oscavnik.comoscavnik.com/.../2014/10/pripreme_informatika73-2.doc · Web viewPripreme za nastavni čas informatike imaju za cilj da prije svega olakšaju rad nastavnicima/cama kao

Cijenjene kolegice i kolege!

U priloženim modelima prikazana je specifična struktura unutrašnje organizacije, koja podrazumijeva sistematičan i racionalan raspored nastavnih sadržaja i metodičkih postupaka kojima će se oni ostvariti. Model dnevne pripreme je podijeljen na dijelove ili faze (uvodni, glavni i završni). Svaki od ovih dijelova čini zasebnu cijelinu sa karakterističnim sadržajima, zadacima i okvirnom dužinom trajanja.

Ciljevi nastave informatike su sticanje znanja koje je otkriveno i prerađeno, a treba ga prenijeti na učenike. Osim znanja učenici stiču vještine, navike, razvijaju mišljenje i izgrađjuju znanstveni pogled na svijet. U nauci se do spoznaje dolazi sporo. U nastavi se do znanja dolazi relativno brzo uz primjenu odgovarajućih metoda i oblika rada te uz korištenje sredstava i pomagala.

Pripreme za nastavni čas informatike imaju za cilj da prije svega olakšaju rad nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izrađene su uz udžbenik informatike za 7. razred devetogodišnje osnovne škole u izdanju izdavačke kuće Nam Tuzla i Vrijeme Zenica.

S obzirom da nam je poznato koliko vremena je potrebno za izradu pripreme za jedan čas i nastavnog materijala za isti, odlučili smo se da Vam ponudimo ove pripreme koje će barem malo skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih časova i omogućiti vam da svoju kreativnost usmjerite na dodatne aktivnosti za čas. Ističemo da nisu napisane kao pripreme za ogledno-ugledne časove, ali se nadamo se će posebno olakšati rad početnicima.

Ovi modeli nastavne pripreme su samo prijedlog mogućih aktivnosti na času, a svaki nastavnik ih prema svojim potrebama i određenom odjeljenju može dodatno oblikovati ili izmijeniti.

Želimo Vam puno uspjeha u radu i još jednom izražavamo svoju zahvalnost što ste odabrali naš udžbenik, a mi ćemo nastojati da kvalitetom i sadržajem opravdamo Vaše povjerenje i u narednim izdanjima.

S poštovanjem!

Autori

PRIJEDLOG

moguće razrade po nastavnim jedinicama (satima, časovima)

VII razred devetogodišnje osnovne škole

(2 sata/časa sedmično/tjedno, 70 sati/časova godišnje)

I POLUGODIŠTE

I OSNOVE INFORMATIKE

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec

Obrazovna postignuća

1.

Definicija informatike

Informacija i podatak

Obrada informacija

obrada

i

ponavljanje

IX

Naučiti osnovne pojmove u informatici.

2.

Brojni (numerički) sistemi

i prikaz podataka u računaru

obrada

i

vježba

Naučiti šta su brojni sistemi i čime je svaki određen,razviti osnovna matematička načela u radu sa binarnim brojevima i pravilima izvođenja osnovnih matematičkih operacija sa istim.

3.

Pretvaranje binarnog broja u oktalni i heksadecimalni i obrnuto

Pretvaranje decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni broj i obrnuto

4.

Binarna aritmetika

5.

Uticaj računara na okolinu i pojedinca.

obrada

i

vježba

Naučiti koje pozitivne i negativne posljedice ima upotreba računara na pojedinca i okolinu.

II ARHITEKTURA RAČUNARA

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec


6.

Osnove informatike

ponavljanje

i utvrđivanje

IX

Ponavljanje gradiva i provjera znanja.

7.

Historijski razvoj računara

obrada

Upoznati učenike s historijskim razvojem računara kroz generacije (od pojave prvog elektronskog računara).

8.

John Von Neumannova struktura računara

Upoznati učenike s John Von Neumannovom strukturom računara.

9.

Pojava mikroprocesora

Upoznati učenike s pojavom, građom, vrstama i ulogom mikroprocesora.

10.

Podjela (vrste) računara

obrada

X

Upoznati učenike s vrstama PC računara.

11.

Hardverska struktura PC računara (periferni i središnji dio računara)

Ulazni i izlazni vezni portovi

Uvesti, usvojiti i koristiti pojmove vezane uz osnovne unutrašnje i vanjske dijelove računara. Upoznavanje sa karakteristikama najpoznatijih veznih sklopova.

12.

Memorija

Razvijanje sposobnosti da se uoči značaj, mogućnosti i osnovne karakteristike memorije.

13.

Softver za PC računare

Upoznati vrste programske opreme; sistemsku i korisničku programsku opremu, kao i sve prisutnije štetne programe.

14.

Arhitektura računara

ponavljanje

i utvrđivanje


III OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec


15.

Mjere bezbijednosti pri radu sa računarima

obrada

X

Upoznati i naučiti kako instalirati hardver i softver računara, te koje su mjere hardverske i softverske

bezbijednosti pri radu sa njim.

16.

Instaliranje računara. Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara

17.

Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara

Naučiti koja je minimalna hardverska i softverska konfiguracija računara.

18.

Pismena provjera znanja

ponavljanje

i utvrđivanje

XI


19.

Komunikacija korisnika sa računarom

obrada

vježba

Upoznati vrste komunikacija - tekstualna, grafička i napredne metode komunikacije.

20.

Komuniciranje grafičkim korisničkim interfejsom

Napredne metode komunikacije čovjek - računar

21.

Računarska ergonomija

Upoznavanje ergometrijske organizacije radnog mjesta, opreme i radne okoline.

22.

Projektni zadatak

ponavljanje

i utvrđivanje

vježba


IVPRIMJENARAČUNARA

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec


23.

Programi za obradu teksta - MS Word

Vježba 1. Rad sa File menijem

obrada

vježba

XI

Naučiti upotrebljavati program MS Word u rješavanju problema svakodnevnog života. Upoznati dijelove Wordovog prozora.

Naučiti koristiti osnovne naredbe iz FILE, EDIT, VIEW i INSERT menija.

24.

Vježba 2. Rad sa Edit menijem

Vježba 3. Rad sa View menijem

25.

Vježba 4. Rad sa Insert menijem

Umetanje slika u dokument

26.

Umetanje gotovih grafičkih oblika i dijagrama

27.

MS WORD

ponavljanje

i utvrđivanje

vježba

XII


28.

Vježba 5. Rad sa Format menijem

Vježba 6. Rad sa Tools menijem

obrada

vježba

Naučiti koristiti osnovne naredbe iz FORMAT, TOOLS, WINDOW i HELP menija.

29.

Vježba 7. Rad sa Table menijem

30.

Vježba 8. Rad sa Window menijem

Vježba 9. Rad sa Help menijem

31.

MS WORD

ponavljanje

i utvrđivanje

vježba


32.

Proračunske tablice - MS Excel


obrada

vježba

Naučiti upotrebljavati program MS Excel u rješavanju problema svakodnevnog života. Upoznati dijelove Excelovog prozora. Uvesti, usvojiti i koristiti pojmove radna knjiga, radni list, tablica i ćelija. Naučiti koristiti osnovne naredbe iz FILE, EDIT, VIEW i INSERT menija.

33.


34.


Vježba 4. Rad sa Insert menijem

35.

Sistematizacija gradiva

ponavljanje

Ponavlj. gradiva i provjera znanja.

II POLUGODIŠTE

36.

Vježba 5. Rad sa Format menijem

obrada

vježba

II

Naučiti koristiti osnovne naredbe iz TOOLS, DATA, WINDOW , HELP I FORMAT menija.

37.

Vježba 6. Rad sa Tools menijem

Vježba 7. Rad sa Data menijem

Vježba 8. Rad sa Window menijem

Vježba 9. Rad sa Help menijem

38.

Baze podataka - MS Access

Vježba 1. - Rad sa tabelom

Vježba 2. - Rad sa obrascima

II

Upoznati program za rad s bazama podataka. Uvesti, usvojiti i koristiti pojmove baza, slog, polje, ključ sloga.

Naučiti manipulirati s podacima u bazi podataka.

39.

Vježba 3. - Rad sa filterima

Vježba 4. - Rad sa izvještajima

40.

MS Excel

ponavljanje

i utvrđivanje

vježba


41.

Grafički programi

obrada

Upoznati i uočiti razlike između programa za crtanje, programa za slikanje i programa za dizajniranje. Naučiti kako raditi sa slikovnim zapisima na računaru.

42.

Komunikacioni programi

Naučiti da komunikacioni programi upravljaju prijenosom podataka između više povezanih računara.

43.

Hipertekst i hipermedija

Usvojiti pojam hiperteksta i hipermedije

44.

Primjena računara u raznim

djelatnostima

Naučiti u kojim djelatnostima se može koristiti računar.

45.

Primjena računara

ponavljanje

i utvrđivanje

III


V RAČUNARSKE MREŽE

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec


46.

Osnovni principi prijenosa podataka

obrada

vježba

III

Naučiti pojam i vrste mreža, prednost i svrhovitost umrežavanja. Naučiti raditi u školskoj mreži računara.

Upoznati razne mrežne usluge i načine komuniciranja na Internetu.

47.

Internet — svjetska mreža

48.

Servisi i usluge na Internetu

49.

Ostali Internet servisi

50.

Računarske mreže

ponavljanje

i utvrđivanje


VI UVOD UPROGRAMIRANJE

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec


51.

Rješavanje problema uz pomoć računara

Od ideje do programa

obrada

III

Naučiti postaviti i riješiti problem.

Razvijati vještinu osmišljavanja rješenja problema kroz upotrebu osnovnih algoritamskih struktura.

