PODUZETNIK LISTOPAD 69 NAJAVA

Poduzetnik

Tema broja - Energetska učinkovitost

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 69 · Godina VI Listopad 2012.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaMiroslav Vlašić, Osijek Intervju Alen Vitasović, glazbenik

Najavljujemo 19. listopada Goran Milić u Osijeku

2 Poduzetnik | listopad 2012.

Samsung Galaxy Tab 2 10.1

neograničene razgovore s više od 3.500.000 naših fiksnih i mobilnih korisnika neograničeni fiksni i mobilni internet na najboljoj mreži vrhunski tablet i smartphone za samo 16 kn

Vrijedi svake lipe.Detalje ponude potražite na www.hrvatskitelekom.hr ili nazovite 0800 9100. Ponuda je ograničena!

Za male tvrtke i obrte

Smartphone

+ Tablet

16 kn

Samsung Galaxy S Advance

Uz Super poslovni komplet imate sve!Za neograničenu komunikaciju u uredu, ali i izvan njega požurite u T-Centar i uzmite Super poslovni komplet s kojim dobivate:

Poduzetnik | listopad 2012. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Glavaš, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 6

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoLjudi su poput vrećice čaja. Ne poznaju vlastitu snagu sve dok ne dospiju u kipuću vodu.

(Dan Mc Kinnon)

Energetska učinkovitost jedan je od najutjecajnijih čimbeni-ka koji utječe na održivi razvoj

gospodarstva u svakoj zemlji tako i u Republici Hrvatskoj. Termin ener-getska učinkovitost vezan je isključi-vo za smanjenje svih oblika energije u svim sferama ljudskih djelatnosti, bez da se naruše visoki standardi živ-ljenja modernog čovjeka.Projekti energetske učinkovitosti mogu se ostvariti u skoro svim po-dručjima koji čine gospodarstvo jedne zemlje; transport, javna ra-svjeta, proizvodnja električne i to-plinske energije, procesna industri-ja, stanogradnja, poljoprivreda, turi-

zam i slično. Realizacija ovakvih pro-jekata rezultira nižim životnim troš-kovima koji izravno utječu na stan-dard građana. Pozitivni učinak pro-vedbe mjera energetske učinkovito-sti je smanjenje emisije stakleničkih plinova, kao produkta izgaranja fosil-nih goriva u procesima pretvorbe ke-mijske energije goriva u električnu i toplinsku energiju. Emisija staklenič-kih plinova (CO2, SO2, NOX… ) negativno utječu na termodinamič-ku stabilnost na kopnu, moru i Ze-mljinoj atmosferi (kisele kiše, efekt staklenika, orkanski vjetrovi, ekstre-mne temperature, poplave, suše i druge slične pojave).Energetska strategija Republike Hr-vatske usklađena je s Europskom energetskom strategijom koja do 2020. godine ima za cilj povećanje energetske učinkovitosti 20%, 20% primjena tehnologija baziranim na obnovljivim izvorima energije i sma-njenje emisije stakleničkih plinova za 20%. Ovi ciljevi samo su djelomično implementirani u Hrvatsku strate-giju razvoja gospodarstva koja bi se trebala temeljiti na sigurnosti, kon-kurentnosti i održivosti. Još uvijek se u RH na ulaganja u projekte bazira-ne na obnovljivim izvorima energije gleda kao trošak, a ne kao generator

razvoja gospodarstva. Slično je i sa projektima kojima je krajnji cilj po-dizanje energetske učinkovitosti, po-gotovu u stanogradnji gdje su poten-cijalne uštede jako velike s obzirom da većina objekata u RH nije pro-jektirana i izgrađena na standardima energetske učinkovitosti.Svjesni smo da u provedbi zacrtanih ciljeva, trenutna ekonomska situacija u RH ne ide u prilog masovnijoj rea-lizaciji kvalitetnih energetskih održi-vih i učinkovitih sustava. I dalje smo bazirani na sve većem uvozu sve sku-pljih energenata (električna energi-ja ,zemni i ukapljeni, plin i nafta) što pogubno djeluje na naše ionako krh-ko gospodarstvo. Da bi se projektira-li i realizirali kvalitetni projekti u ovoj domeni potreban je multidisciplina-ran pristup tima stručnjaka iz pod-ručja građevine, arhitekture, stro-jarstva i elektrotehnike uz nužnu fi-nancijsku konstrukciju za realizaci-ju projekta.Republika Hrvatska uskoro ulazi u EU gdje je također prisutna finan-cijska kriza što znači da ćemo usko-ro saznati kako će se kriza u Euro-zoni odraziti na naš napredak pre-ma planiranim ciljevima u područ-ju energetske učinkovitosti i održi-vog razvoja.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

Energetska učinkovitost u RH

Piše: Gojko Šimunović, dipl. ing. stroj.Ured za obnovljive izvore energijeVaillant

Poduzetnička priča - Miroslav Vlašić - OsijekSve što vidite i što danas imam stvorila je elisa .................... 4Tema broja - Energetska učinkovitostGojko Šimunović, Vaillant d.o.o. - ZagrebNužno je izraditi strategiju koja će dugoročno osigurati energetsku neovisnost ........................................................10Branimir Špiljak, Zagorka d.o.o. - BedekovčinaEnergetska učinkovitost ne smije se promatrati samo kao štednja energije ..................................................................14Daša Crha Lorencin, Energy Plus d.o.o. - LudbregInovativni u stvaranju novih proizvoda ................................16Robert Špoljarić, NABLA Slavonija d.o.o. - VišnjevacPartner i investitor moraju dobiti sve potrebne informacije ...18Silvio Matanović, Abeceda sigurnosti d.o.o. - ZagrebRazlog brzom rastu tvrtke svakako je pristup klijentima .... 20Događanja - Sjednica I. O. Udruženja za zaštitu dioničara AgrokomercaFikret Abdić: Agrokomerc se mora obnoviti ........................ 22Web prijedlog - www.pakiranje.netPletikosa&pakiranje.net ..................................................... 23Koroporativna suradnja - UNICEF, AutoZubak i ORYX Grupa Dugotrajno partnerstvo za djecu ........................................ 24Intervju - Alen Vitasović, pjevač

„I ja san čovik od krvi i mesa“ ............................................. 26Preporuka - Ponuda za Božićne daroveRazveselite vašu djecu ........................................................ 28Preporuka - Novoline d.o.o., DaruvarNaši su stručnjaci u stanju ponuditi rješenje bilo kojeg problema ............................................................................ 29Učeničko poduzetništvo - O. Š. Đure Prejca - DesinićZahvaljujući izvan nastavnim aktivnostima do izražaja dolazi kreativnost učenika ............................................................ 30Zdrav život - AD MANUS, VinkovciTerapija udarnim valom ..................................................... 32Zdrav život - Ortopedski ulošci, zašto, kada, trebaju li nam?Kada se trebamo opskrbiti ortopedskim ulošcima? ............ 34Događanja - Izložba tikvica i bundeva, OsijekKompostiranjem do tikvica ................................................. 36Događanja - Sajam obrtništva i poduzetništva Baranje, Beli ManastirNajveći obrtnički sajam u regiji ........................................... 37Događanja - Održan 15. Osječki jesenski sajamZnačajna podrška gospodarstvu regije ............................... 38Događanja - 2. Konferencija „Intermodalni prijevoz i razvojni projekti“Učiniti više na povezivanju različitih vidova prijevoza ......... 39

