WWW - E-MAIL · 90 Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 2-3/2018. Lišane-Ostrovica: Proslavljen blagdan sv. Ante ..... 138 U Sinju proslavljen blagdan sv. Ante

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com

SAMOSTANI - ŽUPE - MISIJEBerlin: www.hkmberlin.deBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: www.zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkmm.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSamotnjak: samotnjak.comSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrSplit-Dobri: www.gospa-od-zdravlja.comStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: gospavangrada-sibenik.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]ć, fra Luka: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]šlić, fra Stipe: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Duje: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected]Đuzel, fra Ivan Marija: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Ferdo: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected], fra Jerko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected]

Laco, fra Frano: [email protected], fra Petar: [email protected]č, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]đugorac, fra Dejan: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected], fra Ivan: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ščić, fra Ante: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Ignacije Milan: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Šimunović Erpušina, fra Toni: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

Odgovorni urednik: fra Joško Kodžoman, provincijal

Glavni urednik:fra Frano Doljanin

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečnoNaslovna stranica: Omiš

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 2-3/2018. 89

IZ PROVINCIJALATAImenovanje Generalnog vizitatora ........................................................................................................ 91Životopis generalnog vizitatora fra Darka Teperta ............................................................................... 92Okružno pismo Generalnog vizitatora fra Darka Teperta ..................................................................... 93

• Raspored generalne vizitacije ................................................................................................... 94• Popis knjiga za vizitaciju ........................................................................................................... 97

Molitve za Provincijski kapitul 2019. ................................................................................................... 98IZ TAJNIŠTVA

Split: Sastanak Provincijskog Definitorija (travanj) .............................................................................. 99Split: Sastanak Provincijskog Definitorija (lipanj) ............................................................................... 99Diplomirali fra Frano Bosnić i fra Ignacije Sladoja ............................................................................ 100 Diplomirao fra Ivan Jakovljević .......................................................................................................... 100Rim: Fra Filip Čogelja postavljen u službu akolitata .......................................................................... 100 Vepric: Duhovne vježbe za đakone ...................................................................................................... 100Split: Ređeni za svećenike ................................................................................................................... 100Napustili našu Zajednicu ..................................................................................................................... 101Primopredaja službe meštra na Visovcu .............................................................................................. 101Rim: Fra Ivan Vuletić postigao licencijat ............................................................................................ 101Susret provincijala Sjeverenoslavenske i Južnoslavenske konferencije ............................................. 101

IZ ŽIVOTA PROVINCIJERunovići: Korizmena duhovna obnova u župi .................................................................................... 103 Zmijavci: Proslava Sv. Josipa ............................................................................................................. 103Hrvace: Izvedena „Muka“ .................................................................................................................. 104Pokrovnik: Križni put na otvorenom i sveta misa .............................................................................. 105Pobožnost križnog puta na Gospinom gradu u Sinju ........................................................................... 106Imotski: Cvjetnica – procesija i misa .................................................................................................. 106Imotski: Dramski prikaz Muke Isusove .............................................................................................. 107Vrlika: Čuvanje Kristova groba .......................................................................................................... 108Vukšić: Misa za poginule hrvatske branitelje ..................................................................................... 108Gradac: Igrokaz Gospinih zvjezdica ................................................................................................... 108Zmijavci: Blagoslov novih brončanih vrata ........................................................................................ 109Radošić: Molitva i euharistijsko slavlje za poginule hrvatske branitelje i sve žrtve Kevine jame ............ 110Bogoslovi u župi sv. Ante na Šubićevcu .............................................................................................. 113Susreti za ministrante u Klerikatu na Trsteniku .................................................................................. 113Učenici i profesori Franjevačke klasične gimnazije uprizorili „Ognjište“ u Lovincu i Gospiću ....... 114Maovice: Proslava sv. Jure .................................................................................................................. 116Runovići: Hodočašće u Padovu .......................................................................................................... 116Metkovci u mišjoj rupi ......................................................................................................................... 117Unešić: Proslava sv. Jure .................................................................................................................... 118Vukšić: Proslava sv. Marka ................................................................................................................. 119Hodočašće „Stopama Svetoga Franje Asiškoga“ novaka JKPMOFM ............................................... 120Sinj: Igrokaz “Poljupci za mamu” ...................................................................................................... 121Uspješno završena akcija franjevačkih bogoslova i Marijinih obroka za pomoć djeci u Liberiji ....... 122Ježević: Proslava Sv. Josipa Radnika ................................................................................................. 122Ognjištari u Imotskome ...................................................................................................................... 122Karin: Proslava sv. Rikarda ................................................................................................................ 123Split: Molitveno bdjenje za duhovna zvanja....................................................................................... 124Rim: Fra Filip Čogelja postavljen u službu akolitata ......................................................................... 124Otok: Susret ministranata ................................................................................................................... 125Posjet fratara iz Provincije sv. Mihovila (Puglia-Molise) ................................................................... 126Proslavljen Dan KBF-a Sveučilišta u Splitu ....................................................................................... 127U Sinju proslavljen Majčin dan .......................................................................................................... 129Cetina: Proslava Svetoga Spasa .......................................................................................................... 129Dubravice: Proslava Gospe Fatimske ................................................................................................. 130Završeni katehetski susreti za odrasle ................................................................................................. 130Šubićevac: Blagoslov kipa sv. Franje i obilježavanje Majčinog dana ................................................. 130Hodočašće u Kunu Pelješku ................................................................................................................ 131 Karin: Proslava sv. Paškala ................................................................................................................. 132Karin: Posjet umirovljenika uz udruge „Jazine“ iz Zadra ................................................................... 133Kruševo: Blagoslov obnovljenog izvora Osojnice ............................................................................. 133Zavojane: Obilježen ‘FRA KARLOV DAN’ ...................................................................................... 134Novaci s Trsata posjetili novake na Visovcu ...................................................................................... 135Korušce: Proslava Duhova.................................................................................................................. 137Šubićevac: Susret ministranata ........................................................................................................... 137

KAZALO


Lišane-Ostrovica: Proslavljen blagdan sv. Ante ................................................................................. 138U Sinju proslavljen blagdan sv. Ante .................................................................................................. 138Šubićevac: Proslavljen sv. Ante ........................................................................................................... 139Ugljane: Proslava sv. Ante .................................................................................................................. 140Kolaudacija obnovljenih orgulja u samostanskoj crkvi u Makarskoj ................................................. 140Turnir za ministrante Župe Gospe Sinjske .......................................................................................... 141Split: Svećeničko ređenje..................................................................................................................... 142Koncert Ane Rucner u Zaostrogu ....................................................................................................... 144Hodočašće iz Potravlja u Međugorje .................................................................................................. 144Hodočašće iz župe Dubravice u Podmilačje ....................................................................................... 145Bristivica: Proslava sv. Ivana Krstitelja ............................................................................................... 145

INOZEMNA PASTVAMünchen: Korizmeni duhovni impuls ................................................................................................ 147Freising: Korizmena duhovna obnova ................................................................................................ 147München: Hodočašće krizmanika u Asiz i Rim.................................................................................. 148London: Godišnji susret povjerenstva HKM ...................................................................................... 149Heusenstamm: Održan tradicionalni 27. hrvatski folklorni festival ................................................... 149Nürnberg: Održan područni ministrantski susret ................................................................................. 150Susret mladih HKŽ Rosenheim i München ........................................................................................ 151Stuttgart: Proslava 60. obljetnice misije .............................................................................................. 152Lurd: Hodočašće Hrvata iz Zapadne Europe ....................................................................................... 153Rosenheim: Proslava Majčinog dana .................................................................................................. 155Tradicionalno hodočašće Hrvata katolika u Marienthal ..................................................................... 155München: Treći ciklus tribina za odrasle ............................................................................................ 158München: Hodočašće u Svetu Zemlju ................................................................................................ 158Kelkheim: Proslavljeno Tijelovo i Dan župe ...................................................................................... 159Hodočašće iz Offenbacha u Padovu i Rim ......................................................................................... 161Susret pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe ................................................................................. 162München: Proslava sv. Ante ................................................................................................................ 162London: Misa za Domovinu ................................................................................................................ 163Rosenheim: Održan prvi dječji oratorij .............................................................................................. 164

OFS i FRAMATrstenik: Održana sjednica Konferencije područnih duhovnih asistenata OFS-a .............................. 165Studenci: Obnova Franjevačkog svjetovnog reda .............................................................................. 167OFS i FRAMA: „Pismo“ i „Priopćenje“ za javnost .......................................................................... 167Bratski i pastoralni pohod Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu OFS-a ................................. 167Šibenik: Održan kapitul Zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a ........................................... 169Šibenik: Održana sjednica Konferencije područnih duhovnih asistenata OFS-a ............................... 170Metković: Održan 10. nacionalni susret FRAME .............................................................................. 173Duhovna obnova za članove OFS-a.................................................................................................... 174Split: Područni seminar za formaciju OFS-a ...................................................................................... 174Izborni kapitul i pohod OFS-u Blato - Vela Luka ............................................................................... 176Šubićevac: Šesnaest mladih primljeno u Franjevačku mladež ............................................................ 177Lišane: Privremeni zavjeti u OFS-u.................................................................................................... 177Prva sjednica područnog vijeća OFS-a i FRAME .............................................................................. 178Trstenik: Otvorenje „Jubilejske godine“ i zavjetovanje u OFS-u ........................................................ 181

RAZNOŠibenik: Izložba fotografija fra Krešimira Mikelića ........................................................................... 183Četrdeset godina „Žive zajednice“: od tiskanoga do mrežnoga izdanja .............................................. 183Fra Ivan Macut održao predavanje na Međunarodnom simpoziju u Osijeku ..................................... 184Fra Zvonko Tolić: „U srcu Stuttgarta“ ................................................................................................ 184Berlin: Izložba slika fra Tomislava Brekala ........................................................................................ 184Split: Služba Božja pokrenula biblioteku ‘Umnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja’ .. 185Frankfurt: Zbornik radova o sakramentu bolesničkog pomazanja ..................................................... 186Zagreb: Predstavljanje knjige fra Miroslava Modrića ‘Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Zemlje’ .... 186Fra Ivan Macut imenovan članom Vijeća HBK-e za ekumenizam i dijalog ....................................... 188Fra Stipica Grgat održao dva predavanja na simpozijima ................................................................... 188

NAŠI POKOJNICI† Fra Dominik Radić ......................................................................................................................... 189† Fra Rafael Begić ............................................................................................................................. 195† Fra Božo Lovrić .............................................................................................................................. 203† Mira Novaković .............................................................................................................................. 208 † M Milica Gulić ............................................................................................................................... 208

kazalo


IZ PROVINCIJALATA


iz provincijalata

GENERALNI VIZITATOR FRA DARKO TEPERT Generalni definitorij imenovao je 18. svibnja 2018. godine fra Darka Teperta, člana Franjevačke

provincije sv. Ćirila i Metoda, generalnim vizitatorom naše Provincije.

Životopis fra Darka Teperta

Fra Darko Tepert rođen je 15. srpnja 1970. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i sred-nju školu. Kao dijete nije bio kršten, pa je po-lako otkrivao vjeru. Još od osnovne škole za-nimale su ga različite drevne religije, dok pred odlazak u vojsku nije počeo istraživati i kršćan-stvo. Tada je počeo čitati Sveto pismo, a dok je on to činio, Bog ga je pozivao.

Upravo je druženje s Božjom riječju promi-jenilo njegov život. Kad je imao 20 godina od-lučio je zatražiti krštenje, a već s 21 godinom krenuo je putem franjevačkog i svećeničkog poziva u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda. Nakon novicijata na Trsatu i položenih prvih redovničkih zavjeta, počeo je studirati teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ljubav prema

Svetom pismu mogao je na oso-biti način produbiti kad je 1996., odlukom svojih poglavara, po-slan na nastavak studija u Jeru-zalem. Po završenoj teologiji, ondje je upisao i poslijediplom-ski studij Biblijskih znanosti i arheologije, te je 2008. godine i doktorirao s temom „Mojsi-jev zakon u Lukinu evanđelju i Djelima apostolskim.“

Neposredno nakon povratka u domovinu počeo je predavati na Katedri Svetoga pisma Sta-roga zavjeta Katoličkog bogo-slovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je objavio više znanstvenih radova s područja biblijskih znanosti, te sudjelo-vao na više znanstvenih simpo-zija.

Usto, fra Darko nastoji kroz redovito svećeničko služenje približiti vjernicima Božju ri-ječ, kako putem homilija i pri-

godnih predavanja, tako i putem duhovnih ob-nova. Zauzet je također i u promicanju biblijske duhovnosti putem radija, televizije i pisane ri-ječi.

U svojoj Provinciji vršio je službu provincij-skoga definitora. Na razini Provincije, Južno-slavenske konferencije provincijalnih minista-ra i Reda vršio je službe vezane uz formaciju i studije. Bio je generalni vizitator za Provinciju sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Sada se nalazi u franjevačkom bratstvu u Pazinu te predaje na Teologiji u Rijeci.


iz provincijalata

OKRUŽNO PISMO GENERALNOGA VIZITATORA, FRA DARKA TEPERTA, ČLANA HRVATSKE FRANJEVAČKE

PROVINCIJE SV. ĆIRILA I METODA, SVOJ BRAĆI FRANJEVAČKE PROVINCIJE

PRESVETOG OTKUPITELJADraga braćo, Gospodin vam dao mir!Generalni definitorij Reda manje braće na

sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine u Rimu izabrao me, a generalni ministar Reda Manje braće, fra Michael A. Perry, imenovao me generalnim vizitatorom vaše časne i ugledne Provincije Presvetoga Otkupitelja, te predsjed-nikom Provincijskoga kapitula i Kapitulskoga kongresa (Dekret prot. n. 108207/S 102-18 od 18. svibnja 2018.). Dekret sam primio u pone-djeljak, 21. svibnja, te prihvatio imenovanje i o tome, sukladno Posebnim statutima za Kanon-sku vizitaciju, izvijestio vašega Provincijskoga ministra (usp. PSKV 18 §1). Uzdam se da ću u vršenju ove službe uza se imati zagovor Blaže-ne Djevice Marije, Kraljice Reda Manje braće i svetoga našeg oca Franje.

Radujem se što će mi se, uz sve odgovornosti i obaveze koje donosi ova služba, pružiti i pri-lika da još bolje upoznam sve vas koji svojom prisutnošću svjedočite franjevački ideal življe-nja svetoga Evanđelja Gospodina našega Isusa Krista. Poznata mi je duga, teška, ali i bogata povijest franjevaštva na području vaše Provin-cije, što su je posvetila braća koja su svojim životom ostavila neizbrisiv trag u našim po-dručjima. Bez franjevaca i njihova nesebičnog pastoralnog, duhovnog, kulturnog i obrazovnog djelovanja ovi bi krajevi danas izgledali bitno drugačije.

Vrijeme do provincijskog kapitula milosno je vrijeme koje nam omogućava da pred Gospo-dinom, našim Presvetim Otkupiteljem, svatko ponaosob i svi mi zajedno promislimo o svo-me načinu življenja franjevačke karizme, pre-ispitamo svoj dosadašnji hod u nasljedovanju Gospodina, te prepoznamo kamo nas on danas šalje i spremno krenemo za njegovom riječju. U tome nam može biti od pomoći i poznati savjet č. sl. B. o. Ante Antića, koji je upućen svako-mu tko je „ozbiljno započeo svoj duhovni ži-vot, svoj duhovni uspon, svoju duhovnu borbu i svoj duhovni rad“ te tako postigne „savršenu

dob Kristovu“ i postane jedno s Kristom, „a po Kristu jedno s Ocem i Duhom Svetim.“ Ovaj učitelj duhovnosti i duhovni otac nastavlja: „Da to postignete, uz pomoć Duha Svetoga, molim Vas, nastojte živjeti: sakramentalnim životom, molitvenim životom, životom sv. Križa i muke Kristove, životom Marijinim, s Marijom, za Mariju i po Mariji, budite kristocentrični, a ne egocentrični“ (Uzor franjevačke jednostavnosti, str. 21).

Doista, slavlje Provincijskoga kapitula traži od svih nas osobnu pripremu, kroz prosuđivanje vlastita života u proteklom razdoblju, u otvore-nosti za nove izazove za evanđeoski život pre-ma Pravilu svetoga našeg oca Franje, General-nim konstitucijama Reda Manje braće, te prema ostalim propisima Crkve i Reda.

Prema odredbama Statuta Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja, sva svečano za-vjetovana braća Provincije biraju između sebe sve članove Kapitula (deputate), i to tako da sva svečano zavjetovana braća, osim onih koji su po pravu članovi kapitula, imaju aktivno i pasivno pravo glasa (usp. SP 71 §2). Na Provincijskom kapitulu aktivno pravo glasa u izborima i od-lučujući glas na kapitulskim sjednicama sve do završetka kapitula imaju: predsjednik kapitula, provincijski ministar, provincijski vikar, pro-vincijski definitori, tajnik Provincije, ekonom Provincije, provincijski tajnik za formaciju i studij, provincijski tajnik za pastoral, bivši pro-vincijski ministar koji je službu predao na pret-hodnom kapitulu, gvardijani svih samostana, te izabranideputati (usp. GS 168 §1; SP 71 §1-2), ukupno dvadeset i sedam (27) braće. Broj depu-tata koje se bira za provincijski kapitul mora za jedan veći od zbrojačlanova kapitula po pravu (usp. SP 71 §3). Stoga sva svečano zavjetova-na braća Provincije, izuzevši one koji po pravu imaju pravo glasa na kapitulu, biraju između sebe dvadeset i osam (28) deputata. Neka bra-ća pošalju glasovnice za zastupnike na Provin-cijskom kapitulu s naznakom Za vizitatora na


iz provincijalata

Provincijalat u Splitu, Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split, uključivo do 15. veljače 2019. godine.

Prema Statutu Franjevačke provincije Pre-svetog Otkupitelja (usp. SP74), predlaganje za službu provincijskog ministra vrši se samo u jednom glasovanju. Svaki brat predlaže četvo-ricu (4) kandidata. Glasovnice s naznakom Za vizitatora braća neka pošalju uključivo do 5. prosinca 2018. godine na adresu Provincijalata u Splitu, Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split. Ishod ovog glasovanja ne objavljuje se, a predsjednik kapitula mora sastaviti vjerodostojan zapisnik o svim predloženim kandidatima za službu pro-vincijskog ministra i poslati ga generalnom mi-nistru na odobrenje.

Prema istom Statutu, provincijskoga mini-stra biraju izravno sva svečano zavjetovana bra-ća između kandidata koje je odobrio generalni ministar (usp. SP 75 §1). Neka braća pošalju glasačke listiće za izbor provincijskoga mini-stra s naznakom Za vizitatora na Provincijalat u Splitu, Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split, uključi-vo do 15. travnja 2019. godine. Glasovnice se otvaraju i prebrojavaju na kapitulu na dan izbo-ra (usp. SP 75 §2).

Detaljnije upute za izbor zastupnika i predla-ganje kandidata za provincijskoga ministra bit će naknadno objavljene u Vjesniku Provincije i priložene glasovnicama, a točno vrijeme održa-vanja kapitula smijem objaviti tek kad generalni ministar potvrdi kandidate za službu provincij-skoga ministra (usp. PSKV 39 §2).

Vizitaciju ću početi 13. rujna 2018. godine prema priloženom rasporedu. Ako za vrijeme vizitacije dođe do promjene u rasporedu, dotič-na braća bit će na vrijeme obaviještena. Prema odredbama Posebnih statuta za Kanonsku vi-

zitaciju, generalni vizitator dužan je na kraju pohoda svakoga samostana sazvati mjesni ka-pitul (usp. PSKV 34 §1). U rasporedu vizitaci-je naznačeno je kad će se održati mjesni kapi-tuli u svakome samostanu, a na njih se trebaju odazvati i braća iz samostanskog okružja. Točno vrijeme održavanja mjesnih kapitula dogovorit ću s dotičnim gvardijanima.

Od svetkovine svetoga našeg oca Franje, 4. listopada 2018. godine, pa do završetka provin-cijskoga kapitula neka se svakodnevno mole molitve za uspjeh vizitacije i Kapitula, koje će vam dostaviti Tajništvo Provincije.

U prilogu ovog okružnog pisma naveden je i popis knjiga koje treba pripremiti za pregled prigodom kanonske vizitacije.

U pothvatu koji smo započeli, braćo, pouz-dajem se u pomoć svemoćnog, vječnog, praved-nog i milosrdnog Boga, a vama već unaprijed zahvaljujem, te se preporučujem u vaše moli-tve. Sa svoje strane mogu reći da sam od danas započeo svakodnevnu molitvu za vašu Provin-ciju, a osobito za dar novih duhovnih zvanja.

Radosno iščekujući susret sa svakim od vas, srdačno vas pozdravljam u Kristu i svetom Fra-nji. Neka vas Gospodin blagoslovi i neka vas čuva! Mir i dobro!

U Pazinu, 7. lipnja 2018.Fra Darko Tepert

generalni vizitatorPrilozi:1. Raspored generalne vizitacije Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, 2018.-2019.2. Popis knjiga koje treba dati na uvid prigo-dom generalne vizitacije

RASPORED GENERALNE VIZITACIJE FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA 2018.-2019.

13. – 15. rujna 2018. ZagrebLjubljana

14. rujna Zagreb - Kapitul

Srijeda, 10. listopada 2018.

Metković (dp)Baćina/Plina-Stablina (pp)Staševica (pp)


Četvrtak, 11. listopada 2018.

Zaostrog (dp)Drvenik – Podaca (pp)Brist – Gradac n/m (pp)

Petak, 12. listopada 2018. Zaostrog - Kapitul Srijeda, 17. listopada 2018.

Živogošće Igrane – Drašnice

Četvrtak, 18. listopada 2018.

Vrgorac (dp)Makarska (pp)

Petak, 19. listopada 2018.

Baška Voda (dp)Veliko Brdo (dp)Tučepi (pp)

Petak (Subota), 19. (20.) listopada 2018. Makarska - Kapitul

Srijeda, 24. listopada 2018.

Sumartin (dp)Povlja – Nova Sela (pp)Kapitul

Četvrtak,25. listopada 2018.

OmišKapitul

Srijeda, 7. studenoga 2018.

Imotski (dp)Vinjani (pp)Proložac (pp)

Četvrtak, 8. studenoga 2018.

Runovići (dp)Zmijavci (pp)Slivno (pp)

Petak, 9. studenoga 2018.

Podbablje (dp)Studenci (dp)Lovreć (pp)Ugljane (pp)

Petak (Subota), 9. studenoga 2018. Imotski - Kapitul

Srijeda, 21. studenoga 2018.

Gala-Gljev (dp)Otok (dp)Grab (pp)Turjaci (pp)

Četvrtak, 22. studenoga 2018.

Vrlika (dp)Potravlje (dp)Bajagić (pp)Hrvace (pp)

Petak – subota, 23. – 24. studenoga 2018. Sinj (samostan, župa, sjemenište)Subota, 24. studenoga 2018. Sinj - KapitulSrijeda,28. studenoga 2018.

Kijevo (dp)Vrpolje (dp)

Četvrtak,29. studenoga 2018.

Knin (pp)Kapitul

iz provincijalata


iz provincijalata

Petak, 30. studenoga 2018. Gračac

Srijeda, 5. prosinca 2018.Dubravice – Rupe (dp)Konjevrate (pp)Mirlović (pp)

Četvrtak, 6. prosinca 2018.Drniš (dp)Promina (pp)Miljevci (pp)

Petak, 7. prosinca 2018.

Kljaci (dp)Gradac Drniški (dp)Siverić (pp)Kadina Glavica (pp)

Subota, 8. prosinca 2018.

VisovacKapitul

Srijeda, 12. prosinca 2018.

Unešić (dp)Nevest (dp)Čvrljevo (pp)Lećevica (pp)

Četvrtak, 13. prosinca 2018.

Perković (dp)Prgomet-Labin (pp)Primorski Dolac (pp)

Petak, 14. prosinca 2018.

Danilo (dp)Blizna (pp)Bristivica (pp)

Srijeda – četvrtak,9. – 10. siječnja 2019.

Šibenik-Šubićevac CrnicaBiliceDubravaMeterizeŠibenik-Varoš

Petak – subota,11. – 12. siječnja

Banjevci (dp)Stankovci (dp)Lišane (dp)Čista Velika (pp)Piramatovci (pp)

Subota, 12. siječnja 2019. Šubićevac - Kapitul

Srijeda, 16. siječnja 2019. Karin – KruševoKapitul

Četvrtak, 17. siječnja 2019.

Prugovo (dp)Brštanovo (dp)Crivac (pp)Ogorje-Zlopolje (pp)

Petak – subota,18. – 19. siječnja 2019.

Split – TrstenikKapitul


iz provincijalata

30. siječnja – 2. veljače 2019.

Stuttgart – ZentrumStuttgart – Bad CanstadtSindelfingenEsslingenLudwigsburgWaiblingen

4. – 6. veljače 2019.

FrankfurtDarmstadtKelkheimMainzOffenbachRüsselsheim

7.-8. veljačeKölnDüsseldorfWuppertal

9. veljače Berlin

12.-14. veljače 2019.

München – HKŽMünchen – St. GabrielFreisingRosenheim

16. ili 17. veljače 2019. London

25. veljače – 1. ožujka 2019.Split – Dobri (samostan, župa, pro-vincijalat)Kapitul

Prema dogovoru

RimSan JoseVancouverJeruzalem

POPIS KNJIGA KOJE TREBA DATI NA UVID PRIGODOM GENERALNE VIZITACIJE

U prigodi kanonskog pohoda treba dati na uvid i pregled knjige koje, prema općem i crkvenom pravu i po našim redovničkim propisima, treba voditi u samostanima, odgojnim i školskim zavo-dima i župama.

U samostanima treba pripremiti:• Knjige misa:manualne mise, tj. mise primljene od

vjernika, iz čega se može vidjeti koje su izgovorene ili predane na izgovaranje, a koliko ih je još neizgovorenih;

binirane ili trinirane mise moraju biti posebno označene ili vođene u posebnoj knjizi;

Zakladne mise (legati) ako ih ima:mise za sve pokojne članove Provincije

(tri puta) i svetu misu za pokojne rodite-lje, subraću … (SP, čl. 15, & 7);

mise izgovorene za uzdržavanje General-ne kurije;

mise za dobročinitelje (SP čl. 22 & 4);• Zapisnike samostanskih kapitula;• Zapisnike diskretorijalnih sjednica (ako je u

samostanu ustanovljen diskretorij);


• Blagajnički dnevnik;• Samostansku kroniku;• Samostanski nekrologij;• Knjigu kanonskih vizitacija;• Običajnik;• Knjige Franjevačkog svjetovnog reda (OFS-a):• Knjige FRAME;Osim ovoga sto je gore navedeno, treba dati na uvid i pregled: sve službene spise, raspoređene kronološkim redom i stavljene u registre; samo-stansku biblioteku; samostanski arhiv.

U odgojno-obrazovnim zavodima treba pripremiti:• Knjigu zavjetovanika;• Kroniku;• Blagajnički dnevnik;• Protokol spisa;• Sve službene knjige i spise koji se odnose na

odgojno-obrazovni zavod.

U župnim uredima treba pripremiti i dati na uvid sljedeće knjige:• Knjige misa (kao gore pod samostanima, do-

dajući mise pro populo);

• Matice krštenih;• Matice vjenčanih;• Matice umrlih;• Knjige krizmanih;• Knjige prvopričesnika;• Protokol spisa (urudžbeni zapisnik). • Stanje duša ili župna kartoteka;• Knjigu pohoda bolesnika;• Knjigu crkvenog inventara;• Blagajnički dnevnik;• Knjigu inventara;• Župnu kroniku;• Običajnik;• Knjigu kanonskih vizitacija;• Knjigu Franjevačkog svjetovnog reda (OFS-a);• Knjigu Frame;

Osim ovoga sto je gore navedeno treba dati na uvid i pregled sve službene spise raspoređene kronološkim redom i stavljene u registre; razne druge spise koji se odnose na duhovnu statistiku župe, kao npr. broj pričesti; župnu biblioteku, župni arhiv.

iz provincijalata

MOLITVE I ZAZIVI ZA PROVINCIJSKI KAPITUL 2019.JUTARNJA(u zazivima upućenima Ocu)Svemogući i dobri Oče, izlij svoga Duha na nas Provincijski kapitul: Neka njegova snaga ispuni sudionike Kapitula pravom vjerom, čvrstom nadom i ljubavlju za zajedništvo te otvorenošću za potpunom spo-znajom tvoje volje.

(u zazivima upućenima Kristu)Gospodine Isuse Kriste, koji si obećao da ćeš biti prisutan ondje gdje su dvojica ili trojica okupljena u tvoje ime: Izlij na naš Provincijski kapital duha pobožnosti i jakosti, duha mudrosti i razumijevanja, duha strpljivosti i pravednosti da budemo otvoreni u vršenju tvoje volje.

VEČERNJA(u zazivima upućenima Ocu)Oče, koji sve vodiš i svime ravnaš, poslušaj naše molitve: Daj nama, svojim nedostojnim slugama, duha umnosti i istine da prihvaćamo tvoju volju te da je slijedimo u potpunom preda-nju na dobrobit Provincije i svijeta.

(u zazivima upućenima Kristu)Gospodine, naš Otkupitelju, koga je sv. Fra-njo ljubio i nasljedovao cijelim svojim bićem, upravljaj radom našega Provincijskog kapitula: Učini da, mi slabi radi tebe vršimo ono što zna-mo da ti hoćeš, da govorimo i činimo dobro sva-kom bratu te po duhovnoj ljubavi rado služimo i pokoravamo se jedni drugima na tvoju slavu i na duhovnu izgradnju našega provincijskog Bratstva.


IZ TAJNIŠTVA

SPLIT: ODRŽAN SASTANAK PROVINCIJSKOG DEFINITORIJA

Provincijski definitorij održan je u samosta-nu Gospe od Zdravlja 10. travnja 2018. godine. Na sastanku su sudjelovali provincijal fra Joško Kodžoman, vikar Provincije fra Ante Udovičić, definitori fra Petar Čirko, fra Ivan Čupić, fra Dušan Džimbeg, fra Tino Labrović, fra Ivan Maletić i fra Zvonko Tolić.

O. Provincijal je na početku predvodio mo-litvu, pozdravio članove Provincijskog defini-torija te kratko izvijestio o događanjima kroz ptoteklo vrijeme. Zatim se pristupilo rješavanju prispjelih dopisa. Fra Frano Samodol imenovan je diskretom visovačkog samostana umjesto fra

Tomislava Brekala. Fra Ante Bilić imenovan je diskretom zaostroškog samostana umjesto pok. fra Vinka Prlića.

Provincijski definitorij je razriješio fra Stan-ka Radića službe duhovnika časnih sestara mi-losrdnica.

Jedan od trojice naših studenata u Rimu bit će imenovan za sudjelovanje na Generalnom kapitulu Under ten.

Slijedeći sastanak Provincijskog definitorija održat će se 19. lipnja 2018. u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu.

Sastanak je završio molitvom u 14 sati.

SPLIT: ODRŽAN SASTANAK PROVINCIJSKOG DEFINITORIJA

Provincijski definitorij održan je u samosta-nu Gospe od Zdravlja u Splitu 19. – 20. lipnja 2018. godine. Na definitoriju su sudjelovali pro-vincijal fra Joško Kodžoman, vikar Provincije fra Ante Udovičić, definitori fra Petar Čirko, fra Ivan Čupić, fra Dušan Džimbeg, fra Tino La-brović, fra Ivan Maletić i fra Zvonko Tolić.

Na početku sastanka u Provincijal je predvo-dio molitvu i pozdravio članove Provincijskog definitorija. O. Provincijal je podnio kratko izviješće kroz proteklo razdoblje te najavio Dan Provincije 4. srpnja, oblačenje 7. srpnja i sveča-ne zavjete 17. rujna 2018. godine.

Na svečane zavjete pripušteni su: fra Slaven Čeko, fra Filip Čogelja, fra Ivo Rastočić i fra Željko Štrbac.

Potom se pristupilo rješavanju pristiglih do-pisa. Provincijski definitorij je donio slijedeća imenovanja i prijedloge:

• Fra Marko Bitanga – župnik Staševica• Fra Dujo Jukić – župnik Kozica/Zavojane

(poslužuje iz Vrgorca)• Fra Božo Mandarić – župnik Lišane • Fra Ivan Marija Đuzel – župni vikar Zagreb

• Fra Jerko Kolovrat – župni vikar Šibenik-Varoš• Fra Dejan Međugorac – župni vikar Drniš• Fra Ante Prološčić – župni vikar Metković• Fra Ignacije (Milan) Sladoja – župni vikar

Gračac• Fra Toni Šimunović Erpušina – župni vikar

Sinj• Fra Mijo Šabić – dušobrižnik Berlin • Fra Radoslav Tolić – dušobrižnik Stuttgart

Zentrum • Fra Jure Zebić – župnik Mainz• Fra Ante Bilić – župnik Stuttgart – Bad

Cannstatt • Fra Jure Šimunović – ispovjednik Zagreb • Fra Petar Teskera – ispovjednik Šubićevac• Fra Luka Banić – Ad disp. min. prov. Omiš• Fra Frano Bosnić – đakon Zagreb• Fra Petar Milanović Trapo – tajnik General-

nog vizitatora• Fra Miroslav Modrić – povjerenik za Svetu

Zemlju


iz tajništva

DIPLOMIRALI FRA FRANO BOSNIĆ I FRA IGNACIJE SLADOJA U četvrtak, 3. svibnja 2018., na Katoličkom

bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu di-plomirali su fra Frano Bosnić i fra Ignacije (Mi-lan) Sladoja.

Fra Frano je diplomski rad pisao iz područ-ja Katedre liturgike pod naslovom „Liturgijska glazba i mladi. Napetosti između liturgijskih

propisa i pastoralne prakse“, kod izv. prof. dr. sc. Ivice Žižića.

Fra Ignacije (Milan) diplomski je rad pisao iz područja Katedre Fundamentalne teologije, pod naslovom ‘’Poimanje otajstva utjelovljenja u kršćanskoj misli’’, pod vodstvom prof. dr. sc. Anđelka Domazeta.

DIPLOMIRAO FRA IVAN JAKOVLJEVIĆU četvrtak, 12. travnja 2018., na Katoličkom

bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu di-plomirao je Fra Ivan Jakovljević.

Fra Ivan je diplomski rad pisao iz područja Katedere religiozna pedagogija i katehetika, pod naslovom “Između tradicije i izlaska na

periferije, obilježja evangelizacije u župi sv. Roka, Vinjani“, kod izv. prof. dr. sc. Jadranke Garmaz.

Fra Ivan je rođen 1982. godine od oca pok. Josipa i majke Marije r. Matić. Svečane zavjete položio je 02.10.2015.

RIM: FRA FILIP ČOGELJA POSTAVLJEN U SLUŽBU AKOLITATA U subotu, 5. svibnja 2018., u kapelici sve-

te Klare Međunarodnog bratstva blaženoga fra Gabriela M. Allegre u samostanu sv. Ante Pa-

dovanskog u Rimu, fra Ivan Režić postavio je u službu akolitata fra Filipa Čogelju, studenta teo-logije na Papinskom sveučilištu „Antonianum“.

VEPRIC: DUHOVNE VJEŽBE ZA ĐAKONE Duhovne vježbe za đakone koji se priprema-

ju za stupanje u red prezbiterata održane su u Vepricu od 3. do 6. lipnja 2018. godine. Voditelj duhovnih vježbi bio je don Stipan Šurlin, du-hovnik u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu. Na duhovnim vježbama sudjelovali su:

Franjevačka provincija Presvetog Otkupite-lja: fra Frano Bosnić, fra Ivan Đuzel, fra Jerko Kolovrat, fra Dejan Međugorac, fra Ante Prolo-

ščić, fra Ignacije Milan Sladoja i fra Toni Šimu-nović Erpušina.

Benediktinski samostan Ćokovac: brat Leo-pold Jagešić.

Splitsko-makarska nadbiskupija: don Stanko Kačunić i don Danko Kovačević.

Zadarska nadbiskupija: don Ivan Jorda, don Tomislav Končurat, don Luka Šustić.

Vojni ordinarijat: don Branko Čagalj.

REĐENI ZA SVEĆENIKEU subotu, 23. lipnja 2018., mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, zaredio je na naslov Franjevačke provincije presvetog Otkupitelja šest đakona za svećenika. Zaređeni su:

1. fra Ivan Marija Đuzel (župa sv. Franjo Asiški, Imotski),

2. fra Jerko Kolovrat (župa sv. Franjo Asiški, Imotski),

3. fra Dejan Međugorac (župa sv. Ante Padovanskog, Knin),

4. fra Ante Prološčić (župa Uznesenja BDM, Klis),

5. fra Ignacije Milan Sladoja (župa Čudotvorne Gospe Sinjske, Sinj) i

6. fra Toni Šimunović Erpušina (župa sv. Luke, Otok).


NAPUSTILI NAŠU PROVINCIJUFra Nikola Dominis napustio je Franjevački

klerikat u Splitu na Trsteniku dana 21. svibnja 2018. godine. Fra Domagoj Plavčić napustio

je Franjevački novicijat dana 11. lipnja 2018. godine. Želimo im obilje Božjeg blagoslova u njihovu životu.

PRIMOPREDAJA SLUŽBE MEŠTRA NA VISOVCUPrimopredaja službe meštra novaka na Visovcu između dosadašnjeg meštra fra Jure Šimunovića i novoimenovanoga fra Ivana Režića izvršena je

14. lipnja 2018. godine. Delegat u primopredaji službe meštra bio je definitor fra Ivan Čupić.

RIM: FRA IVAN VULETIĆ POSTIGAO LICENCIJATDana 25. lipnja 2018. godine fra Ivan Vuletić na Papinskom Sveučilištu Gregorijana, na Facoltà di Storia e Beni culturali della Chiesa postigao je licencijat iz crkvene povijesti.

Tema licencijatskog rada glasi Fr. Paolo Silov, un caso scomodo. Le fonti archivistiche tra due estremi: il martire, oppure l’ustascia infame?, pod vodstvom prof. dr. Sergia Tanzarelle.