VII PROGRAMIRANJE

Br. časa

Nastavna jedinica

Tip časa

Mjesec


52.

Osnovne karakteristike programskih jezika

obrada

III

Usvojiti osnovne činjenice o programskim jezicima, te razlike među njima. Uočiti potrebu za uvođenjem program prevodioca i njihovom ulogom. Uvesti i usvojiti pojam programiranja.

53.

Metodologija programiranja

54.

Uvod u programiranje

ponavljanje

i utvrđivanje

IV


55.

Programski jezik BASIC

obrada

vježba

Naučiti šta je BASIC, način rada, alfabet BASIC-a, tipove podataka, promjenljivih, izraza i koje su osnovne BASIC naredbe

56.

Osnovne naredbe BASIC-a

57.

Programski jezik BASIC

ponavljanje

i utvrđivanje

Uvježbavanje naučenih naredbi.

58.

Programske strukture:

Linijska i razgranata struktura

obrada

vježba

Razvijati vještinu razumijevanja i izrade pseudokoda algoritma i grafičkog prikaza algoritama

prema zadanom pseudokodu.

59.

Programske strukture:

Ciklička struktura - FOR petlja

60.

Programske strukture

ponavljanje

i utvrđivanje

IV

Ponavljanje gradiva i uvježbavanje naučenih naredbi. Provjera znanja.

61.

Ciklička struktura: WHILE...WEND i DO...LOOP petlje

obrada

vježba

Razvijati vještinu razumijevanja i izrade pseudokoda algoritma i grafičkog prikaza algoritama

prema zadanom pseudokodu.

62.

Složene strukture podataka

obrada

vježba

V

Usvojiti pojam niza i upoznati njegove karakteristike i primjenu kroz zadatke.

63.

Složene strukture podataka

ponavljanje

i utvrđivanje


64.

Potprogrami i funkcije

obrada

vježba

Upoznati pojam potprograma i funkcija u programiranju i njihovu primjenu.

65.

Grafika i zvuk

obrada

vježba

Upoznati se s mogućnošću crtanja u QBasic-u, te vrstama grafičkih ekrana.

Naučiti naredbe za crtanje i zvuk.

66.

Potprogrami i funkcije

Grafika i zvuk

ponavljanje

i utvrđivanje


67.

Rad sa podacima

obrada

vježba

Upoznati naredbe za rad sa podacima.

68.

Rad sa podacima

ponavljanje

i utvrđivanje


69.

Programiranje

VI

70.

Sistematizacija gradiva

ponavljanje

Ponavljanje gradiva

Nastavnik: Datum:

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ INFORMATIKE

Razred: VII(grupa A i B)

Redni broj časa: 1.

Nastavna jedinica: Definicija informatike. Informacija i podatak. Obrada informacija.

Zadaci časa:

1. obrazovni: ponoviti i upotrebljavati dosad stečena znanja iz informatike. Naučiti povezivati znanja iz različitih predmeta te ih obraditi pomoću informacijsko-komunikacijske tehnologije; ponoviti osnovne pojmove u informatici - podatak, informacija, tok obrade podataka (ulaz – obrada – izlaz)

2. odgojni: razvoj kulture rada, radnih navika, njegovanje sposobnosti uočavanja, disciplinovanosti, odgovornosti

3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje, inicijative i intuicije

Tip časa: kombinovani čas - upoznavanje sa novim gradivom i ponavljanje

Oblik rada: frontalni

Nastavne metode: razgovor, izlaganje i demonstracije

Nastavna sredstva i pomagala: računari, osnovna nastavna sredstva, udžbenik, projektor, nast. listići

METODIČKO - DIDAKTIČKA STRUKTURA ČASA:

Uvodni dio časa: (oko 10 min.)

· Upoznavanje sa učenicima i davanje uputa za nabavku udžbenika i drugog pribora za rad.

· Skrenuti pažnju na važnost discipline, kao i rada da bi časovi bili uspješni.

· Učenicima podijeliti nast. listiće sa tezama novog gradiva (naveden naziv udžbenika i autori, te potreban pribor) da bi njihova pažnja bila usmjerena na razgovor. Dati upute da listiće zalijepe u sveske do slijedećeg puta.

Pitanja za uvod:

1. Šta je informatika?

2. Šta je podatak?

3. Šta je informacija?

- Pokretanje pripremljene prezentacije.

Glavni dio časa: (oko 30 min.)

Da li svaki podatak ima isto značenje za različite primaoce?

· Navesti primjer iz udžbenika - kakvo značenje predstavlja određeni podatak

(u udžbeniku broj 5) nekom primaocu.

· Dati učenicima zadatak da i oni navedu neke primjere iz života (npr. neki datum).

· Objasniti šta predstavlja obradu podataka (informacija).

· Objasniti šta predstavlja ulazne, a šta izlazne informacije.

· Objasniti i nacrtati šemu procesa obrade podataka u sveske.

· Razgovarati o pojmovima: činjenice, mišljenja i vjerovanja i navesti primjere.

· Dati učenicima zadatak da i oni navedu neke primjere.

· Objasniti i nacrtati šemu međusobne povezanosti okoline, podatka, informacije, znanja i mudrosti.

Završni dio časa: (oko 5 min.)

Uz prezentaciju izvršiti ponavljanje gradiva.

Pitanja za ponavljanje:

1. Šta je to informatika?

2. Od kojih je riječi nastao pojam informatika?

3. Šta je podatak?

4. Šta je informacije?

5. Šta predstavlja obradu informacija?

Sumirati utiske učenika nakon prvog časa.

Napomena: Nakon svakih 5-10 min izlaganja gradiva praviti psihološke pauze i opustiti učenike ubacivanjem pošalica ili pitanja koja će im pažnju na trenutak odvući od gradiva koje se trenutno izlaže.

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Brojni (numerički) sistemi i prikaz podataka u računaru

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom računaru, odnosno brojnim sistemima: decimalnim, binarnim, oktalnim i heksadecimalnim, upoznavanje učenika s osnovnim karakteristikama brojnih sistema, te zapisivanjem i pravilnim čitanjem binarnog broja

2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, disciplinovanosti, urednosti, tačnosti

3. funkcionalni: razvoj logičko-matematičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje, razvijati smisao za uočavanje analogija, osposobljavanje za samostalno rješavanje zadataka

Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom

Oblik rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: razgovor, monološka, metoda demonstacije

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, računar, projektor



· Pitanja za uvod:

· Šta je podatak, a šta informacija?

· Kakvo mišljenje o npr. jednom crtežu može da ima više osoba?

· U kojem sve obliku mogu biti informacije?

Najava cilja časa: Da bi računar prihvatio unesene podatke, morao se osmisliti skup znakova koji su razumljivi i računaru i čovjeku. Sve što unesemo u računar pretvara se u njemu razumljivi jezik - binarne brojeve, a taj postupak pripisivanja binarnih brojeva znakovima nazivamo KODIRANJE.

Sada ćemo pojasniti predstavljanje brojeva u računaru.


S razvojem znakova za tekst, razvijali su se i znakovi za prikaz brojeva.

Prisjetimo se kako su ljudi u starom vijeku zapisivali brojeve! – Prezentacija „Brojni sistemi starih naroda“. - 5-7 min.

Ovakav način zapisivanja nije omogućavao zapis velikih brojeva, decimalnih, nule i sl.

Uslijedio je razvoj brojnih sistema (način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza simbola - cifri brojnog sistema): pozicijski i nepozicijski. - karakteristike ponoviti sa sl. na str. 7. pod oznakom Ponovimo!

Postoji više brojnih sistema: dekadni (decimalni), binarni, oktalni i heksadecimalni brojni sistem. (Pogledati tabelu 1. na strani 12 u udžbeniku).

Svaki brojni sistem određen je sljedećim veličinama: skupom cifara i bazom (osnovom) br. sist.

Decimalni svima dobro poznat. Svakodnevno ga koristimo. Porijeklom iz Indije, a u Evropi se pojavljuje u X vijeku.

· Navesti cifre i bazu dekadnog br. sistema.

· Objasniti težinsku vrijednost cifri dekadnog broja, npr. 713. 713=7(100+1(10+3(1

Dati učenicima da sami na sličan način razlože npr. br.: 357 i 1204.

Pošto elektronske komponente računara razlikuju dva stanja: ima struje ili nema uvodi se novi sistem poznat pod nazivom binarni brojni sistem (cifre: 0 i 1, baza: 2).

· Objasniti težinsku vrijednost cifara binarnog broja npr. 1101 i naglasiti kako pravilno čitamo binarne brojeve). 1101 (čitamo: jedan, jedan, nula, jedan binarno)

· Ispod posljednje cifre napišemo broj 1, predposljednje 2 (1(2) i tako dalje pomjerajući se u lijevo 4 (2(2), te 8 (4(2). Objasniti da bi za sljedeću poziciju težinska vrijednost bila prethodni broj puta 2, odnosno 16 (uvijek množimo sa 2, jer je baza binarnog brojnog sistema broj 2).

· Prodiskutirati sa učenicima pitanje sa str. 7. (pod oznakom glavolomke - dječak se udara upitnikom po glavi).

· Na osnovu prethodnog objasniti učenicima oktalni i heksadecimalni brojni sistem.

· Objasniti učenicima zašto se uvode slova u zapisu heksadecimalnog brojnog sistema.