Naslovnica:HB 380 energestki učinkovita, industrijska LED visilica


Oduvijek sam volio gledati avi-one na nebu, razmišljao sam o tome kako izgleda skočiti pado-

branom, sjećam se i prve vožnje avio-nom i straha kojeg sam tada osjetio. Divio sam se pilotima i padobranci-ma. I onda jedna slučajna preporuka i posjeta Hobi centru u Osijeku dala mi je mogućnost da upoznam čovje-ka koji je od svoje 16-te godine u zra-koplovstvu i s gotovo 40 godina letač-kog iskustva. Priča je to koju svi treba-te pročitati. Miroslav Vlašić je čovjek koji me oduševio idejom da pokrene pilotsku akademiju i željom da nasta-vi raditi ono što voli bez obzira na sve birokratske prepreke i teško stanje u ovoj djelatnosti. Na prvi pogled strog i ozbiljan, možda zbog svojih brkova, ali kad ga upoznate shvatite da je to čovjek koji ima toplinu i dušu.«Rođen sam u jednom malom, živo-pisnom mjestu Sovići, u zapadnom dijelu Hercegovine. U ravnu Slavoni-ju doselio sam 1967. g., tada sam išao u 4. razred osnovne škole. Tu sam za-vršio srednju školu, a onda višu zra-koplovnu u Zagrebu. Još kao klinac iz dvorišta u Višnjevcu, gdje i danas ži-vim, gledao sam i čudio se kako lju-

di skaču iz aviona. Vidi se neka ma-la točkica, pa se otvori mala krpica. I tako sam već slijedeće jeseni, 1971. g. kada sam imao 16 godina i krenuo u prvi razred srednje škole, bio na teča-ju za padobranstvo. Sve sam to napra-vio samoinicijativno bez znanja rodi-telja., na tečaj išao tajno. Suglasnost za prvi skok padobranom potpisao mi je susjed. Ipak je to bio ozbiljniji sport s kojim se baš svatko i ne bavi. Pado-branstvom sam se bavio oko 8 do 10 godina, u međuvremenu sam završio jedriličarski tečaj i počeo letjeti u je-drilicama, a 1975. g. završio sam obu-ku za pilota u Aero klubu iz Osijeka. A onda sam u listopadu 1981. g. počeo raditi u Privrednoj avijaciji Osijek ko-ja je tada bila jedna od najjačih takvih firmi u bivšoj Jugoslaviji. Imali smo 22 aviona, imali smo najveću nosivost, u firmi je bilo 20 pilota, u njoj je radi-lo 80 ljudi i imali smo dobre plaće. Na ovim se prostorima letjelo je stalno oko 60 aviona, što JAT iz Beograda, što Privredna avijacija iz Zagreba, a tu smo bili i mi iz Osijeka. Vremenom je ta avijacija izgubila primat i poslo-ve preuzima zemaljska mehanizacija. Danas jedini u Hrvatskoj imam tri avi-

ona koji rade za potrebe poljoprivre-de, od ishrane i zaštite bilja, nešto ra-dimo i za šume, a i komarci su aktualni na području Slavonije i Baranje. Ostali smo kao posljednji Mohikanci jer smo izgubili rat s jakim lobijem zemaljske poljoprivredne mehanizacije iako su

usluge aviomehanizacije u ukupnim troškovima i do 50% jeftiniji. Da ne-ma moja tri aviona poslove u poljopri-vredi bi vjerojatno radili Rumunji, Bu-gari, Mađari, Poljaci, Slovaci… Isto to bi se vjerojatno dogodilo i na poslovi-ma zaštite od komaraca».

Sve što vidite i što danas imamo stvorila je elisaMIROSLAV VLAŠIĆ, OSIJEK

poduzetnička priča

*Suglasnost za prvi skok padobranom potpisao mi je susjed*Birokracija i nestruč-nost ljudi u Agenciji za civilno zrakoplov-stvo natjerali su nas da školu za pilote preselimo s osječke na slovensku adresu u Ljubljani

Miroslav Vlašić, čovjek koji je pokrenuo pilotsku akademiju

Posljedice zbog odnosa s Agencijom za civilno zrakoplovstvo?«Za sada nema iako se gledamo preko nišana odnosno sa oprezom. Imam šest raznih ovlaštenja i u Hrvatskoj su mi ostala još četiri tako da hoću-ne-ću moram surađivati s Agencijom za civilno zrakoplovstvo. Prije nekoliko tjedana morao sam, zbog nerazumijevanja i ponovo zbog nečeg što Euro-pa ne traži, simulator letenja koji je bio instaliran kod mene u kući u Viš-njevcu registrirati u Austriji. Tako je sada naš simulator registriran pod au-strijskom zastavom, njihova inspekcija mi dolazi u audit. Slovenci to ne-maju u svom registru. Nisam više mogao trpiti taj teror koji oni provode. A ne provode ga uopće u skladu sa zakonima koji vrijede u EU, izmišljaju pro-pise koji nigdje ne pišu. Ako je nešto u EU kao preporuka oni to uzmu kao da se mora. I to je standard kojeg se oni drže».Sjede li tamo stručni ljudi ili bivši piloti - pitam Ne, najmanje ima pilo-ta, to su ljudi koji su bili obični studenti do prije godinu-dvije na fakulte-tu Prometnih znanosti i koji su završili tečajeve koji su organizirani u Bri-selu, Amsterdamu, Kelnu, … odu na vikend tečaj i imaju certifikat. A to što ti ljudi nemaju iskustva u toj djelatnosti i dolaze meni u inspekciju ni-je uopće važno».


Odlazak u Domovinski rat i kupnja prvog avionaKad je počeo Domovinski rat Miro-slav se bez razmišljanja u njega uklju-čio. Kaže mi: «Smatrao sam da je to moja obveza i dužnost i tako sam u uniformi proveo tri godine». Pročitao sam da ste prestali pušiti u ratu - ka-žem Miroslavu. «Da, prestao sam pu-šiti. 1992. g. smo napravili postrojbu za izvlačenje ranjenika, bio je to tzv. sanitetski vod koji je imao tri verzije aviona AN 2 i u svaki smo mogli stavi-ti 6 ležećih ranjenika. Izvlačili smo ih s područja Pleternice prema Zagrebu s obzirom da su Okučani za vrijeme ra-ta bili okupirani. Ljudi su sa ratišta Po-savine prebacivani na pravo liječenje i operacije u Zagreb. Tada su ranjenici u kolima hitne pomoći putovali Podrav-skom magistralom po 6 - 7 sati i mno-gi su umrli. Došli smo na ideju da lju-de prebacujemo avionom i ta ideja se pokazalo jako dobrom. Prebacili smo 141 ranjenika, a niti jedan nije umro u avionu. U Zagreb smo stizali za ma-nje od sata vremena. Pušio sam i pre-više, upalilo mi se i grlo. Cigareta koje sam pušio, slovenski filter 57, zbog po-remećaja u opskrbi u jednom trenut-ku nije bilo na tržištu i tada sam rekao sebi kako bi bilo da pokušam prestati pušiti. U konačnici, kada sam zbrojio dva i dva pušenje nikome ne donosi ništa dobro, prsti su mi bili žuti od ci-

gareta. Tri puta sam sanjao da pušim, četvrti put sam sanjao da palim ciga-retu i da mi je ruka izgorjela od cigare-te. Probudio sam se sretan što je to bio samo san. A danas sam sretan što sam se uspio riješiti tog poroka. Od listo-pada 1992. g. nisam zapalio iako sam dolazio u iskušenje, ali dao sam riječ da više neću pušiti i nisam.Poslije rata došlo je do raspada firme u kojoj sam radio i moje radne kolege odlaze diljem svijeta u strane kompa-nije, neki čak i u Afriku. S obzirom da sam izgradio kuću u Višnjevcu odlu-čio sam da ipak ostanem u Hrvatskoj i da se nekako pokušam prilagoditi ovim uvjetima. Tako smo, kolega An-te Jurišić i ja, 29. ožujka 1993. g. osno-vali firmu Air Tractor d.o.o. Ja sam po-sudio novce da bi kupili jedan avion.Iz tog vremena nešto bih posebno iz-

dvojio. U to doba moja bivša firma je još egzistirala i nisu se mogli pomiriti s činjenicom da postoji još netko tko se želi baviti istim poslom. Čak su iš-li tako daleko da mi je bilo zabranje-no razgovarati s kolegama iz bivše fir-me. Bio sam sumnjiv i nisam se smio s nikim sastati ili popričati da mi net-ko iz bivše firme ne bi odao neke in-formacije. Bilo mi je zabranjeno loci-rati se u Osijeku tako da sam 4 godi-ne bio lociran u Našicama na jednom malom poljoprivrednom letjelištu ko-je se zove Lila gdje nam je bila baza. Tamo smo putovali kada je bilo posla sa avionima. 1995. godine kupujemo još jedan avion za rad u poljoprivredi da bi godinu dana nakon toga kupili avion i registrirali školu za obuku pilo-ta. Školu smo registrirali u Osijeku, je-sen i zimu sam radio ovdje, a ljeti sam

ga davao jednom kolegi u Zgrebu. Ta-ko smo si na neki način ispomagali. Ja bih preko ljeta s avionima radio ovdje u poljoprivredi».