SUSRET PROVINCIJALA SJEVERNOSLAVENSKE I JUŽNOSLAVENSKE KONFERENCIJE SLAN – SLAS

22. - 25. svibnja 2018.Utorak, 22. svibnja Dolazak i molitveni početak u samostanu

Klášter Naší Paní nad Vltavou, Poličany – Kře-čovice 10, 257 56 Neveklov, Česká Republika

Srijeda, 23. 5., početak u 9 satiNazočni: Fr. Ivan Sesar, gen. definitor; Fr.

Bernard Marciniak, provincijal – predsjednik SLAN-a; Fr. Miljenko Šteko, provincijal – pred-sjednik SLAS-a; Fr. Teofil Czarniak, provinci-jal – dopredsjednik SLAN-a; Fr. Marjan Čuden, provincijal – dopredsjednik SLAS-a; Provin-cijali: Fr. Ilija Vrdoljak, Fr. Joško Kodžoman, Fr. Jozo Marinčić, Fr. Antonin Brząkalik, Fr. Jacek Koman, Fr. František Olbert, Fr. Daniel Botwina, Fr. Jakub Sadilek, Fr. Alan Brzyski; Fr. Stefano Invernizzi - predsj. Fundacije; Vi-kari provincija: Fr. Jeronym Jurka, Fr. Emanuel Sabadah, Fr. Dymitr Żeglin; Tajnici, pomoćnici, prevoditelji: Fr. Nikola Vukoja, Fr. Stanko Ćo-sić, Fr. Jędrzej Lietzau, Fr. Marceli Gęśla, Fr. Joachim Ciongwa.

Domaćin, predsjednik Sjevernoslavenske konferencije fra Bernard Marciniak je nakon zajedničke molitve izrazio svoju dobrodošlicu

svim prisutnima. Nazočni su se provincijali predstavili počev-

ši od generalnoga definitora fra Ivana Sesara. U kratkim su crtama iznijeli statistiku i vlastitosti njihovih provincija.

Fra Ivan Sesar je nakon predstavljanja preu-zeo riječ. Prenio je pozdrav generala fra Micha-ela Perrya, te govorio o aktualnim pitanjima Reda. Spomenuo je Plenarno vijeće koje će biti u Nairobiju. Generalna Uprava planira na Ple-narnome vijeću bolje upoznati stanje cijeloga Reda. Daljnji vidici na koje Generalni Definito-rij stavlja naglasak jesu: zvanja, pitanje ekono-mije, te ujedinjavanje franjevačkoga sveučilišta u Rimu.

Ovo posljednje: Sveučilište u Rimu bi, kako sada stvari stoje, započelo s dva sjedišta: i An-tonianum i Seraficum. Braća kapucini su u raz-govorima glede njihova doprinosa.

Generalni definitorij zahvaljuje provincija-ma i konferencijama zbog ekonomske pomoći prema Redu.

Pitanje formacije je najvažnije pitanje. Od primanja kandidata do trajne formacije u poje-dinim zajednicama. Iznesene su neke smjernice

iz tajništva


iz života provincije

i prijedlozi koje potiče Generalni Definitorij.Nakon izlaganja fra Ivan je odgovarao na pi-

tanja provincijala. Naglasio je pitanje brojnosti kandidata za novicijat. Generalni Definitorij za naše konferencije ne daje povlasticu novicijata u pojedinim zajednicama u kojima nemaju ba-rem tri kandidata. Ako je manje od tri kandida-ta, onda se za tu godinu treba ujediniti novicijat s nekom drugom provincijom.

Popodnevni nastavak rada u 15 sati.Predsjednik je Južnoslavenske konferencije

fra Miljenko Šteko najprije se zahvalio na pozi-vu i gostoprimstvu braći u SLAN-u. Opravdao je izostanak fra Andrije Bilokapića, provincija-la iz Zadra i tajnika Konferencije fra Roberta Bahčića. Istaknuo je da su južnoslavenski pro-vincijali međusobno vrlo složni. Iznio je kon-kretne izazove i projekte konferencije.

Isto je učinio i fra Bernard Marciniak glede Sjevernoslavenske konferencije. Mogućnosti suradnje i susreta su drugačiji od Južnoslaven-

ske konferencije jer imaju 10 provincija i razli-čite jezike. Na zajedničkim susretima rasprav-ljaju o svim otvorenim pitanjima zajednica. Trenutačno pripremaju zajednički digitalni ča-soslov. Također je utemeljen franjevački institut i rade na zajedničkom programu formacije.

Nakon izvještaja obiju konferencija fra Mi-ljenko je pročitao pismo provincijala sv. Be-nedikta iz Afrike koji traži financijsku pomoć konferencija. Budući da u pismu nisu do kraja jasne sve pojedinosti, zatražit će se jasnije po-stavke financijskoga zahtjeva.

Fra Bernard je prenio sadržaj dopisa u vezi s molbom glede preuzimanjem jednoga franje-vačkog samostana u Italiji. Poziva provincije obiju konferencija da promisle o preuzimanju toga samostana. Nastavljen je odvojen sastanak konferencija u 16 sati.

ZAPISNIK SLASPredsjednik je pozdravio sve nazočne i otvo-

rio ovo odvojeno zasjedanje konferencije. Na-kon nekoliko tema vezanih za život i rad za-jednica u konferenciji, riječ je uzeo generalni definitor fra Ivan. On je donio i dopis General-noga Ministra glede preuzimanja odgovornosti Južnoslavenske konferencije za zajednicu u Pa-zinu, dosad vezanu za fundaciju Palestrina.

Nakon duže rasprave, izražena je načelna otvorenost za prijedlog, ali i potreba dodatnih razjašnjenja. Predsjednik konferencije će to i istaknuti u odgovoru na pismo Generalnome Ministru.

Na kraju se razgovaralo i o imenu same kon-ferencije. Na latinskome je ispravniji naziv kon-ferencija Slavica Australis od sadašnjega Sud Slavica. No da bi izbjegli moguće poteškoće u nazivlju, provincijali su odlučili ne mijenjati na-ziv, te on ostaje: Conferentia Sud Slavica.

Sastanak završava u 17.30. Svetu misu predslavi fra Ivan Sesar, generalni definitor.

Četvrtak, 24. svibnja, konferencije su prove-le s bratstvom u Pragu, a sv. Misa slavljena je na češkom jeziku s pukom. Obilazak i stručno vodstvo u negdašnjem samostanu, sada držav-nom muzeju, sv. Janje Praške.

Petak, 25. svibnja – jutarnju Svetu Misu, u zajedništvu s časnim sestrama Trapističkoga reda u Klášter Naší Paní nad Vltavou predslavio je i propovijedao predsjednik Južnoslavenske konferencije fra Miljenko Šteko.

fra Stanko Ćosićtajnik Herc. franjevačke provincije


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

RUNOVIĆI: KORIZMENA DUHOVNA OBNOVA U ŽUPI Ovogodišnja korizmena duhovna obnova u

župi Gospe od Karmela u Runovićima održana je pod motom „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“ te je trajala od 15. do 18. ožujka 2018. Voditelj duhovne obnove bio je o. fra Petar Ljubičić, župni vikar u župi Vitina.

Prvi dan, u četvrtak 15. ožujka u 17 sati fra Petar je slavio sv. misu i propovijedao učeni-cima O. Š. te ostalim vjernicima, a poslije sv. mise predvodio je euharistijsko klanjanje. U propovijedi fra Petar je potaknuo vjernike na ljubav i požrtvovnost jednih prema drugima. Naglasio je vjernicima da rado sudjeluju u slav-lju sv. mise u kojoj je nazočan živi i proslavlje-ni Krist Gospodin. Zatim da u sv. misi u daru kruha i vina prikazuju sebe, svoju djecu, svoje probleme Gospodinu. Krist nas poziva umorne i opterećene i dariva nam svoj mir. Tijekom eu-haristijskog klanjanja u molitvi pred Presvetim fra Petar je zahvaljivao euharistijskom Isusu, slavio ga i molio za zdravlje duše i tijela.

Drugi dan,u petak 16. ožujka župnik fra Mladen predvodio je pobožnost „Puta križa“ u 15:30 sati u područnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja na Sebišini, a zatim u 16:30 sati u župnoj crkvi Gospe od Karmela.

U 17 sati fra Petar je slavio sv. misu i pro-povijedao očevima, majkama i ostalim vjernici-ma. U propovijedi rekao je očevima i majkama kako se trebaju okrenuti Kristu, u njega vjero-vati i njemu se povjeravati jer On nam daje spa-senje. Rekavši kako je obitelj crkva u malom, naglasio je kako bez braka i obitelji, koji su da-nas na udaru, nema jednog naroda, ni društva, ni Crkve u jednom narodu. Upozorio je na po-gubnost psovke Božjeg imena kao velikoga gri-jeha kojega treba iskorijeniti. Majkama je rekao kako se rađanjem i odgajanjem djece posveću-ju. Svima je istaknuo važnost praštanja jednih drugima te da prihvaćaju i nose križeve života.

Treći dan, u subotu 17. ožujka fra Petar je slavio sv. misu i propovijedao krizmanicima

(1. i 2. r. S. Š.), njihovim roditeljima i ostalim vjernicima. U propovijedi rekao je roditeljima krizmanika da budu vjesnici Božje ljubavi svo-joj djeci molitvom, sudjelovanjem u nedjeljnoj sv. misi i primanjem sakramenata. Krizmanici-ma je naglasio da krizma nije kraj rasta u vjeri i snazi Duha Svetoga, nego novi početak koji će se nastaviti sudjelovanjem u nedjeljnoj sv. misi i življenjem po Božjoj riječi u sredini i društvu u kojem živimo.

Poslije sv. mise fra Petar je imao kratki nago-vor krizmanicima i roditeljima u kojem je rekao roditeljima da trebaju biti sa svojom djecom u obitelji, govoriti im o Kristu da ga zavole. Djeca slijede primjer roditelja stoga je važna uloga oca u odrastanju djece koji je stup u obitelji. Kriz-manicima je naglasio pogubost psovke te da se trude upoznavati Krista Spasitelja i zavoljeti ga.

Četvrti dan, u nedjelju 18. ožujka fra Petar je predslavio sv. mise: u 9sati župnu sv. misu, u 11 sati sv. misu za djecu i mlade te u 12:20 sati sv. misu u područnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja na Sebišini.

U propovijedi rekao je vjernicima kako su pred nama sveti dani Isusove muke i smrti koji nas pripravljaju za proslavu najveće kršćanske svetkovine, Uskrsa. Pošavši od evanđelja po Ivanu koje govori kako su neki Grci tražili Isu-sa, rekao je vjernicima da upoznaju osobu Isusa Krista, našega Spasitelja. Upoznavanje Isusa ne smije se odgađati jer nam se darovano vrijeme ne ponavlja. Isus je rekao tko u njega vjeruje, ne dolazi na sud, nego ima život vječni. Djecu i mlade pozvao je da mole te će tako stariji učiti od njih.

Kroz dane korizmene duhovne obnove prije slavlja sv. misa fra Petar je bio vjernicima na raspolaganju za sakrament pomirenja. Kroz sva četiri dana crkva je bila ispunjena vjernicima koji su se uključili u korizmenu duhovnu ob-novu kao pripravu za proslavu svetog velikog trodnevlja i svetkovinu Uskrsa.

ZMIJAVCI: PROSLAVA SV. JOSIPA U župi Svih svetih u Zmijavcima u crkvi sv.

Josipa na Suvači svečano je i ove godine u pone-djeljak, 19. ožujka 2018., proslavljena svetkovi-

na Sv. Josipa. Središnje slavlje s procesijom u 10:30 predvodio je fra Lazar Perica, župni vikar Imotskog, uz koncelebraciju mjesnog župnika



fra Frane Lace i župnika Runovića fra Mladena Prolića. Pjevanje na misi animirao je župni zbor pod ravnanjem s. Jasne Kasalo.

U prigodnoj propovijedi fra Lazar je govorio o obitelji, a posebno je naglasio ulogu oca u obi-telji te je svim očevima kao uzor stavio sv. Jo-sipa. Na kraju slavlja župnik fra Frano zahvalio je svima zaslužnima za lijepo i dostojanstveno

slavlje te je svim vjernicima čestitao svetkovinu Sv. Josipa.

Za svetkovinu su se vjernici pripremali trod-nevnicom u kojoj je svaki dan bila pobožnost sv. Josipu i prigoda za ispovijed, a potom sveta misa. Trodnevnicu su predvodili mjesni župnik fra Frano i župnik Vinjana fra Josip Sušić.

HRVACE: IZVEDENA „MUKA“ Što su prije 20-ak dana dogovorili u sinj-

skom samostanu prigodom slavlja jednog brat-skog imendana župnik Kljaka fra Ivan Lukač i župnik Hrvaca fra Neven Pavlinušić, to se i obistinilo u subotu 17.ožujka 2018. u župi Hr-vace. Naši fratri u kraljevskom gradu Kninu već godinama s mladima iz svoje župe pripremaju i izvode u mnogim župama “Muku Gospodina našega Isusa Krista” prema scenariju iz 1982. koji su dugo izvodili naši franjevački bogoslovi. Kiša i ružno vrijeme nije zaustavilo najhrabrije vjernike da napune crkvu Svih Svetih u Hrva-cama.

Na početku je župnik fra Neven pozdravio goste glumce i sve nazočne vjernike, a zatim je riječ uzeo redatelj i pjesnik Ante-Nadomir Ta-dić-Šutra. U nekoliko minuta uveo je vjernike u srž same „Muke“. A onda jedan sat i petnaest minuta opće pozornosti i suživljenosti s mukom Gospodinovom. Nitko nije ni zakašljao. Zvučni efekti, povijesne odore, sjajni glumci i po 102. put ostavili su fantastičan dojam na gledatelj-stvo. U sveto korizmeno vrijeme utisnulo je vjernicima dodatni pečat duhovnosti i osnažilo vjeru. O. Župnik na kraju je zahvalio svima od srca na divnoj večeri,a pljesak izvođačima po-



novio se nekoliko puta i trajao je dugo, dugo. Vrijedne domaćice iz župe pripremile su kruha ispod peke, uštipaka, kolača, pečenice, pršuta, sira i raznih specijaliteta, a o. Župnik ponudio misnoga vina i druženje se nastavilo u bratskoj atmosferi. Hvala Bogu Velikome i Dobrome i za plodove ovoga svetoga korizmenog dana.

********Raspored izvođenja „MUKE“Kljaci- Sv. Ilija - 17. 2. 2018.Crkva sv. Nikole - Mandalina 4. 3. 2018.

Crkva Gospe od Ružarija - Drniš 7. 3. 2018. Brnaze - Dom kulture - 10. 3. 2018. Čitluk-Sinj-Crkva Sv. Franje - 11. 3. 2018. Kaštel Novi - 15. 3. 2018. u 19 satiOgulin - Sveti Križ 16. 3. 2018. u 18.30Hrvace - Crkva Svih Svetih 17. 3. 2018. Split - OŠ Brda -18.3.2018. Unešić Dom kulture 23.3. Udbina - CHM - 26. 3. 2018. Knin - GVHKZ-a - 28. 3. 2018.

POKROVNIK: KRIŽNI PUT NA OTVORENOM I SVETA MISA U subotu, 24. ožujka 2018., održan je šesti

po redu križni put na otvorenom u Pokrovniku, župa Mirlović. Na križni put krenuli su i stari i mladi mještani Pokrovnika, ali i gosti iz susjed-nih sela. Križni put na otvorenom održan je u samom mjestu od pećine u podnožju brežuljka pa do vrha na kojem je podignuta mjesna Crkva svetog Mihovila arhanđela.

Na svakoj postaji podignut je kameni križ, a ove godine su postavljeni reljefi sa prikazima križnih postaja koji su sagrađeni u zagrebačkoj

obrtničkoj radionici „Vlaho“, od umjetnog ka-mena i preliveni broncom. Križ su nosili mla-di Pokrovnika. Na svakoj je postaji pobožnost križnoga puta završila korizmenim pjesmama u kojima su sudjelovali svi vjernici.

Pobožnost križnog puta i euharistijsko slav-lje predvodio je župnik fra Ivan Čupić. U or-ganizaciji pobožnosti križnog puta, kao i do-mjenka, sudjelovao je Josip Lucić, predsjednik mjesnog odbora.



POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA NA GOSPINOM GRADU Župa Gospe Sinjske tradicionalno u korizmi

organizira pobožnost križnog puta prema Gos-pinom gradu, staroj tvrđavi gdje je 1715-te god. čudesno obranjen Cetinski kraj od nadmoćne turske sile.

Na pobožnosti vjernici osobito sudjeluju na zadnji korizmeni petak, pa je tako bilo i ove go-dine – 23. ožujka 2018. U 11 sati bio je organi-ziran križni put za djecu i mlade, koji su nosili križ od postaje do postaje i čitali prigodne medi-tacije. Pobožnost je predvodio fra Antonio Mra-vak, župni vikar. Premda je bilo dosta hladno i burno, sudjelovao je veliki broj mladih. Župni ured za organizaciju osobitu zahvalnost izriče ravnateljima, profesorima i vjeroučiteljima te franjevačkim sjemeništarcima i članovima Fra-njevačke mladeži.

U 16 sati pobožnost za sve župljane predvo-dili su gvardijan fra Petar Klapež i đakon fra Toni Šimunović Erpušina. Okupljanje je bilo kod starog vatrogasnog doma, a sudjelovalo je oko 1000 vjernika, koji su – prolazeći uz 14 po-staja – promišljali o otajstvu muke, smrti i uskr-snuća Isusa Krista. Prigodne tekstove iz Sveto-ga pisma i meditacije čitale su majke, kako bi se i na taj način očitovalo zajedništvo sinjske župe sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom u proslavi „Godine majčinstva”.

U Župi Gospe Sinjske petkom je održana po-božnost križnog puta prema sljedećem rasporedu:

1. Sinj• 13.00 h - za djecu u crkvi Gospe Sinjske• 17.15 h - za župljane u crkvi Gospe Sinjske

(poslije pobožnosti euharistijsko slavlje, a korizmeni propovjednik je bio doc. dr. sc. Edvard Punda)

• 20.00 h - za mlade na Gospinom gradu2. Čitluk/Jasensko• 17.00 h - za članove filijalne zajednice sv.

Franje Asiškog3. Brnaze• 17.15 h - za članove filijalne zajednice sv.

Nikole Tavelića4. Glavice• 17.00 h - za članove filijalne zajednice sv.

Ivana apostola i evanđelista5. Lučane• 16.00 h - za članove filijalne zajednice sv.

Kate6. Karakašica• 17.00 - za članove filijalne zajednice sv. Le-

opolda B. MandićaZadnji korizmeni petak (23. ožujka 2018.) po-

sebni raspored za Sinj:• 11 h - za djecu i mlade na Gospinom gradu• 16.00 h - za župljane na Gospinom gradu

IMOTSKI: CVJETNICA – PROCESIJA I MISA Na Cvjetnicu, 25. ožujka 2018., u 9 sati vjer-

nici župe sv. Frane u Imotskom po tradiciji su se okupili kod spomenika hrvatskim branitelji-ma ispod tvrđave Topane da tu obave blagoslov maslinovih grančica i upute se u procesiji prema crkvi sv. Frane te tako proslave svečani Isusov ulazak u Jeruzalem.

Na čelu procesije, iza križonoše, išla su djeca u židovskim nošnjama s palminim i maslinovim granama, a iza njih glumci koji su predstavlja-li apostole i Isusa, podsjećajući sve prisutne na

ambijent Kristova ulaska u grad njegove prosla-ve. Isusa je ove godine u procesiji glumio To-mislav Pavić.

Nakon ulaska u crkvu nastavilo se euharistij-sko slavlje koje je predvodio samostanski i žu-pni vikar fra Zoran Kutleša, uz koncelebraciju gvardijana i župnika fra Kristiana Stipanovića. U svetoj je misi po običaju svečano ispjevana Muka: pripovjedača je pjevao Anđelko Nikolić - Đelo, Isusove riječi fra Kristian, a ostale uloge članovi zbora pod ravnanjem s. Sofije Vuković.



IMOTSKI: DRAMSKI PRIKAZ MUKE ISUSOVE Punih 20 godina na Cvjetnicu navečer Imot-

ski „postaje“ Jeruzalem iz Isusova vremena. Naime, 1998. godine tadašnji gvardijan i župnik fra Ante Babić pokrenuo je održavanje Dram-skog prikaza Muke Gospodina našega Isusa Krista uživo u gradu, što je s vremenom postalo poznato kao Imotska Muka.

Tako je i ove godine na Nedjelju Muke Gos-podnje 25. ožujka 2018. s početkom u 20 sati održana Imotska Muka, 19. po redu. Prikaz je počeo pozdravom gvardijana i župnika fra Kri-stiana Stipanovića, koji je zahvalio svima za-služnima za održavanje Muke – sponzorima, tehničkoj i stručnoj podršci, glumcima, a osobi-to gledateljima, zbog kojih se i održava Muka.

Za one koji nisu mogli pratiti Muku uživo u Imotskom, omogućen je video-prijenos na samostanskoj web stranici, na još nekim inter-netskim portalima, na Youtube kanalu i facebo-oku Imotskih novina te na televiziji zahvalju-jući FullTv-u (na MaxTVi B.net kanalima). Na

internetskim portalima i facebooku za prijenos Muke bilo je više od 20.000 uključenja.

Ulogu Isusa glumio je jedini profesionalac u Muci – Tomislav Martić, koji sudjeluje u pri-kazu od samog početka. Ostale su uloge igrali amateri iz Imotskog i Imotske krajine, a njih je zajedno sa statistima bilo više od 400.

Po običaju, scene Posljednje večere i uhiće-nja u Getsemaniju održane su u samostanskom vrtu, a zatim se povorka s glumcima i statistima uputila na mjesto suđenja pred Pilatom. Nakon Pilatove osude prikazan je na ulicama Imot-skog Isusov križni put, na kojem je susreo svoju majku Mariju, Veronika mu je rupcem obrisala lice, a Šimun Cirenac pomogao nositi križ do Kalvarije, koja je predstavljena imotskom tvr-đavom Topanom. U završnoj sceni na Kalvariji prikazano je Isusovo razapinjanje i smrt. Muka je završila skidanjem i odnošenjem Isusova tije-la s Kalvarije.



VRLIKA: ČUVANJE KRISTOVA GROBA Na Veliki četvrtak, u župnoj crkvi Gospe

od ružarija u Vrlici, četrdeset petorica Čuvara kristova groba (“grobara”), predvođeni aramba-šom Ivanom Totićem i dosadašnjim arambašom Jakovom Režićem, otpočeli su s čuvanjem Kri-stova groba.

Ta lijepa i bogata tradicija, duga preko stoti-nu i pedeset godina privlači u Vrliku i lijep broj gostiju željnih izvorne vjerničke pobožnosti spojene s bogatom tradicijom, krasnom vrlič-

kom nošnjom i običajima. Jedan od najživo-pisnijih običaja u Franjevačkoj provinciji Pre-svetoga Otkupitelja, između ostaloga, ima za svrhu da vjerničkim srcima pomogne da dublje uranjaju u otajstvo Kristove muke i predanja u smrt iz sebedarne ljubavi prema čovjeku i nje-govu spasenju.

Za vrijeme Mise Večere Gospodnje župnik fra Jakov Dževrnja Viro oprao je noge 12-ici čuvara Kristova groba.

VUKŠIĆ: MISA ZA POGINULE HRVATSKE BRANITELJE Na Uskrsni ponedjeljak, 2. travnja 2018., u

župnoj crkvi sv. Mihovila u Vukšiću tradicio-nalno je slavljena sv. misa za sve poginule hr-vatske branitelje i ubijene civile župe sv. Miho-vil Lišane. Sv. misu predvodio je mjesni župnik fra Luka Banić. Na misi bio je nazočan Vukši-ćanac Nikola Nakić počasni Konzul u Argentini koji je odlikovan najvećim državnim odliko-vanjem Redom hrvatskog pletera od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za vrije-me njezinog nedavnog posjeta Argentini.

Početkom devedesetih godina hrvatski bra-nitelji s krunicom oko vrata odlazeći u obranu naše domovine znali su da se mnogi od njih neće vratiti. Danas sa oltara sv. Mihovila sjeća-mo se naših branitelja koji nisu više među nama i ponosni smo na njih jer njihova žrtva omogu-

ćila je život dostojna čovjeka onima koji danas žive u Hrvatskoj. Isus uvjerava svoje učenike i govori „Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu tijelo pogubiti u paklu“ (Mt 10,28). Uskrsli Krist sada je prisutniji među nama nego prije jer na njegovu prisutnost više nitko ne mora čekati ,on se nalazi na svakom mjestu i u svakom čovjeku, rekao je na kraju fra Luka Banić.

Nakon završetka mise fra Luka je pored cen-tralnog križa koji se nalazi ispred crkve sv. Mi-hovila molio za sve poginule hrvatske branitelje i ubijene civile u župi. Vjernički puk položio je cvijeće i zapalio svijeće. U župi je poginulo 14 hrvatskih branitelja i ubijeno je 16 nevinih civila.

GRADAC: IGROKAZ GOSPINIH ZVJEZDICA U župi Porođenja Marijina u Gradcu svake

godine veliki broj vjernika na Uskrsni pone-djeljak sudjeluje na svečanom misnom slavlju. Izuzetka nije bilo ni ove godine. Crkva prepuna vjernicima petropoljskog kraja, i dan nakon sa-mog Uskrsa podsjetila se što zapravo sam Uskrs u praktičnom smislu za sve vjernike jest. Isu-sovo uskrsnuće kao sama priča, tek je stvarno sama priča. Na vlastitom životnom putu svaki čovjek vjernik, kako u propovijedi reče gradač-ki župnik fra Jozo Jukić, Uskrs često može doži-vjeti na osobnom primjeru. U obitelji drogeraša, kockara ili opsjednutih sličnim teškim ovisnič-kim napastima, svjetlo Uskrsa doživljava svaki član obitelji kad ogrezli u ovisnosti promijene

život, „to je uskrsnuće, novi život i pojedincu i obitelji i cijelom svijetu! U svakodnevnom ži-votu, kad je najteže i čini se da nema više izla-za, kad nas nešto potakne na promjenu - to je uskrsnuće!“

Dašak promjene, zanimljivosti i aktivnosti u vlastitim životima, već deset godina u župi Porođenja Marijina svoj djeci i mladima dono-si zbor Gospine zvjezdice. Zvjezdice su i ovom prigodom aktivno sudjelovale na svetoj misi, 2. travnja 2018., nakon koje su izvele prigod-ni igrokaz. Iako mahom djeca iz nižih razreda osnovne škole, suvereno i dostojno su otpjevali misu na latinskom (Missachoralis II, autor fra Stipica Grgat). Među Gospinim zvjezdicama



su ovom prigodom bili i svi ovogodišnji žup-ski prvopričesnici - Martina (kao Magdalena), Patricia (kao anđeo), Ema (kao jedna od žena), Marko M. i Marko V. (kao dvoje znatiželjnih ljudi). Zapažene uloge u igrokazu Prazan grob, koji je s izvođačima pripremila njihova vodite-ljica prof. Jelena Prpa, uz navedene prvopriče-snike odigrali su i svi trenutni članovi Gospinih zvjezdica. Grob kojeg su žene zatekle praznog i onim malo nevjernijim likovima iz igrokaza ipak na kraju nije ostao prazan. Ispunile su ga radost i spoznaja o Isusovom uskrsnuću, nada i

smisao ovozemaljskog života. Uz tri kreposti - vjeru, ufanje i ljubav, prema župnikovoj riječi, naš život i njegovi usponi i padovi, oduševljenja i razočaranja, bit će znatno lakši i ljepši. Na sa-mom kraju svete mise, župnik fra Jozo Jukić po-zvao je sve nekadašnje članove Gospinih zvjez-dica, od kojih neki danas po dalekim bespućima zemaljske kugle raznose zvjezdani sjaj, da se povodom obilježavanja desetogodišnjice djelo-vanja jave, ne bi li sudjelovali u programu pro-slave koja će se održati o blagdanu Male Gospe.

ZMIJAVCI: BLAGOSLOV NOVIH BRONČANIH VRATA Na Uskrs, 1. travnja 2018., prije svete mise

u 11 sati u župi Svih svetih u Zmijavcima bio je blagoslov novih brončanih vrata na sakristiji i na zvoniku crkve. Na sakristiji su vrata Presve-tog Otkupitelja, a na zvoniku sv. Lovre, djela akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.

Budući da je padala kiša, nije bilo moguće ići u svečani ophod. Stoga je blagoslovne mo-litve imotski gvardijan fra Kristian Stipanović izmolio za oltarom u crkvi, a zatim poškropio i pokadio vrata uz pratnju mjesnog župnika fra Frane Lace. Uslijedilo je euharistijsko slavlje



koje je predvodio fra Kristian, uz koncelebra-ciju fra Frane, dok je pjevanje animirao veliki župni zbor pod ravnanjem s. Jasne Kasalo.

Na kraju slavlja župnik fra Frano zahvalio je

svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se postave nova vrata te je svim vjernicima Zmija-vaca čestitao Uskrs.

RADOŠIĆ: MOLITVA I EUHARISTIJSKO SLAVLJE ZA POGINULE HRVATSKE BRANITELJE I SVE ŽRTVE KEVINE JAME

Na Uskrsni ponedjeljak, 2. travnja 2018. go-dine, u župi sv. Jure u Radošiću, spomen obi-lježje poginulih hrvatskih branitelja započelo je polaganjem vijenaca, molitvom i odrješenjem za sve poginule branitelje Kaštela i kaštelanske zagore u 10 sati na Malački. U 11 sati u župnoj crkvi mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u Re-publici Hrvatskoj predslavio je euharistijskim slavljem za poginule hrvatske branitelje i sve nevine žrtve II. svjetskog rata Kevine jame.

Na početku je župnik fra Dušan Džimbeg pozdravio mons. Juru Bogdana, don Matu Ška-ričića, roditelje i obitelji poginulih branitelja, klapu Sveti Juraj i sve prisutne vjernike te pro-čitao imena poginulih branitelja Kaštela i Ka-štelanske zagore u Domovinskom ratu.

Na kraju je bila molitva i odrješenje za sve nevine žrtve II. svjetskog rata Kevine jame. Molitvu na Kevinoj jami predvodio je mons. Jure Bogdan. Tijekom liturgijskog slavlja i mo-litve odrješenja, kao i pred spomen obilježjima na Malačkoj i kod Kevine jame, pjevala je klapa HRM-a Sveti Juraj.

PROPOVIJEDJure Bogdan, vojni ordinarij(Čitanja: Dj 2, 14.22-32; Ps 16 (15), 1-2a i

5. 7-8. 11; Ev: Mt 28, 8-15)

Draga braćo svećenici,Poštovani i dragi vjernici,Poštovani sudionici komemorativnog moli-

tvenog skupa!1. Nije tako dugo kako sam slavio sv. misu na

Husinoj jami na Kamešnici. Tada sam izgovorio iste riječi, postavio naglas ista pitanja koja nas muče i pritiskaju, osobito kad se nađemo pored velikog stratišta i jami bezdanki punih ljudskih kostiju.

S osjećajima dubokog poštovanja prema žr-tvama ubačenim u Kevinu jamu, dolazimo i ove godine s jedne i druge strane Kozjaka, iz raznih krajeva naše Domovine, iskazati im ljudsko i vjerničko poštovanje. Kao kršćanski vjernici, koji čvrsto vjeruju u „uskrsnuće tijela i život vječni“, danas, na Uskrsni ponedjeljak, sa stra-tišta njihova stradanja, uzdižemo svoje molitve dobrome Bogu za njihove duše. Kao njihovi potomci, rodbina, prijatelji i sunarodnjaci, pri-tisnuti smo s mnoštvom pitanja: Tko su svi ovi ubačeni bez suda i dokaza krivnje u ovu jamu? Još i danas tražimo svoje roditelje, djedove i bake, rodbinu, prijatelje, susjede….? Želimo ih dostojanstveno pokopati…. Kako se moglo dogoditi da ih je progutala noć i da je njihov ne-stanak s ovoga svijeta zabetoniran šutnjom sve do naših dana? Kako to da nitko nije odgovarao za ove zločine? Kako se moglo dogoditi da je naša Domovina na kraju Drugog svjetskog rata postala jedno veliko stratište i groblje? Kako to, dobiva se dojam, da imamo više masovnih grobnica i kostiju poslije drugog svjetskog rata nego li u samome ratu dok su trajali ratni suko-bi? Kako to da su Nijemci koji su prouzrokovali Drugi svjetski rat iz kojeg su izišli s teškim po-razom (imali oko pet milijuna ubijenih i nesta-lih), uz teške kazne i restrikcije, uspjeli su više od četiri milijuna dostojanstveno identificirati i pokopati i još im je ostalo manje od 25 % onih koje i dalje traže i žele uredno pokopati (bez obzira na kojoj su se strani borili!!!), a mi smo gotovo na samome početku istraživanja. Raduje nas i pozdravljamo napor i rad hrvatskih usta-nova u posljednje vrijeme na otkrivanju i iska-panju masovnih grobnica i istraživanju jama u našoj Domovini. Što se to događa u ljudskoj psihi da čovjek udara na čovjeka, jer je jači, jer je pobjednik ili je „na strani pobjednika“, do te mjere da slabijega želi uništiti, poniziti u životu ali i poslije smrti? Tko to sebi prisvaja pravo,



u ime koga i čega, da drugome smije i može oduzeti život? Kako je moguće da ljudsko biće obuzme neshvatljiva mržnja na svoga bližnje-ga sve do istrijebljenja? Zar svi nismo jednaki pod ovim suncem? Zar svi nemamo isto pravo dostojanstveno živjeti ovaj život? Čemu i zašto otpori osvjetljavanju ove krvave stranice iz naše povijesti, usprkos Rezolucije Vijeća Europe br. 1481 (iz 2006.) kojom se snažno osuđuju zloči-ni komunističkih režima, Praške deklaracije (od 3. lipnja 2008.) i Rezolucije Europskog parla-menta (od 23. rujna iste godine), koje nas pod-sjećaju na moralnu obvezu suočavanja s teškim i bolnim naslijeđem svih zločinačkih ideologija koje su obilježile XX stoljeće: nacizam, fašizam i komunizam?Kako to da se preživjeli svjedoci masovnih pogubljenja i zločina nakon Drugog svjetskog rata, i danas boje govoriti i otkriti zlo-čince i ubojice?

Sve to nosimo danas u sebi, kao teški kamen na srcu, teško breme, stavljamo na ovaj Uskrsni ponedjeljak na pliticu u ovoj svetoj misi, u crkvi svetog Jure mučenika, kod ove masovne grob-nice, Kevine jame.

2. Draga braćo i sestre! U današnjem Evan-đelju, kako smo čuli, evanđelist Matej nas izvje-šćuje kako su pobožne žene susrele Uskrsloga Gospodina: „Žene otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njego-vim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: »Zdravo!« OnE polete k njemu, obujmu mu noge i ničice mu se poklone“. Da, iskustvo pra-znog groba, spoznaja i uvjerenja da Gospodin nije u tamnom i zapečaćenom grobu, da on nije tu i da on ne spada tu, da njegovo Presveto Ti-jelo nije ostalo u tmini smrti i raspadanja, nego da je ono uskrsnulo, izaziva i strah, ali i veli-ku radost, nagoni na žurni navještaj svega toga drugima. Žene, naime „otrčaše javiti njegovim učenicima“. No radost ne može biti potpuna, ne može biti cjelovita sve dok se ne susretne sa-moga Uskrsloga. Isus im se ukazuje, Isus im dolazi u susret i veli im »Zdravo!«. Tu radost dosiže svoj vrhunac: One, žene, „polete k nje-mu, obujme mu noge i ničice mu se poklone“. Da, samo u susretu s Isusom, samo u blizini s njime, samo u dodiru s njegovim presvetim ti-jelom i u klanjanju njemu, uskrslomu, zbiva se

kompletno ostvarenje čovjeka. Tu i samo tako čovjek pronalazi Boga, Boga koji nadvladava i smrt i grobno mjesto, koji ih konačno pobje-đuje te kao pobjednik ponovno prilazi čovjeku, čovjeku zbog kojega je podnio muku i smrti i zbog kojega je uskrsnuo, da ga ponovno privuče k sebi, da ga pozdravi i ozdravi, da mu, kako to veli današnji Psalam „pokaže puninu života, puninu radost lica svoga, sebi zdesna blažen-stvo vječno“. Kakvog li divnoga i velikog do-stojanstva čovjeka za kojega je sam Bog podnio muku, pošao u smrt, i uskrsnuo, kako bi njemu, čovjeku, bio „zdesna da ne posrne“, kako bi mu on, sam Bog, „bio baštinom“, kako bi u svojoj ruci svojom neizmjernom ljubavlju „držao nje-govu sudbinu“ želeći ga „sebi zdesna“ u svojem vječnom blaženstvu! To može samo Bog, Bog čija je ljubav prema čovjeku neizmjerna, bez-granična, koji, kako nam veli sv. Apostol Petar u današnjem čitanju iz Djela Apostolskih, svoga sina Isusa nije ostavio u Podzemlju, niti mu je ti-jelo ugledalo truleži, nego ga je uskrisio: „Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci.“

3. Da, braćo i sestre, svjedoci Uskrsloga su bile žene, svjedoci su bili Apostoli, svjedoci su bili i toliki drugi Isusovi učenici. To svjedočan-stvo obilježilo je njihove živote, postalo sre-dištem njihovih života, za to su svjedočanstvo polagali svoje živote! To je svjedočanstvo od njih činilo misionare. Susret s Uskrslim nužno tjera na navještaj. Radost koja se rađa u takvom susretu želi se podijelit, mora se podijeliti. Ona im je darovana da bi se hrabro dijelila dalje, da bi se javila drugima i mnogima, naraštajima ljudi i žena svih vremena i prostora koji će po njoj i sami susresti Isusa, postati njegovim uče-nicima: „Ne bojte se! Idite javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!“ I to vrijedi i za nas, Kristove učenike, danas. I od nas koji smo danas i ovdje, u ovom našem vre-menu Kristovi učenici, uskrsna radost koja nam je darovana treba i mora biti javljena i navje-štena. I nama danas Uskrsli Gospodin upućuje i ohrabrenje i poziv, povjerava misiju: „ne bojte se“, „idite“, „javite“! Odvažite se: navijestite me i posvjedočite me i pred ljudima današnjeg vremena, usprkos i unatoč svemu što vas okru-žuje i snalazi, usprkos mnogim protivnostima i mnogim nevoljama kojima ćete biti izvrgnuti i



koje će vas snalaziti, unatoč mnogi lažima i laž-nim svjedočanstvima o meni i protiv mene. Ali, unatoč svemu on nam poručuje: „ne bojte se!“, „idite!“, „javite!“ „svjedočite“ kako bi se mene, Uskrsloga Gospodina susrelo, kako bi me se vi-djelo!