Koristeći samo cifre 0 i 1, to jest dva bita, možemo njihovom kombinacijom napisati samo četiri različita zapisa:

00, 01, 10, 11

Razmislite…Kako bismo mogli prikazati više stanja?Koristeći tri bita, možemo napraviti osam kombinacija bitova:

000, 001, 010, 011, 100, 101, 110, 111

Koristeći četiri bita, možemo napraviti šesnaest kombinacija bitova:

0000, 0001, 0010, 0011, 0100, 0101, 0110, 0111

1000, 1001, 1010, 1011, 1100, 1101, 1110, 1111

Analizirati tabelu 2. na strani 12 u udžbeniku.


Pitanja za provjeru znanja:

1. Nacrtaj neboder koji ima po četiri prozora na svakom spratu, oboji prozore tako da prikažeš sve mogućnosti za osvijetljene i zamračene prozore.

2. Koliko spratova treba imati taj neboder?

3. Koliko zapisa možemo zapisati pomoću četiri bita?

4. Koliko slova ima abeceda?

5. Koliko binarnih zapisa bismo trebali da svakom slovu abecede možemo pridružiti jedan zapis?

6. Zadati da učenici samostalno predstave težinske vrijednosti brojeva:

a) 5621

b) 1001

- Pregledati urađeno kod dva učenika (slučajnim odabirom) i na taj način dobiti povratnu informaciju o uspješnosti usvojenog. Ukoliko učenici nisu stigli uraditi zadato onda im zadati da urade za zadaću.

Upute za učenje ove lekcije iz udžbenika: Za ovu temu učit ćete sa str. 7. i 8. Posebno obratiti pažnju na slike pod nazivom Ponovimo!.

Plan table ili prezentacije:

Brojni (numerički) sistemi

i prikaz podataka u računaru

Brojni sistemi - način prikazivanja bilo kog broja pomoću niza simbola (cifri brojnog sistema).

nepozicijskipozicijski

(npr. rimski) (svi savremeni br. sist.)

Decimalni: skup cifara - 0,1,...,9,

baza - 10

Primjer: 231510

Binarni: skup cifara-0,1,

baza - 2

Primjer: 10011102

Oktalni: skup cifara – 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7

baza – 8

Primjer: 12768

Heksadecimalni: skup cifara - 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7,

baza – 16

Primjer: BE1916

8, 9, A, B, C, D, E, F

713=7(100+1(10+3(1

1101=1(8+1(4+0(2+1(1

7

1

3

1

1

0

1

100

10

1

8

4

2

1

1024=1(1000+0(100+2(10+4(1

100=1(4+0(2+0(1

1

0

2

4

1

0

0

1000

100

10

1

4

2

1

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Pretvaranje binarnog broja u oktalni i heksadecimalni i obrnuto

Pretvaranje decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni broj i obrnuto

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika s metodom pretvaranja broja iz jednog sistema u drugi, odnosno matematičkim osnovama rada računara

2. odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti

3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha

Tip časa: kombinovani čas (čas ponavljanja i upoznavanja sa novim gradivom)


Nastavne metode: razgovor, demonstracija, samostalni radovi

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik



· Analiza domaćeg rada.

· Ponovimo:

1. Koji brojni sistemi se smatraju najvažnijim (s aspekta rada računara)?

2. Kako predstavljamo brojeve u računaru?

3. A kako tekst?

4. Šta je kodiranje, a šta kôd?

Najava cilja časa: Na jednom od prethodnih časova naučili smo kako se binarni broj pretvara u decimalni, a danas ćemo naučiti kako ga pretvoriti u oktalni i heksadecimalni broj i obratno.


· na primjeru broja 101112 ponoviti pretvaranje binarnog broja u decimalni.

1

0

1

1

1

16

8

4

2

1

2. ako dijeljenjem nastaje ostatak upisujemo cifru 1, a ko nema ostatka upisujemo cifru 0

3. postupak dijeljenja je završen kada rezultat dijeljenja bude jednak 0 (nuli).

4. zapis u binarnom sistemu dobija se ispisom ostataka odozdo prema gore.

Prema opisanom postupku pretvorimo decimalni broj 23 u binarni.

23:2=11 (1)

11:2=5 (1)

5:2=2 (1)

2:2=1 (0)

1:2=0 (1)

Pokazati učenicima kako da na osnovu tabele 1., date u udžbeniku na strani 8., uradimo ovaj primjer.

Pretvaranje binarnog broja u oktalni

Primjer 1: Pretvorimo binarni broj 11110111011012 u oktalni.

Pretvaranje oktalnog broja u binarni

Primjer 2: Pretvorimo oktalni broj 105378 u binarni.

Pretvaranje decimalnog broja u oktalni i heksadecimalni broj

Primjer 3: Pretvorimo decimalni broj 14710 u oktalni.

147 : 8 = 18 Ostatak 3

18 : 8 = 2Ostatak 2 14710 = 2238

2 : 8 = 0 Ostatak 2

Primjer 4: Pretvorimo decimalni broj 239610 u heksadecimalni.

2396 : 16 = 149 Ostatak 12=C

149 : 16 = 9 Ostatak 5 239610= 95C16

9 : 16 = 0 Ostatak 9

Pretvaranje oktalnog i heksadecimalnog broja u decimalni broj

Primjer 5: Pretvorimo oktalni broj 537 u decimalni.

5378 = 5 • 64 + 3 • 8 + 7 • 1 = 320 + 24 + 7 = 35110

Primjer 6: Pretvorimo heksadecimalni broj 2A5 u decimalni.

2A516 = 2 • 256 + A • 16 + 5 • 1 = 2 • 256 + 10 • 16 + 5 • 1= 512+ 160 + 5 = 67710


Ponovimo:

· Uraditi zadatke iz udžbenika na str.9 i 10.

Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Nastavnik:

Datum:




Nastavna jedinica: Binarna aritmetika

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri sabiranju, oduzimanju, množenju i dijeljenju binarnih brojeva i uvježbavanje istih

2. odgojni: njegovanje sposobnosti uočavanja, razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada, disciplinovanosti

3. funkcionalni: razvijanje koncentracije, pažnje, volje, takmičarskog duha, osposobljavanje za samostalan rad


Oblik rada: frontalni


Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, CD, računar, projektor



· Ponovimo:

· Koje brojne sisteme poznajete?

· Šta je baza binarnog brojnog sistema i koje cifre ga čine?

· Zašto je važno poznavati binarni brojni sistem?

Najava cilja časa: Danas ćemo govoriti o pravilima koja vrijede u binarnoj aritmetici, odnosno sabiranju, oduzimanju, množenju i dijeljenju binarnih brojeva.


· Najprije upoznati učenike sa osnovnim matematičkim pravilima pri operacijama sa dva bita:

Primjer 1.: Saberimo binarne brojeve 101 i 111! Uraditi provjeru pretvaranjem u decimalni brojni sistem.

Provjera (pretvaranje u decimalni broj):

101 ( 1012=1(4+0(2+1(1=4+0+1=510

+111 ( 1112=1(4+1(2+1(1=4+2+1=710

1100 ( 11002=1(8+1(4+0(2+0(1=8+4+0+0=1210

Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Saberi 1101 i 11. (Rezultat: 10000)

Primjer 2.: Oduzmi binarne brojeve 110 i 101! Uraditi provjeru pretvaranjem u decimalni brojni sistem.

Provjera (pretvaranje u decimalni broj):

110 ( 1102=610

-101 ( 1012=510

1 ( 12=110

Zadatak za samostalan rad učenika (5 min): Oduzmi 1010 i 101. (Rezultat: 101)

· U binarnom sistemu postupak množenja je isti kao u dekadskom sistemu samo pri sabiranju koristimo pravila sabiranja binarnih brojeva.

Primjer 3: Pomnožimo binarne brojeve 101 i 111!

101·111

101

101__

100011 1000112=1·32+1·2+1·1=32+2+2=3510

U binarnom sistemu postupak dijeljenja je isti kao u dekadskom sistemu samo pri oduzimanju koristimo pravila oduzimanja binarnih brojeva.

Primjer 4: 100011 : 111=101

- 111

0011

- 000

111

- 111

000


· Uraditi zadatke iz udžbenika na str.14. i 15.

· NAPOMENA: Zadatak 4. na str. 14. – naglasiti da je greška u udžbeniku:

umjesto 101111002-110001102 treba da piše 101111002-11000112

Pitati učenike ima li šta nejasno u do sada pređenom gradivu i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Zadaća:

· uraditi zadatke na str.16.

· učenici koji imaju pristup Internetu: istražiti o e-otpadu, kako bi za slijedeći čas pripremili materijale (tekst i slike) o ovoj nastavnoj jedinici, a ostali učenici mogu naći sadržaj na CD-u – ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE - ŠTA ZNAMO O UTJECAJU RAČUNARA NA OKOLINU i ostale sadržaje iz Poglavlja 1.

· Na osnovu iskazanih interesovanja, formirajte parove (grupe) i podijelite zadatke.

· Zaduženi učenici treba da donesu materijale na sticku ili CD-u i da podijele ostalim učenicima kako bi ostali napravili prezentacije na času.

Nastavnik: Datum:


Razred: VII (grupa A i B)


Nastavna jedinica: Uticaj računara na okolinu i pojedinca

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika s pozitivnim i negativnim uticajem računara na okolinu i čovjeka, te omogućiti učenicima da dođu do pravih informacija i usvoje kritički stav o računarima i zdravlju

2. odgojni:sticati naviku korištenja različitih izvora znanja; primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom životu

3. funkcionalni: razvoj pravilnog odnosa prema radu, kulture rada;uočiti važnost postojanja računara; poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova

Tip časa: (kombinovani čas) - čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba


Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje, samostalni radovi

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računar, projektor


Ponovimo:

Zadatak:

Brojeve dekadnog sistema 63 i 9 pretvoriti u binarne brojeve, a zatim izračunati njihov zbir, razliku, proizvod i količnik.


