REPUBLIKA HRVATSKAŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA

PUR

PRIMOŠTENA I UNEŠIĆA

0

Solin, srpanj 2007

IZRADA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA:

Naručitelji:

Općina PrimoštenOpćina Unešić

Načelnik Općine Primošten: Stipe Petrina Načelnik Općine Unešić: Mladen Abramac

Izvršitelj:

Appono d.o.o.SolinZoranićeva 61Tel: ++385 (0) 21/245-263Fax: ++385 (0) 21/245-270Direktor: Jure Mula

Metodologija :

Prof.dr.sc. Darko TipurićProf.dr.sc. Borna BebekProf.dr.sc. Zoran KovačevićDoc.dr.sc. Nikša AlfirevićDr.sc. Sanda RašićDr.sc. Mile SadžakMr.sc. Damir SkansiMr.sc. Ivica FilipovićDomagoj Hruška dipl.oec.

Voditelj izrade Programa Ukupnog Razvoja: Mario Mandarić dipl.oec

Autori : Mario Mandarić dipl.oec.Hrvoje Lukšić dipl.iur.Prof.dr. Branimir LukšićVedran Bašić dipl.oec.Stipe Rakuljić dipl.oec.Jelena Guvo

1

Napomena: Sva prava zadržana. Ova se knjiga ne smije reproducirati, ni djelomično ni u cijelosti, ni na koji način bez pisana dopuštenja nosioca autorskih prava. Dopuštenje se nikad ne daje za komercijalne svrhe.

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ HRVATSKE U EUROPI

2

PREGLED PO ŽUPANIJAMA

3

4

TERITORIJALNI POLOŽAJ OPĆINA PRIMOŠTEN I UNEŠIĆ U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

4

TERITORIJ OPĆINE PRIMOŠTEN I OPĆINE UNEŠIĆ

5

Iskaznica razvojnog programa

Program ukupnog razvoja za općine Primošten i Unešić izrađen je na zahtjev i po narudžbi istih svjesni svojih novih mogućnosti-lokalna samouprava može stvoriti okruženje povoljno za gospodarski razvoj i promovirati ga . Demokratska decentralizacija i tranzicija prema tržišnoj ekonomiji povećavaju odgovornost lokalne samouprave u aktivnostima koje potiču gospodarski razvoj u RH. Novo ekonomsko i političko okruženje znači da lokalna samouprava ima veću odgovornost prema gospodarskom blagostanju svojih građana, svojem fiskalnom zdravlju i upravljanju imovinom. Metodologija izrade programa usklađena je s napucima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, te metodologijom čiji su autori: prof.dr.sc. Darko Tipurić, prof.dr.sc. Borna Bebek, prof.dr.sc. Zoran Kovačević, doc.dr.sc. Nikša Alfirević, dr.sc. Sanda Rašić, dr.sc. Mile Sadžak, mr.sc. Damir Skansi, mr.sc. Ivica Filipović, te Domagoj Hruška dipl.oec. Nositelj izrade je tvrtka Appono d.o.o., a autori projekta su: Mario Mandarić dipl.oec., Hrvoje Lukšić dipl.iur., Prof. dr. sc. Branimir Lukšić, Stipe Rakuljić dipl.oec., Vedran Bašić dipl.oec, te Jelena Guvo. Ovaj Program rezultat je rada i promišljanja radne skupine, ali i analize različitih podataka različitih institucija, organizacija i pojedinaca relevantnih za gospodarski razvoj, te je rađen sredinom prvog i početkom drugog polugodišta 2007. godine. Izvori podataka o stanju resursa su službeni: državni, županijski i općinski. Kod komparacija su korišteni i neki izvori iz svijeta i EU. Kod pojedinih cijena korišten je TISUP kao službeni izvor informacija o cijenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Vrijednosti investicija u pojedinim modelima rezultat su projektantske prakse i mogu se koristiti kao orijentacija. Modeli koji su prezentirani u ovom programu predmet su konkretnih investicijskih programa ili analiza, prilagođenih jednostavnom pregledu s optimumom informacija za potencijalnog ulagatelja. Za realizaciju bilo kojeg modela potrebno je pristupiti izradi projekata kojima će se definirati tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski parametri bitni za realizaciju. Modeli se dakle moraju prilagoditi investitoru, a ovdje su prikazani zbog orjentacije i promidžbe pojedinih aktivnosti koje su na području općina slabije razvijene ili ne postoje. Ovim programom se je pokušalo naglasiti da je individualni projekt dio sustava i da jedinica lokalne uprave i samouprave može usmjeriti poduzetnike iz regije prema zajedničkom cilju.

Osobito se zahvaljujemo slijedećim djelatnicima i suradnicima za suradnju i pomoć pruženu tijekom čitavog trajanja projekta:

I. djelatnici općine Primošten:- Stipe Petrina, načelnik- Dijana Rimčić, tajnica

II. djelatnici općine Unešić: - Mladen Abramac, načelnik- Vinka Paić, tajnica

6

Sadržaj

1. PIRODNI I DRUŠTVENI RESURSI OPĆINE PRIMOŠTEN........................................................161.1. PROSTOR.................................................................................................................161.2. STANOVNIŠTVO........................................................................................................171.3. PRIRODNO I KULTURNO NASLIJEĐE, TE NJEGOVA ZAŠTITA...................................181.4. GOSPODARSTVO I GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA...........................................211.5. STANOVANJE, JAVNE ZGRADE I POVRŠINE.............................................................241.6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA..............................................................................241.7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA.................................................................................291.8. PRORAČUN OPĆINE PRIMOŠTEN............................................................................311.9. SWOT ANALIZA OPĆINA PRIMOŠTEN.......................................................................33

2. PRIRODNI I DRUŠTVENI RESURSI OPĆINE UNEŠIĆ..............................................................372.1. PROSTOR...................................................................................................................372.2. STANOVNIŠTVO........................................................................................................392.3. PRIRODNO I KULTURNO NASLIJEĐE, TE NJIHOVA ZAŠTITA.....................................422.4. GOSPODARSTVO I GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA...........................................432.5. STANOVANJE, JAVNE ZGRADE I POVRŠINE.............................................................442.6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA..............................................................................452.7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA...............................................................................492.8. PRORAČUN OPĆINE UNEŠIĆ...................................................................................532.9. SWOT ANALIZA OPĆINE UNEŠIĆ.............................................................................55

3. REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA..................................................................593.1. REGIONALNI RAZVOJ S PRIMJERIMA IZ EU............................................................593.2. KLASTERI.................................................................................................................623.3. PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOGA SEKTORA................................................703.4. HRVATSKA ISKUSTVA I PROPISI..............................................................................753.5. ŠTO JE REGIJA.........................................................................................................763.6. ZAKONSKI OKVIRI.....................................................................................................763.7. REGIONALNA POLITIKA ŠKŽ PODRUČJA PUR-A...................................................783.8. SWOT ANALIZA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE.......................................................78

4. OPĆINE U POTICANJU RAZVOJA GOSPODARSTVA..............................................................814.1. FINANCIRANJE RAZVOJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE..................................814.2. FINANCIRANJE VLASTITOG MODELA RAZVOJA........................................................89

5. RAZVOJNI I PRATEĆI GOSPODARSKI SUBJEKTI...................................................................925.1. RAZVOJNI GOSPODARSKI SUBJEKTI U OPĆINI PRIMOŠTEN...................................925.2. RAZVOJNI GOSPODARSKI SUBJEKTI U OPĆINI UNEŠIĆ..........................................935.3. ODRŽIVI RAZVOJ......................................................................................................945.4. PODRUČNI KAPITAL.................................................................................................95

6. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNA OGRANIČENJA.............................................................987. RAZVOJNA VIZIJA I TIJEK DJELATNOSTI PODRUČJA.........................................................998. ISKORIŠTAVANJE TURISTIČKIH POTENCIJALA..................................................................109

8.1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA..................................................................................1098.2. ANALIZA KONKURENCIJE.............................................................................................1128.3. ANALIZA TRŽIŠTA POTRAŽNJE....................................................................................1138.4. JAKE I SLABE STRANE TURIZMA PROMATRANOG PODRUČJA....................................1138.5. SCENARIJI ZA TURISTIČKI RAZVOJ..............................................................................1158.6. PROVEDBENI PLAN......................................................................................................118

9. RURALNI RAZVOJ..................................................................................................................... 11910. PLAN IMPLEMENTACIJE........................................................................................................12411. RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI I PROIZVODNJE HRANE................................145

7

11.1. OPĆI DIO..............................................................................................................14511.2. POSEBNI DIO.......................................................................................................148

11.2.1. Agroekološka ocjena proizvodnoga područja............................................14811.2.2. Poljoprivredni resursi i proizvodnja..............................................................149

12. SEOSKI PROSTOR I EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA..............................................................18412.1. EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA...............................................................................184

13. ORGANIZACIJSKI MODELI PROIZVODNJE.............................................................................18713.1. MODEL PRERADE MESA......................................................................................187

13.1.1. Organizacija proizvodnje svinja – kooperativna proizvodnja...................18913.1.2. Organizacija prerade mesa...........................................................................190

13.2. MODEL ZADRUŽNE PRERADE MLIJEKA...............................................................19113.3. MODEL ZADRUŽNE PRERADE VOĆA I POVRĆA...................................................19213.4. MJERE, POSTUPCI I NAČINI OSTVARENJA RAZVOJA PROFITNE POLJOPRIVREDE

19314. MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE DJELATNOSTI...........................................................197

14.1. TURIZAM NA SEOSKIM OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA....................................19714.2. MODEL TURISTIČKE DJELATNOSTI......................................................................20314.3. OŽIVLJAVANJE GRNČARSKOG ZANATA...............................................................204

15. DORADA I FINALIZACIJA PRIMARNIH PROIZVODA...............................................................20515.1. DORADA POVRĆA................................................................................................207

15.1.1. Sortiranje i pakiranje voća i povrća..............................................................20715.1.2. Sušara za povrće............................................................................................21215.1.3. Sušenje uzgojenog i ubranog bilja...............................................................21315.1.4. Proizvodnja kiselog kupusa...........................................................................215

15.2. PROIZVODNJA SIRA, MINI SIRANA.......................................................................21715.3. KONFEKCIONIRANJE MESA..................................................................................221

16. PROIZVODNJA BILJA NA OTVORENOM..................................................................................22416.1. TRAVE..................................................................................................................22416.2. LUCERNA.............................................................................................................22816.3. PROIZVODNJA SLATKOG KRUMPIRA...................................................................232

16.3.1. Proizvodnja presadnica..................................................................................23216.3.2. Komercijalna proizvodnja batata na obiteljskom gospodarstvu.............233

16.4. PROIZVODNJA POVRĆA ZA SUŠENJE..................................................................23416.5. PROIZVODNJA GRAHA ZRNAŠA I MAHUNARA......................................................23616.6. LUĆICA, PROIZVODNJA SJEMENA........................................................................23716.7. PROIZVODNJA JAGODA.......................................................................................240

17. STOČARSTVO............................................................................................................................. 24117.1. GOVEDARSKA PROIZVODNJA-40 KRAVA............................................................24117.2. SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA............................................................................244

17.2.1. Model proizvodnje odojaka............................................................................24417.2.2. Model tova svinja............................................................................................245

18. PROIZVODNJA BILJA U ZATVORENOM PROSTORU.............................................................25118.1. GLJIVARSTVO......................................................................................................251

18.1.1. Proizvodnja supstrata za bukovače.............................................................25118.1.2. Proizvodnja mirisne aniske, shiitake (Lentinula edodes)..........................25318.1.3. Proizvodnja šampinjona.................................................................................254

18.2. PROIZVODNJA POVRĆA U PLASTENIKU...............................................................25618.3. HIDROPONSKA PROIZVODNJA RAJČICE..............................................................258

19. ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA........................................................................26019.1. PROIZVODNJA BIO KOMPOSTA............................................................................26019.2. PROIZVODNJA BIO PLINA.....................................................................................261

8

19.3. MODEL PROIZVODNJE BIODIZELSKOG GORIVA (RME)......................................26320. GRAFIČKI I VIZUALNI IDENTITET OPĆINE...............................................................................26421. ZAKLJUČAK................................................................................................................................ 265

9

Popis kratica

ROP - Regionalni operativni program

PUR - Program ukupnog razvoja

NRP - Nacionalni razvojni plan (Središnji državni ured za razvojnu strategiju izradio je početkom 2005. prvi nacrt)

ŠKŽ - Šibensko-kninska županija

SRR - Strategija regionalnog razvoja RH je dio NRP a izrađuje ga MMTPR

MMTPR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

MPŠVG - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

MVPEI - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

MINGORP - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

PRŽŠR - Program razvoja županija i širih regija je dio SRR (cilj je uspostava jedinstvenog sustava razvoja i planiranja u RH)

POP - Poljoprivredno okolišni program

NUTS I - Državna platforma političkog upravljanja

NUTS III - Županijska platforma političkog upravljanja

ŽP - Županijska partnerstva

ŽRJ/A - Županijska razvojna jedinica/agencija

ŽRS - Županijska razvojna strategija

CARDS - (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization) – Pomoć Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji

PHARE - (Pologne, Hongrie Assistancea le Reconstruction Economique) program prilagodbe administrativnog i pravnog sustava država podnositeljica zahtjeva za članstvo u EU

SAPARD - (Special Accesion programme for Agriculture and Rural Development) podržava strukturne mjere na području poljoprivrede

ISPA - (Instrument for Structural Policies for Pre-Accesion) financira razvoj infrastrukture mjere na području poljoprivrede

TISUP - Tržišno informacijski sustav u poljoprivredi

JLS - Jedinica Lokalne Samouprave

JPP - Javno privatno partnerstvo

10

Popis područja posebne državne skrbi

Zaostajanje u gospodarskom, socijalnom, demografskom i ukupnom razvoju područja posebne državne skrbi rezultat je brojnih čimbenika i njihovog vrlo zamršenog međusobnog utjecaja. Presudan je utjecaj ratnih razaranja i snažne socijalne i gospodarske posljedice okupacije.

Iako je riječ o zemljopisno različitim područjima, koja dijele još i neke druge razlike, zajedničko im je obilježje značajno razvojno zaostajanje za ostalim dijelovima Hrvatske.

Stoga je Zakon o područjima posebne državne skrbi, koji se primjenjuje od 1996. godine, do danas doživio nekoliko izmjena i dopuna. Uz novelu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine 88/02), koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2002. godine, predviđene su i mjere za poboljšanje i ubrzavanje razvoja toga područja.

Područja državne skrbi razvrstana su u tri skupine - prva i druga skupina prema okolnostima nastalima okupacijom i agresijom na Hrvatsku, a treća skupina prema kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih teškoća, demografskom kriteriju i posebnom kriteriju. Područje grada Vukovara određeno je posebnim zakonom.

U slučaju prve i druge skupine zadržani su postojeći kriteriji izdvajanja, pa se broj općina i gradova u tima dvjema skupinama nije mijenjao. Bilo je samo određenih izmjena u prostornom obuhvatu unutar tih dviju skupina tako da je u najvećem broju slučajeva izbjegnuta dosadašnja djelomična uključenost pojedinih općina i gradova njihovim potpunim uključivanjem.

Prva skupina

Prvoj skupini pripadaju područja gradova i općina koja su bila okupirana u Domovinskom ratu i koja su uz državnu granicu, a gradsko odnosno općinsko središte nije udaljeno od granice više od 15 km zračne linije i nema više od 5000 stanovnika prema popisu stanovništva iz 1991. g., te općine i gradovi hrvatskog Podunavlja.

U ovoj su skupini općine i gradovi:Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika i Župa dubrovačka.Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Osijek – naselja Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja.Vinkovci – naselje Mirkovci.

Druga skupina

U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana u Domovinskom ratu, a nisu određena u prvoj skupini.

Drugoj skupini pripadaju gradovi i općine:Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Đulovac, Evernik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

11

Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:Daruvar – naselja Markovac i VrbovacDubrovnik – naselja Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići Gornje Obuljeno, Grmočka, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i ZatonKarlovac – naselja Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanički, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić, Sisak – naselja Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari i Staro SeloSlatina – naselja Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac,Virovitica – naselje JasenašVodice – naselja Čista Mala, Čista Velika i Grabovci, Zadar – naselja Babindub i Crno

Treća skupina

Polazna točka pri određivanju kriterija za izradu sustava za definiranje područja koja zaostaju u razvoju bili su kriteriji koji se primjenjuju na razini Europske unije kod provođenja strukturne politike Unije.

Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju općine koje su ocijenjene kao dijelovi Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema postupku ocjenjivanja na osnovi četiri kriterija razvijenosti:

Kriterij ekonomske razvijenosti odnosi se na utvrđivanje područja koja gospodarski zaostaju, a mjeri se pokazateljima kao što su dohodak stanovništva, prihodi jedinica lokalne samouprave te drugim dostupnim pokazateljima

Kriterij strukturnih teškoća odnosi se na utvrđivanje područja s izrazitim problemima nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja, a mjeri se pokazateljima kao što su zaposlenost i nezaposlenost, posebnim pokazateljima razvijenosti industrijskih, urbanih i ruralnih područja te drugim dostupnim pokazateljima

Demografski kriterij odnosi se na utvrđivanje područja izrazito nepovoljnih demografskih pokazatelja, a ocjenjuje/mjeri se pokazateljima kao što su gustoća naseljenosti, opće kretanje stanovništva, vitalni indeks, dobna i obrazovna struktura stanovništva te drugim dostupnim pokazateljima

Posebni kriterij primjenjuje se na pogranične općine koje su se promjenom republičke u državnu granicu suočile s dodatnim razvojnim teškoćama te na općine s miniranim područjem, a koje ne udovoljavaju kriterijima za ulazak u prve dvije skupine područja.

Postupak ocjenjivanja razvijenosti obavlja se posebno prema svakom od kriterija. Uvjet za uvrštavanje u treću skupinu jest da je zbirna ocjena ispod granične

vrijednosti za bilo koji od prvih triju kriterija razvijenosti, s tim da se za one općine na koje se odnosi četvrti kriterij primjenjuju upola niže granične vrijednosti za ulazak u sustav.

Postupak ocjenjivanja provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo uz pribavljenu suglasnost Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Državnog zavoda za statistiku.

Izvješće o rezultatima ocjenjivanja s prijedlogom općina koje ulaze u treću skupinu Ministarstvo dostavlja Vladi radi donošenja odluke o potvrđivanju ili odbacivanju statusa pripadnosti općine trećoj skupini.

Općina gubi status kada je dvije godine uzastopno ocijenjena iznad graničnih vrijednosti.

Odlukom o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi (NN, br. 138/02) potvrđen je status pripadnosti sljedećih općina trećoj skupini područja:

12

na osnovi kriterija ekonomske nerazvijenosti: Babina Greda, Bebrina, Cestica, Cista Provo, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Gornja Rijeka, Gradina, Gundinci, Gunja, Klakar, Levanjska Varoš, Oprisavci, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Pojezerje, Proložac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Trnava, Velika Kopanica, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zrinski Topolovac;

na osnovi kriterija strukturnih teškoća: Cernik, Galovac, Kula Norinska, Lećevica, Lokvičići, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Runovići, Starigrad, Suhopolje, Vladislavci, Zagvozd, Zažablje;

na osnovi demografskoga kriterija: Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Crnac, Čađavica, Čaglin, Generalski Stol, Grožnjan, Ivanska, Kraljevac na Sutli, Lanišće, Netretić, Oprtalj, Perušić, Pisarovina, Pokupsko, Prgomet, Ribnik, Unešić, Zagorska Sela, Žumberak.

Brdsko-planinska područja

Status brdsko-planinskog područja imaju sljedeće jedinice lokalne samouprave:Gradovi: Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac.

Općine: Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Gračišće, Jelenje, Jesenje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreć, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina.

Poruka autora13

Izrada ovog programa uslijedila je po identifikaciji potreba razvitka u ekonomskom smislu nadopunjujućeg prostora općina Primošten i Unešić i njegova intenzivnijeg razvitka.

Kao što svaki dobar gospodar prati, kontrolira i planira tijek roba i novca na svojem gospodarstvu tako i JLS mora skrbiti za prostor, ljude, tradiciju i gospodarske šanse.

Sustav dobrog gospodarenja je nešto što svaka odgovorna osoba prakticira svakodnevno, prema vlastitim mogućnostima, kojih često nije dovoljno svjesna. Jedan od ciljeva ovog programa je podsjetiti se na mogućnosti vlastitih snaga, potrebu planiranja, povezivanja, boljeg iskorištavanja postojećih resursa ali u skladu s načelima očuvanja prirodne, kulturne i tradicijske baštine područja.

Koncipiranje razvoja područja, čitavog niza djelatnosti uz uvažavanje postojećih resursa težak je zadatak za direktnog sudionika. Jednako je teško ali na drugačiji način promatraču, ma koliko on bio educiran. Ovakva razina dokumentacije zahtjeva usku suradnju znanja i iskustva, kakva je i ostvarena između predstavnika naručitelja, koordinatora i nositelja izrade.

Ovaj program je namijenjen lokalnoj upravi i samoupravi, stanovnicima područja, lokalnim poduzetnicima, financijskim institucijama i poslovnim partnerima: lokalne, državne i međunarodne razine. U ovom se dokumentu sintetiziraju snage i mogućnosti područja kroz analizu stanja i preporuku djelatnosti temeljenih na postojećim resursima, tradiciji i modernijem marketinškom pristupu.

Program je sastavljen od tri dijela. U prvom dijelu se predstavljaju mogućnosti i prezentira stanje područja. U drugom se predstavljaju institucionalne mogućnosti i iskustva iz zemlje i svijeta. U trećem se pak, dijelu predstavljaju ideje koje mogu pobuditi ili pokrenuti razvoj.

Ovaj program nije samo prospektni materijal u kojem se preporuča neka vrsta proizvodnje koja je profitabilna poduzetniku, već pobuđuje način razmišljanja o potrebama i mogućnostima drugačijeg, efikasnijeg organiziranja, nalaženja kvalitetnijih izvora financiranja, stvaranja novih proizvoda na razini općine, županije i države.

Autori

Poruka čelnika jedinice lokalne samouprave14

Bez sumnje Program ukupnog razvoja je plan kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog razvoja svake Općine i temeljni dokument za planiranje razvoja jedne Općine. Međutim, Općina Primošten je svoj razvoj definirala Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i dinamiku izgradnje nužnih sadržaja bitnih za razvoj Općine Primošten.

Načelnik općine PrimoštenStipe Petrina

Ovaj PUR predstavlja veliki korak naprijed u definiranju potencijala razvoja područja općine Unešić. Iz ovog dokumenta PUR-a proizlaze osnovne strateške smjernice gospodarskih djelatnosti na kojima se treba bazirati razvoj cjelokupnog promatranog područja. Za realizaciju zadanih strateških pravaca gospodarskog razvoja, nužan je i politički konsenzus svih čelnika JLS, kako bi se olakšao kontinuitet provedbe i poticanja razvoja poduzetništva u zadanim okvirima koje definira ovaj PUR. Nadamo se da će nam i u budućnosti od velike važnosti pri realizaciji poduzetničkih projekata, kao i pronalaženju povoljnih modaliteta financiranja; od emisije obveznice do vrlo aktualnog načina financiranja javnih projekata putem javno-privatnog partnerstva (domovi zdravlja, starački domovi, sportski objekti, zabavni objekti i sl.), od posebne važnosti biti savjetodavne usluge konzultantske kuće Appono d.o.o.

Stoga zahvaljujem tvrtki Appono d.o.o. za provođenje projekta na području općine Unešić, kao i na kvalitetnoj i stručnoj pomoći, te nas veseli i daljnja suradnja.

Načelnik općine Unešić Mladen Abramac

15

1. PIRODNI I DRUŠTVENI RESURSI OPĆINE PRIMOŠTEN

1.1. Prostor

Povijest

U srednjem vijeku, tj. u desetom stoljeću, ovaj je kraj poznat pod nazivom Primorje (Parathelesije), a u novije doba, sve do kraja 19.st. spominje se kao Bosiljine. Od Bosiljina nastala su dva rejona: primoštenski i rogoznički kraj.

Primoštenski preci bili su bogumili. Osamdeset bogumilskih obitelji koje je stiglo iz Bosne (XI. i XII. st.), bježeći ispred turske najezde stigli su u šibenik i zatražili zaštitu od šibenske vlastele. Vlastelini su te obitelji prihvatili i zatim ih morem prevezli deset morskih milja prema južnom pravcu šibenika i tu ih iskrcali. Uvalica u koju su došljaci iskrcani i danas se naziva "Bosanski Dolac". Područje u koje su se iskrcali došljaci bilo je pusto i krševito. Oni su se zatim uputili prema istoku, četiri kilometra daleko od morske obale i tu naišli na veću visoravan, gdje su sagradili naselje i crkvicu uz pomoć šibenske biskupije. Tako je nastalo najstarije primoštensko naselje, današnje Prhovo, a nešto kasnije naselja široke i Kruševo.

Uvjeti za stalan i siguran život postojali su sve dok se nisu zaredali upadi turskih četa iz dublje zagore i iz Bosne od kraja 15. st. i kasnije. Tako se oko 1480. god. pučani Prhova, široka i Kruševa sklanjaju pred turskim upadima i pljačkom na obližnji otočić "Gola Glava" (Caput Cista) gdje su osnovali novo naselje - Primpšten. Naselje koje je na otočiću izgrađeno kao pribježište, prvi se put pod hrvatskim imenom, Primošten, spominje 1564. god. Već tada je otočić s naseljem bio prema kopnu zaštićen obrambenim zidom i s kopnom komunicirao preko pokretnog drvenog mosta. Otočić je dakle, primošten, od čega novom naselju i potječe ime Primošten.

Krajem XVIII. i početkom XIX. st. Primošten se širi i demografski raste, da bi početkom našeg stoljeća postao središnji ekonomsko-društveni punkt. Do tada je nekadašnji most već bio zamijenjen nasipom, a stambeno-gospodarska aglomeracija s aproširila izvan opsega stare jezgre (Varoš, Crnica).

Geografski položaj Primoštena i prirodne osobine njegovog obalnog pojasa nose značajne vrijednosti. Uvale Velika i Mala Raduča, a naročito uvala Primošten (luka) ističu se izvanrednim prirodnim zaklonima.

Uz zemlju, koju su obrađivali Primoštenci, važna gospodarska grana bila je i stočarstvo. Uz to se spominju i vinogradi, što upućuje na stanoviti kontinuitet starijeg stanovništva.

Za vrijeme I. svjetskog rata nastaje na ovom području, kao i u drugim krajevima, teško stanje, posebice u pogledu prehrane. Vladala je glad, umirali su djeca i odrasli. S propašću Austrougarske u I svj. ratu Talijani su 4. studenoga 1918. okupirali općinu šibenik. Tako je i primoštenski kraj od 1918. do 1921. god. bio pod talijanskom okupacijskom vlašću.

Povijest se ponovila 16. studenog 1942.god, kada su Talijani napali primoštensku župu, pri čemu su Primoštenci zahvaljujujući Gospi od Loreta što ih je spasila, svaku prvu nedjelju iza 16. studenoga svake godine održavaju svečanu zahvalu Majci Božjoj, sa svečanom misom na oltaru Gospe od Loreta. Ujedno je taj dan proglašen zavjetnim danom.

Primošten u novijoj povijesti

Nakon II. svj. rata život naših Primoštenaca je bio težak. Radilo sa na obnovi porušene i zaostale privredne djelatnosti. Primoštenci su se uhvatili težačkog života. Dobili su terene i počeli krčiti vinograde u uvali Kremik (Bucavac) i sam Kremik (Gaj). Na ovoj škrtoj, ali dragoj rodnoj grudi, iznikli su mladi vinogradi s poznatom sortom "Babić".

Od 1960. god. počinje nagli razvoj Primoštena. Studenti iz Zagreba (sa Zvjezdarnice) i esperantisti otkrivaju Primošten. Gradi se esperanto-kamp i preko ljeta dolaze esperanti iz čitavog svijeta.Na inicijativu gosp. Marka Skorina organiziraju se radne akcije. Radilo se na

16

dalekovodu i vodovodu. Dolazi struja, voda, telefon i izgrađuje se Jadranska magistrala (1964. god.).

Grade se hoteli: "Raduča" 1966. god.,"Zora" i "Slava" 1968. god., "Marina Lučica" 1971. god., marina "Kremik" 1983. god. a nešto ranije izgrađen je kamp "Adriatik" (punta Maslina) za 3000 kampista.

Primošten postaje jedno od najljepših ljetovališta na Jadranu. Bilo je to doba pravog procvata i razvoja turističke privrede, koje je prekinuto ratnim događanjima na našim prostorima.

Općina Primošten je osnovana 1993.god, dok je prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća održana 20. travnja 1993.god.

Administrativno-teritorijalno područje Općine Primošten prostire se na površini od 58,18 km2 (kopneni dio).

Pripadajući morski dio, osim nekoliko manjih nenaseljenih otočića, nema većeg naseljenog otoka. U cjelini je otvoren pučini i pučinskim utjecajima mora.

Obalna razvojna okosnica županije ima jedno od žarišta u području Primoštena s naglašenom funkcijom središnjeg naselja Primošten.

U raznovrsnim planskim dokumentima najrazličitijeg porijekla, tijekom dugog razdoblja sve od 60-tih godina do naovamo Primošten i cijeli primoštenski kraj navodi se kao prostor određen turističko-ugostiteljskom razvoju.

To se osobito odnosi na primoštensku obalnu fasadu dok je kopnenoj unutrašnjosti dodijeljena komplementarna gospodarska uloga pretežito temeljena na posebnostima specifične sredozemne dalmatinske poljoprivrede.

1.2. Stanovništvo

Tablica 1: Usporedni pokazatelji površine i stanovništva

Područje Površina

Stanovnici1991 2001

Km2 % Broj % Broj %

Šibensko-kninska županija 2.993,70 100 152.477 100 112.070 100Općina Primošten 57,18 1,91 2.956 1,94 2.992 2,65

Prostor Općine Primošten zauzima tek 1,91 % ukupnog prostora Šibensko-kninske županije.

Broj stanovnika nije se znatnije mijenjao u razdobljima dva zadnja popisa iako je, s obzirom na demografske procese na razini cijele županije današnje učešće u ukupnom brojustanovnika županije od 1,94% (1991.) povećano na 2,65% (2001.)

Tablica 2: Stanovništvo po naseljima kroz godine popisa1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Kruševo 219 220 218 197 145 110 81Primošten 1.230 1.227 1.156 1.407 1.540 1.745 1.761Primošten Burnji 1.267 1.317 1.238 1.005 812 688 728Široke 368 355 314 271 222 185 201Vadalj 201 209 178 145 113 90 72Vezac 215 218 227 191 159 138 141Ukupno 3.500 3.546 3.331 3.216 2.991 2.956 2.992

17

Općina Primošten ima 2.992 stanovnika (popis 2001.g.) za razliku od 1991.g kad je bilo 2.956 stanovnika (popis 1991.g.).

Po veličini broja stanovnika najveće je naselje Primošten (1.761) te slijede skupina naselja Primošten Burnji (728).

Najmanja su naselja: Široke (201), Kruševo (81), Vadalj (72), i Ložnice (40).

1.3. Prirodno i kulturno naslijeđe, te njegova zaštita

Spomenici prirodne i kulturne baštine čine funkcionalno jedinstvo sa prostorom koji ih okružuju te se time nastoji provesti mogućnost i čuvanje spomenika prirodne i kulturne baštine kako bi oni postali sastavni dio življenja, a po tome da se stvore mogućnosti njihova neposrednog popravka i daljnjeg čuvanja. Spomenike kulture ne smije se shvatiti kao ograničavajuće čimbenike razvoja, tj. kao izolirani prostor koji se prepušta sudbini i čeka bolja vremena.

Kulturna dobra se mogu svrstati u nekoliko grupa: Prapovijesni spomenici kulture (bunari, gradine, gomile, spilje) Srednjovjekovni spomenici kulture (ostaci crkava, mostova, stećaka i sl) Urbane/ruralne cjeline (kuće i sklopovi kuća) Stočarski stanovi Novovjeke crkve, groblja, čatrnje i bunari

Od ruralnih cjelina valja spomenuti etno selo Dragu i Jurlinove dvore, te s povijesnog aspekta lokvu Bojanu važnu za nastanak okolnih naselja.

Od sakralnih spomenika se ističu: crkva Sv. Jurja iz 15.st, srednjovjekovna crkva Sv. Martina u naselju Kruševo, crkva Sv. Jere u Širokoj, te crkva Sv. Jurja iz 13.st u naselju Primošten Stanovi.

Povijesno-kulturna dobra

Etno - eko selo Draga

Primoštenski kraj u kojem se nalazi etno selo Draga i Jurlinovi dvori dio je Hiličkog poluotoka, kojeg spominju mnogi antički izvori, što svjedoče i ostaci ville rusrticae s početka nove ere pronađeni su u najstarijem primoštenskom selu Prhovu, nedaleko Drage.

Jurlinovi dvori

Jurlinovi dvori su (zaštićeni od države kao starina), skup priprostih kamenih kućica u krugu, koje čine zatvoreno dvorište. Kućice su građene od kamena, kojeg u ovom kraju ima na pretek, s dosta debelim zidovima, pokrivene također kamenim pločama.

18

U središtu dvora smješten je kameni stol s kamenim klupama a iznad je stola brunac, krošnja vinove loze koja ukućane štiti od velike ljetne vrućine. Tu je i gusterna (voda), zatim slar (stubište) koje vodi na tarasu s koje se vide polje, vinogradi, maslinici i u daljini plavo more.

Ovo podneblje s dosta toplih i sunčanih dana omogućuje čak veći dio godine rad i boravak na otvorenome, tako da je ovdje dvorište također prostor stanovanja, a ovako zatvoreno, omogućavalo je intiman obiteljski život na otvorenome. Topli ton ružičasto-žućkastoga kamena na podu, zidu i krovu te zeleno lišće loze (brunca) stvaraju ugođaj koloristične raskoši. Jurlinovi dvori, iako graditeljski i u smislu stambenog komfora skromni, tvorili su duhovno bogat okvir življenja primoštenskog seljaka.

U XVI. st. sagraden je most kojim je naselje Primošten na otocicu povezano s kopnom. Na otocicu su bile podignute dvije kule i zidine; porušene krajem XIX. st. Župna crkva sv. Jurja, podignuta na vrhu

uzvisine u XV. st., temeljito je pregradena 1760. U njoj se cuva ikona Blažene Djevice Marije sa srebrnim okovom i slikom sv. Marije sa sv. Lukom i Jurjem, rad majstora Cusija iz 1719. Na ulazu u naselje je barokna kapela iz 1790.

Crkva Sv. Jurja iz XIII.st

U zaseoku Kruševo sacuvana je srednjovjekovna crkva sv. Martina (na groblju su stecci), u Širokoj crkva sv. Jere iz 1460., a u Prhovu srednjovjekovna crkva sv. Jurja, kasnije obnavljana.

Crkva sv. Jurja iz XIII. stoljeća, još i danas u službi župe Primošten Stanovi. S povijesnog aspekta važno je spomenuti i nepresušnu vodu, lokvu Bojanu uz koju je nastao Burni Primošten s okolnim zaselcima Supljakom, Prhovom, Podgrebenom, Tribežićem, Kalinom i Krčuljem.

Osim vode za život bila je potrebna i zemlja, polje, ono se smjestilo jedan kilometar jugozapadno od lokve Bojane pokraj sela Prhova po kojem je dobilo ime - Prhovsko polje koje je u povijesti bilo žitnica Burnog Primoštena.

Manifestacije i blagdani

Mediteranski etnofestival

Održava se svake godine, traje po tjedan dana, te nastupaju etno izvođači hrvatskih i mediteranskih regija.

19

Gospa od Loreta-zaštitnica mjesta Primošten

Sve je počelo davne 1835. godine kada je Marko Prgin sanjao sliku Gospe s malim Isusom. Marka se, po svjedočanstvima mještanina Ante Jadrijevića, toliko dojmio taj san da nije imao mira dok nije posudio braceru, skupio ljude i zaputio se na drugu obalu Jadrana - u Loreto. Tamo je našao i kupio Gospinu sliku koju je sanjao - sliku u drvu Marije Bogorodice s malim Djetetom Isusom u njenim rukama, a sa strane kleče dva sveca: s desne sv.Rok, a s lijeve Nicolo di Barri. U gornjem dijelu slike, iznad Marijine i Isusove glave iz oblaka vire četiri glave malih anđela, a glava još jednog anđela nazire se u donjem dijelu slike. Marko Prgin je sliku obloženu u drvenom sanduku ('kašunu') prevezao brodom u Primošten. Vrijedno je spomenuti da se taj drveni sanduk i dandanas čuva. Kako je slika bila naslikana tamnim bojama, brojni su Primoštenci davali svoje obiteljsko zlato i srebro kako bi se napravio zlatni i srebrni okvir koji je i danas na slici, a služi kao i zaštita.

Kulturno-umjetnička društva

U Primoštenu djeluje Likovna kolonija »More - ljudi - obala«, Glazbena škola »Primo primores«, Ljetna barokna glazbena škola, Umjetnicka galerija »Rudina«, Ambijentalna galerija »Kamene sfere«.

Radna primoštenska nošnja

KUD "Sv. Juraj" Primošten Stanovi

KUD "Sv. Juraj" Primošten Stanovi, je društvo koje ima zadatak čuvanje, širenje, i promicanje primoštenske, županijske, hrvatske i ostale kulturne baštine , te razvijanje ljubavi za amaterski rad i druženje u glazbenoj, dramskoj, folklornoj i literalnoj sekciji. U svom osmogodišnjem radu imali su niz uspješnih nastupa diljem "Lijepe naše", kao što su smotre folklora u: Metkoviću, Slavonskom Brodu, Kninu, Bjelovaru, Muću, Svilaji, Koprivnici, Zagori, Vukšiću, Benkovcu, a posebno treba naglasiti sudjelovannje na 38. Međunarodnoj smotri folklora u Zgrebu povodom 300 obljetnice smrti našeg najvećeg pjesnika i pisca Fra Andrije Kačića Miošića.

Puhački orkestar Primošten

20

Osnovan je davne 1929, a prošle godine je proslavio 75 rođendan, a izdali su i vlastiti CD.

1.4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura

Indikatori gospodarskog razvitka:

Površina općine: 57,18 km², sa 52,32 st/km²Broj stanovnika ukupno: 2.992

Prema podacima HZZ-a ukupan broj nezaposlenih osoba u općini Primošten je krajem 6 mjeseca 2007.god iznosio 111 osoba, od čega su 53 žene i 58 muškaraca. Stvarni broj nezaposlenih, koji nisu u evidenciji Zavoda, je znatno veći. Najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjoškolskim zanimanjima do tri godine trajanja i KV i VKV radnika, nakon kojih slijede oni sa četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem. Zanimljivo je spomenuti da su na HZZ evidentirane samo četiri osobe sa fakultetskim obrazovanjem, što se može uglavnom pripisati njihovu zapošljavanju i ostanku u većim sveučilišnim gradovima.

Proračunski prihodi: Proračunski prihodi Općine Primošten u 2006. godini iznosili su 13.221.897 kuna 72 % od planiranog. Izvorni proračunski prihodi su iznosili 12.985.498 kuna ili 4.340 kuna po stanovniku, što ovu općinu svrstava u razvijeniju jedinicu lokalne samouprave.

Na Općinu Primošten se ne odnosi nijedan od tri zakona koja reguliraju područja od posebne državne skrbi, o brdsko-planinskim područjima ili pak otoke.

Veće investicije: su u uskoj svezi sa ulaganjem u gospodarske zone. Za sada postoje tek planovi pa nije moguće procijeniti visinu potencijalnih ulaganja u infrastrukturne i gospodarske objekte.

Komunalni standard (infrastruktura): prometnice, elektronapajanje, telefonija, javna rasvjeta i sl. riješeni su na zadovoljavajući način.Vodovodna mreža je zadovoljavajuća.

Zbrinjavanje otpadnih voda nije riješeno na odgovarajući način, zanimljivo je da gotovo 2/3 kućanstava koristi septičke jame za zbrinjavanje otpadnih voda dok 1/3 kućanstava ima priključak na kanalizaciju odnosno pročistač otpadnih voda.

Gospodarske zone

Tek će se donesenim prostornim planom stvoriti uvjeti za izgradnju više športsko-rekreacijskih zona, te zona javne i društvene namjene.

Športsko-rekreacijske zone

Športsko rekreacijska zona (R1) "Kremik" (veličine oko 3,7 ha) predviđena je za izgradnju građevina  i uređenje terena za športsko-rekreacijske sadržaje, odnosno za gradnju otvorenih i zatvorenih igrališta i pratećih sadržaja, koji su većim dijelom u funkciji kontaktne turističke zone.

Športsko rekreacijska zona (R1)  "Vojske" (veličine oko 0,4 ha) i (veličine oko 1,1 ha) predviđena je za uređenje športsko rekreacijskog centra te drugih športsko-rekreacijskih sadržaja, odnosno za gradnju otvorenih i zatvorenih igrališta i pratećih sadržaja, koji su većim dijelom u funkciji kontaktne turističke zone i naselja Primošten.

Športsko rekreacijska zona (R1) "Dolac" (veličine oko 1,63 ha) predviđena je za uređenje otvorenih i zatvorenih igrališta za potrebe stanovništva područja Dolac.

21

Športsko rekreacijska zona (R1) "Zaleđe" (veličine oko 14,4 ha) predviđena je za izgradnju građevina  i uređenje terena za športsko-rekreacijske sadržaje,  odnosno za gradnju otvorenih i zatvorenih igrališta i pratećih ugostiteljskih sadržaja. 

Rekreacijska zona (R3) "Rt Lemiš" (veličine oko 14 ha) predviđena je za uređenje terena u svrhu rekreacije (šetnice, odmorišta i sl.), te za uređenje manjih rekreacijski sadržaja što obuhvaća mini golf, bočalište, stolni tenis i sl. 

