Život je gdjekad jednostavniji ako si neupućen. Od 1. svibnja ne-koliko se stotina upućenih u svi-jetu prži na laganoj vatri iščeki-vanja. Očekuju da proradi jedna

web-stranica i postane dostupna svima:www.wolframalpha.com.Prije dva mjeseca doznali smo da stranice postoje. Od onda bez uočljivih izmjena na njima piše: “Pokreću se od svibnja 2009.” Sitnija slova upućuju na blog pa od tada “tih nekoliko stotina upućenih” svako malo pokušavaju vidjeti što je novo i kad će doista krenuti. A od početka svibnja ne-izdržljivo je. Toliko se silno iščekivanje čini utemeljenim. Obećanje je golemo. Neki su ga opisali kao “najveći događaj u povije-sti weba”, a drugi, tek malo manje usijani, kao “fenomen važniji od pojave Googlea”. Utemeljenim se čini i ugled onoga tko po-kreće Alphu. To je britanski fizičar, ma-tematičar i poslovni čovjek Stephen Wol-fram, poznat, pa i slavan po teorijskom radu u fizici čestica, kozmologiji, teoriji kompleksnosti, računalnoj algebri i vizi-onarskoj matematičkoj knjizi “Nova vrsta znanosti”. Najširem puku možda je naj-poznatiji po računalnom programu neza-mjenjivom u inženjerskim i prirodoslov-nim strukama – Mathematici.Ono što Wolfram objavljuje, a predstavnici najšire javnosti izgaraju da sa stranicama WolframAlphe dočekaju pomalo naliku-je na spartansko sučelje tražilice Google s jednim retkom za upit – nije tražilica! Taj je jedan redak sve što Alpha dijeli s pretraži-vačkim stranicama. Formalna Wolframo-va definicija glasi da je Alpha “stroj za ra-čunalnu obradu znanja”.

Wolframov blogNajjednostavnije prepričano obećanje Wolfram Researcha glasi: pitajte naše ra-čunalo, a ono će vam dati odgovor. Ako od-govora nema u cjelokupnoj svjetskoj bazi znanja, računalo će vjerodostojnom me-todom taj odgovor sročiti, izračunati!Za razliku od tražilica, koje poput ovčarsko-ga psa optrčavaju cjelokupan web i svaku si objavljenu novost “pribilježe” da bi je mo-gle izlistati na korisnikov upit, WolframAlp-ha sve to uzima u obzir, ali moćna računala koja zrcale cjelokupan web ne služe samo zato da bi se te stranice čuvale i izlistavale u obliku kataloga. Podaci se na njima vred-nuju da se među njima otkriju trivijalnosti i stave ih u stranu, činjenice povežu, razvr-staju ih po temama i vjerodostojnosti, us-postavljaju među njima logičke veze, a k tome sve vrijeme stoje na raspolaganju ko-risniku koji nešto želi upitati.– Prije pedeset godina, dok su računala bila još u pelenama, ljudi su pretpostav-ljali da se računalima mogu postavljati pi-tanja, a ona na njih izračunaju odgovor. Dakako, nije tako išlo. Od tada do danas računala su pružila kolosalne rezultate, ali

piše Miroslav Ambruš-Kiš ne i to – piše u svom početnom blogu Step-hen Wolfram.Dobro, kako to radi? Među rijetkima koji su prije drugih uspjeli Stephenu Wolframu zaviriti “preko ramena” bio je i Nova Spi-vack, poduzetnik, pionir tzv. semantičkog weba i jedna od legendi silicijske doline.– Znanstvena su pitanja najpreciznija, pa su i računalu takvi odgovori “laki”. Veći-na smrtnika služeći se prirodnim govorom pita s određenim udjelom nejasnoće, ne-svjesnim aluzijama, s predodžbama da se mnogo toga podrazumijeva... Računalo s visokom spremnošću u takvim slučajevi-ma ponudi preformulirano pitanje i naj-vjerojatnije odmah odgovori – opisuje to Nova Spivak.Dakle, lako je dobiti odgovor na pitanje: gdje je ovoga trenutka Međunarodna sve-mirska stanica?