Odlazak škole iz Hrvatske!Prije tri godine rastao se sa svojim ko-legom koji je izrazio želju da sam na-stavi dalje raditi. «Isplatio sam ga i već sam tri godine u ovom poslu sa svo-jom obitelji. Danas se nalazimo na ae-rodromu u Klisi jer smo školu podi-gli na razinu akademije. Ovo bih obja-snio riječima da smo od jedne male škole za obuku sportskih pilota posta-li akademija, a to znači da nakon zavr-šenog teoretskog i praktičnog letač-kog dijela nastave pilot može ići u bi-lo koju kompaniju u svijetu i raditi kao profesonalni/civilni pilot».Nažalost, Miroslav nam priča kako je zbog birokracije i nestručnosti mo-rao otići iz Hrvatske. O čemu se radi - pitam ga. «Birokracija i nestručnost ljudi u Agenciji za civilno zrakoplov-stvo natjerali su nas da Pannonia pilot school preselimo s osječke na sloven-sku adresu u Ljubljani. Škola je dobila novo ime - Panonija šola za pilote. Bio sam jako nezadovoljan radom Agen-cije za civilno zrakoplovstvo iz Za-greba. Nisu bili dosljedni i nisu dora-sli poslu koji obavljaju. Postali su pet puta strožiji nego države koje su člani-ce EU. U svim slučajevima su se pona-

Sve što vidite i što danas imamo stvorila je elisapoduzetnička priča

Jedini su u Hrvatskoj pokušali otvoriti privatnu školu i taj su pokušaj slomili raznoraznim pritiscima tako da se Miroslav morao maknuti iz Hrvatske

Dio flote aviona, od kojih je šest za školovanje pilota

Kontakt: Air Tractor d.o.o. Jablanova 21, 31000 OsijekTelefon: 031/297 788Mobitel: 098/212 950, 506 588e-mail: [email protected] centar Jablanova 21, 31000 OsijekTelefon: 031/297 074, 297 617Fax: 031/494 312e-mail: [email protected]


energetska učinkovitost

Gojko Šimunović, dipl. ing. stroj. rođen je 1967 g. u Grudama (BiH). Osnovno i srednje ob-razovanje (elektrotehničar - elektroničar) za-

vršio je u Grudama,nakon čega je upisao fakultet Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na kojem di-plomira 1993 g. Od 1990 g. radi u obiteljskoj firmi Enigma na mjestu tehnologa mjernih uređaja i re-gulacija u procesnoj industriji. 2002 g. zapošljava se u Predstavništvu Caterpilara za jugoistočnu Euro-pu na mjestu voditelja servisa (servis građevinske mehanizacije).

2004 g. prelazi u Instalograd - promet na mjesto voditelja tehničkog odjela za projektiranje, nadzor i izvedbu strojarskih instalacija. Od 2007 g. stalno je zaposlen u Vaillantu GmbH, Predstavništvo za RH na mjestu Voditelja odjela za obnovljive izvo-re energije. Kao voditelj ili član tima sudjelovao je u mnogim projektima baziranim na obnovljivim izvorima energije u zemlji i inozemstvu.

Predstavite Vaillant Group.Vaillant Group je međunarodna korporacija s glav-nim sjedištem u Remscheidu, SR Njemačka, i ba-vi se tehnologijom grijanja, hlađenja i klimatizacije. Kao jedan od vodećih tržišnih i tehnoloških vođa u svijetu Vaillant Group razvija i proizvodi pojedi-načne proizvode, sustave i usluge za udobnost sta-novanja po mjeri čovjeka. Glavni proizvodni por-tfelj obuhvaća širok spektar od učinkovitih uređa-ja za grijanje na osnovi konvencionalnih energena-ta do kompleksnih sustavnih rješenja za korištenje obnovljivih izvora energije.Vaillant Group je korporacija u privatnom obitelj-skom vlasništvu od svog osnivanja 1874. Danas

obuhvaća osim Vaillanta još 7 sedam samostalnih robnih marki te je u poslovnoj godini 2011. ostvari-la promet od preko 2,3 milijarde eura.

Razvoj potrošnje energije, nedovoljna ulaga-nja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvo-re energije i tehnologije s malom emisijom sta-kleničkih plinova - sve su to elementi koji utječu na konkurentnost hrvatskog energetskog susta-va. Kakva je danas situacija u Hrvatskoj?Republika Hrvatska ima veliki potencijal obnovlji-vih izvora energije i tehnologija baziranih na ovim ekološkim izvorima energije. Ovdje prije svega mi-slimo na kinetičku energiju vjetra i vodenih masa (rijeke i more), toplinsko - rashladnu energiju pod-zemnih slatkih i slanih voda (morska voda), ener-giju sunčevog zračenja koju možemo transformira-ti u električnu i toplinsku energiju pomoću susta-va toplinskih i fotonaponskih kolektora. RH je ve-liki uvoznik svih primarnih energenata, električne energije, zemnog plina i nafte. Kako danas postoje tehnologije koje su bazirane na obnovljivim izvo-rima energije (hidro elektrane, vjetro elektrane,

GOJKO ŠIMUNOVIĆ, VAILLANT - ZAGREB

Nužno je izraditi strategiju koja će dugoročno osigurati energetsku neovisnost RH*Hrvatska je veliki uvoznik svih primarnih energenata, električne energije, zemnog plina i nafte *Na području potrošnje toplinsko - rashladne energije slika je puno lošija nego na polju proizvodnje električne i toplinske energije

Gojko Šimunović, Voditelj odjela za obnovljive izvore energije u Vaillantu

Otvoren Vaillantov Centar za obnovljive izvore energijeCentar za obnovljive izvore energije projektiran je i izveden sa ciljem istraživanja novih tehno-logija baziranih na obnovljivim izvorima ener-gije i edukacijske svrhe svih kategorija djelat-nika vezanih za ovo područje, građevinari, ar-hitekti, strojari, instalateri i serviseri.Centar je opremljen mjerno regulacijskom opremom s kojom se mogu pratiti kvantifi-cirati i kvalificirati sve veličine u termodina-mičkim procesima geotermalnih dizalica to-pline, solarnih toplovodnih i foto-naponskih sustava, ventilacije i mikro-kogeneracijskog postrojenja.Krajnji cilj ovog centra je podizanje tehničkog nivoa znanja i svijesti ljudi koji su izravnoj i ne-izravnoj vezi s tehnologijama baziranima na obnovljivim izvorima energije.

Kultni putopisni novinar i nekadašnji urednik TV dnevnika, Goran Milić,

otišao je u mirovinu. Danas ra-di u Sarajevu kao Direktor vije-sti i programa Al Jazeere Balkans.

Nabrojati što je sve Milić radio u svom životu nemoguća je mi-sija, mnogo je važnije poslušati što nam želi prenijeti iz svog bo-gatog životnog i poslovnog isku-stva. Jednostavan, komunikati-

van i profesionalan… Vjerujte nam da je tako!Željeli smo Gorana dovesti u Osijek i predstaviti ga na otvore-noj javnoj tribini. Nije bilo teš-ko «nagovoriti» ga. Uspjeli smo. Uz veliku pomoć naših sponzora Goran Milić će održati tribinu či-ja je tema: «Mladi i poduzetniš-tvo - koliko smo slični, koliko ra-zličiti». V.M.

GORAN MILIĆ - KULTNI NOVINAR, UREDNIK I VODITELJ

Mladi i poduzetništvo - koliko smo slični, koliko različiti

magazin poduzetnik vas poziva na otvorenu javnu tribinu

*Gost naše redakcije 19. listopada bit će Goran Milić, Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans

Ne propustite doći na tribinu - 19. 10. 2012. Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji žele razgovarati s poznatim i osebujnim novinarom da posjete Ekonomski fakultet u Osijeku.19. listopada 2012. točno u 17 sati počet će otvorena tribina novinara Gora-na Milića. Bit će to jedan od nezaboravnih susreta na kojem će vam se pred-staviti jedan od najpoznatijih hrvatskih putopisaca.Dođite i uživajte u zanimljivim odgovorima poznatog novinara:- Zašto niste poželjni poslodavcu samo s fakultetom, računalima i jezicima?- Zašto nova generacija ima više poduzetnih ljudi i ideja nego moji vršnjaci?- O čemu diplome ništa ne kazuju?- Zašto za ekonomiste kažu za da su dobri i pametni momci koji znaju pro-gnozirati, ali unatrag!?- Kome odgovara globalizacija, a za koga je loša?- Ljudske vrijednosti iznad materijalnih.- Pripremite vaša pitanja!

Hvala sponzorimaPosebno se želimo zahvaliti našim sponzorima koji su omogućili da nas po-sjeti Goran Milić. Danas, kad je svim poduzetnicima teško i kada situacija ni-je laka mnogi poduzetnici su prepoznali vrijednost ove tribine i podržali nas. Zato im još jednom jedno veliko HVALA.Sponzori tribine su:• VIPnet d.o.o. Zagreb; Otos d.o.o. Osijek; Erste banka d.d. Zagreb; Belje d.d.