Rekreacijske  zone (R3) "Huljerat" (veličine oko 2 ha), "Raduča" (veličine oko 5,9 ha), "Marina lučica"  veličine oko 2,3 ha), Dolac (veličine oko 1,9) namijenjene su za uređene plaže u kojima nije moguća nikakva gradnja, osim postavljanja tuševa, uređenja platoa – sunčališta, staza, zelenih površina i dječjih igrališta.

Zona društvene i javne namjene površine 1,7 ha obuhvaća postojeći kompleks osnovne škole s pratećim sadržajima.

Poslovne zone

U sklopu Prostornog plana na području Primoštena Burnjeg na lokalitetu «Konjuška» određen je prostor za eksploataciju tehničko-građevnog kamena.

Poslovna zona  „Uz Vojske“ - K3  (veličine oko 3,6 ha) namijenjena je komunalno servisnim sadržajima. U toj zoni predviđene su građevina za potrebe komunalnog poduzeća, vatrogasne službe,  javnih poduzeća vodovoda i elektrodistributera.

Poslova zona „Pokajac“- K1 (veličine oko 2,0 ha) je postojeća poslovna zona u funkciji postojećih hotelskih sadržaja u kojoj se nalazi se pekara i praonica hotelskog poduzeća.

Poslovna zona „Dolac“ - K1 (0,7 ha) nalazi se u naselju i namijenjena je uslužno trgovačkim sadržajima.

Ugostiteljsko -turističke zone

Ugostiteljsko turistička zona Huljerat - Adriatic, kamp (T3), obuhvaća 11,5 ha, izgrađena zona, kapaciteta 1.150 kreveta. Planira se gradnja i novih ugostiteljskih, zabavnih, športsko - rekreacijskih i sličnih sadržaja.

Ugostiteljsko turistička zona Huljerat - Bajna Draga, kamp (T3), obuhvaća 3,5 ha, neizgrađena zona, kapaciteta 350 kreveta.

Ugostiteljsko turistička zona Raduča, hotel (T1), obuhvaća 12,0 ha, izgrađena zona, kapaciteta 1.000 kreveta. Jedinstvena prostorno planska cjelina unutar koje se dopušta rekonstrukcija postojećih građevina uz očuvanja urbanističko arhitektonskih vrijednosti poluotoka i podizanja kvalitete turističke ponude.

Ugostiteljsko turistička zona Marina Lučica, hotel,  (T1), obuhvaća 25,3 ha, djelomično izgrađena zona postojećeg kapaciteta 600 kreveta. Na neizgrađenom dijelu zone može se planirati gradnja hotela do ukupnog kapaciteta zone od 2.500 kreveta.

Ugostiteljsko turistička zona Aurora, turističko naselja (T2), obuhvaća 4,3 ha, djelomično izgrađena zona. Ukupni kapacitet 430 kreveta. Planira se gradnja smještajnih kapaciteta, ugostiteljsko - zabavnih sadržaja i te športsko rekreacijskih sadržaja.

Poljoprivreda

22

Općina Primošten, svojim položajem u srcu Dalmacije, sa 17-ak kilometara obale, okružena je s 10-ak otoka i otočića, u zaleđu brdovitog i kamenog reljefa gdje se smjenjuju jedan sa drugim u nedogled, a što se više od obale odmičemo dominira pojas šuma.

Na reljefu prijelaznih svojstava od sjeverno dalmatinske vapnenačke zaravni s kotarima i brdovite srednje Dalmacije s vrhovima Vilaje, prevladavaju vapnenci i dolomiti, dok su tla crvenica na vapnencu i laporu te krš.

Stoljećima je upornim žuljevitim radom težaka ovog podneblja, korak po korak kršu otimana prevlast. Tako su nastali veličanstveni maslinici i vinogradi, koje je upornosti i volja malog čovjeka zauvijek ugradila u ovaj krajolik.

Zone poljoprivrede obuhvaćaju tako maslinike i vinograde, kako u poljima tako i na padinama krša te pašnjake rasute po kamenjarima.

Na najvećem dijelu kultivirane površine prevladavaju površine zasađene vinovom lozom, a od voćarskih kultura dominiraju maslina, smokva, višnja i badem.

Zone šumskog zemljišta zauzimaju znatan dio nekadašnjih pašnjačkih površina, kršnih goleti, a šume se mjestimično šire i na manji dio zapuštenih agrarnih površina.

Najveći dio zauzima degradirani oblik vegetacije, makija, gariga, te kamenjar i šikara u odnosu na manje površine alepskog bora i hrasta crnike.

Zadatak koji plijeni osobitu pažnju jeste razvoj ruralnih područja predvođen pažnjom za očuvanjem ovog krajobraza dakako uz osobit osvrt u sklopu razvitka seoskog turizma ovog područja. Unapređenje poljoprivrede ovog područja i ekonomske opravdanosti osnovnog uvjeta njenog opstanka iziskuju promjene proizvodnog prostora.

Nastojanja da se usmjere promjene seoskog prostora na način da se u tom procesu sačuvaju ekološke i kulturne vrijednosti novog, trebale bi imati za polazište zoniranje i rejonizaciju poljoprivredne proizvodnje, vrednovanje svih resursa osobito krajobraza i kulturne tekovine novog, kao sastavnog dijela ukupne i bogate povijesne tekovine. Na području općine Primošten egzistiraju primjeri koji spadaju u europsku kulturnu baštinu čemu u prilog svjedoči zaštićeno područje Bucavca, koji već dulje vremena krasi okruženje Marine kremik.

Općina Primošten daje svoj doprinos i sudionik je kreiranja i planiranja tog razvojnog procesa gledano u okviru Šibensko-kninske županije, RH pa čak i šire. Nastojanje je uključiti se u razvojne procese koji neminovno plijene pažnjom. Razumijevajući htijenja stanovništva, trenutnih procesa predvodi se principom integrirane proizvodnje. Projektom županije trenutno je u tijeku podizanje svijesti svih sudionika u prostoru o vlastitoj inicijativi u korištenju prostora na kojem se živi. Neminovno je uključenje u svjetske i kulturne procese, daljnji razvoj i unapređenje poljoprivrede vođeno nastojanjem očuvanja prostorne i ekološke raznolikosti krajobraza i identiteta seoskog prostora, što je neupitno i ekonomski opravdano.

Ugostiteljstvo i turizam

Primošten je jedno od najpoznatijih turistickih središta Dalmacije (organizirani se turizam razvija od 60-ih godina) te jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu, s mnoštvom karakteristicnih uskih ulicica u staroj jezgri na brdovitu poluotocicu. Na drugom poluotocicu, sjeverno od središta, smješteni su hoteli Slava/Zora i Raduca, dok se s južne strane nalazi hotel Marina Lucica te još južnije marina Kremik. Osim lijepih plaža u mjestu i blizu hotela na otoku Smokvica nalazi se naturisticka plaža.

Raznovrsne su mogucnosti za sport i rekreaciju: tenis, stolni tenis, kuglanje, odbojku na pijesku, jedrenje. Djeluju škole jedrenja i ronjenja. Gostima je na raspolaganju 50-ak restauracija, konoba i dr. Domaci je specijalitet jastog na primoštenski nacin. Diskoklub Aurora najveci je u Dalmaciji.

U 30-ak sela i zaselaka Primoštena Burnjeg, u zaledu Primoštena, turistima se nudi smještaj i domaca hrana (pršut, sir iz ulja, janjetina, jela ispod peke, makrobioticka i ekološka hrana - slanutak, maslinovo ulje, leca), te tradicionalna narodna jela. Osim toga, valja kušati i poznato crno vino babic, koje se dobiva uzgajanjem autohtone sorte u cuvenim

23

primoštenskim vinogradima u kamenu. Ovi vinogradi imaju službeni status svjetskoga spomenika ljudskom radu i njihova se slika nalazi u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda.

Organiziraju se izleti: Primoštenski vinski put (razgledavanje sela u Primoštenu Burnjem), posjet Krapnju (muzej spužvarstva), Zlarinu (koraljna tura) i dr. U ljetnim se mjesecima u Primoštenu održavaju brojne kulturno-umjetnicke i zabavne priredbe, kao što su Primoštenska fešta i uzance (prvi tjedan u kolovozu). Posebno se slave blagdani Gospe od Loreta (9. i 10. svibnja) i Gospe od Porta (27. srpnja), kada se održava velika procesija oko mjesta i brodovima po moru.

1.5. Stanovanje, javne zgrade i površine

Tablica 3: Kretanje broja stanova i domaćinstava

Područje

Stanovi Domaćinstva Gustoća naseljenosti

1991 20011991 2001

Broj % Broj %Broj

% St/km2

Šibensko-kninska županija 65.919 100 64.578 100 46.562 39.381 37,44Općina Primošten 2.158 3,30 2.472 3,75 983 1.051 52,33

U popisu stanova evidentno je velik broj stanova u odnosu na ukupni broj stanovnika što se može pripisati znatnom broju kuća za odmor. Više je od dvostrukog broja stanova nego što je broj domaćinstava. Na jedno domaćinstvo otpada 2,35 stana.

Tablica 4: Usporedni pokazatelji stanovanjaGrad Županija

Broj samostalnih naselja 7 196Površina (km2) 57,18 2.993,70Stanovnici 2.992 112.070Stanovi 2.472 64.578Domaćinstva 1.051 39.381Gustoća (st/km2) 52,33 37,44

1.6. Komunalna infrastruktura

Cestovni promet

Područjem općine Primošten prolaze slijedeći cestovni pravci:

Županijske ceste

Cesta 6127

Državne ceste

D 8

24

Planirana državna cesta Primošten-D58

Pomorski promet

Pomorski promet  će se odvijati  putem morske luke za javni promet i luke posebne namjene. Morska luka za javni promet: - u naselju Primošten, planira se morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja - morska luke posebne namjene državnog značaja je luka nautičkog turizma - marina “ Kremik" u uvali Kremik.

Luka nautičkog turizma – marina "Kremik" (veličine oko 10,9 ha), obuhvaća postojeću marinu "Kremik" kapaciteta oko 400 vezova, prateće sadržaje marine i smještajne kapacitete do 150 kreveta.

U okviru morskih luka planiraju se sezonski granični pomorski prijelazi.

Planira se uređenje športske luke lučice za vez brodica  (do 200 vezova), gradnja pratećih servisnih, uslužnih i ugostiteljskih sadržaja. Maritimna zaštita športske luke osigurati će se gradnjom lukobrana.

Pošta i telekomunikacije

Na području općine postoji jedan poštanski ured u Primoštenu koji djeluje u sastavu Središta pošta Šibenik, poslovne jedinice Hrvatskih pošta d.d. Zagreb. Funkcija pošte uglavnom zadovoljava današnje potrebe. Poštanski ured je moguće organizirati i u sklopu turističke zone.

Telekomunikacijski sustav čini telekomunikacijska mreža za pružanje telekomunikacijskih usluga.

Osnovna usluga je prijenos govornih informacija kroz nepokretnu i pokretnu telefonsku mrežu.

Dostupnost pokretne (mobilne ) mreže je svugdje moguća. Inače područje općine većim dijelom pokriveno je sa dvije pokretne radio telefonske mreže i to;- analogna NMT mreža, komercijalnog naziva Mobitel- digitalnom GSM mrežom, komercijalnog naziva Cronet, (T-mobile)

Mobitel mreža formirana je od baznih postaja Raduča, Kremik (Primošten) povezanih prijenosnim sustavima nužnog i dovoljnog kapaciteta na VF postaju Šibenik i dalje na MTX centralu Zagreb. Može se smatrati da je, s obzirom na broj korisnika kao i njene tehnološke mogućnosti (može se koristiti samo u Hrvatskoj i Sloveniji). Teritorij općine kvalitetno pokriven kapacitetom Mobitel mreže, radi signalom na korisničkoj razini tako da je pretplatnicima moguće uspostavljanje telefonskih veza gotovo sa cijelog teritorija i većeg dijela akvatorija.

CRONET mreža formirana je od 23 bazne postaje, međusobno i na nadređeni funkcionalni stupanj mreže povezana optičkim i radiorelejnim prijenosnim sustavima nužnog i dovoljnog kapaciteta. Na području općine su bazne stanice, Raduča i  Kremik.

Energetski sustav

25

Područje općine Primošten opskrbljuje se električnom energijom iz TS 30/10 kV “Vodolež” koja je priključena na  30 kV vod iz TS 110/30 kV “Bilice” i u kojoj su instalirani transformatori od 8 MVA i 3,43 MVA.

Područje općine napaja se sa šest 10 kV izvoda od kojih tri napajaju isključivo područje općine Primošten dok tri napajaju dijelove općine Primošten i dijelove općine Rogoznica. Iz TS 30/10 kV “Vodolež” izgrađen je 30 kV vod na čelično rešetkastim stupovima do buduće TS 30/10 kV “Rogoznica” koji se sada koristi kao10 kV vod za napajanje područja općine Rogoznica.

Na području naselja Kruševo potrošači se napajaju iz TS “Kruševo” s transformatorom 50 kVA. Naselje Primošten se napaja iz 15 trafostanica ukupno instalirane snage 5570 kVA. Zbog preopterećenosti postojećih vodova i loših naponskih prilika javljaju se problemi u opskrbi električnom energijom u starom dijelu Primoštena (otok). Na otoku (stari dio Primoštena) predviđena je sanacija NN mrežu TS “Primošten 3” zamjenom dotrajale NN mreže izvedene AlČe i Cu vodičima neadekvatnog presjeka i broja vodiča (jednofazno napajanje) samonosivim kabelskim snopom, odnosno podzemnim kabliranjem.

Naselje Primošten Burnji se napaja iz 10 trafostanica s ukupno instaliranom snagom od 1100 kVA. Problemi u opskrbi električnom energijom javljaju se u zaseocima Krčulj-Gracini, Veliki i Mali Drvenik i Biline zbog loših naponskih prilika uzrokovanih velikim udaljenostima zaselaka od trafostanice te neodgovarajućim presjecima i brojem vodiča. Za rješenje postojećih problema planira se izgradnja tri trafostanice: TS “Gracini”, TS “Drvenik” i TS”Biline”, sa mogućnošću ugradnje transformatora do 250 kVA.

Zbog potreba za priključenjem novih potrošača planirana je i izgradnja TS ”Šarićeva Kapela” također sa mogućnošću ugradnje transformatora do 250 kVA. Naselje Široke napaja se električnom energijom iz TS “Široke” s ugrađenim transformatorom od 100 kVA. Naselje Vadalj napaja se iz TS “Vadalj” s ugrađenim transformatorom 100 kVA. Naselje Vezac napaja se  iz TS “Bratski Dolac” s ugrađenim transformatorom od 100 kVA. Snabdjevanja krajnih korisnika električne energije iz distribucijskih TS-a vršiti će se mrežom niskog napona nadzemnim i podzemnim vodovima.

Vodoopskrba

Naselje Primošten opskrbljuje se vodom iz dva cjevovoda. Glavni vodoopskrbni cjevovod vodi od VS “Jasenovac” (500 m3 na koti 171/167 m.n.m.) do VS “Primošten I” (1500 m3 na koti 95/91 m.n.m.) i dalje prema VS “Rogoznica”. Lokalni cjevovod ide od VS “Jasenovac” ispod uvale Grebaštica, kroz Šparadiće ispod JTC do prekidnog okna “Bilo” (50 m3 na koti 136/134 m.n.m.) i završava u VS “Primošten II” (340 m3 na koti 54/50 m.n.m.), a koristi se za lokalnu vodoopskrbu priobalnih naselja.

Vodoopskrbni sustav zaleđa općine Primošten povezan je na VS “Jasenovac”. Iz VS “Jasenovac” voda se dovodi do VS “Jelinjak” (1000 m3 na koti 155/151 m.n.m.), odakle se voda crpnom stanicom osigurava za sva gornja naselja. Od VS “Jelinjak” možemo razdvojiti dva osnovna sustava vodoopskrbe:

-    donji sustav (opskrba iz VS “Kalina” 1000 m3 na 232/228 m.n.m.)

-    gornji sustav (opskrba iz VS “Drvenik” 500 m3 na 324/320 m.n.m.)

GORNJI SUSTAV: vodoopskrbni sustav iz VS ”Drvenik” do VS ”Sapina Doca” (160 m3 na koti 295/291 m.n.m.). Radi izbjegavanja previsokih tlakova i smanjenja profila

26

dovodnih cjevovoda cijeli je vodoopskrbni sustav iz VS ”Drvenik” predviđen sa 6 podsustava s lokalnim vodospremama:

-    VS “Krčulj” (100 m3 na koti 280/276 m.n.m.)

-    VS “Šermudovi” (200 m3 na koti 252/248 m.n.m.)

-    VS “Široke” (120 m3 na koti 270/266 m.n.m.)

-    VS “Kruševo” (160 m3 na koti 249/245 m.n.m.)

-    VS “Vadalj” (120 m3 na koti 285/281 m.n.m.)

-    VS “Sapina Doca” (160 m3 na koti 295/291 m.n.m.).

DONJI SUSTAV: Početna vodosprema na ovom vodoopskrbnom sustavu je VS “Kalina” (1000 m3 na koti 232/228 m.n.m.). Najviše područje na sustavu je selo Kalina na koti 235 m.n.m. za koje je planirana crpna stanica u sklopu VS “Kalina”. Sva ostala sela su smještena ispod kote 200 m.n.m. i u cijelosti rješavaju vodoopskrbu i protupožarnu zaštitu gravitacijski iz VS “Kalina”.

Cjevovod ovog sustava na koji su spojene mjesne lokalne mreže je opskrbno-tranzitnog karaktera jer se veća količina vode tranzitno vodi prema VS “Supljak I” (500 m3 na koti 205/201 m.n.m.) i dalje za opskrbu zaleđa Rogoznice. Na dijelu sustava od VS “Kalina” do VS “Supljak I” ima samo jedan podsustav VS “Halovac” (130 m3).

Za vodoopskrba  poljoprivrede voda će se  osigurati:

uređenjem postojećih i izgradnjom novih akumulacija za sakupljanje oborinskih voda za akumuliranje rezerve vode iz vodoopskrbnog sustava u mjesecima smanjene potrošnje;

recirkulacijom pročišćenih otpadnih voda, nakon izgradnje sustava odvodnje.

Odvodnja

Za sva ostala naselja uz more na području općine Primošten važe isti uvjeti, tj. dopušteno je ispuštanje otpadnih voda u more iz sustava javne odvodnje uz primjenu “odgovarajućeg stupnja pročišćavanja”.

Kanalizacijski sustav odvodnje otpadnih voda Primošten ima slijedeće osnovne karakteristike: - veličina područja:   15.000 ES - sustav kanalizacije:   razdjelni - ispust u “manje osjetljivo područje”,   L=2.000 m - potrebni stupanj pročišćavanja:   najmanje 1. stupanj + podmorski ispust - 1. faza:   od 7.500 do 10.000 ES, “odgovarajući stupanj” + podmorski ispust.

Područje Bilo će se priključiti na kanalizacijski sustav Grebaštica koji ima slijedeće karakteristike: - veličina područja:   5.000 ES - sustav kanalizacije:   razdjelni - ispust u “manje osjetljivo područje”,   L=1.200 m

27

- potrebni stupanj pročišćavanja:   ”odgovarajući stupanj” + podmorski ispust - 1. faza:   od 2.500 do 3.000 ES, “odgovarajući stupanj” + podmorski ispust.

Na području marina Kremik sve zauljene, i druge tvari, bilo da su preuzete s brodova ili nastale tijekom redovnog održavanja ili remonta brodova na kopnu, mora, prije upuštanja u javni kanalizacijski sustav prethodno pročistiti do razine kvalitete otpadnih voda dozvoljenih za upuštanje u uređaj za pročišćavanje.

Tako pročišćene vode, kao i fekalne otpadne vode iz sanitarnih čvorova u sklopu marine potrebno je priključiti na kanalizacijski sustav Primošten.

U područje poniranja spadaju ostala područja koja nisu uz more ili vodotoke i ne postoji nikakva mogućnost ispuštanja otpadnih voda u more ili vodotoke zbog velikih udaljenosti do potencijalnih prijemnika te se kao jedino rješenje nameće ispuštanje otpadnih voda u podzemlje putem procjeđivanja (naselja Kruševo, Široke i dr.) Poniranje u podzemne vode treba rješavati kao ispuštanje u “osjetljivo područje” tj. područja u koja je dopušteno ispuštanje otpadnih voda uz “treći stupanj čišćenja”. Izbor mikrolokacije svakog uređaja i mjesta upuštanja u tlo morati će se izvršiti nakon definiranja utjecaja istih na podzemne vode.

Uređenje voda i vodotoka

Kako bi se mogućnost zagađenja podzemnih voda smanjila na minimum, i u slučaju havarija izbjegle negativne posljedice, predlaže se više manjih zasebnih odvodnih podsustava za svako naselje u odnosu na jedan zajednički koji bi prikupljao veće količine otpadnih voda iz više naselja te koncentrirao zagađenje i udvostručio opasnost od zagađenja podzemnih voda. Oborinske vode se uglavnom rigolima i površinskim kanalima odvode do mjesta na kojima se infiltriraju bez posljedica na okolno zemljište, odnosno u more u naseljima na obali.

Dio oborinskih voda (sa krovova kuća i postojećih naplava) i dalje će se skupljati u postojećim privatnim i javnim cisternama naročito za poljoprivredne potrebe. Moguća je i izgradnja posebnih oborinskih kolektora (otvorenih ili zatvorenih) kojima bi se prikupljala voda za potrebe poljoprivrede i spremala u postojećim građevinama ili za to posebno izgrađenim, odnosno u prirodno formiranim lokalnim depresijama - lokvama.

Postupanje s otpadom

Grad Šibenik definirao je odlagalište Bikarac kao odlagalište županijskog interesa (na koje bi se odvozilo i sav komunalni otpad iz prostora Općine Primošten) koje bi s vremenom preraslo u centar za obradu otpada.

Godine 1995.izrađena je i usvojena studija o utjecaju na okoliš povećanog kapaciteta prema parametrima dugoročnosti. Prošlo je više od 8 godina da je Bikarac došao na red pa se od 2004.g. na tom odlagalištu usmjeravaju dvije investicije: jedna je menunarodna, a druga se veže na prve investicije Fonda za energetsku učinkovitost.

U cilju unapređivanja postupanja sa otpadom i zaštite okoliša, prioritetne su slijedeće aktivnosti:

Ustrojavanje učinkovitog, tehnički suvremenog, po okoliš i ljude neškodljivog, estetski prihvatljivog i ekonomski podnošljivog načina  sakupljanja, odvoženja i dispozicije komunalnog i drugog otpada koji će pokriti čitavo područje općine i biti kapacitiran da zadovolji potreba turističke sezone i s mogućnošću izdvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka.

28

Sanacija sadašnjih odlagališta i "divljih" deponija na području općine, pri čemu polaziti od toga da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje prvenstveno provodeći mjere rekultivacije i sprječavanja utjecaja deponija na okoliš.

Zaštita tla

Zaštita tla jedno je od ključnih pitanja zaštite okoliša. Tlo kao dio kopnenih ekosustava predstavlja važnu komponentu okoliša i privlači sve veću pozornost, stoga u cilju njegove zaštite i sprjećavanja onečišćenja nužno je provoditi slijedeće mjere:

u okviru Katastra emisija u okoliš voditi očevidnike za emisije onečišćavajući tvari u tlo,

smanjiti emisije onečiščujućih tvari u tlo na način da izvori emisija djeluju po standardima zaštite okoliša,

smanjiti unos pesticida u tlo te smanjiti globalni proces humizacije tla, opožarene površine čim prije pošumljivati kako bi se smanjio učinak erozije tla, izgradnju urbanih cjelina, poslovnih objekata, prometnica i sl. planirati na način da se

nepovratno izgubi što manje tla.

Zaštita mora

Zaštita mora od onečišćenja, očuvanja kvalitete obalnog mora i spriječavanja daljnih nepovoljnih utjecaja kopna osigurava se provođenjem slijedećih mjera:

Izgradnjom kanalizacijskih sustava u svim građevinskim područjima naselja na obali  uz obavezno mehaničko-biološko pročišćavanje;

U uvali Primoštenska luka, izgrađen je sustav odvodnje sa prečistaćem i ispustom 150 m u more. Potrebno je permanentno održavanje kanalizacijskog sustava,

Izgradnji turističkih kapaciteta treba prethoditi rješenje adekvatnog sustava  sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda;

Dispoziciju otpadnih voda u naseljima u zaleđu za individualne objekte  rješavati putem vodonepropusnih septičkih ili trodjelnih septičkih jama;

Korištenje obalnog mora općine Primošten ograničava se u smislu da planirani zahvati i aktivnosti  moraju udovoljiti zahtjevu za očuvanjem kvalitete mora II kategorije;

Ispitivati kakvoću mora na morskim plažama sukladno posebnim propisima; Za moguće nove zahvate u uvali Kremik u okviru marine "Kremik", obvezno provesti

postupak  procjene utjecaja na okoliš.

Potrebna je prioritetna izgradnja  cjelovitog kanalizacijskog sustav na obali osobito za dijelove naselja s većom koncentracijom stanovnika i turističkih sadržaja. Izuzetno se dopušta ugradnja pojedinačnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za pojedinačne sadržaje gospodarske namjene za koje je vodopravnim uvjetima propisano ispuštanje otpadnih voda definiranih karakteristika.

Pomorski promet i lučke djelatnosti (uz izvore onečišćenja mora s kopna) predstavljaju stalnu opasnost za morski okoliš. Sustav mjera zaštite mora od onečišćavanja obuhvaća: izviđanje radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provođenje mjera, a u skladu sa županijskim planom intervencija od iznenadnog onečišćenja mora.

29

1.7. Društvena infrastruktura

Na području općine Primošten društvena infrastruktura (obrazovne, zdravstvene i kulturne ustanove) još nije dosegla nivo, koji bi bio potreban za zadovoljenje potreba stanovništva, a koje se pružaju u većim urbanim središtima (Šibenik, Split, Zagreb), a na čemu u idućem razdoblju općinsko vodstvo treba raditi.

U naselju Primošten djeluje OŠ. Primošten koja je ujedno i matična škola za sva pripadajuća naselja Općine Primošten, a koja broji 210 učenika, kao i dječji vrtić Bosiljak kojeg pohađa 20 predškolaca.

Kao što smo prethodno spomenuli na području općine postoji zdravstvena ambulanta kao područna ispostava Doma zdravlja Šibenik, te ljekarna koja je također područna ustanova iz Šibenika. Uz obrazovne i zdravstvene ustanove na području općine djeluje i niz upravnih, kulturnih, gospodarskih i drugih ustanova, te stručnih udruga i sportskih klubova

Na području općine Primošten tako djeluje knjižnica i narodna čitaonica «Dr. Ante starčević 1912».

U mjestu djeluje ured Turističke zajednice, ispostava PU Šibensko-kninske, poštanski ured, lučka kapetanija, dobrovoljno vatrogasno društvo, te područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za komunalne poslove nadležno je poduzeće «Bucavac».

Na usluzi stanovništvu i gospodarskim subjektima s područja općine Primošten, na raspolaganju su poslovnice Privredne banke Zagreb i Jadranske banke.

Narodna knjižnica i čitaonica «Dr. Ante Starčević 1912»

Knjižnica je osnovana 1997. godine u sastavu Matice hrvatske Primošten. Početni fond naslova bio je oko 300 knjiga, koje su bile poklonjene od građana. Knjige su se uredile i revizirale uz stručnu pomoč knjižnice "Juraj šižgorič" u Šibeniku. Nabavili su se novi naslovi uz financijsku potporu Općine Primošten i Ministarstva kulture. Knjižnica je u početku brojila oko 50 članova, sada ih ima oko 250. Naslova do danas ima 12.000. Stalno se prate noviteti te u knjižnicu svaki dan dolaze nove knjige uz potporu Ministarstva kulture i Općine Primošten. Knjižnica je samostalna od 18.11.2004. g. od kada se radi i duže radno vrijeme, zbog sve veće potrebe za dobrom knjigom, da bi bila na raspolagnju svim građanima.U knjižnici se nalazi veliki broj knjiga za lektiru, dječjih slikovnica, beletristike, stručnih i publicističkih naslova, stripova i časopisa. Knjižnica organizira likovne radionice sa djecom iz dječjih vrtiča, koji za nagradu dobivaju slikovnice. U planu je uređenje igraonice i nabava programa za knjižnicu, koji će adekvatno obraditi sve knjige i voditi posudbu knjiga.

Udruga vinogradara, vinara i maslinara-Primošten

Udruga je osnovana 22.10.2000.god. Ciljevi udruge su zaštita vinogradarstva i maslinarstva, poticanje razvoja i unapređenje vinogradarstva i maslinarstva na području Primoštena i cijele županije, skrb o povećanju uroda grožđa i maslina za preradu, te dobivanje proizvoda ( vina i ulja ) visoke kakvoće.

MNK Primošten

MNK Primošten je osnovan 1994 godine, a osnovni ciljevi kluba su njegovanje i organizirano razvijanje nogometnog športa, odgojno djelovanje u stvarnju pozitivnih osobina, humanizaciji međuljudskih odnosa, podsticanje stvaralačkih sposobnosti i ostvarenje športskih dostignuća. Klub je u proteklom razdoblju zadržao stalna natjecanja u županijskim

30

ligama prema kategorijama, a to su prednatjecatelji (tići), mlađi pioniri, stariji pioniri i kadeti u velikom nogometu.

Ponos kluba je održavanje tradicionalnog međunarodnog turnira 'Gospi od Loreta u čast' za igrače do deset godina starosti, koji će se 08. svibnja po peti puta za redom održati, a povodom blagdana Gospe od Loreta dana Općine Primošten. Klub je sudjelovao sa kategorijom prednatjecatelja i pionira na međunarodnom turniru u Francuskoj na Korzici dvije godine za redom 1998. i 1999. godine gdje su pioniri 1999 godine zauzeli treće mjesto u konkurenciji od petnaest klubova. 2003. godine klub je u kategoriji starijh pionira sudjelovao na međunarodnom turniru u Marseilleu i osvojio prvo mjesto u utješnoj skupini. Igrači Primoštena igrali su u skupini s poznatim Olympiqueom de Marseille i tako ostvarili san igrati s momčadima iz champions lige.

Jedriličarski klub «Primošten»

Klub je osnovan 03.10.2003. godine. Trenutno broji 32 člana. Klupske prostorije su trenutno u kampu Adriatic-Primošten. Klub posjeduje dvije nove jedrilice klase Optimist i dvije polovne koje su kupljene raznim sponzorstvima i donacijama prijatelja i simpatizera kluba. Do sada su bile organizirane dvije regate klase Krstaš i to 08.05.2004. i 2005. godine pod nazivom "Primošten kup-Gospi od Loreta u čast". Od 01.07 klub je startao sa svojom školom jedrenja i ljeti ju je pohađalo dvadesetak djece iz Primoštena te djece gostiju za vrijeme godišnjeg odnora.

1.8. Proračun općine Primošten

Tablica 5: Proračun općine Primošten-2006.g Prihodi poslovanja 12.042.650Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 250.000Primitci od zadužnica i financijske imovine 8.000UKUPNI PRIHODI I PRIMITCI 12.300.650Prenesena sredstva 1.000Rashodi poslovanja 8.785.000Rashodi za nefinancijsku imovinu 2.488.500Izdaci za financijsku imovinu 2.027.150UKUPNI RASHODI I IZDATCI 13.300.650

Izvor: općina Primošten

U Tablici je dat plan proračunskih prihoda i rashoda u 2006 god. za općinu Primošten. Planom se predviđa ostvarenje prihoda u 2006. god u iznosu 12.300.650 Kn.

U 2006. god se planiraju i proračunski rashodi u iznosu 13.300.650 Kn, od čega su najzastupljeniji rashodi poslovanja sa 8.785.000 Kn, rashodi za nefinancijsku imovinu 2.488.500 Kn, te izdaci za financijsku imovinu 2.027.150 Kn.

Za potrebe pomoći socijalno ugroženim osobama kroz razne oblike, rebalansom proračuna za 2006.god su osigurana sredstva u ukupnom iznosu od 20.000 Kn. Ovaj novac je namijenjen za podmirenje troškova stanovanja u iznosu od 3.000 Kn, za pružanje jednokratne pomoći ugroženijim pojedincima ili obiteljima u slučaju bolesti i drugih neplaniranih okolnosti u iznosu od 5.000 Kn, za naknade neophodnih pogrebnih troškova u iznosu 5.000 Kn, za pomoć u nabavci drva za ogrjev za osobe i kućanstva koja nemaju primanja u iznosu od 7.000 Kn.

U sklopu javnih potreba u kulturi u 2006.god planirano je financiranje Narodne knjižnice i čitaonice « Dr. Ante Starčević 1912. « u iznosu 128.000 Kn, financiranje puhačkog orkestra u iznosu 80.000 Kn, te financiranje kulturnih manifestacija u sklopu Primoštenskog kulturnog Ljeta u iznosu od 30.000 Kn.

31

U sklopu javnih potreba u športu u 2006.god planirano je bilo financiranje Košarkaškog kluba Primošten 20.000 Kn, Vaterpolo klub Primošten 15.000 Kn, Jedriličarski klub Primošten 10.000 Kn, odbojke na pijesku 5.000 Kn, ostalih klubova 55.000 Kn, te ostalih športskih aktivnosti 15.000 Kn.

U sklopu kapitalnih ulaganja planirana je gradnja, rekonstrukcija i investicijsko održavanje sljedećih projekata u 2006.god, i to: izgradnja javne rasvjete 300.000 Kn, ulaganje u vodovodnu mrežu (nosilac projekta i suinvestitor «Bucavac « Primošten) 1,450.000 Kn, asfaltiranje ceste 200.000 Kn, izgradnja i uređenje nerazvrstanih cesta, poljskih i protupožarnih puteva 300.000 Kn, otkup zemljišta 250.000 Kn, rekonstrukcija i uređenje centralnog parka ( nosilac projekta i suinvestitor « Bucavac « Primošten )1.300.000  Kn, uređenje ulaza u Primošten ( nosilac projekta i suinvestitor «Bucavac« Primošten) 2.500.000 Kn.

Financijska sredstva za čišćenje javnih površina su planirana u proračunu za 2006.god u iznosu 836.000 Kn i to; održavanje čistoće javnih površina 200.000 Kn, održavanje javnih površina 100.000 Kn, održavanje ostalih cesta 60.000 Kn, održavanje groblja 50.000 Kn, javna rasvjeta 376.000 Kn, te održavanje poljskih puteva 50.000 Kn.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je ovaj proračun svojim velikim dijelom namijenjen infrastrukturnim radovima (dominantni materijalni troškovi), što se na jedan način može tretirati kao razvojan, ali samo u onom dijelu koji se odnosi na ulaganja u infrastrukturu neophodnu za pokretanje gospodarskih aktivnosti.

Naš prijedlog je da se u narednom razdoblju cca 40% proračuna izdvoji za poticanje i razvoj poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta (kroz subvenciju kamatnih stopa na poduzetničke kredite, osnivanje garantnog fonda za poduzetnike, dovršetak opremanja poduzetničke zone, poticanje razvoja potpornih institucija poduzetništva kao što su tehnološki parkovi, poduzetnički inkubatori, razvojne agencije i sl), što će u konačnici dovesti do ekonomskog rasta i razvoja, što će generirati punjenje proračuna na zdravim ekonomskim osnovama.

32

1.9. Swot analiza općina Primošten

Tablica 6: Swot analizaPREDNOSTI PRETPOSTAVKE

Kulturno naslijeđe Informiranje političara i onih koji odlučuju o

važnosti gospodarskog razvoja

Neokrnjena priroda Osnivanje novih poduzeća Uređena komunalna infrastruktura Uključivanje mladih u razvojne projekte Lokacija uz važne prometnice Promocija poduzetništva

Tradicija bavljenja nekim djelatnostima Animiranje i uključivanje nezaposlenih

Razvijeno vinogradarstvo Inicijative za promjenu zakona na

gospodarskom području Prirodni uvjeti za razvoj ljetnog turizma Oživljavanje zamrlih djelatnosti

Prirodni uvjeti za razvoj seoskog turizma Razvoj dijela poljoprivrede-kultiviziranje

prostora Blizina većih gradova Razvoj seoskog turizma Općina je poznata u Hrvatskoj i svijetu Nova radna mjesta

SLABOSTI SMETNJE Nedostatak novca za investicije Nepostojanost motiviranih kadrova u koaliciji Slaba starosna struktura stanovništva Nezrelost lokalnih političkih struktura

Nepostojanost tradicije u obrtništvu Neprilagodljivost pravnih instrumenata

novom stanju Nemotiviranost u traženju mogućnosti Nepovjerenje u nove institucije Premalo poslovnih informacija Nepoznavanje metoda za animaciju okoline Odlijev kadrova Zavist

Slaba školska naobrazba stanovništva Neodgovarajući i neusklađen pristup u izradi

razvojnih projekata Nespremnost za promjene Nedovoljne ovlasti JLS

Nepoznavanje tržišta i konkurencije Slaba koordinacija između JLS, JRS i države

Pomanjkanje poduzetničkog znanja Nedovoljno obrazovanih kadrova

33

U prethodnom dijelu je dat prikaz SWOT analize za općinu Primošten. SWOT analiza je predočena kroz definiranje prednosti, slabosti, pretpostavki i smetnji u mogućem razvoju općine.

Ako analiziramo prednosti općine Primošten u mogućem razvoju u odnosu na druga područja, onda ćemo lako ustanoviti da se prednosti nalaze u:

Kulturno naslijeđe-povijesno-kulturna dobra (kameni objekti i krovovi u dalmatinskom stilu gradnje, crkve, bunari, stećci i sl) od neprocjenjive su vrijednosti koja daju epitet turističke prepoznatljivosti

Neokrnjena priroda – čist zrak, tlo i morsko plavetnilo ubraja ovaj prostor među najvrijednije resurse jadranske obale

Uređena komunalna infrastruktura – struja, voda, telefon i prometnice kontinuirano se sređuju i dotjeruju

Lokacija uz važne prometnice – područje Primoštena se nalazi uz važne prometnice koje spajaju jug i sjever Hrvatske

Tradicija bavljenja nekim djlatnostima-prirodna osnova je uvjetovala tradiciju bavljenja turizmom, te poljodjelstvom (uzgoj mediteranskih kultura)

Razvijeno vinogradarstvo – primoštenski kraj je oduvijek bio poznat po svojim vinogradima i kvalitetnim vinima

Prirodni uvjeti za razvoj ljetnog turizma- čistoća mora i prelijepih plaža uvjetuju razvoj ljetnog turizma

Prirodni uvjeti za razvoj seoskog turizma- primoštensko zaleđe sa svojom prelijepom prirodom i bogatstvom povijesno-kulturnih dobara pružaju velike šanse za razvoj seoskog turizma

Blizina većih gradova-blizina Šibenika, Trogira, Splita

Uz prednosti postoje i određene slabosti kao što su:

Nedostatak novca za investicije - nedostatni izvori vlastitog novca, nepostojanje gradskih i županijskih garantnih fondova koji bi jamčili poduzetnicima za pokretanje investicija,

Slaba starosna struktura stanovništva – odlazak mladih na školovanje u veće centre i njihov ostanak nakon zaposlenja uzrokuju nepovoljne demografske trendove u omjeru mladi-stari

Nepostojanost tradicije u obrtništvu – ljudi su kroz povijest živili od mora i škrte zemlje, tako da se nisu razvijale vještine potrebne za razvoj manufakture, a koja bi se poslije prenosila na mlađa pokolijenja

Nemotiviranost u traženju mogućnosti – proizlazi iz uloge socijalne države i nedovoljne potpore u informiranju pojedinih kategorija građana o mogućnosti zaposlenja

Premalo poslovnih informacija – nepostojanje info pulta ili poduzetničkog centra koji bi ljudima pružao poslovne informacije o pokretanju posla, kreditiranju, poticajima i sl

Odlijev kadrova- obrazovaniji odlaze u veće centre gdje im se pružaju bolje mogućnosti

Slaba školska naobrazba stanovništva-premalo visokoobrazovanih ljudi, prevladavaju trogodišnja obrtnička zanimanja koja nisu u skladu s potrebama gospodarstva

Nespremnost za promjene – ljudi se ne žele mijenjati

Na temelju geografskog i prometnog položaja, prirodne osnove, strukture stanovništva svako područje ima komparativnu prednost za razvoj u odnosu na neko drugo

34

promatrano područje. Sukladno tome područje općine Primošten vidi svoje šanse za razvoj (pretpostavke za razvoj) kroz:

Informiranje političara i onih koji odlučuju o važnosti gospodarskog razvoja – postoji mogućnost unaprijeđenja razvoja kroz uvažavanje stručnih mišljenja od strane političara vezanih za razvoj iz područja turizma, poljoprivrede, prometa i sl,

Osnivanje novih poduzeća – osnivanje poduzeća i rast ulaganja na području općine će dovesti do rasta zapošljavanja, smanjenja nezaposlenosti, rasta proračunskih prihoda i povećanja općeg blagostanja,

Uključivanje mladih u razvojne projekte – u narednom razdoblju uspjeh će biti zadržati mlade i obrazovane ljude koji će biti nositelji razvojnih programa u općini Primošten

Promociji poduzetništva – snažan zamah poduzetništvu mogu dati potporne poduzetničke institucije (poduzetnički centri, savjetničke tvrtke ili vanjski suradnici) kroz radionice o razvoju poduzetništva, informacije o modelima financiranja, poticajima, prednostima uključivanja pojedinih dobnih skupina u poduzetništvo (mladi, žene, branitelji, invalidi), udruživanju poduzetnika i njihovu povezivanju, traženju partnera, zajedničkom nastupu na tržištu i sl

Animiranje i uključivanje nezaposlenih – potrebno je više pažnje posvetiti informiranju pojedinih dobnih skupina koje se teže zapošljavaju (mladi i početnici, žene iznad 50 godina)

Inicijative za promjenu zakona na gospodarskom području-pojedine strukovne udruge i institucije kroz jači medijski nastup mogu utjecati na promjenu zakona u svom području

Oživljavanje zamrlih djelatnosti-uz državu na ovom području je nužno da se uključi i općina te turistička zajednica kroz davanje poticaja nositeljima inicijative

Razvoj dijela poljoprivrede-kultiviziranje prostora-poticanje sadnje novih nasada masline i vinove loze, te smokve, trešnje, badema i sl na opustjelim područjima

Razvoj seoskog turizma-kroz državne i županijske poticajne kredite, te turistička udruženja nužno je raditi na organiziranju i povezivanju budućih seoskih turističkih domaćinstava

Nova radna mjesta-uz bolji angažman i suradnju svih institucija na otklanjanju administrativnih zapreka koje koče razvoj poduzetništva moguće je otvaranje novih radnih mjesta

Glavne smetnje u postizanju ovih mogućnosti za razvoj su :

Nepostojanost motiviranih kadrova u koaliciji – različita politička uvjerenja i neslaganja ostavljaju razvojna pitanja otvorenima i nedefiniranima,

Nezrelost lokalnih političkih struktura – pojedini političari prečesto zaboravljaju svoju ulogu u vlasti i ono za što su ih birači izabrali-a to je opće blagostanje,

Neprilagodljivost pravnih instrumenata novom stanju – suvisli zakoni koji se često preklapaju ili su u kontrastu dovode do pravnog nereda i gomilanja administracije,

Nepovjerenje u nove institucije – uz prilagodbu tržišnim kretanjima osnivaju se i nove institucije ili postojeće mijenjaju nazive na koje ljudi nisu navikli i nemaju povjerenje

Nepoznavanje metoda za animaciju okoline – za animacija okoline potreban duži rok, sustavan rad i kombinacija prokušanim metodama koje su primjenile druge JLS,

Zavist – susjedi i prijatelji nerado gledaju na tuđe uspjehe,

35

Neodgovarajući i neusklađeni pristup u izradi razvojnih programa-javlja se problem izdizanja važnosti izrade razvojnih programa na nivo prioriteta, tako da svi važni učesnici mogu sudjelovati u njegovoj izradi i kasnijoj provedbi

Nedovoljne ovlasti JLS-problem centralizacije na nivou cijele Hrvatske Slaba koordinacija između JLS i države-rezultat je centralizirane državne

hijerarhije i prijenosa ovlasti na niže razine vlasti Nedovoljno obrazovanih kadrova- nedostatak potrebnog kadra usporava

nužne razvojne promjene

Na temelju SWOT ANALIZE definirane su određene smjernice u razvoju općine Primošten kroz date pretpostavke razvoja. Pretpostavke razvoja su nastale na temelju određenih komparativnih prednosti koje ima područje općine Primošten, a koje su definirane i usuglašene većinom razvojnih činitelja.