Računalo će iscrtati globus s meridijani-ma, usporednicama i obrisima kontine-nata, a crvenom će crtom biti iscrtano po-sljednjih nekoliko krugova oko Zemlje, a naglašena točka bit će odgovor. Jednako je lak odgovor i na pitanje “Kad će, u koliko sati, sljedeći put Međunarodna svemirska stanica biti vidljiva iznad Zagreba?”, “Kad je sljedeća potpuna pomrčina Sunca vid-ljiva iz Virovitice?” ili “Kad je nad Splitom puhao najsnažniji vjetar?”Računalo će od prve znati odgovoriti na pitanje “Između NK Hajduka i NK Dinama koji klub ima bolju statistiku?” Odgovor će biti sročen u usporednim tablicama. Me-đutim, upitate li Alphu tko će u dvoboju Hajduka i Dinama pobijediti na ključnom susretu Hrvatske nogometne lige 31. svib-nja na Poljudu – odgovorit će s rezultati-ma i postocima vjerojatnosti. Odgovor će

temeljiti na svim dostupnim činjenicama. Zato neće biti teško dobiti odgovor na pi-tanje “Koliko u kunama vrijedi 17.000 do-lara iz 1974. godine?”, a biti će mu priložen i grafikon inflatornih kretanja dolara.Sve o čemu smo teoretizirali zapravo je te-meljeno na geometriji i algebri ne odviše težoj od gradiva matematike za drugi ili treći razred srednje škole.Što je s kemijom?Na upit: “Što je C2H5OH?” (pri čemu se ne treba mučiti traženjem načina da se upi-še “C2H5OH”), Alpha će odgovoriti “To je etilni alkohol”. Verbalni odgovor popra-tit će alternativnim empirijskim formula-ma, strukturnom formulom i trodimen-zionalnim modelom molekule sa svakim atomom na svom mjestu.Jasno je da će oni koji uče, kao i znanstve-nici, imati ponajviše koristi od Wolfra-

26 FENOMENIobzor

Skupni portet matematičara iz 2007. godine s Wolframove konferencije o NKS-u (Novoj vrsti znanosti), usput i proslave 60. rođendana Grega Chaitina (u sredini), Wolframova prijatelja. Drugi je slijeva Stephen Wolfram, druga je zdesna naša sugovornica dr. Gordana Dodig Crnković

U računalstvu iza stranica www.wolframalpha.com temelj je kompleksna matematika koju je razvio dr. Stephen Wolfram, autor inženjerskim i prirodoslovnim strukama nezamjenjiva programa “Mathematica” i knjige “Nova vrsta znanosti”

Odgovori iz računala na sva pitanja za sve ljude

web 3.0Semantički web S wolframovom alphom prvi put do šire javnosti do-lazi ono što već desetak godina tiho raste uz www na koji smo se navi-knuli – semantički web. Onako kako su matematičari definirali da raču-nala vode računa o semantičkim ve-zama i odosima među pojmovima, sve bolji programi polako će nam se, zbog sve prirodnije komunikaci-je s ljudima, zavlačiti pod kožu i na-pokon će nam postati korisna!

Računanje u Oblaku tzv. cloud computing dio je koncepta weba 2.0. naša komunikacija i dokumenti već danas ovise o “oblaku” Googleovih, Yahoovih, Youtubeovih, Facebookovih i tko-zna-još-kakvih računala. ne skrbi-mo se je li koje upaljeno, ugašeno, pokvareno..., a sve je uvijek ondje, u oblaku. Onako kako budu rasle po-trebe, “oblak” će se iz poduzetniš-tva polako seliti u – komunalije.

Računanje u Rešetki wolframova računala izračunat će ono za što ova na našim stolovima nisu sposobna, ne samo zato što ne raspolažu informaci-jama nego i zato što su slaba. iz CeRn-a, odakle je krenuo www, pote-kao je i koncept “rešetkastoga”, grid računalstva, u kojemu se teški zadaci postavljaju virtualnom računalu, a za-pravo povezanim superračunalima. buduća rešetka koristit će se “viškovi-ma” snage privatnih računala.