Darda; Hotel Waldinger Osijek; Ugostiteljski obrt Kubo Osijek (restoran Galija); Izo d.o.o. Žminj; FeraVino d.o.o. Feričanci; Karolina d.o.o. Osijek,

• Hobi centar Osijek; Baranjski voćnjaci d.o.o. Kneževi Vinogradi; Bijelić & Co d.o.o. Osijek; Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Leopolda Mandića“ Gor-jani; Đuro Đaković Elektromont d.d. Slavonski Brod; German d.o.o. Osijek; Grad Beli Manastir; Marijančanka d.o.o. Marijanci; Obrt Moderna bravari-ja Slavonski Brod; Patričar d.o.o. Županja, MB krojački obrt Vinkovci i Sla-vonija bus d.o.o. Novi Grad.

OTVORENA JAVNA TRIBINA: MLADI I PODUZETNIŠTVOPetak, 19. listopada 2012. Ekonomski fakultet OsijekPočetak: 17 satiULAZ SLOBODAN


Tvornica Zagorka iz Bedekovčine najveći je hrvatski proizvođač u proizvodnji vatrostalnih materi-

jala. Zato smo željeli s nekim razgova-rati na temu energetska učinkovitost. Našoj molbi rado se odazvao gosp. Branimir Špiljak.«Imam 32 godine te živim i radim u Bedekovčini. U srednjoj školi sam stekao zvanje tehničara za elektro-stojarstvo, nakon toga sam završio na Visokoj policijskoj školi u Zagre-bu i stekao zvanje "kriminalist". Sple-tom okolnosti u vrijeme kada sam di-plomirao bila je zabrana zapošljava-nja u MUP-u te sam se zaposlio kao prodavač u firmi Zagorka d.o.o. Ta-ko je i krenuo moj poslovni put. Re-lativno brzo sam napredovao u firmi te sam došao do točke kada sam mo-rao odlučiti da li da čekam posao u MUP-u ili da dalje napredujem u ovoj firmi. Odlučio sam se za napredak u ovoj firmi i daljnje školovanje za po-slove koji me čekaju. Nakon toga sam još na poslovnoj školi Eksperta ste-kao zvanje"prodajni manager", a na-kon toga i zvanje "marketing mana-

ger". Sada sam u firmi Zagorka d.o.o. na poziciji rukovoditelja poslovne je-dinice kamini.

Tvornica Zagorka ima dugu tradi-ciju i prva je hrvatska tvornica gli-nenih i šamotnih proizvoda. Od kada poslujete u sadašnjem obliku?Tvornica "ZAGORKA" osnovana je u Bedekovčini 1889. godine kao prva hrvatska tvornica glinenih i šamotnih proizvoda. Od 1923. godine u jed-nom od pogona "ZAGORKE" proi-zvode se šamotne glinene peći i kalje-vi za štednjake. Od 1995. godine "ZA-GORKA" posluje u sadašnjem obliku, te proizvodi vatrostalne i kiseloot-porne materijale, ukrasno-uporabnu keramiku, keramičke obloge za peći, kamine i kaljeve peći. Uz 100-godiš-nju tradiciju starih majstora i primje-nu modernih keramičkih tehnologi-ja, 1999. godine "ZAGORKA" zapo-činje sa proizvodnjom visokokvalitet-nih keramičkih ploča za oblaganje ka-mina i peći.

Proizvodnja keramike, proizvod-

nja vatrostalnih materijala, pro-izvodnja kamina - tri su osnovna proizvodna područja. Kako svo-jom proizvodnjom doprinosite energetskoj učinkovitosti?Cilj energetske učinkovitosti je po-trošiti što manje energije za obav-ljanje iste funkcije - npr. za grijanje prostora. Obzirom da je naša kom-pletna proizvodnja usmjerena na proizvode koji čine sastavne dijelo-ve tijela za grijanje prostora koji kao energent koriste drvo ili pelet, mo-žemo reći da uvelike doprinosimo energetskoj učinkovitosti. Primjeri-ce, u odjelu proizvodnje vatrostalnih materijala proizvodimo šamotna lo-žišta koja se ugrađuju u peći na kru-ta goriva, kao i materijale za izradu

kaljevih peći i krušnih peći. U odje-lu proizvodnje keramike, proizvodi-mo keramiku kojom se oblažu peći na kruta goriva i peći na pelet, kao i kaljevih elemenata od kojih se sla-žu kaljeve peći. U odjelu proizvod-nje kamina, proizvodimo kaminske peći na drva, kamine i kaljeve peći. Možemo reći da u svom programu nudimo moderna tehnička rješenja, koja doprinose učinkovitijoj potroš-nji energije.

*U svom programu tvornica Zagorka nudi moderna tehnička rješenja koja doprinose učinkovitijoj potrošnji energije *Podizanje svijesti građana o učinkovitoj potrošnji energije jedan je od ključnih preduvjeta gospodarskog i socijalnog razvoja našeg društva

Energetska učinkovitost ne smije se promatrati samo kao štednja energijeenergetska učinkovitost

BRANIMIR ŠPILJAK, ZAGORKA D.O.O., BEDEKOVČINA

Potrebna je edukacija o grijanju na kruta gorivaObzirom da se posljednjih godina u Hrvatskoj nije baš povlačilo pitanje energetske učinkovitosti, a i cijena plina za kućanstva je bila relativno po-voljna, naši kupci se nisu previše educirali o grijanju na drva.Kao i na svakom polju, tako i kod grijanja na kruta goriva iz godine u go-dinu se pojavljuju nova tehnološka rješenja te je kupcima teško odabra-ti pravo rješenje za njihove potrebe bez prethodnog savjetovanja sa struč-nim osobama.U našim prodajnim salonima nudimo kompletnu uslugu od savjetovanja, planiranja do ugradnje grijaćeg tijela u kuću ili stan. Obzirom na višegodišnje iskustvo u radu s najvećim proizvođačima peći u Europi, smatram da raspolažemo dovoljnim znanjem kojim možemo našim kupcima savjetovati najprikladnije rješenje za njihove potrebe. Naša pred-nost je ta što smo usko specijalizirani isključivo za grijanje na kruta goriva, a naši kupci dobivaju uvijek dovoljno informacija, mogućnost individualnog rješenja za njihov prostor i osiguranu podršku nakon kupovine.

KONTAKT: Zagorka d.o.o.Matije Gupca 249221 BedekovčinaTel: +385 (0)49 328-150Fax: +385 (0)49 213-565 e-mail: [email protected]

Branimir Špiljak, rukovoditelj poslovne jedinice kamini u firmi

Zagorka d.o.o.


Daša Crha Lorencin, bavi se marketingom i odnosima s javnošću u tvrtci Energy

Plus. Magistrica je znanosti iz po-dručja ekonomije i ima dugogodiš-nje iskustvo na području marketin-ga koje je stekla radeći s tvrtkama raznih djelatnosti i profila, a zadnju godinu s velikim zadovoljstvom i entuzijazmom sudjeluje u projek-tu Energy Plus, čiji je cilj stvaranje prepoznatljivog imidža i proizvod-nja visoko-kvalitetne profesionalne industrijske LED rasvjete, hrvatske proizvodnje.

Energy Plus je proizvođač indu-strijske i vanjske rasvjete te se bavi proizvodnjom, prodajom i montažom sustava uređaja ob-novljivih izvora energije… Tvrtka ENERGY PLUS d.o.o. sa sjedištem u Ludbregu bavi se pro-izvodnjom, prodajom i montažom dijelova i sustava uređaja obnov-ljivih izvora energije, posebno fo-tonaponskim solarnim sustavima i vjetrenjačama (vjetrogeneratori-ma) te proizvodnjom LED rasvje-te za vanjske i unutarnje prostore.

Tvrtka Energy Plus je izrazito ino-vativna u traženju novih proizvod-nji te poznata po visokoj kvalite-ti proizvoda. Moderno smo orga-nizirani s maksimalnom podrškom IT tehnologijama. Poduzeće ima 25 godina iskustva u različitim ob-licima srednje serijskih i visoko se-rijskih proizvodnji. Trenutno za-pošljava 84 djelatnika i raspolaže s proizvodnim halama koje se prosti-ru na 3700 m2. Osnovano je1996. g. kao Joint Venture poduzeća Her-bert Kannegiesser iz Vlotha i g. Zvonka Magića iz Ludbrega. Sjedi-šte poduzeća nalazi se u industrij-skoj zoni Ludbreg - istok. Od po-četka 2010. godine u potpunosti je u vlasništvu g. Magića.