4. Taj se „scenarij“, scenarij, s jedne strane, svjedočenja za Uskrsloga Gospodina, i, s druge strane, njegova onemogućavanja i osporavanja njegova slavnog uskrsnuća započeo je već tada, na sam dan Kristova Uskrsnuća. Evanđelist Ma-tej u drugom dijelu današnjeg Evanđelja upravo o tomu izvještava: Doista, još „dok su one odla-zile“ događa se drama krivotvorenja, potkuplji-vanja, laži i obmane: „Recite: ‘Noću, dok smo mi spavali, dođoše njegovi učenici i ukradoše ga’. (…) Oni uzeše novac i učiniše kako bijahu poučeni. I razglasilo se to među Židovima – sve do danas“. Da, od onda, pa sve do danas traje borba kojom se na laži i u laži želi osporiti Kri-sta Gospodina i njegovo slavno uskrsnuće. Još davno ju je veliki sve Augustin lijepo prokazao kad je rekao: „Ako su spavali, kako su mogli vidjeti učenike da kradu njegovo tijelo?“ Njiho-vo se svjedočanstvo urušava samo od sebe jer nije sazdano na istini i njezinu svjetlu, nego je sazdano na laži i njezinoj zabludi, kupljeno do-duše s mnogo novaca – „uzeše mnogo novaca“ veli sv. Evanđelje – ali utanačeno prozirnim i jeftinim odgovorom – „Recite ‘Noću, dok smo mi spavali, dođoše njegovi učenici i ukradoše ga’. (…).“! Oduvijek je bilo a, nažalost, ima i danas ljudi koji su nastojali i nastoje zataškati istinu, potkopati istinu, krivotvoriti istinu. To su oni ljudi koji su odbacili božansko svjetlo isti-ne i odali se svojim lažima, svojim komplotima, svojoj propagandi, svojim koruptivnim meto-dama potkupljivanja i zarobljavanja čovjeka obećavajući mu sigurnost koja to nije, slobodu koja to nije, smislenost i spokojnost života koji to nisu: „mi ćemo sve učiniti da vi budete bez brige!“

5. Draga braćo i sestre, dok se danas u ovom Euharistijskom slavlju združujemo s Uskrslim Kristom Gospodinom da bismo bili i ostali u njegovoj istini, i kad se zatim, zajednički uputi-mo na molitvu za sve one koji su svoj zemaljski život završili mučenički na stratištu zvanom Ke-

vina jama, ne možemo a da ne posvjedočimo da je i istina o njoj i svima onima čije kosti u njoj do današnjega dana počivaju bila zamagljivana i zatamljivana, dapače: zabranjivana! Rodbina i prijatelji nisu smjeli javno položiti cvijet, upaliti svijeću, ni plakati nad jamom…. Ne možemo ne uočiti da je i s njome u vezi kroz mnoga desetlje-ća vladao komplot, krivotvorenje, propaganda i bahato obećanje: „mi ćemo sve učiniti da vi bu-dete bez brige!“ Ali, ako su se i nevine ljudske kosti naše braće i sestara u Kevinoj jami još i mogle nekako prekriti crnom zemljom, zatvoriti stijenjem, zapečatiti raslinjem i dračom kako bi se bilo „bez brige“, istina se ne može niti za-tvoriti, niti ušutkati! Ona se ne može obuzdati, niti ju se može sputati, ona se ne može baciti u jamu i zatrpati u grob! Jer, Istina, pisana velikim slovom, Isus Krist, onaj koji je Put, Istina i Ži-vot – je ustao iz groba i uskrsnuo od mrtvih, a s njime iz groba ustaje svaka druga istina! Samo onaj tko je u Božjoj istini može biti „bez bri-ge“. Nipošto onaj čiji je tobože miran i tobo-že bezbrižan život „osiguran“ lažju. Zato smo mi dužni tražiti istinu, naviještati istinu, braniti istinu, promicati istinu. Vođeni, ne osvetničkim duhom i prozirnim ljudskim računicama, nego Duhom Isusa Krista uskrsloga, Isusa Krista ži-voga i istinitoga, Isusa Krista milosrdnoga, koji svakom čovjeku prilazi i želi prići, kao što je prišao ženama iz Evanđelja, kako bi ga privu-kao k sebi, Uskrslomu, kako bi ga oslobodio, kako bi mu darovao pravi život, pravu radost, pravu sreću! Već sada ovdje na zemlji, a onda i u svoj vječnosti. U svemu onomu što smo tra-gično proživljavali kroz našu povijest, onu dav-nu, i onu ne tako davnu, u svemu onomu što nas je pogađalo i kao pojedince, i kao obitelji, i kao narod, a o čemu smo morali šutjeti i zbog čega smo morali trpjeti, On, jedini, može biti i jest naša jedina prava utjeha i utočište. Jedino je On onaj čija je ljubav nadvladala zlo i laž, porazila smrt. Jedino i samo ako ostanemo u životnom zajedništvu s njime, Kristom uskrslim, bit ćemo i mi sami kadri nadvladati svaku laž, svako zlo pa i samu smrt!

„Uskrsnu Gospodin od mrtvih, kako reče, kličimo i radujmo se svi, jer on navijeke vlada, aleluja!“(Ulazna pjesma Mise na Uskrsni pone-djeljak). Amen.



BOGOSLOVI U ŽUPI SV. ANTE NA ŠUBIĆEVCUDana 8. travnja. 2018., na drugu vazmenu

nedjelju, na poziv župnika i gvardijana fra Ma-rija Radmana franjevački bogoslovi provincije Presvetog Otkupitelja boravili su župi svetog Ante Padovanskog u Šibeniku, na Šubićevcu. Sveto misno slavlje u 10 sati zajedno sa fra Marijom Radmanom, župnikom, predvodio je magistar bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu fra Ivica Jurić. Govoreći o nevjernom Tomi i današnjim To-mama propovjednik se zapitao: „Zar nije često slična situacija s Tomom i u našim obiteljima u kojima se redovito barem netko moli Bogu, sluša Katolički radio, čita katolički tisak i sl. a sve je to jednom ili čak većini članova obite-lji smiješno. Svi mi imamo svog Tomu. Tomu koji ne vjeruje, koji se ruga, koji nas koji put i ponižava. Ali treba izdržati osam dana kao apo-stoli s Tomom. Štoviše, katkada treba izdržati i osam godina i više smijeha i obezvrjeđivanja vjere. Treba izdržati jer svatko ima svoje vrije-me kad će susresti Uskrslog. Trešnja zrije u pro-ljeće, a grožđe u jesen. Tako i mi ljudi imamo

svoj trenutak sazrijevanja. On ne ovisi uvijek ni o godinama ni stečenom iskustvu. Stoga tre-ba biti strpljiv i s drugima i sa sobom; moliti, raditi i čekati da i drugom dođe njegov čas, da se obrati i povjeruje. Susret s uskrslim Isusom Tomu i apostole je u potpunosti promijenio. I nas može promijeniti tako da preobraženi lju-bavlju Njegovom i sami postanemo neustrašivi svjedoci Božje ljubavi“, istaknuo je fra Ivica.

Uz župni zbor bogoslovi su glazbeno animi-rali misno slavlje, čitali riječ Božju i posluživa-li, zajedno sa đakonom fra Milanom Ignacijem Sladojom i ministrantima kod oltara. Nakon svete mise bogoslov fra Ivan Grubišić podijelio je sa župljanima njegovo svjedočanstvo puta do duhovnog poziva, a fra Nikola Dominis krat-kom prezentacijom prikazao je život i rad bo-goslova u klerikatu o. fra Ante Antića u Splitu. Nakon slavlja u crkvi župnik fra Mario je mlađu braću, zajedno sa starijom braćom iz samostana i okolnih župa, srdačno ugostio oko bratskog stola te mu od srca zahvaljujemo na srdačnom gostoprimstvu.

SUSRETI ZA MINISTRANTE U KLERIKATU NA TRSTENIKU Franjevački klerikat u Splitu, prvi put ove

godine, u organizaciji promicatelja duhovnih zvanja fra Josipa Repeše, ugostio je mladiće srednjih škola na vikend susretu od petka 13. do nedjelje 15. travnja 2018.

Na vikend-susretu sa bogoslovima oni imaju priliku da iz prve ruke upoznaju sa svakodnev-nim životom u samostanu. Svrha ovih susreta je pomoć mladićima u donošenju važnih životnih odluka, a posebno onih koje se tiču duhovnog poziva upoznajući kako žive mladi fratri pripre-majući se za svoje redovništvo i svećeništvo.

U dogovoru sa župnicima i župnim vikari-ma u posjet Klerikatu je došlo 7 ministranata iz Šibenika (Gospa van Grada) i Turjaka. Za orga-nizaciju i dnevni red susreta pobrinuli su se fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhov-nih zvanja i fra Ivica Jurić, magistar bogoslova.

Po dolasku u samostan na Trsteniku mini-stranti su bili raspoloženi za druženje iako im je, kako su poslije rekli, bilo neobično upozna-

vanjem sa životom u samostanu. Neki su već sudjelovali na susretima u Sjemeništu ali su pri-mijetili razlike u ovom vikendu.

Susret je počeo sastankom ministranata sa promicateljem zvanja i nekoliko bogoslova. Upoznali su ih sa pravilima kućnog reda i ras-poredom prostorija u kojima će provesti vikend. Poslije su sudjelovali u molitvi Večernje i svetoj misi u samostanskoj kapeli koju je predvodio fra Josip Repeša. Poslije večere slijedilo je dru-ženje sa bogoslovima u Bratstvu kao i ostalim prostorijama za rekreaciju.

Drugi dan susreta počeo je ranijim ustaja-njem i sudjelovanjem na svetoj misi u samo-stanskoj crkvi Presvetog Otkupitelja koju je u zajedništvu sa ostalim svećenicima predvodio fra Anđelko Domazet. Poslije doručka mini-stranti su sa promicateljem zvanja i nekoliko bogoslova posjetili samostan sv. Klare gdje ih je primila časna majka predstojnica samostana s. Marija Dolores od svetih Rana Isusovih sa 4



sestre novakinje. Časna majka je goste rado pri-mila i opisala život i rad sestara klarisa u Splitu. Na kraju su ministranti i voditelji imali prigodu za pitanja u ugodnom razgovoru. Poslije posjeta samostanu svete Klare ministranti su kratko po-sjetili i katedralu sv. Dujma i samostan i svetište Gospe od Zdravlja.

Poslije ručka ministranti su popodne započe-li igrom nogometa na samostanskom igralištu. Ugodno druženje pokazalo je umijeće pojedi-naca za nogomet što je goste oduševilo. Nakon kratkog odmora susret je nastavljen u samostan-skoj kapitularnoj dvorani gdje su se ministranti susreli sa bogoslovima i njihovim magistrom fra Ivicom Jurićem. U međusobnom upoznava-nju prisutni su mogli vidjeti kakav je stil života franjevačkih bogoslova kao i motive ministra-nata posjećivati ovakve vikend susrete. Poseb-no zanimljivo ministrantima je bio susret sa dvojicom bogoslova koji su iz Afrike koji svoju formaciju imaju u našem klerikatu. Nakon ve-černje molitve i pobožnosti krunice ministranti su iskoristili mogućnost za večernju šetnju uz more sa promicateljem duhovnih zvanja. Dan je

zaključen druženjem sa bogoslovima uz piće i pizzu u Bratstvu i nezaobilazne rekreativne igre.

Treći, posljednji dan, započeo je molitvom jutarnje u samostanskoj crkvi i svečanom sve-tom misom koju je uz fra Ivicu Jurića i fra Jo-sipa Repešu, predvodio fra Domagoj Runje, gvardijan samostana na Trsteniku. Uspomenu zajedničkog druženja u Splitu prisutni su ovje-kovječili zajedničkom slikom pred glavnim ol-tarom. Poslije svete mise ministranti su imali završno druženje sa fra Josipom tijekom kojeg su ispunjali pripremljenu anketu kao i diskuti-rali o uvjetima u kleriatu i mogućem dolasku nakon završene srednje škole. Kraj ovog dru-ženja označio je zajednički ručak na kojem su svoju zahvalu ministrantima uputio gvardijan fra Domagoj Runje, uz želje da se ponovno vide dogodine.

Veliko hvala na organizaciji ovog susreta gvardijanu fra Domagoju Runji, samostanskom ekonomu fra Šimunu Čovo, fra Ivici Juriću ma-gistru klerika i fra Ivi Rastočiću predstavniku bogoslova.

UČENICI I PROFESORI FRANJEVAČKE KLASIČNE GIMNAZIJE UPRIZORILI „OGNJIŠTE“ U LOVINCU I GOSPIĆU

U organizaciji fra Blaža Toplaka, ravnatelja Franjevačke klasične gimnazije s pravom jav-nosti u Sinju, glumačka družina Gimnazije upri-zorila je 15. travnja 2018. djelo Mile Budaka „Ognjište“ u Lovincu i Gospiću. Tom prigodom svetu misu u Sv. Roku predvodio je mons. Mile Bogović.

Učenici i profesori Franjevačke klasične gi-mnazije u Sinju uprizorili su djelo Mile Budaka „Ognjište“ u nedjelju, 15. travnja 2018., u Domu kulture u Lovincu i istoga dana u Gospiću.

Uloge su glumili: Petra Ugrin (Anera), Mar-ko Duvnjak (Blažić), Moreno Vuković (Lu-kan), Brankica Jerkan (Manda), fra Blaž Toplak (plovan), David Marić (Joso), Dragan Kolovrat (Mića), Antea Jukić (Anđuša), Lorena Cvrlje (Baruša), Ilija Knežević (Ducina) i osam učeni-ca kao pratnja.

U jutarnjim satima krenula je glumačka dru-žina Franjevačke klasične gimnazije u Sinju s

pravom javnosti uz pratnju prvih razreda gi-mnazije s njihovim razrednicama Snježanom Radan i Radmilom Klarić na put prema Lici. Oko devet sati stigli smo u sv. Rok. Uslijedio je pohod prema Anerinu grobu, a poslije toga zajedničko fotografiranje kod Anerina kipa. Na-kon kratke pauze svi smo nazočili sv. misi u cr-kvi sv. Roka. Misu je predslavio biskup u miru mons. Mile Bogović uz asistenciju župnika fra Tina Labrovića i ravnatelja gimnazije fra Blaža Toplaka. Poslije mise uputili smo se ponovno do Anerina kipa gdje je uslijedilo zajedničko fotografiranje, ali sada s biskupom, župnikom i nazočnim vjernicima.

Ubrzo nakon toga krenuli smo prema Lo-vincu. Svi zajedno iznijeli smo iz autobusa po-trebne stvari i rekvizite za uprizorenje Ognjišta. U 12:20 sati započelo je uprizorenje Budako-vih Ognjišta u prepunoj lovinačkoj dvorani. Nakon izvedbe koja je oduševila nazočne, svi



smo se našli u maloj dvorani gdje su domaćini pripremili prigodnu zakusku. Vidjelo se koliko su truda uložili. Da je zakuska bila u najboljem hotelu, ne bi se postidjela. Ljubav i zajedniš-tvo stanovnika sv. Roka i Lovinca pokazala se u najboljem svjetlu prema gostima iz Sinja. U razgovorima s pojedincima doznali smo kako oni vuku korijene iz obitelji koje se spominju u romanu.

Oko tri sata poslije podne, kad smo spremili sve potrebno za nastup, krenuli smo prema Gos-piću. Tamo smo stigli nešto prije četiri sata. Po-novno su se svi angažirali u iznošenju potrebnih rekvizita na pozornicu Pučkog učilišta dr. Ante Starčevića. Svi su tada dobili slobodno, a gosp. Željko Viculin i fra Blaž prihvatili su se posla, kao i u Lovincu, uređujući pozornicu i štimajući glazbu i rasvjetu za nastup.

U 19 sati započelo je uprizorenje Ognjišta koje je trajalo do 20:30 sati. Na kraju je ravnatelj fra Blaž ukratko ispričao što se sve poduzimalo da bi se mogla upriličiti i prikazati cjelovita si-tuacija koja je vezana uz Budakovo Ognjište. U pozadini svega stajala je nažalost situacija ise-ljavanja hrvatskih obitelji kao nikada do sada.

U ime Pučkog učilišta zahvalila se ravnateljica gosp. Irena Peša. Mons. Mile Bogović ukratko je iznio što je sve trebalo poduzeti i kakove sve prepreke preskočiti da se oživi ideja Ognjišta kao i postavljanje Anerina kipa. Na kraju je u ime svih riječi zahvale prožete dubokim emoci-jama izrekao gradonačelnik Gospića gosp. Kar-lo Starčević.

Nakon što su sve stvari i rekviziti spremljeni u autobus uslijedilo je zajedničko druženje uz prigodni domjenak u prostorima pučkog učili-šta. U 21:30 sati krenuli smo prema Sinju gdje smo stigli u 24 sata. Glumci i prvašići krenuli su kući uz pratnju roditelja, a fra Blaž, gosp. Žel-ko Viculin i nekolicina sjemeništarca prebacila je sve stari u cady koji je u samostan odvezao ekonom fra Filip Budić, kojemu i ovom prigo-dom zahvaljujem za svaku podršku u nastupima vezanim za izvođenje Ognjišta.

I ovom prigodom osobito zahvaljujem gosp. Želju Viculinu i njegovoj ženi Mariji koji su u svemu bili desna ruka što se tiče glazbe, rasvje-te, odabira kostima, neizostavne šaptačice tek-sta kao i mnogo čega drugoga bez čega bi bilo nemoguće istinski dočarati Budakova Ognjišta.



MAOVICE: PROSLAVA SV. JURE Blagdan sv. Jure mučenika, nebeskog za-

štitnika Maovica (župa Vrlika), svečano je pro-slavljen u ponedjeljak 23. travnja 2018. godine. Slavlje je započelo svečanom procesijom za kipom sv. Jure kojeg su nosili Čuvari Kristova groba s Maovica. Ujedno je obavljen i blago-slov polja. Euharistijskim slavljem predsjedao je fra Perica Maslać, župnik u Sinju, uz konce-lebraciju fra Jakova Vire, župnika.

Fra Perica je u homiliji ukazao opasnosti koje vrebaju u današnjem modernom užurbanom i sve više liberalnom i materijalističkom nazoru na svijet. Između ostaloga, upozorio je na opa-snost koja se krije u svijetu medija, putem kojih do nas svakodnevno i ciljano bivaju odaslane crne vijesti. Osim toga, stvara se ovisnost o in-ternetu, tako da sve više postajemo zarobljenici virtualnog svijeta, onesposobljeni za normalno

međuljudsko ophođenje, a nauštrb duhovnih vrjednota, življenja vjere i zdravog obiteljskog života. Našim obiteljima, koje su jezgra druš-tva i Crkve, nije nimalo lako u suprotstavljanju svemu što joj je suprotstavljeno te je potrebno posvetiti se dodatno svojoj obitelji i osobnom i zajedničkom odnosu s Bogom. Neka nam u tome pomogne zagovor sv. Jure, zaključio je ovogodišnji propovjednik.

Sviranjem i pjevanjem tijekom misnog slav-lja ravnala je Tomislava Režić. Nakon misnog slavlja, mlađi članovi KUU “Milan Begović”, predvođeni umjetničkom voditeljicom Ma-rinom Djaković, zaplesali su Vrličko kolo, a Maovičani i njihovi gosti nastavili su proslavu uz blagdanski stol i slavljeničko raspoloženje na proljetnim suncem osunčanim Maovicama.

RUNOVIĆI: HODOČAŠĆE U PADOVU Vjernici iz župe Gospe od Karmela - Runo-

vići hodočastili su u Padovu, njih 54 predvođe-no župnikom fra Mladenom Prolićem. Krenuli su iz Runovića 20. travnja (petak) 2018. god. u 18:30 sati.

U Padovu su doputovali 21. travnja (subota) oko 5 sati ujutro te su iza 6 sati ušli u kapucinsku crkvu gdje je živio i djelovao Sv. Leopld Bog-dan Mandić. U tišini su obišli oko tijela našega hrvatskog Svetca, pomolili se te pogledali ka-



pucinsku crkvu i muzej. Nedugo poslije njihova ulaska u kapucinsku crkvu pridružili su im se vjernici iz župe Sv. Antuna iz Zagreba sa Sve-tog Duha predvođeni fra Josipom Blaževićem, provincijalom Hrvatske provincije franjevaca konventualaca te vjernici iz župe Sv. Franje Ksaverskoga – Švarča iz Karlovca predvođeni župnikom vlč. Dujom Kurtovićem. Fra Josip je ovdje predmolio molitve Sv. Leopoldu.

Iz kapucinske crkve hodočasnici su krenuli prema velebnoj bazilici Sv. Justine, mučenice. Razgledajući baziliku obišli su oko oltara, gdje prema predaji počiva tijelo Sv. Luke evanđeliste te oko oltara gdje počiva tijelo Sv. Justine te su se kratko pomolili. Sišli su ispod glavnog olta-ra u kriptu bazilike gdje se nalazi lijepa kapela gdje monasi benediktinci mole i slave sv. misu.

Iz bazilike Sv. Justine pošli su prema bazi-lici Sv. Ante Padovanskoga gdje ih je dočekao i pozdravio fra Nikola Rožanković, franjevac konventualac, ispovjednik na hrvatskom jezi-ku u bazilici. Ulazeći u prekrasnu baziliku Sv. Ante, obišli su oko Svetčeva oltara gdje počiva njegovo tijelo.

Slavlje sv. mise u kapeli pred bazilikom u 10 sati predslavio je fra Josip Blažević, a suslavi-li su vlč, Dujo Kurtović, župnik župe Švarča u

Karlovcu te fra Mladen, župnik Runovića. Fra Josip je u propovijedi rekao kako je slavlje sv. mise vrhunac našega hodočašća u Padovu te kako nas Sv. Ante Padovanski uvijek dovodi Isusu, našem Spasitelju.

Nakon slavlja sv. mise uslijedilo je slobod-no vrijeme, bilo za osobnu pobožnost, bilo za okrjepu tijela. U 13:30 sati iz Padove hodoča-snici su krenuli prema mjestu Arcella nedaleko od Padove gdje je Sv. Ante preminuo. U Arcelli u ogromnoj crkvi, svetištu preminuća Sv. Ante fra Josip je predmolio litanije Sv. Ante. Nakon molitve litanija, dok su hodočasnici obilazili oko glavnoga oltara, Aneta Babić predvodila je pjevanje pjesme Sv. Anti „Iz zemaljske suzne doli…“.

Iz Arcelle krenulo se prema mjestu Campo-sampiero gdje je Sv. Ante boravio na imanju jednog plemića te se odmarao, molio i provodio vrijeme u kontemplaciji. Ovdje su hodočasnici posjetili samostansku crkvu sestara klarisa te veću crkvu gdje se štuje dijete Isus u naručju Sv. Ante. Iz Campasampiera oko 16:15 sati krenuli su natrag prema Hrvatskoj i Runovićima. Ovo je bilo treće hodočašće iz Runovića u Padovu u posljednjih šest godina.

METKOVCI U MIŠJOJ RUPI Prebirući po dojmovima s gostovanja u Met-

koviću 20. travnja 2018. godine, ne mogu se oteti dojmu dubokog razočaranja u pogledu od-nosa prema monumentalnom djelu „Ognjište“ hrvatskog pisca Mile Budaka. Pitam se, po tko zna koji put, zar je moguće da dvadeset osam godina od samostalnosti hrvatske države među ljudima i dalje živi godinama lažno gajeni osje-ćaj političkih nesretnih promašaja, koji se vežu uz nemjerljiva kulturna dostignuća hrvatske književnosti?!

Na stranu što je tih dana u Metkoviću održan susret framaša iz cijele Hrvatske. Riječ je o mla-dima i jednom manjem dijelu starije populacije vezane uz njihovo djelovanje na susretu u Met-koviću. Po tko zna koji put čovjek se može zapi-tati gdje je ta metkovska kulturna inteligencija? Profesori, osobito hrvatskog jezika, ali i drugih

obrazovnih predmeta? Gdje je djelatnost Matice hrvatske i njenih članova? Gdje su svi oni koje barem dijelom zanima kulturna baština hrvat-skog naroda? Zasigurno je desetljećima poslije Drugoga svjetskog rata bila hereza spominjati Milu Budaka i njegova djela. Sve se svodilo na njegovu političku djelatnost u vrijeme NDH.

Dobro nam je znano da se svatko tko je poku-šao čitati Ognjište i druga Budakova djela izla-gao potencijalnoj opasnosti kao narodni nepri-jatelj. Malo njih je pročitalo to monumentalno Budakovo djelo i u njemu se susrelo s vječnom problematikom očuvanja vlastitoga ognjišta. Svrha i cilj sat i pol uprizorenja ovoga romana, koje su 1990-tih adaptirali i složili u dramski tekst Pero Budak i Jakov Sedlar, zavrjeđivala je barem nešto veći odziv metkovske „kvazi inte-ligencije“.



Možda su neki razmišljali: to su učenici, gi-mnazijalci i njihovi profesori, pa neće to biti nešto naročito te se na to ne isplati utrošiti jed-nu večer u Gradskom kulturnom središtu. Ko-liko je poznato autoru ovog osvrta, Budakovo Ognjište je vrlo zahtjevan i nadasve mukotrpan tekst spremiti i pogotovo izvesti u kontinuitetu od sat i pol vremena. Uz to tekst se vrlo rijetko izvodio i to samo u nekoliko navrata 1990-tih u Zagrebu. Večer 20. travnja u Metkoviću bila je jedinstvena prigoda za uživo, bez čitanja roma-na doživjeti sliku ličkoga života u prvim deset-ljećima dvadesetog stoljeća.

Dakako, uz svladavanje i uigravanje uloga, svako gostovanje uza se vuče i velike materi-jalne troškove. Uz pomoć Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja – koja je osnivač i vlasnik Franjevačke gimnazije u Sinju s pravom javnosti, a koja ujesen 2018. godine slavi 180 godina gimnazijskog djelovanja u Sinju – mo-gli smo poduzeti niz gostovanja s Budakovim Ognjištima. U Sinju dva puta 7. 12. 2018. uoči dana Gimnazije i Sjemeništa te ponovno 13. travnja 2018. Iza toga uslijedilo je gostovanje u Sv. Roku, Lovincu i Gospiću (dva nastupa). Na svim gostovanjima dvorane su bile ispunjene, a osobito je bio dirljiv i zapažen nastupu u Lovin-cu gdje su nam pojedinci prilazili s riječima za-hvale i pojašnjenja da oni vuku svoje korijene iz pojedinih obitelji koje se spominju u Ognjištu.

Kao rođeni Metkovac, a trenutno ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju, želio sam Ognjište kao najvažnije djelo hrvatskog književnika Mile Budaka na koje se pomisli pri spomenu njegova imena, uprizoriti u Metkovi-

ću. Nažalost, čovjek je imao doživljaj da Met-kovci radije ostaju u „mišjoj rupi“ svojih obzi-ra, nego li da budu sudionici teško ponovljivog uprizorenja Ognjišta. Jedino za pohvalu te ve-čeri jest činjenica kojom su poslije izvođenja, u organizaciji gradske vlasti, ugošćeni sudionici Ognjišta. Za to im ovom prilikom osobito za-hvaljujem u ime svih izvođača.

Što je u svemu važno naglasiti, književnik je zahvatio ličko selo što je više mogao u širinu i dubinu te je svoj roman zamislio i sagradio kao lanac epizoda. Uz demonskog Blažića, u kojeg se nažalost ugledaju mnogi današnji hrvatski političari, kao njegov antipod stoji uzvišeni lik divnog patnika Lukana i uznositi lik najčude-snije žene u hrvatskoj književnosti, lik seoske heroine Anere, koja se čistoćom ideala i mo-ralnom snagom izdiže iznad sredine, ali pada kao žrtva gigantske borbe primitivnih nagona i slijepe strasti na jednoj, a uzvišenog poimanja dužnosti na drugoj strani.

Svrha i cilj uprizorenja Ognjišta vođena je mišlju da u današnjem vremenu, kada se sve više gase hrvatska ognjišta zbog niskog natali-teta i još većeg iseljavanja mladih obitelji, upri-zorenjem Budakova Ognjišta želimo upozoriti na „glas vapijućeg u pustinji“ nadajući se i žele-ći očuvati hrvatska ognjišta i da se njihova vatra ne ugasi nikada.

I što na kraju svega izrečenoga reći? Od met-kovskoga i neretvanskog gusarskog duha ne ostade ništa doli kojekakvi obziri i kalkuliranja na kojima se ne može čuvati i sačuvati vlastito ognjište. (fra Blaž Toplak, ravnatelj)

UNEŠIĆ: PROSLAVA SV. JURE U župi sv. Jure u Unešiću vjernici su prosla-

vili blagdan nebeskog zaštitnika u ponedjeljak 23. travnja 2018. godine. Uz domaće vjernike iz Unešića na proslavi blagdana sudjelovali su i vjernici okolnih župa. Svetu misu i procesije sa svečevom slikom uz župnika Unešića fra Luku Delića i župnika fra Mile Marovića iz Nevesta predvodio je fra Josip Repeša, provincijski pro-micatelj duhovnih zvanja. Tijekom procesije župnik je predvodio obred blagoslova polja.

Fra Josip je u propovijedi na svetoj misama približio lik sveca iz, rimskog časnika iz Pale-stine i predstavio ga uzorom za razumijevanje i rješavanje mnogih životnih poteškoća današ-njeg vremena. Sveti Jure je odbio žrtvovati po-ganskih bogovima i svojom ustrajnošću brani pravovjerne odbijajući ponude poganstva koje unosi podijele među ljudima i uništava svetosti svakodnevnog vjerničkog života. Svetac potiče vjernike na bolje shvaćanje Božje volje, svo-



jom riječi skreće prema pravom izvoru vjere i ljubavlju pokazuje snagu Božje zainteresirano-sti za čovjeka. Primjer odnosa sv. Jure prema životnih izazovima put je njegovih štovatelja u današnjem svijetu kada vjera nikako ne smije ostati samo suhi običaj i izbjegavanje preuzima-nja odgovornosti za život. Preko mise pjevali su članovi župnog zbora iz Unešića. Župnik fra

Luka na kraju mise pozdravio je uzvanike na proslavi blagdana svetog Jure i prisutne sveće-nike, zahvalio svim dobrotvorima. Misno slav-lje završeno je molitvom za duhovna zvanja i blagoslovom sv. Franje.

Poslijepodnevni dio blagdana nastavio se u bratskom ozračju na svečanom ručku sa braćom svećenicima samostanskog okružja.

VUKŠIĆ: PROSLAVA SV. MARKA U crkvi sv. Kate vjernički puk Vukšića pro-

slavio je u srijedu, 25. travnja 2018., blagdan sv. Marka. Svečanu misu s procesijom predvodio je župnik fra Luka Banić.

Danas smo čuli završetak Markova evanđe-lja, koje on završava nalogom, koji je Isus Krist dao svojima prije negoli je ostavio zemlju. Re-kao im je: „Pođite po svem svijetu, propovije-dajte evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osu-dit će se.“ Isusov nalog „pođite... propovijedaj-te...“ upućen je svakome od nas. Na svakome od nas trebalo bi se vidjeti da smo njegovi, da smo postojani na njegovu putu! On nam i želi kaza-ti. Idite mojim putem, a ja ću iz drugog svijeta podupirati vaše djelo i vaša nastojanja! Neka

nas u tome podupre i sv. Marko koji je za Isusa položio svoj život, rekao je između ostalog fra Luka Banić.

Euharistijsko slavlje uljepšao je mješoviti crkveni zbor sa svojim čuvenim starodrevnim pučkim pjevanjem „vukšićke mise“. Na brdu Karanovac nalazio se stari grad Vukšić. U bli-zini staroga grada opstojala je neka crkvica i kapela. Mještani misle da je bila posvećena na čast sv. Marka. Do takvog zaključka dolaze na temelju donedavnog održavanja procesije i bla-goslova polja na blagdan sv Marka. Procesija je polazila iz župne crkve sv. Mihovila i išla do staroga grada. Proslava blagdana sv. Marka od-žava se tradicionalno do danas ali s procesijom, misom i blagoslovom polja u crkvi sv Kate.



HODOČAŠĆE „STOPAMA SVETOGA FRANJE ASIŠKOGA“ NOVAKA JKPMOFM

U sklopu franjevačke novicijatske formaci-je predviđeno je i hodočašće „Stopama Svetog Franje Asiškog“ na kojem mladi novaci fra-njevci hodočaste u mjesta koja su bila ključna za život sv. Oca Franje i budućnost Reda. Ove godine hodočašće je započelo na drugu Vazme-nu nedjelju, 8. travnja, a završilo je u subotu, 14. travnja 2018. Na hodočašću su sudjelovala 24 novaka sa svojim meštrima. Iz Hrvatske bili su novaci s Visovca, Trsata i Košljuna), iz Bo-sne i Hercegovine novaci iz Livna i Humca, te Albanske Kustodije.

U subotu, 7. travnja, na otočić Visovac (gdje se nalazi novicijat Provincije Presvetog Otku-pitelja) došli su novaci iz Livna i sa Humca sa svojim meštrima kako bi poslije ručka i obila-ska otočića zajedno krenuli prema Trsatu oda-kle je planiran početak hodočašća.

U ranim jutarnjim satima Nedjelje, poslije doručka, autobusom smo s Trsata krenuli prema Asizu. U putu se molila služba časova te kru-nica. Oko 15 h došli smo u Asiz. Najprije smo se smjestili u hotel- kuću „ Casa Leonori“. Tu su nam se pridružila i dvojica novaka Alban-ske Kustodije sa svojim meštrom fra Markom Ešegovićem. Nakon smještaja uputili smo se na svoje prvo odredište, u svetište Svetog Damja-

na, mjesto u podnožju Asiza gdje se sv. Franji obratio raspeti Krist s križa s riječima: „ Fra-njo, idi i obnovi moju kuću koja se, kako vidiš, urušava!“. Najprije smo razgledali svetište, a potom je uslijedila Sv. Misa koju je slavio fra Marko Ešgović, meštar albanskog novicijata uz koncelebraciju ostalih meštara. Večernju moli-tvu iz časoslova, na talijanskom jeziku, molili smo u Porcijunkuli.

U ponedjeljak, 9. travnja, planiran je posjet u tri važna mjesta koja su važna za Franjin život, ali i za život, djelovanje te razvoj Njegovoga Reda. To su svetišta Greccio, Fonte Colombo te La Foresta. Greccio je planinsko mjesto u ko-jem je Franjo napravio prve žive jaslice kako bi odao počast malenom Isusu, Bogu koji se rodio u siromašnoj betlehemskoj štalici. Tu smo zna-kovito slavili božićnu misu koju je predvodio fra Tomislav Faletar, meštar novaka s Trsata. Nakon mise uslijedio je obilazak svetišta uz razgledavanje kolekcije jaslica iz čitavoga svi-jeta. Iz Greccia smo krenuli u samotište- sveti-šte Fonte Colombo u kojem je Franjo napisao Pravilo Reda Manje Braće koje se može sažeti u ovih nekoliko riječi: „ živjeti Evanđelje Isusa Krista, obdržavajući evanđeoske savjete posluš-nosti, siromaštva i čistoće.“ Nakon zajedničkog objeda i obilaska krenuli smo u La Forestu gdje



se nalazi zajednica Mondo X k.oja prihvaća osobe iz cijelog svijeta koje se žele izliječiti od raznih ovisnosti. Nakon obilaska uslijedilo je svjedočanstvo jednog mladića iz zajednice. Dan se završio molitvom Večernje u kapeli kuće boravka.

U utorak, 10. travnja, uslijedio je posjet ba-zilici Svete Marije Anđeoske u kojoj se nalazi Porcijunkula. Na tom svetom mjestu imali smo svetu misu koju je predvodio fra Stanko Mabić, meštar hercegovačkih novaka. U Porcijunkuli nam se pridružio i fra Ivan Režić, novimeno-vani meštar novaka s Visovca. Razgledali smo baziliku, a potom smo imali mnogo vremena za osobno promišljanje i molitvu. Poslijepodne smo kombijima krenuli u samostište Carceri u koje je i sveti Franjo rado odlazio kako bi se mogao posvetiti meditaciji i molitvi. To mjesto krasi tišina koja je potrebna svima a posebno onima koji se spremaju za posvećeni život. Na-kon razgledavanja samotišta, preostalo je vrije-me bilo rezervirano zaosobno uživanje u tišini i meditaciji. Treći dan hodočašća završen je molitvom Večernje i klanjanjem u šutnji u crkvi svetog Damjana.

U srijedu, 11. travnja, posjetili smo stari grad Asiz, koji na svakom svojem koraku odiše pri-sutnošću svetog Franje. Obilazak je vodio fra Ivan Režić. Najprije smo posjetili Sacro Con-vento, Baziliku Sveto Franje gdje se nalazi i Njegov grob. Upravo u kripti imali smo svetu Misu a predvodio ju je fra Ljubo Sesar, dome-štar trsatskih novaka. Potom nas je fra Ivan od-veo u obilazak crkve svetog Stjepana, katedrale

svetog Rufina, Chiesa Nueva- Franjine rodne kuće te bazilike svete Klare gdje se nalazi Kla-rin grob i originalni križ s kojeg je Franji progo-vorio Raspeti. Poslijepodne smo imali slobod-no vrijeme koje su mogli iskoristiti za osobnu molitvu,temeljitije razgledavanje, šetanje i ku-povinu.