Ne zamjerite nam, dr. Gordanu Dodig Crn-

ković nismo poznavali. Otkrili smo je na fotogra-fiji zajedno sa Stephe-nom Wolframom i široko nasmiješenom skupi-nom matematičara. Kad nam se “njezina knji-ga” počela odmatati ra-zabrali smo da je izvan-redna profesorica na Fakultetu inovacija, di-zajna i računalstva Sve-učilišta Mälardalen s 15 tisuća studenata u mje-sta Västeråsa u središ-njoj Švedskoj. Istražuje probleme filozofije infor-macija i računalstva, fi-lozofiju računalstva i ra-čunalsku etiku. Članica je mnogih međunarodnih znanstvenoistraživačkih institucija i savjetodav-nih tijela. Magistrirala je 1979. godine fiziku na PMF-u u Zagrebu gdje se 1983. habilitirala teorij-sko-fizikalnom tezom iz fizike čestica kod profe-sora Paara. Doktorat na istom tom polju obranila je 1988. godine. Od go-dine 2000. je u Švedskoj gdje je 2002. na Sveučili-štu Mälardalen magistri-rala informatičke zna-nosti, a doktorirala je na tezi “Istraživanje infor-macijske semantike i eti-ke računalstva”. Glavni su joj predmeti zanima-nja inteligentni sustavi.• Znate li za Wolframovu Alphu?– Kako da ne! Alphu vi-dim kao ostvarenje dav-nog sna matematičara i prirodoslovnog filozo-fa Gottfrieda Leibniza iz XVII. stoljeća o “Mathe-sis universalis”, enciklo-pediji sveg znanja teme-ljenoj na univerzalnom logičkom računskom je-ziku Calculus Ratioci-nator. Leibniz je samo imao viziju, a Wolfram je

tu zamisao najozbiljni-je implementirao. Alpha ima golem potencijal. • U čemu je bitna razlika između Wolframove pi-talice i tražilice na webu poput Googlea?– Alpha odgovara na pi-tanje i uzima u obzir značenje, kontekst, od-nose. Dakle ima poten-cijal generiranja novog znanja. Alpha je bazira-na na kuriranim podaci-ma (očišćenim, provje-renim), a algoritmi za izračunavanje temelje se na programu Mathe-matica, poznavanju lin-gvističkih osobina pri-rodnog jezika – koji za razliku od računalnih je-zika ima “klopke” mno-goznačnosti – ovisnost o domeni i kontekstu. Stoga je prirodni jezik

znatno zamršeniji za ra-ščlanjivanje u problem, interpretaciju, u takore-kuć formulu, koju će ra-čunalo znati procesirati. Dakako, važno je i da se odgovor razumljivo pre-zentira.• Koje prve koristi vidite u Alphi i kakva je njezina budućnost?Alpha će biti besplatno dostupna svim korisni-cima weba, pa je golem već njezin trenutačni po-tencijal za školstvo, zna-nost, inženjerska zva-nja i druga područja koja se temelje na provjere-nom i preciznom zna-nju. To što sada vidimo samo je početak. Po-sebno je privlačna zami-sao da ono znanje koje je do sada bilo dostupno samo ekspertima, sada postaje pristupačno svi-ma. Može se očekivati da će Alpha bitno pridonije-ti pomaku težišta s infor-matičkog društva prema društvu znanja. Zani-mljivo, Wolfram u svo-joj knjzi “A New Kind of Science” na najbolji na-čin demonstrira pripad-nost “pancomputatio-nalističkom pokretu” u prirodnoj znanosti. Drži da je cijeli svijet golemi računski mehanizam. A on tom svjetonazoru uvi-jek iznova propituje do-mete. Najnoviji je izazov njegova primjena upra-vo na Alphi, onako kako je Leibniz sanjao.• Nisu li s Wolframom, napokon, tvrdokorni matematičari računal-stvo ponovno preoteli dosjetljivim momcima u trapericama?– Ono je uvijek bilo naše, od Alana Turinga preko Johna von Neu-manna, ali računala nisu uvijek mogla napraviti sve što smo im zadali.