Za reaalizaciju pretpostavki ovog razvojnog dokumenta temeljna zadaća gradskog vodstva bi ukratko bila:

Poticanje i podržavanje svih poduzetničkih projekata koji se baziraju na iskorištavanju komparativnih prednosti koje općina ima

Smanjenje slabosti u razvoju općine Otklanjanje smetnji u razvoju općine

36

2. PRIRODNI I DRUŠTVENI RESURSI OPĆINE UNEŠIĆ

2.1. Prostor

Općina Unešić je izdvojena političko-teritorijalna i geografska cjelina u Šibensko - kninskoj županiji. Šesta je po veličini teritorija (površina 187,45 km2) među njezinih 19 jedinica lokalne samouprave te zaprema 6,26% površine županije.

Prostor Općine Unešić nalazi se na središnjem dijelu rubnog istočnog županijskog područja u tipičnom zagorskom krajoliku, gdje graniči s Gradovima Šibenik i Drniš te općinom Ružić unutar Šibensko - kninske županije, ali i s općinama Prgomet, Lećevica i Muć koje se nalaze u Splitsko - dalmatinskoj županiji.

Prostor Općine Unešić je prijelazno područje između srednjeg i sjevernog dijela Dalmacije, odnosno ima poseban geografski položaj unutar Dalmatinske zagore. Nalazi se između Šibenika, Drniša, Knina, Sinja, Trogira, Kaštela i Solina, odnosno Splita.

Cestovnim prometnicama općinsko središte Unešić je udaljeno od bivšeg općinskog, mikroregionalnog i gradskog središta Drniša 18 km, od županijskog, regionalnog i gradskog središta Šibenika 32 km, od susjednih važnijih i većih gradskih središta Kaštel Starog 35 km, Trogira 38 km, Knina 43 km, Solina 49 i Sinja 50 km odnosno od makroregionalnog središta i gradske aglomeracije Splita 60 km, dok je od najbližih općinskih središta udaljeno cestom 17 - 35 km. Sva samostalna naselja u općini Unešić nalaze se cestovno udaljena od svog općinskog središta 5 - 16 km.

Općina Unešić je područje od posebne državne skrbi zbog planinsko - brdskog karaktera općinskog teritorija, depopulacije, prevladavajućih ruralnih osobina naselja, slabije društveno - gospodarske razvijenosti te zbog nedavnog stradanja tijekom Domovinskog rata, iako to nije bilo okupirano područje.

Područje općine Unešić obuhvaća 16 naselja i to; Cera, Čvrljevo, Donje Planjane, Donje Utore, Donje Vinovo, Gornje Planjane, Gornje Utore, Gornje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Mirlović Zagora, Nevest, Ostrogašica, Podumci, Unešić, te Visoka.

37

Među samostalnim naseljima u općini Unešić, svojom veličinom i funkcijama, ističe se općinsko središte Unešić.

Smjestio se na 343 m nadmorske visine u središtu ovog dalmatinskog zagorskog kraja uz Unešičko polje i izravno je povezan županijskim i lokalnim cestama i dijelom sa željezničkom prugom sa svim okolnim naseljima.

Unešić se prvi put spominje 1298., kada je imao 19 kuća i 102 osobe. Naselje je starijeg postanka, a datira od prvih doseljavanja Hrvata, dok su još živjeli u patrijarhalnim zajednicama. Nalazi se pod vlasti Venecije, Turske, Francuske i Austro - Ugarske. U 19. stoljeću počinje dobivati na značenju izgradnjom prometne i druge infrastrukture i

otvaranjem nekih gospodarskih i uslužnih funkcija u njemu. Općinsko središte postaje sredinom 20. stoljeća, a tu funkciju obavlja i u neovisnoj Republici Hrvatskoj.

Postojeće općinsko središte Unešić ostaje administrativno-upravno, gospodarsko, obrazovno-kulturno, zdravstveno i uslužno središte ovog kraja. I dalje će razvijati središnje uslužne funkcije općinskog značenja, čije se gravitacijsko i utjecajno područje podudara s područjem Općine Unešić, ali i drugih središnjih uslužnih funkcija nižeg reda potrebnih stanovnicima tog središta, ono će se razvijati kao naselje s nekim obilježjima gradskog karaktera.

Samostalno naselje Mirlović Zagora s 411 stanovnika (2001.g.) je jedno od najstarijih naselja u općini, središte rimokatoličke župe, uslužno središte užeg lokalnog značenja (pršutana, građevinska mehanizacija, trgovina). Smjestilo se na glavnoj općinskoj okosnici razvitka 10 km zapadno od Unešića, na 267 m nadmorske visine i među najniže je položenim naseljima u ovoj općini. Njena uloga je u budućnosti da bude pomoćno lokalno središte.

Naselje Nevest sa 137 stanovnika (2001.g.), smješteno je 5 km istočno od Unešića na glavnoj općinskoj okosnici razvitka i na 311 m nadmorske visine. Središte rimokatoličke župe i proizvodnje namještaja. Njegova je uloga u budućnosti je također da bude pomoćno lokalno središte.

38

Naselje Čvrljevo imalo je 2001. godine 132 stanovnika, smješteno je na križanju glavne longitudinalne općinske i krajnje istočne transverzalne okosnice razvitka, 12 km istočno od Unešića.

Obavlja funkciju središta rimokatoličke župe za okolna naselja u tom dijelu općine. Njegova je uloga u budućnosti da bude pomoćno lokalno središte.

Pojedinačne radne i uslužne funkcije još su razvila samostalna naselja Donje Planjane, Donje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Ostrogašica i Podumci.

Ostala naselja u ovoj općini (Cera, Donje Utore, Gornje Planjane, Gornje Utore, Gornje Vinovo i Visoka) su s malim brojem stanovnika te bez radnih i središnjih uslužnih funkcija. Ona su vezana na druga naselja - središta kada trebaju koristiti pojedine usluge.

U samostalnim naseljima Donje Planjane, Gornje Planjane, Donje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Ostrogašica i Podumci predviđeno je razvijanje pojedinačnih funkcija, uglavnom samo za potrebe stanovnika tog naselja.

Ostala naselja na području Općine Unešić (Cera, Gornje Vinovo,Donje Utore, Gornje Utore i Visoka) su bez obveze razvijanja središnjih uslužnih funkcija.

2.2. Stanovništvo

Općina Unešić je slabo naseljeno područje, koje se ubraja među najrjeđe naseljene jedinice lokalne samouprave u Šibensko - kninskoj županiji. Tako je prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine prosječna gustoća naseljenosti u ovoj općini iznosila 11,52 stanovnika na km2, što je manje nego je bila u susjednim područjima.

Stanovništvo Općine Unešić je razmješteno u 16 samostalnih naselja, koja su se sastojala iz još većeg broja manjih zaselaka. Prosječna veličina naselja prema popisu iz 2001. godine je iznosila 135 stanovnika.

U ovoj jedinici lokalne samouprave prevladavala su relativno mala naselja prema broju stanovnika. Samo su 4 naselja imala više stanovnika nego je bila prosječna veličina naselja u ovoj općini (Mirlović Zagora: 411 st., Unešić: 387 st., Gornje Planjane: 214 st. i Nevest: 137 st.), dok je 9 naselja imalo manje od 100 stanovnika (najmanje stanovnika imalo je naselje Donje Utore: 37 st.).

Područje Općine Unešić podijeljeno je na 13 katastarskih općina. Unutar njih se, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, prosječna gustoća naseljenosti kretala od najviše u katastarskim općinama i naseljima Unešić (23,40 st/km2) i Mirlović Zagora (22,08 st/km2) do najmanje u katastarskim općinama i naseljima Gornje Vinovo (3,91 st/km2) i Donje Vinovo (4,90 st/km2). Tamo gdje ima nešto više plodnog zemljišta i gdje su razvijeniji gospodarstvo i uslužne funkcije, veća je prosječna gustoća naseljenosti. Manja je gustoća naseljenosti u rubnim krševitim naseljima i područjima, gdje nema uvjeta za život većeg broja ljudi.

Iz svega navedenog proizlazi da je slabija naseljenost ovog područja odraz nepovoljnijih prirodnih, demografskih, gospodarskih, prometnih i drugih uvjeta. Jedno su vrijeme naseljenost i gustoća naseljenosti zavisili o veličini plodnog zemljišta i mogućnosti osiguranja egzistencije od njezine obrade u pojedinim njezinim dijelovima, dok je kasnije a i danas, prvenstveno povezana s razvitkom nepoljodjelskih djelatnosti gospodarstva.

Tako je prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine na području Općine Unešić živjelo 2.160 stanovnika, što je najmanji broj stanovnika od sredine 19. stoljeća. U tom se posljednjem 40-godišnjem razdoblju broj stanovnika Općine Unešić smanjio za 4.907 stanovnika ili za više od tri puta. Tako je 2001. godine čak 14 naselja dostiglo svoj najmanji broj stanovnika od sredine 19. stoljeća.

Osim, što je iz ovog prostora u posljednjih 40 godina iselilo nekoliko tisuća stanovnika, potrebno je istaknuti da je popisom iz 1991. godine utvrđeno da je među popisanim

39

stanovnicima čak 573 ili 16,34% živjelo u inozemstvu (292 na radu i 281 kao članovi njihovih obitelji). Prema popisu iz 2001. godine više nije bilo popisanog stanovništva koje privremeno radi i boravi u inozemstvu. Time se potvrdilo da to nije bilo privremeno nego stalno iseljenje, odnosno naglašen je proces definitivnog iseljavanja iz ovog prostora, prvenstveno iz gospodarskih razloga. Određenog traga u iseljavanju domicilnog stanovništva ostavio je i Domovinski rat.

Ova općina je 1991. godine imala nešto malo više ženskih (1.764 ili 50,3%) nego muških (1.743 ili 49,7%) stanovnika u ukupnom stanovništvu područja, tako da je na 1.000 muških stanovnika dolazilo 1.012 ženskih osoba, odnosno na 1000 žena dolazilo je 988 muškaraca. Već prema popisu iz 2001. godine bitno je veća razlika prema udjelu pojedinih spolova u ukupnom broju stanovnika u korist ženskog stanovništva.

Tako je utvrđeno da je bilo 999 ili 96,25% muških stanovnika i 1.161 ili 53,75% ženskih stanovnika. To znači da su u ovoj općini na 1.000 muških stanovnika dolazile 1.162 ženske osobe, odnosno na 1.000 žena samo 860 muškaraca.

Ima naselja u kojima su jače bile izražene razlike u spolnom sastavu stanovništva. Tako je prema popisu iz 1991. godine 9 naselja imalo više ženskih, a 7 naselja više muških stanovnika.

Te razlike nisu bile jako velike. Ti odnosi su se bitno pogoršali prema popisu iz 2001. godine kada su u Općini Unešić samo dva naselja (Nevest i Čvrljevo) imala nešto malo više muških stanovnika, dok je čak 14 samostalnih naselja imalo više ženskih stanovnika. Među njima osobito su velike razlike u korist ženskih stanovnika bile u tzv. “izrazito ženskim” naseljima Gornje Vinovo (71,74% ženskih stanovnika), Donje Utore (64,86%), Ljubostinje (61,73%) i Donje Vinovo (61,11%), odnosno u tzv. “ženskim” naseljima Koprno (58,46% ženskog stanovništva), Cera (57,89%), Gornje Utore (57,83%) i Visoka (55,81%).

Najuravnoteženiji odnos između udjela muških i ženskih stanovnika bio je u općinskom središtu Unešić (49,61% muških i 50,39% ženskih stanovnika).

Veći broj ženskog stanovništva najčešće je bio posljedica pojačanog iseljavanja i većih ratnih stradanja muškog stanovništva iz tih naselja, a kasnije zbog pojačanog smanjenja nataliteta, odnosno useljavanja ženskog stanovništva radi udaje. Veći broj ženskog stanovništva bio je i u naseljima, gdje je prevladavala starija dobna struktura stanovništva, jer je duži vijek života kod žena i zato dolazi do feminizacije pojedinih naselja, ali postepeno i cijele današnje općine.

Posljednji službeni popis stanovništva iz 2001. godine pokazuje bitne značajke nepovoljnih i poremećenih međusobnog odnosa glavnih dobnih skupina stanovništva u općini Unešić. Odnos skupina mladog stanovništva (0-19 godina) s 14,58% i starog stanovništva (60 i više godina) s 45,37%, pa iz toga i nepovoljan indeks starosti od čak 311,11, ali i neprihvatljivo mali udjel skupine zrelog stanovništva (20-59 godina) sa samo 39,21%, nepovoljniji su nego u cijeloj Šibensko - kninskoj županiji i Republici Hrvatskoj.

Da je zaista teško, zabrinjavajuće i alarmantno stanje potvrđuje se činjenicom da je prema popisu iz 2001. godine svih 16 samostalnih naselja u općini Unešić imalo više starih nego mladih stanovnika, odnosno da je čak 10 naselja imalo i više starog nego zrelog stanovništva. Samo tri samostalna naselja (Podumci 123,08, Mirlović Zagora 136,00 i Gornje Planjane 141,51) imala su nešto manje nezadovoljavajući indeks starosti, ali ipak više starog nego mladog stanovništva.

Istovremeno je 417 ili 21,72% stanovnika steklo srednje obrazovanjem raznih usmjerenja, a među njima bitno više muškaraca (288) nego ženskog stanovništva (129). Najviše je stanovnika to ostvarilo u školama za sticanje zanimanja i kvalifikacije u trajanju od 3 godine (306), a zatim u školama za zanimanje u trajanju od 4 i više godina (90) i gimnaziji (21).

U Općini Unešić je bilo samo 30 osoba ili 1,56% stanovnika starih 15 i više godina koji su stekli više obrazovanje, dok su stekle visoku naobrazbu ili znanstveni stupanj magistra i doktora znanosti svega 24 osobe ili 1,25% ove skupine stanovnika. Među više i visoko školovanim stanovništvom ima više muškaraca nego žena. Za 21 stanovnika starijih od 15 godina ostao je 40

nepoznat stupanj obrazovanja. Nema pretjerano velikih razlika u obrazovanju stanovnika između pojedinih naselja.

Prema popisu iz 1991. godine svega 93 stanovnika ili 3,16% živjelo je isključivo od poljodjelstva, što je neznatno više nego je bio prosjek za čitavu Šibensko-kninsku županiju. Time se potvrđivao ne samo uznapredovani proces deagrarizacije ovog područja, nego i intenzitet iseljavanja iz ovog područja u gradove i inozemstvo zbog traženja rada izvan poljodjelstva.

Najnoviji popis iz 2001. godine utvrdio je znatan porast broja i udjela poljodjelskog stanovništva, jer je u Općini Unešić tada bilo 325 ili 15,05% poljodjelskih stanovnika.

Na cjelokupnom području Općine Unešić prema popisu iz 1991. godine svega 31 aktivni stanovnik u zemlji ili 3,66% radio je u primarnim djelatnostima (poljodjelstvo, šumarstvo, lovstvo, vodno gospodarstvo), što je bilo u skladu s razvijanjem procesa deagrarizacije i potvrđivalo ipak ograničenu važnost ovih djelatnosti u ovom prostoru. Nešto veći udjel su imala jedino naselja Čvrljevo (18,0%) i Koprno (17,28%), dok u 8 naselja nitko od aktivnih stanovnika nije radio u primarnim djelatnostima.

Nešto je veći broj (175) i udjel (20,63%) aktivnih stanovnika Općine Unešić bio zaposlen u sekundarnim djelatnostima (industrija, rudarstvo i građevinarstvo), bilo unutar svog područja ili u susjednim područjima, prvenstveno u Drnišu, Šibeniku i Splitu. U tom pogledu su se osobito isticala naselja Ljubostinje s 50% te naselja Donje Planjane s 41,17% i Mirlović Zagora s 40,0% zaposlenih aktivnih stanovnika u sekundarnim djelatnostima.

Ratne štete i uništavanja te promašaji u pretvorbi posebno su utjecali na smanjenje broja i udjela zaposlenih u sekundarnim djelatnostima (95 ili 13,45%), gdje je u rudarstvu i vađenju kamena radio još samo jedan zaposleni radnik, 53 zaposlena su radila u prerađivačkoj indistriji, 16 je zaposlenih radilo u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, dok je još samo 25 zaposlenih bilo u građevinarstvu.

Negativne posljedice gospodarskog nazadovanja osjetile su se i u razvitku tercijatnih djelatnosti. Usporen je proces tercijarizacije u ovom kraju, jer je u tercijarnim djelatnostima radilo svega 159 zaposlenih radnika ili 22,52% svih zaposlenih. Unutar ove skupine još je uvijek više od polovice radilo u prometu (prijevoz, skladištenje i veze) s 92 zaposlena radnika, što se odnosilo većim dijelom na zaposlene u željezničkom prometu. Od ostalih 43 radnika su radila u sektoru trgovine, 14 zaposlenih je bilo u ugostiteljstvu, 2 u pružanju financijskih usluga, dok je 8 zaposlenih radilo u nekih drugim gospodarskim uslugama.

Najslabija je bila zaposlenost u kvartarnim djelatnostima (državna uprava i lokalna samouprava, obrazovanje, kultura, umjetnost, znanost, zdravstvo, socijalna skrb, tehnička i fizička kultura i druge) - 69 ili 9,77% zaposlenih osoba, što znači da je tek započeo proces kvartarizacije (razvijanje svih vrsta intelektualnih usluga) u ovom području dobivanjem statusa jedinice lokalne samouprave i područja od posebne državne skrbi. Samo nešto manje zaposlenih bilo je na radu u inozemstvu (50 ili 7,08%), dok je za 9 osoba ili 1,28% ostala nepoznata djelatnost.

Na području Općine Unešić prema popisu iz 1991. godine je bilo 1.190 domaćinstava, a 2001. godine 906 kućanstava što znači da se znatno smanjio njihov broj (-284).

U prosjeku su na jedno domaćinstvo/kućanstvo 1991. godine dolazila 2,94 člana, a 2001. godine 2,38 članova.

U Općini Unešić prema popisu iz 2001. godine prevladavala su kućanstva s jednim članom (314 - samačka, a često i staračka kućanstva) ili dva člana (320 - od toga 298 dvočlana obiteljska kućanstva, a tek onda kućanstva i obitelji s 3 člana (93), 4 člana (72), 5 članova (48) te 6 i više članova (58). Bilo je ukupno 567 obiteljskih kućanstava, od kojih je bilo više obitelji bez djece (287) nego onih s djecom (224), a isto tako je bilo znatno više majki s djecom (79) nego očeva s djecom (19), ali ipak najviše je bilo samačkih neobiteljskih kućanstava (314).

41

2.3. Prirodno i kulturno naslijeđe, te njihova zaštita

Kulturno naslijeđe obuhvaća arheološku baštinu i povijesne građevine.

Arheološka baština

Arheoloških lokaliteta ima po cijelom prostoru Županije. Zastupljene su manje više sve povijesne epohe. Značaj pojedinog lokaliteta ne ogleda se u veličini i broju nalaza već u činjenicama slojevitosti nalaza i potvrde o kontinuitetu življenja na tom prostoru. Količina i kvaliteta arheoloških nalazišta upućuje na zaključak o potrebi sustavnih arheoloških istraživanja.

Tablica 1: Popis arheoloških lokaliteta Naziv lokaliteta Mjesto Vremensko razdobljeGrguričina gradina Mirlović Zagora pretpovjestŠkarin samograd Mirlović zagora pretpovjestGradina Koprno pretpovjestKoprno Koprno pretpovjestĐukića gradina Nevest pretpovjestĐukića glavica Nevest pretpovjestJanješeva bašta Nevest pretpovjestĆukov umac Podumci pretpovjestJama Podumci pretpovjestZvonik Podumci pretpovjestZvonik Podumci pretpovjestBogčin Unešić pretpovjestUtore gornje Utore gornje pretpovjestVinovo Vinovo pretpovjestVisoka Visoka pretpovjestcrkva sv.Kate Podumci rani srednji vijekZvonik Podumci rani srednji vijekCera (lokva) Cera srednji vijekKoprno-Vinogradić Koprno srednji vijekLjubostinje-Livaje Ljubostinje srednji vijek

Povijesne građevine-registrirani spomenici kulture

Tablica 2: Popis registriranih spomenika kulture Naziv lokaliteta Mjesto Povijesni

sklop /građevina Status

Crkva Sv. Paškval Koprno sCrkva Uznesenja Bl. Djevice Marije

Mirlović Zagora s

Gospina Crkva Nevest sCrkva Sv. Jurja Unešić sCrkva Sv. Marka Vinovo sŽupna crkva Visoka scrkva sv.Kate Podumci s

Za napuštena ili gotovo napuštena naselja potrebno je njihovo oživljavanje uvođenjem odgovarajućih sadržaja.

42

Manifestacije i blagdani

Na području općine Unešić, odnosno na području svakog pojedinog naselja, posebna se pažnja pridaje obilježavanju pojedinih blagdana, koji među lokalnim stanovništvom imaju tradiciju i poštovanje. U sljedećoj tablici dajemo prikaz najvažnijih blagdana:

Tablica 3: Popis najvažnijih blagdana-općina UnešićNaselje Naziv događaja Vremenski termin

Unešić Blagdan Sv. Jurja (Dan općine) 23.4Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Mirlović Zagora Blagdan Sv. Jakova 25.7Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Podumci Blagdan Sv. Jakova 25.7Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Ostrogašica Blagdan Sv. Jakova 25.7Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Planjane Donje Blagdan Sv. Jakova 25.7Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Koprno Blagdan Sv. Lovre 10.8Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Ljubostinje Blagdan Sv. Lovre 10.8Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Nevest Blagdan Sv. Petar 29.6Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Cera Blagdan sv. Petar 29.6Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Visoka Blagdan Svih Svetih 1.11Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Planjane Gornje Blagdan Sv. Ivan 24.6Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Vinovo Donje Blagdan Sv. Jure 23.4Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Vinovo Gornje Blagdan Sv. Ante 13.6Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Utore Donje Blagdan Sv. Petra 29.6Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Utore Gornje Blagdan Sv. Mihovila 29.9Naselje Naziv događaja Vremenski termin

Čvrljevo Blagdan Velike Gospe 15.8

2.4. Gospodarstvo i gospodarska infrastruktura

Sve do druge polovice XX. stoljeća današnja Općina Unešić bila je uglavnom izolirano i siromašno dalmatinsko krško zagorsko područje južno od planine Moseć, submediteranskih klimatskih obilježja, u kojem su u krajoliku dominirali kamenjar i manja plodna poljica, bez izvorske, stajaće ili tekuće vode, područje već ogoljelo tijekom stoljetnog stočarskog iskorištavanja te zbog sječe i požara, bez drugih vrijednijih i obilnijih prirodnih resursa.

To je bilo izrazito siromašno agrarno i ruralno područje s nedovoljnim i oskudnim prirodnim izvorima, a stanovništvo se uzdržavalo uglavnom korištenjem nekih pogodnosti područja (plodovi zemlje), odnosno razvojem poljodjelstva (ratarstvo i vinogradarstvo) i stočarstva (ovca i koza).

43

Izgradnja željezničke pruge s uspostavljenim vezama Unešića s lukama i gradskim središtima Splitom i Šibenikom, a prema unutrašnjosti s Drnišom, Siverićem (ugljenokopi), Kninom i dalje, kao i izgradnja suvremenih cestovnih prometnica magistralnog, regionalnog i lokalnog značenja unutar teritorija Općine Unešić ili u njezinoj neposrednoj blizini u regiji, utjecali su na otvaranje ovog prostora.

Time se ostvaruje relativno povoljan geografski i tranzitni položaj ove općine i sve bolji uvjeti za dobro prometno povezivanje unutar županije i s drugim regijama. Tako počinje suvremeno korištenje nekih njegovih komparativnih vrijednosti, pogodnosti i prednosti. U prvom redu to se odnosilo na korištenje prirodnih izvora.

Počinje eksploatacija bogatih zaliha kvalitetnog arhitektonskog-ukrasnog i tehničkog-građevinskog kamena, ali i rezervi boksitne rudače razbacanih po ovom području. Dolazi do paljenja brojnih klačina radi dobivanja kvalitetnog građevinskog materijala (klaka ili vapna). Dio stanovnika radio je na željeznici, a otvaraju se također i neki drugi manji prerađivački pogoni u ovom kraju.

To su bili pokretači gospodarskog života u ovom dijelu zagorskog kraja, koji su zajedno s vezivanjem svojim radom za razvitak gospodarstva bližih ili daljih gradova (Drniš, Knin, Šibenik, Trogir, Kaštela, Solin, Split i drugi) i plodnijih poljodjelskih krajeva (Kaštela), osiguravali egzistenciju i opstanak stanovništvu područja današnje Općine Unešić. Tome ipak treba pridodati i stalno privremeno ili trajno iseljavanje stanovništva iz ovog područja.

2.5. Stanovanje, javne zgrade i površine

U općini Unešić posljednjim službenim popisom iz 2001. godine bilo popisano 1.555 stanova s ukupno 94.103 m2 stambene površine, što znači da je prosječno velik stan imao 60,52 m2 površine.

Ako se razmatra struktura stanova prema načinu korištenja u Općini Unešić je bilo 1.329 stanova namjenjenih za stalno stanovanje (85,47% svih stanova u općini) s 80.926 m2 stambene površine, s prosječnom veličinom stana 60,89 m2. Unutar ove skupine stanova bio je 881 nastanjeni stan ili 66,29% svih stanova za stalno stanovanje s 55.378 m2 stambene površine, s prosječnom veličinom stana od 62,86 m2.

Tada su bila popisana i 283 privremeno nenastanjena stana (21,29% svih stanova namjenjenih za stalno stanovanje) s površinom od 17.245 m2 (prosječne površine 60,94 m2) kao i 165 napuštenih stanova prethodno korištenih za stalno stanovanje (činili su 12,42% svih stanova namjenjenih za stalno stanovanje) s površinom od 8.303 m2 i prosječnom veličinom od 50,32 m2.

Prema popisu gotovo su svi stanovi građeni u zgradama od tvrdog materijala, prevladavali su dvosobni i trosobni stanovi/kuće, prosječne površine oko 60 m2, ali samo je dio stanova imao vodovod, kanalizaciju i električnu struju, odnosno kuhinju, kupaonicu i zahod.

Najveći broj stanova imalo je općinsko središte Unešić, gdje je 2001. godine bilo utvrđeno 245 stanova s 18.126 m2 površine, od čega 220 stanova za stalno stanovanje s 16.687 m2 površine i 25 stanova s 1.439 m2 površine, koji su služili povremeno za druge namjene (stanovi za odmor i rekreaciju i za korištenje za vrijeme sezonskih radova u poljodjelstvu). Među stanovnima namjenjenim za stalno stanovanje bilo je 148 nastanjenih stanova s 11.934 m2

stambene površine ili prosječne površine od 80,64 m2, zatim 52 privremeno nenastanjena stana s 3.798 m2 površine i 20 napuštenih stanova s površinom od 955 m2. Od ostalih naselja nešto veći broj stanova imala su još naselja Mirlović Zagora (183), Gornje Planjane (146), Donje Vinovo (121) i Nevest (112).

Najmanji broj stanova i stambene površine imalo je naselje Donje Planjane (37 stanova i 2.561 m2 stambene površine), a zatim druga manja naselja prema broju stanovnika, kao Podumci (43), Ostrogašica (50), Donje Utore (63) i druga.44

2.6. Komunalna infrastruktura

Cestovni promet

Državne ceste

Stratešku okosnicu čine planirane autoceste i brze ceste na glavnim državnim smjerovima povezivanja. Tu mrežu dopunjuju ostale postojeće državne ceste. U odnosu na smjer protezanja u širem prostoru i morfologiji tla te rasporedu središnjih naselja u Šibensko-kninskoj županiji ti se smjerovi cestovnog povezivanja mogu označiti kao uzdužni i poprečni.

Općina Unešić izvan je direktnog prolaza tokova navedenih uzdužnih i poprečnih smjerova cestovnog povezivanja.

Iako je time u odnosu na postojeću cestovnu mrežu državnih cesta Općina izolirana značajnu ulogu da se takvo stanje promjeni predstavlja koridor/trasa za istraživanje autoceste/brze ceste Zagreb – Split koji prolazi upravo područjem Općine u smjeru sjever – jug, zapadno od naselja Unešić.

Planirani spojevi te ceste na postojeću cestovnu mrežu nisu na podučju Općine. Spoj na izvedenu autocestu Zagreb - Split je na području Grada Šibenika, a na D 33 na području Grada Drniša.

Županijske i lokalne ceste

Postojeća cestovna infrastruktura ne zadovoljava aspiracije budućeg razvoja u odnosu na mikro i makroregionalni položaj Općine, a također i užem lokalnom značaju povezivanja naselja u Općini. Generalna je ocjena postojećeg stanja ovih prometnih mreža nezadovoljavajuća.

Postojeću mrežu županijskih cesta čine:

Konjevrate-Unešić-Gornje Utore-Ž6098 D 33-Žitnić-Unešić (Ž6092) D 56-Kladnice-Kaštel stari (Ž6137) Unešić (Ž6092)-Sitno (Ž6091)

Postojeću mrežu lokalnih cesta čine:

Mirlović Zagora (Ž6092)-Ostrogašica-Ž6094 Ž6094-Gornje Planjane-Donje Vinovo-Ž6098 Mirlović Zagora (Ž6092)-Ljubostinje-Koprno-Ž6110 Pokrovnik (Ž6093)-L65048 Ž 6110- Visoka - Divojevići -Ž6112

Planirana je rekonstrukcija Ž6094 (D 33-Žitnić-Unešić-Ž6092), Ž6110 (Unešić-Ž6092-Sitno-Ž6091) s korekcijom trase ili djelomičnim izmještanjem.

45

Željeznice

Razvoj željezničke infrastrukture kao velikog državnog sustava zacrtan je razvojnim dokumentima na državnoj razini: Strategija i Program prostornog razvitka RH i Strategija prometnog razvitka RH.

Prema tim planovima željeznički prometni sustav razvijat će se na dvije razine: prva je konsolidacija preostale željezničke mreže u zemlji, a druga je povezivanje s europskim željeznicama i postepeno prilagođavanje standardima EU.

Sukladno navedenom na postojećoj magistralnoj pomoćnoj prugi MP11 Oštarije (MG1) - Knin - Split izvršen je kapitalni remont, tako da su postignute sljedeće karakteristike:

dozvoljeno opterećenje 22,5 t/osovini i 8t/m', najveća dozvoljena brzina od sjeverne granice Plana do kolodvora Unešić:

o 100 km/h - klasični vlak,o 100 km/h - nagibni vlak,

najveća dozvoljena brzina od kolodvora Unešić do južne granice Plana:o 80 km/h - klasični vlak,o 95 km/h - nagibni vlak.

Planom se zadržavaju postojeća službena mjesta: kolodvor Unešić (265+320 km), stajalište Planjane (261+990 km), stajalište Cera (271+150 km).

Industrijski kolosijeci radnih zona, kolodvorske i pogonske zgrade Prostornim planom Šibensko-kninske županije određeni su kao građevine od važnosti za Županiju.

Željeznička prometna infrastruktura je i generator razvoja predmetnog područja, odnosno unapređivanje i proširivanje odrazit će se na bolje korištenje prirodnih resursa, na gospodarski razvitak, rast i razvoj naselja i poboljšanje demografskih prilika.

Energetski sustav

Razvoj elektroenergetskog sustava promatra se kao osim kao dio energetskog i kao dio ukupnog gospodarskog i socijalnog razvoja.

Na području Općine Unešić postoji: prijenosni sustavi:

o dalekovod 400 kV TS Konjsko - RHE Velebit,o dalekovod 35 kV TS Kalun (Drniš) - TS Unešić.

elektroenergetske građevine:o TS Unešić 35/10 kV

Prostornim planom Šibensko-kninske županije na području Općine Unešić planira se gradnja:

prijenosni sustavi:o dvostruki dalekovod 2X400 kV TS Konjsko - RHE Velebit,o dalekovod 110 kV EVP Žitnić - TS Konjsko,o dalekovod 35 kV TS Unešić - TS Ružić.

46

Da bi se u potpunosti zadovoljio postojeći i planirani konzum potrebno je izvršiti interpolaciju novih trafostanica naponskog nivoa 10(20)/04 kV u “kritičnim“ područjima planiranog rasta turizma kao i u seoskim područjima gdje su niskonaponski izvodi nedozvoljeno dugi, pa je već i sada opskrba el. energijom loša.

To su uglavnom sva prigradska područja. Potrebna je i rekonstrukcija postojeće mreže 0,4 kV jer su, zbroj malih presjeka vodiča, padovi napona veći od dopuštenih. Preporuča se zamjena postojećih nadzemnih vodiča podzemnim ili nadzemnim samonosivim kabelima.

Na temelju do sada izvršenih istraživanja određena su Prostornim planom Šibensko-kninske županije područja za istraživanje smještaja vjetroelektrana.

Temeljem toga na području Općine Unešić planirane su površine infrastrukturnih sustava - područja za istraživanje mogućeg smještaja građevina vjetroelektrana:

Crni Vrh; Bubrig (proteže se na područje obuhvata PPU Grada Drniša); Mideno Brdo (proteže se na područje obuhvata PPU Grada Drniša).

Pošta i telekomunikacije

Prijenosni sustavi na tranzitnoj i lokalnoj razini bazirani su na svjetlovodnom sustavu "Jadranko" i svjetlovodnim sustavima na području Županije i usmjerenim radiorelejnim sustavima koji povezuju izdvojene pretplatničke stupnjeve i ATC s područja Županije na tranzitne ATC Šibenik i dovoljnog su kapaciteta da zadovolje sve potrebe građanstva i gospodarstva Županije za telekomunikacijskim uslugama i obave sav telekomunikacijski promet tijekom cijele godine bez obzira na prometne špice tijekom turističke sezone.

Kopneni dio koji područja Drniša i okolice u potpunosti je pokriven nepokretnom telekomunikacijskom mrežom koja se sastoji od ATC Drniš, izdvojenih pretplatničkih stupnjeva i samostalni ATC montiranih u pojedinim naseljima. Komutacije su svjetlovodnim i radiorelejnim prijenosnim sustavima povezane dijelom na ATC Drniš, a dijelom na ATC Šibenik. Sve veze ostvarene su preko radiorelejne postaje Krtolin tako da nema potrebe za radio koridorima u naseljenim područjima.

Za povezivanje izgrađenih komutacija korišteni su svjetlovodni i usmjereni radiorelejni prijenosni sustavi dovoljnog kapaciteta te se telefonski promet izgrađenih ATC odvija na zadovoljavajući način. U svim ATC ima neiskorištenih kapaciteta.

Od posebnih mogućnosti telekomunikacijske mreže croapak, Internet, paging, širokopojasni priključak, uočljiv je znatan porast internet priključaka i u narednom razdoblju se može očekivati značajan porast tog vida komuniciranja. Ostale usluge znatno su skromnije zastupljene i nije za očekivati njihov znatniji rast u slijedećem planskom razdoblju. Digitalizacija telekomunikacijske mreže omogućila je uvođenje u mrežu novih usluga kao što su ISDN usluge, širokopojasne funkcije do samog pretplatnika, paging što zahtijeva odgovarajuću podršku računala koje upravlja ATC-om. Osnovni nedostatak telekomunikacijske mreže u Županije je analogna tranzitna ATC u Šibeniku koja nije u stanju zadovoljiti tehničke zahtjeve novih usluga.

Također je uočljiv i konstantan i znatan porast mobitel i GSM priključaka te se u tim mrežama, a naročito GSM može očekivati znatno proširenje mreže (CRONET; VIP-NET) kako bi se osigurao dovoljan kapacitet i pokrivenost cijelog teritorija Općine.

Budući razvoj telekomunikacijskog sustava Županije treba temeljiti na izgradnji nove digitalne ATC Šibenik I. koja treba zamijeniti postojeću analognu ATC, kao i opremanje svih digitalnih komutacija sa sučeljima nužnim i dovoljnim za uvođenje novih usluga u telekomunikacijsku mrežu.

47

To se posebno odnosi na ISDN uslugu, kao preteći širokopojasne telefonije. Ujedno treba očekivati izmjenu svih analognih komutacija u ruralnom dijelu Županije digitalnim komutacijama nužnog i dovoljnog kapaciteta tako da do kraja planskog razdoblja kompletna telekomunikacijska mreža Županije bude digitalizirana i da sva naseljena mjesta u Županiji budu obuhvaćena mrežom nepokretne telefonije u skladu s obnovom, povratkom stanovništava i oživljavanjem gospodarstva1.

U naseljima je potrebno predvidjeti izgradnju objekata za smještaj telekomunikacijske opreme.

Vodoopskrba

Koncepcija razvitka vodoopskrbe utvrđena je Srednjoročnim programom opskrbe pitkom vodom Šibensko-kninske županije koji je Županijska skupština prihvatila 22. 05. 1996. god.

Općina Unešić nalazi se na području koje je PPŽ označeno kao područje čiji su postojeći vodovodi već davno potpuno iskorišteni i gdje su prisutne povremene redukcije u opskrbi vodom (Zagora).

Vodoopskrba jednog dijela Općine vrši se s izvorišta Jaruga, a drugog dijela Općine s izvorišta Čikola, sustavom Čikola-Sv. Marko. Zahvat vode iz jezera Torak predstavlja pričuvno izvorište.

Planirano rješenje za ovo područje koncipirano je na nekoliko većih vodoopskrbnih sustava.

Na području Općine Unešić od prihvaćanja Srednjoročnog programa do danas izgrađen je podsustav vsp. Sv. Marko–Unešić s većim kapitalnim građevinama:.

vodosprema Sv. Marko V = 1000 m3

gravitacijski cjevovod vsp. Sv. Marko – Unešić l = 12.520,00 vodosprema Donje Vinovo V = 500 m3

U sustavu vodoopskrbe na području Općine Unešić postoje slijedeće građevine: vodospreme:

o Donje Vinovo V = 500 m3

o Bogočin V = 300 m3

o Sv. Marko V= 1000 m3

cjevovodi:o vsp Sv. Marko - Unešić / Ø 200 duktil (naselja Donje Vinovo, Gornje

Planjane, Unešić)o Unešić - Ostrogašica - vsp Mideno brdo / Ø 125 čelična cijevo vsp Bogočin - Koprno / Ø 150 čelična cijevo vsp Mideno brdo - Mirlović Zagora / Ø 200 čelična cijev, Ø 80, Ø 50

alkatens lokalnim razvodima Ø 50, Ø 60 ili Ø 80 čelična cijev ili alkaten.

U sustavu vodoopskrbe na području Općine Unešić u planu su slijedeće građevine: vodospreme:o Visoka

1 Konačni prijedlog prostornog plana uređenja općine Unešić str. 87.48

o Utoreo Gotovcio Umac

cjevovodi:o podsustav Ljubostinje - II faza - ogranak Danilo Kraljice (naselja

Ljubostinje, Mirlović Zagora)o ogranak Unešić - Čvrljevo - Utore (naselja Gornje Vinovo, Gornje i

Donje Utore)

crpna stanica:o Mirlović Zagora-Umac

2.7. Društvena infrastruktura

Na području Općine Unešić razvijale su se i djeluju samo društvene i druge uslužne funkcije i institucije lokalnog značenja, odnosno potrebne lokalnom stanovništvo u svakodnevnom životu, kao i drugim posjetiteljima koji tu povremeno dolaze i borave. Njihovim postojanjem i razvijanjem podiže se standard i kvaliteta života stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom području.Zato njihova mreža i pokrivenost potreba ne zadovoljava, a gravitacija je ograničena na područje ove općine, dok samo neke njezine središnje uslužne funkcije imaju šire značenje. Tijekom Domovinskog rata su stradali brojni objekti javnih sadržaja u naseljima na čitavom području Općine Unešić.

1. Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno - političke organizacije i udruge te vjerske zajednice

Postojeća mreža i stanje upravnih institucija i službi u općini Unešić definirana je državnim političko - teritorijalnim ustrojstvom i zakonima. Tu se nalaze sljedeće institucije:

Šibensko - kninska županija - Ured za opću upravu - Matični ured Unešić, jedan djelatnik. Vodi državne matice za matično područje dosadašnjeg matičnog ureda Unešić (za 16 samostalnih naselja u zagorskom području) Za rad matičnog ureda određeni su uredovni dani.

Općinsko vijeće, Unešić. Općinsko poglavarstvo, Unešić. Načelnik općine, Unešić. Općinski ured (upravni odjel općine), Unešić, obavlja poslove lokalne samouprave na

općinskoj razini.

Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom građana djeluju u mjestima koja su ih osnovala, mjesna samouprava.

Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava Šibensko - kninske županije, Policijska postaja Unešić.

Elementi službe motrenja i obaviješćivanja općine, Unešić.

49

Stožer Civilne zaštite za općinu, Unešić. Udruga dobrovoljnih vatrogasaca - Dobrovoljno vatrogasno društvo, Unešić.

Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT) Zagreb - Središte pošta i telekomunikacijski centar - čvorno područje SP Šibenik - Poštanski ured 22323 Unešić, pokriva sva naselje u istoimenoj općini, postoji ATC Unešić.

Sve pravosudne institucije i službe koriste se u Drnišu, Šibeniku, Splitu i Zagrebu.

Skupinu udruge građana, političke stranake i druge organizacije čine razne udruge, zajednice, stranke, sindikati, udruženja, savezi, društva, klubovi i drugo sa sjedištem pretežno u Unešiću, ali ima nekih i u nekim drugim naseljima. Istiću se :

Temeljni ogranak - općinska organizacija političke stranke HDZ, Unešić, Temeljni ogranci još nekih političkih stranaka, Unešić, Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata - podružnica, Unešić, Udruga umirovljenika, Unešić, Općinsko društvo Crvenog Križa, Unešić i druge.

Rimokatoličke župe na području Općine Unešić nalaze se u okviru Unešićkog dekanata pod jurisdikcijom Šibenske biskupije i Splitske metropolije:

Župa, župni ured i župna crkva Sv. Jure mučenika, Unešić, župa osnovana 1856. godine, župna crkva izgrađena u razdoblju 1885. - 1887. godine, a nalazi se na 343 m nadmorske visine.

Župa, župni ured i župna crkva Marijina Uznesenja, Mirlović Zagora, župa već djeluje 1688. godine, župna crkva se nalazi na 261 m nadmorske visine.

Župa, župni ured i župna crkva Sv. Marije (Svijećnice), Nevest, župna crkva se nalazi na 311 m nadmorske visine.

Župa, župni ured i župna crkva Imena Isusova, Čvrljevo, župa osnovana 1730. godine, a župna crkva izgrađena 1903. godine na 408 m nadmorske visine.

Školske sestre franjevke (Splitska provincija), fratarska kuća, Unešić.

U Općini Unešić još se nalaze sljedeće crkve, crkvice i kapele u samostalnim naseljima: Gornje Planjane (na 414 m.n.v.), Gornje Utore (424 m.n.v.), Sveti Marko u Gornjem Vinovo (na 568 m.n.v.), Koprno (301 m n.v.), Mirlović Zagora (270 m n.v.), Unešić (340 m n.v.) i Svi Sveti u naselju Visoka (391 m n.v.).

2. Školstvo (obrazovanje)

Ovu skupinu djelatnosti čine predškolski odgoj i naobrazba i osnovno školstvo:

Osnovna škola “Jakov Gotovac” Unešić, u ovom sastavu osnovana 1964. godine, ima knjižnicu i školski vrt.

3. Kultura, prosvjeta i umjetnost

50

U Općini Unešić je evidentirano nekoliko kulturnih i prosvjetnih udruga, društava, manifestacija, organizatora te objekata u službi kulture, prosvjete i umjetnosti, kao i zaštićenih ili evidentiranih spomenika kulturne baštine: na pr.

Dom kulture, Unešić.

4. Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb)

Obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitna medicinska pomoć, zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna djelatnost i kućna njega).

Ambulanta opće medicine, Unešić, Stomatološka ordinacija, Ivan Vukušić, Unešić.

Ostale institucije zdravstva i socijalne skrbi koriste se u gradskom središtu Drnišu i u županijskom središtu Šibenik.

5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti

U ovoj skupini uslužnih djelatnosti nalaze se: poslovne banke, štedionice, štedno-kreditne zadruge, mjenjačnice, osiguravajući zavodi, poslovnice Hrvatske lutrije i športskih kladionica, turističke agencije i slične financijske institucije (poštanski ured s novčanim poslovanjem), koje pružaju usluge stanovništvu i gospodarstvu, ali i osobama u tranzitu kroz ovo područje.

6. Trgovina i ugostiteljstvo

U ovoj skupini se nalaze tvrtke registrirane za obavljanje poslova trgovine na veliko i malo, za vanjsku i unutarnju trgovinu, trgovine - prodavaonice mješovite robe i specijalizirane trgovine - prodavaonice za prehrambene i neprehrambene proizvode, samoposluživanja, tržnica, robne kuće, benzinske postaje, skladišta i druge trgovačke tvrtke, kao i hoteli, kampovi, restaurani, gostionice, caffe barovi, bistroi, konobe, slastičarnice i drugi.

U ovom slučaju najbitnije su one koje neposredno služe lokalnom stanovništvu i tranzitnim putnicima, a nalaze se u samostalnim naseljima Unešić, Mirlović Zagora, i nekim drugim naseljima.

7. Obrt i druge usluge

U ovoj skupini se nalaze klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje pružaju razne usluge gospodarstvu, domaćinstvima, domicilnom stanovništvu i tranzitnim putnicima, kao što je popravak automobila, uredskih strojeva, televizora i radio aparata, strojeva za domaćinstvo, kemijske čistionice, fotokopiraonica, pekarnica, klaonica, razni servisi i usluge, kao informatični, financijski, knjigovodstveni i drugi, pa osobne usluge, kao što su brijač, frizer, postolar, krojač, stolar i brojni drugi.

Prometne usluge se uglavnom odnose na prijevoz putnika željeznicom i autobusima i njihovim zaustavljanjem prvenstveno na željezničkoj i autobusnoj postaji u Unešiću i u drugim stajalištima (željeznička stajališta Planjane i Cera), ali i za prijevoz tereta.

51

Komunalne usluge na području Općine Unešić samo djelomično pruža lokalna komunalna služba dok tu još djeluju tvrtke iz susjednih gradova koje se bave tom djelatnošću.

Građevinske usluge pružaju pojedine tvrtke ili pojedini obrtnici u izgradnji i održavanju stambenog fonda i drugih zgrada i sadržaja na području ove općine, njegovog sjedišta i drugih.

8. Šport, rekreacija, zabava i odmor

U ovoj općini uglavnom djeluju športske organizacije (udruge) županijskog i lokalnog općinskog značenja, a neke imaju samo rekreacijsko značenja:

Hrvatski nogometni klub “Zagora”, Unešić, Lovačko društvo “Prepelica”, Unešić, lov i uzgoj divljači.

2.8. Proračun općine Unešić

Tablica 4: Proračun općine Unešić-2006.g

Račun iz rač. plana Opis stavke Plan 2006

Index 2006/05

52

1 2 3 4PRIMICI I IZDACI    

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.975.000 89,5

61 Prihodi od poreza 1.957.400 127,0

63

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

625.000 38,9

64 Prihodi od imovine 31.500 272,0

65

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

361.100 220,7

66 Ostali prihodi 0 -

3 RASHODI POSLOVANJA 2.482.000 106,1

31 Rashodi za zaposlene 426.000 104,8

32 Materijalni rashodi 1.282.000 105,0

34 Financijski rashodi 21.000 205,5

37

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

325.000 109,1

38 Ostali rashodi 428.000 106,1

Ukupni rashodi poslovanja 2.482.000 106,1

VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA 493.000 50,1

TRANSAKCIJE NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI      

7Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

150.000 1.347,5

4Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

643.000 74,7

42

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

463.000 64,3

45 Rashodi za dodatna ulaganja 180.000 128,7

53

na nefinancijskoj movini

MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE

493.000 58,0

UKUPNI RASHODI 3.125.000 97,7

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI

3.125.000 93,7

UKUPNI RASHODI I IZDACI

3.125.000 97,7

Izvor: Ministarstvo financija

U Tablici je dat plan ostvarenja proračunskih prihoda i rashoda u 2006 god. za općinu Unešić.

Planom se predviđa ostvarenje prihoda u 2006. god u iznosu 3.125.000 kn.Glavnina proračunskih prihoda se planira ostvariti od prihoda od poslovanja, i to prihodi

od poreza 1.957.400 Kn. U 2006. god se planiraju i proračunski rashodi u iznosu 3.125.000 Kn, od čega su

najzastupljeniji bili rashodi iz poslovanja i to materijalni rashodi sa 1.282.000 Kn, rashodi za zaposlene 426.000 Kn, naknade građanima i kućanstvima 325.000 Kn, te financijski rashodi 21.000 Kn.

Za 2006.god planiran je pad ukupnih rashoda sa 3.199.217 Kn u 2005.god na 3.125.000 kn, što je 2,31% manje u odnosu na prethodnu godinu.U 2006.god planiran je pad ukupnih prihoda sa ostvarenih 3.334.171 Kn u 2005.god na planiranih 3.125.000 Kn, što je za 6,27% manje u odnosu na 2005.god.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je ovaj proračun svojim velikim dijelom namijenjen infrastrukturnim radovima (dominantni materijalni troškovi), što se na jedan način može tretirati kao razvojan u onom dijelu koji se odnosi na ulaganja u komunalne objekte koji bi mogli poslužiti u gospodarske svrhe.

Planirani prihodi i izdaci u proračunu Općine Unešić za 2007. godinu iznose 7.718.000 Kn.

Naš prijedlog je da se u narednom razdoblju cca 40% proračuna izdvoji za poticanje i razvoj poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta (kroz subvenciju kamatnih stopa na poduzetničke kredite, osnivanje garantnog fonda za poduzetnike, opremanje poduzetničkih zona, poticanje razvoja potpornih institucija poduzetništva kao što su poduzetnički centri, tehnološki parkovi, poduzetnički inkubatori, razvojne agencije i sl), što će u konačnici dovesti do ekonomskog rasta i razvoja, što će generirati punjenje proračuna na zdravim ekonomskim osnovama.

54

2.9. Swot analiza općine Unešić

Tablica 5: Swot analizaPREDNOSTI PRETPOSTAVKE

Motivirani pojedinci Osnivanje novih poduzeća Neokrnjena priroda Uključivanje mladih u razvojne projekte Lokacija uz važne pruge Promocija poduzetništva Kvalitetan kamen Animiranje i uključivanje nezaposlenih Rude-minerali Organiziranje informacijskog centra

Razvijeno stočarstvo Inicijative za promjenu zakona na

gospodarskom području Razvijeno vinogradarstvo Oživljavanje zamrlih djelatnosti

Prirodno dobivena hrana (bez kemije) Traženje pomoći kod pridobivanja

financijskih sredstava

Blizina turističkih područja Razvoj dijela poljoprivrede-kultiviziranje

prostora Prirodni uvjeti za razvoj ruralnog turizma Razvoj seoskog turizma

SLABOSTI SMETNJE Nedostatak novca za investicije Ograničenost lokalnih razvojnih sredstava Slaba starosna struktura stanovništva Nepoznavanje metoda za animaciju okoline

Neprimjerena zakonska regulativa Nepoznovanje sredstva za uključivanje

nezaposlenih u programe

Nepostojanost tradicije u obrtništvu Neprilagodljivost pravnih instrumenata

novom stanju Premalo poslovnih informacija Nepovjerenje u nove institucije Odlijev kadrova Zavist Negativno raspoloženje-malodušnost apatija Strah i nepovjerenje u novo Slaba školska naobrazba stanovništva Nepoznavanje mogućnosti za razvoj Nepovezanost gospodarskih subjekata Opća ekonomska i pravna nedisciplina Strah pred neuspjehom Negativan utjecaj odnosa iz prošlosti

55

U prethodnom dijelu je dat prikaz SWOT analize za općinu Unešić. SWOT analiza je predočena kroz definiranje prednosti, slabosti, pretpostavki i smetnji u mogućem razvoju općine.

Ako analiziramo prednosti općine Unešić u mogućem razvoju u odnosu na druga područja, onda ćemo lako ustanoviti da se prednosti nalaze u:

Motivirani pojedinci – vrijedni ljudi sa radnim iskustvom i dobrim poduzetničkim idejama, ali uz ograničene vlastite resurse (novac, sredstva za rad i predmete rada)

Neokrnjena priroda – čist zrak i tlo Lokacija uz važne pruge – važno željezničko čvorište Kvalitetan kamen – velike rezerve kvalitetnog kamena Rude-minerali – velike rezerve ruda i minerala za proizvodnju građevinskog

materijala Razvijeno stočarstvo – tradicija uzgoja stoke (ovce i goveda) Razvijeno vinogradarstvo – tradicija bavljenja vinogradarstvom uvjetovana

povoljnim podnebljem Prirodno dobivena hrana – bez prekomjerne upotrebe pesticida Blizina turističkih područja – Šibenska i Trogirska rivijera Prirodni uvjeti za razvoj ruralnog turizma – izletnički, lovni, zavičajni turizam

Uz prednosti postoje i određene slabosti kao što su:

Nedostatak novca za investicije - nedostatni izvori vlastitog novca, nepostojanje vrijednih nekretnina za stavljanje u zalog kod banke ili druge financijske ustanove, nepostojanje općinskih i županijskih garantnih fondova koji bi jamčili poduzetnicima za dobivene kredite,

Slaba starosna struktura stanovništva – zbog iseljavanja u veće centre nepovoljan omjer stanovništva mladi-stari

Neprimjerena zakonska regulativa – zakoni često ne uvažavaju situaciju na terenu (neprilagodljivost nerazvijenim sredinama)

Nepostojanost tradicije u obrtništvu – ljudi su se više bavili stočarstvom i vinogradarstvom

Premalo poslovnih informacija – nedostatak info punktova u općini koji bi pružali informacije poduzetnicima, nedostatak savjetnika (financijskih, pravnih, poreznih), nedostatak potpornih institucija poduzetništva (poduzetnički centar, poduzetnički inkubator)

Odlijev kadrova – nedostatak visokoobrazovanog kadra, odlazak u veće gradove u svrhu traženja posla te odlazak na školovanje,

Negativno raspoloženje-malodušnost apatija – navike iz prošlosti kada je socijalna uloga države bila prenaglašena

Slaba školska naobrazba stanovništva – nepovoljna obrazovna struktura stanovništva

Nepovezanost gospodarskih subjekata – ne postoji horizontalna i vertikalna povezanost subjekata po branšama

Strah pred neuspjehom – bojazan što će reći susjedi i prijatelji

Na temelju geografskog i prometnog položaja, prirodne osnove, strukture stanovništva svako područje ima komparativnu prednost za razvoj u odnosu na neko drugo promatrano područje. Sukladno tome područje općine Unešić vidi svoje šanse za razvoj (pretpostavke za razvoj) kroz:56

Osnivanje novih poduzeća – poduzeća se trebaju bazirati na komparativnim prednostima ovog područja (turizam, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, proizvodnja kamena i sl)

Uključivanje mladih u razvojne projekte – razvijanje svijesti o važnosti poduzetništva kod mladih od srednjoškolske dobi, poticanje razvoja poduzetničkih ideja i vizija kod mladih , stipendiranje mladih za one programe koji će doprinijeti razvoju općine

Promocija poduzetništva – preko potpornih institucija poduzetništva (poduzetnički centar, poduzetnički info pult, savjetničke tvrtke i sl)

Animiranju i uključivanju nezaposlenih – davanje posebnih olakšica poduzetnicima koji zaposle nezaposlene osobe s područja općine, sufinanciranje stjecanja iskustva i prakse nezaposlenim osobama kod poduzetnika, uključivanje nezaposlenih s iskustvom da se uključe u poduzetništvo, uključivanje mladih, žena, branitelja i starijih iznad 45.g da se počmu baviti poduzetništvom,

Organiziranje informacijskog centra – u prostorijama općine koji će pružati informacije o kreditima i državnim poticajima

Inicijative za promjenu zakona na gospodarskom području – vodilo bi ka uvažavanju određenih posebnosti i problema s kojima se poduzetnici susreću na ovakvim područjima

Oživljavanje zamrlih djelatnosti – interes svih sudionika u budućem razvoju turizma ovo treba biti prioritet

Traženje pomoći kod pridobivanja financijskih sredstava – priprema pojedinačnih i zajedničkih projekata u sklopu PUR-a, definiranje onih projekata koji će dati sinergijske efekte za cijelo promatrano područje, zajednički nastup općine Primošten i općine Unešić za traženje izvora financiranja kako kod vladinih institucija, tako i EU-fondova, traženje domaćih i stranih investitora, lobiranje na državnoj razini,

Razvoj dijela poljoprivrede – kultiviziranje prostora – vinogradarstvo, proizvodnja bilja, razvoj povrtlarstva, razvoj voćarstva

Razvoj seoskog turizma – postoje svi preduvjeti za razvoj izletničkog, lovnog, kulturnog i športskog turizma (prometni položaj, klima, prirodna vegetacija, povijesno-kulturno naslijeđe),

Glavne smetnje u postizanju ovih mogućnosti za razvoj su :

Ograničenost lokalnih razvojnih sredstava – nedostatak razvojnih gospodarskih subjekata koji bi punili općinski proračun, nedostatna pomoć županije i države za lokalne potrebe,

Nepoznavanje metoda za animaciju okoline – animacija okoline se ne postiže u kratkom roku, za to je potreban sustavan rad i kombinacija metoda koja daje najbolje rezultate, potrebno se samo osvrnuti na okruženje i iz njega preuzeti pozitivne stvari,

Nepoznavanje sredstava za uključivanje nezaposlenih u programe – za ovaj problem krivnja leži jednim dijelom u nepostojanju poduzetničkih potpornih institucija na području općine koje bi davale savjete i informacije nezaposlenima,

Neprilagodljivost pravnih instrumenata novom stanju – dio zakonskih okvira nije u skladu sa stanjem na terenu

Nepovjerenje u nove institucije – mediji prenaglašeno šire informacije o lošim događanjima u društvu, generaliziranje problema i tamo gdje ih ne bi trebalo biti, neke gospodarske institucije nisu ispunile zadatak onako kako su trebale (HAMAG, pravosudne ustanove, državne agencije za strana ulaganja) i sl,

57

Zavist – na uspjeh kod rodbine, prijatelja i poznanika Strah i nepovjerenje u novo – loša iskustva iz prošlih godina, skepsa prema

budućnosti zbog sporih promjena i gospodarskih pomaka, bojazan da neće uspjeti, da će se naići na administrativnu zapreku i sl

Nepoznavanje mogućnosti za razvoj – nedovoljno informacija o razvoju drugih krajeva u Hrvatskoj, (Istra, sjeverozapadna Hrvatska), nesustavan pristup razvoju, nedovoljno znanja o razvoju i značenju poduzetništva, nedostatak znanja i informacija iz ekonomije i poduzetništva, isključenost iz poslovnih krugova i središta događanja,

Opća ekonomska i pravna nedisciplina – korupcija u pravosuđu, neriješeni sudski sporovi potiču pravnu nedisciplinu i izbjegavanje plaćanja obveza

Negativan utjecaj odnosa iz prošlosti – loša iskustva sa državnom administracijom, bankama i poduzećima s kojima se posluje

Na temelju SWOT ANALIZE definirane su određene smjernice u razvoju općine Unešić kroz date pretpostavke razvoja. Pretpostavke razvoja su nastale na temelju određenih komparativnih prednosti koje ima područje općine Unešić, a koje su definirane i usuglašene većinom razvojnih i administrativnih činitelja.

Za reaalizaciju pretpostavki ovog razvojnog dokumenta temeljna zadaća općinskog vodstva bi ukratko bila:

Poticanje i podržavanje svih poduzetničkih projekata koji se baziraju na iskorištavanju komparativnih prednosti koje općina ima

Raznim mjerama utjecat na smanjenje slabosti u razvoju općine Unešić Otklanjanje smetnji u razvoju općine Unešić

58

I DIO

3. REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA

3.1. Regionalni razvoj s primjerima iz EU

Posljednjih godina, a naročito nakon potpisivanja osnovnih dokumenata koji definiraju status Republike Hrvatske kao zemlje pristupnice EU, sve se više govori o ulozi regionalnog razvoja i regionalne politike u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju.

Povijest regionalne politike Europske Unije seže u 1957. godinu, kada je Rimskim ugovorom poticanje gospodarskog razvoja te jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva određeno kao jedan od temeljnih zadataka Zajednice. Osnovni prioriteti koji proizlaze iz navedenog akta su identificiranje najnerazvijenijih područja i njihovo podupiranje putem raznih oblika pomoći.

Institucije zadužene za regionalnu politiku na razini Europske Unije su Uprava za regionalnu politiku (The Regional Policy Directorate-General) i Odbor regija (The Committee of the Regions). Uprava za regionalnu politiku odgovorna je za pružanje pomoći slabije razvijenim i nerazvijenim regijama u njihovom ekonomskom i društvenom razvoju. Odbor regija je savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti zemalja članica Europske Unije, a uspostavljanjem tog tijela osigurano je da lokalna i regionalna vlast ima utjecaja na odluke donesene u okviru regionalne politike.

Potpora regijama zemalja članica Unije koje zaostaju u razvoju pruža se putem strukturnih fondova:

Europskog poljoprivrednog i garancijskog fonda (European Agricultural Guidance and Guarantee Fund - EAGGF),

Europskog socijalnog fonda (European Social Fund - ESF), Europskog fonda za regionalni razvoj (European Regional Development Fund –

ERDF), Financijskih instrumenta za podršku ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries

Guidance - FIFG).

Za zemlje poput Španjolske, Grčke, Irske i Portugala (čiji je BDP niži od 90 posto prosjeka EU) osnovan je poseban, tzv. Kohezijski fond.

Kako bi se ubrzala i olakšala prilagodba regionalne politike zemalja kandidata politici Unije predviđena su dva strukturna instrumenta – ISPA (The Pre-Accession Structural Instrument) i SAPARD (The Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development).  

Temeljne postavke regionalnog razvoja i potrebe uvođenja rajonizacije proizvodnje koja osigurava komparativne prednosti i konkurentnost proizvodnje ali i osiguravanje samodostatnosti strateških proizvoda nužnost je u planiranju razvoja određene regije. 

Regionalni razvoj podrazumjeva koordinaciju svih subjekata u formiranju određenog proizvoda koji ima komparativnu prednost a naravno i tržnu šansu. Regionalni razvoj je proces poticanja lokalnih poduzetnika usmjerenih zajedničkom cilju.  Brojni primjeri iz svijeta govore o uspješnom razvoju regija primjenom ovih načela: Talijanski Tirol, Talijanski Abruzzo, Španjolski Mondragon,  

Ovi primjeri vođeni su udruživanjem poduzetnika prema jednom proizvodu za koji je postojala komparativna prednost. Država je uložila u edukaciju proizvođača i osigurala temeljnu i poduzetničku infrastrukturu, a rezultat je bogata sredina zadovoljnih ljudi koji se potpuno posvećuju poslu na svojem gospodarstvu ili se uključuju povremeno. Kroz poticanje

59

pogodnih organizacijskih oblika društvo odterećuje malog proizvođača od poslova nabave, prodaje, marketinga pa se on može posvetiti poboljšanju svojeg segmenta posla uz jamstvo sigurne prodaje.  

Šira se zajednica, dakle, brine o organizaciji i edukaciji poduzetnika i proizvođača usmjeravajući ih prema ciljnom proizvodu, brendu. Brend će dokazati i potvrditi tehnološke postupke, kvalitetu proizvoda ali i pronijeti ime regije. Time se omogućuje proširenje aktivnosti i uključivanje novih subjekata. 

U Hrvatskoj postoje neki brendovi koji nisu dovoljno iskorišteni. Hrvatska zapravo ima neke brendove koji su stari stotinama godina ali nisu kao takvi zaštićeni i komercijalizirani. Na tržištu EU prednost nad fizičkim proizvodom ima ideja i certifikat. Na taj način pravne službe i marketinške agencije preuzimaju primat u formiranju proizvoda što dugoročno ne vodi razvoju kvalitete pa postoji bojazan da se neki proizvodi degeneriraju. Upravo zbog toga potiče se regionalna prepoznatljivost određenih proizvoda koji bi na temelju dugoročnog plana zadržali kvalitetu i organizaciju proizvođača. Tome teži i stroga certifikacija proizvoda.   PRIMJER ABRUZZOU svijetu, a posebice u Europi postoji niz primjera uspješne politike regionalnog razvoja. Italija je jedna od velikih zemalja (301.230 km2, 58 milijuna stanovnika, GDP 1.351 milijardi €, per capita 26.000 €), koja kao četvrta industrijska sila u Europi i udjelom poljoprivrede u GDP-u od svega 2,6% posebnu pažnju posvećuje regionalnom i ruralnom razvoju. Podijeljena je u 20 regija, a niže ustrojne jedinice vlasti su provincije i komune.Za naše uvjete posebno je interesantna regionalna politika u regiji Abruzzo (središnji dio Italije između Pescare i Rima, obuhvaća Apeninsko gorje i najviši vrh Italije –Gran Sasso. To je područje oduvijek bilo znatno nerazvijenije u odnosu na sjever Italije i visokoindustrijali-zirano područje doline Po. Regionalnom politikom talijanske vlade u drugoj polovici 20. stoljeća, tu je zbog ograničenih prirodnih resursa iniciran razvoj niza industrijskih programa, posebno radno intenzivnog karaktera. Tako se željelo (i uspjelo) zadržati stanovništvo i riješiti problem depopulacije prostora. Međutim, krajem 20. i prvih godina ovog stoljeća, situacija se iz korijena mijenja. Radna snaga postaje preskupa, industrijska proizvodnja nekonkurentna, a kao logičan slijed globalizacije problem seljenja kapitala (i proizvodnje) u druga područja svijeta. U takvim nepovoljnim uvjetima i gospodarskom okruženju trebalo je hitno naći rješenja za gospodarski razvoj. Ona su pronađena u aktivnom vođenju ciljane politike regionalnog razvoja. Učinjen je radika-lan zaokret. Čitava regija Abruzzo stavljena je u prioritet tzv. „zelenih regija“ i razvoj se usmjerio prema znanju i „zelenoj industriji“. Formirani su parkovi i to nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zatim i znanstveni i tehnološki parkovi. Grad Aquilla, koji je do tada bio sjedište elektronske „šarafciger“ industrije, postaje sjedište provincije i znanstveni centar (25.000 studenata – 50% od ukupnog stanovništva). Ti znanstveni potencijali postaju sinergijska osnova za razvoj tehnoloških i znanstvenih parkova. Na rubnim područjima provincije (okolica Pescare) formiran je veleban znanstveni biotehnološki institut (800 zaposlenih). Uz institut formirana je zona malog i srednjeg poduzetništva, te agencija za ekonomski razvoj.RAZVOJNA AGENCIJAAgencija je formirana dogovorom općina iz plana lokalnog razvoja: 46 općina udruženo u teritorijalni savez. Zona doline rijeke Sangro i Aventino bila je do 70.-tih godina 100% poljoprivredna. Naselja su bila locirana na obroncima. Danas se urbanizira i dolina. Na 22 hektara površine dobivenih od općina (eksproprijacija) oformljena je velika poduzetnička zona (12.000 zaposlenih). Dio su mali i srednji poduzetnici, ostalo su velika poduzeća (npr. Sevel), s tim da se poljoprivreda ipak u velikoj mjeri zadržala. U Agenciji za lokalni razvoj ističu da su uložili u industrijsku zonu, koja danas posjeduje 27% kapitala u zoni. Snaga je u tome da su svi sudionici na lokalnoj razini postigli zajednički

60

dogovor, naučili su iskorištavati fondove za zajednički plan razvoja, zajednički osmišljavaju i izvode zajedničke projekte, uz poticanje i financiranje poduzetnika. Formiran je „one stop shop“ ured u kojem se sakupljaju sve informacije iz različitih općina. Poduzetnik dobiva sve papire na jednom mjestu, jedna osoba sve potpisuje, „hodaju papiri“, a ne ljudi. Za to je ključan dogovor među općinama. Uloga ureda je također i organizacija edukacije za poduzetnike, na što ih se potiče raznim mjerama. Traga se i za efikasnim metodama proizvodnje i poslovanja, čiji je cilj smanjenje troškova. Posebna pažnja se posvećuje malim mjestima, koja uz to što postaju centri življenja „po mjeri čovjeka“, istodobno oživljavaju i kroz niz dodatnih sadržaja koje su uglavnom projektirali stručnjaci iz Regionalne razvojne agencije, a realizaciju su omogućili fondovi EU (posebno fondovi CARDS, PHARE, LIFE, INERREG). Za obavljanje zajedničkih stručnih i administrativno-tehničkih poslova formirana je Zajednica brdskih općina – Comunnita Montana i to temeljem posebnog zakona. Evo primjera razvojnih projekata pojedinih općina:PRIMJERI OPĆINATreglio – gradić freski (Provincija Chieti, Abruzzo)Gradić ima 1.100 stanovnika koji su se do sada primarno bavili poljoprivredom. Sad uglavnom rade u dolini Sangro (Savel ili poduzeća koja rade za Savel) – Fiatova tvornica furgona.Kroz program EU - INTERREG 3B pokrenuli su projekt slikanja freski; slikar-specijalist podučava staru tehniku slikanja freski. Sada je to jedino mjesto gdje se to može naučiti (to se ne može ni na sveučilištima). Kako kažu jedinstveni su ne samo u Europi, nego i u svijetu. Održavaju se tečajevi, radionice i kongresi na tu temu. Sedam dana traje glavna manifestacija: dolaze slikari, održavaju se radionice, slika se po fasadama u selu. Domaćini nude svoju fasadu, pružaju smještaj i domaću hranu. Tako je gradić postao turistička atrakcija nacionalnih i internacionalnih dimenzija.Rapino - gradić keramike(Provincija Chieti, Parco Nazionalle della Majella, Abruzzo)Gradić ima 1.744 stanovnika. Proizvodnja keramike seže još od paleolita. Nekoliko obitelji razvilo je tehniku u posljednjih 100 godina. Uključili su se u program EU INTERREG 3B, oživili aktivnost sela, poduzetništvo kroz tečajeve keramike, radionice, muzej i prodaju proizvoda. Pomoću INTERREG-a integrirali su sve u turističku ponudu regije. Imaju tematske radionice: posude za čaj, posude za vino; na manifestacijama se nude domaći proizvodi u tim posudama. Commune di Navelli – gradić šafrana(provincija L'Aquila, Parco Nazionalle del Gran Sasso e Monti della Laga, Abruzzo)Gradić ima 600 stanovnika. Poznat je u Italiji i šire po uzgoju vrhunskog šafrana (1kg – 0,1 ha – 15.000 €). Markicu kvalitete imaju ljekovito bilje, tartufi i maslinovo ulje. Poglavarstvo ima tri osobe, raspoloživ proračun od 4,5 mil. € koji se puni od poreza i prihoda regije i provincije.3 smjera djelovanja: 1. marketing (prezentacija proizvoda lokalno i u svijetu, 2. tečajevi (edukacija mladih uzgajivača – lokalno stanovništvo), 3. kongresi (skupovi stručnjaka za ulje, vino, šafran). Aktiviraju lokalne ljude za uzgoj izradu i dizajn pakiranja. Konzorcij proizvođača je vlasnik opreme i organizator aktivnosti.Carapelle Calvisio – Communita Montana – najmanja općina u Italiji – grad tartufa(Provincija L'Aquilla, Parco Nazionalle del Gran Sasso e Monti della Laga, Abruzzo)Gradić ima 90-tak stanovnika. Ušli u INTERREG program radi obnove stare školske zgrade, kao info point za potrebe turizma. Brdska zajednica Abruzzo Aquillano: 1 stalno zaposleni + 1 externo. Lokalno stanovništvo se uglavnom bavi proizvodnjom maslinovog ulja, vina, mortadele, meda, žita, te traženjem tartufa. Vuna se tradicionalno bojala šafranom i izvozila se. Danas ciljano razvijaju marketing, promociju bijelog i crnog tartufa i valorizaciju kroz agroturizam.Naseljavaju Rumunje i Slavene kao pastire i smatraju to vrlo korisnim i pozitivnim. Brdska zajednica organizira sve socijalne servise, skupno za cijelu zajednicu.

61

 3.2. Klasteri

Klasteri su zemljopisno koncentrirani, horizontalno i vertikano međusobno povezani gospodarski subjekti, specijalizirani dobavljači, davatelji usluga i povezane institucije koje u određenom području kroz izradu zajdničkog proizvoda predstavljaju regiju ili državu.

Klaster možemo definirati i kao skup ekonomskih aktivnosti, gospodarskih subjekata, specijaliziranih dobavljača, davatelja usluga , institucija, zemljopisno koncentriranih (lokalno ili regionalno), koji su uspostavili formalne ili neformalne odnose između sebe, horizontalne i vertikalne, te naklonost industrijskog sektora preko kojeg razmjenjuju informacije, znanje i robu radi izrade zajedničkog proizvoda predstavljajući istovremeno grad, regiju ili državu.

Vrste klastera

Klasteri se dijele prema različitim obilježjima te uglavnom predstavljaju kombinaciju različitih obilježja i to:

Smjer nastanka (građenja) clustera

Od dna prema vrhu

Ondje gdje poticaj za stvaranje clustera dolazi od biznis sektora, drugim riječima, uloga države može se ograničiti na moderatora (predsjedatelja).

U takvim slučajevima vladini sudionici moraju prihvatiti već postojeće inicijative i trebali bi omogućiti takve uvjete u kojima bi se snage gospodarskog sektora mogle razvijati i stvoriti odgovarajuću strukturu clustera. Model razvoja clustera u zemljama zapadne Europe razlikuje se od onog u brzorastućim rubnim europskim državama Irske, Portugala, Finske i Ma|arske.

U zapadnoj Europi mali i srednji gospodarski subjekti kroz desetljeća su međusobnom suradnjom i konkuriranjem stvarali zdravu jezgru gospodarske strukture te je stvaranje clustera došlo kao posljedica tog procesa, pa se može reći da su clusteri gra|eni od dna prema vrhu.

Od vrha prema dnu

Ovaj model clustera razvijen je u tranzicijskim zemljama. Multinacionalne kompanije u nastojanju da prodube i prošire kooperacijsku osnovu međusobno su povezale i organizirale domaće gospodarske subjekte. Taj je proces umjetan i obično traje nekoliko godina.

Ako postoji stvarna mogućnost za utemeljenje clustera, mogućnost koja nije preuzeta od biznis sektora, tada ima smisla da država potiče inicijativu stvaranja clustera u smjeru od vrha prema dnu.

Time bi se motivirala industrija da upotrijebi postojeće snage za stvaranje clustera koristeći se odgovarajućim mjerilima za njegovo osnivanje.

Osobito kod takvog pristupa, od vrha prema dnu, važno je da vlada uključi odgovarajuće, srodne institucije u inicijativu, kao što su institucije za trening, istraživanje i razvoj.

Tada nakon što počne proces, vlada se može povući i vratiti na prvobitnu ulogu, a ta je, da bude osiguravatelj povoljnih uvjeta i moderator, dok srodne institucije, zajedno s ljudima iz biznisa, povezuju njihove ovlasti i inovativnu snagu kako bi se uspostavio cluster.

62

 Veličina  klastera

Starost clustera, vrsta tržišta, težnja za poduzetništvom i zajednička poslovna sredina, sve to utječe na veličinu clustera.U Italiji se može naći široka paleta clustera: od Prato, s više od 40 000 djelatnika i otprilike 10 000 gospodarskih subjekata te nekoliko drugih velikih clustera tekstilnih u Bielli (1 300 subjekata), Como, Carpi (vinski cluster u Californiji, ima oko 700 subjekata) do vrlo malih, od samo nekoliko stotina djelatnika i manje od stotinu poslovnih subjekata, npr. Grottaglija – keramički sektor u Apuliji – Italija.

Prema veličini gospodarskog subjekta unutar clustera

Prema veličini gospodarskog subjekta može se odrediti pet glavnih tipova clustera:

Klasteri velikog broja malih gospodarskih subjekata - kod kojih je konkurencija za isti proizvod izravna te stoga imaju vrlo malo ili ništa recipročnog odnosa,poput sustava monosektorskoga obrtništva.

Klasteri istog tipa - s jednim ili više srednjih gospodarskih subjekata koji postaju lokalni lideri (vođe).

Reciprocitetni mikro klasteri - kod kojih mali i mikro gospodarski subjekti imaju izvrstan odnos reciprociteta u   pogledu kooperanata

Podugovarački klasteri - smješteni su oko jednoga ili više velikih glavnih dobavljača/ili naručitelja.k subjekata

Klasteri srednjih gospodarskih subjekata - temeljeni na specijaliziranim srednjim gospodarskim subjektima.

Lokacija (mjesto) clustera

Uloga je lokacije u inovacijama važna za konkurentnost jer gospodarski subjekti moraju proširiti aktivnosti na izvorima nabave i tako dobiti pristup tržištima. Clusteri mogu biti smješteni na različitim područjima u državi:

a) na rubnim ili čak ruralnim zajednicama

b) na industrijskim dijelovima većih gradova

c) manjim gradovima

d) na kombinaciji prva tri navedena prostora.

Nadalje, autori ih vrlo često dijele na regionalne, međuregionalne i transnacionalne, jer globalna konkurentnost ukida tradicionalne komparativne prednosti i izlaze gospodarske subjekte najjačim svjetskim suparnicima.

Životni ciklus klastera

Na temelju kombinacije spomenutih varijabli koje utječu na njihov životni ciklus, pojedini se clusteri mogu svrstati u skupinu:

a) embrio klastera

b) konsolidiranih clustera

63

c) zrelih klastera

Clusteri, poput svakog živoga organizma neprekidno evoluiraju. Talijanska iskustva pokazuju da kada pojedini cluster dosegne zrelost, obično teži podići stupanj industrijske koncentracije (spajanjem i akvizicijom), te se, najčešće, otvara inozemstvu.

Time doživljava novu mladost, a s aspekta me|unarodnog životnog ciklusa, vraća se u fazu rasta.

Takva strategija intenzivne internacionalizacije, i to spajanjem i akvizicijom, dodaje novu dimenziju fazi rasta, povećava kvalitetu clustera i utječe na stabilizaciju odnosa među jedinicama clustera, utječe na smanjivanje broja gospodarskih subjekata u clusteru te na inoviranje proizvoda i procesa restruktruriranja postojećeg clustera i ustrojavanja novih clustera

Koristi povezivanja u klastere

Tradicionalni programi ekonomskoga razvoja često su pojedinačno kritizirani na različitim razinama sustava jer nisu usredotočeni na podizanje konkurentne sposobnosti gospodarskog subjekta i/ili zajednice u cjelini, bilo da je riječ o regiji ili državi. Isto tako, kreatorima se tih programa zamjera što ne razmišljaju strateški i nisu usredotočeni na glavne ciljeve projekta.

Više takvih nepovezanih programa za sve su zbunjujuči i djeluju demotivirajuće. Zbog toga cluster kao koncepcija povećanja konkurentnosti gospodarstva pruža okvir za strateško djelovanje kako bi se ostvarile zajedničke vizije, misije i ciljevi svih uključenih sudionika clustera.

Različite vlade imaju različite načine (alate) za rad s clusterima od jednostavnih praćenja do upravljanja promjenama

S druge strane, clusteri omogućuju državama da razumiju vlastitu ekonomiju i vlastitom selekcijom (od rođenja do smrti) pojedinih clustera unaprijede pojedine industrije.

Razvijanje clustera olakšat će državi i regijama odgovor na pitanje gdje smjestiti i u što uložiti slobodne i raspoložive resurse. Uz to, clusteri mogu državi poslužiti za postizanje socijalnih ciljeva i promidžbu regije ili države. Vladini sudionici imaju vodeću ulogu u stvaranju makro razine i u stvaranju zakonskih uvjeta.

Svakako, kod oblikovanja institucionalnog okružja i podupiranja suradnje na mikro razini, vlada najčešće ima modernizacijsku ulogu. U prethodno planiranim ekonomijama tranzicijskih zemalja vladini sudionici moraju ponovno razmotriti svoje pozicije i moraju napustiti ulogu aktivnog planiranja, izvršavanja i ulogu supervizora.

Te zadatke može učinkovitije i stručnije obaviti privatni sektor. Vladini sudionici moraju naučiti kako se identificirati s novom ulogom i moraju shvatiti da je njihova osnovna uloga određivanje povoljnih zakonskih uvjeta za ostvarivanje konkurentnosti.

Osnovni zadaci vladinih sudionika u stvaranju strategije orijentirane na clustere su:

-stvaranje zakonskih i administrativnih uvjeta za unapređenje konkurentnosti-planiranje i izvedba pomotivnih koncepcija koje podržavaju razvoj clustera-poticanje nacionalne konkurentnosti tako da se potiče kvaliteta i inovacije,

Odgovarajući tehnološki i tržišni pristup na poticanje i usmjeravanje dijaloga među sektorima i mrežom (odozgo prema dolje), čak i i više od toga – poticanje samih clustera (odozdo prema gore). Uloga je državnih i privatnih institucija u tome da dok državna uprava i dalje nastoji ispunjavati zadatke na nacionalnoj razini, institucije privatnog sektora orijentiraju se na ispunjavanje usluga koje se odnose na potražnju.