U četvrtak, 12. travnja, nakon doručka na-pustili smo Asiz i krenuli na La Vernu, plani-nu poznatu kao franjevačka Kalvarija jer je na njoj sveti Franjo na svoje tijelo primio Kristove Stigme. Nakon smještaja u samostan imali smo svetu Misu koju je predslavio fra Marinko Ba-otić, meštar bosanskih novaka. Potom smo ra-zgledali Baziliku te Kapelu Stigmata.

U petak, 13. travnja, u Capelli Stigmata sla-vili smo svetu Misu koju je predvodio fra Ivan Režić, meštar visovačkih novaka. Sa La Ver-ne smo krenuli prema Padovi. Tamo se nalaze Svetišta Svetog Antuna Padovanskog i svetog Leopolda Bogdana Mandića. Kratko smo obišli oba svetišta te se zadržali u molitvi. Naše Hodo-čašće završilo je dolaskom na Trsat u večernjim satima petka. Tu su novaci s Visovca, Humca i Livna prenoćili te su se u subotu ujutro nakon Mise, Jutarnje molitve i doručka zaputili prema svojim novicijatima.

Ovo Hodočašće nas je sve osvježilo i još više učvrstilo u odluci da idemo za Kristom po pri-mjeru serafskoga Oca svetog Franje. Hodoča-šće je, može se reći, izvrsna duhovna vježba za ono što slijedi kao vrhunac godine novicijata- polaganje prvih redovničkih zavjeta.

IGROKAZ “POLJUPCI ZA MAMU” U “Godini majčinstva” sinjski su prvopriče-

snici u subotu, 28. travnja 2018. godine, u crkvi Gospe Sinjske izveli prigodni glazbeno-scenski igrokaz “Poljupci za mamu”. Autor teksta je Ankica Svirač, poznata spisateljica za djecu i mlade. Prvopričesnike je za ovaj recital pripre-mala i uvježbavala katehistica s. Jelena Mijić, a glazbeni dio s djecom je pripremio fra Jure Župić.

Crkva Gospe Sinjske bila je ispunjena rodi-teljima, braćom i sestrama, bakama i djedovima

ovogodišnjih prvopričesnika. Kroz pjesmu, re-cital i ritmičke geste djeca su približila važnost uloge majke u njihovom odrastanju. Svoje po-ljupce za mame stavili su u ukrašene kutijice, što su im i im predali kao najljepši dar. Na kraju izvedbe sudionicima i organizatorima igrokaza riječi zahvale uputio je župnik fra Perica Ma-slać. Slavlje prve pričesti za djecu s Planice, Ra-došića i Sinja održat će se u nedjelju, 20. svib-nja 2018. godine.



USPJEŠNO ZAVRŠENA AKCIJA FRANJEVAČKIH BOGOSLOVA I MARIJINIH OBROKA ZA POMOĆ DJECI U LIBERIJI

Bogoslovi Franjevačke provincije Presve-tog Otkupitelja iz Splita, u suradnji sa splitskim ogrankom Marijinih obroka, uspješno su zavr-šili humanitarnu akciju pod nazivom Nahrani-mo djecu Liberije u kuhinji „Split-Croatia“. Navedena akcija u kojoj je prikupljeno ukupno 66.651,53 kune i uplaćeno na račun Mariji-nih obroka provodila se uglavnom na Cvjetni-cu (u nekim župama i nakon Uskrsa) u većini splitskih župa i u župi Gospe Sinjske u Sinju. Cilj akcije je bio prikupiti sredstva za kuhinju „Split-Croatia“ u Liberiji, koja je i otvorena ve-likodušnošću Splićana u dosadašnjim akcijama Marijinih obroka. Kako vam je vjerujemo po-znato, Marijini obroci, svjetski poznata dobro-tvorna organizacija, nastala kao plod marijan-ske duhovnosti iz Međugorja, na jednostavan i vrlo učinkovit način već godinama pomaže si-romašnu djecu diljem svijeta i to njih 1,230,000

– milion i dvjestotrideset tisuća!Konkretno ovom akcijom skupljena su sred-

stva da se u kuhinji „Split-Croatia“ i dalje može hraniti i pohađati školu – 272 djece. Zna-jući kako u Liberiji, siromašnoj afričkoj zemlji razorenoj građanskim ratom i nedavnom epide-mijom ebole, čak 60 % djece osnovnoškolske dobi ne pohađa školu (!), navedena pomoć je od izuzetne važnosti. Ako je točno, prema riječi-ma volontera Marijinih obroka, da je potrebno samo 120 kuna da bi se jedno dijete u Liberiji hranilo tokom čitave školske godine, onda smo iznosom koji smo ovom akcijom prikupili od vjernika u župnim zajednicama mnogo djece obradovali i omogućili da kuhinja „Split-Croa-tia“ nastavi svoje veliko djelo.

Od srca zahvaljujemo vjernicima i svim do-brim ljudima koji su podržali akciju!

JEŽEVIĆ: PROSLAVA SV. JOSIPA RADNIKA Ovogodišnjom misnom slavlju proslave

nebeskog zaštitnika Ježevića (župa Vrlika), Sv. Josipa Radnika, u utorak 1. svibnja 2018., predsjedao je fra Perica Maslać, župnik Sinja, uz koncelebraciju župnika fra Jakova Vire. Proslava je započela svečanom procesijom u 10 i 30 sati za kipom Sv. Josipa, koji su nosi-li Čuvari Kristova groba. U homiliji, fra Perica je istaknuo snagu vjernosti Bogu i otvorenosti njegovoj svetoj volji te brigu i skrb sv. Josipa, hranitelja i zaštitnika svete Nazaretske obitelji. Potaknuvši, isto tako, prisutne na zauzetiji kr-šćanski život po uzoru na sv. Josipa. Svečanosti misnog slavlja doprinio je pjevački zbor iz Vr-

like, uz pratnju Petre Milković na orguljama te Borne Rebić na gitari.

Na koncu misnog slavlja, župnik fra Jakov je zahvalio fra Perici na spremnom odazivu, na predsjedanju misnim slavljem te upućenoj rije-či, a slavljenicima čestitao njihov imendan.

Nakon euharistijskog slavlja, mlađi članovi KUU “Milan Begović”, predvođeni umjetnič-kom voditeljicom Marinom Djaković, izveli su svoj program, plešući prelijepo vrličko kolo i izmamljujući česte aplauze. Domaćini i njihovi gosti, proslavu su nastavili kod svojih domova u svečarskom raspoloženju. Svečanom ozračju doprinio je i lijep sunčan dan.

OGNJIŠTARI U IMOTSKOME Na prvi pogled malo čudno zvuči naziv

ognjištari. No, u tome ne bi smjelo biti ništa čudno jer prema Raosovoj napisanoj i Vrdolja-kovoj ekraniziranoj seriji Prosijaci i sinovi i mi smo te večeri pomalo izgledali kao prosijaci u Imotskoj krajini. Kao zalutali glumci u sredini koja nema osjećaja prema velikim djelima pro-

skribiranih i od komunista prezrenih hrvatskih pisaca. Nažalost, ljudi koji su desetljećima od-gajani u duhu koje je svako izrazito nacionalno uokvireno ozračje proglašavalo nenarodnim i tobože „ustaškim“, teško da se moglo drugačije postaviti i prisutnošću pokazati. Čovjek je imao osjećaj da je došao u neko mjesto u dubokome



Balkanu, nesklono svemu što ima obilježje hr-vatskoga i narodnoga. Neuobičajeno mali broj posjetitelja nije mogao doli stvoriti mučan do-jam kojekakvih upita i nedorečenih odgovora kao npr.: Gdje je ta ponosna imotska inteligen-cija? Gdje su ti vrsni profesori hrvatskoga je-zika? Gdje su gradske strukture koje se busaju u prsa kao predstavnici naroda? Monumentalno djelo Mile Budaka Ognjište koje su uz mnogo muke i truda spremili i uprizorili učenici i pro-fesori Franjevačke klasične gimnazije u Sinju s pravom javnosti, doživjelo je u imotskom Grad-skom kinu svu bijedu i mizeriju odnosa prema čuvanju vlastitoga ognjišta i tradicije koju je Budak ovjekovječio u svome djelu.

Imotska krajina koja vjekovima doživljava tragediju raseljavanja i gašenja vlastitih ognjišta imala je jedinstvenu prigodu te večeri 27. trav-nja 2018. nadahnuti se na žrtvi hrvatske heroine Anere u obrani vlastitog ognjišta. No, nažalost ono što napisah za moje Metkovce tjedan dana prije (20. travnja) to se s puno gorčine, ali i život-ne realnosti može i za Imoćane kazati, a to je da radije ostadoše u rupi svoji obzira, špekulacija i kalkulacija. Ako stariji svojim primjerom nisu kadri ukazati na potrebu iskazivanja pijeteta prema sistematski zatiranim djelima hrvatskim pisaca, onda se ne treba čuditi što narodnjački

koncerti postaju obilježe hrvatske mladosti, jer ih stariji i obrazovaniji u tome prešutno podrža-vaju. Dakako, jedan od pasivnih oblika takovog podržavanja je i totalna nezainteresiranost za gore navedeno i uprizoreno djelo, a i za cijeli niz sličnih djela.

Onaj tko je te večeri našao u Gradskom kinu imao je osjećaj da je došao u Imotsku krajinu koja je netom oslobođena od Turaka i u kojoj kao da nema više od par desetaka stanovnika. No, unatoč takovom odnosu izvođači su bili po-nosni i radosni što mogu onima koji su bili di-jelom Ognjišta te večeri donijeti tračak ličkoga života, koji je manje-više bio nazočan i u dru-gim dijelovima Hrvatske u prvim desetljećima 20. stoljeća.

Bez obzira na razočaranost malom, gotovo bijednom posjetom, treba iskazati svaku po-hvalu gospodinu Grgi Nikoliću, gospodinu Iva-nu Bekavcu, kao i gospođi Ankici Jukić koji su svojim angažmanom u uređenju pozornice, kao i primjerenom zakuskom ublažili gorčinu nezainteresiranosti Imoćana prema Budakovu Ognjištu. Svakako i velika zahvala obitelji Do-mazet koja nam je ustupila potrebna sredstva ozvučenja kako bi uprizorenje Ognjišta bilo pri-mjereno izvedeno. (fBT)

KARIN: PROSLAVA SV. RIKARDA U utorak, 1. svibnja 2018., proslavljen je sv.

Rikard Pampuri. U samostanskoj crkvi klanja-nje pred Presvetim imao je fra Božo Mandarić, župni vikar iz Gračaca u 16 sati,a u 17 sati sve-tu misu ispred crkve u samostanskom dvorištu slavio je karinski gvardijan i župnik fra Petar Klarić u koncelebraciji s dr. prof. don Jeroli-mom Lenkićem, župnikom Ljupča i Radovina, don Antom Delićem, župnikom Jesenica i fra B. Mandarićem. Misi je nazočilo oko 250 župljana i hodočasnika . Iz Zadra hodočastili su članovi Hrvatske katoličke udruge medicinskih sestara i tehničara s nekoliko katoličkih liječnika,njih osamdeset u pratnji predsjednice Udruge Eve Zubović i s. Melhiore i s. Tomislave. Došlo je hodočasnika iz Kruševa,Pridrage, Benkovca i članice „Marijine legije“ iz Galovca i Posedarja.

U propovijedi o. Klarić je istaknuo kako se Erminio Filippo Pampuri-fra Rikard rodio 2. kolovoza 1879. u Trivolzo u Italiji na Gospu od Anđela, a koju svečano slavimo u Karinu. Sa tri godine Pampuri ostaje siroče i odlazi živjeti kod ujaka u Torino. U Paviji završava gimnaziju,a 1921 diplomira medicinu s najboljom ocje-nom isto na sveučilištu u Paviji. Liječničku je službu vršio u Morimondo (1921.-1927.) gdje su ga zbog njegove požrtvovnosti, jednostavno-sti, uslužnosti i finoće zavali „svetim doktorom“. Bio je župnikov suradnik. Oživio je Katoličku akciju, Misijsku djelatnost, sudjeluje na duhov-nim vježbama. Živio je pobožnim životom, u molitvi i uzornom kršćanskom svjedočenju. U srpnju 1927. ulazi u Bolnički red Milosrdne bra-će u zajednicu sv. Ivana od Boga i uzima ime fra Rikard,a 24. listopada 1928. stupa u Treći red



sv. Franje Asiškog. Umire u Milanu 1. svibnja 1930.,a grob mu se nalazi u Trivolziu s neras-padnutim tijelom. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 4. listopada 1981.,na svetkovinu sv. Franje Asiškoga,a svetim 1. svibnja 1989. Još je o. Klarić naglasio kako je sv. Rikard bio suobličen Kristu kao Isus počeo je javno djelo-vati u tridesetoj godini u Redu Milosrdne braće. Umro je kao i Isus u trideset i trećoj godini,a sa tri godine, koje li simbolike, ostao je siroče. Rikarda su zvali doktorom ljubavi,ljubiteljem mladih i čudotvorcem u svim potrebama. Budu-ći se nalazimo na početku svibanjske pobožno-sti evo što je sv. Rikard napisao o Gospi: „Po-nudimo našoj najdražoj Majci nebeskoj cvijeće

koje najviše voli:prečisti bijeli ljiljan,mirisnu i dražesnu ljubicu skromnosti i poniznosti,te cr-venu ružu ljubavi.“ I mi budimo najljepše Ma-rijino cvijeće.

Poslije mise prvi put na otvorenom u samo-stanu izložen je na štovanje relikvijar s moći-ma sv. Rikarda. Molilo se posebice za bolesni-ke. Vjernici su učinili zavjete i poljubili moći ovoga sveca čudotvorca. Relikvijar s moćima sv. Rikarda nabavio je 2000. tadašnji karinski župnik don Nikola Tokić. Svi su se radosni vra-tili svojim domovima,rekavši da će i dogodine doći i iskazati štovanje Bogu i ovome svecu. Bogu hvala.

SPLIT: MOLITVENO BDJENJE ZA DUHOVNA ZVANJA U organizaciji Ureda za pastoral duhovnih

zvanja Splitsko Makarske nadbiskupije i Vije-ća za pastoral duhovnih zvanja naše provincije organizirano je molitveno bdjenje za duhovna zvanja u četvrtak, 26. travnja 2018. godine u cr-kvi Gospe od Zdravlja.

Na susretu su pored vjernika sudjelovali i sje-meništarci iz Splita i Sinja, gimnazijalci Nadbi-skupske klasične gimnazije u Splitu, Bogoslovi Nadbiskupske bogoslovije i franjevačkog kleri-kata u Splitu, Isusovački novaci, kandidatice i sestre redovnice iz Splita.

Na početku je sve sudionike pozdravio don Jure Bjeliš, voditelj ureda za pastoral zvanja u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i potakao pri-sutne da važnost molitve za duhovna zvanja. Molitva stvara ozračje u kojem duhovno zvanje ima korisnu ulogu za dobro Crkve i društva. Na-kon pozdrava sudionicima je svoje svjedočan-stvo izrekao jedan Nadbiskupski i franjevački bogoslov, kandidatica za časnu sestru i sjeme-ništarac. Svatko je od prisutnih na svoj način opisao način za koji vjeruje da im je Gospodin usmjerio život prema svetom zvanju. Prisutni

su ih svojom pozornosti i aplauzom podržali u svjedočenju.

Drugi dio molitvenog bdijenja je protekao u adoraciji pred Presvetim Oltarskim sakramen-tom u kojem se razmišljalo nad pripremljenim tekstovima i zajedno molilo za nova duhovna svećenička i redovnička zvanja. Molitvu pred Presvetim Oltarskim Sakramentom predvodio je fra Josip Repeša, provincijski promicatelj du-hovnih zvanja. Svi su dobili prigodne sličice sa molitvom za duhovna zvanja koju bi ubudu-će uključili u svakodnevnu molitvu. Molitva za duhovna zvanja nije samo molitva za određene osobe koji bi u konačnici postali svećenici, re-dovnici i redovnice nego i za mnoštvo onih koji svojim životnim svjedočenjem pomažu poten-cijalnim kandidatima prepoznati svoje poslanje.

Na susretu je sudjelovao i zbor gimnazijala-ca iz Nadbiskupske klasične gimnazije u Splitu pod ravnanjem s. Lidije Matijević.

Ovo je prvi u nizu novih zajedničkih proje-kata Ureda za pastoral duhovnih zvanja Split-sko – makarske nadbiskupije i Vijeća za pasto-ral zvanja naše provincije.

RIM: FRA FILIP ČOGELJA POSTAVLJEN U SLUŽBU AKOLITATA U subotu, 5. svibnja 2018., u kapelici sve-

te Klare Međunarodnog bratstva blaženoga fra Gabriela M. Allegre u samostanu sv. Ante Pa-dovanskog u Rimu, fra Ivan Režić, magistar duhovnosti i doktorant na Papinskom sveučili-

štu „Antonianum“, u ime provincijala fra Joška Kodžomana, postavio je u službu akolitata bo-goslova Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja fra Filipa Čogelju, studenta teologije na Papinskom sveučilištu „Antonianum“.



U koncelebraciji su, uz propovjednika fra Francesca De Lazzarija, župnog vikara na župi „San Gregorio Settimo“ (Rim), člana Franje-vačke serafske provincije iz Asiza, koncelebri-rala i sljedeća braća Hrvati: fra Ivan Vuletić, student crkvene povijesti na Papinskom sveu-čilištu „Gregoriana“, član provincije Presvetog Otkupitelja; fra Vjekoslav Milićević, magistar liturgike i doktorant na Papinskom liturgijskom institutu „San Anselmo“, član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM; fra Branimir Novokmet, student kompozicije na Papinskom institutu musica sacra, također član Hercegovačke franjevačke provincije; fra Bru-no Ćubela, magistar moralne teologije i dokto-rant na akademiji „Alfonsiana“, član provinci-je Bosne Srebrene; fra Nikola Kozina, student crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu „Gregoriana“, također član provincije Bosne Srebrene; fra Božo Saraf, student patrologije na Papinskom institutu „Augustinianum“ i član

provincije sv. Ćirila i Metoda; fra Franjo Vuk, koji pohađa master franjevačke duhovnosti i formacije na „Antonianumu“, također član pro-vincije sv. Ćirila i Metoda; Na misi je, uz nave-dene, prisustvovao i fra Renato Galić, student teologije na Papinskom sveučilištu „Antonia-num“ i član Hercegovačke franjevačke provin-cije Uznesenja BDM.

Fra Francesco je u propovijedi naglasio da se služba akolitata tiče samog središta života Cr-kve – Euharistije. Nakon propovijedi uslijedio je sam čin postavljanja u službu akolita, a na kraju misnog slavlja fra Ivan Režić zahvalio je fra Francescu na poticajnim riječima i čestitao fra Filipu u ime o. Provincijala i u svoje osobno ime te mu poželio Božji blagoslov na njegovom daljnjem putu prema svećeništvu. Nakon podje-ljivanja službe akolitata, slavljenik i braća su se okupila oko zajedničkog stola, dijeleći radost trenutka.

OTOK: SUSRET MINISTRANATA U župi sv. Luke Evanđeliste u Otoku u subo-

tu, 5. svibnja 2018., s početkom u 9:30 održan je susret ministranata Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U susretu je sudjelovalo oko 100 ministranata iz 8 župa naše Provinci-je: Bristivica/Prapatnica, Otok, Hrvace, Gala-Gljev, Metković, Prgomet-Labin, Staševica i

Vrgorac. U pripremi i održavanju susreta poma-gali su provincijski sjemeništarci.

Nakon početnog okupljanja ministranti su u 10 sati ušli u crkvu sv. Gospe Lurdske gdje su imali pokorničko bogoslužje u kojem je ispit sa-vjesti vodio fra Josip Repeša, provincijski pro-micatelj duhovnih zvanja.



U 11 sati euharistijsko slavlje koje je pred-vodio fra Josip, uz koncelebraciju petorice sve-ćenika. Na misi je asistirao i đakon fra Dejan Međugorac. Misu je pjevanjem animirao dječji zbor iz župe Otok. U propovijedi je okupljeni-ma fra Josip približio ulogu ministranta i dječ-jeg zbora u župi, školi, obitelji i društvu. Gospo-din djecu poziva na tu časnu ulogu pripremajući ih za mnogo veće uloge u životu u budućnosti.

Poslije mise sjemeništaraci Dragan Kolovrat i Ilija Knežević i đakon fra Dejan Međugorac svjedočili su ministrantima o svom zvanju te im ukratko predstavili život u sjemeništu, postula-turi, novicijatu i bogosloviji. Svi su prisutni do-bili sličice sa molitvom za duhovna zvanja koju su zajedno molili.

Nakon fotografiranja bio je ručak za sve mi-nistrante ispred župske kuće u Otoku. Poslije ručka bila je rekreacija u vidu Ministrantskih igara bez granica. U nizu od 6 igara (Četiri alke, Skini rep, Tisuću čaša, Ponesi lopticu, Boj vreća, Povuci potegni) prvo mjesto osvojili ministran-ti iz Hrvaca, drugo mjesto ministranti iz Otoka, a treće ministranti iz Gale - Gljev. Posebni dio kojim je završio susret bilo je potezanje konopa između sjemeništaraca i fratara. Iz objektivnih okolnosti pobijedili su fratri.

Posebno hvala Provincijskoj upravi na po-kroviteljstvu susreta i župniku fra Miroslavu Ančiću sa župljanima Otoka koji su pomogli za realizaciju susreta.

POSJET FRATARA IZ PROVINCIJE SV. MIHOVILA (PUGLIA-MOLISE)

Od 4. do 6. svibnja 2018. godine Dalmaci-ju su posjetila sedmorica fratara iz talijanske franjevačke provincije San Michele Arcangelo (Puglia-Molise), koja ima važne poveznice s Hrvatskom. Oni su već stoljećima čuvari Sve-tišta bl. Jakova Zadarskog (1400.-1485.) u Bi-tettu, a na teritoriju njihove provincije nalazi se i grob bl. Augustina Kažotića (1260.-1323.). K tomu, upravo ove godine obilježavamo 500 godina od dolaska Hrvata u Molise, što će biti proslavljeno 1. srpnja.

Grupu fratara predvodio je provincijal Ale-ssandro Mastromatteo, zajedno s definitorom i magistrom bogoslova Vincenzom Diturijem. Oni su s petoricom studenata u tri dana obišli su važna mjesta središnje Dalmacije te se upoznali s bogatom crkvenom i kulturnom baštinom na-šega kraja. Vodič im je bio fra Šimun Markulin.

Prvoga dana posjetili su Zadar, gdje ih je pri-mio fra Andrija Bilokapić, provincijal Provinci-je sv. Jeronima. U samostanu Sv. Frane braća iz Italije imala su prigodu čuti o životu i djelu bl. Jakova, koji je upravo u tom samostanu zapo-čeo svoj redovnički put po primjeru sv. Franje Asiškog. O tom im je govorio fra Stanko Škun-ca, koji ih je upoznao i s bogatom baštinom zadarskog samostana i provincije. Potom su – zajedno s gvardijanom Anselmom Stulićem

– obišli gradske znamenitosti, a valja istaći pri-godno otvaranje sarkofaga sv. Šime Zadarskog, pred čijim su relikvijama fratri molili. Nakon obilaska Zadra, uputili su se prema Splitu; u franjevački samostan na Trsteniku, gdje su bili smješteni.

Drugoga dana svojeg posjeta obišli su Ši-benik i Visovac. U Krešimirovom gradu posje-tili su Nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića (1340.-1391.), gdje ih je primio gvardijan fra Ivan Bradarić. Nakon obilaska katedralne cr-kve, posjetili su crkvu Sv. Lovre i grob službe-nice Božje Klare Žižić (1626.-1706.). Šibenski gvardijan Mario Radman priredio je u samosta-nu doček za braću iz nama najbliže provincije, pa se tom prigodom u samostanu na Šubićevcu okupilo 15 fratara, kako bi pozdravili drage go-ste. Nakon ručka i druženja, na molbu talijan-skih fratara, o Domovinskom ratu je svjedočio fra Mirko Klarić, župnik na Meterizama. U po-slijepodnevnim satima su posjetili Visovac, fra-njevački otok u srcu Nacionalnog parka Krka. Dočekao ih je gvardijan Božo Duvnjak i meštar Jure J. Šimunović, zajedno s petoricom nova-ka. Odmah su krenuli prema Roškom slapu, a po povratku su obišli crkvu, samostan i muzej. Kratko su se susreli i s novacima, a fra Jure ih je upoznao o životu u novicijatu. Slijedio je povra-



tak u Split, gdje je nastavljeno druženje s gvar-dijanom Domagojem Runjom.

Zadnjega dana posjetili su središte Splita i Sinj. U jutarnjim satima provincijal Mastro-matteo dao je intervju za Laudato TV, koji će uskoro biti emitiran na nacionalnoj katoličkoj televiziji. Tema razgovora bio je život zadar-skog blaženika i proces njegove kanonizacije.U crkvi Gospe od Zdravlja u 10 hsudjelovali su na euharistijskom slavlju, kojim je predsjedao fra Ante Udovičić, provincijalov vikar. Kon-celebrirali su fra Alessandro, fra Vincenzo, fra Šimun i vlč. Wojciech Zyzak, rektor Papinskog sveučilišta u Krakowu. Na talijanskom jeziku je propovijedao o. Provincijal, uz prijevod na hrvatski jezik. U propovijedi je govorio o kr-šćanskom poslanju uzajamne ljubavi te istakao svijetli primjer hrvatskog Blaženika: „Mi, fratri iz Apulije i Molisa, došli smo ovdje kako bismo s vama podijelili sjećanje na bl. Jakova Zadar-skog, poniznog i jednostavnog fratra, koji je od vlastitog života učinio dar Bogu i braći. Svojim primjerom radosnog siromaštva, kao uzoran sin sv. Franje Asiškog, živio je svoj poziv u jedno-stavnosti života; dijeleći sve što je imao s najsi-

romašnijima, uz neprestanu molitvu, meditaciju i zajedništvo s Gospodinom. Njegov je život bio ispunjen božanskom milošću, što se očitovalo u izvanrednim vrlinama, u poslušnosti Crkvi i u savršenoj poslušnosti poglavarima.“ Nakon svete mise i kratkog obilaska središnjeg samo-stana Provincije Presvetog Otkupitelja, krenuli su prema Sinju, gdje su posjetili Svetište Gospe Sinjske i Muzej Alke. Tu su se susreli sa sinj-skim franjevcima i s kotorskim biskupom Ili-jom Janjićem. Poslijepodne su proveli u centru Splita, upravo uoči proslave sv. Dujma, gdje su razgledali znamenitosti i upoznali se s povije-šću najvećeg dalmatinskog grada. U večernjim satima isplovili su iz splitske luke za Anconu.

Ostvarenje njihova posjeta središnjoj Dalma-ciji pomogla su braća: fra Andrija Bilokapić, fra Ante Udovičić, fra Josip Gotovac, fra Domagoj Runje, fra Mario Radman, fra Božo Duvnjak, fra Perica Maslać, fra Ante Branko Periša, fra Šimun Čovo i fra Filip Budić. Njihova ljubazna pomoć učvrstila je most između provincija, što će zasigurno roditi novim oblicima suradnje.

PROSLAVLJEN DAN KBF-A SVEUČILIŠTA U SPLITU Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u

Splitu svečano je na svetkovinu Uzašašća u če-tvrtak, 10. svibnja proslavio svoj dan i devet-naestu godinu pripadanja splitskoj sveučilišnoj

zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijelio svjedodžbe, diplome i nagrade studentima te povelje zahvalnosti umirovljenim nastavnici-ma.



Svečanost je započela euharistijskim slav-ljem, koje je u kapeli Nadbiskupskoga sjeme-ništa u Splitu predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s izaslanikom provincijala Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja fra Antom Udoviči-ćem, v. d. dekana KBF-a u Splitu i prodekanom KBF-a u Đakovu, profesorima i odgojiteljima.

Nadbiskup je u svojoj propovijedi govorio o Isusovom uzašašću na nebo, o njegovom odno-su s učenicima, o daru Duha Svetoga i poslanju koje im je namijenio. U svjetlu svetkovine Uza-šašća nadbiskup je naglasio kako Gospodin ša-lje Duha Svetoga svojim učenicima da bi mogli naviještati kraljevstvo Božje, donositi Radosnu vijest svima ali ih i upozorava da njihove riječi trebaju biti popraćene djelima, da ne smiju svoj pogled uprti u prošlost nego u sadašnjosti biti okrenuti budućnosti. Budući da su učenici gle-dali u nebo, kako evanđeoski tekst govori, upi-tao je nazočne: gdje je nama nebo? „Isus Krist je prisutnost neba, Boga. On je prisutan u svo-joj riječi, sakramentima, liturgiji i u bližnjima. On želi snagom Duha Svetoga u ljubavi svoje učenike učiniti svjedocima evanđelja. Sv. Pavao nas poziva da budemo dostojni Njegova poziva i poslanja, a Duh Sveti, životvorac u tome nam može pomoći. On stvara zajednicu i zajedništvo u Crkvi“, kazao je nadbiskup Barišić te dodao: On dade jedne za apostole, druge za proroke, jedne opet za evanđeliste, a druge za pastire i učitelje da opremi svete za djelo služenja, za izgrađivanje Tijela Kristova dok svi ne prispije-mo do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega, do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove.

Po završetku euharistijskoga slavlja uslijedio je akademski čin u velikoj sjemenišnoj dvora-ni. V. d. dekana Fakulteta prof. dr. sc. Anđelko Domazet uputio je dobrodošlicu svima nazočni-ma, osobito velikom kancelaru KBF-a u Splitu nadbiskupu Barišiću, izaslaniku vicekancelara KBF-a fra Anti Udovičiću, prorektoru Sveučili-šta u Splitu prof. dr. Alenu Soldi, rektoru CBS-a don Juri Bjelišu i ravnatelju Nadbiskupskog sje-meništa dr. don Edvardu Pundi, nazočnim deka-nima i prodekanima, predstavnicima znanstve-nih udruga i kulturnih ustanova te redovničkim

poglavarima i poglavaricama, nastavnicima, studentima i osoblju Fakulteta.

Sve nazočne pozdravio je veliki kancelar KBF-a mons. Barišić, izrazivši čestitke za Dan fakulteta studentima i profesorima, osobito di-plomantima i nagrađenim studentima podsjetio ih je na Isusove riječi učenicima: „Bit ćete mi svjedoci!“. „Kažu da je danas svijet pun arhite-kata a malo je zidara. Želio bih, dragi diploman-ti, da vaša diploma i znanje budu ugrađeni u da-našnji svijet da on bude preobražen i zahvaćen već ovdje ostvarenošću čovjeka i čitave naše stvarnosti“, kazao je nadbiskup Barišić pozvav-ši ih da rastu u znanju ali još više u svjedočenju Radosne vijesti.

Prorektor Sveučilišta u Splitu prof. Soldo uputivši čestitku uime Sveučilišta naglasio je kako je „KBF formalno-pravno mlada sastav-nica Splitskoga Sveučilišta ali gledajući u proš-lost on je najstarija sastavnica ne samo Sveuči-lišta u Splitu jer teologija u Splitu postoji još od ranog srednjeg vijeka. Prema tome, kad bi se kao neka druga sveučilišta divili svojim počeci-ma visokoga obrazovanja onda bi naše splitsko Sveučilište bilo najstarije Sveučilište ovoga di-jela Europe.“

Dekan prof. Domazet iznio je izvješće o radu Fakulteta od prošlogodišnje proslave dana Fa-kulteta. Kazao je, između ostaloga, da je usvojen novi statut KBF-a, da su pokrenuti znanstveno-istraživački projekti, da je uspješno provedena reakreditacija poslijediplomskog studija i da je u pripremi cjeloživotno obrazovanje „Kulturni turizam.“ Na tri studijska programa u ovoj aka-demskoj godini, 2017./2018., upisano je ukupno 243 redovitih studenata, a na dva poslijediplom-ska doktorska studijska programa 25 studenata.

Potom su v. d. dekana i v. d. prodekana: prof. dr. Ivica Žižić i prof. dr. Domagoj Runje dodije-lili diplome i svjedodžbe za 34 studenta/studen-tice. Trinaestero ih je postiglo zvanje magistra/magistre teologije, sedmero ih je steklo zvanje magistra/magistre katehetike, a četrnaestero je primilo svjedodžbe prvostupnika /prvostupnice katehetike. Petero studenata postigli su licenci-jate iz teologije: Ante Samardžić, Jelena Hrgo-vić, Sabina Marunčić, Višnja Milanović Radić i Ljubomir Ladan.



Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu, Fakultet dodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagrada dodjelju-je studentu koji je položio sve predmete cjelovi-toga studija te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrade se dodjeljuje Danku Kovačeviću. On je u prošloj ak. god. 2016./2017. odslušao cjeloviti program integriranoga preddiplomskog i diplomskog fi-lozofsko-teološkog studija i položio sve pred-mete cjelovitog studija, ostvario 337 ECTS boda s prosječnom ocjenom izvrstan (4,87).

Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u protekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godine koju je pohađao i ima naj-bolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se Katarina Zrno, studen-tici druge godine Integriranog preddiplomskog i diplomskog Filozofsko-teološkog studija. U prošloj je akademskoj godini ostrvio 60 ECTS bodova i položio ispite s prosječnom ocjenom (4,94). Treća nagrada dodjeljuje se studentu koji

ima najbolji seminarski rad u protekloj godini, čija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Ove godine nagrađuje se seminarski rad Danka Kovačevi-ća, magistra teologije. Seminarski je rad izra-dio pod vodstvom prof. dr. sc. Ante Vučkovića pod naslovom „Terrence Malick i autentičnost“. Rad je ocijenjen ocjenom izvrstan (5,00).

Povelje zahvalnosti dodijeljene su izv. prof. dr. Ivanu Jakulju, prof. mo. Šimi Maroviću, mr. sc. Miljenku Odrljinu i s. Mariangeli Majić, dipl. religiologinja, koji su prošle akademske godine otišli u mirovinu. U realizaciji kadrov-ske politike u protekloj akademskoj godini fa-kultet je zaposlio tri nastavnika-asistenta: mr. sc. Ivan Lovrić, mr. sc. Ante Rako i mag. muz. Ivan Urlić, a prof. Vedran Torić, izabran je u naslovno nastavno zvanje predavača na Katedri crkvene povijesti. Akademski čin uzveličao je pjevanjem mješoviti zbor fakulteta pod ravna-njem mo. Ivana Urlića. (Silvana Burilović Cr-nov)

U SINJU PROSLAVLJEN MAJČIN DAN Svake godine na drugu nedjelju u mjesecu

svibnju, koji je posvećen Djevici Mariji, slavi-mo Majčin dan i izričemo svoju zahvalnost na-šim majkama. U “Godini majčinstva” to činimo s osobitom radošću. Stoga su članovi dječjeg pjevačkog zbora, u znak zahvalnosti našim maj-kama, na Majčin dan, 13. svibnja 2018., nakon večernje mise izveli glazbeno-scenski igrokaz “Živjele mame”.

Na početku igrokaza djeca su izvela pjesmu “Ružice bijele”, a prigodnu riječ o Majčinom danu održao je župnik Perica Maslać. Na kraju

igrokaza o. Župnik uputio je riječ zahvale djeci koja su imala uloge u igrokazu, solistima u pje-smama, dječjem pjevačkom zboru, fra Juri Žu-piću i s. Jeleni Mijić: “Drage naše majke osta-vite - kao najveće bogatstvo i najdragocjeniju baštinu svojoj djeci, svojim sinovima i kćerima - svetu katoličku vjeru i pobožnost prema našoj nebeskoj Majci. Drage majke želimo vam od srca da budete sretne, poštivane i ljubljene od svoje djece. Sretan vam Majčin dan”, zaključio je fra Perica. A djeca su na kraju otpjevala pje-smu “Volim te, majčice”.

CETINA: PROSLAVA SVETOGA SPASA Misnim slavljem u Cetini (Vrlika), 12. svib-

nja 2018. god., s početkom u 10.30 sati kojem je predsjedao fra Damir Čikara, župnik Drniša, svečano je proslavljena svetkovina Uzašašća Gospodinova. Uz župnika fra Jakova Viru, u koncelebraciji je sudjelovao i fra Petar Klapež, sinjski gvardijan te još sedmorica svećenika. Crkveni pjevački zbor iz župe Vrlika doprinio je svečanosti slavlja svojim skladnim pjevanjem

i sviranjem telokalni Čuvari Kristova groba, odjeveni u svoje nošnje.

Nakon misnog slavlja nastupili su mlađi članovi KUU “Milan Begović”, predvođeni umjetničkom voditeljicom Marinom Djaković, izvevši kulturni program. Vanjska proslava na-stavljena je uz obližnju rijeku Cetinu, u orga-nizaciji grada Vrlike te vrličkog Planinarskog društva “Zolj”.



DUBRAVICE: PROSLAVA GOSPE FATIMSKE Dana 13. svibnja 2018 godine u župi Dubra-

vice održana je proslava Gospe Fatimske. Svetu misu je predvodio fra Jure Šimunović, meštar novaka na otoku Visovcu.

Svečanosti je prisustvovalo mnoštvo vjerni-ka. Liturgijsko slavlje je uveličao zbor Gospe Fatimske iz Dubravica pod ravnanjem Marije Gundić.

ZAVRŠENI KATEHETSKI SUSRETI ZA ODRASLE Nakon „Godine očinstva”, u našoj Split-

sko-makarskoj nadbiskupiji dana 26. studenog 2017. otvorena je „Godina majčinstva”. Sinjska župna zajednica priključila se mnogim župama diljem Hrvatske, koje su organizirale katehetske susrete za odrasle; kako bi se očevi i majke pri-premili za Treći nacionalni susret hrvatskih ka-toličkih obitelji, koji će se održati u Solinu 15. i 16. rujna 2018. pod geslom „Očinstvo i majčin-stvo: dva lica roditeljskog poslanja”.

U svojem pozivu vjernicima sinjski župnik Perica Maslać istakao je važnost pastoralnog rada s odraslima i obiteljima: „Kao najveća žu-pna zajednica u Nadbiskupiji, priključujemo se inicijativama koje za cilj imaju posvijestiti neizmjernu važnost očinstva i majčinstva i za društvo i za Crkvu. Stoga ćemo u Župi Gospe Sinjske poseban naglasak staviti na rad s odra-slim župljanima, koji su prvi naslovnici našeg katehetskog djelovanja. (...) Dragi župljani, vas koji želite produbiti i osnažiti svoju vjeru u zajedništvu sa svojim franjevcima i drugim vjernicima pozivam da dođete na katehetske su-srete. Radujući se našem zajedništvu, srdačno vas pozdravljam zazivajući na vas i vaše obitelji obilje Božjeg blagoslova.”