Iz informatičkog u društvo znanja

Wolframov pothvat može sve unaprijediti

27INTERNETobzor

Odgovori iz računala na sva pitanja za sve ljudeČestotnost uporabe četiriju ženskih imena

Napokon ćemo dobiti enciklopediju svega znanja temeljenu na univerzalnom logičkom računskom jeziku o kojemu je sanjao G. LeibnizGORDANA DODIG CRNKOVIĆ,filozofkinja računalstva

move stranice. Koja je granica onoga što Alpha može, a što ne može, treba vidjeti. Nesumnjivo će onamo pohrliti mnogi koji će željeti zadati nemoguće zadatke, poput “Izračunaj mi kvadratni korijen broja pi!”. Računalo će ponuditi odgovor, ali i mo-gućnost da tražena brojka bude izražena s više decimala – i koliko.Alpha će, međutim, kao i danas pozna-te usporedive usluge na webu, besplatno biti dostupna svima. Takva, ljudska pita-nja Alpha dočekuje prilično spremno. Evo jednog malko pretjeranoga:“Meni je 40 godina, posljednje mjesečnice imala sam 12. ožujka, 5. travnja i 1. svibnja. Kad će mi sljedeće mjesečnice i kad su mi plodni dani u sljedeća tri mjeseca?”Računalo će odgovoriti kalendarskom ta-blicom sa zaokruženim danima kao od-govorima. Međutim, ponudit će i dvojbu – kao link. Budući da pitanja zasad treba formulirati na engleskom jeziku, ono će računati da su upisani datumi napisani u formulaciji dan-mjesec (računajući da se pita za 2009. godinu), ali i ponuditi link prema drugom odgovoru ako je format datuma bio mjesec-dan-godina.

važniji od Googlea i WikipedijeSličan odgovor, uz odgovarajući grafič-ki prikaz, moći će se dobiti i na pitanje: “Meni je 55 godina, živim u Zagrebu, ra-dim u dnevnim novinama, visok sam 188 centimetara i težak 120 kilograma; koliko mogu očekivati da ću živjeti?” – U podlozi Wolframove Alphe vrti se nje-gov program Mathematica, i za krckanje brojeva i za grafičko predstavljanje rezul-tata. Unatoč tome, Alpha nije Google, ali web zahvaća širinom kojom ga pretražu-je ta tražilica, a nije ni baza znanja poput Wikipedije, iako se uzima u obzir njenih gotovo tri milijuna članaka, koliko ih je samo na engleskom jeziku. Alpha je sve to i mnogo više. Ona je pojava na internetu za čovječanstvo važnija od Googlea i Wiki-pedije zajedno – objašnjava Spivak.Grizući nokte u čekanju da sami iskušamo koliko su nam te stranice korisne, naga-đamo koliki kapacitet mora imati Wolfra-mova računalna farma i kolikom računal-nom snagom mora raspolagati. Čini se golemom, možda i većom nego što je ima špijunski Project ECHELON, koji u Veli-koj Britaniji, Australiji i SAD-u u stvarnom vremenu računalno obrađuje sve zemalj-ske komunikacije, internetske, alfanume-ričke, slikovne i glasovne – u potrazi za te-roristima. Alpha, međutim, ima mnogo plemenitiji cilj i upravo to oduševljava.S time u vezi javlja se i jezikoslovna teš-koća za koju se odmah mora naći rješe-nje, jer bi za godinu-dvije moglo biti ka-sno: kako ćemo na hrvatskom jeziku zvati usluge poput Alphe? Ako smo lako našli hrvatski izraz kad je novotarija bio “miš”, ako smo Altavistu, Yahoo i Google nazvali “tražilicom” – bismo li Wolframovu Alphu mogli nazvati “pitalicom”?

Proračun indeksa tjelesna mase

Upit o posljednjoj pomrčini Sunca

Rješavanje matematičke jednadžbe