Osnovni impuls za povećanje konkurentnosti i konačnog ekonomskog rasta regije/nacije dolazi od gospodarskog sektora, posebno od malih i srednjih gospodarskih subjekata. Privatni sektor može se razviti u povoljnoj okolini i mogu ga podržati učinkoviti, poslovno-orijentirani davatelji usluga. 64

Zadaci gospodarskog sektora u strategiji koja se odnosi na clustere su:-povećavanje konkurentnosti na lokalnom, regionalnom i internacionalnom tržištu i to uz pomoć odgovarajućih procesa proizvodnje, upravljanja kvalitetom, inovacija proizvoda i usmjeravanja na ciljna tržišta -suradnja s drugim gospodarskim subjektima i institucijama (horizontalna, vertikalna, a poslije i umrežavanje i stvaranje clustera) da bi se pojačala konkurentnost među sektorima i regijama. 

Konkretni učinci pojedinog clustera za regiju i državu mogli bi se sažeti u nekoliko temeljnih prednosti jer utiču na:-porast industrijske proizvodnje-pozitivno gospodarsko restrukturiranje-poticanje razvoja poduzetništva i jačanje sektora malih i srednjih gospodarskih subjekata-porast konkurentnosti gospodarstva-stvaranje mogućnosti povećanja izvoza-omogučivanje oživljavanja tradicionalno nerazvijenih (i slabije naseljenih) regija-interesno povezivanja s clusterima susjednih zemalja – Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke. Koristi povezivanja u klastere na razini poduzeća

Mali gospodarski subjekti udruženi u cluster s velikim gospodarskim subjektima mogu bitno pridonijeti fleksibilizaciji ili reorganizaciji velikih gospodarskih subjekata, mogu imati važnu ulogu preuzimajući dio djelatnosti koje nisu obveze velikoga gospodarskog subjekta, a koje on može izdvojiti.

Baš ovdje treba tražiti način i razlog horizontalnoga i vertikalnog povezivanja malih i velikih. Razlog tog oblika povezivanja treba proizlaziti iz obostrane želje za povećanjem konkurentnih prednosti u globalnim uvjetima poslovanja i malih i velikih gospodarskih subjekata pojedinačno te clustera u cijelosti.

U pristupu povezivanju u cluster mali se gospodarski subjekti mogu promatrati kao komplementarni, a ne kao alternativni velikima. Korist je obostrana i mali gospodarski subjekti ovise o velikima, ali i veliki gospodarski subjekti ovise o povezanoj grupi malih, proizvodnih i uslužnih gospodarskih subjekata. Kako ti mali gospodarski subjekti bolje od velikih gospodarskih subjekata zadovoljavaju potrebe tržišnih niša u samom clusteru time i trebaju preuzeti zadatke u kojima veliki gospodarski subjekti ne mogu biti učinkoviti zbog tehnologije masovne proizvodnje.

Poznata je činjenica da su do rata svi hrvatski veliki proizvodni gospodarski subjekti funkcionirali na taj način, te je isto tako poznato da veliki broj njih nakon rata nije prošlo temeljito tržišno, organizacijsko i financijsko restrukturiranje kako bi se prilagodio stalnim i naglim promjenama u okružju. Veliki gospodarski subjekti restrukturiraju se na osnovi kvalitete, dizajna i usluga, organizacijsko-tehnološke fleksibilnosti i tržišne adaptibilnosti.

To znači da, zbog poslovne nepovratnosti, veliki gospodarski subjekti mogu postati fleksibilniji samo uz kreaciju nove linije autonomnih gospodarskih subjekata”

Sve ono što utječe na konkurentnost velikih gospodarskih subjekata, a što bi trebalo biti poticajem izdvajanju pojedinih proizvodnih faza velikoga gospodarskog subjekta njihovu pretvaranju u zasebne poduzetničke projekte te ulasku u cluster, odnosno postojećim ili novim gospodarskim subjektima iz industrije za ulazak u cluster, može se sažeti u nekoliko točaka od kojih su najbitnije:-smanjenje transakcijskih troškova-specijalizacija-međusobno iskorištavanje fleksibilnosti i specijalnosti 

Različiti su činitelji što utječu na konkurentnost i gospodarskih subjekata unutar clustera i cjelokupnog clustera u uvjetima globalnog poslovanja, a koji omogućuju pravodobno, točno, učinkovito, stalno zadovoljavanje kupaca te svih zainteresiranih strana za njegovo poslovanje, a oni su: lokacija, inovacija, fleksibilnost, specijalizacija, poslovna me|

65

uovisnost, povezanost znanost – praksa, imitacija, učenje, izobrazba i trening, ljudski potencijali, razvoj tehnologije, dostupnost kapitala i kvaliteta.

Lokacija

Otvorenost tržišta u uvjetima globalizacije, brži prijevoz i brža komunikacija otvaraju mogućnost svakom gospodarskom subjektu u prikupljanju bilo čega iz bilo kojeg dijela svijeta, u bilo koje vrijeme. Istodobno, uredi su postali mobilni, a poslovi se obavljaju iz hotelske sobe, vlaka, automobila pa možemo reći da je utjecaj smještaja na jednom mjestu izgubio na važnosti.

No još uvijek je lociranost na jednom prostoru jedan od ključnih činitelja konkurentnosti današnjega načina poslovanja, poput lokalnih mreža odnosa, motivacije i prevladavajućih kulturnih i socijalnih normi. Pod tim se ne razumijeva samo ono vidljivo, a to su niži troškovi poslovanja zbog nižih trožkova prijevoza, niže cijene rada i sirovina te dostupnih zaposlenika, već i oni meki, nevidljivi činitelji, koji veoma utječu na uspješnost poslovanja poput lokalnih mreža odnosa, motivacije i prevladavajućih kulturnih ili socijalnih normi.

Inovacija

Potpuno je svejedno je li riječ o ideji za novi proizvod ili za unapređenje izrade pojedine pozicije, poboljšanju procesa, postupka ili unutarnjeg odnosa. Cluster omogućuje da gomilanjem ideja i njihovim preinakama nastaju nove ideje korisne članicama clustera i temelj su za stvaranje novih ideja.

Fleksibilnost

U manjim gospodarskim subjektima u clusterima proizvodne serije mogu biti velike i male. Ako su male, to gospodarskim subjektima omogućuje promjene s manje troškova. Naime, velike serije zahtijevaju veliku podjelu rada i koordinaciju aktivnosti, a promjena na jednom stroju znači promjene na ostalim strojevima. To naravno zahtijeva velike troškove, ali i onemogućuje preuzimanje i izvršavanje mnogih poslova.

Tako su mali gospodarski subjekti pojedinačno fleksibilniji od velikih. Kada su mali gospodarski subjekti povezani u cluster, moguće je istodobno ostvariti i fleksibilnost i traženu koližinu proizvoda, odnosno ekonomiju obujma. Nadalje, ako gospodarski subjekt može jednostavno izmjenjivati pojedine faze proizvodnoga procesa ili ako strojeve može rabiti za različite operacije i zadatke, to ga čini fleksibilnijim.

To su odlike malih gospodarskih subjekata pojedinačno ali i cijeloga clustera.U fleksibilizaciji ili reorganizaciji velikih gospodarskih subjekata važnu ulogu mogu

imati mali gospodarski subjekti – “start up” poduzetnički projekti preuzimajući dio funkcija koje nisu temeljne funkcije velikoga gospodarskog subjekta, a koje on odluči izdvojiti.

Zaposlenici u malim gospodarskim subjektima, s druge strane, obično imaju prilično široko stručno znanje koje im omogućuje premještanje i prilagodbe novim poslovima, što povećava fleksibilnost gospodarskog subjekta, ali i cijelog clustera.

Lokalni rezervoar radnih sposobnosti i znanja, mali troškovi fluktuacije radnika (kako za pojedinca tako i za gospodarske subjekte) te razni oblici suradnje među gospodarskim subjektima koji vode sve do razmjene i posudbe radnika,omogu}uju fleksibilnost kakvu pojedinačno gospodarski subjekt ne može ostvariti

U velikim, pak, gospodarskim subjektima uska specijalizacija rada otežava i usporava premještanje i snalaženje zaposlenika na novim radnim mjestima, što utječe na njihovu učinkovitost i djelotvornost. Stvaranjem clustera gospodarski subjekt se specijalizira za jednu ili nekoliko faza cjelokupnoga proizvodnog procesa (pri čemu može vrlo brzo promijeniti specijalizaciju u skladu s kretanjima na tržištu). 66

Takvi mali i fleksibilni gospodarski subjekti će vrlo često surađivati razmjenjujući i zajednički upotrebljavajući alate, strojeve, informacije i znanje, čak i stručno osoblje, omogućujući tako ostvarivanje ugovornih obveza koje pojedinačno ne bi mogli ostvariti”.

Specijalizacija

U praksi stalno potvrđivanje prednosti pojedinih specijalizanata koji omogućuju pozitivne financijske učinke cijelom clusteru, sljedeći su kriteriji na temelju kojih se mjeri učinkovitost uloge pojedinoga gospodarskog subjekta.

Specijalizacija osigurava kvalitetu i učinkovitost, i na razini gospodarskog subjekta, i na razini zemljopisnog prostora unutar clustera, a podugovaranje osigurava iskori{tavanje sposobnosti i snage te prilika u okružju, a time i ekonomiju razmjera. Gospodarski subjekt na prostoru clustera ne može živjeti samo za sebe te je temelj njegova uspjeha, uspjeh cjelokupnog clustera.

Poslovna međuovisnost

Ako se mali gospodarski subjekt suoči s nedostatkom prodaje, on ne može lako nadoknaditi taj gubitak kao veliki gospodarski subjekt sa širokim i dubokim proizvodnim programima koje plasira na brojna tržišta. To vrlo jasno pokazuje kolike su prednosti povezivanja u cluster malih i velikih gospodarskih subjekata. Kada mali gospodarski subjekt posluje s manjim obujmom prodaje i treba izaći na nova trži{ša, on istodobno konkurenciji nije prijetnja poput velikih gospodarskih subjekata, te stoga lakše izlazi na nova tržišta.

To je posebno pogodno za pojedine tržišne niše, odnosno za podugovaranja i proizvodnju poluproizvoda za ugradnju u gotove proizvode. Pod uvjetom da mali gospodarski subjekt unutar clustera dobije povjerenje za izradu pojedinih proizvoda, sigurno neće ostvariti povoljnije prodajne uvjete u odnosu na velike gospodarske subjekte.

On može ugovoriti posao s drugim jedinicama clustera i s gospodarskim subjektom koji ima najrazvijeniju distribucijsku mrežu prodaje proizvoda, te tako povećati svoju pregovaračku moć.

Horizontalnom integracijom gospodarski subjekti mogu zajednički postići učinke ekonomije razmjera koji su im pojedinačno bili nedostupni, a vertikalna suradnja omogu}uje im specijalizaciju unutar eksterne podjele rada, čime se otvara put za visoku proizvodnost. Visoki se stupanj uštede u upotrebi skupih strojeva može postići na području na kojem postoji velika ukupna proizvodnja iste vrste,iako nijedan pojedinačno uloženi kapital u obrt nije veoma velik

Povezanost znanost – praksa

Globalizacijski procesi kao važan činitelj konkurentnosti naglašavaju regionalni razvoj te je sve izraženija činjenica da za konkurentnost pojedine zemlje presudan utjecaj više nemaju materijalni prirodni resursi. Slijedom stvari time u prvi plan dolaze infrastrukturni kapaciteti koji potiču osnivanje gospodarskih subjekata i inovacije, dakle, institucije i subjekti koji pružaju usluge formalne i neprekidne izobrazbe, provo|enja znanstveno-istraživačkih projekata, kao i stručnog savjetovanja te transfera tehnologije.

Imitacija

Mali gospodarski subjekti koji svoju proizvodnu politiku temelje na kopiranju proizvoda konkurencije, brže nego veliki mogu uočiti potrebu za izmjenom proizvoda i prilagoditi ga zahtjevima potrošača. Isto tako, povećanim brojem malih gospodarskih subjekata koji djeluju unutar iste grane te istog organizacijskog prostora povećava se i broj mogućih rješenja istog problema te preinaka postojećih rješenja. Velikim pak gospodarskim subjektima neprekidno stjecanje spoznaja malih gospodarskih subjekata omogućuje stalni dotok svježih informacija te je proces zapravo dvosmjeran.

67

Učenje, izobrazba i treninig

Ubrzanje stope tehnoloških promjena i odgovaraju}e skraćivanje životnoga ciklusa proizvoda prouzročili su povećanje potražnje za kontinuiranim obrazovanjem.

Dok je to relativno jednostavno pitanje za velike gospodarske subjekte, za male gospodarske subjekte i obrtnike predstavlja značajan organizacijski i (financijski, op. a.) problem. Problem se traži u obrazovnim konzorcijima, partnerskim sporazumima, ugovaranjem sa specijaliziranim obrazovnim agencijama i sl”.

Stvaranje clustera učenje i školovanje stalan je i planiran proces, a te koristi ubiru vlasnici i malih, srednjih i velikih gospodarskih subjekata ulaskom u cluster.

Ljudski resursi

Cluster koncentriran na određenom prostoru omogućuje unutarnje kretanje (fluktuaciju) stručnih radnika bez štete za poslodavce i radnike, što nije slučaj s velikim tvornicama koje se zbog sezonskih ili nekih drugih oscilacija u potražnji, odnosno zbog manjka ili viška pojedinih profila radnika “u pravo vrijeme”, suočavaju s problemima.

Zbog toga su veliki gospodarski subjekti, ako su imali priliku doći do kvalificiranih radnika, kako bi minimizirali troškove, često prisiljeni na otpuštanja te opet na nova zapošljavanja. I to, gledajući iz kuta poslodavca, nije problem.

Problem je samo ako je riječ o deficitarnim zanimanjima te ako je vremenski raspon između otpuštanja i novog zapošljavanja veći, te se otpušteni radnici s bogatim znanjem i iskustvom prekvalificiraju. Oni, ako uopće dobiju novo radno mjesto, neće na njemu biti učinkoviti kao na prijašnjem te im je to otegotna okolnost pri zapošljavanju.

Cluster omogu}uje fluktuaciju radnika unutar clustera. Ako jedan poslodavac u odre|enom vremenu nema potrebu za odre|enim brojem radnika, oni prelaze kod drugog poslodavca ili ih poslodavcima daje na leasing. Gledajući situaciju kada radnik velikoga gospodarskog subjekta postaje vlasnik maloga gospodarskog subjekta – dijela proizvodnog procesa unutar clustera, vidimo da su oni daleko spremniji preuzeti inicijativu, te se usmjeriti na poboljšanje proizvoda, procesa i gospodarskog subjekta nego dok su bili radnici velikog sustava.

Razvoj tehnologije

Naravno, fluktuacijom radnika različitim gospodarskim subjektima prenosi se znanje, što uz postojeći sustav kvalitete utječe na poboljšanje i usavršavanje procesa, postupaka i postojeće proizvodne tehnologije. Malim gospodarskim subjektima nove tehnologije omogu}uju uspješno poslovanje uz odre|enu minimalnu razinu proizvodnje.

Relativno manji obujam proizvodnje posljedica je promjene trenda potro{nje – od masovne potrošnje istih dobara k potrošnji (raznolikih dobara - op.a) u malim serijama ili pojedinačno.

Na taj način, mali gospodarski subjekti ulaskom u cluster gube inferiornost u procesu proizvodnje, kao i u ukupnom društvenom razvoju”.

Dostupnost kapitala

Krug se polako zatvara. Gospodarski subjekt je ojačan i spreman za nove projekte, nakon {to je prošao školu onoga što zbog nedostatka novca nije imao, a što mu je trebalo. Sada zna što i gdje treba tražiti te koliko će ga to koštati. Najbitnije je presušiti vrela bespovratne novčane pomoći. Cilj je i sniziti cijene na unutarnjem tržištu clustera u odnosu na cijene na slobodnom tržištu izvan clustera te razinu kvalitete proizvoda povećati u odnosu na najbolju izvan clustera. U današnjim situacijama kada neki gospodarski subjekt preuzme rizik i odluči uložiti, činjenica je da ipak nije jednostavno pronaći novac za obrtna sredstva i kapitalna ulaganja te jamce za povrat tih ulaganja. 68

Clusteri taj problem rješavaju nešto brže i bezbolnije. Konzorcijima za zajmove garancije SME osiguravaju sudionici clustera uzajamne garancije, što im olakšava pristup sredstvima za financiranje kapitalnih ulaganja i ulaganja u obrtni kapital, ne samo na bazi ponuđenih projekata, već i na kredibilitetu institucije koja za njih garantira. Banke su tako u situaciji da odobre veće iznose kredita na osnovi kombinacije, osobne reputacije zajmotražitelja, uzajamne kontrole poduzetnika i njihove spremnosti na promociju interesa zajednice (zone, područja)”.

Transakcijska disciplina

Uvažavajući sve posttranzicijske devijacije u poslovanju gospodarskih subjekata u Hrvatskoj koji su stvorili nelikvidnost na nacionalnoj razini te kulturu općeg nepovjerenja, clusteri, suprotno tome, stvaraju zdrave jezgre gospodarskog subjekta koji definiraju i prihvaćaju pravila igre unutar cijelog clustera te se sve transakcije odvijaju lakše i brže, što bitno utječe na mogu}nost poštovanja zadanih rokova izme|u gospodarskih subjekata i unutar clustera i gospodarskih subjekta izvan clustera, a to je uz cijenu i kvalitetu jedan od presudnih činitelja uspješnog poslovanja.

Kvaliteta

Specijalizacija u proizvodnji osigurava visoku razinu kvalitete, dakle, sa stajališta kupca pojedinih sirovina niže ulazne troškove i pouzdanije rokove isporuke.

Niži su troškovi jer specijalizirani proizvodi koji su pretpostavimo sukladni sa zahtjevima, oslobađaju gospodarski subjekt kupca troškova ulazne kontrole. Oni isto tako osiguravaju, da se uz pretpostavku pridržavanja tehnološkog vremena proizvodnje u gospodarskim subjektima koji imaju veliki broj procesa,poštuju rokovi isporuke.

To znači da nema kazni i penala te da na temelju dugoročnih točnih isporuka u budućim razdobljima gospodarski subjekt može postići bolje uvijete kao pouzdan dobavljač. Sve zajedno snižava cijenu proizvoda, povećava ugled gospodarskog subjekta kao pouzdanog partnera.

Rizici povezivanja u klastere  

U tranzicijskim ekonomijama gdje se klasteri grade na umjetan način kroz trogodišnje razdoblje u odnosu na razvijene ekonomije gdje isti klasteri nastaju desetljećima, postoje i veći rizici u zajdničkom nastupu na tržištu pojedinh sudionika klastera. Neki od ključnih rizika koji mogu onemogućiti djelovanje samog klastera su: 1. Neprepoznavanje prilika ključnih sudionika

Od presudne je važnosti za sve sudionike klastera pojedinačno pa tako i za uspjeh klastera kao subjekta da u njega budu uključeni svi ključni sudionici za njegov uspjeh.

Uglavnom je pravilo da neki od njih jednostavno za isto nemaju interesa ili ne prepoznaju svoju priliku i korist od članstva.  2. Sindrom brzog razočaranja

Karakterističan je za klastere koji se nalaze u početnoj fazi djelovanja. Naime pravilo je da poduzeča imaju vrlo visoka očekivanja na samom početku jer za količinu otvaranja koja daju prema dojučerašnjim konkurentima i zajednički nastup sa njima očekuju brze povrate na uloženo.

Ono što je isto pravilo u tranzicijskim ekonomijama da se povrati počinju vidjeti i osjećati nakon druge odnosno treće godine rada klastera.  

69

3. Sindrom lijeka za sve bolesti 

Mnogi sudionici klastera na različitim razinama očekuju da će klasteizacija riješite sve dotadašnje probleme. Neće. Kao niti neke od onih koji će nastati tijekom zajedničkog rada u klasteru.

Vrlo je važno da svaki sudionik zna što konkretno može dobiti od povezivanja u klaster a što može izgubiti, te da na toj razini gradi svoja očekivanja.   4. Trula jabuka

Kako klaster pretpostavlja zajednički rad niza pravno autonomnih poduzeća i institucija kao i tijela lokalne uprave i samouprave, banaka, komora, potrebno je voditi računa da svaki novi član koji ima namjeru ući u klaster odnosno kojega žele članovi klastera, mora proći strogu analizu načina rada, imagea u poslovnom okruženju u kojem djeluje kako ne bi svojim ulaskom „zatrovao“ zdravo okruženje klastera.

To nije lak posao i potrebno je sistematičnim pristupom i jasno definiranom metodologijom doći do prijedloga prijema svakog novog člana, te odluke tijela klastera. Isto tako potrebno je unutar klastera napraviti takav sustav koji nekom od članova koji su u trenutku ulaska bili zdravo tkivo onemogućiti da postanu trula jabuka.  Klasterizacija u tranzicijskim zemljama

Klasterizacija u tranzicijskim ekonomijama značajno se razlikuje od procesa povezivanja u klastere u razvijenim ekonomijama. Razlike su toliko značajne da koncepcijski nije moguća adaptacija cijelovitih riješenja strane dobre prakse veće benchmarking pojedinih dobrih riješenja faza procesa formiranja pojedinih klastera.

Naime,  uvažavajući smjer njihova nastanka u razvijenim ekonomijama, klasteri nastaju kroz desetljeća, bez posebno značajnih intervencija i to prateći interese i rast pojedinih gospodarskih subjekata, institucija. S druge strane u tranzicijskim ekonomijama klasteri s obzirom da nastaju intervnistički, umjetno, istim je procesom na različitim razinama potrebno upravljati. Isto tako rizici su da se projekt klasterizacije uspješno ne završi veći što je veči stupanj nerazvijenosti pojedinog gospodarskog subjekta, regije, države. A on u tranzicijskim ekonomijama nije mali.

S obzirom da je identifikacija pojedinog klastera, jedna dimenzija njegova građenja, a upravljanje njime druga dimenzija,  Hrvatska udruga poslodavaca kao neprofitna i samostalna udruga koja se financira članarinama svojih članova (baš kao i klaster)  je institucija koja ima osposobljene i iskusne zaposlenike koji već 13 godina upravljaju na različite načine različitim interesima poslodavaca (baš kao što su isti i u članicama klastera).

Ta znanja su u uz širojku i duboku bazu članstva koje ne treba uvjeravati u dobre namjere i kompetencije, u  tranzicijskim okruženjima poput hrvatskog,  gdje se na izgradnju povjerenja između članova troši značajno vrijeme,  ključni činitelj za uspjeh ovakovog projekta.  

3.3. Partnerstvo privatnoga i javnoga sektora

Model javno-privatnog partnerstva (JPP) u zadnji se dvadesetak godina u zapadnoj europi i svijetu nametnuo kao primarni način pripreme i realizacije projekata koji su u nadležnosti javnog sektora, i to na lokalnoj i državnoj razini. Pritom je JPP model primjenjiv kako za postojeće objekte, odnosno javna poduzeća koja njima upravljaju tako i za nove, tzv. ¨greenfield projekte¨.

70

Praksa pokazuje da je profesionalan način pripreme projekta, koji treba definirati, te kroz natječajni postupak tržišno verificirati izborom najboljeg privatnog partnera, od presudne važnosti za uspješnost JPP projekta.

U nastavku dajemo kratki pregled pojma javno-privatnog partnertstva, osnovne motive javnog sektora da izabere ovakav način realizacije projekata, osnovne sudionike u JPP projektu, te ulogu specijalističkog konzaltinga.

Definicija javnoprivatnog partnertstva

Javno-privatno partnetstvo ili ¨JPP¨ je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:

dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje, i/ili preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s

obnašanjem institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog

sektora uz uvijet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor

Motivi javnog sektora za JPP

Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija Efikasnija realizacija projekta Podjela rizika između javnog i privatnog partnerstva Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga Dugoročna ekonomsko-financijska korist

Slika 1: Solucijski efekt JPP

71

Slika 2: Osnovne faze JPP

Solucijski efekt

DODANA VRIJEDNOST MEHANIZAM

Ubrzanje procesa pripreme i realizacije projekta Osmišljavanje i tržišno testiranje optimalnog JPP modela Maksimiziranje ekonomsko-financijskih učinaka za javni sektor Minimiziranje rizika za javni sektor Postizanja pozitivnog avnog mnijenja

Primjena najboljih međunarodnih praksi i standarda za provođenje međunarodnog javnog nadmetanja za izbor razvojnog investitora, uz njihovu prilagodbu na geografsko, poslovno, pravno i političko okruženje na prostoru provedbe PUR programa. Korištenje mreže hrvatskih i međunarodnih eksperata iz pravnog, financijskog, tehničkog i drugih područja. Direktni kontakt s najvećom bazom razvojnih investitora i svih drugih sudionika u projektu.Optimalna podjela rizika izneđu i javnog i privatnog sektora

72

Promjena, oblici i osnovne faze JPP-a

PRIMJENA JPP MODELA OBLICI JPP MODELA

OSNOVNE FAZE JPP MODELA

Autoputovi/ceste Vodovod i odvodnja Zbrinjavanje otpada Energetski sustav Lokalni transport Zdravstvo Školstvo

Koncesija Zajedničko ulaganje Ugovaranje usluga ................. .................

Kvalifikacija JPP projekta Izbor privatnog partnera Priprema projekta Izgradnja/opremanje projekta Upravljanje objektima Transfer objekata javnom sektoru (u slučaju koncesije)

73

Slika 3: Sudionici JPP

Osnovni sudionici JPP projektima

JAVNI SEKTOR

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

PRIVATNI PARTNER

DIONIČARI

GRAĐEVINSKA TVRTKA OPERATER

SUDIONICI

UGOVORI

KONZULTANTSKA TVRTKA JPP

ugovor Direktnapogodba

Ugovor dioničara

Ugovor o financiranju

Ugovor o izgradnji

Ugovor o upravljanju

74

3.4. Hrvatska iskustva i propisi

U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom teritoriju. Umjesto toga, postoji niz zakona koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike regionalnog razvoja. Među njima treba izdvojiti one kojima se eksplicitno reguliraju pitanja razvoja onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju. To su: Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02), Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 26/03), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03), te Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01) i Zakon o Fondu za regionalni razvoj (NN 107/01).

Sagledano institucionalno, također ne postoji jasno zakonski definiran institucionalni okvir za provođenje regionalnog razvoja. Na nacionalnoj razini Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka određeno je za koordinativno tijelo za pitanja regionalnog razvoja. U okviru samoupravnog djelokruga regionalnih i lokalnih jedinica, u županijama i ne malom broju gradova postoje upravna tijela nadležna za pitanja regionalnog, odnosno, lokalnog razvoja. Uz to, u nekim županijama i gradovima postoje županijske, tj. lokalne razvojne agencije, poduzetnički centri, tehnološki centri i druge razvoje institucije koje rješavaju gospodarska i druga razvojna pitanja na regionalnoj (lokalnoj) razini.

U okviru projekta CARDS 2002 "Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj" definirat će se svi potrebni mehanizmi i instrumenti za provođenje politike regionalnog razvoja, pa tako i odgovarajući pravni okvir. Naime, jedan od ciljeva spomenutog projekta je i definiranje odgovarajuće pravne osnove za regionalnu politiku u Hrvatskoj koja će korespondirati istoj pravnoj osnovi u zemljama članicama EU. Projekt je započeo u listopadu 2003. godine i trajat će dvije godine te će se u tom razdoblju izraditi i prijedlog rečenog akta.

Europska komisija je 20. travnja 2004. godine u “Mišljenju o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji” (avis) preporučila da se otvore pregovori s Hrvatskom o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. U avisu se, među ostalim, ističe da Hrvatska treba poduzeti dodatne napore na području regionalne suradnje, što podrazumijeva da će Hrvatska po pristupanju morati imati ustrojene administrativne kapacitete kako bi mogla sudjelovati u strukturnoj politici EU-a. Posebno će morati osmisliti i provesti regionalne razvojne planove; jasno odrediti odgovornosti pojedinih ministarstava i drugih tijela uprave koja sudjeluju u upravljanju fondovima Zajednice; osigurati blisku suradnju između Komisije, nadležnih nacionalnih i regionalnih vlasti, gospodarskih i socijalnih partnera, kao i privatnog poduzetništva uključenog u financiranje programa i projekata; osigurati sufinanciranje programa i projekata; razviti potrebne financijske mehanizme; osigurati primjeren nadzor, kontrolu i vrednovanje programa i projekata; te predstaviti program približavanja kako bi se kvalificirala za dobivanje potpore iz Kohezijskog fonda.  

75

3.5. Što je regija

U literaturi se regija najčešće definira kao geografsko područje koje je manje od nacionalnog teritorija u kojem se nalazi.

Regije se nužno ne poklapaju s administrativnim granicama, jer njihovo određivanje ovisi o pitanju koje se razmatra (npr. područje tržišta rada, područje riječnih slivova i sl.).

Pojam područje (regija) označava geografsko područje unutar nacionalnog teritorija neke zemlje koje se može definirati bilo u smislu administrativnih granica ili u smislu gospodarskih i socijalnih značajki, prema kojima se razlikuje od okolnih područja.

Regija je područje s više-manje jasnim i prepoznatljivim granicama ili obilježjima, koje je dio države ili druge teritorijalne jedinice; to područje najčešće uključuje općine, gradove, županije, itd. Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na 21 županiju, 123 grada i 425 općina.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, gospodarsku, prometnu, društvenu i samoupravnu cjelinu ustrojenu radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Županija osobito obavlja poslove koji se odnose na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto s više od 10.000 stanovnika koje predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.

Općina je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područja više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana su zajedničkim interesima stanovništva. Gradovi i općine u svom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Teritorij Republike Hrvatske također je podijeljen prema Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku, s primjenom od 1.1.2004. godine. Statističke jedinice u Republici Hrvatskoj jesu: NUTS I razina: Republika Hrvatska, NUTS II razina: Sjeverna Hrvatska, Središnja Hrvatska, Zapadna Hrvatska, Istočna Hrvatska, Južna Hrvatska, NUTS III razina: županije i NUTS V razina: općine i gradovi.

Određivanje jedinica za statistiku na razini NUTS IV nije obavezno i nije uvedeno.

3.6. Zakonski okviri

Na web stranicama Narodnih novina http://www.regio-hr.com/www.nn.hr mogu se pronaći svi zakoni kojima se definira lokalna i regionalna samouprava, njihov teritorijalni ustroj, organizacija, djelokrug i financiranje.  Zakoni koji definiraju sustav i organizaciju:

Ustav Republike Hrvatske ( NN 41/04, 55/01) Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( NN 33/01, 60/01, 129/05) Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( NN 10/97,

124/97, 68/98, 22/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01 , 79/02 , 83/02, 25/03, 107/03) Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave ( NN 33/01 , 45/03) Zakon o otocima ( NN 34/99, 149/99, 32/02) Zakon o područjima od posebne državne skrbi (NN 26/03)

76

Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03) Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01) Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01)

Zakoni o financiranju:

Zakon o fondu za regionalni razvoj (NN 107/01) Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN

117/93, 33/01, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02) Zakon o porezu na dobit (NN 127/00) Zakon o porezu na dohodak (NN 127/00) Zakon o poticanju ulaganja (NN 73/00) Zakon o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02) Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02, 117/03) Zakon o državnim potporama (NN 47/03) Zakon o proračunu (NN 96/03) Zakon o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu godinu (NN 28/94, 98/94, 9/96,

111/96, 141/97, 167/98, 116/01, 154/02, 31/04)

Zakoni o prostornom planiranju:

Zakon o prostornom planiranju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02) Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

(http://www.vlada.hr/Download/2004/09/09/38-01.pdf).

Na nacionalnoj razini razvoj prate:

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka – resorno tijelo za regionalni razvoj

Ostala ministarstva i tijela državne uprave: o Ministarstvo financija, o Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, o Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, o Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, o Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, o Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, o Fond za razvoj i zapošljavanje, o Državni zavod za statistiku, o Hrvatski zavod za zapošljavanje i dr. - sukladno svojoj nadležnosti odgovorni

su za pojedine aspekte regionalnog razvoja

Fond za regionalni razvoj (2001.) - financira gospodarske i infrastrukturne projekte na područjima koja zaostaju u razvoju (predložene od strane županija/općina)

77

Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara - raspolaže sredstvima koja se koriste za provedbu Plana i Programa obnove i razvoja Grada Vukovara, a izvor kojih su državni proračun, krediti, donacije te ostali izvori.

Na županijskoj i lokalnoj razini županijska i lokalna upravna tijela (upravni odjeli ili službe) nadležna su za razvojna pitanja te postoje različite razvojne institucije (razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi te druge javne ustanove, trgovačka društva, nevladine organizacije i udruge i druge pravne osobe) koje obavljaju poslove koji utječu na razvoj tih područja.

 3.7. Regionalna politika ŠKŽ područja PUR-a

Šibensko-kninska županija je među prvima u Republici Hrvatskoj koja je prihvatila ROP – Regionalni operativni program, što joj znatno olakšava realizaciju programa koji proizlaze iz procesa približavanja EU: 

U ROP-u su dane smjernice za integralni gospodarski i općedruštveni razvojni okvir za razdoblje 2004.-2010. godine.

3.8. Swot analiza Šibensko-kninske županije

Budući da ovaj PUR obuhvaća teritorij Šibensko-kninske županije (područje općina Primošten i Unešić) tj. teritorij općina koje čine jednu geografski i ekonomsko povezanu cjelinu, potrebno je uzeti informacije pomoću kojih se stvara baza podataka o trenutnoj situaciji, a koje će ujedno predstavljati polaznu točku od koje se može mjeriti napredak i pružati daljnje informacije u budućim razvojnim koracima.

Jake i slabe strane Šibensko-kninske županije, te prilike i opasnosti sažete su u slijedećoj tablici.

Tablica 1: SWOT analiza Šibensko-kninske županijeJAKE STRANE SLABE STRANE

Gospodarski razvoj, vlast i propisidostupnost razgranatog bankarskog sustava za razvoj obalnih područja

kapital je dostupan samo u bankama, nema drugih izvora

relativna blizina velikih turističkih tržišta bankarski sektor nije prisiljen financirati tvrtke, nego je više orjentiran na kredite za osobne stvari/nekretnine/osobnu potrošnju, što ne utječe na razvoj unutrašnjosti

nautički turizam (najjači u Hrvatskoj) spor i nepotpun proces privatizacijetradicija domaće prerade hrane i obrta neriješeno vlasništvo nad zemljištima na kojima

su sagrađeni hoteliželjeznički pristup industrijskim zonama nezadovoljavajuća struktura i kvaliteta postojećih

turističkih objekata zbog koje se ne može zadovoljiti sadašnja turistička potražnja

kontakt sa svjetskim tržištima kratka turistička sezonanezadovoljavajući prijevoz između kopna i otokaveliki zakonski problemi za ulaganja dijaspore, komplicirana i dugotrajna birokracija za strane investicijenedostatak kulture suradnje ili inovacije među

78

institucijama prostorno planiranje često u sukobu s gospodarskim razvojemnedostatak tijela vlasti koja bi spriječila nezakonitu gradnju, posebno u zaštićenim područjimanepostojanje regionalnog razvojnog plana

Ljudski resursi prilično visoka prosječna razina obrazovanja stanovništva

trend smanjivanja broja stanovnika, posebno u unutrašnjosti

tradicija u proizvodnji elektroproizvoda, metaloprerađivačkim djelatnostima i preradi poljoprivrednih proizvoda

dugotrajna nezaposlenost posebno mladih

kvalificirani kadrovi educirani u sektoru turizma i nautike

rad je skup zbog troškova koji nisu povezani s plaćama

fleksibilni prilagodljivi ljudski resursi niska razina obrazovanja među stanovništvom, posebno među povratnicima

bogata kulturna baština povratničke populacije uglavnom su stariji ljudiEkološki prirodni resursi i infrastrukturaneiskvaren, nezagađen i prekrasan okoliš sredozemna klima

ne postoje planovi za tehnologiju odlaganja otpada, zbog čega se ne može pregovarati s ulagačima i sa susjednim županijama o održivom gospodarenju otpadom

visoka kvaliteta života niska razina javne svijesti o gospodarenju otpadom

dobra lokacija u Europi elektroopskrbna mreža niskog i visokog napona ne može zadovoljiti potrebe potrošača

renomirani nacionalni parkovi i parkovi prirode znatan broj infrastrukturnih objekata je uništenveliki izvori prirodne vode znatni gubici u vodoopskrbnoj mreži (50%)nezagađeno plodno tlo u kopnenom dijelu županije

PRILIKE OPASNOSTIGospodarstvo i infrastrukturaporast potražnje u Europi ruralnim, prirodnim i sportskim turizmom, uključujući ronjenje, ribarenje i jedrenje; potražnja za iskustvima o kulturi/tradiciji/regiji

mogućnost proširenja već i onako velike sive ekonomije

povećanje potražnje za visokokvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom, uključujući zdravu i organsku hranu

spor proces privatizacije tvrtki koje su u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji ne omogućuje oživljavnje unutrašnjosti

veliki potencijal za oživljavanje zadruga i poljoprivrednih udruga u unutrašnjosti

minimalna potpora za nove industrije koje žele ulagati u regiju, nedostatak strukturirane investicijske i trgovinske politike na nacionalnoj razini

proizvodnja autohtone hrane i razvoj tradicionalnih obrta

neriješen problem odvodnje otpadnih voda (trenutno se odvodi samo 10%), potencijalno velika prijetnja slivu rijeke Krke

širenje uzgoja ribe (posebni prirodni uvjeti) i uzgoja školjki

nedostatak modernizacije u nacionalnom željezničkom sustavu

izgrađenost autoceste Zagreb-Split neočišćena minska polja u unutrašnjosti mogućnost razvoja multimodalnih prijevoznih djelatnosti, na temelju razvoja čvorišta u luci ŠibenikLjudski kapital i ljudski resursivelik broj ljudi koji žive u inozemstvu (dijaspora), a žele se vratiti i investirati

smanjenje broja stanovnika; iseljavanje mladih ljudi, koji odlaze da bi studirali, a na kraju i ostali u drugim hrvatskim gradovima ili u inozemstvu

velik broj izbjeglica iz unutrašnjosti žele se vratiti, ako bi imali uvjete da zarađuju za život

županija je nespremna; nema regionalnu politiku ili strategiju kojom se može osigurati održiv život

79

za povratničko stanovništvonema alternativnog smještaja za doseljenike bosanske Hrvate, što dovodi do daljnje migracijekultura ovisnosti o humanitarnoj i socijalnoj pomoći među stanovništvom u unutrašnjosti

Čimbenici teritorijalne i regionalne politikeporast međunarodne i regionalne gospodarske suradnje, uključujući jačanje prekojadranskih veza s Italijom

regionalna nestabilnost (Balkan), utječe na gospodarstvo, posebno turizam

revalorizacija teritorijalnog okoliša; povezivanje obale i unutrašnjosti radi međusobnog gospodarskog razvoja (upravljanje krajolikom)

sadašnja razvojna politika ne odražava heterogenost različitost podregija u županiji

lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeveu unutrašnjosti, snažna politizacija jedilica samouprave, nedostatak inicijativa i «know-howa» na lokalnoj razini

80

4. OPĆINE U POTICANJU RAZVOJA GOSPODARSTVA

4.1. Financiranje razvoja jedinica lokalne samouprave

Jedno od temeljnih ograničenja razvoja područja od posebne državne skrbi u prethodnom razdoblju je vezano za osiguranje kvalitetnih i stabilnih izvora financiranja. Izvori financiranja razvoja na svim razinama i u svim sferama društveno-ekonomske strukture analiziranog područja formirali su se do sada po različitim osnovama. U budućem razdoblju treba očekivati približno iste izvore financiranja razvoja, međutim, s nešto promijenjenom ulogom, odnosno značenjem. Također, treba očekivati i drugačije modele i programe za financiranje razvoja koji će biti efikasniji u odnosu na do sada korištene. U narednom dijelu želimo predstaviti jedan od takvih mogućih modela financiranja koji bi se temeljio na emisiji obveznica i prikupljanju sredstava u poseban fond.

Financiranje razvoja emisijom vrijednosnih papira-obveznica

Obveznica je pisana isprava, odnosno dugoročni dužnički vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje vlasniku, odnosno imatelju obveznice isplatiti iznose novčanih sredstava (kamatu i glavnicu) navedene u obveznici i to dinamikom naznačenom u istoj.

Izdavatelj obveznica može biti država, banke, lokalna samouprava (municipalne obveznice) i tvrtke.

Nominalna vrijednost obveznica pokazuje iznos novca koji vlasnik obveznice, odnosno klijent, dobiva pri dospijeću obveznice. Datum dospijeća obveznice je datum kada izdavatelj obveznica isplaćuje glavnicu tj. nominalnu vrijednost vlasnika obveznica. S obzirom da su obveznice instrument dugoročnog kreditiranja, datum dospijeća kreće se u rasponu od dvije do trideset godina nakon datuma njihova izdavanja.

Kamata se isplaćuje u jednakim obrocima. Razlikujemo materijalizirane i dematerijalizirane obveznice, te one na ime i na donosioca.

Dva osnovna sustava amortizacije obveznica su:

- jednokratni (za tzv. klasične ili obične obveznice) - vlasniku obveznice kamate se isplaćuju periodično u jednakim iznosima (najčešće polugodišnje), a glavnica se odjednom isplaćuje o dospijeću.

Primjerice, obveznica nominalne vrijednosti 1.000 kuna s kuponskom kamatom od 7 % i rokom dospijeća od 10 godina vlasniku bi donosila 70 kuna kamate godišnje te 1.000 kuna glavnice nakon 10 godina;

višekratni ili serijski (za tzv. anuitetske obveznice) - vlasniku obveznice se isplaćuju jednaki anuiteti (najčešće polugodišnji) od kamata i dijela glavnice.

Primjerice, obveznica nominalne vrijednosti 1000 kuna s kuponskom kamatnom stopom od 11 % i rokom dospijeća od tri godine. Vlasnik obveznice polugodišnje prima iznos od 199,27 kuna. Nakon isteka roka dospijeća od tri godine, vlasnik obveznice ukupno je primio šest anuiteta po 199,27 kuna, što znači da je investitor ukupno primio 1.195,62 kuna tijekom tri godine držanja obveznice.