Učenici koji su pripremili čas, u dogovoru i prema uputama nastavnika izložiti naučeno i kroz dijalog uključiti ostale učenike u razgovor o današnjoj temi.

Podstaknuti učenike na korelaciju sa ostalim nastavnim predmetima (biologija, hemija...)

Izrada prezentacija na osnovu pripremljenog materijala.

· Naslov – ime teme

· Tekst i slike

· Izvori informacija: nabrojati adrese korišćenih sajtova

· Navesti ime učenika odeljenje, razred i školu, datum

Minimalan broj slajdova u prezentaciji treba da bude 7, sa obaveznim korištenjem animacija.


Na kraju časa analiza, izlaganja prezentacija, međusobno ocjenjivanje i samoocjenjivanje, obrazloženje ocjena.

OCJENA iz informatike svakog pojedinačnog učenika zavisiće od njegovog angažovanja u radu!

Zadaća:

Na str. 19 uraditi zadatke za vježbu.

Za vježbu koristiti MATERIJAL ZA VJEŽBU – VJEŽBANKE – BROJNI SISTEMI kako bi se pripremili za slijedeći čas ponavljanja i utvrđivanja.

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Osnove informatike

Zadaci časa:

1. obrazovni: ponoviti, utvrditi te ispitati naučenost gradiva ispitnim praktičnim vježbama i provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima

2. odgojni: razvijanje interesa, sklonosti, sposobnosti, kulture rada i disciplinovanosti

3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, pažnje, volje, koncentracije, takmičarskog duha

Tip časa: čas ponavljanja i utvrđivanja (pismena provjera znanja)


Nastavne metode: razgovor, demonstracija, metoda pisanih radova

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići



· Usmena analiza domaćeg rada.


· U ovom dijelu časa učenici 20 min. rade pismenu provjeru znanja.

· Podijeliti nastavne listiće.

· Nastavni listići u prilogu pripreme.

· Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće.

· Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži.

· Nakon predviđenog vremena pokupiti radove.

· Analizirati zadatke na tabli. (15 min.)

· Vrednovati znanje učenika uz obrazloženje date ocjene.


Ponovimo:

· Na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 1. – Osnove informatike

Zadaća:

· Na CD-u pronaći i uraditi TESTOVI ZNANJA – Test 1. – Osnove informatike

Nastavni listić br. 1.

1. Koji su ciljevi informatike?

2. Šta je podatak? Navedi primjer!

3. Šta je brojni sistem i kako ih dijelimo?

4. Pretvori decimalni broj 14 u binarni!

5. Oduzmi sljedeće binarne brojeve: 1011 i 101!

6. Pretvori decimalni broj 24680 u heksadecimalni!


1. Šta je informatika?

2. Kada podatak postaje informacija?

3. Koji su brojni sistemi najvažniji s aspekta rada računara? Navedi im cifre i bazu!

4. Pretvori binarni broj 101101 u oktalni!

5. Saberi sljedeće binarne brojeve: 10101 i 1011!

6. Pretvori decimalni broj 139 u oktalni!


1. Ko je osmislio naziv informatika i od kojih riječi?

2. Šta je to informacija? Navedi primjer!

3. Šta je brojni sistem?

4. Pretvori oktalni broj 10671 u binarni!

5. Pomnoži sljedeće binarne brojeve: 1111 i 1110!

6. Pretvori oktalni broj 447 u decimalni!


1. Koja je razlika između podatka i informacije?

2. Kako nastaje informacija? Kakva ona može biti?

3. Koje su dvije osnovne vrste brojnih sistema?

4. Pretvori binarni broj 1011001100 u heksadecimalni!

5. Podijeli sljedeće binarne brojeve: 1010 i 10!

6. Pretvori heksadecimalni broj 49C u decimalni!


1. Šta podrazumjevamo pod obradom podataka?

2. Navedi jedan podatak i jednu informaciju!

3. Šta je baza brojnog sistema?

4. Pretvori heksadecimalni broj B150D u binarni!

5. Saberi sljedeće binarne brojeve: 1010101 i 111111!

6. Pretvori decimalni broj 127609 u heksadecimalni!

Nastavnik:

Datum:




Nastavna jedinica: Historijski razvoj računara

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika s razvojem računara kroz stoljeća (s obzirom na vrstu obrade) i njen uticaj na ljudski razvoj

2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, voljnih napora, njegovanje disciplinovanosti, odgovornosti

3. funkcionalni: razvijanje samostalnog logičkog mišljenja, pažnje, koncentracije, volje



Nastavne metode: razgovor, izlaganje, demonstracija




Pitanja za uvod:

· Šta je računar?

· Šta sve možemo uraditi pomoću njega?

· Na koje načine su sve ljudi vršili npr. sabiranje?

· Kako je izgledala prva sprava na kojoj ste vi učili sabiranje?


Uz pripremljenu prezentaciju ponoviti naučeno i naučiti novo gradivo.

PONOVITI:

Tehnološki razvoj računara pratile su sljedeće obrade:

Ručna obrada

· ABAKUS

Mehanička obrada

· PASKALINA

· LAJBNICOV KALKULATOR- poboljšana PASKALINA

· ČARLS BEBIDŽ- otac računara

· Herman Holerit

Elektromehanička obrada

Z2 - mašina "nulte generacije". Prva mašina koja je mogla vršiti pohranjivanje podataka.

Z3 - elektromehanički digitalni računar

Z1, Z2 i Z3 konstruisao je KONRAD CUZE.

Elektronička obrada

ENIAC - prvi elektronski računar opće namjene (velikih dimenzija, trošio puno struje, oko 18000 el. cijevi, oko 30 tona,...)

UNIVAC - prvi komercijalni elektronski računar.

NAUČITI:

Računarske generacije: (objasniti glavne karakteristike)

Prva generacija računara - elektronske (vakuumske) cijevi

Druga generacija računara - tranzistori

Treća generacija računara – integralna kola (čipovi)

Četvrta generacija računara - mikroprocesor

Peta generacija računara - umjetne (vještačke) inteligencije


Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.

Zadaća: pitanja iz udžbenika str. 23.

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: John von Neumannova struktura računara

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika od kojih se dijelova sastoji računar i koji je princip rada računara po John von Neumannova struktura računara

2. odgojni:razvijanje pozitivnog odnosa i odgovornosti učenika prema radu te nastavnim i materijalnim sredstvima; razvijanje sposobnosti suočavanja s novim situacijama; izgrađivanje individualnog interesa i motivacije

3. funkcionalni: znati prepoznati vrste i sastavne dijelove računara, razumjeti svrhu i ulogu pojedinog hardverskog dijela te principa rada računara







Pitanja za uvod:

· Šta je računar?

· Šta predstavlja tok obrade informacije?

· Šta je hardver?

· Šta je softver?



Napraviti poređenje čovjeka i čovjekovog uma sa hardverom i softverom. (Posmatrati sliku u udžbeniku na str. 24.)

Učenicima objasniti koje dijelove mora imati svaki računar (po von Neumannovom modelu)

· Ulazni dio preko kojeg se u memoriju unose podaci i instrukcije programa iz okoline; (ponoviti ulazne uređaje)

· Memoriju u koju se memorišu svi podaci i instrukcije programa uneseni izvana, kao i rezultati djelovanja instrukcija; (ponoviti vrste memorije)

· Procesor koji se sastoji od:

Aritmetičko-logičke jedinice koja izvodi osnovne operacije:

• aritmetičke: +, –, *, /,

• logičke: and, or, not,

• upoređivanja: >,=,<,≥,≠,≤.

Upravljačke jedinice koja prima instrukcije iz radne memorije, te na osnovu toga upravlja aritmetičko-logičkom jedinicom, kao i ulaznim i izlaznim dijelovima.

· Izlazni dio preko kojeg se iz memorije u okolinu prenose rezultati programa. (ponoviti izlazne uređaje)

Prikazati šemu i preko nje objasniti princip rada računara.




Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Pojava mikroprocesora

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati učenike s pojavom, građom, vrstama i ulogom mikroprocesora

2. odgojni: razvijanje logičkog mišljenja i samostalnog donošenja zaključaka te povezivanje činjenica pri radu

3. funkcionalni: razvijanje kulture rukovanja računarom







Pitanje za uvod:

· Šta je mikroprocesor?

· Koja je osnovna funkcija mikroprocesora?


· Prvi mikroprocesor — Intel 4004 – 1971. godine

· Građa mikroprocesora – pločica, načinjena od silicija. S donje strane imaju mnogo nožica, preko kojih su povezani s matičnom pločom, a s gornje strane se nalazi jezgra, s desecima miliona tranzistora.

· Hlađenje se vrši pomoću hladnjaka i ventilatora.

Osnovne karakteristike: tip i brzina.

· Poznatiji tipovi procesora su: 80286 (kraće 286), 386, 486, Pentium I, Pentium II, Pentium III i Pentium IV, Core2duo, Core i3, i5, i7, AMD x2, x4...

· Brzina procesora izražava se frekvencijom na kojoj radi procesor — danas u MHz (megahercima) i GHz (gigahercima).

1 MHz = 1 milion titraja u sekundi (1MHz = 1 000 000 Hz).

Jednostavno, što je veći broj megaherca, u sekundi je moguće obaviti više radnji.

Pojasniti da brzina procesora nije presudni faktor za brz i učinkovit rad računara (kao što se to obično misli). Veze između procesora i ostalih komponenti u računaru ostvaruju se preko sabirnica (eng. bus). Sabirnice, zavisno od namjene, dijelimo na:

• upravljačke;

• adresne i

• sabirnice podataka.