U Dvorani Gospe Sinjske organizirano je 6 katehetskih susreta, koji su bili strukturirani prema istom modelu – predavanje, rasprava i molitva. Dobro je zabilježiti da su susreti tije-kom četiri mjeseca okupili oko 400 slušatelja, a među njima valja istaknuti roditelje prvopri-česnika i krizmanika. Prvi susret pod naslovom

„Kriza majčinstva” održao je 3. veljače 2018. god. dr. Petar-Krešimir Hodžić, voditelj Ureda za život i obitelj Hrvatske biskupske konferen-cije, liječnik, angažirani vjernik laik. Mjesec dana poslije, 3. ožujka, katehetski susret vodila je Jelena Burazin, prof. psiholog i psihoterape-ut, koja je održala predavanje „Ranjeno maj-činstvo”. U subotu, 17. ožujka, članovi župnih zajednica imali su mogućnost susresti Ladislava Ilčića i Hrvoja Zekanovića, koji su govorili o ratifikaciji tzv. Istanbulske konvencije, odnosno o spornim člancima koji se izravno protive kr-šćanskoj antropologiji. Četvrto predavanje odr-žala je Maja Jakšić, voditeljica centra za eduka-ciju i savjetovanje Hippocampus i višegodišnja suradnica Obiteljskog savjetovališta pri Split-sko-makarskoj nadbiskupiji. Ona je u subotu, 14. travnja, održala susret „Majčinstvo – mitovi i stvarnost”. Zanimljiv susret održan je 28. trav-nja, kada su kandidati za prvu pričest izveli ro-diteljima i drugim župljanima igrokaz „Poljupci za mamu”. U nizu župnih susreta, zadnju ka-tehezu održala je s. Natanaela Radinović, koja je 12. svibnja govorila o duhovnom majčinstvu.

Održani katehetski susreti subotom – nami-jenjeni isključivo odraslima – bili su prigoda da župna zajednica Gospe Sinjske iznova promi-sli o važnosti braka i obitelji, kao jezgri druš-tva i Crkve. Rad s odraslima, osobito bračnim parovima, pokazuje se pastoralnim prioritetom, kako bi napredovali kao pojedinci, kao župa i kao zajednica.

ŠUBIĆEVAC: BLAGOSLOV KIPA SV. FRANJE I OBILJEŽAVANJE MAJČINOG DANA

U župi Samostan i Župa sv. Ante Padovan-skog – Šibenik, na sedmu vazmenu nedjelju, 13. svibnja 2018. godine na svečan način obilježen je Majčin dan. Kao uvod u euharistijsko slav-

lje, najmlađi naše župe s ljubavlju su recitira-li i pjevali upućujući majkama zahvalu za svu nježnost i ljubav, radost i sreću, za svu brigu i beskrajnu pažnju, za mnoge probdjevene noći.



Fra Mario Radman, gvardijan i župnik u svo-joj homiliji, spominjući se današnjeg dana kao dana kad se malenim pastirima u Fatimi ukaza-la „divna Gospođa, sva od svjetla, sjajnija od sunca“, uputio je molbu našem Bogu riječima: „Neka Bog čuva naše djevojke, žene, budu-će majke da u Marijinoj poniznosti pronalaze snagu za poslanje roditeljice i životonositeljice za svetost života. Bože koji posvećuješ posveti naše majke. I neka se taj pogled s naših majki zahvalno uzdigne i prema Blaženoj Djevici Ma-riji, Isusovoj Majci, koja je zajednička Majka svih nas, kojoj je osobito posvećen cijeli ovaj mjesec i koja je kliktala od rasti zbog divnih

djela koja po njoj učini Gospodin. Zagledani u njezin primjer, molimo njezin zagovor da bismo uvijek ostali u ljubavi Isusovoj i, ljubeći jedni druge onako kako je On nas ljubio, već sada mogli biti dionici one istinske radosti koja nam je obećana.“ Nakon euharistijskog slavlja, fra Mario je, u prisustvu vjernika okupljenih oko novopostavljenog kipa sv. Franje ispred crkve, blagoslovio kip dragog nam sveca koji nas svo-jom veličinom i karakterom, svjedočanstvom života i evanđelja poziva i upućuje na put slu-ženja Gospodinu u malenosti i poniznosti. Neka nam na našem životnom putu njegov lik uvijek bude putokaz.

HODOČAŠĆE U KUNU PELJEŠKU Dana 13. svibnja 2018. godine, mi roditelji

i vjernici župe Gospe od zdravlja, zaputili smo se na naše godišnje hodočašće nazvano još od početka „Majke k Majci“. Pod vodstvom naših zborovođa fra Stipice Grgata i časne Zorislave Radić,ovoga puta odabran je Pelješac i na nje-mu malo mjesto i Gospino svetište Kuna. Tamo se nalazi crkva koja je 1681. godine podignuta u čast Blažene Djevice Marije od Loreta, koja je nazvana Gospa Delorita i koja je s vremenom postala svetište. Njezin blagdan slavi se 10. svibnja, a mi smo došli tri dana kasnije, na Maj-čin dan i na blagdan Gospe Fatimske.

U Kuni nas je dočekao fra Josip Vidas žu-pnik i predstojnik samostana. Na žalost, vjernici su nam rekli da je fra Josip zadnji župnik franje-vac. Naime, u nedostatku svećeničkih zvanja u provinciji sv. Jeronima kome samostan pripada nema tko bi mogao preuzeti tu župu i samostan i nastaviti pastoralno djelovanje. Vjernici su jako žalosni zbog toga. Kako i ne bi, ta već 300 go-dina oni su u suživotu sa sinovima sv. Franje, Malom braćom. Franjevački duh će im jako ne-dostajati. To nam je posvijestilo kako je potreb-no moliti za zvanja.



Čim smo stigli pred crkvu, pripremili smo se za Svetu Misu koju je predvodio naš fra Stipica, uz koncelebraciju samostanskih fratara fra Jo-sipa Vidasa i fra Petra Perkovića. Misu su ani-mirale lijepim pjevanjem članice Zbora majki Gospe od zdravlja iz Splita pod vodstvom ča-sne Zorislave. Fra Stipica je održao nadahnutu propovijed o ljubavi i jedinstvu među Isusovim učenicima, o življenju u svijetu a ne pripadati tom svijetu, objasnivši nam što Isus misli kad kaže “svijet”.

Nakon svete Mise, dvije članice zbora uru-čile su dar fra Josipu: misnicu i sliku Gospe od zdravlja. Fra Stipica je na želju fra Josipa i tamošnjih vjernika predstavio zanimljivu zbir-ku 14 Himana u čast Deloriti. Predstavljanje je bilo popraćeno pjevanjem himne posvećene Gospi Deloriti O luči zlatna. Budući da je ta melodija u prošlome stoljeću dospjela u Imot-ski, tamo je dobila i nove stihove pa postala je himnom Gospe od Anđela, ali s novim stihovi-ma koje je spjevao fra Vjeko Vrčić. Tako jedna melodija prema tekstu pripada Gospi Deloriti u Kuni, a druga Gospi od Anđela u Imotskom. Nakon pjevanja obadviju himni, na svim se li-cima vidjelo ugodno iznenađenje kada su čuli kako zvuči „njihova“ himna i himna Gospe od Anđela. Predstavljanje zbirke dopunila je mje-

sna župljanka koja je pobliže upoznala mještane s nastankom ove osobito za njih važne zbirke.

Nakon toga posjetili smo još crkvu maticu u Kuni. U pauzi do ručka ugodno nas je iznena-dila obitelj naše članice gospođe Rine Tomelić (kći Emanuela i muž Mićo) kapljicom dingača i slatkim maslinama. Nakon toga smo pošli na ručak u društvu s fra Josipom i fra Petrom. Po-slije bogatog i ukusnog ručka i u prekrasnom ambijentu s pršutima iznad glave, po savjetu fra Josipa, posjetili smo crkvu Marije Pomoćnice u Orebiću. Vodič je bio fra Petar koji je devet go-dina bio predstojnik samostana u Orebiću. Fra Petar je s puno žara govorio o ovoj prelijepoj crkvi i samostanu.

Na rastanku s dragim franjevcima fra Josi-pom i fra Petrom srdačno smo se zahvalili pje-smom „FALA“ na velikodušnom i nezaborav-nom dočeku. Netko je od naših rekao: „Ovako se pričika drage goste.“

U popodnevnim satima i po lijepom vreme-nu uputili smo se natrag prema Splitu, u dobrom raspoloženju, ispunjenih srdaca, natrag našoj Gospi od zdravlja. Putem smo molili i pjevali, i tako obogaćena srca vratili se svojim svakod-nevnim obvezama, okrijepljeni novim otkrići-ma koje nam donosi naša majka Marija. Hvala Gospodinu na ovoj milosti.

KARIN: PROSLAVA SV. PAŠKALA U četvrtak,17. svibnja 2018., proslavljen je

sv. Paškal. Ove se godine prvi put održala trod-nevnica u čas sv. Paškala (14.-16. svibnja) koju je predvodio u samostanskoj crkvi gvardijan i župnik karinski fra Petar Klarić. Isti je imao klanjanje pred Presvetim 17. svibnja 2018. u 10,30 sati, a u 11 sati svetu misu je predvodio i propovijedao dr. prof. don Jerolim Lenkić, žu-pnik Ljupča i Radovina u koncelebraciji s fra Ivanom Čupićem, definitorom i župnikom Mir-lović Zagore, fra P. Klarićem, fra Ivanom Nim-cem, samostanskim vikarom, župnikom Kru-ševa i dekanom novigradskog dekanata, don Tomislavom Baričevićem, župnikom Pridrage, don Ivanom Ćorićem, župnikom Novigrada, don Antom Delićem, župnikom Jesenica, don Tihomirom Vulinom, župnikom Vira,don Jurom Krešo, župnikom Bilja i don Antom Mihaljevi-

ćem, vojnim dekanom i kapelanom kapelani-je sv. Leopold Mandić iz Osijeka. Liturgijsko pjevanje predvodila je gđa Ksenija Mutić. U pozdravnom govoru između ostalog gvardijan Klarić je kazao kako ga raduje što se ove go-dine navršava 400 obljetnica da je papa Pavao V. 29.10. 1618. Slugu Božjeg Paškala, redovni-ka, proglasio blaženim.

Don Jerolim je iznijevši crtice iz života sv. Paškala, između ostalog kazao kako se već kao dječak čuvajući stada isticao poniznošću, po-božnošću prema presvetoj Euharistiji i da je bli-žnjima koristio savjetima i kako je napisao male spise iz kojih se iščitavaju plodovi njegovog vlastitog religioznog iskustva. Naglasio je kako su ga zbog velike i ustrajne pobožnosti prema Euharistiji nazivali ‘Seraf Euharistije’ i kako ga je papa Leon XIII. 28. 11. 1897. proglasio



svecem euharistije i zaštitnikom euharistijskih djela. Pozvao je sve nazočne da svojim vjernič-kim i kršćanskim životom slijede sv. Paškala u čašćenju, klanjanju i blagovanju presvete Euha-ristije.

Na kraju je gvardijan zahvalio predvoditelju misnog slavlja don Jerolimu, svećenicima, svi-račici, župljanima i hodočasnicima na sudjelo-vanju na proslavi sv. Paškala,svima onima koji su dali da se izgovore mise u čas sv. Paškala na njihove odluke i za zdravlje blaga, a zatim je na-

javio svoju inicijativu i pozvao na prikuplja-nje novčane pomoći za nabavu kipa sv. Paškala, jer je bivši kip u Domovinskom ratu 13. veljače 1993. razoren i uništen zajedno s oltarom. Gvar-dijan planira novi kip blagosloviti 29. 10. 2018. u 18 sati na 400. obljetnicu proglašenja Paška-la blaženim. Koliko je ova njegova inicijativa o nabavi novog kipa obradovala štovatelje sv. Paškala pokazuje podatak da je jedan hodoča-snik poslije mise darovao tisuću kuna, a trojica po sto kuna za novi svečev kip.

KARIN: POSJET UMIROVLJENIKA UDRUGE „JAZINE“ IZ ZADRAU subotu,19.svibnja 2018., Franjevački sa-

mostan i crkvu posjetili su umirovljenici udruge „Jazine“ iz Zadra, njih sedamdesetak pod vod-stvom gosp. Živka Anzulovića. Umirovljenici su najprije ušli u crkvu i zapijevali marijansku pjesmu „Čuj nas majko“,a zatim ih je pozdravio gvardijan i župnik fra Petar Klarić protumačiv-ši ima burnu povijest i sadašnjost franjevačkog samostana,a posebice njegova pljačkanja i raza-ranja 13. veljače 1993. i obnovu te pastoralno duhovni život danas i perspektive u budućnosti. Zatim su umirovljenici razgledali dio samosta-na u prizemlju iz izložbu povijesti,razaranju i obnovi samostana. Na upit gvardijanov jesu li

ovdje u samostanu prvi put,tek ih je četvero od sedamdeset kazalo da nisu,a Zadar je tako bli-zu… Jedna je medicinska sestra umirovljenica kazala: „Bila sam prvi put 1.svibnja na sv. Ri-karda ovdje u samostanu kada su bile izložene na štovanje njegove moći. Jedva sam se čekala ponovno ovdje vratiti i ta mi se želja ispunila da-nas.“ Jedan je umirovljenik kazao kako bi rado proveo umirovljeničke dane u ovako predivnom samostanu. Gvardijan im je podijelio Božji bla-goslov i zaželio mirne i sretne umirovljeničke dane i pozvao ih da ponovno dođu u Karin.

KRUŠEVO: BLAGOSLOV OBNOVLJENOG IZVORA OSOJNICE U subotu, 19. svibnja 2018., župnik Kruševa

fra Ivan Nimac blagoslovio je obnovljeni izvor Osojnice na brdu Orljak iz kojeg izvire voda koja život znači Kruševu, u nazočnosti gvar-



dijana fra Petra Klarića, gradonačelnika grada Obrovca dr. Ante Župana sa suradnicima i mno-gobrojnim Kruševljanima i prijateljima. Izvor je stavljen u upotrebu 1936. godine kada se ta-dašnji župnik fra Ante Pavlov zauzeo da se voda iz brda dovede u selo Kruševo blizu župne kuće što je olakšalo život Kruševljana da ne moraju svakodnevno ići po vodu na spomenuto brdo.

U nestašici vode Kruševljani su znali cijelu noć čekati dugo u redu da bi „ispiljali“ malo vode samo za piće ukućana a ne za ostale potre-be i njihove životinje. Vodu bi nosile žene u vu-čijama na leđima ili na magaradima. Fra Ivan je između ostaloga, prije blagoslova obnovljenog izvora, ukazao na značenje vode u svagdašnjem životu u svim narodima i kulturama, a to je ži-vot i čišćenje. Dalje je naglasio kako je Isusu na križu iz boka provrla voda i krv istaknuvši kako je i u Kruševu isto potekla voda i krv, voda s ovog izvora, a krv fra Ante Pavlova kojeg su u

II. svjetskom ratu ubili s još dvojicom župljana samo zato što je u selo doveo vodu koja život znači… Na kraju je kazao kako je na njegovu inicijativu pokrenuta akcija izgradnje spome-nika ovom franjevcu mučeniku i kako je dao inicijativu da voda teče na spomeniku iz „nje-gove ruke“ koju će piti Kruševljani, a koji se s ponosom i sa zahvalnošću sjećaju ovoga muče-nika. I zaželio je da svi crpe hrabrost, odvažnost i duhovnost fra Ante Pavlova koja je zalog bu-dućnosti. U ime grada Obrovca, koji je obnovio ovaj izvor i postavio novu vodovodnu mrežu do česme blizu župne kuće, nazočnima se obratio gradonačelnik pozdravivši župnika Kruševa, gvardijana i ostale kazavši koje je veliko djelo učinio fra Ante Pavlov i kako će simbolično žu-pni dvor dobiti upravo ovu vodu koju je davno u selo doveo fra Ante Pavlov. Poslije blagoslova gradonačelnik je domjenkom počastio nazočne.

ZAVOJANE: OBILJEŽEN ‘FRA KARLOV DAN’ U utorak, 22. svibnja 2018., u župi Zavojane

obilježen je ‘FRA KARLOV DAN’ - 75. godiš-njica mučeničke smrti zavojanskog župnika fra

Karla Ćuluma. Svetu misu predvodio je župnik fra Marko Bitanga. Uz njega i vjernike iz župe i okolnih mjesta na slavlju su sudjelovali časni



brat fra Frano Botica te još sedmorica sveće-nika: fra Ante Čovo, makarski gvardijan, fra Ivica Omazić, župnik Vrgorca, don Jozo Čirko, župnik Vojnića i Šipovače, don Marin Marčić, župnik Muća Donjeg, fra Ivan Čupić, župnik Mirlović Zagore, fra Milan Ujević, ispovjednik u Drnišu, fra Pavao Vučković, ispovjednik u Si-nju.

U propovijedi fra Marko se osvrnuo na fra Karlov život i njegovu mučeničku smrt. O fra Karlu, istaknuo je, svi župljani, koji su ga po-znavali, govorili su mu sve najbolje. Pričali su mu da je bio miran, dobar, odmjeren čovjek i svećenik, da je svima pomagao, koga bi god sreo, od djeteta do starca, svakome bi se lijepo javio i sa svakim bi srdačno popričao te da se isključivo bavio svojim svećeničkim radom, tj. da se nije priklanjao ni jednoj političkoj opciji ili pokretu. Sigurno je i fra Karlo imao svojih ljudskih slabosti i grijeh, koje nisu uočavali ti njegovi župljani ili su ih pozaboravljali. Ali sve te njegove slabosti i grijehe isprala je njegova mučenička krv. Zbog čega je mučen? Zbog svo-ga svećeništva. Premda je bio, kako svjedoče njegovi župljani odmjeren i miran, kao svećenik morao je podignuti svoj glas protiv zla koje su u njegovoj župi činili mjesni komunisti. I po-digao je svoj glas protiv toga zla i to u crkvi, s ovog svetog mjesta. Fra Marko je kazao da mu je o tome najbolje svjedočanstvo dao partizan i komunist Ante Jelaš Čučin. Zar je fra Karlo mogao šutjeti kada su na prijekom sudu u nje-govoj župi u zavojanskoj školi na smrt osudili djevojku Mariju Grgić, ili uglednog čovjeka, trgovca Matu Marinovića, ili majku Katu Ju-kić, majku Terezu Ančić i njezina sina Nikolu, mesara Mirka Jukića, kod kojeg su se bili udru-žili, ili trgovce Jozu Pivca Košu i Nikolu Pivca Džajku, koji je bio invalid, slijep na jedno oko i tolike druge. Likvidirali su ih na razne načine i na nepoznatim mjestima i do danas se ne zna gdje počivaju njihovi zemni ostatci. Njihova se

imena nisu smjela spominjati, a njihove obitelji bile su izložene pljački i trajno obilježene kao neprijateljske. Članovi tih obitelji trebali su se posebno dokazivati i s njima surađivati kako bi sa sebe skinuli taj neprijateljski žig koji su im utisnuli. Spomen ploča u čast tom prijekom sudu, na kojem je i fra Karlo osuđen, podignuta je na zavojanskoj školi 1974. g. Možda je to je-dina spomen ploča na cijelom svijetu podignuta u čast prijekom sudu, kazao je fra Marko. Na kraju je istaknuo da zla koja su se dogodila u prošlosti u ovom našem kraju nikako nas ne smiju nadahnjivati na zlo i želju za osvetom, već da nas trebaju nadahnjivati na dobro. Doga-đaj, koji se dogodio prije 75. godina, radi kojega smo se danas sabrali u crkvi, bio je negativna prekretnica u ovoj župi. Mnogi, koji su na bilo koji način sudjelovali u fra Karlovu ubojstvu i ubojstvu drugih nevinih žrtava, poprskani nji-hovom nevinom krvlju, udaljili su se od Boga i crkve. Ovo slavlje neka bude i već jest preokret u pozitivnom smislu. Neka ovim slavljem po-raste naša vjera u Boga i ljubav prema njemu i svakom čovjeku.

Na kraju sv. mise fra Marko je zahvalio svi-ma koji su sudjelovali u ovom slavlju, a poseb-no vrgorskim pjevačima koji su i ove godine predvodili pjevanje. Zazvao je na sve Božji blagoslov i zagovor Male Gospe Zavojanske i zavojanskog župnika mučenika fra Karla.

Fra Karla su mjesni komunisti u predvečerje 25. svibnja 1943. godine dočekali u zasjedi pred župnom kućom, uhitili ga, uveli u župnu kuću u kojoj su ga stravično mučili i ubili. Tijelo su mu bacili u nepoznatu jamu, a krivnju za njegovo ubojstvo prebacili su na druge. Župnu kuću, u kojoj su ga mučili i ubili, zapalili su 1956. go-dine, a 1961. svoje laži o fra Karlovu životu i ubojstvu utisnuli su u spomen ploču koju su postavili na ogradni zid župne crkve u Zavoja-nima.

NOVACI S TRSATA POSJETILI NOVAKE NA VISOVCU Od utorka navečer, 22. svibnja do petka

ujutro, 25. svibnja, jedanaest novaka sa Trsa-ta zajedno sa svojim meštrom fra Tomislavom Faletarom i domeštrom fra Ljubom Sesarom

posjetilo je novake s Visovca. U kasnim posli-jepodnevnim satima utorka novaci su došli na Visovac. Nakon pozdravljanja, smjestili su se po sobama, a potom je uslijedila zajednička ve-



čera u 19 h. Poslije večere uslijedilo je druženje uz razgovore, šetnju po Visovcu, ribarenje,… Prvi dan posjeta završio je molitvom Povečerja u 21.30 h.

U srijedu, 23. svibnja, u 7 h molila se Jutar-nja molitva iz Časoslova, a nakon molitve Sve-tu misu slavio je fra Tomislav Faletar, meštar trsatskih novaka. Nakon doručka automobilima se krenulo u grad Šibenik. Prvo odredište za razgledavanje i molitvu bilo je Svetište i Župa Gospe Van Grada. Potom je uslijedilo razgle-davanje i obilazak katedrale sv. Jakova i nacio-nalnog svetišta Sv. Nikole Tavelića koje čuvaju franjevci konventualci. Oko 13 h na Visovcu je bio ručak, a poslijepodne je bio predviđen posjet Skradinskom Buku ( slapovi Krke). Po povratku na Visovac oko 17 h izmoljena je Ve-černja i Služba čitanja. U 18 h bila je večera. Ostatak dana neki novaci su proveli u šetnji po Visovcu, meditaciji u crkvi, a nekolicina je na TV gledala utakmicu.

Četvrtak, 24. svibnja, bio je predviđen za ra-zgledavanje dva grada: Imotski i Sinj. Nakon Jutarnje molitve i Službe čitanja automobili-ma se krenilo za Imotski. Po dolasku u Imotski Svetu misu slavio je fra Jure Jurić Šimunović, meštar visovačkih novaka. U 12. 30 h uslijedio

je ručak zajedno s fratrima iz samostana. Na-kon ručka fra Kristian Stipanović, gvardijan sa-mostana, župnik i magistar postulanata ukratko je objasnio povijest samostana i župe Imotski, pokazao samostasku zbirku te je novake odveo na Modro jezero. Oko 15 h krenilo se za Sinj. Tamo je novake i odgojitelje dočekao fra Anto-nio Mravak, župni vikar. Fra Antonio je najprije novacima predstavio povijest samostana i župe te povijest štovanja Čudotvorne Gospe Sinjske. Pokazao je i samostanski muzej. Novaci su po-tom imali vremena za osobnu molitvu i samo-stalno razgledavanje samostana, crkve i grada. U 18.30 h novaci su sudjelovali na svibanjskoj pobožnosti zajedno s narodom. Nakon večere, oko 19.30 h iz Sinja se krenilo za Visovac.

U petak, 25.svibnja, nakon svete mise i do-ručka gosti s Trsata krenuli su natrag u svoj no-vicijat.

Ovaj posjet novaka dio je tradicije obaju novicijata, a za cilj ima što bolje upoznavanje i novaka i odgojitelja, ali i razmjenu iskustava. Svaka Provincija ima svoje posebnosti i različi-tosti. No unatoč tomu svi smo pozvani upoznati jedni druge jer „ smo svi jedno u Kristu Isusu“ (usp. Gal 3, 28)



KORUŠCE: PROSLAVA DUHOVA U filijali Korušce, župa sv. Martina Lećevica,

vjernici su proslavili blagdan nebeskog zaštitni-ka crkve u nedjelju, 20. svibnja 2018. godine. Uz domaće vjernike iz Lećevice i Korušaca na proslavi blagdana sudjelovali su i vjernici okol-nih župa. Svetu misu i procesiju uz župnika Le-ćevice fra Dušana Džimbega predvodio je fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhov-nih zvanja.

Fra Josip je u propovijedi na svetoj misi vjernicima približio pojam rođendana Crkve i Božju zainteresiranost djelovanjem Duha Sve-toga na sve ljudske pore druženja i ponašanja. Gospodin nas želi ohrabriti i međusobno po-vezati kako bi u izazovima današnjeg vremena

prepoznali svoje mjesto i kvalitetu. Posebni žar koji nam je potreban u očuvanju svetosti braka i obitelji kao i usmjerenost da nam Crkva i druš-tvo obilje kvalitetnim ljudima koji će u svjetov-nim i posvećenim zvanjima činiti dobro sebi i drugima.

Za vrijeme mise pjevali su članovi domaćeg župnog zbora. Župnik fra Dušan na kraju mise pozdravio je uzvanike na proslavi blagdana Svetog Duha i voditelju misnog slavlja, zahva-lio svim dobrotvorima posebno općini Klis na pomoći oko obnove preslice crkve sv. Duha u Korušcima. Misno slavlje završeno je molitvom za duhovna zvanja i svečanim blagoslovom.

ŠUBIĆEVAC: SUSRET MINISTRANATA U samostanu i župi sv. Ante u Šibeniku na

Šubićevcu u subotu, 26. svibnja 2018., s počet-kom u 9:30 održan je drugi ovogodišnji susret ministranata Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U susretu je sudjelovalo oko 350 ministranata iz 23 župe i kapelanije naše Pro-vincije: Bilice, Danilo, Karin, Studenci, Dubra-

va, Zmijavci, Split-Dobri, Šibenik-Šubićevac, Drniš, Šibenik-Varoš, Turjaci, Gračac, Lovinac, Sveti Rok, Vinjani, Knin, Imotski, Sinj sa ka-pelanijama Brnaze, Čitluk-Jasensko, Glavice, Karakašica i Lučane. U pripremi i održavanju susreta pomagali su provincijski sjemeništarci, postulanti i bogoslovi.



Nakon početnog okupljanja ministranti su u 10 sati ušli u crkvu sv. Ante gdje su imali po-korničko bogoslužje u kojem je ispit savjesti vodio fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja.

U 11 sati euharistijsko slavlje koje je pred-vodio fra Josip, uz koncelebraciju trinaest sve-ćenika. Na misi je asistirao i đakon fra Milan Sladoja. U propovijedi je okupljenima fra Jo-sip približio ulogu ministranta i dječjeg zbora u župi, školi, obitelji i društvu. Gospodin dje-cu poziva na tu časnu ulogu pripremajući ih za mnogo veće uloge u životu u budućnosti.

Poslije mise sjemeništaraci, postulanti i bo-goslovi svjedočili su ministrantima o svom zva-nju te im ukratko predstavili život u sjemeni-štu, postulaturi, novicijatu i bogosloviji. Svi su prisutni dobili sličice sa molitvom za duhovna zvanja koju su zajedno molili. Nakon zajednič-ke fotografije bio je ručak za sve ministrante u samostanskom vrtu. Poslije ručka bila je rekre-

acija u vidu Ministrantskih igara bez granica na pomoćnom igralištu NK Šibenika. U nizu od 6 igara (Četiri alke, Skini rep, Tisuću čaša, Ponesi lopticu, Boj vreća, Povuci potegni) pod vrelim suncem prvo mjesto osvojili ministranti iz Tur-jaka, drugo mjesto ministranti iz Brnaza, a treće ministranti iz Sinja.

Ipak, posebni uspjeh ovih ministrantskih su-sreta jest i zainteresiranog mladih ministranata za mogući posvećeni poziv u našoj zajednici. Nadamo se da će i u narednim susretima u našim odgojnim zavodima kao i na zajedničkim susre-tima provincije te i ostale nakane biti ostvarene.

Posebno hvala Provincijskoj upravi na po-kroviteljstvu susreta i župniku i gvardijanu samostana u Šibeniku fra Mariju Radmanu sa župljanima koji su pomogli za realizaciju susre-ta. Hvala svim svećenicima koji su doveli svoje ministrante kao i sjemeništarcima, postulantima i bogoslovima na suradnji.

LIŠANE-OSTROVICA: PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. ANTE Malo koji svetac uživa danas toliku popular-

nost kod vjernika. Sveti Ante doduše prvenstve-no je htio da ljudi njegova vremena opet prona-đu pravu vjeru,duboko iskustvo ljubavi Božje i milost Božju, ali su ga njegova konkretna čude-sno ostvarena djela ljudima otkrila kao onoga kome Bog ništa ne uskraćuje. Suvremenici svje-doče da je sveti Ante znao napamet evanđelja i da je Bibliju dobro poznavao. Odatle je crpio mudrost i snagu za svoje neumorno propovije-danje. Moli za nas sveti Ante, molimo te mi da uz tvoje molitve idemo prema vječnosti, rekao je fra Luka Banić.

Crkva sv. Ante Padovanskog u Ostrovici, ina-če je spomenik kulture,služila je kao vojna ka-

pela. Oko nje su pronađeni vojnički grobovi,pa i stranaca. U crkvi se nalazio drveni oltar i na njemu slika Gospe s Djetetom a uz nju sv. Ante i sv. Ivan Nepomuk 18. st. U crkvi se također na-lazio veliki barokni kip sv. Ante 18.st. i srebrni Paks-relikvijar sv. Ante. Tijekom Domovinskog rata srpski pobunjenici crkvu su devastirali i srušili krov. Obnovljena je 1996. god. U župi, u mjestu Ostrovica, ima i pravoslavna crkva sv. Luke. U Ostrovici žive četiri katoličke obitelji koje broje dvanaest članova.

Euharistijsko slavlje uljepšao je mješoviti župski crkveni zbor s čuvenim starodrevnim pjevanjem mise koje se u župi njeguje stolje-ćima.

U SINJU PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. ANTE Katolici s radošću i osobitom pobožnošću

13. lipnja slave blagdan sv. Ante Padovanskog, franjevca koji je nasljedujući primjer Isusa Kri-sta postao poznat u narodima i zemljama diljem svijeta. Vjernici Sinja i drugih mjesta koja su u sastavu najveće župe u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji od davnine rado hodočaste u cr-

kvu na blagdan Sveca cijeloga svijeta, kako bi njegovom nebeskom zagovoru preporučili sebe i svoje obitelji, a osobito najmlađe članove. Nji-hova pobožnost osigurala mu je u sinjskoj crkvi i oltar, koji se nalazi nasuprot oltara sv. Franje Asiškog, pa se i tako očituje duhovna poveza-nost dvojice velikana Franjevačkog reda.



Župljani su u velikom broju i ove godine obavili pobožnost „13 utoraka sv. Anti“, koja je započela 20. ožujka, a završila 12. lipnja 2018. Zanimljivo je da se kroz to vrijeme izmijenilo 13 propovjednika koji nose ime u čast sv. Ante Padovanskog, što je vjerojatno jedinstven pri-mjer na području Hrvatske. S ponosom i vjer-ničkom odanošću propovijedali su o svome Zaštitniku, a na misna slavlja dolazili su ljudi iz svih mjesta cetinskog kraja. Različite župne grupe animirale su liturgijska slavlja, doprino-seći ljepoti i skladu poznate pobožnosti.

Osobito svečano u Svetištu Gospe Sinjske bijaše tri dana uoči blagdana, kada se Svečev kip – ukrašen mnogim cvjetovima, osobito lji-ljanima – izlaže na čašćenje vjernicima. A u srijedu, 13. lipnja, u crkvi su slavljene 4 svete mise. Najviše vjernika, među njima osobito dje-ce i mladih, došlo je na večernje euharistijsko

slavlje, kojim je na samostanskom oboru pred-sjedao fra Ante Akrap, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Koncelebrirali su gvardijan Petar Klapež, žu-pnik Perica Maslać i župni vikar Antonio Mra-vak. U asistenciji su bili ministranti i franjevač-ki sjemeništarci, a liturgijsko pjevanje animirao je pjevački zbor odraslih. Neka od djece izvela su prigodne recitacije. Po završetku misnoga slavlja, izmoljena je posvetna molitva sv. Anti Padovanskom, a potom su svećenici okupljene vjernike poškropili blagoslovljenom vodom. Mnogi od njih, osobito djeca, ponesoše svojim domovima ljiljane, a mnogo je onih koji su tog dana učinili obiteljsku fotografiju.

Svetac cijeloga svijeta i dalje će zagovara-ti narod Sinja i Cetinske krajine, koji mu često upravljaju svoje molitve pred njegovim oltarom u samostanskoj crkvi.

ŠUBIĆEVAC: PROSLAVLJEN SV. ANTEI ove godine, za sam blagdan sv. Ante, ne-

beskog zaštitnika župe i samostana, pripravi-li smo se pobožnošću „13. utoraka“ i devet-nicom tijekom koje su se kao predvoditelji misnih slavlja izmjenjivali svećenici koji su, svaki na svoj način, nastojali vjernicima pri-bližiti lik i djelo ovoga sveca i potaknuti na nasljedovanje sv. Ante u njegovoj svetosti. Proslava blagdana započela je jutarnjim mi-snim slavljima koja su predvodili fra Nikola

Čurćija, fra Mirko Klarić i fra Ante Vukušić. Svečanom procesijom s kipom sv. Ante, uz pjesmu i molitvu, u kojoj su sudjelovali broj-ni vjernici ne samo Šubićevca nego i okolnih župa, započelo je središnje koncelebrirano ve-černje misno slavlje koje je predslavio župnik i gvardijan fra Mario Radman. Pjesmom misno slavlje uzveličali su župni Zbor sv. Ante i dječji zbor „Ljiljani“.


Mnogo je riječi koje bi se mogle izreći o ovom svecu cijeloga svijeta, a najbitnije je – što nam to sv. Ante svojim životom poručuje. Upravo o tome je fra Mario progovorio u svojoj homiliji. Sv. Ante želi nam pokazati put kojim se dolazi do Boga, to je put poniznosti obo-gaćen dubokom ljubavlju prema siromašnom Spasitelju Isusu Kristu, obogaćen poznava-njem Svetoga Pisma te prožet duhovnom i tje-lesnom čistoćom. Ljubiti Boga, više od svega, jer On nas je stvorio i otkupio, biti ponizan jer smo samo stvorenja, a ne bog, truditi se upo-znati Sveto Pismo jer je u njemu zapisana po-vijest spasenja, nastojati čuvati svoju duševnu i tjelesnu čistoću jedini je način da omilimo Gospodinu Bogu. Prvi stupanj pobožnosti jest da ljubimo svetost, a tek poslije sveca. Kult sv. Ante treba biti kult nasljedovanja. Ne tre-bamo se sv. Anti diviti, nego trebamo njegovu svetost nasljedovati, poručio nam je župnik. Želeći da nasljedujemo sv. Antu i u njegovoj brizi

za potrebite, u homiliji je fra Mario, kao poseb-nu pobožnost prema svecu, koja se raširila među narodom spomenuo i pobožnost „Kruh sv. Ante“ koja potiče da sebe učinimo kruhom, hostijom koja će se, poput Krista, lomiti za druge, ali i da pokažemo solidarnost s čovjekom u potrebi. S tom nakanom, nakon blagoslova razi-grane djece i cvijeća, blagoslovljen je i kruh koji su mnogobrojni okupljeni vjer-nici blagovali u zajedničkom druženju. Nakon ovog slavlja koje je okupilo mnogobroj-ne vjernike ostaje samo pitanje je li ljubav koju je naš omiljeni svetac nosio u svom srcu za Kri-sta i braću prepoznata, je li dozvoljavamo sv. Anti da samo na dan proslave svog blagdana ražari vatru ljubavi u našim srcima ili će sva-kodnevno, po uzoru na našeg nebeskog zaštit-nika, u svim životnim situacijama, naša ljubav plamtjeti za Boga i čovjeka.

UGLJANE: PROSLAVA SV. ANTE Proslavu svetkovine našeg nebeskog zaštit-

nika započeli smo u nedjelju 10. lipnja 2018. trodnevnicom koju je prvog dana predvodio župnik Gospe od Zdravlja fra Ante Udovičić. U homiliji je istaknuo značenje štovanja svetih u našoj crkvi, a na poseban način svetog Ante Padovanskog. Prije svake svete mise bila je prigoda vjernicima za sakrament pomirenja s Bogom. Za tu prigodu su na raspolaganju, uz predvoditelje euharistijskog slavlja župnika fra Nedjeljka Tabaka i fra Antu Udovčića, bili i ostali svećenici fra Eugen Poljak, fra Bernardin Vučić i don Franko Prnjak. Drugi dan devetnice predvoditelj je bio fra Lukica Vojković koji je zasivio vjernike homilijom koja se odnosila na radost i milost djelovanja svetaca preko kojih se možemo približiti Bogu. Treći dan predvoditelj je bio fra Antonio Mravak koji je istaknuo tra-

ženje sigurnosti i smisla od Boga preko sveta-ca koji su nam ujedno i zagovornici a i primjer. Također je i drugi i treći dan bila mogućnost za svetu ispovijed.

Na sam dan svetkovine prva sveta misa je bila u 8 sati ujutro koju je predvodio fra Antonio Mravak. Osim župljana većina vjernika je bila iz Ciste Velike i okolnih župa. Sviranje i pje-vanje je predvodila č.s. Vedrana. Svečana sveta misa sa procesijom je bila u 10.30 sati koju je također predvodio fra Antonio Mravak. Sveta misa sa blagoslovom djece i ljiljana je bila u 18 sati koju je predvodio fra Lukica Vojković. Za tu prigodu crkva je bila premalena jer su mu došli mnogi roditelji s djecom na blagoslov na-šem zaštitniku. Pjevanje i sviranje vodio je Ivan Marasović.