Posebno nas zanima LED uređaj, svjetlosni izvor za industrijske pogone i vanjsku rasvjetu. Osim što su tvorci uređaja uspješni me-nadžeri bili su i uspješni inovato-ri. Sve ste sami osmislili, gotovo sve je hrvatsko. Je li to proizvod za novu tržišnu nišu?S nakanom da razvijamo domaći proizvod visoke kvalitete udružili

smo znanje naših stručnjaka, isku-stvo stečeno u raznim segmentima proizvodnje, vlastiti kapital i proi-zveli seriju profesionalne LED, vi-soko energetski učinkovite rasvje-te za unutarnje i vanjske prostore. S ponosom ističemo da su naši proi-zvodi u potpunosti proizvedeni u Hrvatskoj. Proizvodi su, kako ste i

sami naveli, jedna u Hrvatskoj rela-tivno nova tržišna niša, ali i van Hr-vatske također. LED rasvjeta se za-dnjih 2 do 3 godine razvila na način da je postala cjenovno pristupačna

DAŠA CRHA LORENCIN, ENERGY PLUS. D.O.O., LUDBREG

Inovativni u stvaranju novih proizvodaenergetska učinkovitost

Inteligentno iskorištavanje energijeKoncept inteligentnog upravljanja rasvjetom dobiva na svom značaju po-javom LED-a. Naime, klasičnu rasvjetu nije moguće uklopiti u taj koncept jer je tehnološki ograničena. Primjerom možemo objasniti pojam „Inteli-gentne rasvjete“.Instalacijom ormara za upravljanje i nadziranje rasvjetom u nekom proi-zvodnom pogonu te grupiranjem rasvjete u više grupa unutar jednog po-gona s pred definiranim vremenima rada, uvođenjem senzora pokreta u skladišnim prostorima koji po potrebi pale i gase rasvjetu, smanjenjem in-tenziteta rasvijetljenosti pogona na površinama uz prozore tijekom sunča-nih dana i drugim mogućnostima LED rasvjete štedimo 75 % godišnje po-trošnje električne energije. Jedan ovakav napredan sustav upravo dovrša-vamo u Podravkinom pogonu Lipik.

U potpunosti orijentirani na suživot sa prirodomNaši proizvodi su ekološki besprijekorni:- ne sadrže živu, olovo, kadmij-bromid, itrij, aresen i druge štetne sastojke,- ne uništavaju kukce zbog niske temperature izvora svjetlosti (kvalitetna LED rasvjetna tijela nikada se ne zagrijavaju više od 60 °C )- LED rasvjeta znatno smanjuje svjetlosno zagađenje (Dark Sky Friendly). - LED diode su usmjereno svjetlo koje zrači pod kutom od 120° pri čemu se drastično smanjuje svjetlosno zagađenje u odnosu na konvencionalna ra-svjetna tijela (natrij, živa)- ne emitira štetna UV i IC zračenjaPrimjerice u životnom vijeku od npr. 80 000 h - HB380-120 svjetiljka za in-dustrijske pogone ugrađena u neku tvrtku uštedjeti će:2 171 600 kWh energije1520 tona CO210,86 tona SO23,25 tona Nox

*Stvaranje prepoznatljivog imidža i proizvodnja visoko-kvalitetne profesionalne industrijske LED rasvjete *Osim što je u zemljama EU zabranjena proizvodnja žarulja sa žarnom niti legislativa se počela baviti i klasifikacijom izvora svjetlosti

Daša Crha Lorencin, mr. sc., bavi se marketingom i odnosima s javnošću u tvrtci Energy Plus

KONTAKT: Energy Plus d.o.o.Koprivnička 19, Ludbregwww.energyplus.hrwww.led-energyplus.com


Robert Špoljarić rođen je u Osijeku, 1971. go-dine. «Završio sam matematičko-informatič-ku gimnaziju u Osijeku i Elektrotehnički fa-

kultet također u Osijeku. Radio sam pet godina u INA - Industrija nafte d.d. u Zagrebu i povratkom u Osijek od 2003. godine vodim privatnu tvrtku NA-BLA SLAVONIJA d.o.o. U sretnom sam braku sa suprugom Marijanom sa kojom imam troje preka-sne djece: Marka, Mariju i Davida».

Tvrtku Nabla Slavonija d.o.o. osnovana je ka-

ko sestrinska tvrtka Nabla Plus d.o.o. iz Zagre-ba. Kada je osnovana tvrtka Nabla Slavonija, ko-ji proizvodni program i usluge nudi na tržištu?NABLA SLAVONIJA d.o.o. osnovana je i poče-la sa radom u lipnju 2003. g. Naša djelatnost zasni-va se na inženjering poslovima vezanim za projek-tiranje, konzalting, proizvod-nju gotovih elektrotehnič-kih uređaja, mjerenje i anali-zu električnih veličina sa izra-dom rješenja na distribuciji električne energije, upravlja-nju i automatizaciji, te ener-getskoj učinkovitosti. Djelo-vanje tvrtke koncentrirano je na području Slavonije i Bara-nje, a projekti u kojima sudje-lujemo izvode se na područje cijele RH. U početci-ma se osnovna djelatnost zasnivala se na distribuciji opreme na području Slavonije i Baranje. Razvojem tržišta u zadnjih deset godina, te zahtjevima od stra-ne naših poslovnih partnera za dodatnim znanjima i tehničkim vještinama, inženjering poslovi postaju naša temeljna djelatnost.Trenutno u tvrtki radi 5 stalno zaposlenih radnika od toga 4 diplomirana inženjera elektrotehnike i 1 diplomirani ekonomist. Sjedište tvrtke je u Višnjev-cu prigradskom naselju grada Osijeka.

Pokrivate područje elektroenergetike i automa-tizacije. Ovo područje zahtjeva iskustvo, znanje i stručno osposobljene suradnike. Na koji način partnerima osiguravate sigurnost rada postroje-nja i isplativost eventualnih ulaganja?Svakodnevno stjecanje znanja i trajno stručno os-posobljavanje naša je obveza kojoj tijekom rada pri-dajemo veliku važnost. Kao kolektiv posjedujemo inženjere sa položenim stručnim ispitom, završe-nim specijalističkim tečajevima za korištenje alata za projektiranje. Certificirani smo za korištenje ra-zličitih softvera za izradu programa za upravljanje i automatizaciju, te raznih proizvođačkih aplikaci-ja koje su pogodne kod izrade tehničkih rješenja i proračuna prilikom izbora opreme. Posjećujemo sajmove, skupove i manifestacije kako u našoj do-movini, isto i u zemljama EU na kojima se susreće-mo i upoznajemo s novim tehnologijama i rješenji-ma koje zatim primjenjujemo u našem radu. Svake godine sudjelujemo na više edukacija koje organizi-

raju proizvođači elektrotehničke opreme. Izborom najkvalitetni-je opreme renomiranih svjetskih proizvođača te stalnim stručnim sudjelovanjem tijekom proizvod-nje i montaže gotovih proizvo-

da u postrojenjima i objektima, osiguravamo sigur-nost postrojenja, visoki faktor isplativosti ulaganja i u konačnici zadovoljstvo kupca - investitora.

Djelatnost tvrtke zasniva se na inženjering po-slovima…? Jesu li ovi poslovi temelj energetske učinkovitosti?Svaki posao koji radimo bilo da se radi o postoje-

ćoj građevini ili se radi o novoj investiciji, nastojimo rad sustava maksimalno optimizirati. Razvod (dis-tribucija) električne energije i upravljanje radom električnih uređaja u jednoj građevini nisu dva ra-zličita područja djelovanja u elektrotehnici, već su dijelovi koji čine cjelinu i kroz inženjering poslove povezujemo ih u tehničko rješenje koje daje benefit za korisnika i štedi energiju.

Pri usporedbi s ostalim energentima električ-na energija je uglavnom skuplja. Partnere treba educirati, davati im savjete, omogućiti optimizi-ranje potrošnje energije…U svom radu nastojimo do u detalje tehnički opisa-

ROBERT ŠPOLJARIĆ, NABLA SLAVONIJA D.O.O., VIŠNJEVAC - OSIJEK

Partner i investitor moraju dobiti sve potrebne informacijeenergetska učinkovitost

*Iskren i otvoren, bez fige u džepu, pristup svakom projektu, partneru i investitoru *Energetska učinkovitost zahtijeva puno rada i osobnog truda, strpljenja i upornosti, poštenja i građanske odgovornosti

Rad, strpljenje, poštenje,… Rezultate na području energetske učinkovitosti možemo ostvariti samo ako na svim područji-ma življenja i rada u Hrvatskoj budemo uloži-li puno rada i osobnog truda, strpljenja i upor-nosti, poštenja i građanske odgovornosti nuž-ne za razvoj društva i države.