Objasniti da i kod procesora vrijede slične zakonitosti kao i kod usporedbe serijskog i paralelnog prijenosa – što je arhitektura procesora naprednija (npr. širi 64-bitni registri), to će procesor moći obraditi više podataka u jedinici vremena.

Navesti primjer trenutačnog razvoja procesora gdje se procesor izgrađuje od 2 ili čak 4 jezgre koje rade istovremeno.



Na CD-u pogledati video zapis:

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara – Video zapisi - Proces proizvodnje mikroprocesora


Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Podjela (vrste) računara

Zadaci časa:

1. obrazovni: razlikovati osnovne vrste i podjele računara; razumjeti koje su osobine hardverske opreme važne za učinkovit rad računara

2. odgojni: razvijati pozitivan odnos i odgovornost učenika prema radu te nastavnim i materijalnim sredstvima; razvijati sposobnost suočavanja s novim situacijama; izgrađivati individualan interes i motivaciju

3. funkcionalni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja



Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje




Ponovimo:

Savremene računare možemo podijeliti u tri grupe:

− osobne (PC i Mac) računare (računari koji se koriste za kućnu upotrebu i za obradu poslovnih podataka),

− radne stanice - workstation (računari namijenjeni obradi veće količine podataka, odnosno za zahtjevnije zadatke) i

− velike računare (mainframe) (računari koje odlikuje velika pouzdanost, kao i mogućnost obrade velike količine podataka i istovremenog opsluživanja velikog broja korisnika).

Najava cilja časa: Na ovom času ćemo se upoznati sa ostalim podjelama računara i njihovom ulogom.


Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu (obogatiti prezentaciju slikama vrsta računara).

Podjela računara s obzirom na prenosivost:

· Stolni računari — predviđeni za smještaj na jednom mjestu.

· Prijenosni računari — predviđeni za prenošenje, pa su malih dimenzija i lagani su.

· Računari veličine knjige:

· laptop / notebook;

· subnotebook;

· netbook.

· Ručni računari:

· Palmtop;

· Pocket PC;

· PDA;

· Smartphone (iPhone, Nokia Communicator, BlackBerry...).

Podjela računara prema namjeni:

· Računari specijalne namjene

· Računari opće namjene

Podjela računara prema proizvođaču računara:

· HP, IBM, Apple, Dell, Toshiba...

Podjela računara prema proizvođaču procesora:

· Intel i AMD.




Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Hardverska struktura PC računara (periferni i središnji dio računara)

Ulazni i izlazni vezni portovi

Zadaci časa:

1. obrazovni: : razumjeti šta je periferni dio (ulaz i izlaz) računara, a šta središnji dio računara,upoznati ulogu ulazno/izlaznih priključaka, naučiti otvoriti računar, upoznati detaljnije dijelove PC računara

2. odgojni: razvijati pozitivan odnos i odgovornost učenika prema radu te nastavnim i materijalnim sredstvima; razvijati sposobnost suočavanja s novim situacijama; izgrađivati individualan interes i motivaciju

3. funkcionalni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja; poticati pravilno korištenje danih podataka i pojmova.



Nastavne metode: razgovor, demonstracija, usmeno izlaganje




· Ponovimo:

· Šta je hardver?

· Koji su osnovni dijelovi računara?

· Koji su ulazni uređaji i za što služe?

· Koji su izlazni uređaji i zašto služe?

Pokretanje pripremljene prezentacije na datu temu.


PC računar se sastoji od:

· standardne opreme (centralna jedinica, tastatura, miš i monitor)

· dodatne opreme (zvučnik, skener, štampač, mikrofon,...)

Hardversku opremu računara možemo podijeliti na:

· središnju (centralnu) jedinicu i

· periferne uređaje (ulazni i izlazni uređaji i ulazno/izlazni uređaji – objasniti razliku.)

Svaki dio objasniti pojedinačno.

Unutar računara nalaze se vezni sklopovi, na koje je moguće priključiti različite vrste

vanjskih uređaja. Najpoznatiji vezni sklopovi su paralelni i serijski portovi (vrata).

Kartice (adapteri): grafička kartica, zvučna kartica, mrežna kartica, TV kartica, FM kartica.

VJEŽBA 1.: Pokušajte uz pomoć nastavnika imenovati i pokazati periferne uređaje (standardne i dodatne). Ako pojedinog nema pokušajte na Internetu uz pomoć nastavnika pronaći njihove slike ili u nekim od informatičkih časopisa koji su ti dostupni.




Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Memorija

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika s predstavljanjem podataka u obliku razumljivom računaru, te razvijanje sposobnosti da se uoči značaj, mogućnosti i osnovne karakteristike memorije u računaru

2. odgojni: razvoj radnih navika, pravilnog odnosa prema radu, disciplinovanosti, urednosti, kulture rada

3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti za posmatranje, opažanje, kreativno i apstraktno mišljenje, razvoj percepcije, logičkog mišljenja, rasuđivanja, zaključivanja i pamćenja



Nastavne metode: razgovor, monološka, metoda demonstacije




Pitanja za uvod:

· Koje su osnovne komponente savremenih računara?

· Da li računar može sam da obrađuje podatke?

· Ko obavlja osnovni posao u radu sa računarom: računar ili korisnik?

· Gdje se čuvaju podaci u računaru?

Najava cilja časa: Ponovili smo osnovne činjenice s kojima ste se upoznali u prethodnom razredu, a danas ćemo naučiti kako i koliko računar pamti.

(Lekcija: Memorija - kako i koliko računar pamti? - udžbenik, str. 35.)


Putem računara i projektora pokrenuti pripremljenu prezentaciju.

Obrada podataka zahtijeva da se podaci moraju smjestiti na neko mjesto u računaru. Dijelovi računara koji se koriste za smještanje tj. pamćenje podataka, ali i programa u računaru se zove memorija. Memorija omogućava:

•pisanje (čuvanje) podataka u memoriju i

•čitanje (uzimanje) podataka iz memorije.

Svi podaci koji se unose u računar moraju biti pretvoreni u oblik koji će računar »razumjeti«. Elementarni fizički dijelovi računara, mogu da budu u dva diskretna stanja:

•protiče struja (ima struje, namagnetisano)

•ne protiče struja (nema struje, nije namagnetisano),tj. može da "registruje" binarnu cifru 0 ili 1 i to se dešava u ćeliji.

U ćeliji se može prikazati jedna binarna cifra tj. jedan bit informacije (engl. "binary digit" – binarna cifra).

Najmanja količina informacija koju računar može obraditi je bit. Za bit često kažemo da je i najmanja jedinica memorije koja omogućava smještanje jedne binarne cifre (0 ili 1). - ponoviti iz prethodnog razreda šta su zapamtili o 0 i 1, kao binarnim ciframa.

Biti se grupišu u veće jedinice bajte (engl. Byte) koji se sastoje od 8 bita, a omogućava smještanje jednog znaka, cifre i manjeg broja. Navesti primjer za slovo A - 01000001 ili sl. Pogledati i prodiskutirati Tabelu br. 2. sa str. 12. - broj mogućih stanja zavisno o broju bita.

Bajte grupišemo u veće jedinice riječi koji se sastoje od 2, 4 ili 8 bajta. Može se smjestiti jedna instrukcija ili jedan realan višecifren broj.

Kapacitet memorije nam govori koliko se najviše podataka može smjestiti u tu memoriju. U početku je kapacitet bio dosta mali, a danas je on vrlo veliki.

Jedinice za kapacitet su:

1 KB Kilobajt - 1024 Bajta

1 MB Megabajt- 1024 KBili 1024 * 1024 Bajta

1 GB Gigabajt- 1024 MB ili 1024*1024*1024 Bajta (analizirati sliku 2.35., str. 35. iz udžbenika).

Pored veličine memorije, važan faktor je i vrijeme pristupa memoriji, a to je vrijeme koje je potrebno da se jedan podatak zapiše u memoriju ili da se pročita iz nje. Takođe važna karakteristika je i brzina rada memorije - vrijeme koje je potrebno da se pronađe neki sadržaj u memoriji i prenese do željenog mjesta.

Globalno se sve memorije mogu klasificirati u dvije klase, a to su:

· internu (centralnu) memorije i

· eksternu (periferne) memorije.

Interna memorija se još zove radna ili operativna, primarna memorija koja nije velika, ali je veoma brza, dok se eksterna memorija zove još periferna ili masovna memorija koja je znatno sporija, ali zato ima mogućnost trajnog čuvanja podataka, ne zavisi od napajanja i ima veći kapacitet.

S obzirom na mogućnost čuvanja podataka nakon nestaka napajanja, memoriju možemo podijeliti na: privremenu, trajnu i polutrajnu. - ukratko objasniti razlike (udžbenik, str. 36.) Kad je u pitanju ROM memorija, s obzirom na mogućost brisanja podataka, možemo pratiti sljedeći razvoj: ROM, PROM, EPROM i EEPROM (objasniti svaku pojedinačno).

Interna memorija služi za prihvat ulaznih podataka, smještanje rezultata obrade, smještanje korisnikovih programa i dijela programa operativnog sistema računara.

Eksterne memorije podatke čuvaju trajno, pa ne zavise od napajanja računara.

Medij je nositelj podataka (disk, traka ili neki drugi nositelj podataka na kojeg se zapisuju podaci), a pomoću posebnih uređaja i programa vrše se pogon, pokretanje, čitanje, zapisivanje i brisanje medija.



ZADAĆA: U udžbeniku str. 38. pitanja za provjeru znanja.