Kupnjom obveznica se stječu slijedeća prava: Pravo na prihod od kamata Pravo na prihod od porasta tržišne vrijednosti obveznica Pravo na isplatu nominalne vrijednosti obveznica po dospijeću

Obveznice nose investitoru kamatni prihod u jednakim vremenskim razmacima (najčešće polugodišnjim).

81

Postoji i mogućnost porasta vrijednosti obveznica. Cijena obveznice nominalne vrijednosti 1.000 kuna može znatno fluktuirati tijekom razdoblja do dospijeća. Primarni uzrok fluktuacije cijena obveznica su promjene na općoj razini kamatnih stopa u gospodarstvu.

Što je razdoblje do dospijeća dulje, veća je osjetljivost cijena obveznica na promjene kamatnih stopa na tržištu.

Ako opća razina kamatnih stopa na tržištu padne, cijena obveznica će porasti, i obratno.

Na taj način investitor pravilnim odlukama, slijedom prognoza kretanja kamatnih stopa na tržištu, može zaraditi kupujući obveznice po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti i prodajući ih, ako se cijena obveznica poveća, po višoj cijeni.

Obveznice su pogodan oblik ulaganja za investitore s niskom sklonošću prema riziku te za smanjenje ukupnog rizika pri diverzifikaciji portfelja. Naime, obveznice, za razliku od dionica, nose svojim vlasnicima fiksne prinose - kamate.

Također, u hijerarhiji raspodjele poslovnog rezultata poduzeća i njegove likvidacijske mase imaju nadređeni položaj u odnosu na vlasnike dionica, odnosno poduzeća imaju legalnu obvezu isplate tražbina iz obveznica prije bilo kakvih isplata vlasnicima tvrtke koja ih je emitirala.

U slučaju državnih obveznica, riječ je o vrijednosnim papirima vrlo visoke sigurnosti s obzirom na to da za isplatu potraživanja po tim obveznicama jamči država.

Zbog specifične situacije na hrvatskom tržištu, u Hrvatskoj su naročito popularne sljedeće dvije vrste obveznica:

-obveznice denominirane u stranoj valuti - obveznice koja glase na stranu valutu;- obveznice s valutnom klauzulom - obveznice denominirane u hrvatskim kunama čiji je plan otplate vezan uz kretanje srednjeg tečaja kune u odnosu na neku čvrstu valutu.

Tržišna cijena obveznica izražena je postotkom nominalne vrijednosti obveznica. Cijena ovisi o kretanjima tržišta, odnosno ponudi i potražnji za određenom obveznicom na određeni dan. Porast prinosa i trenutnih tržišnih kamatnih stopa utječu na pad cijena obveznica.

Kako su obveznice prenosivi vrijednosni papiri, njihova je prodaja moguća i prije datuma dospijeća.

Obveznice je moguće prodati u bilo koje vrijeme prije roka dospijeća, te pri tome ostvariti dobit ili gubitak ovisno o cijeni obveznice ili kretanju kamatnih stopa na tržištu.

Kod prodaje obveznice ukupna cijena koju plaća kupac jednaka je tržišnoj cijeni obveznice uvećanoj za stečenu kamatu za period od zadnje isplate kupona do datuma kupoprodaje.

Model financiranja razvoja gradova i jedinica lokalne samouprave emisijom obveznica postaje sve prihvatljiviji u RH. Možemo spomenuti da su gradovi Rijeka i Koprivnica u novije vrijeme samo neki od gradova koje su svoj put u financiranju razvoja pronašli u emisiji obveznica. U prilogu navodimo primjer grada Koprivnice;

Erste vrijednosni papiri Zagreb d.o.o. i Podravska banka d.d. su pokrovitelji prvog izdanja municipalnih obveznica. Grad Koprivnica izdaje 60.000.000 HRK obveznica dospijeća 2011. godine.

Obveznice su slijedećih uvjeta:

Ukupan iznos emisije 60.000.000 HRK Kamatna stopa 6,50% godišnje Kamata će se isplaćivati polugodišnje u HRK Glavnica će se isplaćivati u polugodišnjim anuitetima

82

Datum izdanja obveznice je 29.06.2004. Datum dospijeća obveznice je 29.06.2011. Obveznica će biti izdana u nematerijaliziranom obliku i denominaciji od 1 HRK Obveznica će biti uvrštena u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire Središnje

depozitarne agencije Obveznice će biti uvrštene u kotaciju I Zagrebačke Burze Izdanje će se provesti u tri tranše po 20.000.000 HRK Prva tranša: upis i uplata u razdoblju od 21.06.2004. do 28.06.2004. Druga tranša: upis i uplata u razdoblju od 09.08.2004. do 12.08.2004. Treća tranša: upis i uplata u razdoblju od 23.09.2004. do 28.09.2004.

Pri upisu druge i treće tranše izdanja pravo prvenstva upisa nove tranše imaju imatelji obveznica koji na svojim vlasničkim pozicijama kod SDA, jedan radni dan prije planiranog početka upisa nove tranše imaju upisanu obveznicu. Pravo prvenstva upisa vrijedi samo do iznosa koji predstavlja odnos nominalnog iznosa vlasničke pozicije u SDA i nominalnog iznosa novog izdanja u omjeru kod druge tranše 1:1, a kod treće tranše 2:1.

Zahtjev za zaduživanje izdavanjem vrijednosnih papira (obveznica) podnosi se Ministarstvu financija.

Općina, grad i županija izdaje vrijednosne papire na način i po postupku propisanim Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i Pravilnikom o sadržaju zahtjeva i prilozima za odobrenje prospekta i skraćenom prospektu.

Nakon što općina, grad i županija dobije suglasnost za zaduživanje izdavanjem vrijednosnih papira, u skladu s odredbama ovog Pravilnika, podnosi svoj zahtjev za odobrenje prospekta o izdavanju vrijednosnih papira Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske, Bogovićeva 1a, 10 000 Zagreb.

Zakon o tržištu vrijednosnih papira

Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, djelokrug i nadležnost Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske, postupak izdavanja vrijednosnih papira, poslovi s vrijednosnim papirima i osobe ovlaštene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, uvjeti za organizirano javno trgovanje vrijednosnim papirima, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vri-jednosnih papira, nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnje depozitarne agencije, burzi i uređenih javnih tržišta.

Komisija za vrijednosne papire

Komisija je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o tržištu vrijednosnih papira. Komisija se sastoji od pet članova, od kojih je jedan predsjednik Komisije. Predsjednika i ostale članove Komisije imenuje i razrješava dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.Predsjednik zastupa Komisiju i rukovodi njezinim radom. Komisija je dužna jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu podnijeti Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru izvješće o svom radu i o stanju na tržištu vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.

Komisija se financira iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske i vlastitih prihoda od naknada koje Komisija naplaćuje.

Komisija u obavljanju svojih javnih ovlasti:

1. Donosi propise o provedbi ovoga i drugih zakona kada je zakonom za to ovlaštena,

83

2. Nadgleda poštivanje pravila uobičajene trgovine i lojalne utakmice u trgovini vrijednosnim papirima,

3. Obavlja nadzor poslovanja burzi, uređenih javnih tržišta, ovlaštenih društava, izdavatelja vrijednosnih papira, investicijskih i privatizacijskih investicijskih fondova, društva za upravljanje investicijskim i privatizacijskim investicijskim fondovima, brokera, investicijskih savjetnika, institucionalnih ulagatelja, središnje depozitarne agencije, sukladno ovom Zakonu, Zakonu o postupku preuzimanja dioničkih društava, Zakonu o investicijskim fondovima, Zakonu o privatizacijskim investicijskim fondovima, propisa donesenim na temelju navedenih zakona, kao i drugih zakonskih propisa koji reguliraju predmetnu materiju,

4. Nalaže mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti,

5. Izdaje i oduzima dozvole, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlaštena zakonom,

6. Organizira, poduzima i nadgleda mjere kojima se osigurava učinkovito funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja,

7. Vodi knjige i registre u skladu s odredbama ovoga Zakona,

8. Pokreće inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa iz područja izdavanja vrijednosnih papira i trgovanja vrijednosnim papirima, primjedbe i prijedloge zakona i drugih propisa iz ovog područja, sudjeluje u pripremanju drugih zakona i propisa koji su od interesa za sudionike tržišta vrijednosnih papira, informira javnost o načelima na kojima djeluje tržište vrijednosnih papira,

9. Propisuje obvezni sadržaj informacija koje su izdavatelji prilikom izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom dužni objaviti,

10. Propisuje opće uvjete koje moraju zadovoljiti svi koji se profesionalno bave trgovanjem vrijednosnim papirima,

11. Poduzima ostale mjere i obavlja druge poslove u skladu sa zakonskim ovlaštenjima,

12. Daje mišljenja u svezi s provedbom ovoga Zakona, Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava, Zakona o investicijskim fondovima, Zakona o privatizacijskim investicijskim fondovima, kao i propisima donesenim na temelju navedenih zakona, a na zahtjev stranaka u postupku ili osoba koje dokažu svoj pravni interes. Izdavanje vrijednosnih papira-obveza izrade prospekta

Kad izdaje vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, izdavatelj je obvezan objaviti prospekt (javna ponuda) ili potencijalnim ulagateljima dostaviti prospekt izdanja vrijednosnih papira (privatna ponuda). Pored poziva na upis vrijednosnih papira, prospekt obvezno sadrži cjelovitu, točnu i objektivnu informaciju o imovini i obvezama, gubitku ili dobitku, financijskom položaju i perspektivama izdavatelja, svrsi prikupljanja sredstava, čimbenicima rizika te o pravima koja daju vrijednosni papiri na koje se odnosi prospekt, na temelju koje potencijalni ulagatelj može objektivno procijeniti izglednost i rizike ulaganja i donijeti odluku o ulaganju.

Prospekt obvezno mora sadržavati:

84

A) podatke o vrijednosnim papirima na koje se odnosi prospekt te o načinu i uvjetima njihovog izdavanja, i to:

1. Naznaku vrste i opis karakteristika vrijednosnih papira, njihov ukupan broj i opis prava sadržanih u takvim vrijednosnim papirima,

2. Dan otvaranja i razdoblje trajanja upisa i uplate,

3. Opis načina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano više od količine koja se izdaje,

4. Naziv, sjedište i poslovnu adresu agenta izdanja,

5. Naziv, sjedište i poslovne adrese osoba koje garantiraju za obveze izdavatelja po vrijednosnom papiru,

6. Nazive i adrese institucija preko kojih izdavatelji podmiruju financijske obveze prema vlasnicima vrijednosnih papira,

7. Cijenu ili način određivanja cijene vrijednosnih papira,

8. Postupak izvršavanja prava prvenstva prilikom upisa i uplate,

9. Svrhu za koju izdavatelj namjenjuje prikupljena sredstva,

B) podatke o izdavatelju vrijednosnih papira, i to:

1. Tvrtku, sjedište, poslovnu adresu, datum osnivanja, pravni oblik, naziv suda kod kojega se vodi registar u koji je upisan te matični broj (MBS) broja upisa u takvu registru,

2. Iznos upisanog i/ili odobrenog kapitala te uplaćenog kapitala, podrobnosti o vrijednosnim papirima od kojih se sastoji temeljni kapital, kada se radi o dioničkom društvu, a ako temeljni kapital nije u potpunosti uplaćen, iznos neuplaćenog dijela i razloge zbog kojih nije uplaćen, broj zamjenjivih vrijednosnih papira ili prava na upis vrijednosnih papira koji su izdani te uvjete za njihovu konverziju odnosno upis,

3. Podatke o vladajućem društvu ako postoji,

4. Popis dioničara koji imaju 5% ili više od ukupnog broja glasova u skupštini izdavatelja i postotak glasova koji svakom pripada,

C) podatke o poslovanju izdavatelja, i to:

1. Opis predmeta poslovanja izdavatelja te eventualne izvanredne okolnosti koje su utjecale ili utječu na obavljanje nekih od tih djelatnosti,

2. Ovisnost o tuđim patentima, i licencijama ili drugim ugovorima s trećima, kada je to od većeg značenja za poslovanje,

3. Podaci o važnijim tekućim investicijama,

4. Temeljni podaci o tekućim sudskim ili drugim sporovima ili drugim pravnim postupcima koji mogu značajnije utjecati na financijski položaj izdavatelja,

85

5. Kada su vrijednosni papiri na koje se odnosi prospekt zamjenjivi ili su izdani zajedno s pravima na kupnju ili upis, a izdavatelj vrijednosnih papira na čije stjecanje daju pravo ili u koje se mogu zamijeniti nije izdavatelj vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt, treba navesti i podatke iz ovoga stavka o drugom izdavatelju.

6. Čimbenike rizika (čimbenike rizika kojima je izložen izdavatelj, a mogu imati utjecaja na ostvarenje prava iz vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt i na njihovu cijenu na tržištu),

D) podatke o imovini i zaduženosti, financijskom položaju te dobitku i gubitku izdavatelja, i to za posljednje tri godine i za tekuću godinu zaključno s posljednjim tromjesečjem koje prethodi podnošenju zahtjeva za odobrenje prospekta, osim ako izdavatelj postoji kraće vrijeme, i to:

1. Vlastita izvješća, a ako postoje, i konsolidirana financijska izvješća; ako izdavatelj izrađuje samo konsolidirana izvješća, ona moraju biti uključena u prospekt, a ako izdavatelj izrađuje i vlastita i konsolidirana financijska izvješća, obavezan ih je uključiti u prospekt osim kada izvješće koje nije uključeno ne sadrži bitne dodatne podatke, pri čemu se podaci iz pojedinih izvješća prikazuju na tablicama, što omogućuje usporedbu pojedinih stavaka unutar uzastopnih financijskih godina,

2. Ime ili tvrtku osobe koja je odgovorna za reviziju financijskih izvješća, a ako je ta osoba odbila obaviti reviziju ili je potpisati ili je u reviziju uključila određena ograničenja te činjenice moraju biti navedene zajedno s razlozima koji su je naveli da tako postupi,

E) podatke o odgovornim osobama izdavatelja, i to:

1. Ime i prezime, JMBG, i adresu članova uprave i nadzornog odbora ili drugoga odgovarajućeg tijela izdavatelja te funkcije što ih obnašaju u tim tijelima,

2. Ako se prospekt odnosi na dionice, životopise članova uprave i nadzornog odbora ili drugoga odgovarajućeg tijela izdavatelja i primanja koja ostvaruju od izdavatelja,

F) izjavu osoba koje potpisuju prospekt, koja glasi:

»Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene.«

Prospekt potpisuje izdavatelj, odnosno svi članovi uprave i nadzornog odbora ili drugih odgovarajućih tijela izdavatelja. Dovoljno je da prospekt potpiše samo osoba ovlaštena za zastupanje izdavatelja, ili više njih koje zastupaju skupno, ako su u prospektu navedeni razlozi zbog kojih ostali članovi nisu potpisali prospekt. Prospekt mogu potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi ili u pripremi podataka za prospekt.

U slučaju da član uprave i/ili nadzornog odbora izdavatelja odbije potpisati prospekt o izdavanju vrijednosnih papira, obvezan je svoje razloge odbijanja pisano obrazložiti, a takvo obrazloženje se objavljuje kao sastavni dio prospekta.

Ako su jedna ili više osoba izdale jamstvo za izvršenje obveza iz vrijednosnih 86

papira na koje se prospekt odnosi, prospekt mora sadržavati podatke iz točke B) ovoga članka i za izdavatelja jamstva.

Odobrenje prospekta

Prije nego što objavi prospekt ili ga dostavi potencijalnim ulagateljima, izdavatelj je obvezan Komisiji podnijeti zahtjev za odobrenje prospekta. Izdavatelj je obvezan zahtjevu priložiti prospekt, odluku o izdavanju vrijednosnih papira, te druge propisane priloge.

Odgovornost za sadržaj prospekta

Za istinitost i potpunost podataka koje sadrži prospekt neograničeno odgovaraju izdavatelj i osobe za koje se utvrdi da su se prospektom koristile za prikrivanje ili lažno prikazivanje važnih činjenica.

Osobe koje su potpisale prospekt odgovaraju za istinitost i potpunost podataka koje sadrži prospekt u granicama onoga što su znale ili mogle znati.

Objavljivanje prospekta

U roku od 30 dana od dostave rješenja kojim se odobrava prospekt o izdavanju vrijednosnih papira javnom ponudom izdavatelj je obvezan objaviti prospekt, i to kao umetak u jednim dnevnim novinama koje se redovito prodaju na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, ili tako da uz poziv na upis vrijednosnih papira u tim dnevnim novinama objavi i mjesta na kojima se prospekt može besplatno dobiti i adresu na kojoj se može besplatno naručiti poštom.

Dopuna prospekta

Svaku činjenicu koja nastane ili za koju izdavatelj sazna nakon što Komisija odobri prospekt pa sve do isteka roka za upis vrijednosnih papira, kao i svaku netočnost u prospektu, izdavatelj je obvezan navesti, odnosno ispraviti u dopuni prospekta. Izdavatelj je obvezan bez odgode Komisiji podnijeti zahtjev za odobrenje dopune prospekta, uz koji dostavlja dopunu prospekta.

Privatna ponuda vrijednosnih papira

Ako izdaje vrijednosne papire privatnom ponudom vrijednosnih papira, izdavatelj u odluci o izdavanju vrijednosnih papira mora navesti potencijalne ulagatelje kojima će uputiti poziv na upis vrijednosnih papira te oblik i visinu njihovih uloga. U slučaju privatne ponude vrijednosnih papira izdavatelj vrijednosnih papira ne smije komunicirati s potencijalnim ulagateljima putem sredstava javnog priopćavanja, niti smije objavljivati prospekt.

Upis i uplata vrijednosnih papira, izvještavanje Komisije

Upis i uplata vrijednosnih papira na temelju javne ponude ne smije trajati dulje od tri mjeseca, a u slučaju privatne ponude dulje od trideset dana od dana konačnosti rješenja Komisije o odobrenju prospekta.

U razdoblju uplate vrijednosnih papira izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun koji mora otvoriti kod banke u kojoj ima račun za tekuće poslovanje.

Ako u roku za upis i uplatu vrijednosnih papira na temelju javne ponude ne bude upisano i uplaćeno najmanje 75%, a u slučaju privatne ponude vrijednosnih papira ne bude upisano i

87

uplaćeno 90% vrijednosnih papira, izdavatelj ne može izdati vrijednosne papire i obvezan je u roku od sedam dana od isteka roka za uplatu vrijednosnih papira vratiti ulagateljima uplaćene uloge. U roku od sedam dana od isteka roka za uplatu izdavatelj je obvezan obavijestiti Komisiju o broju i postotku upisanih i uplaćenih vrijednosnih papira te osobama koje su upisale i uplatile vrijednosne papire. Komisija je ovlaštena od izdavatelja zatražiti i druge podatke o upisu i uplatama predmetnog izdanja vrijednosnih papira.

Središnja depozitarna agencija

Središnja depozitarna agencija je pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira te poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima.

U smislu ovoga Zakona izrazi u svezi s obavljanjem poslova središnje depozitarne agencije imaju sljedeća značenja:

1. Prijeboj je uspoređivanje podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja pravnih poslova te izračun obveza za podmirenje,

2. Namira je posredovanje i nadzor plaćanja i/ili prijenosa vrijednosnih papira u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim papirima,

3. Poslovi depozitorija su odgovarajući upisi podataka u elektroničke zapise radi stjecanja, promjene ili prestanka vlasništva, založnih i drugih prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima.

Ustrojstvo središnje depozitarne agencije

Središnja depozitarna agencija je dioničko društvo koje osnivaju, odnosno čiji dioničari mogu biti Republika Hrvatska, ovlaštena društva, burze i uređena javna tržišta, društva za uprav-ljanje fondovima, banke izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira te druge pravne osobe koje imaju status člana središnje depozitarne agencije.

Pojedini dioničar središnje depozitarne agencije može imati toliko dionica s pravom glasa koje predstavljaju najviše do 10% od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini.

Članovi središnje depozitarne agencije

Članovi središnje depozitarne agencije, u smislu ovoga Zakona, mogu biti ovlaštena društva, društva za upravljanje fondovima, izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira, institucionalni ulagatelji te druge domaće i strane pravne osobe ako ispunjavaju uvjete za članstvo.

Nadzorni odbor i uprava

Središnja depozitarna agencija ima nadzorni odbor od najviše sedam članova koji se biraju na rok od četiri godine. Jednog člana nadzornog odbora obvezno imenuje Republika Hrvatska na prijedlog Ministarstva financija. Ostale članove nadzornog odbora bira glavna skupština.

Uprava središnje depozitarne agencije sastoji se od najviše tri člana, koji se biraju na rok od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

88

4.2. Financiranje vlastitog modela razvoja

Cilj svakoga područja je ostvariti vlastiti model razvoja primjeren vlastitim područnim posebnostima. Zato jedinica lokalne samouprave mora odrediti vlastiti put razvoja, osmišljavajući vlastiti projekt ukupnoga razvoja, čija je glavna sastavnica gospodarski razvojni projekt. Ova dionica upravo je sastavnica takvog projekta. U njemu se prvo moraju odrediti djelatnosti primjerene vlastitom području, koje će se zatim i poticati. Djelatnosti se odabiru u skladu s klimatskim i pedološkim uvjetima konkretnoga područja, njegovom trenutnom i mogućom prometnom povezanošću, infrastrukturom i raspoloživom energijom, demografskim osobinama pučanstva, te svakako u skladu s tradicijama, tradicijskim proizvodima i proizvodnim navikama pučanstva. 

Kada je to utvrđeno, svakom razvojnom činitelju bitno je lakše odrediti čime će se baviti , kao ulagač, poduzetnik, gospodarstvenik, poljoprivrednik, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, udruga proizvođača, ili zadruga. Naime, što proizvoditi, čime se baviti, koji posao pokrenuti, kada izgleda da se već sve proizvodi, da već svega ima previše, da se sve teže plasira vlastiti proizvod ili usluga, a još teže naplati, ključna su pitanja svakoga gospodarskoga subjekta.  

Jasno je da je najlakše uspjeti onomu tko je originalan. Ali, kako biti originalan i onda, kada nemamo potpuno novi proizvod? 

U odabiru djelatnosti, kao i u ukupnom razvoju golemu, nezamjenjivu ulogu imaju inovacije (nove kombinacije proizvodnih činitelja). Najbolje inovacije su otvaranja novih tržišta.  

Nadahnuće za novi razvoj također mogu biti stare djelatnosti obavljene na nov način. One tako postaju djelatnosti okrenute budućnosti.  

Da bi što više novostvorene vrijednosti ostajalo na području na kojemu su proizvođači sirovina ili poluproizvoda, potrebno je upravo na tom području utemeljiti razvojni gospodarski subjekt. On će apsorbirati višak radne snage iz okolice, puniti proračun jedinice lokalne samouprave, ali i omogućiti pratećim subjektima da bezbolno popunjavaju proračun za sve zajedničke potrebe. 

Putem promidžbenoga djelovanja razvojnoga gospodarskoga subjekta, jedinica lokalne samouprave, njezini gospodarski subjekti mogu uspješno ostvarivati velik dio svojih odnosa s javnošću i regionalni marketing. Naime, taj gospodarski subjekt može često nastupati u sredstvima javnoga priopćavanja, te postati motor razvoja i pomoć u razvoju svih osnivača.  

Dakle, razvojni gospodarski subjekt pune lokalni proračun, povećavaju zaposlenost, primanja i blagostanje pučanstva.  

Veliki problem je financiranje djelatnosti razvojnih gospodarskih subjekata (naročito kod zadruga koje se često preporučaju kao razvojni gospodarski subjekti). Ovo se osobito odnosi na one zadruge, koje zaista žele slijediti načela zadrugarstva.

Drugim riječima znači zadruge, koje su prave zajednice primarnih proizvođača, koje njihove proizvode objedinjuju i pretvaraju u tržišni oblik na različite načine, ali tako da zadruzi i zadrugarima ostvaruju što veću dobit. U svrhu standardizacije proizvoda svojih zadrugara, one ujedno moraju svojim zadrugarima osigurati na vrijeme, po što povoljnijim uvjetima dovoljne količine ujednačenoga sjemena, ujednačena sredstva zaštite i prihrane visoke kakvoće, a prije svega dovoljne količine potrebitoga znanja. Sve će to osigurati da proizvodi dospijevaju upravo tada i takvi, da zadružni „pogoni“ mogu doraditi proizvode u najprofitniji oblik.

89

Takve zadruge za svoju djelatnost već na početku trebaju značajna sredstva u obliku zgrada, opreme i gotovine. Teško je očekivati da će sva ta sredstva osigurati sami zadrugari putem svojih uloga. Primarni proizvođači, osobito u poljoprivredi, oskudijevaju u sredstvima i za vlastitu proizvodnju, zaduženi su za kupnju vlastite opreme, mehanizacije i izgradnju potrebnih zgrada. Zato gotovo redovito ne mogu visokim ulozima u zadrugu osigurati i dovoljno sredstava za njezinu djelatnost.  

Svaka država na svijetu, pa tako i Republika Hrvatska, (mislimo na različita tijela u državnoj hijerarhiji zadužena za razvoj gospodarstva), svjesna su da bez razvoja svih oblika poduzetništva, a posebno zadrugarstva nema razvijene poljoprivrede niti ruralnoga razvoja.  

Stoga se intenzivno pronalaze načini osiguranja sredstava za osnutak i započinjanje djelatnosti razvojnih gospodarskih subjekata, ali jednako tako i za financiranje proširenja djelatnosti postojećih.U samom državnim proračunima osiguravaju se sredstva za te namjene, koja su sve veća i značajnija. Uz ta domaća sredstva sve više se nastoje koristiti i sredstva iz inozemstva, iskoristiva za razvoj.  

Inozemna sredstva, koja stoje na raspolaganju, uglavnom su u obliku kredita. Država ih uzima, a zatim ih plasira u obliku bespovratnih sredstava (grantova) ili u

obliku iznimno povoljnih namjenskih kredita. Izvori inozemnih kredita su Svjetska banka (WB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Europska investicijska banka (EIB) te u posljednje vrijeme pretpristupni fondovi Europske unije.  

Prema nekima od ovih izvora razvojni gospodarski subjekti moraju kretati i sami. Nažalost, za samostalan nastup na inozemnom tržištu kapitala uglavnom nedostaje znanja i stručnih kadrova. Osobito se to odnosi na novoosnovana društva, te na one u područjima koja zaostaju za hrvatskim prosjecima. To se prije svega odnosi na područja posebne državne skrbi, te na brdsko planinska područja (područja s otežanim uvjetima privređivanja). 

Zato se u ulozi mobilizatora inozemnih sredstava pojavljuje država, putom za to zaduženih ministarstava. Tu prije svega mislimo na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva te na Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka sa svojim posebnim upravama.  

U svim oblicima financiranja, pa tako i financiranja razvoja uobičajeno imaju prednost područja posebne državne skrbi, zatim brdsko planinska područja, pogranična područja i otoci. To ne znači da razvojni gospodarski subjekti s drugih područja ne mogu koristiti za svoj razvoj sredstva, koja osiguravaju državna tijela, bilo iz domaćih, bilo iz inozemnih izvora. To znači samo da će na spomenutim područjima uvjeti za dobivanje sredstava biti bolji.  

Radi ilustracije navest ćemo jednu liniju financiranja, koja će trajati četiri godine. Početak korištenja sredstava je već tijekom 2005. godine, a odnosi se na područja posebne državne skrbi u trinaest ratom zahvaćenih županija.  

Hrvatska je uzela kredit od Svjetske banke. Tim sredstvima dodala je vlastita sredstva. Naime, uobičajena je praksa i uvjet dobivanja inozemnih sredstava da se na inozemna sredstva mora dodati vlastitih (državnih) sredstava otprilike jednako toliko. Zbroj sredstava iz oba izvora čini ukupnu masu iznimno značajnom za razvoj.

Sredstva namijenjena za razvoj namijenjena su jednako novoosnovanim razvojnim gospodarskim subjektima, kao i već postojećim.  

Da bi se razvojni gospodarski subjekt mogao uspješno kandidirati i dobiti ta sredstva, županija na čijem području razvojni gospodarski subjekt razvija svoju djelatnost i gdje ima svoje sjedište, mora imati svoj Regionalni operativni program (ROP) u kojem je naznačena potreba razvoja upravo takvoga razvojnog gospodarskog subjekta. 90

Ako to županija nema, dovoljno bi bilo da jedinica lokalne samouprave (općina ili grad), na čijem području razvojni gospodarski subjekt razvija svoju djelatnost i gdje ima sjedište, ima barem svoj gospodarski razvojni projekt u kojemu je jasno naznačena potreba razvoja upravo takvoga zadrugarstva. 

Ispunjenje ova dva uvjeta donosi određen broj bodova potrebnih za ocjenu zahtjeva za sredstvima. Slijedeće bodove donosi vrsta zapošljavanja. Naime, naznači li razvojni gospodarski subjekt u svom poslovnom planu da će zaposliti ranjive skupine stanovništva (branitelje, invalide, samohrane roditelje, starije osobe, koje teško nalaze zaposlenje), dobiva dodatne bodove. Bodove također donosi ekološka djelatnost, uvođenje novih tehnologija, …  

Na kraju ćemo spomenuti kreditne uvjete, koji su u ovom slučaju iznimno povoljni, a za očekivati je da će se i iz drugih sredstava uvjeti izjednačavati s ovima.  

Razvojni gospodarski subjekt mora osigurati od ukupne svote 10% vlastitih sredstava (primjerice gradilište). Za ostali iznos investicije dobiti će dio bespovratnih sredstava (cca 20%), te povoljan kredit (2% kamata, 18 mjeseci poček). Umjesto kredita razvojni gospodarski subjekt može osigurati sredstva i na drugi način (primjerice leasing), ali će za kreditni dio moći dobiti garancije od Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) do 70% kreditnih sredstava, Ukupan bespovratan dio je ograničen, pa je njegova gornja granica cca 1.000.000,00 kuna.  

Ovakvi uvjeti financiranja, visoka bespovratna sredstva i kreditni uvjeti su novost u Republici Hrvatskoj. Iako su iznimno povoljni, s pravom možemo očekivati da će oni postati uobičajena praksa, osobito tijekom razdoblja pristupanja Europskoj uniji. 

5. RAZVOJNI I PRATEĆI GOSPODARSKI SUBJEKTI

Razvojni gospodarski subjekti na području promatranih općina trebaju biti temeljni nositelj i pokretač gospodarskog i kulturno-društvenog života. Oni obuhvaćaju postojeća

91

poduzeća (mala i srednja poduzeća), obrte, zadruge, kulturno-obrazovne ustanove, te ustanove kojima je primarna djelatnost zdravstvena zaštita stanovništva

Područje općina koje obuhvaća ovaj PUR program je terirorijalno, povijesno i kulturološki različito, no u budućnosti sa ekonomskog značaja komplementarno i nadopunjujuće.

Naime ono obuhvaća jednim dijelom priobalni dio (općine Primošten), a drugim dijelom zagorski dio općine Primošten, te općinu Unešić koja se u cijelosti nalazi u zagorskom dijelu Šibensko-kninske županije.

Kao što smo u prethodnom dijelu spomenuli zbog povijesnih gibanja na ovom prostoru, ali i zbog nepovoljne prirodne osnove i reljefa (nedostatak velikih obradivih površina) zagorski dio promatranog područja je demografski i ekonomski doživio kataklizmu.

Posljedica takvih zbivanja je velika razlika u stupnju ekonomskog, pa time i društveno-kulturnog razvoja između priobalnog i zagorskog dijela promatranog područja.

Područje općine Primošten (priobalni dio) je ekonomski među najrazvijenijim područjima u Šibensko-kninskoj županiji, dok s druge strane imamo zagorski dio općine, kao i općinu Unešić u cijelosti koji su među ekonomski najnerazvijenijima i demografski opustjelima.

Za smanjenje razlika u ekonomskom razvoju između priobalnog i zagorskog dijela ovih općina od presudne će važnosti biti razvoj pratećih gospodarskih subjekata (malih i srednjih poduzeća).

S toga se od svih općinskih vlasti, bez obzira iz koje stranke vlast bude formirana očekuje podrška i pomoć u vidu olakšica, zemljišnih terena, edukacije, garancija i svega drugog što se nameće kao prepreka razvoju poduzetništva.

U narednom dijelu PUR-a dajemo kratki prikaz razvojnih gospodarskih subjekata iz privatnog i javnog sektora po općinskim središtima obuhvaćenima ovim programom, koji čine gospodarsku okosnicu:

5.1. Razvojni gospodarski subjekti u općini Primošten

Tablica 1: Pregled poslovnih subjekata u općini PrimoštenNaziv poslovnog subjekta Mjesto i adresa Kontakt

INA Primošten Primošten, Splitska 2 022/570-341Jadranska banka Primošten, Trg Stjepana Radića 2 022/570-351Privredna banka Primošten, Dr.Franje Tuđmana 20 022/571-160Zora Primošten Hoteli Primošten, Raduča 10 022/581-111Restoran Primošten, Vl.Grubišić Čabo Primošten, Bana Josipa Jelačića 17 022/570-284Primošten Burnji, poljoprivredna zadruga Primošten Burnji, Draga 022/574-142Gracin d.o.o. Primošten, Bana Josipa Jelačića 1 098/287-663Maria, obrt za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Vl.Huljev Ante Primošten, Crnica 1 098/322-095Olivia XI, obrt za trgovinu i ugostiteljstvo, Vl. Huljev Ivica Primošten, Raduča 24 098/1938-758Art, građevinarstvo, Vl. Bakotić Antonio Primošten, Trn 28 022/571-400Vodovod i odvodnja d.o.o. Primošten, Dubrovačka 022/571-094HEP Primošten, Porat 022/570-280

Tablica 2: Pregled postojećih ustanova u općini PrimoštenNaziv poslovnog subjekta Mjesto i adresa Kontakt

Turistička zajednica Primošten, Trg biskupa 022/571-11192

J.Arnelića 2PU Šibensko-kninska     Ispostava Primošten

Primošten, Crnica 25

022/570-092

Dom zdravlja ŠibenikPrimošten, Trg Stjepana Radića 8 022/570-033

Ljekarna Primošten  Primošten, Grgura Ninskog 22  022/570-305

Poštanski ured Primošten Primošten, Trg Stjepana Radića 9 022/571-039

Lučka kapetanija Primošten Primošten, Porat 20 022/570-266Komunlano poduzeće "Bucavac"d.o.o

Primošten, Trg don Ive Šarića 1022/571-011

Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu

Primošten, Trg don Ive Šarića 1022/570-077

DVD Primošten Primošten, Kamenar 1 022/570-097Osnovna škola Primošten Primošten, Splitska 12 022/571-812Narodna knjižnica i čitaonica «Dr. Ante Starčević 1912»

Primošten, Rudina biskupa Josipa Arnerića bb 022/570-259

Tablica 3: Pregled postojećih društava i udruga u općini PrimoštenNaziv poslovnog subjekta Mjesto i adresa Kontakt

Jedriličarski klub «Primošten» Primošten, Zagrebačka 38 022/571-360MNK «Primošten» Primošten

5.2. Razvojni gospodarski subjekti u općini Unešić

Tablica 4: Pregled poslovnih subjekata u općini UnešićNaziv poslovnog subjekta Mjesto i adresa Kontakt

Telefon d.o.o. Unešić, Dubrave 3 022/860-577Djelo d.o.o. Unešić, Dr.Franje Tuđmana 10 022/860-501GSS-Grcić Service Station d.o.o. Unešić, Rajčići 022/860-502Unešić Drvomasiv d.o.o. Unešić, Nevest 022/860-522Alu-Rajčić d.o.o. Unešić, Rajčići 8 022/860-503Vajda d.d. Mirlović Zagora, Maleši 022/869-711Zagora, građevinarstvo. Vl. Nakić Luka

Mirlović Zagora, Nakići uz cestu 1 098/336-571

HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. Unešić, Kod crkve 022/860-605HP-Hrvatska pošta d.d. Unešić, Franje Tuđmana 41 022/860-711Jadran plin d.o.o. Unešić, Dubrave 1 022/860-950Radić-Bučević Jadran Unešić, Kod Mlinice Križanje 3 022/860-776

Tablica 5: Pregled postojećih ustanova u općini UnešićNaziv poslovnog subjekta Mjesto i adresa Kontakt

Osnovna škola Jakova Gotovca Unešić, Put škole 5 022/860-604Dom zdravlja Drniš Unešić, Kod crkve 022/860-601Ljekarne Svalina Unešić, Put škole 42 022/860-808HP-Hrvatska pošta d.d. SP Šibenik Unešić, Dr.Franje Tuđmana 41 022/860-711Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji Unešić, Put škole 4 022/860-930Lovačko društvo Prepelica Unešić, Kod crkve 022/860-639

93

5.3. Održivi razvoj

Razvoj pojedine regije ili nekog procesnog postupka, uz vjerojatno pozitivne ekonomske efekte, gotovo obvezno sa sobom donosi i određene probleme. Problemi se mogu ogledati u narušavanju prirodne ili kulturne baštine, oštećenju eko sustava nekog područja ili vrste. Uvođenje novih tehnologija (postupci) ili vrsta (biljke, životinje) u proizvodne procese gotovo uvijek uzrokuje zatiranje starih ili promjenu strukture. Također se uzrokuje i promjena strukture zaposlenih osoba i njihovih običaja. Iako je ekonomski razvoj nešto čemu težimo, potrebno je već u početku ocijeniti kolike će štete počiniti naša poduzetnička ideja. 

Filozofija održivog razvoja usmjerena je pronalaženju razvojnih rješenja uz što manje promjene u postojećem stanju. U poljoprivredi je to biološka proizvodnja gdje se tvari izmjenjuju u cikličkim procesima biološkom sinergijom svih organizama uključujući i čovjeka.  

Održivi razvoj je „manhood friendly“ (čovječanstvu prijateljski) način razmišljanja, pokret ili filozofija. Načela održivog razvoja naročito je bitno slijediti pri planiranju razvoja zemalja kao što je Hrvatska jer se radi o ljepotici koju bi mnogi htjeli iskoristiti dok joj vrijeme još nije isteklo. Kako su Hrvati tradicionalno gostoljubiv narod, pri realizaciji razvojnih planova moglo bi se dogoditi da se neki projekti realiziraju „u magli“, što je potrebno preventivno rješiti. Od najnižih do najviših instanci treba dogovoriti politiku razvoja i održivih rješenja.  

Održiva rješenja se odnose na sve postojeće resurse: zemlja, voda, zrak, ljudi, životinjski i biljni svijet. Samo harmonični odnosi između resursa mogu osigurati dugotrajno i kontinuirano korištenje i raspodjelu. 

Održivi razvoj u EU reguliran je poljoprivredno okolišnim programima (POP) za svaku zemlju. Primjenjuje se od 1992. Danas predstavlja jedinu obveznu mjeru u sklopu EU regulative o ruralnom razvitku. 

Poljoprivredno okolišni program (POP) je namijenjen zaštiti okoliša, prirode i krajobraza u ruralnim područjima. Njime se poljoprivrednici potiču da nastave primjenjivati agrotehničke mjere koje ne štete prirodi i okolišu ili da uvedu mjere koje nisu gospodarski isplative, ali su važne za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. U tom smislu, POP predstavlja važan instrument kojim hrvatsko društvo u cjelini nagrađuje poljoprivrednike za brigu o općem dobru (očuvano tlo, voda i zrak, bogata biološka raznolikost, njegovan krajobraz i sl.).  

Cilj POP-a je odgovoriti na dva najveća izazova s kojima se Hrvatska suočava kad je riječ o poljoprivredi i zaštiti prirode i okoliša: gubitak biološke raznolikosti zbog zarastanja travnjaka te pritisak na okoliš uzrokovan primjenom neodgovarajuće poljoprivredne prakse. POP sa sastoji od šest shema:

1. Shema za informiranje i obrazovanje 2. Shema za privođenje zemljišta kultivaciji 3. Shema za oranice 4. Shema eko-poljoprivrede 5. Shema za travnjake 6. Shema za biološku raznolikost

Većina shema je primjenjiva na cjelokupnom području RH, no paketi za travnjake, zaštitu divljih vrsta i šaranske ribnjake specifični su za određena područja.  

5.4. Područni kapital

94

Današnji trenutak promišljanja budućeg razvitka ovog područja treba temeljiti na novom pristupu, tj. održivom razvoju. Situacija u kojoj se našlo ovo područje u periodu Domovinskog rata sa prekidom u turističkom razvoju, narušenom gospodarskom strukturom, te nizom socio-psiholoških, posljedica ratnih zbivanja, nameće potrebu preispitivanja dosadašnjih kretanja i postavljanja novog, bitno drukčijeg koncepta razvoja. Stoga je u kontekstu razvojnih mogućnosti potrebno sagledati sljedeće:

gospodarski proizvod vezuje se za autohotne vrijednosti prostora sirovinsku osnovicu, krajobraz, graditeljsko i kulturno naslijeđe), a turizam «malih razmjera» vezuje se za obiteljsko gospodarstvo, obnovu tradicijskog načina življenja u skladu s prirodom i okolišem;

pogodnosti područja za razvoj specifičnih vidova turizma; prirodne ljepote, bogata i bujna vegetacija te specifična poluplaninska klima zagorskog dijela (zdravstveno-rekreacijski i izletnički turizam), športski turizam, kulturno povijesna baština, ljetni turizam, seoski i eko turizam u lokalnim eko pansionima

bogato i vrijedno kulturno-povijesno naslijeđe koje je potrebno integrirati u život ovih dviju JLS temeljna je vrijednost prostora koju je potrebno vrednovati prilikom planiranja svih aktivnosti vezanih za uređenje pojedinih prostornih mikrocjelina;

povoljan geoprometni položaj

U budućem razvitku djelatnosti i uređenju prostora neophodno je slijediti odrednice održivog razvitka:

ekološki odgovarajući razvitak (razvitak koji je ekološki osjetljiv i omogućava odgovarajuće korištenje, a katkad i nekorištenje prirodnih resursa (prenamjenu poljoprivrednih površina, degradaciju krajobraznih vrijednosti i sl.);

jednakopravni razvitak kojim se omogućava ravnomjerna distribucija razvojnih dobiti, unutar današnje i budućih generacija

Iz navedenog slijedi da je budući razvitak potrebno zasnivati na racionalnom korištenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav život, uz korištenje komparativnih prednosti za razvoj vinogradarstva, maslinarstva, voćarstva, proizvodnje bilja, stočarstva i kamenarstva.