Kompenzacija jalove snageZa rad nekih uređaja, kao što su motori ili tran-sformatori, potrebna izvjesna količina jalove snage koja nastaje zbog činjenice da u induk-tivnim otporima svitaka struja kasni za napo-nom za neki kut φ. Jalova struja dodatno op-terećuje uređaje i vodove i taj dodatni dio po-trebno je uzeti u obzir kod dimenzioniranja opreme.Kod prijenosa električne energije, jalovi dio be-skorisno opterećuje vodove što izaziva gubitke pa je stoga neekonomičan. HEP kao distributer električne naplaćuje jalovu energiju ako ona prelazi 1/3 utrošene radne energije.Jalovu snagu potrebnu potrošačima potreb-no je, dakle, dobiti na način na koji se neće op-terećivati elektrodistribucijska mreža. Pri to-me koristimo činjenicu da kondenzatori (kapa-citivni otpori) imaju jalovu struju koja pretho-di naponu. Udjeli energije električnih polja koju stvara-ju kapacitivni potrošači i magnetskih polja ko-je stvaraju induktivni potrošači izjednačavaju se. Ovaj se postupak naziva kompenzacija ja-love snage.Kompenzacija jalove snage vrši se ugradnjom kondenzatora u blizini potrošača, pa se na taj način ne opterećuje eklektična mreža. U praksi želimo postići da se cosφ kreće izme-đu 0,95 i 1.Bitno je naglasiti i da pretjerana kompenzaci-ja može dovesti do tehničkih poteškoća, pa čak i do oštećenja.

KONTAKT: NABLA Slavonija d.o.o.J. Runjanina 7, 31220 VišnjevacTelefon:+385 (0)31 350 160Fax: +385 (0)31 350 158e-mail: [email protected]

Robert Špoljarić dipl. ing. el., direktor NABLA Slavonija d.o.o.


Tvrtka Abeceda sigurnosti d.o.o., za tehnička ispitivanja i analizu osnovana je 2009. godine sa sje-

dištem u Dugom Selu. Osnovna dje-latnost tvrtke je pružanje usluga iz po-dručja zaštite na radu i zaštite od po-žara, a od ove godine i energetskog certificiranja.Direktor Silvio Matanović nam kaže: «Sukladno povećanju obujma poslo-vanja konstantno smo radili i na za-pošljavanju mladih stručnjaka iz razli-čitih područja te ih trenutačno zapo-

šljavamo 12 (strojarstvo, elektrotehni-ka, kemija, sigurnost i sl.). Razlog br-zom rastu je svakako naš pristup kli-jentima. Od početka poslovanja daje-mo maksimalnu podršku svojim kli-jentima i pokušavamo riješiti sve nji-hove probleme vezane uz naš djelo-krug poslovanja, ali uz suradnju sa na-šim poslovnim partnerima i u drugim segmentima poslovanja. S ponosom možemo reći da u 3 godine nismo iz-gubili niti jednog klijenta te se ta lista zadovoljnih klijenata svakim danom povećava.Dosadašnjim rezultatima dobili smo potvrdu da je vrijeme kada su tvrtke iz naše branše imale monopol te se nisu brinule o svojim klijentima nepovrat-no prošlo, te da je to naša šansa. U pla-nu nam je tako i otvaranje poslovnica u više gradova u Hrvatskoj jer kvalite-ta na kraju uvijek bude prepoznata».

Pokrivate širok spektar usluga u području zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, energetskog certificiranja i projektiranja. Kako konkretno usluge zaštite na radu i zaštite od požara mogu doprinijeti energetskoj učinkovitosti?Na prvi pogled i nema direktne pove-

zanosti, ali naš pristup klijentu je takav da za njega pokušavamo optimizirati sve troškove što je u današnje vrijeme svima jako zanimljivo. Tako u slučaju uzimanja kompletne usluge klijentu dajemo i dodatni popust.

Je li točna konstatacija da automa-tizacija, kontrola i nadzor korište-nja energije mogu osigurati uštedu energije do 30%. Kako?Automatizacija, kontrola i nadzor ko-rištenja energije mogu donijeti znat-ne uštede u potrošnji energije. Jedan od jednostavnih primjera je grijanje stambenog prostora gdje se pomoću programabilnog termostata može po-stići ušteda energije za grijanje. Tem-peratura grijanja može se podesiti ovi-sno o dobu dana, pa tako za vrijeme dok u stambenom prostoru nema ni-koga može se podesiti niža temperatu-ra grijanja. Samo jedan °C niža tempe-

ratura donosi uštedu oko 6% energije za grijanje.

Nova trošila i uređaji su sve napred-nija, a i zakonski standardi su sve stroži pa ta činjenica određuje nji-hovu energetsku učinkovitost. A ka-ko utjecati na povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu?Najveći udio potrošnje finalne ener-gije je upravo u zgradarstvu. Također zgradarstvo je prepoznato kao naj-

energetska učinkovitost

*Automatizacija, kontrola i nadzor korištenja energije mogu donijeti znatne uštede u potrošnji energije *Najveći udio potrošnje finalne energije je u zgradar-stvu i ono ima najveći potencijal za smanjenje ukupne potrošnje energije

SILVIO MATANOVIĆ, ABECEDA SIGURNOSTI D.O.O., ZAGREB

Energetska učinkovitost postalo je pitanje svih pitanjaMislim da nije tajna da se u Hr-vatskoj energija rasipa u ogro-mnim količinama i da je potre-ban maksimalan napor u uvo-đenju reda u gospodarenje ener-gijom. Siguran sam da će se na taj način postići velika ušteda a da će se pri tome pokrenuti i po-jedine grane industrije (građevi-na i sl.)

Razlog brzom rastu tvrtke svakako je pristup klijentima

KONTAKT: Abeceda sigurnosti d.o.o.za tehnička ispitivanja i analizuUred Zagreb, Jaruščica 7a10020 ZagrebMobitel: +385 (0)99 6949 718Telefon: +385 (0)1 3693 213Fax: +385 (0)1 3693 214e-mail: [email protected]: www.zastita.com.hr


događanja

PROŠIRENA SJEDNICA I. O. UDRUžENJA ZA ZAŠTITU NEZAPOSLENIH DIONIČARA AGROKOMERCA

Prošli smo mjesec bili prisut-ni jednoj neobičnoj sjedni-ci Izvršnog odbora u MZ Šu-

matac (BiH), možda jedinstvene u svijetu. Bila je to jedna od šest sjed-nica Izvršnog odbora Udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca i Sekcije dioničara, radnika, kooperanata, mladih prav-nih nasljednika i nosioca domaćin-stava koja su sudjelovala u financi-ranju komunalne infrastrukture.Sve su sjednice održane na otvore-nom, pod vedrim nebom, jer se si-gurno ne bi mogle održati u nijed-noj sali za sastanke ili hali. Bio sam svjedokom jedne posebne atmos-

fere. Oko 12000 ljudi veličanstve-no je dočekalo Fikreta Abdića - Ba-bu, pjevalo mu se, ali su ga i svi po-držali u dvije stvari:• u obnovi i pokretanju proizvod-nje u pogonima AC kroz najam prostora dok se imovina ne vrati stvarnim vlasnicima - bivšim radni-cima, a danas dioničarima AC. Di-oničari i članovi Skupštine Udru-ge nezaposlenih dioničara odluči-li ponuditi Vladi federacije BiH da im u zakup daju sve objekte AC uz 10% veću cijenu od do sada napla-ćenih zakupa za objekte AC i njiho-vu obavezu da zaposle 30% više lju-di temeljem toga zakupa od broja

koji je do sada bio zaposlen,• u davanju podrške Edinu Behri-ću, nezavisnom kandidatu za načel-nika Velike Kladuše.Izbori za načelnika su održani i Edin je više nego uvjerljivo pobi-jedio s više od 13000 glasova. Isto kao što će i Fikret Abdić pobijedi-ti kada ponovo pokrene proizvod-nju u Agrokomercu i spasi ljude od bijede. Pokazalo se, po tko zna koji puta, da je Babo bio u pravu.«Pokrenut ću proizvodnju u prvoj tvornici za tri mjeseca od trenut-ka kada preuzmemo AC. Naša di-jaspora želi da nas podrži i aktivno sudjeluje u toj obnovi». I na ovom

skupu se pokazalo da je dijaspora spremna dati moralnu i materijal-nu podršku u projektu revitalizaci-je bivšeg prehrambenog diva. Sve održane sjednice Izvršnog od-bora bile su fantastično posjeće-ne, pune naboja i poštovanja pre-ma čovjeku koji je stvorio AC i ko-ji i danas ima viziju razvoja i zapo-šljavanja. U ova teška vremena sva-ko radno mjesto je dobrodošlo i za-ista se pitam: Zar je moguće da po-litika i dalje radi u svoju korist, a za običnog čovjeka ne brine? Izgleda da su im birači ipak samo nužno zlo i balast do trenutka kada dođu neki novi izbori. V. M.