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Softver za PC računare

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati vrste programske opreme; sistemsku i korisničku programsku opremu, kao i sve prisutnije štetne programe

2. odgojni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih spoznaja, sticati naviku korištenja stečenih saznanja

3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti, misaonih operacija, samostalnog zaključivanja

Tip časa: čas upoznavanje sa novim gradivom

Oblik rada: frontalni i individualni

Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari, projektor



· Ponoviti:

1. Šta čini računarski sistem?

2. Šta podrazumijevamo pod pojmom hardver?

3. Šta je softver?

4. Koje vrste softvera postoje?

- Najava cilja časa: Bez softvera čovjek ne bi mogao komunicirati s računarom, niti dati naredbu da izvrši bilo kakvu radnju. Danas ćemo govoriti o karakteristikama i vrstama softvera.


Pokrenuti pripremljenu prezentaciju. Usmjeriti učenike na udžbenik na str.42.- 46.da obrate pažnju na sl.1. i sl 2. Prema načinu korištenja softver možemo podjeliti na licencirani (legalni, originalni), nelicencirani (nelegalni, piratski) i slobodni softver (besplatni).

freeware – besplatno koristimo neograničeno, open source – izvorni kod možemo mijenjati, shareware slobodno možemo koristiti određeno vrijeme, poznatiji pod nazivom Trial ili Demo.

Pronađite na CD-u dodatni sadržaj: ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara – Karakteristike najpoznatijih OS-a; Kako instalirati Windows; Kako instaliramo driver za novi hardver.

sl.1.

sl.2.

sl.3.

Anti-aplikativni (zlonamjerni, štetni,malware) softver su posebno pisani programi, čija je jedina svrha da nanesu štetu računarskom sistemu, a samim tim i korisniku. Najpoznatiji štetni programi su računarski virusi. Najrasprostranjeniji štetni programi su: crvi (Worms), trojanski konji, kameleoni, vremenske bombe, softverske bombe, logičke bombe. Osim ovih programa, postoje i druge neželjene pojave kojima može biti „zaražen“ vaš računar: hoax, spyware, dialer i sl.(na CD-u) ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara – Šta je to hoax, spyware, dialer…? Od virusa se štitimo pomoću antivirusa. To su programi čija je jedina svrha otkrivanje i uništavanje računarskih virusa sl.3.



ZADAĆA: str. 46. pitanja za provjeru znanja

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Arhitektura računara

Zadaci časa:

1. obrazovni: ponoviti, utvrditi te ispitati naučenost gradiva ispitnim praktičnim vježbama i provjeriti do sada naučena znanja i vještine, koje su učenici stekli u radu na računarima u programu MS POWER POINT

2. odgojni: sticanje radnih i estetskih navika, razvijanje pozitivanog odnosa prema zajedničkom radu i saradnji, sticanje navike predanog i smirenog rada

3. funkcionalni: razvijanje logičkog mišljenja, povezivanje sličnih činjenica radi donošenja generalnog zaključka, razvijanje sposobnosti usredotočenja na problem, uočavanja i izdvajanja

Tip časa: čas ponavljanja, uvježbavanja i provjere znanja

Oblik rada: individualni oblik rada, metoda razgovora, praktičan rad


Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, udžbenik, nastavni listići, računar



· Nastavnik preporučuje učenicima da otvore sveske i udžbenike kako bi se prisjetili naučenog gradiva.

Najava časa:

· Učenici će samostalno izrađivati zadatke prema nastavnikovim uputama.


Vježba (izrada prezentacije u MS Power Point) – (25 min.)

· Sa nastavnih listića otkucati u MS Power Point – u i pokušati što tačnije odgovoriti na 15 postavljenih pitanja, uvježbavajući pri tom do sada stečena znanja.

· Podijeliti nastavne listiće.

· Nastavni listići u prilogu pripreme.

· Učenici samostalno izrađuju vježbe na računaru.

· Nastavnik im pomaže kada im pomoć bude potrebna i kontrolira izvode li vježbe pravilno.

· Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće.

· Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži.

· Analizirati zadatke. (10 min.)

· Nastavnik će voditi brigu o tome da svi učenici ne mogu rješavati zadatke istim tempom te će im pomagati.

· Objasnit će im da je ocjena koju dobiju na kraju časa SAMO pokazatelj naučenog gradiva i pokazatelj koji se dio gradiva još mora uvježbavati.


Na kraju časa učenicima se, prema elementima ocjenjivanja, vrednuje znanje.

Najaviti nastavnu jedinicu „Mjere bezbijednosti pri radu sa računarima“za slijedeći čas i odabrati grupu učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika.

Voditi računa o izboru učenika (ako učenik ima pristup Internetu kod kuće da obavezno istražuje o datoj temi).

Ponovimo:

· Na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 2. – Arhitektura računara

Zadaća:

· Na CD-u pronaći i uraditi TESTOVI ZNANJA – Test 2. – Arhitektura računara

PLAN nastavnog listića

(I grupa)

Vježba 1. Izrada i spremanje prezentacije u datoteku – vježba na tastaturi

· Napiši u programu MS Power Point odgovore na pitanja:

1)Šta je zadatak ulaznih uređaja?

2)Koja su dva osnovna dijela procesora?

3)Zašto služi aritmetičko-logička jedinica?

4)Kako dijelimo prijenosne računare, s obzirom na dimenzije?

5)Šta je zadatak matične ploče računara?

6)Kako dijelimo memoriju?

7)Koje su prednosti eksterne memorije?

8)Nabroj neke periferne memorije!

9)Za šta služi interna memorija?

10)Šta je bajt?

11)Gdje se vrši obrada podataka, a gdje se čuvaju podaci?

12)Koja vrsta veznog sklopa je grafička kartica i šta je njena uloga?

13)Preko koje vrste porta se periferni uređaji danas najčešće spajaju na računar?

14)Šta je softver?

15)Šta su drajveri?

· Odgovor spremi u datoteku naziva ime_prezime.ppt(.pptx) na radnu površinu (Desktop) računara.

(II grupa)

Vježba 1. Izrada i spremanje prezentacije u datoteku – vježba na tastaturi

· Napiši u programu MS Power Point odgovore na pitanja:

1)Šta je uloga izlaznih uređaja?

2)Koja su dva osnovna dijela procesora?

3)Šta su vezni portovi?

4)Zašto služi upravljačka jedinica?

5)Zašto služi memorija?

6)Šta je medij?

7)Šta je bit?

8)Nabroj neke periferne memorije!

9)Šta predstavlja kapacitet memorije?

10)Centralnu memoriju dijilima na: _____________ i _____________.

11)Koje su razlike između RAM, ROM, PROM, EPROM i EEPROM memorije?

12)Koja je razlika između serijskih i paralelnih vrata?

13)Za šta služi zvučna kartica? Da li je ona obavezan hardverski diou računaru?

14)Kakva je razlika između sistemskog i aplikativnog softvera?

15)Šta su računarski virusi i kako se možemo boriti protiv njih?

· Odgovor spremi u datoteku naziva ime_prezime.ppt(.pptx) na radnu površinu (Desktop) računara.

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Mjere bezbijednosti pri radu sa računarima

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati i naučiti koje su mjere hardverske i softverske bezbijednosti pri radu sa računarom

2. odgojni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih spoznaja, sticati naviku korištenja stečenih saznanja

3. funkcionalni: razvijanje intelektualnih sposobnosti, misaonih operacija, samostalnog zaključivanja







Najava cilja časa:

Pri radu sa računarom potrebno je voditi računa o hardverskoj i softverskoj bezbijednosti.

Danas ćemo govoriti o mjerama bezbijednosti, kojih se treba pridržavati pri radu sa računarom.

Učenici koji su pripremili prezentaciju i čas uvode ostale učenike u diskusiju o današnjoj temi.


Pokrenuti pripremljenu prezentaciju.

Razgovarati sa učenicima o pojmu bezbijednost.

Šta se podrazumjeva pod pojmom bezbijednost?

Objasniti šta znači hardverska, a šta softverska bezbijednost.

Objasniti koje su osnovne, a koje dodatne mjere bezbijednosti i šta je to UPS uređaj.

UPS uređaj prati mrežni napon, pa, u slučaju nestanka električne energije, automatski prebacuje sistem na pomoćno napajanje.

Uputiti učenike na lekciju u udžbeniku na str.47 i 48.

Razgovarati sa učenicima koje mjere od danas naučenih oni sprovode kod kuće.




Nastavnik:

Datum:




Nastavna jedinica: Instaliranje računara

Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati i naučiti kako instalirati hardver i softver računara

2. odgojni: usvajati postupnost u sticanju znanja; primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom životu

3. funkcionalni: poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova; potaknuti učenike da uvide značajnu ulogu pravilnog instaliranja softvera i hardvera







Ponoviti gradivo sa prethodnog časa.

Šta je računarska bezbijednost?

Šta je hardverska, a šta softverska bezbijednost?

Koje mjere bezbijednosti su osnovne, a koje dodatne?

Najava cilja časa:

Da bismo mogli uopće raditi na računaru potrebno ga je pripremiti za rad.

Danas ćemo govoriti o instaliranju računara i njegovom uključivanju i pokretanju.



Razgovarati sa učenicima o pojmu instaliranje. (Kako instaliraju igricu?)

Objasniti šta znači instaliranje hardvera, a šta instaliranje softvera ?

Instalacioni programi obično nude barem tri vrste instalacije:

Prilikom rastavljanja računara poštujemo računarsko pravilo LIFO (Last in first out) — računarsko pravilo da se onaj uređaj koji se posljednji uključi prvi isključuje.Prije nego što uključimo računar u struju, sve dijelove računara moramo propisno povezati. Na kućištu je zalijepljena garancijska naljepnica. Njeno uklanjanje, u garantnom roku, od strane neovlaštene osobe, povlači za sobom gubitak garancije.