U polaznom trenutku nije na tim izvorištima moguće graditi ubrzan gospodarski razvoj.

Prirodna bogatstva koja objektivno postoje treba postupno aktivirati, tj. valorizirati njihove ekonomske vrijednosti, izraditi potrebne studije i programe za njihovo korištenje, razumno ih dovoditi u funkciju privređivanja i zaštititi ih od pogrešne upotrebe ili neracionalnog korištenja.

Gospodarski razvoj

Potrebno je oživljavanje gospodarstva i redefiniranje gospodarske uloge područja u širim regionalnim okvirima u cilju potpunijeg i učinkovitijeg iskorištavanja pogodnosti područnih resursa, razvijanje onih gospodarskih sadržaja koji čine cjelinu ponude sačuvanog i ekološki vrijednog gospodarskog područja, dostizanje i održavanje stabilne stope rasta prihoda i zaposlenosti kapaciteta, podizanje nivoa angažiranosti i društvenog standarda stanovništva.

Sustav infrastrukture

95

Koncept razvoja mreže i građevina infrastrukture uskladiti s planiranim razvojem gospodarstva i koncentracijom stanovništva radi osnaživanja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima života i rada pojedinih prostornih cjelina

definirati međuopćinske infrastrukturne sisteme iz oblasti prometa, vodoopskrbe, elektroopskrbe i sl;

odrediti uvjete korištenja infrastrukturnih sistema kojima se eliminiraju štetni utjecaji na okolinu;

odvodnja otpadnih voda riješit će se gradnjom sistema za pročiščavanje, a u ostala izdvojena područja i zaseoke potrebno je potrebno je rješavati samostalno (gradnja manjih zatvorenih kanalizacionih sistema ili nepropusnih septičkih jama);

podsticati zajedničko rješenje tretmana i deponiranja krutog komunalnog i industrijskog otpada;

gradnjom novih i uređenjem postojećih prometnica aktivirati i učiniti dostupnim sva razvojna područja

Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

omogućiti održavanje ekološke ravnoteže tla, zraka i voda, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti opterećenosti tla pesticidima i njegovoj ugroženosti naseljskim otpadnim vodama;

afirmirati i osnažiti pravni aspekt zaštite i unapređenja čovjekove okoline; uspostaviti monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost; uspostaviti

monitoring i katastar zagađivača kao trajnu djelatnost; podsticati zaštitu prirodne sredine i očuvanje i proširenje zelenih površina i

ekoloških pojaseva

Uređenje naselja

Budući prostorni razvitak treba temeljiti na:

stvoriti preduvjete za ravnomjerni razvoj promatranog područja, što podrazumijeva da se pored gospodarski razvijenijeg i naseljenijeg priobalnog prostora, programima revitalizacije obuhvate sva pripadajuća naselja u zaleđu;

uvjete za kvalitetnije stanovanje, obnovu i razvitak gospodarstva, potrebno je stvoriti u postojećim naseljskim strukturama korištenjem domicilnih resursa;

zaustavljanje negativnih procesa (zapuštanje resursa područja) i poticanje razvoja brdsko-planinskog područja, posebno u funkciji stočarstva i specifičnih vidova turizma i rekreacije (izletnički, lovni turizam);

budući razvoj promatranog područja vrednovati kao dio šireg regionalnog prostora. Takav razvoj temelji se na zajedničkom rješavanju velikih infrastrukturnih sustava (promet, elektroopskrba i sl.), zajedničkom rješavanju nagomilanih problema u oblasti zaštite i unapređenja čovjekove okoline (deponij);

stimulirati prestrukturaciju gospodarstva i razvoj djelatnosti koje prvenstveno koriste komparativne prednosti područja , usklađivanje demografskog rasta s mogućnostima ukupnog razvoja, itd.

podsticati racionalniju organizaciju prostora u skladu s mogućnostima i ograničenjima koja proizlaze iz prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora; -afirmirati kulturno povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora na način da te vrijednosti u prostoru postanu osnovni orijentiri u prostornoj morfologiji;

96

racionalno širenje građevinskog područja naselja i stroga kontrola i usmjeravanje gradnje izvan granica građevinskih područja te racionalno korištenje postojećih struktura;

6. RAZVOJNI PROBLEMI I RAZVOJNA OGRANIČENJA

Iako na području navedenih općina egzistira određeni broj udruga, koordinacija između samih udruga je slaba, te je stoga i njihov nastup prema lokalnoj samoupravi pojedinačan, sporadičan i nekoordiniran.

97

Mora se priznati da se ni sama lokalna samouprava nije interesirala i uključivala u projekte koji su od važnosti za građane, udruge te neformalne skupine i koji bi im mogli pomoći i koristiti u svom radu, a sve u svrhu njihovog razvoja.

Uočivši sve te probleme i nedostatke u području većeg informiranja građana i partnera s različitim udrugama u zajednici, lokalna samouprava u budućem razdoblju treba da sudjeluje u projektu pod nazivom Servis građanima - dobro upravljanje lokalnih vlasti.

Glavne zapreke i ograničenja budućeg razvoja sastoje se u slijedećem:

demografska osnova dosadašnjeg kretanja broja i struktura stanovništva, predstavljat će ograničenje budućeg razvitka naselja i djelatnosti na prostorima ostalih naselja. Naime, navedena područja, unatoč prirodno i ekološki vrlo atraktivnom prostoru te geografskom smještaju uz važne prometne međudržavne pravce, nalaze se u opasnosti da izgube kritičnu masu stanovnika koji su sposobni održati sve vitalne funkcije na razini koja je podnošljiva za većinu stanovnika i koja osigurava poželjnu kvalitetu života, te dovodi u pitanje isplativost investicija. Naime, negativna demografska kretanja ovih područja dovela su ne samo do depopulacije područja (posebno naselja u općini Unešić), već i do pojave retardacije stanovništva s poremećenom strukturom, što je posljedica iseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva u fertilnim godinama života. Uzroci iseljavanja su mnogostruki; od nemogućnosti zadovoljenja različitih potreba stanovnika do izostanka interesa u ulaganja za održavanje i unaprijeđivanje života.

neprimjeren odnos prema okolišu u cjelini; ekstenzivno korištenje prostora, velik broj «divljih» deponija, niska razina opremljenosti infrastrukturom, posebno odvodnjom otpadnih voda i nepostojanjem uređaja za pročišćavanje

infrastrukturna opremljenost; javlja se kao ograničavajući faktor, ali i temeljni preduvjet daljnjeg razvoja naselja i gospodarskih djelatnosti (nedovršenost vodoopskrbnog sustava, sustava odvodnje, sustavnog zbrinjavanja otpada).

prostorno gospodarska struktura (domaćinstva, okućnice, građevine, tradicija, zemljište) ocjenjuju se kao neiskorišteni kapaciteti za zapošljavanje i stanovanje.

7. RAZVOJNA VIZIJA I TIJEK DJELATNOSTI PODRUČJA

U kreiranju PUR-a za područje općina Primošten i Unešić temeljna polazišta bili su prioriteti i mjere iz ROP-a, pri čemu se, naravno, polazilo od specifičnosti i razvojnih mogućnosti ovog prostora.

Izrada PUR-a za ove dvije općine, od kojih su obje iz Šibensko-kninske županije, predstavlja pravi model suradnje, u svrhu valorizacije zajedničkih prirodnih obilježja i gospodarsko-kulturnih resursa.98

Budući da općine Unešić i Primošten i imaju dobar prometno čvorišni značaj u zaleđu i priobalju Šibensko-kninske županije, prirodne resurse (nezagađeno tlo, zrak, te vegetaciju), povijesno-kulturne znamenitosti i prirodne ljepote, cijelo ovo područje se može promatrati kao jedna komplementarna ekonomska cjelina u kojoj se međusobno nadopunjuje turizam priobalnog dijela sa zagorskim dijelom proizvodnje ekološki zdrave hrane, ali i buduće odredišne destinacije mnogobrojnih turista željnih mira i tišine .

Izražavajući se na razini suvremenog modelskog pristupa gospodarskom razvitku, to jest da se pojedine regije, pa čak i zemlje, sve više priklanjaju modelu razvitka temeljenog na obrascu «generalnog proizvoda» umjesto modela cjelovite gospodarske strukture, moglo bi se definirati da su tipični generalni proizvodi promatranog područja «krevet», «povrće, voće, bilje», «meso, mlijeko, sir», «janjetina», «pršut», te «kamen».

Prvu i direktnu razinu tih generalnih proizvoda čine gospodarske grane: turizam povrtlarstvo voćarstvo vinogradarstvo kamenarstvo govedarstvo ovčarstvo svinjogojstvo ratarstvo bilje ribarstvo

Drugu razinu generalnih proizvoda čine djelatnosti: prehrambena industrija mnogobrojne proizvodnje male privrede trgovina

Treću razinu čine razne usluge: proizvodne usluge agencijske usluge zanatske usluge i dr. servisne usluge skladištne usluge

Četvrtu razinu može se identificirati u različitim organima i agencijama državne, paradržavne i društvene potpore: administrativno-upravnim tijelima turističkim uredima i sl stručnim savjetodavnim službama institucijama u području razvoja i kontrole kvalitete obrazovnim i znanstvenim institucijama

Generalni proizvod «krevet»

Termin «krevet» označava cijeli sektor turističko-ugostiteljskih usluga koje se mogu razvijati na promatranom području. Ovdje se prije svega misli na ruralni turizam, koji bi mogao biti raspršen po cijelom prostoru ali i onaj koji je već snažno razvijen u priobalnom dijelu općine Primošten. Turizam bi u budućem razvoju trebao odigrati važnu ulogu u povezivanju priobalnog dijela općine Primošten sa njegovim zagorskim dijelom i općinom Unešić. To povezivanje i suradnja trebaju biti dugoročni, uz obostranu korist na način da se najbolje iskoriste resursi zagorskog dijela ovih općina (pokretanje poljoprivredne proizvodnje,

99

voćarstva, stočarstva), ali i da se upotpuni turistička ponuda turističko-gospodarskih subjekata u priobalju općine Primošten (turistički izleti u Zagoru i aktivnosti).

Povezivanje između priobalja i Zagore promatranih općina u konačnici treba rezultirati plasmanom i ponudom poljoprivrednih proizvoda sa područja zagorskog dijela općine Primošten i općine Unešić na jelovnike turističkih i ugostiteljskih objekata u priobalju općine Primošten i drugih susjednih mjesta, a s druge strane u prihvatu jednodnevnih izleta u oba smjera (Zagora-priobalje i priobalje-Zagora), što će u konačnici značit turistički razvoj Zagore i rasterećenje kapaciteta u priobalju. Međutim, u njegov razvoj tek treba intenzivnije ulagati, kako sredstva, tako i još više organizacijske i promotivne napore.

Glavni adut na ovom području je čist zrak, bujna vegetacija u proljetnom dijelu godine, mir i tišina u neposrednoj blizini većih urbanih središta (Šibenika, Drniša), te ono što šire područje može ponuditi: hranu, piće, povijesno, kulturno i etnološko naslijeđe, druge prirodne ljepote i znamenitosti, s naglašenim lokalnim identitetom.

Stoga je u poticanju i usmjeravanju budućeg razvoja ovog «generalnog proizvoda» jako bitno sačuvati okoliš, ne samo u fizičkom smislu, nego i u smislu očuvanja lokalnog identiteta. Veličina pojedinačnih kapaciteta u ovom sustavu svakako bi trebala biti ograničena, odnosno ne bi trebalo ni dozvoljavati izgradnju velikih kapaciteta, pa ni veliku koncentraciju kapaciteta na užim lokacijama.

Subjekti koji se javljaju u sustavu generalnog proizvoda «krevet» bit će raspoređeni u dijapazonu od obiteljskih domaćinstava kojima je turističko-ugostiteljska djelatnost sporedna ili dopunska djelatnost, preko malih poduzetnika kojima je jedna ili više aktivnosti iz ove domene glavna djelatnost, zatim malih i srednje velikih firmi specijaliziranih za smještajne ili ugostiteljske usluge, do turističkih i drugih agencija.

Značaj potpornih institucija u ovom segmentu je još značajniji nego u drugima. Stoga se ovdje javlja sistem turističkih zajednica, te niz udruga koje okupljaju kako

one koji nude usluge pojedinim segmentima: hotelijeri, ugostitelji, iznajmljivači, turističke agencije, turistički vodiči, bilo one koje su orijentirane na zaštitu i promoviranje izvornih vrijednosti (ekološke udruge, kulturne udruge itd.).

U sustavu generalnog proizvoda «krevet», odnosno u sektoru turizma i ugostiteljstva najšire shvaćeno, mogu se identificirati slijedeća područja i tipovi mogućih ulaganja:

uređenje etno-eko sela (desetak objekata za smještaj turista, restoran / konoba, vinograd, maslinik / voćnjak, izložba obrta, trgovina suvenirima, domaće životinje)

izgradnja, odnosno uređenje različitih smještajnih kapaciteta: hotela (malih do srednjih obiteljskih hotela), motela, apartmanskih naselja (manjih do srednjih), pansiona, soba u obiteljskim kućama..

organiziranje obiteljskih gospodarstava koja će pružati kompletne usluge ruralnog turizma

otvaranje specijaliziranih ugostiteljskih objekata: restorana, konoba, gostionica, koji će nuditi lokalne specijalitete u lokalnom ambijentu

organizacija izleta i rekreativnih aktivnosti za turiste organizacija kulturno-zabavnih manifestacija otvaranje specijaliziranih trgovina za prodaju lokalnih proizvoda (suveniri, i drugi

proizvodi proizvedeni na ovom području) osnivanje turističkih agencija osnivanje prijevozničkih firmi osnivanje firmi za usluge: marketinga, istraživanja tržišta, poslovne usluge i sl.

Prednosti generalnog proizvoda «turizam» su:

blizina srednjoeuropskih emitivnih turističkih destinacija blizina autoceste klima i čist zrak blizina mora

100

mir i tišina gostoljubljivost domaćina gastronomija

Rizici generalnog proizvoda «turizam» su:

terorističke prijetnje u svijetu osjetljivost na politička kretanja u zemlji i inozemstvu rast cijena konkurencija novih turističkih destinacija

Generalni proizvodi «povrće, voće, bilje»

Uzgoj poljoprivrednih kultura u neposrednoj je vezi sa klimom i kvalitetom tla pojedinog područja.

Glavni proizvodi u proizvodnji povrća bi i dalje trebali ostati krumpir i mahunasto povrće, ali i proširenje proizvodnje sa tradicionalnih ratarskih kultura (pšenica) na one koje su tržišno skuplje i ekonomski isplativije za male obradive površine tj. proizvodnju bilja u zatvorenom (plastenici) proizvodnju šampinjona, proizvodnju povrća u plastenicima rajčice, paprike, krastavce i sl.

S obzirom na prirodne uvjete podneblja moguće je podizanje nasada masline, vinove loze, smokve, badema, orasa, trešnje i višnje u Primoštenu, te s obzirom na prijelaz sredozemne na kontinentalnu klimu u Unešiću moguće je podizanje vinove loze, trešnje, višnje, smokve, orasa, badema, šljiva, jabuka i krušaka.

U sustavu generalnoih proizvoda «povrće, voće, bilje» može se identificirati niz područja i tipova mogućih ulaganja:

Podizanje plastenika za proizvodnju rajčice, paprike, krastavaca i sl. Podizanje nasada masline, vinove loze, smokve, badema, orasa, šljiva, jabuka i

krušaka. Izgradnja ili opremanje i modernizacija objekata u kojima će se prerađivati navedeno

voće i povće i njihovi gotovi proizvodi (različite vrste sokova, džemova, pasterizacija i konzerviranje voća i povrća)

Izgradnja i opremanje pogona za preradu maslina i maslinova ulja Izgradnja i opremanje vinarija za preradu grožđa Izgradnja ili opremanje mini sušara za bilje Osnivanje firmi specijaliziranih za trgovinu navedenih voćnih i povrćnih vrsta i njihovih

proizvoda Osnivanje trgovačkih društava koja će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih

proizvoda ovog područja, a među njima maslinu, grožđe, smokvu, bademe, orase, šljivu, jabuku i krušku.

Otvaranje malih pogona za proizvodnju opreme i repromaterijala za potrebe povrtlarstva, voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva i proizvodnje bilja

Otvaranje servisa za održavanje poljoprivredne mehanizacije i opreme za voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo i proizvodnju bilja

Osnivanje firmi specijaliziranih za usluge marketinga, istraživanja tržišta, poslovnih usluga, dizajniranja (boca, etiketa i dr)

Edukacija malim obiteljskim gospodarstvima

Prednosti generalnih proizvoda «povrće, voće, bilje» su:

plodno tlo povoljni klimatski uvjeti

101

Rizici generalnih proizvoda «povrće, voće, bilje» su:

nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište zbog uvoza istih prirodne nepogode rizici tržišta

Generalni proizvodi «meso,mlijeko,sir»

Velike pašnjačke površine brdovitih područja promatranih JLS (prvenstveno općine Unešić) pružaju velike mogućnosti za uzgoj stoke krupnog zuba (goveda).

Zbog klimatskih uvjeta i tradicije, radi se prvenstveno o ekstenzivnoj proizvodnji na bazi ispaše na otvorenom.

Glavni proizvodi takvog uzgoja su meso (goveda, teladi),mlijeko i sir, dok se kao nusproizvodi javljaju kože, te stajsko gnojivo.Sustav koji se razvija oko generalnih proizvoda «meso, mlijeko, sir», može biti dosta kompleksan:

Meso, mlijeko i sir finalni su proizvodi sustava koji počinje proizvodnjom stočne hrane. Ipak, ovdje zbog pretežnog uzgoja na otvorenom, na bazi ispaše, nema potreba za većim količinama posebno pripremljene stočne hrane. Iako je moguće da se jedan manji dio proizvodnje realizira u intenzivnom, pretežno stajskom, uzgoju, ona tada ne bi davala proizvode karakteristične kvalitete.

Uzgoj goveda, kako je već rečeno, u najvećem bi se dijelu odvijao na tradicionalan način, slobodnom ispašom. To dakle ne bi zahtijevalo izgradnju sofisticiranih objekata, pa ni prevelika ulaganja. Ovakav uzgoj goveda svakako će biti vrlo raspršen i raspoređen po cijelom promatranom području. S druge strane, svakako je potrebno stalno raditi na popravljanju pasminskog sustava, i tu najveću ulogu trebaju igrati savjetodavne službe i selekcijski centri.

Proizvodnja junadi i teladi može značiti njihovu prodaju bilo živih, bilo zaklanih. U ovom drugom slučaju podrazumijeva se postojanje uređenih klaonica, koje će u principu biti manjeg kapaciteta, a prostorno disperzirane. U tom segmentu može se predvidjeti i potreba za određenim kapacitetima za čuvanje svježeg mesa (hladnjačama).

Proizvodnja sira i mlijeka nije danas značajnije razvijena na promatranom području. Pa ipak, sir i mlijeko može donositi gotovo jednake prihode kao i goveđe meso. Međutim, javlja se problem mužnje goveda, koja je otežana u uvjetima otvorenog uzgoja i nedostatka radne snage. Stoga će oni koji se opredjeljuju za komercijalnu proizvodnju mlijeka i sira morati ulagati nešto više u uređenje objekata i nabavu opreme. Također, da bi se mogla organizirati efikasna proizvodnja i plasman, potrebno je imati veće količine mlijeka i sira, što znači da to u komercijalnim količinama mogu raditi samo srednji i veći proizvođači ili proizvođači sira koji organiziraju otkup od drugih (manjih i srednjih) proizvođača. I dok je proizvodnja mesa relativno jednostavna, u proizvodnji sira veoma je značajna tehnologija, odnosno receptura, te nadzor nad kvalitetom.

Govedarstvo pored goveđeg mesa daje niz nusproizvoda koji nemaju tako izražen komercijalni značaj, ali u cijelom kompleksu mogu naći svoje mjesto, kompletirati ga i povezivati s drugim tržišnim segmentima. Svježe i sušeno goveđe meso, te različite mesne prerađevine jedna je od grana nusproizvoda. Paralelno ili kao nusproizvod proizvodnje sira mogu se dobivati i različiti drugi mliječni proizvodi-od konzumnog kravljeg mlijeka, preko različitih fermentiranih proizvoda, skute, masla itd. Kože, nemaju danas gotovo nikakav značaj u proizvodnom lancu (ona se zbog niske cijene i neorganiziranog otkupa jednostavno baca). Osim organiziranog otkupa, njihovoj vrijednosti moglo bi pridonijeti njihovo korištenje za proizvodnju suvenira (torbice, kape, suveniri od kože i krzna, itd.).

102

Plasman proizvoda iz lanca «meso, mlijeko, sir» po definiciji je velikim dijelom usmjeren na turizam i ugostiteljstvo. Predviđeni i poželjni razvoj turizma, kako lokalno na području ovih JLS, tako regionalno, predstavlja najbolji način da se uz visoke multiplikativne efekte plasira značajan dio proizvodnje goveđeg i telećeg mesa, i ostalih proizvoda iz ovog kompleksa. Dio viškova će ići i kroz trgovinu (spacijaliziranu i nespecijaliziranu), tj. prodajom na domaćem i inozemnom tržištu.

U sustavu generalnih proizvoda «meso, mlijeko, sir», zbog njihova karaktera raspršene proizvodnje, najvjerojatnije nema mjesta za velike subjekte. Praktički u svim segmentima sustava strategija računa na veći broj malih proizvođača od obiteljskih gospodarstava kojima je to samo dodatni izvor prihoda, preko onih specijaliziranih za jednu fazu, do malih i srednjih proizvođača koji će obuhvaćati više faza ili gotovo cijeli proces.

Trgovci (i mesari) i distributeri imaju svoje mjesto u ovom lancu s jedne strane u nabavi repromaterijala potrebnih u raznim fazama proizvodnje, a s druge strane naročito u olakšanju plasmana finalnih proizvoda. Ugostitelji, prvenstveno oni u priobalju, ali i oni u široj regiji, bit će glavni konzumenti, odnosno akteri u plasmanu ali i promociji proizvoda.

U sustavu generalnih proizvoda «meso, mlijeko, sir» može se identificirati niz područja i tipova mogućih ulaganja:

proizvodnja stočne hrane (sijeno, silaža, kukuruz i dr) osnivanje rasplodnih centara za proizvodnju matičnih grla formiranje stada goveda (od malih obiteljskih, preko srednjih do velikih) izgradnja farmi za intenzivni uzgoj goveda razvijanje obiteljskih domaćinstava koje će proizvodnju goveđeg mesa, mlijeka i sira

imati integriranu u širok spektar svog bavljenja poljoprivredom, a finaliziranu u ponudi usluga seoskog turizma

izgradnja klaonica i hladnjača izgradnja mini mljekara koje će otkupljivati mlijeko sa lokalnog područja promatranih

općina i sirana (mini, malih, eventualno srednjih) izgradnja sirane u kojoj će se nastaviti proizvodnja sira osnivanje (malih do srednjih) pogona za proizvodnju mesnih prerađevina osnivanje trgovačkih firmi koje će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda

ovog područja (i među njima goveđe i teleće meso, sir, mlijeko i mliječne proizvode) otvaranje specijaliziranih trgovačko-ugostiteljskih objekata; konobe, restorani,

degustacijski centri koji će nuditi autohtone proizvode (sir i dr.) otvaranje poljoprivrednih apoteka i veterinarskih ambulanti osnivanje firmi (agencija) specijaliziranih za usluge; marketinga, istraživanja tržišta,

dizajniranja etiketa, poslovne usluge i sl.

Prednosti generalnih proizvoda «meso, mlijeko, sir» su:

tradicija u proizvodnji mesa, mlijeka i sira, tradicionalna tehnologija u proizvodnji sira

velike površine pašnjaka u podnožju okolnih brda u planinskim naseljima koje pružaju mogućnosti za uzgoj stoke sitnog i krupnog zuba

goveda pasu na prirodnim pašnjacima, bez koncentrata u prehrani

Rizici generalnih proizvoda «meso, mlijeko, sir» su:

nedostatak radne snage nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište uvoz istih proizvoda iz drugih zemalja

Generalni proizvod «janjetina»

103

Velike površine brdovitog i kršovitog područja promatranih općina pružaju velike mogućnosti za uzgoj stoke sitnog zuba-ovaca i koza.

Zbog klimatskih uvjeta i tradicije, radi se prvenstveno o ekstenzivnoj proizvodnji na bazi ispaše na otvorenom, tokom cijele godine.

Glavni proizvodi takvog uzgoja su meso (janjad i jarad), dok se kao nusproizvodi javljaju ovčje i kozje meso, sir, kože, vuna, te stajsko gnojivo.Sustav koji se razvija oko generalnog proizvoda «janjetina», može biti dosta kompleksan:

Janjetina i sir finalni su proizvodi sustava koji slično kao i proizvodnja pršuta počinje proizvodnjom stočne hrane. Ipak, ovdje zbog pretežnog uzgoja na otvorenom, na bazi ispaše, nema potreba za većim količinama posebno pripremljene stočne hrane. Iako je moguće da se jedan manji dio proizvodnje realizira u intenzivnom, pretežno stajskom, uzgoju, ona tada ne bi davala proizvode karakteristične kvalitete.

Uzgoj ovaca i koza, kako je već rečeno, u najvećem bi se dijelu odvijao na tradicionalan način, slobodnom ispašom. To dakle ne bi zahtijevalo izgradnju sofisticiranih objekata, pa ni prevelika ulaganja. Ovakav uzgoj ovaca i koza svakako će biti vrlo raspršen i raspoređen po cijelom promatranom području. S druge strane, svakako je potrebno stalno raditi na popravljanju pasminskog sustava, i tu najveću ulogu trebaju igrati savjetodavne službe i selekcijski centri.

Proizvodnja janjaca može značiti njihovu prodaju bilo živih, bilo zaklanih. U ovom drugom slučaju podrazumijeva se postojanje uređenih klaonica, koje će u principu biti manjeg kapaciteta, a prostorno disperzirane. U tom segmentu može se predvidjeti i potreba za određenim kapacitetima za čuvanje svježeg mesa (hladnjačama).

Proizvodnja sira nije danas značajnije razvijena na promatranom području. Pa ipak, sir može donositi gotovo jednake prihode kao i janjeće meso. Međutim, javlja se problem mužnje ovaca i koza koja je otežana u uvjetima otvorenog uzgoja i nedostatka radne snage. Stoga će oni koji se opredjeljuju za komercijalnu proizvodnju sira morati ulagati nešto više u uređenje objekata i nabavu opreme. Također, da bi se mogla organizirati efikasna proizvodnja i plasman, potrebno je imati veće količine mlijeka i sira, što znači da to u komercijalnim količinama mogu raditi samo srednji i veći proizvođači ili proizvođači sira koji organiziraju otkup od drugih (manjih i srednjih) proizvođača. I dok je proizvodnja mesa relativno jednostavna, u proizvodnji sira veoma je značajna tehnologija, odnosno receptura, te nadzor nad kvalitetom.

Ovčarsko-kozarska proizvodnja pored janjećeg mesa daje niz nusproizvoda koji nemaju tako izražen komercijalni značaj, ali u cijelom kompleksu mogu naći svoje mjesto, kompletirati ga i povezivati s drugim tržišnim segmentima. Svježe i sušeno ovčje i kozje meso, te različite mesne prerađevine jedna je od grana nusproizvoda. Paralelno ili kao nusproizvod proizvodnje sira mogu se dobivati i različiti drugi mliječni proizvodi-od konzumnog kozijeg mlijeka, preko različitih fermentiranih proizvoda, skute, masla itd. Kože, a naročito vuna, nemaju danas gotovo nikakav značaj u proizvodnom lancu ovčarstvu (vuna se zbog niske cijene i neorganiziranog otkupa jednostavno baca). Osim organiziranog otkupa, njihovoj vrijednosti moglo bi pridonijeti njihovo korištenje za proizvodnju suvenira (torbice, kape, pleteni proizvodi od domaće vune, suveniri od kože i krzna, itd.).

Plasman proizvoda iz lanca «janjetina» po definiciji je velikim dijelom usmjeren na ugostiteljstvo. Predviđeni i poželjni razvoj turizma i ugostiteljstva, kako lokalno, tako regionalno, predstavlja najbolji način da se uz visoke multiplikativne efekte plasira značajan dio proizvodnje janjetine, sira i ostalih proizvoda iz ovog kompleksa. Dio viškova će ići i kroz trgovinu (spacijaliziranu i nespecijaliziranu), tj. prodajom na domaćem i inozemnom tržištu.

U sustavu generalnog proizvoda «janjetina», zbog njegovog karaktera raspršene proizvodnje, najvjerojatnije nema mjesta za velike subjekte. Praktički u svim segmentima sustava strategija računa na veći broj malih proizvođača-od obiteljskih gospodarstava kojima

104

je to samo dodatni izvor prihoda, preko onih specijaliziranih za jednu fazu, do malih i srednjih proizvođača koji će obuhvaćati više faza ili gotovo cijeli proces.

Trgovci (i mesari) i distributeri imaju svoje mjesto u ovom lancu s jedne strane u nabavi repromaterijala potrebnih u raznim fazama proizvodnje, a s druge strane naročito u olakšanju plasmana finalnih proizvoda. Ugostitelji, prvenstveno oni lokalni, ali i oni u široj regiji, bit će glavni konzumenti, odnosno akteri u plasmanu ali i promociji proizvoda.

U sustavu generalnog proizvoda «janjetina» može se identificirati niz područja i tipova mogućih ulaganja:

proizvodnja stočne hrane (sijeno, silaža, kukuruz i dr) osnivanje rasplodnih centara za proizvodnju matičnih grla formiranje stada ovaca i koza (od malih obiteljskih, preko srednjih do velikih) izgradnja farmi za intenzivni uzgoj ovaca i koza razvijanje obiteljskih domaćinstava koje će proizvodnju janjetine i sira imati

integriranu u širok spektar svog bavljenja poljoprivredom, a finaliziranu u ponudi usluga ruralnog turizma

izgradnja klaonica i hladnjača izgradnja mljekara i sirana (mini, malih, eventualno srednjih) osnivanje (malih do srednjih) pogona za proizvodnju mesnih prerađevina osnivanje trgovačkih firmi koje će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda

ovog područja (i među njima janjetinu, ovčje i kozje meso, sir, mlijeko i mliječne proizvode)

otvaranje specijaliziranih trgovačko-ugostiteljskih objekata; konobe, restorani, degustacijski centri

otvaranje poljoprivrednih apoteka i veterinarskih ambulanti osnivanje firmi (agencija) specijaliziranih za usluge; marketinga, istraživanja tržišta,

dizajniranja etiketa, poslovne usluge i sl.

Prednosti generalnog proizvoda «janjetina» su:

tradicija proizvodnje biljna vegetacija

Rizici generalnog proizvoda «janjetina» su:

nedostatak radne snage nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište uvoz jeftine i nekvalitetne janjetine iz drugih zemalja

Generalni proizvod «pršut»

Pršut kao finalni proizvod može i trebao bi biti nositelj vrlo interesantnog lanca koji počinje s proizvodnjom stočne hrane, preko proizvodnje svinja (od rasplodnih svinja, preko odojaka, do tova svinja), klanja i primarne obrade mesa, do proizvodnje pršuta i drugih vrsta suhomesnatih proizvoda i njihova plasmana kroz različite kanale.

Prva bitna karika u proizvodnji pršuta je proizvodnja stočne hrane-koja uključuje proizvodnju na poljima, kao i njenu doradu u pripravke za ishranu pojedinih kategorija svinja. Na promatranom području moguće je proizvesti jedan dio stočne hrane (na zapuštenim poljoprivrednim površinama), dok bi daljnjom ekspanzijom svinjogojstva došlo do deficita stočne hrane.

Uzgoj svinja je složena faza, u kojoj treba poći od odabira pasminskog materijala, preko pribavljanja rasplodnog materijala, proizvodnje odojaka do konačnog tova svinja do težine optimalne za proizvodnju pršuta.

105

Klanje svinja utovljenih do optimalne težine mora se obavljati u odgovarajuće opremljenim objektima (klaonicama), na koje se mora nadovezati i primarna obrada mesa, te kapaciteti za čuvanje svježeg mesa. U ovoj fazi onaj dio svinjskog mesa koji ne ide na sušenje odvaja se od glavnog lanca, te ide bilo na tržište kao svježe meso, bilo u preradu u druge mesne prerađevine.

Ključna faza proizvodnje pršuta karakteristična je po tome što zahtijeva 12-18 mjeseci da bi se dobio proizvod najviše kvalitete, što znači dug period vezivanja, odnosno spor obrtaj sredstava. S druge strane, kako bi se osigurao kontinuitet rada i poslovanja, tehnologija se ne može bazirati na tradicionalnoj dinamici (klanje svinja u kasnu jesen, te ključne faze soljenja i sušenja u zimskom periodu), već se mora osigurati kontinuitet proizvodnje tokom cijele godine. Kao dopunski proizvod uz proizvodnju pršuta svakako će se javljati i proizvodnja drugih suhomesnatih proizvoda (panceta, kobasice, suha rebra itd.).

Plasman pršuta može ići kroz dva glavna kanala: kroz trgovinu tj. prodajom na domaćem i inozemnom tržištu, te plasmanom kroz ugostiteljstvo. Samostalno se u trgovini mogu javiti samo proizvođači koji raspolažu s dovoljnim komercijalnim količinama, dok bi plasman od manjih proizvođača morali preuzimati ili veći proizvođači, ili pak specijalizirani trgovci. Plasman pršuta kroz turizam (ugostiteljstvo) može apsorbirati značajan dio proizvodnje, iako u jednoj razvijenoj proizvodnji ne i dominantan.

U sustavu generalnog proizvoda «pršut» permanentno i cjelovito praćenje i osiguranje kvalitete u svim fazama izuzetno je značajno. S jedne strane to su stručne specijalizirane institucije kao što su poljoprivredno-savjetodavna služba, selekcijski centri, te instituti i zavodi za kvalitetu prehrambenih proizvoda.

Oni moraju pomagati proizvođačima u osiguranju i stalnom podizanju kvalitete proizvoda, ali i garantirati potrošačima kvalitetu finalnog proizvoda. Kao institucije za potporu i ovdje se javljaju organi lokalne uprave, gospodarska komora, poduzetnički centri itd.

Interesno udruživanje samih proizvođača može se izvesti kroz jedinstvenu udrugu (proizvođača svinja i pršuta), ili se pak formirati oko dva pola: proizvodnje svinja i proizvodnje pršuta.

U sustavu generalnog proizvoda «pršut» može se identificirati niz područja i tipova mogućih ulaganja:

proizvodnja stočne hrane (kukuruz, soja, ječam i dr) izgradnja tvornica stočne hrane osnivanje rasplodnih centara (farmi) za proizvodnju odojaka osnivanje farmi (od malih obiteljskih , preko srednjih do velikih) za tov svinja izgradnja klaonica i hladnjača izgradnja pršutana (malih, srednjih, velikih) osnivanje (malih do srednjih) pogona za proizvodnju mesnih prerađevina osnivanje firmi specijaliziranih za trgovinu pršutima, suhomesnatim proizvodima, te

mesom i mesnim prerađevinama osnivanje trgovačkih firmi koje će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda

ovog područja (među njima i pršut) otvaranje specijaliziranih trgovačko-ugostiteljskih objekata: konobe, restorani,

degustacijski centri otvaranje poljoprivrednih apoteka i veterinarskih ambulanti otvaranje servisa za održavanje poljoprivredne mehanizacije i opreme za

svinjogojstvo i pršutarstvo osnivanje firmi specijaliziranih za usluge: marketinga, istraživanja tržišta, dizajniranja

etiketa, poslovne usluge i sl.

Prednosti generalnog proizvoda «pršut» su:

106

tradicija proizvodnje čist zrak i bura tradicionalna receptura (tehnologija prerade i čuvanja mesa)

Rizici generalnog proizvoda «pršut» su:

nedostatak radne snage nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište uvoz istih proizvoda iz drugih zemalja monopol velikih proizvođača

Generalni proizvod «kamen»

Eksploatacija i obrada kamena je povijesno bliska stanovništvu ovog područja. Početak kompleksa generalnog proizvoda «kamen» je svakako eksploatacija. U

principu radi se o otvorenim kopovima, u kojima se angažira različita rudarska mehanizacija, a najčešće se koristi i miniranje.

Prerada zapravo predstavlja fazu koja u tehnološkom smislu može podrazumijevati vrlo različite proizvodnje, zavisno od područja namjene. Najznačajnije vrste prerade obuhvaćaju proizvodnju arhitektonsko-građevinskog kamena, proizvodnju građevinskog materijala i elemenata, proizvodnju vapna, žbuke i sličnih proizvoda, te proizvodnju poluproizvoda za kemijsku i drugu industriju.

Treći stupanj u glavnom lancu generalnog proizvoda «kamen» predstavlja finalizacija proizvoda od kamena ili na bazi kamena. Ona se može sagledati najmanje u tri pravca: proizvodnja finalnih proizvoda od kamena i na bazi kamena (ploče, klesarski proizvodi i sl.), ugradnja proizvoda od kamena i uopće građevinskih elemenata, te konačno izrada suvenira i ukrasnih proizvoda (stolovi, stolne lampe, svijećnjaci itd.).

Djelatnost građevinarstva predstavlja zapravo spoj finalizacije i plasmana proizvoda od kamena i na bazi kamena. Plasman kroz turizam, shvaćen u širem smislu, podrazumijeva s jedne strane ugradnju kamena i proizvoda na bazi kamena u turističke objekte (pri čemu je bitno da turističko-ugostiteljski objekti u ovom području, pa i šire u Dalmaciji, moraju zadržati ambijentalne karakteristike). S druge strane, kroz turizam se može plasirati značajne količine kamena obrađenog u obliku suvenira i ukrasnih proizvoda.

Uz osnovnu vertikalu eksploatacije, prerade i finalizacije kamena, u ovom sustavu nalaze svoju potražnju i brojne prateće djelatnosti, prvenstveno proizvodno-uslužnog karaktera, istraživanje i razvoj, transporta, usluga održavanja proizvodnih i transportnih strojeva, ali i proizvodnje strojeva i alata za eksploataciju i obradu kamena.

U lancu generalnog proizvoda «kamen» značajna je uloga institucija kao što su organi lokalne uprave, gospodarska komora, poduzetnički centri itd. koja se u prvom redu treba očitovati u poticanju kreiranja i realizacije poduzetničkih ideja, olakšavanju administrativne procedure u otvaranju eksploatacijskih i preradbenih pogona, potpori u osiguranju financiranja, te povezivanju, informiranju i edukaciji malih i srednjih proizvođača.

Na promatranom području pojavljivat će se mali do srednji proizvođači koji će se baviti raznim djelatnostima u području eksploatacije i prerade kamena i drugih mineralnih sirovina.

Značajnu ulogu u povezivanju cijelog lanca mogu imati građevinske firme-kako lokalno, tako naročito velike građevinske firme izvan lokalnog područja. S druge strane, pojava jačih trgovinskih firmi specijaliziranih za promet građevinskim materijalom dala bi značajan poticaj razvitku ovog proizvodnog kompleksa.

107

U sustavu generalnog proizvoda «kamen» može identificirati sljedeća područja i tipove mogućih ulaganja:

otvaranje malih i srednjih kamenoloma za proizvodnju specifičnih varijeteta arhitektonsko-građevinskog kamena

otvaranje kamenoloma za proizvodnju tehničkog kamena otvaranje eksploatacijskih kopova drugih minerala (kalcit, gips, silikati, glina..) otvaranje malih i srednjih pilana i kamenoklesarskih radnji izgradnja pogona (srednje veličine) za proizvodnju vapna, žbuke i sličnih proizvoda izgradnja pogona za proizvodnju građevinskih elemenata na bazi kamena, betona

gipsa ili opeke otvaranje pogona za izradu finalnih proizvoda na bazi kamena i drugih nemetala otvaranje mini firmi ili obrta za proizvodnju ukrasnih predmeta i suvenira od kamena otvaranje malih firmi specijaliziranih za ugradnju kamena i proizvoda na bazi kamena formiranje malih i srednjih firmi specijaliziranih za završne radove u građevinarstvu otvaranje malih pogona za proizvodnju alata i opreme za obradu kamena otvaranje mini, malih i srednjih firmi specijaliziranih za usluge transporta, rudarske i

građevinske mehanizacije otvaranje servisa specijaliziranih za održavanje rudarske i građevinske mehanizacije,

te opreme za obradu kamena osnivanje firmi specijaliziranih za istražne radove i projektantske usluge osnivanje firmi specijaliziranih za nabavu alata, strojeva i opreme za eksploataciju i

obradu kamena i građevinarstvo osnivanje firmi specijaliziranih za trgovinu kamenom, proizvodima od kamena i

građevinskim materijalom osnivanje firmi specijaliziranih za usluge: marketinga, istraživanja tržišta,

posredovanja u prodaji, poslovne usluge i sl.

Prednosti generalnog proizvoda «kamen» su:

tradicija proizvodnje prepoznatljivost

Rizici generalnog proizvoda «kamen» su:

nedostatak radne snage nemogućnost plasmana na tržište monopol velikih proizvođača

8. ISKORIŠTAVANJE TURISTIČKIH POTENCIJALA

8.1. Analiza postojećeg stanja

Turistički potencijali promatranog područja općina obuhvaćenim ovim razvojnim programom su nedovoljno iskorišteni, osim priobalnog dijela općine Primošten.