KOLAUDACIJA OBNOVLJENIH ORGULJA U SAMOSTANSKOJ CRKVI U MAKARSKOJ

U nedjelju, 17. lipnja 2018. godine, u franje-vačkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Mari-je u Makarskoj bilo je veoma svečano. Povod

slavlju bila je kolaudacija obnovljenih orgulja u samostanskoj crkvi. Točno u 9 sati, dok su zvuci obnovljenih orgulja pred mnoštvom vjernika is-



punjali samostansku crkvu, započelo je svečano misno slavlje koje je predvodio makarski gvar-dijan fra Ante Čovo.

Na samom početku gvardijan je blagoslovio obnovljene orgulje, a potom nastavio s misnim slavljem. Za vrijeme mise pjevanje je predvodio mješoviti zbor župe Gospe od Zdravlja iz Splita pod ravnanjem fra Stipice Grgata uz orguljsku pratnju s. Zorislave Radić.

U koncelebraciji su sudjelovali svećenici fra Božo Lovrić i fra Ante Jurić.

EUHARISTIJSKO SLAVLJEORGULJE - INTRODUCTION (L. Boëllmann)ULAZNA PJESMA - HVALI GOSPODINAW. A. MOZARTMISSA BREVIS IN D KV 194KYRIE, GLORIA, SANCTUS, AGNUS DEIOTPJEVNI PSALAM - DOBRO JE SLAVITI GOSPODINADAROVNA PJESMA - USKLIKNITE BOGU (J. Vrhovski)PRIČESNA PJESMA - AVE VERUM (C. Saint-Saëns)UZMITE JEDITE POPRIČESNA PJESMA - ALELUJA (G. F.Händel)

Po završetku mise uslijedio je skraćeni kon-cert na orguljama, odnosno kolaudacija obnov-ljenih orgulja.Glazbene brojeve za kolaudaciju pripremila je orguljašica s. Zorislava Radić dje-lima majstora iz različitih epoha orguljske lite-rature: J. S. Bacha, M. Pachelbela, D. Scarlattia, W. A. Mozarta i L. Boëllmanna.

1. J. Pachelbel KORAL D dur2. D. Scarlatti SONATA G dur3. J. S. Bach PRELUDIUM G durPoslije tolikih godina „šutnje“, ovim koncer-

tom su svi nazočni imali prigodu i nesvakidašnji

ugođaj za uho i srce ponovno čuti milozvučni zvuk kraljice svih instrumenata. Nakon glaz-benih brojeva gvardijan fra Ante Čovo uzeo je riječ i zahvalio se najprije Bogu, a onda svim dobročiniteljima koji su doprinijeli obnovi ovo-ga instrumenta. Posebnu zahvalnost uputio je orguljaruVidu Kalebiću najvećem dobročinite-lju u obnovi samostanskih orgulja. Kao završ-nu skladbu zbor Gospe od Zdravlja otpjevao je Aleluja (G. F. Händel) i time označio kraj svečanosti i misnog slavlja. Slavlje se nastavilo ručkom za sve uzvanike u samostanskoj blago-vaonici.

****** Današnje orgulje u franjevačkoj crkvi u Ma-

karskoj stare su preko stotinu godina. Prvotno su bile nabavljene za franjevačku crkvu Gospe od Zdravlja u Splitu. Naručene su u radionici čeških orguljara braće Rieger iz Jägendorfa (op. 1337), a postavljene su u spomenutoj splitskoj crkvi 1906. godine. Kada su 1961. godine u istoj crkvi u Splitu postavljene nove orgulje (Ka-ufmann, Beč), Riegerove orgulje su prenesene u makarski samostan. Od tada, a vjerojatno i otprije, osim povremenih servisnih intervencija na njima nije učinjena prava obnova, tako da su orgulje s vremenom sve više propadale i postale gotovo neuporabljive. Istina, bilo je želje da ih se generalnom obnovom opet vrati u prvobitno stanje i funkciju, no ništa se stvarno nije učinilo. Tek će nakon 1012 godine od njihove izrade, zauzetošću današnjeg gvardijana fra Ante Čove doći do temeljite obnove. Rad na obnovi trajao je gotovo godinu dana. Može se reći da su ovim zahvatom stare Riegerove orgulje u makarskom samostanu opet „oživjele“. Nakon što im je vra-ćen prvotni sjaj i ljepota zvuka, moći će kroz daleku budućnost valjano poslužiti svojoj svrsi te liturgijskim slavljima podariti onu svečanost koju samo one to mogu.

TURNIR ZA MINISTRANTE ŽUPE GOSPE SINJSKE U subotu, 16. lipnja 2018., franjevci su or-

ganizirali malonogometni turnir za mlade po-služitelje oltara iz Župe Gospe Sinjske. Turnir, koji se održao na Meljači u Brnazama, okupio

je ministrante iz Brnaza, Čitluka, Jasenskog, Glavica, Karakašice, Lučana i Sinja. Povod organiziranja turnira bio je kraj vjeronaučne i katehetske godine, tijekom koje su vrijedni mi-



nistranti redovito dolazili na susrete i djelatno sudjelovali u liturgijskim slavljima u nekoj od 6 crkava na teritoriju Župe.

Utakmice su se igrale po sistemu 7+1, a vri-jeme odigravanja bilo je po 20 minuta. Turnir u malom nogometu donio je sve ono što nogomet čini lijepim i primamljivim: sjajne poteze, dječ-ju radost, navijanje, zanimljive i neizvjesne uta-kmice do samog kraja te međusobno druženje i upoznavanje. Na kraju turnira najviše razloga za radost imali su ministranti iz Lučana i Ka-rakašice koji su osvojili prvo mjesto na turni-ru s 9 bodova. Ministranti iz Brnaza osvojili su drugo mjesto s istim brojem bodova, ali lošijom

gol-razlikom (-2). Treće mjesto pripalo je mini-strantima iz Sinja koji su osvojili 6 bodova.

Nakon zadnje utakmice, u kojoj se odlučivao prvak, prve tri momčadi dobile su pehare i pri-znanja. Ministrante su na turniru pratili sinjski župnik Perica Maslać, fra Frano Pupić Bakrač, fra Filip Budić, fra Antonio Mravak i fra Lukica Vojković, koji izražavaju zahvalnost poslužite-ljima oltara na njihovoj predanosti kod služenja u crkvama. Isto tako, svoju zahvalnost uputili su svima koji su pomogli u organizaciji turnira, osobito trenerima i sucima, kao i djelatnicima športskog centra Meljača u Brnazama.

SPLIT: SVEĆENIČKO REĐENJESplitsko-makarski nadbiskup i metropolit

Marin Barišić predvodio je u subotu, 23. lipnja 2018. u splitskoj konkatedralnoj crkvi sv. Petra, svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitere zaredio deset đakona. Na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su don Danko Kovačević (župa Gospe od Milosr-đa, Žnjan - Split) i don Stanko Kačunić (župa Svih Svetih, Putišići - Donji Dolac), na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ivan Marija Đuzel (župa sv. Franjo Asiški, Imotski), fra Jerko Kolovrat (župa sv. Franjo Asiški, Imotski), fra Dejan Međugorac (župa

sv. Ante Padovanskog, Knin), fra Ante Prolo-ščić (župa Uznesenja BDM, Klis), fra Ignacije (Milan) Sladoja (župa Čudotvorne Gospe Sinj-ske, Sinj) i fra Toni Šimunović Erpušina (župa sv. Luke, Otok), a na naslov Hrvatske domini-kanske provincije Navještenja BDM fr. Marko Dokoza (župa Uznesenja BDM, Belafuža – Za-dar) i fr. Ante Gavranović (župa Srca Marijina, Skopaljska Gračanica, BiH).

„Danas smo se svi zajedno okupili u rado-sti rađanja i novosti naše Crkve zahvaljujući daru Božjem - desetorici novih ređenika“, re-kao je nadbiskup Barišić u uvodu te pozdravio



sve okupljene, posebno provincijala Franjevač-ke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joška Kodžomana, provincijala Hrvatske dominikan-ske provincije fr. Slavka Sliškovića, generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslava Vidovića, pastoralnog vikara mons. Nedjeljka Antu Ančića, odgojitelje ređenika, profesore, brojne svećenike, redovnike i redov-nice, kandidatice, bogoslove, sjemeništarce te obitelj, rodbinu i prijatelje ređenika.

U prigodnoj homiliji nadbiskup je ređenici-ma kazao da nisu tu pred oltarom slučajno već kao plod Božje ljubavi koja je bacila pogled na njih i pozvala ih da je slijede. „Vjerujem da ste pomislili da ste neprikladni i nedostojni. No Gospodin vas poznaje, prati i u ljubavi njeguje još od krila materina. Dao vam je najveće do-stojanstvo - ljubljene djeca Božje. I ne brinite, dati će vam svoga Duha da imate hrabrosti ži-vjeti ovaj poziv, kao što je dao mnogima prije vas, i pratit će vas na ovom putu služenja njemu i povjerenom vam narodu“. Naglasio je kako je puno onih koji su ih na putu do svećeništva pratili svojom ljubavlju i molitvom. „Izmolila vas je ljubav vaših roditelja, obitelji, vaše župe i čitave Crkve. Zato ste pozvani da budete ljudi molitve. Jedino tako ćete moći razumjeti narav svog poslanja, ljubav iz koje izvirete i prostor blizine kojim vas Bog šalje braći i sestrama. Molitva je vaš kruh svagdanji. Izmoljeni ste za molitelje“. Istaknuo je kako je najvažnije spo-menuti Isusovu svećeničku molitvu u kojoj je svaki svećenički poziv začet, potom je rođen u Crkvi ređenjem, a treba rasti među braćom i sestrama. Poručio im je da će pravi svećenici moći biti samo ako budu Bogu prijatelji i ako se svakodnevno budu napajali na izvoru ljubavi i milosrđa – Isusu Kristu. „Tu ljubav potrebnu za svoje zvanje i za odnose prema bližnjima moći ćete osjetiti samo ako budete osluškivali ritam Božjeg srca, a čuti ga možete ako ga slušate pa-žljivo, u tišini i sabranosti“ , zaključio je mons. Barišić. Zaželio je da im dan ređenja još više osvijesti veličinu dara svećeništva, a njihov ži-vot bude na radost i spasenje mnogima.

Nakon homilije uslijedio je središnji čin re-đenja, polaganje ruku i posvetna molitva, koje je tumačio don Ivan Urlić, vicerektor Central-

noga bogoslovnog sjemeništa u Splitu. U na-stavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pridružili nadbiskupu za stolom Gospodnjim. Nakon popričesne molitve okupljenima se, u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupi-telja, obratio provincijal fra Joško Kodžoman koji je istaknuo kako na današnji dan slavimo dar Božjeg poziva i ljudskog odaziva. Obra-ćajući se novozaređenim svećenicima rekao je da vjeruje da će biti iskreni i predani služitelji i slavitelji sakramenata i svih otajstava vjere, uvijek odani Crkvi. „Neka vas sam Krist pouči i nadahne kako biti vjeran i vjerodostojan u navi-ještanju Radosne vijesti. Neka vam pomogne u nastojanju da svojim ljudskim i profesionalnim karizmama obogatite vjernike s kojima budete radili“. Provincijal je naglasio kako se preko njih Bog želi proslaviti u današnjem svijetu, proglasiti istinu i ostaviti duboki trag ljubavi u svim ljudima. „Neka vas Gospodin blagoslovi mirom, prati savjetom i mudrošću koju ćete crp-sti kroz molitvu i neka vam podari sve potrebne milosti kako bi uvijek ostali njegovi i bili ra-dosni u svojoj svećeničkoj službi“, zaključio je provincijal Kodžoman. Čestitkama se pridružio i provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković. „Želim da radost današ-njeg dana bude u vama prisutna cijeloga života kako bi mogli biti istinski nositelji i navjestite-lji Radosne vijesti. Sačuvajte obećanja koja ste danas Kristu dali da i potpomognuti ustrajnom molitvom ostali odvažni i odgovorni u povje-renoj vam službi. Neka vas Bog blagoslovi“, istaknuo je fr. Slišković. Ritam Božjeg srca, a čuti ga možete ako ga slušate pažljivo, u tišini i sabranosti“ , zaključio je mons. Barišić. Zaželio je da im dan ređenja još više osvijesti veličinu dara svećeništva, a njihov život bude na radost i spasenje mnogima.

Misno slavlje, koje je pjesmom uveličao žu-pni mješoviti zbor, završeno je himnom „Tebe, Boga hvalimo“. Obiteljsko i prijateljsko druže-nje nastavilo se zajedničkim blagovanjem.

Stanko Kačunić, sin Domagoja i Danijele r. Cvitković, rođen je 22. travnja 1993. u Splitu. Rodna župa mu je Svih Svetih, Putišići- Donji Dolac, a pastoralni praktikum vrši u župi Gospe od Milosrđa na Žnjanu u Splitu. Danko Kova-



čević sin je Milana Ratimira i pok. Grozdane, rođen 26. lipnja 1980. u Splitu. Iz župe je Gos-pe od Milosrđa na Žnjanu u Splitu, a pastoralni praktikum vrši u župi sv. Petra u Splitu.

Jerko Kolovrat sin je Miljenka i Antonije r. Rebić, rođen 20. svibnja 1991. u Imotskom. Rodna župa mu je sv. Franjo Asiški - Imotski, a pastoralni praktikum vrši u župi Gospe van gra-da u Šibeniku. Dejan Međugorac, sin pok. Stipe i Ankice r. Štrbac, rođen je 25. srpnja 1991. u Zenici. Iz župe je sv. Ante Padovanskog u Kni-nu, a pastoralni praktikum vrši u župi sv. Ante u Drnišu. Ante Prološčić, sin Ivana i Marte r. Pa-rać, rođen je 22. listopada 1987. u Splitu. Župa mu je Uznesenja BDM na Klisu, a pastoralni praktikum vrši u župi sv. Ilije u Metkoviću. Ignacije Milan Sladoja sin je Mihovila i Dra-gice r. Žigo, rođen 12. siječnja 1986. u Sinju. Rodna župa mu je Čudotvorne Gospe Sinjske -

Sinj, a pastoralni praktikum vrši u župi sv. Ante Padovanskog, na Šubićevcu u Šibeniku. Toni Šimunović Erpušina, sin Milana i Anke r. Ajdu-čić, rođen je 14. siječnja 1994. u Sinju. Iz župe je sv. Luke u Otoku, a pastoralni praktikum vrši u župi Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju. Ivan Marija Đuzel, sin Damira i Anđlke r. Jonjić, rođen je 10. ožujka 1989. Roda župa mu je sv. Franjo Asiški, Imotski, a đakonski praktikum vrši u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu.

Anto Gavranović sin je Ivice i Mirjane rođ. Radić, rođen 30. listopada 1992. u Uskoplju (BiH). Župa mu je Uznesenja BDM na Pagu. Đakonski praktikum obavlja u župi Gospe od Ružarija u Splitu. Marko Dokoza, sin Jose i Iva-ne rođ. Žilić, rođen je 21. svibnja.1992. u Zadru. Župa mu je Uznesenja BDM – Belafuža, Zadar, a trenutno je na studiju u Fribourgu. (www.smn.hr)

KONCERT ANE RUCNER U ZAOSTROGU Povodom 550. obljetnice franjevačkog sa-

mostana Sveta Marije u Zaostrogu, veličanstve-ni koncert pred brojnim auditorijem u samo-stankoj crkvi održala je Ana Rucner i Kvartet Rucner.

Jednosatni koncert bio je, kako je istaknuo fra Branko Brnas, gvardijan “spoj molitve, kul-ture, ljubavi i zajedništva”. Umjetnici su izveli djela: J. M. Stratika, T. Albinonija, R. Matza, A. Piazzoola, A. Hačaturjana i T. Uhlika. Odu-

ševljena publika umjetnike je nagradila velikim pljeskom. Nakon koncerta, za večerom u samo-stanksom klaustru, fra Branko s umjetnicom Anom Rucner dogovorio humanitarni koncert, a sav dobiveni prihod uložit ćemo za obnovu samostanskog krovišta.

Ističemo i podupiratelje koncerta: ZAMP - Zagreb, TZ Gradac n/m, TZ Tučepi, Pivac - Vr-gorac i Radio Ploče.

HODOČAŠĆE IZ POTRAVLJA U MEĐUGORJE U posjet svetištu Kraljice mira, mjestu mo-

lite i pomirenja u dva autobusa, zaputili su se župljani župe sv. Filipa i Jakova ap. iz Potravlja u subotu 23. 6. u ranim jutarnjim satima. Smje-stivši se ugodno u svom novom „domu“ – auto-busu, župnik nas je srdačno pozdravio i zahva-lio što smo se u ovoj Godini Obitelji i na ovaj način odlučili duhovno osvježiti.

Potom smo izmolili Anđeoski pozdrav i uputili se prema odredištu. Tijekom putovanja, župnik nam je održao nekoliko duhovnih poti-caja kao pripremu da što bolje uronimo u sve ono što ćemo danas proživljavati. Reče, da su Isus, Marija i Josip također išli triput godišnje

na hodočašće da bi slavili Živoga Boga. Svako im je hodočašće omogućavalo da dosegnu novu razinu u svom duhovnom životu, a to je zaželio danas i nama.

Tijekom vožnje župnik nam je govorio da na umu imamo cilj našeg hodočašća i onoga što Bog preko Gospe poručuje: promijeniti naša srca i usmjeriti naš život. Držao je nagovore kako bismo se dobro ispovjedili po dolasku u svetište, jer je to najvažniji korak hodočašća, jer ispovijed čisti sve ono što nam onemogućava da budemo otvoreni prema Bogu.

Hodočašće je privilegirano vrijeme, dopusti-te Gospodinu da djeluje u vašoj duši. Izbjega-



vajte traganje za čudesima. Oni koji idu za njima idu krivim putem. Riskiraju da budu razočarani. Oni koji traže vanjske znakove riskiraju i onda odlaze prazna srca – između ostalog, riječi su našeg župnika. Na proputovanju za Međugorje svratili smo na Široki brijeg, gdje smo susretlji-vošću fra Vendelina mnogo toga čuli i naučili o povijesti samostana, rada i života redovnika.

Proveo nas je kroz zbirku samostana, poka-zao nam kulturno blago, govorio nam o opisme-njavanju naroda. Na jednoj fotografiji nam je pokazao 12-godišnjeg A. B. Šimića koji svira u crkvenom zboru.

Po dolasku u svetište, fra Stanko nam je ka-zao kako će se odvijati naš boravak ovdje. Naj-prije nas je poveo prema brdu ukazanja. Penjući se, zastajali smo kod postaja krunice, gdje bi žu-pnik, ne na uobičajen način već iz srca, povezi-

vao to otajstvo s konkretnim životom, a onda bi u hodu do druge postaje molili desetku krunice, završavajući svaku pjesmom.

Taj molitveni „marš“ potrajao je dva puna sata, ali nisam osjetila dužinu ni dosadu. Bože, a kako mi je ponekad teško odvojiti samo deset minuta za molitvu. Po silasku s brda svako se hvatao svog ruksaka da nahrane i tjelesnu ne-moć. Neki su odmah stali u velike redove za is-povijed kako bi iz svoje „torbe“ izbacili ono što nisu trebali ni stavljati u nju.

Odslušavši večernju misu i propovijed upu-tismo se prema autobusima i puni lijepih doživ-ljaja mirno se zaputili prema našem Potravlju. Čula sam doskora da mnogi i nepitani govore:

„Super je bilo, kad ćemo opet?“ Smijeh i pjesma koja je potom potekla i trajala sve do rastanka, mnogo je rekla.

HODOČAŠĆE IZ ŽUPE DUBRAVICE U PODMILAČJE Dana 24. lipnja 2018. oko sto hodočasnika iz

Župa Dubravice i Rupe hodočastili su sv. Ivanu Krstitelju u Podmilačje kod Jajca. Sudjelujući u slavlju hodočasnici su se podsjetili kako se tre-baju ugledati na sv. Ivu te postati još bolji ljudi molitve, ljudi susreta sa Bogom. Kao ljudi mo-litve i kao ljudi koji se susreću s Bogom mogu

svijet u kojem žive ispuniti Kristovom ljubavlju i nadom. Kristova nada i ljubav jače su od svih kriza koje nosi duh vremena.

Hodočasnici su na povratku posjetili Jajce, Bugojno, Livno i sretno se vratili svojim kuća-ma.

BRISTIVICA: PROSLAVA SV. IVANA KRSTITELJA U nedjelju, 24. lipnja 2018., procesiju i eu-

haristijsko slavlje prigodom proslave sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe Bristivica, predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman. Slavlje je započelo u 11 sati procesijom oko crkve i gro-blja, a zatim je nastavljeno svetom misom.

U svojoj se propovijedi o. Provincijal osvr-nuo na prigodna blagdanska čitanja, naglasiv-ši ulogu i značaj kako starozavjetnih proroka u životu Izabranog naroda, jednako tako i ulogu novozavjetnih navjestitelja Radosne vijesti, po-put sv. Pavla i evanđelista Luke, koji je upravo posebnu pozornost poklonio okolnostima rođe-nja sv. Ivana Krstitelja. Bog svoj narod, kroz či-tavu povijest spasenja, nikada nije ostavljao bez svojih posebnih glasnika. Vjerujemo, naglasio je o. provincijal da je i naše današnje vrijeme jednako značajno te da Bog i danas pronalazi

načine i sredstva da nam uputi svoju blagotvor-nu riječ u vremenu u kojem ne manjka ni radosti ni žalosti. Makar je starozavjetni narod Božji u Bibliji često opisan kao tvrdokoran i neposlu-šan, ipak je u konačnici bio u stanju, spoznati prave razloge svoga stanja. Tolike patnje, tr-pljenja, progonstva nisu se događala jer je Bog tako želio, već jer je narod prethodno odbacio Boga i okrenuo mu leđa. Danas, kada slavimo Rođenje sv. Ivana, pravi je trenutak za zapitati se koji su to razlozi, zbog koji se mi, kao po-jedinci i narod, nalazimo u tako bijednom sta-nju. Kao što su proroci pozivali na obraćenje i mi smo danas pozvani vratiti se svome Bogu, otvoriti mu vrata svoga srca i svojih domova. Život bez Boga, život u neposluhu Njegovoj Ri-ječi vodi nas u propast, nezadovoljstvo i uvijek nove nesreće, kojima ne naziremo kraja. Sv. je



Ivan, nastavio je o. Provincijal, očiti znak da je Bogu sve moguće. On je plod ustrajne molitve svojih pobožnih roditelja. Iznad svih očekivanja i mimo svih nadanja, rodio se od već ostarjelih roditelja, koji su ga brižno odgajali kako bi či-tavom svijetu predstavio Onoga kojega su svi iščekivali – Spasitelja Isusa Krista. Najavljujući skorašnji susret s Mesijom, Ivan je pozivao na-rod na obraćenje, pozivao ga je da učine život-ni zaokret. Nisu li i nama danas potrebni slični zaokreti, nismo li i mi danas pozvani prigrliti Istinu, ili ćemo i nadalje živjeti u grijehu i s la-žima, upitao se o. provincijal? Jesmo li i koliko otvoreni za Istinu ili radije obitavamo u svijetu punom laži i prevara? Trebamo li propasti, mi, naše obitelji, čitavi narod, prije nego li se po-novno vratimo k Bogu? Jesmo li uopće otvoreni za Istinu ili nam više gode laži? Ivan je prorok koji stoji na razmeđu dvaju svjetova. Trebamo li i mi kao naraštaj takve proroke ili smo već odavno postali dovoljni samima sebi, upitao se zaključno o. provincijal, pozivajući sve nazoč-ne da mole za svećenike, poslanike Božje, kako bi mogli što vjernije i časnije izvršavati svoje poslanje upravo po primjeru sjajnog poslanika Božjeg, sv. Ivana Krstitelja.

Križ, na početku procesije, nosio je Ante Brkan, barjak Drago Borić, a kip sv. Ivana Kr-

stitelja nosili su Ivan Marić, Ivan Ćudina, Ivica Odak i Ivan Ćudina. Litanije za vrijeme proce-sije u čast sv. Ivana Krstitelja pjevao je Joško Ćudina. Za vrijeme procesije bio je blagoslov na četiri mjesta. Čitanja za vrijeme mise pro-čitali su Jelena Zulim i Renato Odak, a psalam je otpjevao Joško Ćudina. Zbor, pod vodstvom Mira Miše, predvodio je pjevanje za vrijeme mise. Ozvučenje je pripremio Ante Ćevanić. Oko oltara služili su ministranti pod vodstvom Ante Zulima. U organizaciji slavlja sudjelovao je i remeta Ivica Bošković.

Na kraju slavlja župnik je zahvalio provin-cijalu fra Jošku Kodžomanu koji je prvi put predvodio slavlje sv. Ivana u Bristivici, fra Juri Brkanu te svim župljanima koji su na bilo koji način, svojim radom ili darovima, sudjelovali u pripremi za ovo slavlje. Posebno je zahvalio žu-pljanima iz Prapatnice koji toga dana nisu slavi-li svetu misu u Prapatnici nego su se pridružili slavlju u Bristivici. Svima je čestitao svetkovi-nu sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe, i zaželio radostan nastavak slavlja u obiteljima.

Nakon završne pjesme i blagoslova, bilo je, uz prigodni domjenak, kratko druženje vjernika s o. Provincijalom.



INOZEMNA PASTVA

MÜNCHEN: KORIZMENI DUHOVNI IMPULS U sklopu korizmenih događanja u Münche-

nu je priređen “Duhovni impuls” u organiza-cije Frame Hrvatske katoličke župe München u nedjelju, 18. ožujka 2018. godine. Duhovni impuls je vodio fra Josip Repeša, provincijski duhovni asistent Frame i za duhovna zvanja, predavanjem na temu “Ima li vjere kao zrno go-rušice”. Na Duhovnom impulsu okupilo se oko 300 mladih i odraslih vjernika.

Predvoditelj je tijekom impulsa mladima pri-kazao današnje stanje u svijetu, Crkvi i društvu u kojem svi traže rješenja izvana uz mnogo ne-povjerenja da bi se to moglo stvarno i dogodi-ti. Takvo stanje je jako pogodno da se razvija praznovjerje koje su mogli primijetiti u neko-liko šaljivih video primjera. Vjera koji je dar Boga čovjeku otvara oči bolje vidjeti stvarnost i razabrati prednosti osobne prisutnosti kao i mogućnost ostvarenja željenog cilja. Crkva se trudi ljudima približiti vjeru koja ih međusobno zbližava i daje iskorak u bolje izbore stanja. Pri-

sutni su u zanimljivom video prilogu mogli do-živjeti dubinu geste koje u molitvi, sudjelova-njem u bogoslužju činimo. Obični ulaz u crkvu, znakom križa blagoslovljenom vodom znak je ulaska u misterij života od začeća do smrti. Čovjek, kršćanin vjerom i zajedništvom primje-ćuje podudarnost sa neznatnim zrnom gorušice koje može izrasti u veliko stablo ljudske sloge i mogućnosti. Na kraju predavanja prisutni su u posljednjem video prilogu mogli čuti poticajne riječi “Usudi se” prihvatiti izazov, raditi na sebi, prepoznati kvalitete i uspjeti.

Tijekom susreta svojim pjevanjem animirali su članovi zbora mladih Frame. Svi su sudioni-ci na kraju dobili zrno gorušice poticajnim mi-slima. Susret je završio uz druženje mladih uz prigodnu zakusku, piće i kolače. Duhovni im-puls Frame München pokušaj je okupiti mlade u većem broju na zajedništvo u HKZ München u molitvi, razgovoru, druženju.

FREISING: KORIZMENA DUHOVNA OBNOVA U nedjelju, 18. ožujka 2018., u Hrvatskoj

katoličkoj misiji Freising održana je korizmena duhovna obnova, koju je predvodio mons. dr. Alexander Hoffmann. Tijekom liturgijske go-dine voditelj misije fra Ivan Čugura organizira nekoliko duhovnih obnova za Hrvate koji žive u Freisingu, Dachauu, Landshutu i Neufahrnu.

Predvoditeljem obnove koncelebrirao je kod euharistijskog slavlja, a u propovijedi na nje-mačkom jeziku istakao je važnost svakodnev-nog obraćenja i osobnog rasta u vjeri. „Upravo tijekom korizme, tog jakog liturgijskog vreme-na, katolici diljem svijeta temeljitije ispituju svoj odnos prema Bogu, prema ljudima i svemu


inozemna pastva

stvorenom. Deset Božjih zapovijedi temeljne su točke našeg korizmenog propitivanja osob-nih, bračnih i obiteljskih odnosa, čija kvaliteta usmjeruje rast i napredak društva i Crkve“, ista-kao je predvoditelj.

Na kraju euharistijskog slavlja fra Ivan je zahvalio mons. Hoffmannu te u ime okuplje-ne zajednice vjernika izrazio nadu i u buduću uspješnu suradnju.

MÜNCHEN: HODOČAŠĆE KRIZMANIKA U ASIZ I RIM Hrvatska katolička župa München ove go-

dine pod duhovnim vodstvom i uz pratnju vje-roučitelja, priprema oko 240-tak krizmanika za sakrament svete Potvrde. Svake godine organi-zira jedno zajedničko putovanje koje za cilj ima povezati mlade Hrvate u duhovno zajedništvo i bogatstvo koje nam sveta Crkva otkriva.

Na Uskrsni ponedjeljak, 2. travnja 2018. u večernjim satima okupilo nas se 70-tak na The-resienwiese i u iščekivanju uputili smo se prema prvoj postaji našeg hodočašća - Asizu.

Nakon duge noćne vožnje, ujutro nas je do-čekalo predivno vrijeme s kojim smo zabora-vili svaki umor, te cijeli dan uz pratnju našeg vodiča gosp. Luke, upoznali kulturni i duhovni sadržaj Asiza koji ima status UNESCO svjetske baštine. Posjetili smo Santa Maria degli Angeli, Porziunculu, baziliku sv. Klare gdje se čuvaju njezine relikvije i neraspadnuto tijelo, zatim rodnu kuću i baziliku sv. Franje, a navečer smo se uputili u naš smještaj koji se nalazio nedale-ko od Rima.

Ostala tri dana proveli smo u Rimu - gradu na sedam brežuljaka.

S novim jutrom u Rimu raslo je i naše uzbu-đenje jer nas je čekao odlazak na audijenciju s papom Franjom u Vatikan. Papu smo pratili na ekranima i naše zajedništvo je bivalo veće. Po završetku audijencije razgledali smo Koloseum te Rimski trgove: Venezia, Fontana di Trevi, Navona, Panteon. Odlazak prema glasovitim španjolskim stubama – okupljalištu mladih bila je super prilika za odmor i okrepu.

Jedinstvenost Rima skriva se u tome što taj drevni, 3000 godina stari grad podsjeća slikovi-to rečeno na jednu ujedinjenu sveopću Crkvu. I zaista čudesno je biti na jednom mjestu gdje se spaja jedinstvena umjetnost sa najvećim ostvare-njima svih vremena, temelji kršćanstva, duboka teologija i jako svjedočanstvo vjere svetih ljudi.

Posjet Svetim stubama nedaleko od Konstanti-nove krstionice ima jednu značajnost, naime Je-lena majka cara Konstantina je donijela stube na kojima se Isus penjao pred Pilata i ugradila ih u zgradu koja pri vrhu ima kapelu. Na tim stuba-ma se možete popeti klečeći i moleći oproštenje grijeha. Međutim mi smo svi zajedno klečali na drugim stepenicama i molili u uvjerenju da smo na Svetim stubama dok nam čuvar nije objasnio da su zbog rekonstrukcije stube zatvorene. No mi vjerujemo da su naše molitve uslišane! Ra-dost na licima bila je velika!

Posebne dojmove želimo podijeliti na putu prema katakombama sv. Kalista,mjestu okup-ljanja prvih kršćana. Obuzelo nas je duboko do-stojanstvo pred ulazom u podzemne hodnike, u svijet prvih kršćana u kojem su spojili sve svoje potrebe propovijedanja vjere, sahranjivanja mr-tvih u grobnice i svetišta. U vrijeme progona cara Nerona, kršćani su se sastajali u grobnica-ma na molitvu – u to je vrijeme svaki građanin na groblju bio siguran. Prema rimskom zakonu, grobna mjesta su bila sveta.

Ukrcali smo se u autobus i uputili prema La-teranskoj bazilici, ona nosi naslov Majke svih crkava- sjedište Rimskih papa od početka slobo-de Kršćana. Također važno je spomenuti kako smo prilikom posjeta bazilike sv. Pavla izvan zidina koja je izgrađena na mjestu povijesnog groba sv. Pavla između prozora i stupova bro-jali dugi red mozaičnih medaljona s portretima papa, od sv. Petra do pape Franje. Zahvaljujući papinstvu, Rim se kulturom i neprocjenjivom umjetničkom djelatnošću ponovno ističe u doba renesanse, to novo ruho posebno je uprizoreno u bazilici sv. Petra sa sklopom velebnih Vati-kanskih palača i djela ruku poznatih Bramantea, Michelangela i mnogih drugih.

Naši duhovni pratitelji fra Filip, fra Petar i pastoralna suradnica Anamarija Andrijević po-


inozemna pastva

trudili su se da nam obogate ovo hodočašće radošću i smijehom, molitvom i blagošću kao i poslijepodnevnom “kavom s duhovnikom” kada su naši krizmanici mogli razgovarati, pi-tati i diskutirati o vjerskim temama uz pjesmu.

U našem smještaju o kojem brinu časne se-stre, susreli smo braću iz Splita, s kojima smo slavili zajedničko euharistijsko slavlje koje je predvodio don Darijo Čorić. Zadnji dan našeg

hodočašća ostalo nam je slobodnog vremena za kupnju suvenira i nabožnih predmeta.

Sve u svemu posjet ovoj prekrasnoj prijestol-nici kršćanstva ostavlja nas bez riječi i zasigur-no ponovnom dolasku u Vječni grad.

Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali u ovoj organizaciji, mladima koji su se odazvali i bili otvoreni za zajedništvo i bratsku ljubav!

LONDON: GODIŠNJI SUSRET POVJERENSTVA HKM U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Londonu u

četvrtak 19. travnja 2018. održan je sastanak Povjerenstva Misije (Croatian Church Trust). Voditelj Misije i predsjednik Povjerenstva fra Ljubomir Šimunović podnio je godišnje finan-cijsko i pastoralno izvješće te progovorio o izazovima i planovima za sljedeće razdoblje. Članovi Povjerenstva dr. Tomislav Markić, rav-

natelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Mišo Marlais, predstavnik zajednice, također su se s nekoliko riječi osvrnuli na događaje prote-kle godine te s priznanjem zahvalili fra Ljubi na njegovom zauzetom pastoralnom, kulturnom i svakom drugom radu u zajednici hrvatskih ka-tolika u Londonu i Ujedinjenom Kraljevstvu.

HEUSENSTAMM: ODRŽAN TRADICIONALNI 27. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL

Tradicionalni 27. hrvatski folklorni festival održan je u subotu 21. travnja u Kulturnom i sportskom centru „Martinsee“ u Heusenstammu kod Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvat-skoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na festivalu je nastupilo petnaest fol-klornih skupina odraslih iz hrvatskih katoličkih misija (HKM), župa (HKŽ) i zajednica (HKZ) iz Njemačke. Prije festivala slavljena je Služba riječi, koju je predvodio župnik Hrvatske kato-ličke župe (HKŽ) Rosenheim fra Frano Čugura zu glazbenu pratnju mladih HKŽ Rosenheim pod vodstvom pastoralnog suradnika u toj župi Mirka Kapetanovića i pod ravnanjem Klaudije Vučić. Fra Frano je u prigodnoj riječi na temelju evađelja o Dobrom Pastiru i ovcama istaknuo kako je lijepo znati da Bog, Isus poznaje sva-koga od nas po njegovu imenu. Za Boga mi ni-smo dio mase, već je svakoga od nas stvorio kao osobu u svojoj jedinstvenosti. To znači da Bog svakoga od nas ljubi. Mi smo Božja stvorenja i središte Božje ljubavi. Tako se čitavi Božji svi-jet vrti oko nas, oko mene i oko tebe. To je pre-divno i ohrabrujuće. To je istina koja nam može darovati izmirenje i putokaz. Bilo što da nam se

dogodi, Bog je uvijek s nama i On nas prati na našem životnom putu i nikad nas neće ostavi-ti same, kao što dobri pastir nikada ne ostavlja svoje stado izručeno na milost i nemilost ne-vremenima ili divljim životinjama. Postoje tri osobine Dobroga Pastira: svakoga poznaje po njegovu imenu, brine da njegovo stado uvijek prispije na dobre, sočne pašnjake te pod cijenu svoga života štiti svoje stado. Isusovo obećanje nije bilo deklarativno, onako kako to čine poli-tičari u današnjem svijetu, a posebno u našem hrvatskome katoličkom svijetu. Kad Isus nešto obećava, onda On dosljedno ispunjava svoja obećanja do samoga kraja, do same smrti na kri-žu. Smrt na križu nikada nije završetak. Ni naš ljudski prelazak s ovoga svijeta nikada nije za-vršetak. Naša patnja i bol nikada nisu završetak. Isus je pobijedio smrt, darovao nam je život. Isus - Dobri Pastir otvara nove životne perspek-tive u svjetlu i radosti. Zato, kad razmišljamo o obećanjima političara i proizvođača što nam u ovo vrijeme nude, moramo dobro promisliti je li to ispravno. Prihvatimo Isusovu ponudu i slijedimo ga. Vjerujemo da u njemu imamo Do-broga Pastira koji svakoga od nas poznaje po


inozemna pastva

imenu, onoga koji se daruje za naše spasenje i otkupljenje. Neka nam Isus bude snaga i svjetlo na našem životnom putu, istaknuo je fra Frano Čugura.