Česte instalacije i deinstalacije programa ugrožavaju stabilnost operativnog sistema.

Dodatna opasnost sistemu je nelegalni (nelicencirani, piratski) softver.

Instalacija hardvera i instalacija softvera uzajamno su povezane, jer instalacija novog hardverskog uređaja zahtijeva i instalaciju određenog softvera za podršku. Drajveri su upravljački programi, neophodni za ispravan rad novoinstaliranog

uređaja u računaru.


Najaviti nastavnu jedinicu „Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara“ za slijedeći čas i odabrati grupu učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika. Voditi računa o izboru učenika (ako učenik ima pristup Internetu kod kuće da obavezno istražuje o datoj temi). Uz prezentaciju izvršiti i ponavljanje gradiva.


Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati i naučiti koja je minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara

2. odgojni: usvajati postupnost u sticanju znanja; primijeniti stečeno znanje u svakodnevnom životu

3. funkcionalni: poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova; potaknuti učenike da uvide značajnu ulogu odabira konfiguracije prilikom kupovine računara







Ponoviti gradivo sa prethodnog časa (pitanja za zadaću - str. 53. pitanja za provjeru znanja).

Najava cilja časa:

Naučili smo da pri radu sa računarom potrebno je voditi računa o hardverskoj i softverskoj bezbijednosti, te da bismo mogli uopće raditi na računaru potrebno ga je pripremiti za rad.

Danas ćemo govoriti o tome koja je minimalna hardverska konfiguracija potrebna da bi računar izvršavao zadate zadatke.




Razgovarati sa učenicima o pojmu konfiguracija. Na što oni obraćaju pažnju prilikom kupovine računara. Zašto su važne karakteristike procesora, memorije, grafičke karte?

Da bi računar mogao raditi, potrebna je minimalna hardverska konfiguracija, koja se sastoji od:

procesora, matične ploče, RAM i ROM memorije, grafičke kartice, napojne jedinice, priključnih uređaja i kablova, barem jednog ulaznog uređaja (npr. tastatura), izlaznog uređaja (npr. monitor) i

eksterne memorije (npr. hard disk).

Minimalna softverska konfiguracija je operativni sistem bez kojeg računar uopće nebi mogao raditi.

Operativni sistem sam po sebi ima nekoliko osnovnih aplikacija opće namjene — za obradu

teksta, ili grafike — ali nedovoljno kvalitetnih za ozbiljnije svrhe.

Dodatna softverska komunikacija koja nam služi za te svrhe je Microsoft Office programski paket za uredski rad.

Program za obradu teksta — MS Word, tablični kalkulator — MS Excel, uredsku bazu podataka — MS Access, program za izradu prezentacija — MS PowerPoint, program za primanje i slanje e-pošte — MS Outlook, program namijenjen za izradu različitih publikacija (pozivnica, podsjetnica, letaka,

časopisa) — MS Publisher, program za izradu elektronskih obrazaca — MS InfoPath, program za vođenje i oblikovanje bilješki — MS OneNote.

Besplatna varijanta uredskog softverskog paketa je OpenOffice.org.


Najaviti test za slijedeći čas. Utvrđivanje gradiva (15. – 17. časa)



Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Pismena provjera znanja

Zadaci časa:

1. obrazovni: da učenici kroz pismeni oblik iskažu do sada stečeno znanje

2. odgojni: razvoj radnih navika, kulture rada, pravilnog odnosa prema radu

3. funkcionalni: razvoj pažnje, mišljenja, koncentracije, volje

Tip časa: čas pismene provjere znanja

Oblik rada: individualni

Nastavne metode: razgovor, pismeni radovi

Nastavna sredstva i pomagala: računari, listići sa pitanjima



Dati upute učenicima da se pripreme za već najavljeni test (izvaditi list papira i olovku).

Objasniti učenicima šta se od njih traži: kratki i precizni odgovori.

Podjela listića sa pitanjima po grupama.


U ovom dijelu časa učenici 20 min. rade test.

Nadgledati njihov rad i eventualno pojasniti nejasnoće. Dati pobliža objašnjenja šta se od njih traži.

Pitanja po grupama priložena uz pripremu.

Nakon predviđenog vremena pokupiti radove.


Najaviti za sljedeći put analizu testa i odgovoriti na eventualna pitanja učenika.

PRILOG: (listići sa pitanjima za pismenu provjeru znanja)

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Analiza pismene provjere znanja;

Komunikacija korisnika sa računarom

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika s pojmom komunikacija, te sa vrstama i ulogom korisničkih interfejsa

2. odgojni: formiranje stavova i svjesnosti o značaju organizacije rada i podataka, razlikovati važne i manje važne podatke, izražavati se usmeno jasno i jednostavno, razvoj kulture rada

3. funkcionalni: razvoj pažnje, pamćenja, mišljenja i zaključivanja; primjena naučenog u svakodnevnom životu

Tip časa: čas analize i upoznavanje sa novim gradivom (kombinovani)


Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije




· U ovom dijelu časa podijeliti ispravljene radove iz pismene provjere znanja, unijeti ocjene uz obrazloženje svake. Analizirati na kojim pitanjima su učenici najviše pravili greške u okviru date grupe, a potom istaknuti na koje pitanje su u najvećem procentu tačno odgovorili.

· Nakon analize, najava cilja časa: Danas ćemo naučiti kako komuniciramo sa računarom i šta nam je potrebno za to.



Proces razmjene informacija između dva ili više učesnika naziva se komunikacija.

Da bi se komunikacija uopće dogodila, potrebni su:

Shannonov model procesa komunikacije:

Korisnički interfejs: Komandna linija

Disk operativni sistem MS-DOS - interakcija korisnika obavlja se karakternim znacima.

Interfejs kroz komandnu liniju - Unos komande sa tastature

Prompt – sistem čeka da korisnik započne aktivnost.

Graphical User Interface – grafički korisnički interfejs dio operativnog sistema (olakšava pristup OS-u)

prikazuje korisniku:

-prozore (dio ekrana u kojem se izvršava program)

-menije (kolekcija komandi koje korisnik može da zada aplikaciji)

-omogućava upravljanje računarom uz pomoć miša.

Prednosti korištenja GUI:

-sve aplikacije izgledaju slično,

-pri korištenju programa različitih proizvođača, prelaz sa jednog na drugi je jednostavan,

-aplikativni programi rade na sličan način kao i OS.




Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Komuniciranje grafičkim korisničkim interfejsom

Napredne metode komunikacije čovjek - računar

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznavanje učenika sa ulogom GUI, naučiti njegove funkcije, prednosti i način rada

2. odgojni:formiranje stavova i svjesnosti o značaju organizacije rada i podataka, razlikovati važne i manje važne podatke, izražavati se usmeno jasno i jednostavno, razvoj kulture rada

3. funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja i opisivanja, te formuliranja zapažanja; poticati pravilno korištenje datih podataka i pojmova

Tip časa: čas analize i upoznavanje sa novim gradivom (kombinovani)


Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje, demonstracije




Ponoviti gradivo sa prethodnog časa:

· Opiši Shannonov model komunikacionog procesa.

· Šta je interfejs?

· Koja je razlika između hardverskog i softverskog interfejsa?

Najava cilja časa: Danas ćemo naučiti koji je najčešće korišten oblik komunikacije čovjek-računar i koje su napredne metode komunikacije.



· Najčešće korišten oblik komunikacije čovjek-računar.

· WIMP — Windows (prozori), Icons(ikone), Menus (meniji), Pointers(pokazivači).

· Prozor je okvir u kojem se izvršavaju programi, ili procesi,u sistemu, ali i obavlja komunikacija između korisnika i računara.

· Ikone su male sličice koje predstavljaju datoteku, mapu, program, ili uređaj u operativnom sistemu. U udžbeniku na str.61. obratiti pažnju na sliku 3.26. Tipovi ikona.

· Meni je skup naredbi vezanih za odabrani objekat, na koji se odnose i iz kojih korisnik može izabrati i izvesti željenu radnju.Windows ima četiri tipa menija:

· padajući meni

· iskočni (kontekstni) meni

· start meni

· kontrolni meni.

· Pokazivač (kursor) je element ekrana čija se lokacija mijenja zavisno od toga kako korisnik pomjera pokazivački uređaj, a to je najčešće miš.

· Windows objekti – udžbenik, str.62. sl. 3.29.

Napredne metode komunikacije čovjek — računar

· Komuniciranje glasovnim korisničkim interfejsom (Voice User Interface — VUI)

· Komuniciranje dodirnim korisničkim interfejsom (Touch User Interface — TUI)



Najaviti nastavnu jedinicu „Računarska ergonomija“ za slijedeći čas i odabrati grupu učenika koji će unaprijed pripremiti ovu lekciju uz upute nastavnika. Voditi računa o izboru učenika (ako učenik ima pristup Internetu kod kuće da obavezno istražuje o datoj temi).

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Računarska ergonomija

Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati učenike sa pojmom i ulogom računarska ergonomija, te kako ispravno rukovati sa IT-om i upoznati učenike sa vježbama za istezanje i razgibavanje nakon dugog rada za računarom

2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao za rad po određenom planu, smisao za red, upornost i ustrajnost u radu; jačati osjećaj odgovornosti pri samostalnom obavljanju zadataka

3. funkcionalni: izgrađivati pozitivne osobine ličnosti, samostalnog, stvaralačkog i kritičkog duha; izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost prezentiranja i govorništva







Najava cilja časa:

Dok radite za računarom važno je da znate i pravilno sjediti kako svojim radom ne bi naškodili i zdravlju. Iako će mnogi samo odmahnuti rukom i reći „baš me briga kako sjedim“, ipak znajte da to ne bi trebali samo tako odbaciti jer čuvanjem zdravlja čuvate i svoj život. Danas ćemo naučiti šta je računarska ergonomija, kako pravilno rukovati sa računarom i koje vježbe koristiti za razgibavanje i istezanje nakon dugog sjedenja za računarom.




