/Etikadipl. teolog ili mag. teologijedipl. katehetaprof. ili mag. filozofije, dipl. politolog

Politika i gospodarstvoprof. ili mag. sociologijedipl. ili mag. iur.dipl. ili mag. oec.

Tjelesna i zdravstvena kultura prof. ili mag. tjelesne i zdravstvene kulture

STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI I PRAKTIČNA NASTAVA IZOBRAZBA

Strani jezik I i II prof. eng./njem./franc./tal. jezika i književnosti

Gospodarska matematika prof. matematike, dipl. ing. matematikeRačunalstvo prof. informatike

Poslovna psihologija s komunikacijom prof. ili mag. psihologijedipl. psiholog

Biologija s higijenom i ekologijomprof. biologijeinž. biologijeinž. prehrambene tehnologije

Turistička geografija prof. geografijedipl. inž. geografije

Povijest hrvatske kulturne baštine prof. povijesti umjetnostidipl. povjesničar umjetnosti

Gospodarsko pravo dipl. pravnikPoslovno dopisivanje dipl. ekonomistRačunovodstvo i kontrola dipl. ekonomistStatistika dipl. ekonomistKnjigovodstvo dipl. ekonomistOrganizacija poslovanja poduzeća u ugostiteljstvu

dipl. ekonomist

Osnove turizma dipl. ekonomist, smjer turizam i ugostiteljstvo

Promet i putničke agencije dipl. ekonomist

Marketing u turizmu dipl. ekonomist, smjer turizam i ugostiteljstvo

Recepcijsko poslovanje dipl. ekonomist, smjer turizam i ugostiteljstvo

Poznavanje robe i prehrana dipl. inž. prehrambene tehnologijedipl. inž. biotehnologije


dipl. ekonomist, smjer turizam i ugostiteljstvo/hotelijerstvoVŠS ugostiteljskog/hotelijerskog smjera i položen majstorski ispit (VKV) ili V stupanj obrazovanja ili konobar specijalist

Kuharstvo (sa slastičarstvom)dipl. ekonomist, smjer: hotelijerstvo, uz položeni ispit za majstora kuharstva ili VKV kuhara, kuhara specijalistu

Praktična nastava dipl. ekonomist, smjer turizam i

ugostiteljstvoVKV kuhar, VKV konobar

Osim navedenih nastavnika, nastavne predmete mogu izvoditi i drugi nastavnici prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 1/96, 80/99).

8. LITERATURA

Nastavnici i polaznici koristiti će istu literaturu.Koristiti će se literatura odobrena od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za redovno obrazovanje.Temeljem odobrenih udžbenika izraditi će se posebni pisani didaktički materijali za polaznike. Ako se nastava realizira dopisno-konzultativnim putem polaznici će koristiti nastavna pisma.Ako se nastava realizira konzultativno-instruktivnim putem, profesor/predavač će izraditi skriptu.

9. NAČINI PROVJERE STEČENIH ZNANJA I VJEŠTINA

Predmet Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća

Hrvatski jezikUsmeno, pisano

PovijestUsmeno, pisano

Tjelesna i zdravstvena kulturaUsmeno, pisano

Politika i gospodarstvoUsmeno, pisano

Vjeronauk/EtikaUsmeno, pisano

Strani jezik I i IIUsmeno, pisano

Gospodarska matematikaUsmeno, pisano

RačunalstvoUsmeno, pisano, praktičan rad na računalu

Poslovna psihologija s komunikacijomUsmeno, pisano

Biologija s higijenom i ekologijom Usmeno, pisano

Turistička geografija Usmeno, pisano

Povijest hrvatske kulturne baštine Usmeno, pisano

Gospodarsko pravo Usmeno, pisano

Poslovno dopisivanje Usmeno, pisano

Računovodstvo i kontrola Usmeno, pisano

Statistika Usmeno, pisano

Knjigovodstvo Usmeno, pisano


Usmeno, pisano, praktičan rad

Osnove turizma Usmeno, pisano, praktičan rad

Promet i putničke agencije Usmeno, pisano

Marketing u turizmu Usmeno, pisano, praktičan rad

Recepcijsko poslovanje Usmeno, pisano

Poznavanje robe i prehrana Usmeno, pisano

Ugostiteljsko posluživanje Usmeno, pisano, praktičan rad

Kuharstvo (sa slastičarstvom) Usmeno, pisano, praktičan rad

Praktična nastava praktičan uradak (mapa praktične nastave)

10. ZAVRŠNI RAD

Polaznici će izraditi i obraniti završni rad u skladu s odredbama Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (NN, 118/09).

Broj i datum mišljenja na program (popunjava Agencija):

KlasaUr. brojDatum izdavanja mišljenja na program

Documents

€¦ · Web view-glavni gradovi, regije, destinacijae,-zdravlje i moderan način života-putovanja, vrste putovanja,-prijemni odjel ( informacije, rezervacije),-poslovno dopisivanje,-organizacija