Nakon Službe riječi pozdravljena je Domo-vina himnom „Lijepa naša“ uz pratnju mladih HKŽ Rosenheim. Festival je uz dobrodošlicu i zahvalu svima okupljenima uime organizatora otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na festivalu je bio i gene-ralni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Vladimir Duvnjak, te više sveće-nika, koji su došli u pratnji svojih skupina, kao i pastoralnih suradnica i suradnika — redovnica i laika, voditeljica i voditelja skupina, te roditelja i drugih ljubitelja hrvatske folklorne baštine. U prosudbenoj komisiji bili su ugledni istraživač hrvatskog folklora, stručni savjetnik Međuna-rodne smotre folklora u Zagrebu i duša metkov-skog folklora prof. Vidoslav Bagur i stručna vo-diteljica prema kriterijima Hrvatskoga društva folklornih voditelja i koreografa iz Zagreba Iva Cvetko.

Članovi folklornih skupina pjesmom i ple-som poveli su okupljene hrvatskim krajevima u kojima se njeguje bogatstvo hrvatske tradicij-ske kulture. Folklorna skupina HKM Wupper-tal izvela je pjesme i plesove Međimurja „Me-đimurski lepi dečki“. Folklorna skupina HKM Gelsenkirchen i HKM Bochum izvela je pleso-ve zapadne Hercegovine „Oj, Neretvo duboko-ga toka“. Folklorna skupina HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus izvela je pjesme i plesove Baranje. Folklorna skupina HKM Essen izvela je pjesme i plesove Posavine „Sava vodo“. Folklorna sku-pina HKŽ München izvela je pjesme i pleso-ve Međimurja „Golubice ljubljena, lisrteka ti

pišem“. Folklorna skupina HKŽ Frankfurt am Main izvela je kolo iz Ražanca „Oj, Ražanče selo malo“. Folklorna skupija HKZ Filderstadt izvela je pjesme i plesove Slavonije „Alaj volim kad tambure ječe“. Folklorna skupina HKZ VS-Schwenningen izvela je splet međimurskih ple-sova. Folklorna skupina HKŽ Freising izvela je pjesme i plesove Hrvata Bunjevaca. Folklor-na skupina HKM Düsseldorf izvela je plesove i pjesme Slavonije. Folklorna skupina HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt izvela je pjesme i ple-sove Baranje „Oreni se lepa Janjo“. Folklorna skupina HKM Duisburg izvela je plesove Međi-murja „Marica se po Čakovcu šetala“. Folklorna skupina HKM Mainz izvela je pjesme i plesove Hercegovine „Linđo“. Folklorna skupina HKM Darmstadt izvela je pjesme i plesove Slavonije, dok je folklorna skupina HKM Offenbach am Main izvela plesove Baranje „Alaj igram, sve se sigram“.

Na kraju je delegat vlč. Komadina zahvalio svim sudionicima i okupljenima, te je zajedno s Ivom Cvetkom podijelio zlatne medalje pred-stavnicima skupina. Zlatna medalja je uručena i Mili Vuko u znak dugogodišnjeg gostoprim-stva nje, supruga Bože i obitelji u restoranu i dvorani. Delegat vlč. Ivica Komadina zahvalio je zahvalio članovima prosudbenog vijeća i vo-diteljici programa Ireni Balić, kojoj je uručio i prigodni dar.Nakon festivala članovi prosudbe-ne komisije su voditeljima folklornih skupina osobno uputili stručnu riječ glede nastupa nji-hove skupine.

Na kraju je priređen zabavni program u ko-jem su nastupio Tamburaški sastav „Diaskorak“ iz HKM Offenbach am Main.

NÜRNBERG: ODRŽAN PODRUČNI MINISTRANTSKI SUSRETSusret ministranata i ministrantica iz hr-

vatskih katoličkih župa i misija iz Bavarskoga pastoralnog područja održan je na blagdan sv. Josipa Radnika, u utorak 1. svibnja, u Hrvatskoj katoličkoj misiji Nürnberg.

Susret je započeo misnim slavljem u crkvi sv. Ludwiga, koju je predvodio i propovije-dao dušobrižnik u toj misiji don Filip Tomić,

u suslavlju s voditeljem HKM Nürnberg don Stjepanom Matijevićem, don Matom Križićem (Ingolstadt), dr. don Rudijem Palošem (Bam-berg), fra Franom Čugurom (Rosenheim), fra Ivanom Čugurom (Freising), fra Filipom Mi-nicom (München) i fra Petrom Komljenovićem (München) te uz asistenciju trajnog đakona Mate Kutleše (München). U pratnji ministranti-ca i ministranata bili su i pastoralna suradnica s.


inozemna pastva

Marta Barišić (Augsburg) i pastoralni suradnici Ilija Čolić (Freising) i Mirko Kapetanović (Ro-senheim).

U uvodnoj je riječi don Filip Tomić kazao kao je susret ministranata veliki i lijepi dar, koji je Gospodin darovao. Zahvalio je Bogu na mogućnosti da ministranti zajedno sa svećeni-cima i svima okupljenima preko toga susreta slave Boga i međusobno se upoznaju. „Bog nas je stvorio kao prekrasni cvijet, ali grijehom či-nimo da tom cvijetu otpadnu latice, osuši se i ostane bez mirisa.“ U propovijedi je je don Filip Tomić istaknuo kako ministranti ne mogu bez Isusa, stoga je dostojno započeti ovaj susret sa sv. misom. „Danas slavimo i sv. Josipa Radnika, a u njegovu poslu drvodjelstva pomagao mu je upravo Isus. I vi pomažete svećenicima na misi, a to znači da služite samom Isusu.“ Posebno je istaknuo dvojicu svetaca zaštitnika ministrana-ta, koji su posluživali kod oltara svim bićem i srcem – sv. Dominika Savia i sv. Tarzicija. „Po-zvani smo da budemo radosni. Isus se s nama raduje kad činimo dobre i pozitivne stvari. Bog preko nas malenih čini velike stvari tamo gdje nas je postavio – u obitelji, školi, društvu.

Na kraju je pozdravnu riječ ministrantima, svećenima, pastoralnim suradnicima i svima okupljenima uputio voditelj misije don Stjepan Matijević, koji je podsjetio kako je toga dana 1995. u domovini Hrvatskoj bila Vojno redar-stvena operacija „Bljesak“. „Ne smijemo nikada zaboraviti našu domovinu i da smo Hrvati, da se sjećamo svih onih koji su poginuli u tom nesret-nom ratu, a pritom nam je žao svih žrtava.“

Misno slavlje je uveličala skupina djece i mladih iz HKM Ingolstadt pod vodstvom Ru-žice Lukač, koje su okupljeni nagradili velikim pljeskom.

Nakon misnog slavlja na obližnjem igrali-štu priređena je okrepa, a potom i natjecanja u nogometu (mlađi i stariji), graničarima (mlađi i stariji), trčanje na 100 m i skok u dalj.

U nogometu u kategoriji mlađi do 12 godina, 3. mjesto osvojila je ekipa Nürnberg, 2. mjesto ekipa Rosenheim, a 1. mjesto ekipa Freising.

U nogometu u kategoriji stariji od 13 do 17 godina, 3. mjesto osvojila je ekipa München 1, 2. mjesto ekipa Freising 2, a 1. mjesto ekipa Nürnberg 1.

U kategoriji graničara mlađi do 12 godina, 3. mjesto osvojila je ekipa München 1, 2. mjesto ekipa Augsburg, a 1. ekipa München 2.

U kategoriji graničara stariji od 13 do 17 go-dina, 3. mjesto osvojila je ekipa Ingolstadt, 2. mjesto ekipa Augsburg, a 1. mjesto ekipa Nür-nberg.

U kategoriji trčanje na 100 m za djevojčice, 3. mjesto osvojila je Klaudija Štohalj, 2. mjesto Lara Kovačević, a 1. mjesto Lea Mari Babić.

U kategoriji trčanje na 100 m za dječake, 3. mjesto osvojio je Luka Mamić, 2. mjesto Tino Kusanović, a 1. mjesto Filip Šolinović.

U disciplini skok u dalj, 3. mjesto osvojio je Tino K. (3.3o m), 2. mjesto Ana Š. (3.55 m), a 1. mjesto osvojila je Valentina (3.65 m).

SUSRET MLADIH HKŽ ROSENHEIM I MÜNCHEN Na poziv voditelja Hrvatske katoličke župe

fra Frane Čugure, u nedjelju 29. travnja 2018. misno slavlje u crkvi Krista Kralja u Rosen-heimu predvodio je fra Petar Komljenović uz koncelebraciju fra Filipa Mimica i fra Frane Čugure.

Sv. misu je glazbeno pratio zbor FRAME, pastoralna suradnica Anamarija Andrijević i s. Nikolina Marija Bilić. Crkva je bila puna vjer-nika a prvi redovi bili su ispunjeni mladim fra-mašima iz Münchena (njih oko 50) i mladima iz Rosenheima.

Poslije sv. mise, mladi su pozvani na za-jedničko druženje i grilanje u misijski centar. Članovi župskog vijeća HKŽ Rosenheim mak-simalno su se angažirali i uz pomoć drugih vjer-nika dobre volje, pobrinuli za „iće i piće“. Naši mladi su „zasladili“ ručak prekrasnim kolačima koje su donijeli, a vrhunac je svakako bila torta ukrašena simbolom minhenske FRAME koju je izradila gosp. Cukovečki.

Nakon zajedničkog ručka u prostorijama HKŽ Rosenheim mladima su se obratili franjev-ci: fra Frano, fra Petar i fra Filip. U svojim izla-


inozemna pastva

ganjima su na vrlo zanimljiv i mladima blizak način iznijeli zanimljive činjenice o počecima i osnivanju franjevačkog reda i same FRAME. Fra Petar je u svom svjedočenju istaknuo kako je potaknut primjerom sv. Franje Asiškoga od-lučio slijediti Krista živeći evanđelje. Dok je fra Filip, duhovni asistent mladih framaša, pobliže upoznao mlade s redom i djelovanjem FRAME u HKŽ Muenchen.

Mladi framaši su također posvjedočili kako se druže na nedjeljnim susretima, pjevaju i čita-ju na nedjeljnim sv. misama, odlaze zajedno na hodočašća, Susrete mladih te organiziraju razne humanitarne akcije. Potaknuti snagom Duha

Svetoga po uzoru na sv.Franju Asiškoga djeluju u duhu zajedništva i ljubavi nasljeđujući Krista.

Susret se nastavio u kapelici sv. Ante, klanja-njem pred Presvetim,molitvom i pjesmom. Na-zočilo je oko 100 mladih u prepunoj kapelici. Zbor i band mladih HKŽ Rosenheim je upriličio glazbeno klanjanje koje je trajalo neplanirano duže jer su mladi upućivali „poziv na bis“.

Druženje mladih je završeno kako je i poče-lo: sve u duhu sv. Franje, FRAME i franjevaštva u sveopćem radosnom veselju, ljubavi i zajed-ništva.

STUTTGART: PROSLAVA 60. OBLJETNICE MISIJEPrigodom 60. obljetnice Hrvatske katoličke

misije misu zahvalnicu u nedjelju 6. svibnja u katedralnoj crkvi St. Eberhard predvodio je za-grebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s katedralnim kanonikom Pau-lom Hildebrandom, dekanom i katedralnim žu-pnikom Christianom Hermesom, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, voditeljem HKZ-a Stuttgart-Centar fra Zvonkom Tolićem, ravna-teljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislavom Markićem, voditeljem Hrvat-skog dušobrižničkog ureda za Njemačku Ivi-com Komadinom, fra Marinkom Vukomanom, fra Nediljkom Brečićem i drugim svećenicima hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj te Ka-toličke Crkve u Hrvata.

Prije početka misnog slavlja uime domaćina nazočnima se obratio voditelj HKM-a Stuttgart-Centar fra Zvonko Tolić, radostan što misija stara 60. godina, a još uvijek i iznova mlada, slavi svoj jubilej, svoju svetkovinu duha, svoga života i rada u gradu Stuttgartu i mjesnoj Crkvi.

U homiliji kardinal je rekao da se rado sjeća susreta sa HKM Stuttgart kada je proslavljena pedeseta obljetnica, pola stoljeća djelovanja te misije. „Tada sam spomenuo i ovo: da mi sla-vimo zapravo 50 godina redovitog održavanja mise na hrvatskom jeziku, redovitog okupljanja na misi i da je upravo misa ona koja nas je saču-vala, koja nas je spasila”, rekao je kardinal. Go-voreći o 60. obljetnici misije, kardinal je rekao: „Mi zahvaljujemo Bogu za dar što nam je omo-

gućio da se tijekom 60 godina ovdje okupljamo kao Njegovi. To nije uvijek bilo lako. Trebalo je nekad i žrtvu podnositi, nekad nas je susret ispunio, nekad nas je susret ovdje ostavio pred pitanjem, ali je sve to Božji dar. Ova obljetnica je zahvala za taj dar, ona je i poziv da prihvati-mo zadatak koji Bog stavlja pred nas”.

Govoreći kako je misija posebno povezana s našim blaženikom, kardinalom Alojzijem Ste-pincem, kardinal je istaknuo: „On je upravo taj dar Crkvi, a na poseban način dar hrvatskom narodu. I u domovini i u inozemstvu, i u Hr-vatskoj, i u Bosni i Hercegovini, on je naš dar. Dar zbog toga što je mogao javno reći: Moja je savjest mirna. Kad je on postao najveći? On je rastao kroz čitavo zvanje, ali najplodniji je postao upravo onda kad je bio u zatočeništvu. Onda je djelovao i svijetlio i nije stao ni poslije smrti. On okuplja one koji žele Boga slijediti i pokazuje nam primjer. Dovoljno je doći u za-grebačku katedralu tijekom tjedna, bilo koji sat, uvijek netko tamo ili kleči ili sjedi ili razmatra ili moli ili traži zagovor. Njegove obljetnice: 20. obljetnica beatifikacije i 120. obljetnica rođenja poklapaju se s ovom obljetnicom. Bog piše svo-jim crtama. Trebamo imati pouzdanja u Boga”.

Govoreći o ljubavi kao daru, ali i zadaći, kar-dinal je poručio: „Ova misija sažimlje povijest posljednjih desetljeća hrvatskoga naroda. Tre-bamo biti zahvalni za dar. Kad su prvi dolazili, željeli su hrvatsku državu. Danas je to druga-čije, imamo je. Jesmo li potpuno zadovoljni? Željeli bismo iz dana u dan da bude bolja, ali


imamo i nade i trebamo ulagati svoje snage. Vi ste ovdje u drugoj domovini, vi ste, kao što se dramskom predstavom u sklopu proslave želje-lo pokazati, ljudi s dvije domovine, i njemač-kom i hrvatskom, i to je bogatstvo. Neka i to bude znak razmjene darova! Ova Crkva i ovaj narod je vama puno toga dao, ali budite svjesni da ste i vi i ovom narodu i ovoj Crkvi puno toga dali. To je nova razmjena darova. Je li moguća i na nekom širem području i institucionalnijem između Hrvatske i Njemačke, o tome bi drugi mogli više govoriti”.

Kardinal se posebno obratio roditeljima, re-kavši: „Dragi roditelji, rado prenosite svojoj djeci baštinu koju ste primili, neka vaša djeca koja ovdje rastu u isto vrijeme budu svjesna da postoji Hrvatska i da je to zemlja njihova po-drijetla. Tko zna što će sutra biti u ovim global-nim promjenama, tko će i gdje i kako nalaziti posao? Zato budimo otvoreni i za poznavanje baštine svoje povijesti, a osobito za učenje svo-ga hrvatskoga jezika. Jučer sam rekao: Vjerni Bogu, rodu i obitelji! Obitelj je danas u velikom izazovu posvuda, po čitavom svijetu. Imajmo vremena za obitelj! Osobito roditelji: Imajmo vremena za svoju djecu! Čuvajmo obitelj, ču-vajmo bračnu vjernost! Naš hrvatski narod ka-rakterizira i to da rado održavamo i rodbinske veze. To je snaga, stoga budimo jedni drugima blizu, a osobito onima koji su nam blizi po vjeri i po rodu. Vjerni Bogu, rodu i obitelji!”.

Pred kraj misnog slavlja uime biskupa Geb-harda Fürsta i biskupije Rottenburg-Stuttgart pozdrave i čestitke prenio je katedralni kanonik Hildebrand te zahvalio hrvatskim katoličkim vjernicima na njihovu svestranu svjedočanstvu vjere.

Dekan i katedralni župnik Hermes je uz svo-je čestitke i zahvale istaknuo pozitivne osobine hrvatskih vjernika i pozvao Hrvate na veći vjer-nički i politički angažman u svojim vjerskim

i mjesnim zajednicama te da kao ravnopravni članovi preuzmu odgovornost u njemačkom društvu, tamošnjoj Crkvi i Biskupiji.

Uime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja nazočnima se obratio provincijal Kodžoman i zahvalio svim svećenicima, redov-nicama i redovnicama koji su kroz desetljeća podizali misiju u Stuttgartu, a posebnu zahvalu uputio je biskupiji Rottenburg-Stuttgart za pot-poru koju je dala i daje, da Hrvati svoju vjeru na svom jeziku mogu živjeti, a uz nju i Upravi gra-da Stuttgarta koji su Hrvate s otvorenim srcem i raširenih ruku primili.

Prije završnog blagoslova fra Zvonko je za uspomenu kardinalu, a zatim i ostalim svećeni-cima uzvanicima darovao prigodom obljetnice tiskanu monografiju „U srcu Stuttgarta” koju kao autor potpisuje.

Kardinal je zahvalio za dar i odao prizna-nje za trud koji je fra Zvonko uložio u knjigu. „Ova knjiga je spomen, a mi trebamo obnavlja-ti spomene. Jer onaj koji se ne sjeća prošlosti, nema niti budućnosti. Ovo je knjiga spomen na ono što je bilo, a koja nas obvezuje i dalje pi-sati”, istaknuo je kardinal uz priznanje i HKM Stuttgart za sve ono što čini za Crkvu u Hrvata i priznanje biskupiji Rottenburg-Stuttgart za su-radnju sa zagrebačkim Caritasom te fra Zvonku uručio Medalju sv. Ivana Pavla II., pape.

Na kraju misnoga slavlja fra Zvonko je za-hvalio prvenstveno kardinalu Bozaniću, ali i svima onima koji su sudjelovali u slavlju kao i onima koji su pomogli pri proslavi obljetnice, posebice Organizacijskom odboru na čelu s An-tom Prusinom.

S proslave svoje 60. obljetnice HKM Stutt-gart uputila je dar za izgradnju Doma za smje-štaj mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi u sklopu projekta „Da život imaju”. (IKA)

LURD: HODOČAŠĆE HRVATA IZ ZAPADNE EUROPEViše tisuća Hrvata katolika iz hrvatskih ka-

toličkih misija (HKM) i zajednica iz Zapadne Europe i ove su godine o svetkovini Uzašašća hodočastili u marijansko svetište u Lurd, od srijede 9. do nedjelje 13. svibnja, o 160. godi-

ni Gospinih ukazanja u Lurdu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfur-ta na Majni i Hrvatske katoličke župe (HKŽ) Frankfurt am Main. Nakon dolaska u Lurd, na svetkovinu Uzašašća u četvrtak 10. svibnja,

inozemna pastva


svečano misno slavlje u bazilici Svete Krunice predvodio je voditelj Hrvatske katoličke misije Zürich (Švicarska) fra Ivan Prusina, član Her-cegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije sa sjedištem u Mostaru, koji je istaknuo kao je Crkva zajednica koja je pozvana Kristovu poruku prenijeti cijelom svi-jetu gdje god se kršćani nalaze. I mi smo često skloni gledati u Nebo, poput Isusovih učenika, promišljajući o onom što je gore, iznad nas, kako bismo zaboravili ovo dolje, gdje živimo u svojoj svakodnevici. Ono što smo primili, daro-vano nam je, ne da zadržimo samo za sebe, već da podijelimo s drugima. Stoga je lijepo gledati u Nebo, ali valja svraćati pogled i prema dolje, tu gdje jesmo, oko nas. Sam Isus nas je više puta na to podsjećao potičući nas na ljubav prema Bogu i čovjeku. Krenimo ususret ljudima u po-trebi. Pokažimo im svoje kršćansko lice, svoju vjeru u Isusa Krista. To je danas naše poslanje u ovom svijetu. Najljepši jezik jest jezik ljubavi, a to je čin, djelo. To je jezik koji svi ljudi razu-miju i svi mu se ljudi raduju, ali ga s pravom od nas kršćana i očekuju, kako bismo pokazali svoju djelotvornu ljubav, vjeru u Isusa Krista i svoj način života po Isusovim zapovijedima. U tom nam može biti primjer sv. Franjo Asiš-ki, utemeljitelj Franjevačkog reda. Stoga je za nas kršćane istinski važno da ne budemo samo promatrači, ako se s ovog mjesta vratimo kao da se nije ništa dogodilo, već da sve što smo ovdje doživjeli i doživljavamo uistinu postane dio našega života, naše životne stvarnosti i da to onda znamo dijeliti s braćom ljudima oko nas. Na to nas podsijeća i Blažena Djevica Marija, kako bismo živjeli sreću i sretno i na ovoj našoj zemlji. Neka nas Ona bez grijeha začeta, koja je ovdje došla među nas, potakne kako bismo djelotvorno živjeli, svjedočili i propovijedali ono što je Isus započeo, a to je naše poslanje, obveza i zadatak. Trudimo se ići tim putom, sve je potaknuo u propovijedi fra Ivan Prusina. Po-zdravnu i zahvalnu riječ okupljenima uputio je uime organizatora župnik HKŽ Frankfurt am Main fra Željko Ćurković, koji je svima zaželio blagoslovljeno vrijeme provedeno u Lurdu.

Dragoga dana hodočašća, u petak 11. svib-nja, misno slavlje pred Gospinom špiljom pred-vodio je župnik HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus

fra Ante Marković, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Istaknuo je kako ta špilja na neki način simbo-lizira Gospin zagrljaj. Okuplja nas u jednu obi-telj, u zajedništvo. Ovo je mjesto sveto, kazao je fra Ante u uvodnoj riječi. U propovijedi je istaknuo kako se nalazimo na mjestu molitve, susreta s Bogom i Blaženom Djevicom Mari-jom. Iz iskustva znamo da se molitva najljepše izražava šutnjom. Ovo mjesto na kojem se nala-zimo traži šutnju, poklonstvo srca. Ponekad se naše molitve razliju u mnoštvo riječi, u bujicu u koju nadiru mnoge misli, a znamo da u jed-nu riječ stanu sva naša htijenja i raspoloženje našega srca. Blaženoj Djevici Mariji obraćamo se na mnoge načine u molitvi sv. krunice. Je-dan od lijepih načina obaćanja Gospi jest kada molimo njezine litanije. Ne zna se koji je zaziv ljepši. Mariju zazivamo i Katedralom šutnje. Nije to da Marija nema što reći, nije to nedo-statak riječi nego primjećujemo da je Marija u Evanđelju malo govorila. Progovorila je samo na četiri mjesta: kod navještenja, kod susreta s Elizabetom, kad je tražila Isusa u hramu i u Kani Galilejskoj. Vjera je proces, sazrijevanje, traženje, otvaranje, pitanja, razgovori, ulaženje u mnoge duhovne prostore gdje čovjek osjeća da mu je potrebno postaviti brojna pitanja. Sve što primamo iz Božje milosti i Gospina zagovo-ra, sve je dobro. Otvorimo se stoga toj dobroti, istaknuo je fra Ante Markvić. Zavjetnu molitvu Gospi Lurdskoj predmolio je fra Željko Ćurko-vić.

Svečano misno slavlje u subotu 12. svibnja u crkvi crkvi Cote Grotte (nasuprot Gospine špilje) predvodio je voditelj HKM Wiesbaden dr. fra Miron Sikirić, član Franjevačke provin-cije Bosne Srebrene sa sjedištem u Sarajevu. U propovijedi je istaknuo kako nas Marija poziva da osluškujemo glas njezinoga Sina i da ga raz-matramo i pohranimo u svom biću. Naš Otac Nebeski ne samo da čuje naše molitve nego ih i uslišava. Dakako, uvijek vršeći svoju, a ne našu volju. Njegova volja bit će naš mir. Zato mo-ramo od Oca uvijek moliti i tražiti. Od Oca se traži s osjećajima djeteta. Nekada našega Oca doživljavamo kao strogog gospodara i zaborav-ljamo da On Otac sluša molitvu svoga djeteta, molitvu siromaha i bolesnika, molitvu onoga

inozemna pastva


koji se ponizio, onoga koji se skrio u dlan ruke, ali je siguran i uvjeren da je Bog njegov Otac ne samo čuo nego i uslišao njegove molitve. To je stav koji u sebi moramo njegovati i koji u nama treba rasti u sigurnosti ne samo da smo sasluša-ni već i da smo uslišani, a to je zapravo vjera. Kršćanin je pozvan da bude Srce Kristovo. Ako molimo s Kristom, po Kristu i u Kristu, onda nas Otac Nebeski uvijek čuje. Gospodin je naš cilj, a naš put je Marija. Došli smo ovdje kako bismo prepoznali put i uputili se s Marijom, jer ćemo se samo tako boriti s našim iskušenjima i stići do cilja naših duša, do Isusa Krista, kazao je u propovijedi fra Miron Sikirić.

Na misnim slavljima koncelebrala su dva-deset i četiri svećenika, uz asistenciju trajnog

đakona, koji su došli u pratnji s vjernicima iz svojih misija i zajednica zajedno s drugim pa-storalnim djelatnicima, redovnicama i laicima. Hrvatski vjernici su imali prigodu u četvrtak 10. i petak 11. svibnja sudjelovati i u procesiji za-jedno s drugim hodočasnicima, a tijekom pro-cesije, u kojoj se nosio Gospin kip, pjevalo se i molilo i na hrvatskom jeziku. Vjernici su nosili i hrvatske barjake i barjake svojih misija i zajed-nica. Imali su prigodu i za ispovijed, pobožnost križnoga puta na brdu kalvarije uz svetište, te osobne molitve i kupanje u lurdskoj vodi. Pje-vanje na misnim slavljima je animirala zajedno sa skupinom pjevača s. Filipa Smoljo, pastoral-na suradnica u HKŽ Frankfurt am Main.

ROSENHEIM: PROSLAVA MAJČINOG DANA Na sedmu vazmenu nedjelju, 13.svibnja

2018., obilježen je Majčin dan u Rosenheimu. Poslije sv. mise u crkvi Christ König, na poziv voditelja župe fra Frane Čugure, okupio se u misijskom centru veliki broj naših vjernika.

U prepunoj dvorani HKŽ-e, ukrašenoj dječ-jim radovima u znak zahvalnosti svim majka-ma a i bakama, svečanost ovoga posebnog dana uveličala su djeca i mladi svojim pjesmama, stihovima, igrokazom i folklornim nastupom. Koliko je divno biti majka, u uvodnom dijelu programa su nam naše majke same prenijele ne-koliko najljepših izreka i citata. Njihova su nam djeca onda kroz igrokaz i pjesmice, tematski ve-zane uz najdraža nam bića, uveličali ovo slavlje.

Učenici Hrvatske nastave u Bavarskoj, pred-vođeni učiteljicom Jurkom Majić, su recitacija-ma najdražim mamama uputili najljepše želje.

Voditeljica folklora Klaudia Vučić je s nastu-pom folkloraša oduševila sve prisutne. Prekra-sno je osmišljen glazbeni nastup manje skupine „Ružice“ u pjesmi „Moja mama“. Vrhunac pro-slave svakakoje bio nastup starije folklorne gru-pe „Dom ruža“ koji su izveli ples „ Svatovsko veselje“ uz glazbu Šime Jovanovca.

Program je završio velikim pljeskom i po-djelom ruža mamama. Proslava se nastavila uz zajedničko druženje jer su se, dobro organizi-rani i vrijedni članovi župskog vijeća pobrinuli za jelo i piće a neumorne mame su i ovog po-sebnog dana pripremile izvrsne kolače. „Bože, hvala ti što si nam poslao mame!“

S majkama i njihovom djecom uvježbavala, moderirala i kroz program vodila Karmela Lu-kanović.

TRADICIONALNO HODOČAŠĆE HRVATA KATOLIKA U MARIENTHAL

Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) župa (HKŽ) iz Rajnsko-majnskog pa-storalnog područja tradicionalno su hodočasti-li na Duhovski ponedjeljak, 21. svibnja 2018., blagdan Blažene Djevice Marije Majke Crkve, u franjevačko svetište Blažene Djevice Mari-je od milosti – Gospe žalosne u Marienthal, u organizaciji Hrvatske katoličke župe Frankfurt

am Main. Zajedno s njima hodočastili su i Hrva-ti katolici iz HKM Ludwigshafen am Rhein pod vodstvom voditelja misije fra Slavka Antunovi-ća i pastoralne suradnice s. Valerije Šimović.

Svečano misno slavlje ispred crkve u sveti-štu predvodio je župnik i upravitelj svetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, u Bosni i Her-

inozemna pastva


cegovini, fra Filip Karadža u zajedištvu sa žu-pnikom HKŽ Frankfurtu i predstavnikom toga pastoralnog područja za svećenike fra Željkom Ćurkovićem, voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Mironom Sikirićem i s još devetoricom re-dovničkih i biskupijskih svećenika. Sve je na početku uime organizatora – HKŽ Frankfurt po-zdravio župnik fra Željko Ćurković, a potom i gvardijan franjevačkog samostana u Marientha-lu fra Bernold Geyer.

Fra Filip Karadža je u propovijedi podsje-tio kako je čovjek biće koje je u svojoj biti po-vezano s Bogom. Bog i čovjek su neraskidivo povezani, a sloboda od Boga darovana čovjeku najveći je dar koji čovjeka čini bogolikim, ali se u povijesti pokazalo da može biti za čovjeka i koban, ako se zloporabi u samovoljnom postu-panju. Iako čovjek odlazi od Boga, Bog ga ne napušta. Božja briga za čovjeka nije nestala čo-vjekovim nevjerstvom i čovjekovim odlaskom od Boga. Bog ostaje trajno vjeran, iako je čo-vjek nevjeran. Kao što je Ivan Krstitelj najavio, Bog nam dolazi u ljudsku povijest po svome sinu Isusu Kristu, koji se utjelovljuje da uspo-stavi grijehom narušeno jedinstvo Boga i čovje-ka u slobodi i u ljubavi. Tako nam Bog pokazuje svoju najveću ljubav koja se učovječuje, uzima udijela u našoj zemljanosti. Bog se učovječuje da bi se čovjek pobožanstvenio. U osobi Isusa Krista vidimo pravoga Boga i pravoga čovjeka. Isus je sam objavljeni i objavitelj. Biti sretan, pronaći sreću života, znači pronaći Isusa Krista. Tome mora prethoditi promjena uma i srca – obraćenje. Kršćanski je put ljubavi prema Bogu preko ljubavi prema čovjeku. Crkva je početak kraljevstva Božjega na zemlji, koja je vječno usmjerena prema nebesima. Isus je svoju Crkvu utemeljio na svojoj muci, smrti i uskrsnuću. Postao je razapeta ljubav za čovjeka, kazao je dodavši kako i mi danas kao Kristovi učenici vidimo da nas ovaj svijet doista ne razumije, da nas i mrzi iako živimo u civilizaciji koja svoje temelje ima na atičkoj grčkoj filozofiji, na rim-skom pravnom izričaju i judeo-kršćanskoj tradi-ciji. U našoj velikoj kući Europi sve se više za-magljuje biblijska, evanđeoska slika o čovjeku, nameće nam se neka laboratorisko-ideološki obojena konstrukcija o čovjeku. Biblijskoj an-tropologiji suprotstavlja se agnostičko-materi-

jalistička antropologija bez ikakvog onostrano-ga uporišta koja čovjeka gleda samo kao objekt profita. Za razumijevanje čovjeka nema mjesta tajni, nego je čovjek predmet sumnjivih kvazi znanstvenih naklapanja. Donose se novi zakoni koji su prirodno neutemeljeni. Moralne vrenote i ćudoređe nisu zadane vrijednosti već su pod-ložne raznim sociološkim konstrukcijama. Ne postoje vječne i nepromjenjive istine, nego je sve podložno čovjekovoj percepciji i čovjeko-vom doživljaju. Sve je dopušteno što državnim zakonom ili normom nije regulirano. Na prvi pogled bi se moglo reći da je to plod demokraci-je pa nek svatko misli i radi kako hoće. Ali stva-ri postaju daleko opasnije kada ovakvim svje-tonazorom zadojeni i oboružani moći ljudi čine izvršnu vlast u zemljama i zakoni od njih done-seni postaju obvezujući za sve. Bogatije zemlje u Europi, među kojima je i Njemačka, u kojoj vi živite, socijalnom i gospodarskom stabilno-šću možda moralna pitanja građana ostavljaju po strani, budući je ljudima osiguran materijalni dio života, a duhovni dio za njih se čini manje bitnim ili proizvoljnim. Međutim, kod nas, u ze-mljama koje su bile pod jarmom komunističke ideologije posljedice moralnoga nereda i suno-vrata vidljive su na svim područjima. U našoj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tragovi i ostaci starih komunističkih, ateističkih i materijalistič-kih struktura još uvijek su vidljivi u političkom djelovanju njihovih krvnih i ideoloških sljedbe-nika. Oni su se dobro umrežili, ekonomski pot-kožili, dobro su se infiltrirali u institucije novih država. Oni ne slušaju molbe i potrebe svoga naroda nego su licemjerni poslušnici centara moći izvan zemlje, bilo da se radi o političkim centrima moći ili multinacionalnim kompanija-ma koje postaju jače od pojedinih, posebno ma-lih država. Veliki je dio duboko korumpiran, a dobar dio zdravoga narodnoga bića u nemoguć-nosti da se nosi sa postojećim stanjem, prisiljen je na siromaštvo ili na odlazak u druge zemlje. Mnogi nosioci odgovornih službi u državi, za-pravo ne vole ni državu niti njezine stanovni-ke. Oni samo uživaju u privilegiranom statusu koje određene državne i diplomatske službe sa sobom nose. Poslodavci ucjenjuju ljude tako da im ne isplaćuju zaslužene plaće. Moraju preko-vremeno raditi ili im se prijeti otkazom. Moraju

inozemna pastva


raditi nedjeljom i blagdanima, a zato nisu više plaćeni. Ženama se postavljaju uvjeti pri zapo-slenju da u prvim godinama radnoga odnosa ne smiju zatrudnjeti, i tako dalje. Time se razara egzistencija obitelji koju bi država morala i in-stitucionalno štititi, kao prirodnu zajednicu sa-činjenu od muškarca i žene te djece koja se iz te obitelji rađaju. Država, koja mora biti servis u službi svoga naroda i građana, postaje omča oko vrata koja je tu samo da bude u službi ovr-šitelja ili da sankcionira svoje članove, a ničim da ih zaštiti ili da im pomogne. Pa nije se ni čuditi onda da ljudi bježe iz takve zemlje koju je Bog obdario prirodnim ljepotama i svakovr-snim darovima. Možda i neki ovdje od vas otiš-li upravo iz tih razloga, bilo iz Hrvatske ili iz Bosne i Hercegovine. Spomenuta oligarhija to i čini da mi odemo, da vi odete. Našim odlaskom mi pristajemo na njihovu prljavu igru. Možda se naša zemlja i prazni od našega naroda da bi je netko drugi zaposjeo ili da bi bila poligonom za razne eksperimente moćnih svjetskih sila za one radnje koje ne smiju ili ne mogu izvoditi u svo-jim zemljama. Treba poštivati svačiju slobodu i mogućnost izbora da čovjek živi gdje hoće, ali da to bude sloboda, a ne prisila. Možemo li se mi kršćani pomiriti s takvim stanjem. Dijagno-zu smo čuli, ali koja je terapija. Trebamo se upi-tati što je s nama zauzetim katolicima u politici, u gospodarstvu, u socijali, u školstvu. Jesmo li sve prepustili drugima i samo nemoćno proma-tramo što se događa? Ne možemo biti introver-tirana Crkva. Moramo izići na ulice, kako kaže papa Franjo. Crkva mora po nama biti vidljiva u svakodnevnom životu. Po našim postupcima i vjerovanjima mora se vidjeti da smo kršćani. Iz našega vjerovati mora uslijediti i naše djelovati. Trebamo evangelizirati svijet i sebe i svoj na-rod. To ne znači da država treba biti klerikalna ili teokratska, već treba biti prava demokratska i slobodna zajednica utemeljena na prirodno-mo-ralnom zakonu gdje se poštuje osobu i njezino dostojanstvo i gdje se poštuje život od začeća do prirodne smrti. Zato moramo stvarati revo-liciju i civilizaciju ljubavi. Mi kršćani u svim vremenima svjesni smo i svoje slabosti, i naših

slabosti i naših ranjivosti. Mi smo čuvari nepro-cjenjivoga blaga, ali ga nosimo u krhkim posu-dama. Susrećemo se sa skandalima i kod onih ljudi koji su u prvim redovima Crkve i time se slabi njezina navjestiteljska snaga. Zluradi ne-prijatelji jedva čekaju takve vijesti da bi mogli kazati: ako je slab i grešan navjestitelj, slaba je i nebitna i njegova poruka. Imajmo snage po-kajati se za grijeh i zlo, obratiti se, dobiti nov um i novo srce, promijeniti se. Naša je snaga upravo u našoj slabosti, u našoj ranjivosti, ali i u nepomućenosti i snazi naše vjere. Slabi jesmo, ali bez cilja i bez nade nismo. Naša je snaga Isus Krist, naš jedini Gospodin i Spasitelj, istaknuo je fra Filip Karadža u propovijedi, potaknuvši okupljene neka radosno žive darove Duha Sve-toga i neka se ne boje ma gdje živjeli.

Prikazne darove prinijeli su mladi u hrvat-skim narodnim nošnja, a milodari su bili nami-jenjeni za izgradnju i uređenje svetišta sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju.

Pjevanje na sv. misi uz pratnju na orgulja-ma animirale su s. Pavimira Šimunović i s. Fi-lipa Smoljo iz Hrvatske kaotoličke župe (HKŽ) Frankfurt am Main. Misnom slavlju pribivalo je i više pastoralnih suradnica i suradnika (redov-nica i laika) na čelu s njihovim predstavnikom pastoralnim referentom u HKM Offenbacah am Main pastoralnim referentom Zvonkom Orlovi-ćem. Misnom slavlju pribivale su i školske se-stre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz.