Razgovarati sa učenicima o pojmu ergonomija.

Šta se podrazumijeva pod pojmom računarska ergonomija?

· Ekran monitora mora biti pozicioniran na udaljenosti najmanje 50 cm od vaših očiju.

· Vaši ručni zglobovi kod rada na tastaturi tokom cijelog vremena moraju biti isključivo u ravnom položaju, odnosno zglob ne smije biti savijen.

· Miš mora biti položen ispred vas i odmah do tastature, a ruka odnosno podlaktica treba biti paralelna sa stolom.

· Radna sredina posve je nezamisliva bez radnog stola koji također mora biti prilagođen ljudskom tijelu. Visina stola mora biti približno blizu nivoa ljudskog stomaka, ali tako da su oba lakta nešto viša od površine stola.

· Kada je u pitanju naša kičma najučinkovitiji način da ju očuvamo tokom rada za računarom jest da pravilno sjedimo. Osnovno pravilo jest da trup držimo uspravno, a ne pognutim prema naprijed. Figura trupa mora biti prislonjena na čvrsti naslonjač stolice, tako da leđa i ramena stoje uspravno i ravno. Stolica mora biti nagnuta prema naprijed tako da su koljena pod uglom minimalno od 20 i maksimalno do 45 stepeni niže od vaših kukova.

· Tokom sjedenja za računarom bitno je da se povremeno ustanemo i rastegnemo tijelo, kako bi se cirkulacija ravnomjerno odvijala. Na taj način rješavamo se neugodnog utrnjenja mišića. Kako se u stopalima nalaze čvorišta velikog broja živaca važno je da povremeno mijenjate položaj stopala, jer tako povećavate tjelesnu temperaturu koja vam pomaže da lakše savladate umor. Uputiti učenike na lekciju u udžbeniku na str.64 i 65.

Razgovarati sa učenicima koje vježbe od danas naučenih oni sprovode kod kuće.



ZADAĆA: Pronađite na CD-u dodatni sadržaj i pročitajte: Kako vam ergonomija može pomoći?; Vježbe istezanja; Workrave - besplatan program upozorenja.

Nastavnik: Datum:




Nastavna jedinica: Projektni zadatak

Zadaci časa:

1. obrazovni: ponoviti sa učenicima gradivo „Komunikacija korisnika sa računarom“ i „Računarska ergonomija“, te kroz prezentaciju u MS PowerPoint-u i uređivanje slika u MS Paint–u uočiti Widows objekte i dijelove Desktopa

2. odgojni: razvijati kreativnost učenika, interes i stvaralačku sposobnost; razvijati smisao za rad po određenom planu; razvijati smisao za red, upornost i ustrajnost u radu

3. funkcionalni: izgrađivati pozitivne osobine ličnosti, samostalnog, stvaralačkog i kritičkog duha; izgrađivati sposobnost ocjenjivanja rezultata i samokontrole; usavršiti sposobnost prezentiranja i govorništva

Tip časa: čas provjere znanja


Nastavne metode: razgovor, usmeno izlaganje i praktičan rad

Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva, računari



Ukratko ponoviti šta je računarska ergonomija i kako sačuvati zdravlje kao korisnik ergonomskih uređaja.

Cilj časa: Ponoviti naučeno gradivo kroz praktičnu primjenu.

Najava cilja časa:Danas ćemo praktičnim radom u MS Paint i MS PowerPoint programima napraviti prezentaciju nastavne jedinice „Komuniciranje grafičkim korisničkim interfejsom“. Vaš zadatak je da slikate radnu površinu, ikone, prozore, menije,... i da napravite prezentaciju na zadanu temu.


Prvi slajd:

Učenici trebaju pomoću tipke na tastaturi PrtSc slikati desktop računara (sl. 3.24. u udžbeniku na str. 60.) i objasniti pomoću Shapes WIMP.

Drugi slajd:

Isjeći uslikani prozor My Computer u MS Paint-u i zalijepiti ga u MS Word. Objasniti dijelove prozora kao na sl. 3.25. u udžbeniku na str. 61.

Treći slajd:

Sl. 3.27. u udžbeniku na str. 62.

Četvrti slajd:

Napredne metode komunikacije računar – čovjek

· Komuniciranje glasovnim korisničkim interfejsom (Voice User Interface — VUI)

· Komuniciranje dodirnim korisničkim interfejsom (Touch User Interface — TUI)


Na kraju časa učenicima se, prema elementima ocjenjivanja, vrednuje znanje.

Ponovimo: na CD-u pronaći UMNE MAPE – Poglavlje 3. – Osnovni princip rada računara

Zadaća: na CD-u pronaći i uraditi TESTOVI ZNANJA – Test 3. – Osnovni princip rada računara

Nastavnik:

Datum:




Nastavna jedinica:

Programi za obradu teksta - MS Word


Zadaci časa:

1. obrazovni: naučiti i usvojiti način pokretanja MS Word-a; dijelove Word-ovog prozora, upoznati učenike s alatima osnovnih Word alatnih traka, upoznati učenike s osnovama pisanja teksta na računaru, naučiti osnovne naredbe u FILE meniju

2. odgojni: razvijanje kulture rada učenika, njihov pozitivan i odgovarajući odnos prema radu; razvijanje smisla za suočavanje s novim situacijama; izgrađivanje individualnog interesa i motivacije; formiranje spretnosti i brzine

3. funkcionalni: izgrađivati sposobnost povezivanja svakidašnjice i informatike, razvijati sposobnost promatranja i uočavanja, korištenja dobivenih podataka i zapažanja, privikavati na informatičko izražavanje

Tip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani)


Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi




Za šta su namjenjeni tekst procesori?

Koje tekst procesore poznajete?

Najava cilja časa:

· Od svih programa najviše se koriste tekstprocesori - programi za obradu teksta.

· Omogućavaju nam da tekst kreiramo, čuvamo, mijenjamo i štampamo.

· Tekst možemo ilustrovati slikama, tabelama, grafikonima itd.

· Moguće je povezivati dokumente kreirane različitim programima.

· Da bismo iskoristili mogućnosti tekstprocesora Word potrebno je da ponovimo kako se pokreće, a potom se upoznamo sa njegovim radnim okruženjem.


Naslovna traka(Title bar)- Sadrži ime dokumenta (ako nije imenovan piše Document1) i na desnom kraju tri dugmeta:

· Smanjuje prozor na veličinu dugmeta na traci zadataka.

· Omogućava izbor između dve različite veličine prozora.

· Zatvara prozor uz pitanje želite li da sačuvate dokument.

Traka menija (Menu bar)

· Traka menija (Menu bar) sastoji se od devet opcija. Svaka od ponuđenih opcija može se izabrati pomoću miša ili istovremenim pritiskom na tipku Alt i podvučeno slovo.

Tako se dobijaju padajući meniji koji sadrže naredbe za rad sa dokumentom.

U toku rada upoznaćemo značenje pojedinih naredbi i uočiti njihovu logičnu pripadnost pojedinačnim menijima.

Trake alata (tools bar) omogućavaju brži pristup naredbama koje se često koriste. Obično su uključene trake Standard i Formating (View→Toolbars→selektovanje željene opcije).

Trake možete postaviti na bilo koji dio prozora jednostavnim odvlačenjem.

Ostali elementi radnog okruženja:

Okomiti i vodoravni linijar (Ruler)

Okomiti i vodoravni klizač (Scrool bar)

Traka stanja - ili statusna traka (Status bar)

Radna površina dokumenta

· Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija FILE pojedinačno:

FILE - DATOTEKA

Zadatak: U udžbeniku na str. 68. uraditi vježbu 1.


-Priprema računara za isključenje.

-Pitati učenike ima li šta nejasno u gradivu koje je obrađeno i eventualno dati potrebna objašnjenja.

Nastavnik:

Datum:




Nastavna jedinica:



Zadaci časa:

1. obrazovni: upoznati učenike sa EDIT i VIEW menijem i njihovim naredbama vezanim za uređivanje i pregled

2. odgojni: razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja, te ispravnog zaključivanja;pravilno koristiti i primjenjivati prethodno stečena znanja

3. funkcionalni: razvijati volju i potrebu za sticanjem novih znanja, razvijati pozitivan odnos prema zajedničkom radu i saradnji, sticati naviku predanog i smirenog radaTip časa: čas upoznavanja sa novim gradivom i vježba (kombinovani)


Nastavne metode: razgovor, samostalni radovi




Ponoviti sa učenicima o programu Word, naučeno na prethodnim časovima, File meni i njegove naredbe - New, Open, Save, Save As, Page Setup, Print Preview, Print, Close, Exit.

NAJAVA CILJA: Prošli čas smo naučili koje naredbe koristimo u FILE meniju. Danas ćemo naučiti menije Edit i View i njihove naredbe.


· Da bi mogli uređivati tekst, tj. raditi na njemu svakojake promjene, najprije ga moramo označiti (selektirati).

· Učenicima objasniti svaku naredbu iz menija EDIT i VIEW pojedinačno:

EDIT – UREĐIVANJE

U udžbeniku na str. 69. uraditi vježbu 2.

VIEW - POGLED

U udžbeniku na str.

Documents

oscavnik.comoscavnik.com/.../2014/10/pripreme_informatika73-2.doc · Web viewPripreme za nastavni čas informatike imaju za cilj da prije svega olakšaju rad nastavnicima/cama kao