*Borba za obnovu i pokretanje proizvodnje u Agrokomercu istinski će donijeti zapošljavanje *Zajednički cilj je vratiti sjaj AC i svima osigurati život dostojan čovjeka

Fikret Abdić: ‘Agrokomerc se mora obnoviti’

Preko 12000 ljudi bilo je prisutno proširenoj sjednici Izvršnog odbora Udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca

Svi su bili tu: i staro i mlado

U očekivanju dolaska Fikreta Abdića

U Šumatcu su se opet srela dva školska prijatelja: Mile Zrilić i Fikret Abdić


Alen nam je ispričao kako je po-stao popularan 1992./93. g, a danas: „Stvorila se jedna no-

va generacija; one curice koje su '92. bile moji fanovi, postale su mame i dolaze na moje koncerte sa svojim kćerkama koje imaju dvadesetak go-dina već. To je jedna fantastična si-tuacija koja se umjetniku može do-goditi. To je dokaz da je iza njega dug, kvalitetan i kontinuiran rad."

2012. g. - jubilarna godinaAlenu je 2012. jubilarna godina - 20 godina estradnoga rada i 30 go-dina bavljenja glazbom te cijelu go-dinu planira provesti na koncerti-ma s bendom Replay promoviraju-ći CD „Zlatna kolekcija" koji sadrži sve njegove pjesme od „Ja ne moren bez nje" do zadnje snimljene „Ta-mo gdje ljubav počinje". Alen snima i novi album s kojim će nas iznena-diti početkom zime. „Bit će to ver-zija starog Alena Vitasovića", rekao je Alen.Sam je priznao da mu je dodatnu energiju pruža druženje s mladim ljudima - suradnja s Replay bendom, kao i publika koja ga oduševljava.O svom estradnom radu ispričao nam je: „Moj se život bazira, a i da-lje će se bazirati na glazbi, jer dru-ge alternative ni nemam tj. drugo ni

ne znam niti želim raditi. Želim biti na pozornici, a ne negdje drugdje." Svoj život Alen je nazvao fantastič-nom pričom prepunom prekrasnih doživljaja, ali i teških stvari te odri-canja i rada. „Puno se toga i izgubi, ali se ne može usporediti s puno lju-bavi, ljepote i krasnih stvari koje se događaju u ovoj vrsti posla: „Toliko puno ljudi koji te vole i znaju tvoje pjesme, koji su došli samo zbog te-be. Moraš ih cijeniti i voljeti, ne smi-ješ ih iznevjeriti...".

I pjevači su samo ljudi„Puno ljudi misli da su pjevači van-zemaljci, da su drugačji“, tvrdi Alen te jednostavno objašnjava kako su i oni (pjevači) samo ljudi.Alenov je dan potpuno ispunjen.„ Iman dvoje dice doma, oba dva ško-larca, žena dela tako da ja moran do-sta doma i kuhati i prati i pisati za-daće z dicon, peglati, delati postelje, mesti, usput provivan delati pjesme i aranžmane na kompjutoru, družit se s prijateljima na fejsbuku, slikam, crtam, fotografiram - snimam po Istri istarske motive, igram boće za moj Klub „Orbanići“. Živim na selu, a na selu je vajk nešto za delati.“, jed-nostavno nan je ispričao.Ispričao nam je kako se često do-godi da tijekom dana doma bere grožđe ili radi s mesom „pokla kla-nja prasac“, te da se na brzinu ope-re i „šiba drito na koncert va Lisin-ski“. „Dišia bi na kobasice!“, smije se Alen prepričavajući svoj radni dan.Rekao nam je da ipak ima pu-no onih pjevača koji se ne pokazu-ju tako običnima i jednostavnima, već se drže visoko. Za sebe je rekao da se ponaša prirodno, onakav ka-kav je, da uvijek iskreno odgovara na sva pitanja, da ne trpi nepravdu i skandale te da je zbog toga imao i

problema.Pojasnio je kako se i on našao me-đu stranicama žutog tiska.“Judi zna-ju popiti“, rekao je,“ a kada popi-je ki malo poznatiji, onda je to za-nimljivo“. Priznao je da je s alkoho-lom imao problema, tvrdeći da kada ima problem, toga je svjestan pa sto-ga potraži pomoć i riješi ga. A dao je i jednostavno objašnjenje: „I ja san čovik od krvi i mesa!“

Par pitanja za Alena…

Prvi glazbeni koraci?Moj prvi susret s glazbom bio je slu-šajući oca kako svira harmoniku. Znači s glazbom sam se susreo već u drugoj godini života. Počeo sam vrlo brzo i sam prebirati po tipkama, ali nisam imao snage vući mijeh harmo-nike pa mi je mama pripomogla. Is-prva sam bio samouk i sa radija sam "skidao" pjesme. Tek sam nešto ka-

snije započeo nižu i srednju glazbe-nu školu te završio klavir i saksofon.

Prvi nastup?Prvi nastup bio je s ocem na jednoj svadbi. Tada sam mu malo pripomo-gao dok se on odmarao, jer su svad-be onda trajale i po dva dana. Imao

ALEN VITASOVIĆ, 30 GODINA BAVLJENJA GLAZBOM

„I ja san čovik od krvi i mesa!“intervju

*Istarski pjevač Alen Vitasović u svojim pjesmama koje su većinom na čakavštini, govori o predivnim trenucima života i življenja u svome kraju

Koje bi po tvom mišljenju bile upute za sretan i ispunjen život?Zdravlje. Pokušati shvatiti da je život lijep i ne gubiti energi-ju na gluposti i materijalne stva-ri. Onda je i mozak čist pa neće doći ni bolesti. Treba voljeti se-be i poštivati druge. Nažalost, i ja kao i mnogi, sve to katkada zaboravljam.

Najljepša sjećanja iz tvog života ?Najljepša sjećanja su mi rođenja sina Ivana i kćerke Mie. Prisustvo-vao sam na oba poroda. Bilo mi je u isto vrijeme i lijepo i teško, ali s puno ponosa. Drago mi je da sam bio prisutan u tim trenutcima jer zbog tih iskustava još više pošti-vam žene.

Istarski pjevač Alen Vitasović


O.Š. ĐURE PREJCA - DESINIĆ, KRAPINSKO ZAGORSKA žUPANIJA

Iz spomenice…Prvi puta u Desiniću rad sa opisme-njavanjem stanovništva, prije svega djece, datira iz 1843. g. i to dolaskom orguljaša Mihalja Šibila iz Zlatara uz svesrdnu pomoć tadašnjeg domaćeg župnika. Na početku je škola imala samo jednu sobu u kojoj su se podu-čavala tri razreda. Školska zgrada po-čela se graditi 1864. g., a dograđena i dovršena je 1865.g. kad je i započe-la nastava. Ista zgrada, koja je ima-la jednu veliku sobu i trosoban uči-teljski stan, služila je sve do 31.VIII 1965.g, kad je sagrađena nova škola.Kasnije je patronat nad školom pre-uzela općina Desinić, koja je i plaća-la učitelja, a nagledao ga je mjesni žu-pnik. Godine 1869. u školi je počeo djelovati profesionalni učitelj i to Ju-raj Prejac.Godine 1875. pregrađena je veli-ka školska soba u dva jednaka dije-la i obuku vrše dva učitelja (ravnajući učitelj i podučitelj). Tada škola ima četiri razreda, I. i II. razred polud-nevno, a III. i VI. razred cjelodnevno.Prvi školovani učitelj je bio Juraj Prejac, rođen 14.travnja 1847. kod Ptuja.Učiteljovanje u Desiniću je počeo 1869. g. Osnivač je učiteljskog vr-ta, za koji dobiva nagradu od "Pre-časnog nadbiskupskog stola u Za-grebu" i "Visoke kraljevske zemaljske hrvatske vlade". Za to dobiva i diplo-mu za školski vrt Pučke škole u Desi-niću. 1892.g. napušta učiteljsko mje-sto i postaje inspektor.Godine 1874. škola prelazi u državni

patronat, odnosno patronat zemalj-ske vlade. 1881.g. Prvi put je za po-dučitelja imenovana ženska osoba.Godine 1906. počinje sa radom po-dručna škola u Velikoj Horvatski, u dvorcu Erdodya. Za sela Ravni-ce, Turnovo, Zbilj Gornji i Donji i Veliko Horvatsku koja 1914. po-staje nova općinska škola, tj. za pr-vog svjetskog rata u području op-ćine Desinić rade dvije pučke ško-le. Godine1941.g. upravitelj škole je bio Josip-Zefa Dritanović, Crnogo-rac, koji je počeo potajno surađivati s tamošnjim komunistima i partizani-ma. Godine 1942.g. u Desinić dolazi ustaški tabornik Masnec, koji je po-čeo progon partizana i njihovih sim-patizera. Veći dio učiteljskog zbo-ra potajno je surađivao sa partizani-ma ili su pak bili na čelu pokreta po-put Josipa Štimca-uče, Ankice Odor-čić, koju su Nijemci i strijeljali. Od-mah poslije II.svj.rata, rade samo če-tiri razreda. 1946/47. g. počinje radi-ti peti razred u prostoriji veterinar-ske ambulante, a kasnije i sedmi ra-zred u privatnom stanu Željka Hoh-njeca. 1947. g. otvara se tečaj "Uče-nika u privredi". U 1948/49.g poči-nje sa radom četverorazredna škola u Gostenju, pod nazivom filijala škole Desinić. Od 15.III. 1952. g. počinje sa radom škola u Jelenjaku.1954. g. škola u Desiniću dobiva elelktričnu energiju. 15.rujna 1955. g. otvara se VIII. razred i škola je službeno osmogodišnja. Prvi nosi-oci svjedodžbe su: Srećko Pokupec, Dravinec Andrija,Turniški Nevenka,