Na temelju analize postojećeg stanja turizma u općinama Primošten i Unešić dolazi se do sljedećih spoznaja:

na navedenom području postoji značajna raznolikost resursne osnove, ali bez njihove autonomne i globalne valorizacije, osim u određenoj mjeri u turističkim brošurama (priobalni dio općine Primošten)

ne postoji interesni proces globalne komercijalizacije atrakcija i događanja osim u općini Primošten ne postoji značajan broj subjekata koji funkcioniraju na

poduzetničkoj osnovi (turistički uredi i agencije)

108

atrakcije i kulturno-sportska događanja nisu u funkciji poticaja turističkih posjeta (prirodne ljepote, gradine, kulturno-sportske manifestacije i sl)

u općini Primošten postoji nepovoljna struktura smještajne ponude (prevladava udjel privatnog smještaja)

na području navedenih općina (Primošten i Unešić prisutan je neravnomjerni turistički razvoj-koncentracija u priobalnom dijelu općine Primošten. Razvoj seoskog turizma i iskorištavanja postojećih atrakcija u Zagori je nužnost za ravnomjerniji turistički razvoj

turizam se na području općine Primošten odvija u uskom dijelu sezone od lipnja do rujna, te bez povezivanja sa zagorskim dijelom i uvođenja profila novih proizvoda nije moguće produžiti sezonu (iskorištavanje mogućnosti za atrakcije u Zagori paintball, climbing, trekking, mountain bike)

na području općine Primošten prisutan je visok udio neregistriranog turističkog prometa (po procjenama 20-30% registriranog prometa)

snažna ovisnost o trima ključnim tržištima na području općine Primošten (Njemačka, Češka, Italija)

financijski rezultati poslovanja pokazuju da je turizam na području navedenih općina još uvijek neprofitabilna djelatnost

Tablica 1: Turistička noćenja po zemljama porijekla gostiju u Šibensko-kninskoj županiji

    I-XII 2006   I-XII 2005   2006/2005

  Zemlja noćenja % noćenja noćenja % noćenja noćenja1. Austrija 251998 6,791511 236344 6,862 106,62342. Australija 4664 0,125698 2476 0,072 188,368343. Belgija 29209 0,787202 31320 0,909 93,2598984. B i H 55307 1,49056 42301 1,228 130,746325. Bugarska 1349 0,036356 3666 0,106 36,79766. Češka 449317 12,10939 465207 13,506 96,5843167. Danska 12401 0,334215 17137 0,498 72,3638918. Estonija 741 0,01997 1939 0,056 38,2155759. Finska 2394 0,06452 1185 0,034 202,0253210. Francuska 169852 4,577623 122347 3,552 138,8280911. Grčka 353 0,009514 357 0,010 98,87955212. Irska 2636 0,071042 2251 0,065 117,1035113. Island 828 0,022315 42 0,001 1971,428614. Italija 273354 7,367069 279138 8,104 97,92790715. Izrael 7180 0,193506 8806 0,256 81,53531716. Japan 1796 0,048403 473 0,014 379,7040217. SRICG 16859 0,454361 11886 0,345 141,8391418. Kanada 3120 0,084086 2712 0,079 115,0442519. Letonija 7851 0,21159 4154 0,121 188,9985620. Litva 3277 0,088317 2870 0,083 114,1811821. Luxemburg 1027 0,027678 13914 0,404 7,381055122. Mađarska 231653 6,2432 239559 6,955 96,69976923. Makedonija 7679 0,206954 6418 0,186 119,6478724. Nizozemska 65301 1,759905 58698 1,704 111,2491125. Norveška 10340 0,27867 13379 0,388 77,28529826. Novi Zeland 1521 0,040992 757 0,022 200,9247

109

27. Njemačka 711927 19,1869 718265 20,853 99,11759628. Poljska 185558 5,00091 157101 4,561 118,1138229. Portugal 551 0,01485 1890 0,055 29,15343930. Rumunjska 11239 0,302898 3977 0,115 282,5999531. Rusija 27964 0,753648 12819 0,372 218,1449432. SAD 10785 0,290663 15790 0,458 68,30272333. Slovačka 204068 5,499766 155215 4,506 131,4744134. Slovenija 272203 7,336049 240735 6,989 113,0716335. Španjolska 9416 0,253767 5823 0,169 161,7035936. Švedska 27983 0,75416 21744 0,631 128,6929737. Švicarska 71310 1,921851 33503 0,973 212,8466138. Turska 712 0,019189 545 0,016 130,642239. Ukrajina 11022 0,29705 5361 0,156 205,5959740. Velika Britanija 43499 1,172327 37252 1,082 116,7695741. Ostale zemlje 9934 0,267728 22793 0,662 43,583556  Strani turisti 3210178 86,5164 3002149 87,161 106,92934  Domaći turisti 500307 13,4836 442214 12,839 113,13685    0   0      UKUPNO 3710485   3444363   107,72631

Izvor: Državni zavod za statistiku Zagreb

Ukupan broj turističkih noćenja u 2006.god je bio 3.710.485, što je 7,73% više, no što je to bilo u 2005.god. Iz strukture broja turističkih noćenja u 2006.god je vidljivo da su dominantni bili strani turisti sa 86,51% ostvarenih turističkih noćenja nasuprot domaćih turista sa 13,48% ostvarenih turističkih noćenja, te da su na području Šibensko-kninske županije najveći broj turističkih noćenja u 2006.god ostvarili turisti iz Njemačke, Češke, Italije i Slovenije.

Tablica 2: Broj domaćih i stranih gostiju na području pojedinih TZ županije Šibensko-kninske    I-XII

2006  I-XII

2005  2006/2005  

TZ DOMAĆI STRANI UKUPNO STRANI UKUPNO STRANI UKUPNOŠIBENIK 113063 708367 821430 698049 802695 101,4781 102,334VODICE 108956 732272 841228 672142 766555 108,946 109,7414SKRADIN 6138 49969 56107 56882 62017 87,84677 90,47035TISNO 40906 134178 175084 130464 170283 102,8468 102,8194MURTER 66554 211770 278324 215784 270748 98,13981 102,7982JEZERA 9630 205768 215398 217644 227313 94,54338 94,75833BETINA 4895 68390 73285 68232 81622 100,2316 89,78584PIROVAC 40214 119154 159368 110776 144019 107,563 110,6576ROGOZNICA 40986 266462 307448 213516 246599 124,7972 124,6753PRIMOŠTEN 37123 501899 539022 445686 471827 112,6127 114,2414GREBAŠTICA 6178 57593 63771 49920 55180 115,3706 115,569KRAPANJ-BRO. 6117 46647 52764 37919 43078 123,0175 122,4848ZLARIN 1997 1686 3683 2467 4483 68,34212 82,15481TRIBUNJ 12970 105591 118561 81429 93174 129,6725 127,2469KNIN 4580 432 5012 1239 4770 34,86683 105,0734

110

UKUPNO 500307 3210178 3710485 3002149 3444363 106,9293 107,7263Izvor: Državni zavod za statistiku Zagreb

Iz tablice je vidljivo da je u 2006.god najveći broj turističkih noćenja ostvaren na području TZ Vodice, Šibenik, Primošten, Rogoznica i Murter.Na području općine Primošten ukupan broj turističkih noćenja je u 2006.god porastao 4,24% u odnosu na 2005.god, pri čemu je broj stranih gostiju porastao 12,61%.

Rang lista potencijala Šibensko-kninske županije

Rang liste turističkih potencijalaI. mjesto Znamenitosti jako visokog stupnja turističkog interesa

NP Krka NP Kornati Katedrala Sv. Jakova i Stari grad Šibenik Zadar, Trogir, Split

II. mjesto Znamenitosti visokog stupnja turističkog interesa Vransko jezero Planina Dinara Bribir Skradin Primošten Primošten Vinogradi

Tvrđava Knin Tvrđava Sv. Nikola Trošenj Ključica Grad Krka Ušće Krka uvala

Sv. Arkanđela Visovac Cetina, crkva

Osloboditelja Meštrović mauzolej Biskupija Prukljansko jezero

III. mjesto Znamenitosti regionalnog turističkog interesa Krčić dolina Bogočin Grad Šubićevac Sv. Ivan Šibenik Drniš Grad Drniš Minaret Vodenice

Burnum Danilo Žitnić kameni most Utvrda Ostriča Jadrija-bazilika Prvić Šepurina Stara sela

Stari grad Tribunj Mjesto Rogoznica Rogoznica. Zmajevo

oko Betina Zlarin Krapanj Krajolici

8.2. Analiza konkurencije

Turistička konkurencija navedenog prostora općina se može promatrati sa aspekta susjednih općina i gradova.

Općina Primošten ima isključivo turističku konkurenciju u odnosu na grad Šibenik, Rogoznicu, Vodice i Pirovac, koji se nalaze u rasponu dvadesetak kilometara udaljenosti, dok usporedba sa priobaljem za ovaj vid turizma u Zagori (Unešić) nije mjerljiva.

Gotovo polovicu ukupnog turističkog prometa na Mediteranu ostvaruju turisti u potrazi za odmorom i rekreacijom na suncu i moru (visoka sezonalnost), a ostatak čine kružna odmorišna putovanja, nautički turistički proizvodi, raznovrsna poslovna putovanja i sve privlačniji proizvodi posebnih interesa.

Međutim, unatoč višegodišnjem snažnom porastu broja turističkih putovanja na globalnoj razini, ukupni turistički promet na području Mediterana već godinama stagnira i doživljava preusmjeravanje turističkih tokova iz europskih tržišta potražnje sa zapadnog na istočni Mediteran, uključujući i srednjo-dalmatinske turističke destinacije koje posljednjih godina bilježe stabilan razvoj turističkog prometa.

Susjedne turističke destinacije

A. Šibenik

111

Grad Šibenik je ostvario povećanje što se tiče broja noćenja u odnosu na prethodnu godinu od 2,33%.

Od ukupnog broja turističkih noćenja u 2006.god, strani gosti su činili 86,48%, dok su domaći gosti činili 13,50%, pri čemu su od stranih turista najveći broj turističkih noćenja napravili gosti iz Njemačke (25,13%), Slovenije (9,07%), Italije (8,74%), Francuske (8,73%), Češke (7,75%), Švicarske (6,10%), te ostatak iz drugih zemalja. Od ukupnog broja smještajnih kapaciteta, najveći je broj ležajeva u kampovima 4.014, u hotelima 3.130, te najmanje u privatnom smještaju 2.440 ležajeva.

B. Rogoznica

U općini Rogoznica broj turističkih noćenja je u 2006.god porastao za 24,67% u odnosu na 2005.god.

U ukupno registriranom broju turističkih noćenja strani su gosti činili 72%, a domaći gosti 28%.

Prema zemljama porijekla iz kojih gosti dolaze, najveći broj turističkih noćenja su napravili gosti iz Češke (30%), Njemačke (15%), Poljske (12%), Mađarske (12%), Slovačke (8%), te ostatak iz drugih zemalja.

Smještajni kapaciteti se kreću oko 5.300 ležajeva u privatnom vlasništvu.

C. Vodice

Turistička zajednica grada Vodica registrirala je povećanje broja turističkih noćenja u odnosu na prethodnu godinu za 9,74%. Udio stranaca u ukupnom broju turističkih noćenja u 2006.god je iznosio visokih 86,33%, dok je udio domaćih gostiju iznosio 13,67%. Prema stranim zemljama iz kojih gosti dolaze prema ukupnom broju noćenja najviše su zastupljeni Njemci (21,05%), Česi (11,44%), Slovaci (8,75), Slovenci (6,80%), Mađari 6,79% i dr.

Od ukupno registriranog broja turističkih ležajeva 10.099 je registrirano u privatnom smještaju, 2.065 u hotelskom smještaju, 820 u kampovima, 355 u obiteljskim hotelima, te 308 u apartmanskim naseljima.

Uz ostale turističke sadržaje u Vodicama posluje i marina sa 400 vezova u moru i 100 vezova na kopnu.

8.3. Analiza tržišta potražnje

Ovdje smo izabrali njemačko tržište s obzirom na njegov doprinos turizmu na području općine Primošten i općine Unešić mjeren brojem dolazaka i noćenja.

Prema podacima o turističkom prometu općine Primošten vodeća inozemna tržišta su Njemačka, Češka, Italija i Slovenija.

Njemačka

Njemačka je najveće turističko tržište potražnje u svijetu, s kojeg na odmor putuje više od 60 milijuna turista godišnje. Njemački turisti putiju uglavnom radi odmora na suncu i plaži, te za razliku od ostalih Europljana, pokazuju manji interes za umjetnost, kulturu i povijest. Oko 50% Nijemaca odlazi na put tijekom četiriju ljetnih mjeseci od lipnja do rujna, putovanje najčešće rezerviraju i kupuju šest mjeseci unaprijed, a za put najviše koriste vlastito vozilo i zrakoplov. S obzirom na to da Nijemci sve češće odlaze na kraća putovanja tijekom godine, također putuju u proljeće i jesen.

Najatraktivnije zemlje na njemačkom tržištu su Francuska, Španjolska i Italija.Njemački turisti ostvarili su u Šibensko-kninskoj županiji u 2006.g 139.683 dolazaka s

711.927 noćenja.Najčešći razlog dolaska njemačkih turista u hrvatsku je odmor i relaksacija na moru,

nakon kojeg slijede zabava i upoznavanje prirodnih ljepota. Prosječna dnevna potrošnja

112

njemačkih turista je na razini 52 eura, od čega je 40 eura potrošeno na smještaj, hranu i piće, a 12 eura na ostale usluge poput kulture, kupovine, športa i rekreacije.

Trendovi na europskim tržištima potražnje

Među relevantnim trendovima na europskim tržištima potražnje nužno je spomenuti:

porast potražnje za putovanjima radi sastanaka i darovnih programa te zdravstveno-rekreacijskih programa

učestalost kratkih odmora porast potražnje za personaliziranim uslugama ponudu cjenovno povoljnijeg zračnog prijevoza povećanje uporabe interneta za kupnju turističkih usluga

8.4. Jake i slabe strane turizma promatranog područja

Analiza jakih i slabih strana turizma općina Primošten i Unešić predstavlja polaznu točku za raspravu i definiranje buduće vizije i strategije razvoja turizma kao važnog segmenta budućeg razvoja.

U nastavku se daje pregled postojećih jakih i slabih strana turizma područja obuhvaćenog ovim PUR programom:

JAKE STRANE SLABE STRANEResursi, atrakcija i prirodni uvjeti Resursi, atrakcija i prirodni uvjeti

Čistoća mora Ekološka očuvanost prostora Ljepota i prirodna raznolikost pejzaža

(priobalni i zagorski dio PUR područja) Raznovrsnost klimatskih uvjeta (priobalni

dio sa tipičnom sredozemnom klimom sa blagim zimama, dugim proljećem, lijepom jeseni i jako toplim ljetom, u Zagori umjereno kontinentalna klima)

Kvaliteta tla pogodnog za agrikulturnu proizvodnju (voćarstvo, vinogradarstvo, proizvodnja povrća) i stočarstvo

Dobra gastronomska ponuda (specijaliteti podneblja)

Autentični šarm i za odmor ugodan ambijent slikovitih mjesta i naselja (autentična sela i imanja, primoštenski vinogradi, konobe, tipični suhozidovi, poljski putovi i staze)

Spomenici kulture i povijesna baština

Nedovoljno valorizirana kulturno-povijesna i prirodna baština

Prekomjerna i neproduktivna urbanizacija Stjenovite i šljunčane plaže (ljeti

prenapučene)

Turistička, prometna i ostala infrastruktura Turistička, prometna i ostala infrastruktura Cestovna povezanost, telekomunikacije,

opskrba pitkom vodom, rješenja otpadnih voda

Rad na razvoju dodatnih turističkih informacijskih centara

Postroženje urbanističke i građevinske regulative, ekološki i infrastrukturni projekti u tijeku

Oživljavanje lokalnih kulturnih

Nedostatni turističko-smještajni kapaciteti i parkirališta

Nedostatak pješačkih zona u promatranim JLS

Nedostatak ponude golf terena, zdravstveno-rekreacijskih centara, sportskih terena, objekata za razne aktivnosti i slobodno vrijeme

Izostanak regulacije i održavanja sustava

113

manifestacija i događanja plaža Nepostojanje lokalnih suvenira Nedostatna turistička signalizacija (za

crkvene i sakralne objekte, arheološke nalazišta, etnografske zbirke)

Veoma siromašna ponuda zabavnih aktivnosti

Izražen problem divljih odlagališta u zaleđuTurističke tvrtke i ostali objekti Turističke tvrtke i ostali objekti

Dio hotelsko-ugostiteljskih kapaciteta smješteni su uglavnom na atraktivnom položaju

Niska razina izravne konkurencije između već postojećih smještajnih objekata

Raspoložive zone za novi turistički razvoj Dugogodišnja tradicija u ugostiteljstvu i

turizmu

Izostanak inovacija i diferencijacije u razvoju turističkih proizvoda

Izostanak inovacija u upravljanju marketingom i prodajom

Niska kvaliteta smještajnih objekata Gubitak dalmatinskog identiteta kao

posljedica moderne arhitekture Visok udjel i tendencija rasta privatnih soba i

apartmana u ukupnoj smještajnoj ponudi Izrazita ovisnost o alotmanskoj prodaji i

grupama Izravni marketing i prodaja preko interneta

tek na začetku Seoski turizam kao proizvod područja ne

postoji ili je tek u začecima Izražena siva ekonomija u privatnom

smještaju (20-30%)Organizacija i upravljanje turizmom Organizacija i upravljanje turizmom

Početak uvođenja regulacije prostornog razvoja područja

Sustav poticaja za malo i srednje poduzetništvo

Sustav za poticanje zapošljavanja

Nejasna vizija upravljanja turizmom Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Nema institucija za upravljanje turističkim

razvojem promatranih JLS Područje nema kreativni marketinški plan

niti zadovoljavajuću marketinšku infrastrukturu

Nema dovoljno značajnih turističkih poduzetnika-pokretača novog razvoja

Otežan dostup kapitalu za srednje i male poduzetnike

Nedovoljna razina informacijaOstali čimbenici

Gostoljubljivost lokalnog stanovništva Imidž jeftine destinacije Nedovoljna ekološka svijest lokalnog

stanovništva Nedovoljna spremnost lokalnog

stanovništva za bavljenje seoskim turizmom

8.5. Scenariji za turistički razvoj

Predlažemo tri različita scenarija razvoja temeljena na SWOT analizi postojećeg stanja promatranog područja općina Primošten i Unešić.

Scenarij 1: Razvoj dosadašnjim tempom

Pretpostavlja minimalan turistički razvoj, uglavnom temeljen na nekoordiniranim individualnim inicijativama.

114

Scenarij 2: Intenzivan «greenfield» razvoj

Pretpostavlja intenzivnu izgradnju novih turističkih kapaciteta, te ostalih objekata u rubnim naseljima.

Scenarij 3: Tržišno orijentiran razvoj

Pretpostavlja umjeren razvoj turističkih sadržaja za kojima već danas postoji potražnja na tržištu, te koji su isplativi. Razvoj prema ovom scenariju mora biti koordiniran, uz pomoć javnog sektora u osiguranju infrastrukture, savjetničkoj potpori, te ciljanim subvencijama.

Područje pozicioniranja

Svaka od navedenih JLS (Primošten i Unešić) obuhvaćenih PUR-programom treba se specijalizirati za različite turističke proizvode.

Konceptualizacija proizvoda

Sunce i kupanje na moru:

proizvod sunca i kupanja odnosi se na odmorišne aktivnosti temeljene na moru. Povezan je sa odmorom u turističkom naselju ili pojedinačnom smještajnom objektu sa mogućnošću bavljenja aktivnim odmorom.

Športsko-ribolovne aktivnosti na moru:

proizvod športsko-ribolovnih aktivnosti odnosi se na odmor temeljen na veslanju i ribolovu, čarter, regate, tečajevi veslanja, itd.

Ture: proizvod tura odnosi se na odmorišne aktivnosti temeljene na turama razgledavanja kroz područje, s posjetima različitim resursima i atrakcijama specijalnog interesa, gastronomskim sadržajima, itd.

Specijalni interesi: proizvod specijalnih interesa odnosi se na odmor temeljen na turama specijalnih interesa, odnosno turama s posebnim određenim razlogom: promatranje vidikovaca, promatranje prirode, događanja, posjete arheološkim lokacijama i lokacijama povijesnog naslijeđa, gastronomija, itd

Područje: općina Primošten

Kratki odmori: primoštenski vinogradi, tematska područja (Trogirska katedrala, Dioklecijanova palača u Splitu), dalmatinska tradicija i folklor, noćni život, kulturna i sportska događanja (Mediteranski etnofestival, koncerti, izložbe, dani klapske pjesme, gastronomski dani, itd.

Pozicioniranje: «Doživljaj stila života, rekreacije i povijesti»

Ture: lungomare, vidikovci i odmorišta u uvalama, gastronomske ture, noćni život, cjelodnevni izleti brodom u NP Kornati i NP Krka, vožnja do Primoštena Burnog i razgledavanje jezera Bojana, razgledavanje Šibenika i katedrale Sv. Jakova u Šibeniku, izleti na otoke šibenskog arhipelaga (Zlarin-otok koralja, Obonjan-otok mladosti, Kaprije, Kakan, Žirje i dr), izleti u Zagoru (Knin,Drniš, Unešić), izleti u gradove Vodice,Trogir i Split

115

Specijalni interesi: jedrenje šibenskim arhipelagom, posjet tvrđavi Sv.Nikole, kulturno i povijesno naslijeđe uključujući UNESCO (npr. Trogir, Split), gastronomske ture i recepti, lokalne tržnice, športovi (paintball i climbing u Zagori, biciklizam, nogomet, pecanje, itd), tečajevi ronjenja, razgledavanje prostora iz zraka, izleti brodovima itd).

PaintballU ovoj igri koja podiorganizirati na brojnim

C limbingSlobodno penjanje pod nadzorom instruktora i uz odgovarajuću penjačku opremu, potpuno je siguran sport u kojemu se mogu okušati, zaista, svi. Najvažnije je znati odabrati smjer - da težina penjanja odgovara Vašim tjelesnim sposobnostima i uživat

ć ete u penjanju, jednako kao što to čine iskusni penjači.

Područje: općina Unešić

Pozicioniranje: «Mjesto neotkrivene prirode, gastronomije i stila življenja»

Ture: vidikovci i odmorišta na okolnim brdima, ture u Pakovo Selo (razgledavanje starih obrtničkih zanata), posjet tvrđavi u Drnišu i Kninu, odlasci na jednodnevne izlete u NP Krka, jutarnji odlasci na plaže Primoštenske, Šibenske i Trogirske riviere i posljepodnevni povratak, razgledavanje gradova Drniša, Knina, Šibenika, Trogira i Splita.

Specijalni interesi: šparoge, ljekovito i aromatično bilje, lov, izleti na planinama, ture razgledavanja sela u naseljima općine, gastronomske ture, razgledavanje arheoloških

116

lokaliteta, biciklizam, nogomet, razgledavanje prostora iz zraka, razgledavanje crkve Sv. Jurja.

Mountain bikeVidjeti, slušati i dotaknuti prirodu, uživajući pritom u laganoj vožnji biciklom, ili osvojiti vrh, spustiti se s planine, izazivati tijelo po makadamskim putovima u podnožju, izuzetno je zadovoljstvo.

Priključite li se, otkrit ćete novi svijet i slaviti okus vlastite pobjede.

Kratki odmori: gastronomska ponuda (sir,pršut, janjetina), razgledavanje prostora, tematska područja, noć u Zagori i sl.

8.6. Provedbeni plan

U svrhu ostvarenja pozicioniranih pretpostavki za turistički razvoj svake od promatranih JLS, potrebno je da općinske vlasti Primoštena i općinske vlasti Unešića u suradnji sa postojećim ili budućim turističkim uredima ili turističkim zajednicama učine sljedeće:

Odrede područje gdje se mogu uvesti pješačke zone za vrijeme sezone Dizajniraju spomenike, fontane, zone s ponudom lokalnih suvenira, kao i parkove Redovito kose i održavaju bankine uz cestu, uređuju centar cvjetnim nasadima Porade više na označavanju parkirališnih mjesta Porade na postavljanju informacijskih panoa sa osnovnim sadržajima (ugostiteljskim,

zdravstvenim, lovačkim, športskim i dr) Izrade propagandni materijal s turističkom kartom grada i općine Postave oznake za crkvene i sakralne objekte, arheološka nalazišta, zaselke i eko-

etno sela Poboljšaju pristup arheološkim lokalitetima-urede ulaze i pješačke staze do lokacije Definiraju okvir u kojemu se stare kuće i spomenici moraju očuvati (npr. paleta boja

za fasade, upotrebljivi materijali i sl.) Sudjeluju u kreiranju kriterija za lokalni biznis (svjetlo, boje, fasade) Kreiraju kriterije za estetiku terasa (vrsta suncobrana, boje i dizajn, dekoracija terasa i

vrtova, oglašavanje jelovnika, osvjetljenja itd). Stvore program zaštite i očuvanja suhozida Pomognu pri uređenju okućnica sa podjelom lončanica po nižim cijenama Kreiraju program za pomoć lokalnom stanovništvu u obnovi i završetku kuća (fasade,

balkonske ograde)

117

9. RURALNI RAZVOJ

Ruralni razvoj je relativno noviji termin. Iako je ideja starija ovaj termin se koristi od kraja 20. stoljeća a odnosi se na potrebu ravnomjernog razvitka svih područja na kojima obitavaju ljudi. Također, usko je vezan za termin održivog razvoja.  

Ruralni prostor u Hrvatskoj predstavlja ona područja u kojima gospodarski prevladavaju poljoprivredne djelatnosti i šumarstvo, te seoska naselja s nerazvijenom komunalnom i drugom infrastrukturom. Oko 90% ukupnog nacionalnog teritorija predstavlja ruralni prostor. Tu živi približno 40% ukupnog hrvatskog stanovništva. Već sama ta činjenica upozorava na dimenziju problema koji ima svoju demografsku, socijalnu, gospodarsku, infrastrukturnu, agrarnu i ekološku komponentu.  

Ne treba posebno dokazivati da seoska područja u Hrvatskoj, razvojno znatno zaostaju u odnosu na industrijsko-urbane centre i regije. Nije to neka hrvatska specifičnost, jer slično stanje vlada i u drugim zemljama, posebice onima sa sličnim socioekonomskim karakteristikama. 

Samo su razvijene i visoko urbanizirane zemlje uspjele prevladati zaostajanje seoskih područja i razlike urbanih i ruralnih područja svesti u prihvatljive okvire. 

Mnogobrojni su uzroci razvojnih neusklađenosti između urbanih i ruralnih regija. Na globalnom planu poznate su ekonomske teorije polariziranog razvoja, koje objašnjavaju nastanak i održavanje regionalnih i nacionalnih razlika u razvijenosti. Iako su nejednakosti u razvoju poznate i u predindustrijskom razdoblju, upravo industrijalizacija i tercijarizacija ekonomije dovode do velikih razlika između sela i grada.

Teorije polariziranog razvoja razvijene 50-ih godina prošloga stoljeća, pojednostavljeno izneseno, govore da industrija zbog svojih mnogobrojnih prednosti jače razvija one gradove i regije u kojima je locirana, dok drugi prostori, posebice ruralna 118

područja, zaostaju. Početna se prednost vremenom sve više povećava: industrijski sektor privlači radnu snagu, dolazi do porasta stanovništva u gradovima, privlačenja kapitala, razvoja infrastrukture, razvoja tercijarnog sektora. Dolazi, dakle, do multiplikacije i povećanja početnih prednosti, pa se tako uspostavlja poredak sve većih razlika u prostoru. 

U kasnijim fazama i na višem stupnju razvoja, dolazi do ravnomjernije prostorne raspodjele efekata ukupnog razvoja, pa se gube izrazite prednosti gradskih u odnosu na ruralna područja. 

Jedan od temeljnih dokumenata reforme agrara u Hrvatskoj jest Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02), kojeg je u srpnju 2003. godine usvojio Hrvatski sabor. 

Sustav potpore predviđa četiri modela: model poticanja proizvodnje, model kapitalnih ulaganja, model potpore dohotku te model ruralnog razvitka. Model potpore ruralnom razvitku sadrži tri programa:a)      razvitak seoskog prostora,b)      očuvanje autohtonih pasmina,c)      marketinška priprema proizvoda za tržište. 

Ciljevi razvoja ruralnog prostora imaju ekonomske i socijalne karakteristike a usmjereni su razvitku prostora i ljudskih resursa: Cilj 1. Obnovljeno i razvijeno selo;Cilj 2. Zaštićen i očuvan okoliš;Cilj 3. Poboljšana infrastrukturaCilj 4. Povećan životni standardCilj 5. Povećana inventivnost i kreativnost  

Ciljevi se ostvaruju kroz prioritete i mjere provedbe. Neki od očito potrebnih ciljeva kao što je pomlađivanje sela i pokretanje procesa populacije sela skriven je zapravo u prioritetima i mjerama ciljeva 4. i 5. Kod određivanja i definiranja ciljeva gledalo se je da ciljevi budu mjerljivi u razdoblju od slijedeće 3 godine a velik dio mjerljivih efekata ostvarit će se u duljem razdoblju. 

Razvitak ideje o ruralnom razvoju kao obliku organizacije društva vezan je za nekoliko ključnih događaja i dokumenata kojih pregled slijedi: Deklaracija iz Corka, 1996.

Vrlo važan dokument o ruralnom razvoju Europe bila je Deklaracija iz Corka, donesena na Konferenciji «Ruralna Europa – razvojne perspektive» održanoj u Corku, Irska, 1996. godine. Ova Deklaracija danas predstavlja temelj integralne ruralne politike Europske Unije. To je bila vrlo snažna Deklaracija koja je išla u prilog novom ZPP-u (Zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja je 1992. doživjela reformu, uključivši po prvi puta u svoje odredbe i klauzule, o potrebi održivog razvoja ruralnih sredina odnosno o zaštiti i očuvanju prirode i okoliša) s ciljem osiguravanja integralnog razvoja ruralnih područja.

Ona je donijela 10 točaka Programa koji su postali ključni za održivi razvoj ruralnih područja Europske Unije koje su postale referentne u formiranju i provedbi mjera za održivi razvoj ruralnih područja:

Ruralni razvoj kao prioritetno pitanje. Ovom točkom određeno je da održivi ruralni razvoj treba biti prioritetna tema dnevnog reda Europske Unije i mora postati temeljno načelo koje podupire cjelokupnu ruralnu politiku u bliskoj budućnosti i u godinama nakon proširenja EU. Cilj održivog ruralnog razvoja je promjena negativnih demografskih kretanja, suzbijanje siromaštva, stimuliranje zapošljavanja i jednakih mogućnosti. Održivi ruralni razvoj mora

119

odgovoriti na sve veće zahtjeve za boljom kvalitetom, zdravljem, sigurnosti, osobnim razvojem i slobodnim vremenom, te unapređenjem ruralnog blagostanja. Određeno je da potreba za očuvanjem i unapređenjem kvalitete ruralnog okoliša treba biti ugrađena u sve dijelove politike EU vezane uz ruralni razvoj.

Integralni pristup. Politika ruralnog razvoja mora biti multidisciplinarna u konceptu i «višesektorska» u provedbi, s jasnom prostornom dimenzijom. Mora se odnositi na sva područja Unije, poštujući princip sufinanciranja onih kojima je to potrebnije. Treba obuhvatiti prilagodbu i razvoj poljoprivrede; gospodarsku diverzifikaciju/raznolikost – osobito mala i srednja poduzeća i ruralne uslužne djelatnosti; upravljanje prirodnim resursima, porast značaja okolišnih funkcija i promicanje kulture, turizma i rekreacije.

Diverzifikacija/ raznolikost. Deklaracija navodi da je podršku diverzifikacije gospodarskih i društvenih aktivnosti potrebno usmjeriti na stvaranje okvira za samoodržive privatne inicijative i inicijative lokalnih zajednica, poput investicija, tehničke pomoći, poslovnih usluga, adekvatne infrastrukture, obrazovanja, usavršavanja, napretka informacijske tehnologije, jačanje uloge malih gradova kao integralnih dijelova ruralnih područja i ključnih faktora razvoja te promicanje razvoja vitalnih ruralnih zajednica i obnavljanje sela.

Održivost. Deklaracija određuje političko promicanje ruralnog razvoja koji održava kvalitetu, blagodati i prednosti europskih ruralnih krajolika (prirodni resursi, blagodati i kulturni identitet), na način da njihovo korištenje od strane sadašnjih generacija ne ugrozi mogućnosti budućih generacija. «Djeluj lokalno, misli globalno».

Supsidijarnost. Koliko god je moguće, politika ruralnog razvoja treba biti decentralizirana i temeljiti se na partnerstvu i suradnji svih zainteresiranih razina (lokalna, regionalna, državna, europska). Naglasak mora biti na pristupu «odozdo prema gore». Ruralni razvoj treba biti lokalni, pod vodstvom lokalne zajednice, u cjelovitom europskom okviru.

Pojednostavljenje. Stvaranje jednostavnosti zakonskih okvira koji reguliraju politiku ruralnog razvoja. Deklaracija navodi da je potrebno ograničenje EU Zakona o općim pravilima i postupcima; veća supsidijarnost u odlučivanju (procese odlučivanja spustiti na niže razine), decentralizacija provođenja politike i više prilagodbe lokalnom kontekstu.

Programiranje. Provođenje programa ruralnog razvoja mora se temeljiti na jasnim i transparentnim postupcima, te biti integrirano u jedinstveni program ruralnog razvoja za svaku regiju i jedinstveni mehanizam održivog ruralnog razvoja.

Financiranje. Potrebno je poticati korištenje lokalnih financijskih resursa za promociju lokalnih projekata ruralnog razvoja. Potrebno je promicati veće sudjelovanje bankarskog sektora (javnog i privatnog) i drugih fiskalnih posrednika.

Upravljanje. Tamo gdje je potrebno, poticati razvoj administrativnih kapaciteta i učinkovitost regionalnih i lokalnih uprava te skupina iz lokalne zajednice pružanjem tehničke pomoći, edukacjiom, boljim komunikacijama, partnerstvom, razmjenom znanja, informacija i iskustva putem umrežavanja regija i ruralnih zajednica širom Europe.

Evaluacija i istraživanje. Potrebno je unaprijediti postupke monitoringa, evaluacije i procjene korisnika kako bi se osigurala transparentnost postupaka, garantiralo pravilno trošenje državnih sredstava, stimulirala istraživanja i inovacije te omogućila javna debata na temelju pravih informacija. Sve zainteresirane strane moraju biti uključene u monitoring i evaluaciju.  Regulativa EK o seoskom razvitku br. 1257/1999

U cilju povećanja prihoda ruralnih područja i implementacije programa razvoja napravljena je i Regulativa Europske komisije o seoskom razvitku Br. 1257/1999. (temeljena na pan-Europskoj studiji «Europska ruralna budućnost – Priroda ruralnog razvoja ili NORD») koja je bila povezana sa strukturnim fondovima kao i sa programom za razvoj ruralnih zajednica LEADER, kasnije i LEADER+. Cilj Regulative (EC) br. 1257/1999. bio je uvođenje zajedničke politike ruralnih područja. ali i obvezatno uvođenje poljoprivredno – okolišnih programa u zakonsku regulativu svake zemlje. Svrha ove regulative bila je uvesti što više mjera koje imaju cilj zaštite prirode (biološku i krajobraznu raznolikost) u agroekosustavima. 120

 Agenda 2000 iz 1999. godine

Kako bi se osigurao održivi razvoj ruralnih područja, 26.ožujka 1999. Vijeće Europe je u Berlinu donjelo najvažniji politički sporazum koji, prema ranije napravljenim smjernicama, integralni ruralni razvoj stavlja u jedan od prioriteta Europske Unije, odnosno ruralni razvoj postavlja u drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike. To je bila Agenda 2000.

Ona je ključni dokument koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske Unije i njezinih politika, te daje i financijski okvir za razdoblje 2000. – 2006., u kontekstu proširenja na nove države članice. Prvi dio dokumenta odnosi se upravo na pitanja vezana uz politike Unije, odnosno način fuckcioniranja same Unije, unapređenje zajedničke poljoprivredne politike koja bi u budućnosti morala biti više okrenuta prema zaštiti prirode i okoliša, kvaliteti hrane i oživljavanju života u ruralnim područjima. Agenda 2000. je uz strukturne i kohezijske fondove koji se odnose na zemlje članice EU, donjela regulativu o predpristupnoj strategiji za zemlje kandidate koja je podijeljena na dva financijska mehanizma: predpristupni strukturni instrument – ISPA, koji podržava unapređenje prometne povezanosti i infrastrukture zaštite okoliša; i predpristupni poljoprivredni instrument – SAPARD, oba bi trebala omogućiti dugoročnu prilagodbu, odnosno modernizaciju poljoprivrede i razvoj ruralnih područja zemalja kandidata. Potsdamska deklaracija – RURAL 21 iz 2000.godine

Još jedna Deklaracija bila je od iznimne važnosti u definiranju održivog razvoja ruralnog prostora, RURAL 21, ili poznata Potsdamska deklaracija (2000.) koja je u skladu s Agendom 2000 još preciznije pokušala odrediti smjernice uvjeta života, održivog gospodarskog razvoja i izgleda, odnosno oblikovanja, ruralnog prostora tada i u budućnosti. Sve osnovne odrednice koje bi morale dovesti do održivog razvoja ruralnih sredina definirane Deklaracijom su: borba protiv siromaštva, sigurna opskrba hranom i borba protiv nejednakosti; investiranje u ljude – stvaranje brojnijih i boljih radnih mjesta; zajamčen pristup proizvodnim resursima, pomirenje sukoba u pogledu korištenja zemljišta; očuvanje prirodnih resursa i uključivanje aspekata okoliša u sva područja politike; uspostava uravnoteženog partnerstva između grada i ruralnog prostora; stvaranje djelotvorne infrastrukture i osiguranje pristupa istoj; osiguranje djelotvorne, multifunkcionalne poljoprivrede i šumarstva te osiguranje djelotvornog upravljanja i sudjelovanja svih čimbenika.  

Svi ovi dokumenti nastali u Europskoj Uniji u razdoblju od 1957. do danas (pa i zaključci Konferencije o ruralnom razvoju u Salzburgu, 2003.) ukazuju na uočene velike probleme s kojima se suočavaju ruralne sredine prevelikom urbanizacijom i globalizacijom, osiromašenju i gubitkom identiteta.  

No kao što je to prepoznala Europska Unija tako se Republika Hrvatska mora dugoročno posvetiti očuvanju svojih ruralnih područja jer su ona riznica našeg idetiteta. Koristeći europska saznanja, ne treba ponavljati greške na kojima su zemlje članice EU desetljećima učile kako istinski očuvati ruralna područja, oplemeniti ih i učiniti važnim subjektom u gospodarskom razvoju svake države.

No, približavanjem Europskoj Uniji Hrvatska je potpisala nekoliko sporazuma koji nalažu provedbu i svih dosadašnjih smjernica EU. Pristupanje EU i obezujući sporazumi s Republikom Hrvatskom – ruralni razvoj

 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), 1999.

Zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (1999. usvojilo ga je Vijeće ministara EU, a 2001. parafiran u Bruxellesu) uspostavio se ugovorni odnos između

121

Republike Hrvatske i Europske Unije. Sporazum predstavlja pravni temelj odnosa Republike Hrvatske i Europske Unije i omogućuje postupne pripreme za ostvarenje punopravnog članstva u Uniji. On uz ostalo sadrži i dogovore o suradnji i međusobnim obvezama u područjima političkog dijaloga, regionalne suradnje, slobode kretanja roba, radnika i kapitala, slobode pružanja usluga, usklađivanje zakonodavstva, suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova, politike suradnje, financijsku suradnju te institucionalne, opće i završne odredbe.

Iako se klauzula o ruralnom razvoju ne nalazi striktno navedena u sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, već samo usklađenje zakona, govori o činjenici da i Hrvatska mora započeti provoditi izmjene svojih zakona i osigurati njihovu provedbu kako bi se uskladila sa zakonodavstvom EU, koje pridruživanjem postaje i naša pravna stečevina.

 Solunska agenda

Europsko Vijeće je na sastanku u Solunu (lipanj 2003.) poduprlo «Solunsku agendu za Zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integraciji». Ona utvrđuje načine i sredstva za jačanje Procesa stabilizacije i pridruživanja, između ostalog i uvođenjem Europskih partnerstava. Svrha Europskog partnerstva je utvrđivanje prioriteta djelovanja prema specifičnim potrebama Hrvatske i nivou njezine pripremljenosti. Europsko partnerstvo daje i smjernice za financijsku pomoć Hrvatskoj što je od iznimne važnosti za ostvarenje mogućnosti osnaživanja ruralnih područja.

 

Mišljenje Europske komisije (Avis)

Nakon Solunske agende, u travnju 2004. Republika Hrvatska dobila je, Mišljenje Europske Komisije, kojeg je prihvatilo Europsko Vijeće. Mišljenje je bilo osnovni preduvjet za definiranje stanja i mogućnosti Republike Hrvatske za ispunjavanje političkih i gospodarskih kriterija za članstvo, kao i njezinu sposobnost za usvajanje i provođenje pravne stečevine Europske Unije.

Komisija je predložila Vijeću Europe i nacrt Europskog partnerstva u kojem su navedene kratkoročne i srednjeročne mjere koje bi Hrvatska morala provesti u narednom razdoblju. Uz druge odredbe koje se posredno odnose na ruralna područja (demokracija i pravna država, ljudska prava i zaštita manjina, regionalna suradnja i dr.) u stavku Sektorske politike: Poljoprivreda, detaljno se navodi: «Ojačati administrativne strukture potrebne za uspostavljanje strategije seoskog razvoja i programske instrumente za osmišljavanje, provedbu, upravljanje, nadzor, kontrolu i evaluaciju programa seoskog razvoja.» 

122

123

124