Pasarić Nada ... Izgradnja nove školske zgrade po-činje 15. siječnja 1961. g., a otvore-nje je 1. rujna 1965. g. Od 1963. g. škola u Gostenju se ukida, a škole u V.Horvatskoj, Jelenjaku i Vinago-ri postaju nižerazredne - područne škole Mjesne škole Desinić koje su do tada bile šesto razredne, odnosno osmorazredne (V.Horvatska).

U osnovnoj školi Desinić, bili su po-pularni izviđači, s jedne strane ide-ološki organizirani, s druge strane učenici su mogli ići na besplatne izle-te. Zanimljivo je također da je već 1959. g. postojao i tamburaški orke-star. Jedno vrijeme u školi je i djelo-vao Klub mladih tehničara, pod vod-stvom učitelja Josipa Beline, u ko-jem su bile sekcije Radio-amateri,

Zahvaljujući izvannastavnim aktivnostima do izražaja dolazi kreativnost učenika

učeničko poduzetništvo

*Osnovna škola Đure Prejca Desinić ukupno ima 240 učenika u 14 razrednih odjela, 42 zaposlena djelatnika *Škola je ušla u projekt Primjena mjera energetske učinkovitosti na školama Krapinsko-zagorske županije

Mjesec knjigeSvake jeseni u sklopu obilježavanja Mjeseca knjige provodimo tematske projekte sa ciljem poticanja čitanja, dramskog izraza i plesnih struktura.U organizaciju i realizaciju projekta uključen je tim učitelja i stručnih surad-nika koji ne kriju zadovoljstvo odazivom učenika i njihovim angažmanom i entuzijazmom. U projektu sudjeluje od 50-60 učenika.Projekt je prezentiran kao književna večer sa učenicima, roditeljima, i svi-ma zainteresiranima za književno-umjetnička događanja.

Njegujemo tradicijske običaje - županijska smotra Dana kruha

Dio navijačke groznice s Line višebojca!!


Odgovor nije jednoznačan. Na-ša su stopala prešla dugi filoge-netski razvoj od organa za hva-

tanje, da bi se po uspravljanju prilago-dila kao organ za oslonac. Ipak, u pot-punosti razvoj nije završen. Može se reći da prilagodba još traje. Moderni čovjek nalazi se pred novim izazovi-ma koje pred njega postavlja brzora-stuća tehnologija. Svjedoci smo ubr-zanog razvoja IT tehnologija i silnog broja „must have“ gadgeta kojima smo obasuti. Nekadašnji ritam izlaska no-votarija na tržište i privikavanje na no-va programerska rješenja, zamjenjuju sve češći izlasci novih rješenja. Umje-sto da tehnologija olakša čovjeku ži-vot, pomalo postajemo njihovim ro-bovima. Današnjoj djeci je važnije imati facebook profil nego igrati se s loptom i živim prijateljima. Virtualni svijet pomalo zamjenjuje stvarni. No, naše tijelo se ne može tako brzo pri-lagoditi silno ubrzanom tempu života, nametnutom sjedilačkom načinu ra-da, općoj tendenciji da se s čarobnom pilulom ili uređajem riješimo viška ki-lograma i napravimo si pločice od tr-bušnih mišića.Savjesni roditelji kupuju skupe, iako lijepe, cipelice s „anatomskim“ uloš-cima kako bi djeci pomogli u formi-ranju zdravih stopala. Zaboravlja se

da svaka cipelica osim funkcije zašti-te kože stopala od vlage, hladnoće i grube podloge, znatno ograničava po-krete u zglobovima stopala. Interesan-tno je znati da na stopalima imamo 33 zgloba koja manje ili više sudjelu-ju u pokretu. Pokret čine mišići, koji ako nisu u funkciji slabe. Manjak kre-tanja u prirodi na svježem zraku i ma-njak tjelesne aktivnosti uz jedenje pr-ženih na ulju grickalica, a sve zalijeva-no s gaziranim sokovima vodi k preti-losti. Pomalo sve skupa dovodi do sni-žavanja i slabljenja funkcije unutraš-njeg uzdužnog luka na stopalima i ra-zvoja ravnog stopala. Svodovi stopala nastaju već intrauterino u 4. tjednu i

formiraju se iduća 4 tjedna. Jasno su vidljivi tek nakon druge godine života kada se smanji debljina masnog jastu-čića kojeg djeca imaju na tabanima do 4-5 godine života. Zbog njega stopa-lo izgleda jako spušteno, a nije. Svodo-vi se razvijaju do 11. godine. Važnije je uočiti koji položaj zauzima peta. Kod neke djece petna kost „bježi“prema van(valgus peta).Stopalo je elastično, pa kada dije-te stoji, vjerojatno će se luk stopala značajno smanjiti. Stoga je bolji pre-gled djeteta kada leži, ako je sa stopa-lom sve u redu, biti će izražen unutraš-nji luk stopala. Ako ga nema, znak je da se radi o deformitetu koji zahtije-

va primjenu ortopedskog uloška. Ina-če tolerantan kut osovine potkoljeni-ca-peta je do 5 stupnjeva. Više od toga je već sumnja na valgus ili varus pete.Podatci iz recentne literature govore o pojavnosti ravnih stopala kod djece do 10 godina starosti od 5% sve do ne-vjerojatnih 93%. Kod odraslih od 8% do 16% imaju problem sa udubljenim stopalom, koje se oslanja samo na pe-tu i prednji dio, a klasičan razlog do-laska liječniku zvan ravno stopalo, za-stupljen je u oko 20% slučajeva.

Kako se dijagnosticira? U Poliklinici Otos-Vita krećemo pr-vo od uzimanja povijesti tegoba. Za-tim se uradi klinički pregled specija-liste fizijatra kojim se orijentiramo o eventualnom disbalansu zdjelice, lo-šem držanju, je li ono možda uvjeto-vano kraćom nogom i dr. Kao sljedeći

zdrav život

*Naše tijelo se ne može brzo prilagoditi silno ubrzanom tempu života, nametnutom sjedilačkom načinu rada *Podatci iz recentne literature govore o pojavnosti ravnih stopala kod djece do 10 godina starosti od 5% sve do nevjerojatnih 93%.

Kada se trebamo opskrbiti ortopedskim ulošcima?ORTOPEDSKI ULOŠCI ZAŠTO, KADA, TREBAJU LI NAM?

Tri točke oslonca stopalaOpćeprihvaćeni stav je da na stopalu imamo tri točke oslonca. Korak zapo-činjemo udarcem pete o podlogu, nastavljamo kretnju prema naprijed, a oslonac se pomiče na vanjski svod, i najveće opterećenje trpi prednji po-prečni svod ispred prstiju. Taj, u medicinskoj literaturi zvani metatarzalni dio stopala, u odrasloj dobi je „krivac“ za više od 60% bolova u stopalima. Ponekad je razlog povišena peta iznad 4cm (štikle od 10 i više cm), neu-dobna obuća, pretvrda radna cipela ili preuska modna. Naravno, da posto-je i drugi uzroci promjena na stopalima, koji spadaju u domenu nasljednih promjena, neuromuskularnih bolesti, lošeg položaja ploda u maternici i dr.

KONTAKT: Otos d.o.o.Vukovarska 131000 OsijekTelefon: +385 (0)31 252 010Fax: +385 (0)31 252 004e-mail: [email protected] www.otos.hr


oglasi


GOSTI KONCERTA:

Arsen DedićRadojka ŠverkoMiroslav Škoro

Marko ToljaKlapa Sinj

Documents

PODUZETNIK LISTOPAD 69 NAJAVA