Na kraju je fra Filipu Karadži i svima oku-pljenima na hodočašću zahvalio fra Željko Ćur-ković.

Nakon okrjepe bila je molitva i blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom. Prije mi-snog slavlja vjernici su imali prigodu za ispo-vijed i osobne molitve te su mogli sudjelovati u pobožnosti križnoga puta, kojega je predvodio župnik HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus fra Ante Marković.

inozemna pastva


MÜNCHEN: TREĆI CIKLUS TRIBINA ZA ODRASLE Župa München organizirala je treći ciklus

tribina za odrasle članove najveće hrvatske za-jednice u inozemstvu, koje za cilj imaju bolje upoznavanje katoličke vjere. Susreti za odrasle prigoda su za evangelizacijsko djelovanje, koje se u vremenu brzih promjena pokazuje iznimno važnim i nužnim. Rad s odraslima i njihov rast u vjeri temelj je katehetskog djelovanja, koje donosi mnogovrsne plodove u svakodnevnom bračnom i obiteljskom životu.

Tema trećeg ciklusa tribina za odrasle bila je „Brak i obitelj“, što se pokazuje jako aktu-alnim, s obzirom da brak i obitelj čine jezgru Crkve i društva. Tribine su se održavale jednom mjesečno u kapeli bl. Alojzija Stepinca, prema sljedećem rasporedu: 1) euharistijsko slavlje, 2) predavanje, 3) klanjanje (mogućnost za razgo-vor i svetu ispovijed). Započele su u mjesecu listopadu 2017. god., a do sada je održano osam tribina koje su obrađivale pastoralne, moralne, psihološke i pravne aspekte ljudske osobe, bra-ka i obitelji (Uvodno predavanje, Čovjek – muš-ko i žensko, Krepost ljubavi, Ženidba, Obiteljski dom, Ljubav i plodnost, Djevičanstvo i Neka neredovita stanja). Za lipanj ostaje zadnje pre-davanje, čime će biti završen ciklus tribina za godinu 2017./18.

Projekt su pokrenuli franjevci koji pastoral-no skrbe o hrvatskim katolicima u Münchenu i okolici, koji održavaju i redovite kateheze za

djecu i mlade. Uoči novog ciklusa tribina za odrasle bili su tiskani i prigodni letci, kojima se informiralo zainteresirane o početku trećeg ka-tehetskog ciklusa. Gotovo sva predavanja odr-žao je fra Filip Mimica, dušobrižnik u Münche-nu, koji je u mjesečne tribine uključio i nekoliko župnih zajednica. Među njima valja istaknuti Franjevačku mladež, koja zajedno sa svećeni-cima priprema i animira susrete. Predavanje o neredovitim stanjima u braku i obitelji 19. svib-nja 2018. god. održao je fra Šimun Markulin, doktorand na Alfonsijanskoj akademiji u Rimu.

Tribine su okupljale oko 300 župljana, koji su redovito i pažljivo sudjelovali u višesatnom programu iz mjeseca u mjesec. Za vrijeme tri-bina mnogi su iskoristili mogućnost za duhovni razgovor i slavlje sakramenta ispovijedi. Nai-me, za vrijeme klanjanja Presvetom Oltarskom Sakramentu, nekoliko svećenika bilo je na ras-polaganju za susrete s tolikim muškarcima i že-nama, koji su još jednom svjetlom evanđeoskog nauka željeli obasjati životne radosti i nade, kao i vlastite tuge i žalosti. Dobra posjećenost i aktivno sudjelovanje mnogih bračnih parova i obitelji dobar je pokazatelj uspješnosti trećeg ciklusa tribina za odrasle, koje će i dalje biti sa-stavni dio pastoralne ponude u Hrvatskoj kato-ličkoj župi München.

MÜNCHEN: HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU Hrvatska katolička župa München organizi-

rala je u suradnji sa agencijom Ichtis-Travel iz Splita 7-dnevno hodočašće u Svetu Zemlju od 18. do 25. svibnja 2018. Na hodočašću je bilo 57 hodočasnika, a stručno i duhovno vodstvo imali su fra Domagoj Runje i gospođa Nataša Bulić. Na hodočašću bili su također župnik fra Boris Čarić, dušobrižnici fra Filip Mimica i fra Petar Komljenović i časne sestre franjevke Ni-kolina i Zorica.

Prvo odredište hodočašća bio je Nazaret gdje su hodočasnici posjetili Baziliku navještenja i crkvu sv. Josipa. U ovom skromnom mjestu – Nazaretu – Svevišnji udostojao se “razapeti

svoj šator” i postati jedan od nas i ostati s nama zauvijek. Ovdje je Isus proveo svoje djetinj-stvo i svoju mladost. Sve nas ovdje podsjeća na njega. Odavde je kao zreo čovjek pošao propo-vijedajući dovršiti svoje poslanje. Ovdje sam stvarno doživjela duboke osjećaje prema našoj nebeskoj Majci koja se nije bojala života una-toč svim okolnostima koje joj nisu olakšavale pristanak na majčinstvo. Sjetila sam se koliko majki danas ne prihvaćaju ovaj predivan Božji dar, a naša nebeska Majka je s riječima: „Evo službenice Gospodnje - neka mi bude po tvojoj riječi!“ prihvatila Božji plan našega spasenja.

Daljnje odredište hodočašća bio je Kafarna-

inozemna pastva


um, gdje se nalazi kuća svetoga Petra i mjesto gdje je Isus s dvije ribe i pet kruhova nahranio mnoštvo, zatim brdo Blaženstva i brdo Tabor, mjesto Gospodinova preobraženja. U crkvi pre-obraženja nalaze se krovne grede od slavonske hrastovine, a darovao ih je grof Eltz iz Našica. Put nas je vodio dalje prema Genezaretskom jezeru. Ovdje smo uživali u vožnji brodom i čak smo imali mogućnost jesti Petrovu ribu. Tijekom hodočašća svaki dan smo slavili svetu misu na svetim mjestima, te slušali Božju riječ koje nam je na poseban način upečatila događa-je toga mjesta. To nas je duhovno obogaćivalo i ispunilo. Radosno smo hodočastili u Kanu Gali-lejsku, gdje je naš Gospodin Isus svojom prisut-nošću posvetio supružničku ljubav, blagoslovio brak i stavio ga pod Božje okrilje i zaštitu. Tim događajem Kana je postala glasovita pod cije-lom svijetu. Stoga su prisutni supružnici ovdje i obnovili svoja bračna obećanja.

Duboko smo doživjeli Betlehem koji je po-stao jedno od najomiljenijih hodočasničkih mje-sta u Svetoj Zemlji. U Bazilici Isusova rođenja slavili smo svetu misu i uronili smo u mistično otajstvo Božića. Na koncu svete mise je svaki hodočasnik imao priliku uzeti u ruke kip djeteta Isusa i poljubiti ga. Bio je to predivan osjećaj, a također ganule su nas i božićne hrvatske pjesme koje smo pjevali.

Dalje smo posjetili Spilju mlijeka, pa mje-sto rođenja Ivana Krstitelja, Ain Karim, gdje je Gospa susrela svoju rodicu Elizabetu. To je mjesto susreta dviju blagoslovljenih majki: Elizabete i Marije, koja je iz Nazareta pohitala podijeliti radost s rodicom i biti joj pri ruci u prevažnim danima za rodilju. Pred crkvom, na zidu dvorišta, na keramičkim pločicama, ispi-san je Marijin hvalospjev Veliča na mnogobroj-

nim jezicima, među kojima i na hrvatskom. Po-slije smo pohodili i svetište Pater noster – Oče naš, gdje je Gospodin učio svoje učenike moli-tvu našem nebeskom Ocu. Tu smo na zidovima u Crkvi i u predvorju vidjeli molitve Očenaša na mnogobrojnim jezicima kojih se broj uvijek povećava. Očenaš na hrvatskom nalazi se od l914. u crkvi. Na kraju smo u Jeruzalemu posje-tili Getsemanski vrt i duboko doživjeli mjesto Isusove agonije, imali prigodu moliti Put križa ulicama Jeruzalema sjetivši se Kristove muke i toga neizmjerno bolnog događaja. U bazilici Kristovoga groba i Kalvarije bili smo iznenađe-ni raznolikosti kršćana, ali i molili za jedinstvo svih Kristovih vjernika, jer je jedan nas Gospo-din koji je za nas dao svoj život.

Tijekom hodočašća bili smo u judejskoj pu-stinji u kojoj je naš Gospodin 40 dana postio i bio kušan. Mir ovoga mjesta je posebno na nas djelovao nakon bučnog života grada Jeru-zalema. Na rijeci Jordanu obnovili smo krsna obećanja, a imali smo prigodu i okupati se u Mrtvom moru. Posjetili smo i Kumran gdje su pronađeni stari biblijski spisi. Zadnje večeri na-šega boravka u Svetoj zemlji iznenadila nas je i jedna grupa folkloraša koja je otplesala neko-liko domaćih plesova. Prije povratka u zračnu luku obišli smo povijesnu biblijsku luku Jopu gdje je Petar uskrisio Tabitu i ovdje slavili svetu misu.

Vjerujem da je svim hodočasnicima ovo bilo nezaboravno vrijeme koje smo doživjeli kao jednu duhovnu obnovu. Hvala našem Gospodi-nu da smo mogli hodočastiti u Isusovu domo-vinu, i u vjeri hoditi njegovim stopama i neka Gospodin blagoslovi sve one koji su pridonijeli ljepoti ovog nezaboravnog hodočašća.

KELKHEIM: PROSLAVLJENO TIJELOVO I DAN ŽUPE Hrvatska katolička župa (HKŽ) Main-Ta-

unus/Hochtaunus (sa sjedištem u Kelkheimu) tradicionalno je proslavila Tijelovo i Dan župe, u četvrtak 31. Svibnja 2018., ispred Bergkapelle u Hofheim am Taunus. Misno slavlje predvodio je i propovijedao o. Frano Prcela, u zajedništvu s o. Diethardom Zielsom i domaćim župnikom fra Antom Markovićem.

O. Prcela je u propijedjedi istaknuo kako nam se nameće pitanje: Kakva je to svetkovina Tijelovo da joj se može dogoditi takva krajnost percepcije sve ili ništa, prejasno ili ništa ra-zvidno? Gdje je problem? U crkvenom govo-ru o Tijelovu? Propitkivanja vjerskih istina ne znači postaviti ih u pitanje, nego su naši upiti glede crkvenih naučavanja upravo pretpostavka

inozemna pastva


za vjeru. Sama činjenica da je svetkovina Tije-lova nastala tek u kasnom srednjem vijeku, te je sukladno tome Katolička Crkva takoreći ži-vjela gotovo punih 13. stoljeća bez tog poseb-nog dana, hoće reći barem dvije stvari. S jedne strane da je sadržaj svetkovine izgleda bio već pokriven drugim slavljima (redovitim slavljem sv. mise), a da se s vremenom nametnuo neki dodatni povod za posebno štovanja Presvetog tijela i krvi Kristove. Doduše, zbog potpunosti tvrdnje što se danas slavi, na ovom mjestu treba navesti da je sve do liturgijske obnove (1970. godine) Tijelovo bilo svečani dan posebnog štovanja euharistijske prisutnosti Isusa Krista u hostiji. Tek od spomenute liturgijske refor-me umetnut je dodatak i presvete krvi Isusove. Dosta bi se dalo navesti što je bilo stvarnim razlogom, a što samo povodom za uvođenje ove svetkovine u crkveni liturgijski kalendar. Ovdje neka bude tek spomenuto kako nije po-srijedi samo neka posebna pobožna želja pape Urbana IV., koji je bio potaknut izvjesnim vi-đenjem Julijane iz Liègea (koja se ispovijedala kod njega), da se ojača euharistijska pobožnost štovanja sakramentalne prisutnosti Isusa Krista, te je u crkveni život uveo svetkovinu Tijelova. Nemale su zasluge za širenje ove pobožnosti i u činjenici izvjesnog konfesionalnog profilira-nja naspram drugih kršćanskih denominacija (posebice protestanata odnosno evangelika), što seže sve do novijih vremena. Bilo kako bilo, svejedno ostaje pitanje, zašto Crkva i danas sla-vi svetkovinu Tijelova? U mnogim katoličkim krajevima, a možda čak i u većini, na ovaj cr-kveni blagdan poslije euharistijskog slavlja, sv. mise, slijedi procesija s Presvetim. I upravo su ti javni, svečani hodovi (gotovo demonstracije) štovanja oltarskog sakramenta (euharistije) bile ključne za prihvaćanje ovog posebnog dana. Taj vjernički svečani hod u najširoj javnosti ima za cilj između ostalog ojačati i učvrstiti vjerničko zajedništvo – kako njegovo jedinstvo tako i uza-jamnost. A svaka procesija nije ništa drugo doli prošnja, molitva za blagoslov. Stoga tijelovska procesija obično ima četiri postaje, koje upuću-ju na sve četiri strane svijeta, zapravo na cjelo-

kupnost svijeta na koji se pobožnim hodom u procesiji želi zazvati Božji blagoslov. No, time još nismo stigli i do samog sadržaja tijelovske svetkovine. Postavlja se pitanje: Zašto se dakle u javnosti tako svečano želi pokazati Presveto? Mi vjernici time želimo Isusu Kristu iskazati zahvalnost da nam danas nije samo u sjećanju, da nije prisutan samo u riječima evanđelja nego i nadalje želi doslovce i osjetilno, fizički biti prisutan, kroz euharistijsku prisutnost u česti-ci hostije. Mi vjernici, nadalje, takoreći danas slavimo da – upravo kroz Isusovu velikoduš-nost – smijemo slaviti euharistiju: zahvaljuje-mo da smijemo zahvaljivati! Dakle, Krist nam nije ostavio samo svoja djela i svoje riječi, nego upravo kroz euharistiju (kruh i vino, tijelo i krv svoju) trajno je, svakodnevno je prisutan – što upravo slavimo na svetkovinu Tijelova. Kao ta-kav želi biti posadašnjen, prisutan u svim našim stvarnostima, cjelokupnom našem životu. A od nas traži dase poput njega nesebično razdjelju-jemo, solidarno zajedničarimo sa svima. Slavlje koje je bez sumnje prihvatljivo i nevjernicima!, istaknuo je o. Prcela u propovijedi.

Fra Ante Marković je na kraju misnog slav-lja predvodio blagoslov s Presvetim Olatarskim Sakramentom te blagoslov vozila i vozača, pod-sjetivši kako se ispred te kapele iznad Hofheima Tijelovo i Dan župe tradicionalno slavi od 2000. godine.

Tijekom misnog slavlja pjevanje je na orgu-ljama pratio Hrvoje Barnjak, a pjevanje je ani-mirala pastoralna suradnica u toj župi s. Magra-lena Višić.

Nakon ručka priređen je kulturno-zabavni program. U programu su nastupili djeca i mladi iz više župnih aktivnosti. O poeziji na njemač-kom i hrvatskom jeziku o. Dietharda Zilsa, ve-likog prijatelja Hrvatske i Hrvata, nekoliko je riječi kazao o. Frano Prcela. Potom je pročitao nekoliko Zilsovih pjesama na njemačkom, dok je autor o. Zils pročitao nekoliko svojih pjesama na hrvatskom. Misnom slavlju pribivao je i ge-neralni konzul Generalnog konzulata R. Hrvat-ske iz Frankfurta Vladimir Duvnjak.

inozemna pastva


HODOČAŠĆE IZ OFFENBACHA U PADOVU I RIM Hrvatska katolička zajednica Offenbach or-

ganizirala je od 30. svibnja do 4. lipnja 2018. god. hodočašće u Padovu i Rim. Sudjelovao je 51 hodočasnik, na čelu sa župnikom Tomisla-vom Dukićem. Većina među hodočasnicima bili su krizmanici, za koje je hodočašće prvenstveno i bilo organizirano. Vodič u Rimu bio im je fra Šimun Markulin, doktorand na Alfonsijanskoj akademiji.

Hodočasnici su krenuli put Padove u srijedu, 30. svibnja. Tu su prenoćili u središtu grada, a sljedećeg su dana obišli Baziliku sv. Ante Pado-vanskog i Svetište sv. Leopolda Bogdana Man-dića. Poznato je da su Hrvati osobito pobožni Svecu cijeloga svijeta, pa je dolazak u njegovu baziliku utvrdio vjerničku odanost prema naj-poznatijem sinu sv. Franje Asiškog. Ne manji ponos i radost iskazali su hodočasnici pred ze-mnim ostacima hrvatskog sveca, čiji primjer ži-vota i danas privlači tisuće i tisuće hodočasnika. Nakon obilaska tog znamenitog sjevernotalijan-skog grada, grupa je krenula prema srcu Italije, prema Vječnom gradu.

Prvi dan mjeseca lipnja započeo je obila-skom Katakombi sv. Kalista, koje se nalaze na staroj Apijskoj cesti. Hodočašće je potom na-stavljeno posjetom prvoj velikoj bazilici – Sv. Ivanu Lateranskom, rimskoj katedrali i majci svih gradskih i svjetskih crkava. Neizostavan je bio obilazak Svetih skala, kao i krstionice Lateranske bazilike, u kojoj se nalazi kapelica Sv. Venencija i mozaik salonitanskih mučenika. Putem od Laterana do Eskvilina hodočasnici su zastali kod Papinskog sveučilišta Antonianum, kojeg su osnovali i kojeg vode franjevci. Poslije obilaska Svete Marije Velike, druge velike rim-ske bazilike, uslijedilo je slobodno vrijeme. U poslijepodnevnom dijelu programa obišli su cr-kvu Sv. Petra u okovima, u kojoj se nalazi grob Julija Klovića. Slijedilo je razgledavanje Amfi-teatra Flavijavaca ili Colosseuma, najpoznatijeg rimskog spomenika iz antike, te Konstantinovog i Titovog slavoluka. Osobito zanimljivo bilo je razgledavanje središnjeg dijela antičkog Rima – Foro romano i Fori imperiali, koji se dobro vide i s Kapitolija. Na tom je brežuljku franjevačka bazilika Ara Coeli, u kojem je pokopana kraljica

Katarina Kotromanić. Subota je bila rezervirana za posjet Vatikanu, najmanjoj državi na svije-tu. Talijani 2. lipnja slave Dan Republike (Festa della Repubblica), a zasigurno je najzanimljiviji dio proslave vojna parada i prelet aviona, koji su nakratko obojali nebo u centru Rima u tali-janske nacionalne boje. U tim trenutcima sve su glave bile okrenute prema nebu, a i hodočasni-ci iz Njemačke s oduševljenjem su promatrali formaciju aviona. Ulazak u najveću crkvu na svijetu nije mogao ljepše započeti… Obilazak Bazilike sv. Petra bio je zapravo hod kroz povi-jest kršćanstva, koja biva ispričana i predstav-ljena na mnogovrsne načine milijunima ljudi iz cijeloga svijeta. Među točkama od osobitog značenja u toj trećoj velikoj rimskoj bazilici va-lja istaknuti grob apostolskog prvaka Petra i ve-likog prijatelja hrvatskog naroda Ivana Pavla II. Uspon na kupolu pružio je nezaboravan pogled na Vatikan, kao i na cijeli Vječni grad. Neizo-stavno mjesto obilaska hrvatskog hodočasnika je Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, koji se nalazi s lijeve strane Tibera. To je mjesto koje gotovo 6 stoljeća okuplja hrvatske katolike, koji od najstarijih vremena – hodočasteći na grobo-ve Petra i Pavla – rado dolaze u svoju crkvu. Grupa je potom obišla Fontanu di Trevi, Piazzu di Spagna i Piazzu del popolo.

Zadnji dan boravka u Rimu hodočasnici su započeli euharistijskim slavljem, kojim je pred-sjedao fra Šimun a koncelebrirao je fra Tomi-slav. Nakon doručka i spremanja stvari slijedio je posjet Piazzi Venezia i Vittorijanu, koji se nalaze u srcu talijanske prijestolnice. Ulicom Corso hodočasnici su krenuli prema crkvi Sv. Ignacija Loyolskog, koja čuva i grob hrvatskog isusovca i jezikoslovca Bartola Kašića. U blizini se nalazi i poznati antički spomenik Pantheon, kao i Piazza Navona. Slijedila je kratka šetnja uz Tiber i dolazak na Trg sv. Petra u Vatikanu, gdje su hodočasnici sudjelovali na molitvi An-gelusa, koju je predvodio papa Franjo. Možemo reći da je to bio središnji trenutak hodočašća, a za vrijeme nagovora Sveti Otac je posebno pozdravio hrvatske hodočasnike. Vatikanska televizija snimila je nekoliko puta grupu hodo-časnika iz Offenbacha, koja je na centralnom

inozemna pastva


dijelu Trgas ponosom istaknula desetak barjaka i pjevala pjesme u čast Domovine. Nakon zavr-šetka molitve „Anđeo Gospodnji“ i papinskog blagoslova hodočasnici su imali slobodno vri-

jeme za ručak, a potom su krenuli natrag u Nje-mačku, gdje su sretno stigli sutradan u jutarnjim satima.

SUSRET PASTORALNIH DJELATNIKA IZ ZAPADNE EUROPE U zgradi Hrvatske biskupske konferencije

održan je 6. lipnja 2018. godišnji susret pasto-ralnih djelatnika u Hrvatskoj inozemnoj pastvi iz Zapadne Europe. Na sastanku su sudjelovali: nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, voditelj Hr-vatske katoličke misije Nica i delegat Hrvatske inozemne pastve za Zapadnu Europu vlč. Stje-pan Čukman, voditelj HKM Pariz p. Tomislav Kraljević OP, voditelj HKM Brisel fra Tomo Anđić OFM, voditelj HKM Rotterdam fra Mišo Sirovina OFM i voditelj HKM London fra Lju-bomir Šimunović OFM. Svoje odsustvo oprav-dali su voditelj HKM Luksemburg vlč. Frok Ze-fiq i voditelj HKM Dublin vlč. Josip Levaković.

Na početku susreta nazočne je pozdravio mons. dr. Petar Palić, biskup hvarski i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, pože-ljevši im dobrodošlicu i dobar rad. Na sjednici su svećenici razmijenili iskustva iz pojedinih misija te se posebno osvrnuli na aktualne per-sonalne potrebe u misijama Zapadne Europe. Istaknuli su različite pastoralne i druge izazove s kojima se u svome djelovanju susreće svaka pojedina misija. Po završetku sjednice sveće-nici su posjetili zagrebačku prvostolnicu i grob

blaženoga Alojzija Stepinca, gdje su u molitvi preporučili potrebe povjerenih im vjernika.

Sudionike susreta primio je potom zagrebač-ki nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je sa zanimanjem poslušao kratka izvješća prisutnih misionara te svima uputio riječ ohrabrenja ista-knuvši važnost pastoralne skrbi za hrvatske ise-ljenike i njihove potomke u inozemstvu.

U zgradi Hrvatske biskupske konferencije sudionici su imali prilike susresti se te poraz-govarati i s požeškim biskupom mons. dr. An-tunom Škvorčevićem, kao i s ravnateljem Hr-vatskoga Caritasa i Hrvatske katoličke mreže mons. Fabijanom Svalinom.

Susret je zaključen hodočašćem u Hrvatsko Zagorje, gdje su svećenici uz pratnju župnika mr. Milana Pušeca posjetili župnu crkvu u Bel-cu, kao i Nacionalno marijansko svetište maj-ke Božje Bistričke, gdje ih je pozdravio rektor Svetišta mr. Domagoj Matošević, s kojim su u zajedništvu slavili i večernju svetu Misu. Go-dišnji skup zaključen je radosnim druženjem na imanju obitelji Čukman u Mariji Bistrici, koja je velikodušno ugostila sve sudionike.

MÜNCHEN: PROSLAVA SV. ANTE Hrvatska katolička župa München prigodom

blagdana sv. Ante upriličila je trodnevnu duhov-nu obnovu od nedjelje 10. lipnja do utorka 12. lipnja 2018. koju je predvodio fra Božo Vuleta, duhovnik franjevačkih bogoslova u Splitu. Sva-ke je večeri bila molitva krunice, kateheza, eu-haristijsko slavlje i klanjanje, a cijeli je duhovni program predvodio i osmislio fra Božo Vuleta. Od ponedjeljka 11. lipnja svojim pjevanjem du-hovna događanja obogatio je Zbor bogoslova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja pod vodstvom fra Frane Bosnića i orguljaša Pere Prosenice. Bogoslovi su, pored pjevanja,

predmolili krunicu i čitali liturgijska čitanja. U slobodno vrijeme župnik fra Boris Čarić zajed-no s fra Petrom Komljenovićem i fra Filipom Mimicom, organizirali su prigodno razgledava-nje grada i njegovih znamenitosti kako bi bogo-slovi što bolje upoznali ambijent u kojem djelu-ju franjevci u Münchenu.

Na svetkovinu sv. Ante, svečano euharistij-sko slavlje s početkom u 18:30 sati predvodio je fra Božo Vuleta. U koncelebraciji su bili župnik fra Boris Čarić te kapelani fra Filip Mimica i fra Marinko Vukman. Bogoslovi su pjevanjem i či-tanjem uzveličali euharistijsko slavlje na kraju

inozemna pastva


kojeg je, na veliku radost djece i njihovih rodi-telja, bio blagoslov djece i ljiljana. Mnogobrojni Hrvati koji su ispunili crkvu sv. Pavla, svojom su prisutnošću i radošću posvjedočili da je sv.

Ante uistinu svetac cijeloga svijeta i da svojim primjerom i danas privlači sve narode da život i djelovanje oblikuju po Isusu Kristu, kojemu je on gorljivo služio.

LONDON: MISA ZA DOMOVINU U londonskoj Crkvi Presvetoga Srca misu za

Domovinu u nedjelju, 17. lipnja 2018., predsla-vio je fra Joško Kodžoman, provincijal Franje-vačke provincije Presvetoga Otkupitelja - Split

u suslavlju s fra Ljubomirom Šimunovićem, voditeljem HKM London. Provincijal Kodžo-man je u propovijedi govorio o Božjem planu i vjernosti izabranom narodu, bez obzira na nje-

inozemna pastva


gova lutanja i slabosti. Povijest izabranog naro-da preslikava se i na našu nacionalnu i osobnu povijest.

Nazočne vjernike je ohrabrio da se jednog dana vrate u Domovinu kako bi stečena iskustva i sredstva uložili u njezin boljitak.

“Želim vam da se dobro snađete ali i među-sobno pomažete. Upravo je međusobno poma-ganje oznaka kršćana. Želim vam povratak u Domovinu, kako bi kulturu i mentalitet koji ste upoznali, usvojili i podržavate, znanje i finan-cijsku moć, primijenili i uložili i u Domovini. Što god mi misli o našoj Domovini, 15 tisuća je onih koji su položili svoje živote za nju. Životi su to položeni u uloženi za boljitak i dostojan-

stvo našeg naroda, koji je čeznuo za slobodom koja je temelj dostojanstva “, istaknuo je u pro-povijedi provincijal Kodžoman.

Nazočnima se poslije mise obratio hrvatski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu Nj. E. Igor Pokaz, a slavlju je nazočio i hrvatski vojni izaslanik brigadir Anto Zelić.

Za pohoda Hrvatskoj katoličkoj misiji u Lon-donu provincijal fra Joško Kodžoman u pratnji fra Ljubomira Šimunovića susreo se s msgr. Pe-terom Smithom, nadbiskupom londonske nad-biskupije Southwark kao i mp. fra Patrickom Lonsdale, kustodom engleske franjevačke ku-stodije.

ROSENHEIM: ODRŽAN PRVI DJEČJI ORATORIJ U subotu 16. lipnja 2018. u prostorijama Hr-

vatske katoličke župe Rosenheim održao se prvi dječji oratorij pod izabranom himnom „Mi želi-mo uzdić Isusa“!

Na poziv voditelja Hrvatske katoličke župe fra Frane Čugure okupilo se oko sedamdeset djece i mladih u 10 sati. Župnik je pozdravio sve prisutne i otvorio prvi oratorij. Prvi dio su-sreta započeo je predstavljanjem animatora i upoznavanjem sa djecom. Nakon toga uslijedio je glazbeni dio u kojem su se marljivo i uspješ-no uvježbavale tri duhovne pjesme uz glazbenu pratnju benda mladih HKŽ Rosenheim.

U drugom dijelu su se svi prisutni podijelili u četiri grupe. Tu su djeca i mladi susreli Isusa, svog najvećeg i najboljeg prijatelja. U razmatra-nju i tumačenju prijateljstva djeca su upoznala „Koptsku Ikonu Prijateljstva“. Nakon lijepog druženja svi su krenuli na zajednički ručak, koji su pripremili članovi župskog vijeća HKŽ Ro-senheim i majke djece koja su sudjelovala na oratoriju.

U trećem dijelu programa djeca i mladi su imali prostor za prijateljske igre i vježbe, gdje

su se još bolje upoznali. Na kraju trećeg dijela svi sudionici oratorija su izrađivali narukvice prijateljstva.

Kao uspomenu na prvi oratorij svi prisutni su ostavili svoj otisak ruke na bijelom platnu.

U četvrtom i zadnjem dijelu susret se nasta-vio u kapelici sv. Ante, klanjanjem pred Presve-tim, molitvom i pjesmom, uz sudjelovanje ro-ditelja. Oltar kapelice je bio predivno ukrašen bijelim platnom, koje su djeca i mladi izrađivali na oratoriju. Na samom kraju klanjanja fra Fra-no je pozvao sve prisutne na obiteljsku misu, koja se održala sljedeći dan u crkvi Krista Kra-lja u Rosenheimu. Napomenuo je djeci i mladi-ma da ponesu svoje narukvice prijateljstva na blagoslov.

Taj duhovni dan je protekao u pjesmi, moli-tvi, druženju i njegovanju zajedništva. Na ovaj način djeca imaju priliku odrastati u duhu vjere, hrvatskog jezika i kulture. Bože, hvala ti za ovaj prelijepi dan!

Vidimo se na jesen na drugom oratoriju na temu „SVETI FRANJO AŠISKI I ŽETVENA SLAVA“!

inozemna pastva


OFS I FRAMA

TRSTENIK: ODRŽANA SJEDNICA KONFERENCIJE PODRUČNIH DUHOVNIH ASISTENATA OFS-A

Sjednica Konferencije područnih duhovnih asistenata Splitsko-dubrovačkog OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, sa sjedištem u Spli-tu, održana je u srijedu, 21. ožujka 2018. u fra-njevačkome samostanu sluge Božjega fra Ante Antića, u Splitu na Trsteniku. Sjednici su nazo-čili fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Kon-ferencije, fra Kruno Kemić, OFMConv, tajnik Konferencije, fra Drago Vrhovac, OFMCap, član Konferencije i fra Kristijan Kovačević, TOR, član Konferencije.

„Kao sastavni dio Franjevačke obitelji, a pozvan živjeti karizmu sv. Franje u svjetovnoj dimenziji, OFS ima posebne, tijesne veze s Pr-vim redom i s Trećim samostanskim redom.“ (Iz franjevačke povijesti i iz konstitucija Prvoga reda i Trećega samostanskog reda jasno se vidi da se ovi redovi priznaju obvezanima snagom zajedničkog podrijetla i karizme i voljom Crkve naduhovnu i pastoralnu asistenciju OFS-u. Usp. Konstitucije OFM, 60; Konstitucije OFMConv, 116; Konstitucije OFMCap, 102 (izd. 2017.); Konstitucije TOR, 157; Pravilo Trećega reda pape Leona XIII., 3,3; Pravilo koje je odobrio Pavao VI., 26.)

Duhovna i pastoralna skrb koju je Crkva po-vjerila Prvome franjevačkom redu i Trećemu samostanskom redu, obveza je prije svega nji-hovih generalnih i provincijskih ministara. Nji-ma pripada »altius moderamen – više vodstvo« o kojem se govori u kan. 303. »Altius modera-men« ima za cilj jamčiti vjernost OFS-a franje-vačkoj karizmi, zajedništvo s Crkvom i jedin-stvo s Franjevačkom obitelji, a to su vrednote koje za svjetovne franjevce predstavljaju njihov životni poziv.“(Generalne konstitucije OFS-a, Duhovna i pastoralna asistencija OFS-u, čl. 85-121., ovdje: čl. 85. & 1. i 2.)

Na temelju smjernica Generalnih konstitu-cija OFS-a članovi Konferencije raspravljali su o stanju i perspektivama Područnog bratstva OFS-a, s posebnim naglaskom na duhovnu i pastoralnu asistenciju. Dotaknuli su se važnih događaja koji se imaju dogoditi na Područnoj razini kao i Generalnog kapitula (Rim, 4.-11.

studenoga 2017.) koji je bio znakovit po svojoj poruci i prioritetima.

Danas, Splitsko-dubrovačko područno brat-stvo broji 24 Mjesna bratstva OFS-a s 550 traj-no zavjetovanih članova.

Franjevačka provincija Presvetoga Otku-pitelja (OFM), Split vrši duhovnu i pastoral-nu asistenciju u dvanaest (12) Mjesnih bratsta-va OFS-a:

fra Zoran Kutleša (OFM), Mjesno brastvo OFS-a “Sv. Franjo”, Imotski

fra Ante Čovo, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Uznesenje BDM“, Makarska

fra Ante Bilokapić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ilija“, Metković

fra Stipe Bešlić, OFM, Mjesno brastvo OFS-a „Gospa od Karmela“, Omiš

fra Nediljko Čarapić, OFM, Mjesno brastvo OFS-a „Sv. Klara“, Podbablje

fra Vinko Gudelj, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Rane sv. Frane“, Proložac

fra Mladen Prolić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Svi sveti Franjevačkog reda“, Runovići

fra Petar Klapež, OFM, Mjesno brastvo OFS-a “Čudotvorna Gospa Sinjska”, Sinj

fra Jakov Begonja, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od zdravlja”, Split-Dobri

fra Stipe Nimac, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Blagovijest”, Split-Trstenik

fra Jakov Udovičić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Roko”, Vinjani

fra Frano Laco, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Leopold Bogdan Mandić”, Zmijavci

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (OFM), Zadar vrši duhovnu i pastoralnu asistenciju u pet (5) Mjesnih bar-stava OFS-a, s tim što jedan duhovni asistent (fra Veselko Grubišić, OFM) obavlja duhovnu i pastoralnu asistenciju u dva mjesna bratstva OFS-a:

fra Matija Matošević, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Elizabeta Ugarska”, Trogir-Drid


ofs i frama

fra Veselko Grubišić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Mala braća”, Dubrovnik

fra Veselko Grubišić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Josip”, Dubrovnik-Lapad

fra Drago Ljevar, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Marijino pohođenje”, Mokošica-Rožat

fra Josip Vidas, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Gospa od Delorite”, Kuna (Pelješac)

Hrvatska kapucinska provincija sv. Leo-polda Bogdana Mandića (OFMCap), Zagreb vrši duhovnu i pastoralnu asistenciju u jednom (1) Mjesnom bratstvu OFS-a:

fra Drago Vrhovac, OFMCap, Mjesno brat-stvo OFS-a „Gospa od Pojišana”, Split-Pojišan

Hrvatska provincija sv. Jeronima Fra-njevaca konventualaca (OFMConv), Zagreb vrši duhovnu asistenciju u jednom (1) Mjesnom bratstvu OFS-a:

fra Kruno Kemić, OFMConv, Mjesno brat-stvo OFS-a “Sv. Frane”, Split-Obala

Provincija franjevaca trećoredaca glago-ljaša sv. Jeronima (TOR), Zagreb vrši duhov-nu asistenciju u jednom (1) Mjesnom bratstvu OFS-a:

fra Kristijan Kovačević, TOR, Mjesno brat-stvo OFS-a “Sveta Obitelj”, Split-Sukoišan

Franjevačka provincija Uznesenja BDM (OFM), Mostar (BIH) vrši duhovnu asisten-ciju u tri (3) Mjesna bratstva OFS-a. s tim što jedan duhovni asistent (fra Šime Romić, OFM) obavlja duhovnu i pastoralnu asistenciju u tri mjesna bratstva OFS-a:

fra Šime Romić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Otac Pio“, Lumbarda (Korčula)

fra Šime Romić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Elizabeta Ugarska”, Orebić (Pelje-šac)

fra Šime Romić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a “Bl. Marija propetoga Isusa Petković”, Blato/Vela Luka (Korčula)

Franjevačka provincija Svetoga Križa – Bosna Srebrena (OFM), Sarajevo (BIH) vrši duhovnu asistenciju u jednom (1) Mjesnom bratstvu OFS-a:

fra Ilija Stipić, Mjesno bratstvo OFS-a “Gos-pa snježna“, Cavtat

Istaknuto je da duhovni asistenti aktivnije sudjeluju na nacionalnom tečaju za duhovne asistente OFS-a i Frame koji priređuje Konfe-rencija nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a i Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata Frame te da Konferencija područnih duhovnih asistenata OFS-a i Konferencija područnih du-hovnih asistenata Frame priređuju godišnji se-minar za duhovne asistente na Splitsko-dubro-vačkoj područnoj razini.

Isto tako, konstatirano je da nijedna Franje-vačka provincija, bilo koje obedijencije (OFM, OFMCinv, OFMCap, TOR) na hrvatskom go-vornom području ne broji trajno zavjetovanih članova toliko koliko broji Splitsko-dubrovačko područno bratstvo OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ (550 trajno zavjetovanih članova u 24 Mjesna bratstva OFS-a). Stoga OFS zavrjeđuje, što se tiče duhovne i pastoralne asistencije, od-govorni i sustavni pristup.

Nadalje, ukazano je na važnost Nacional-nog bratskog i pastoralnog pohoda Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu OFS-a koji će se održati u subotu, 7. travnja 2018. u Splitu na Dobromu (Franjevački samostan Gospe od Zdravlja, Trg Gaje Bulata 3, Split). Pohoditelji će biti fra Mate Bašić, OFM, nacionalni duhov-ni asistent i Branka Černugelj, OFS, nacional-na ministra. Naglašena je važnost sudjelovanja članova Konferencije područnih duhovnih asi-stenata na tom važnom događaju.

Također, članovi Konferencije napomenu-li su posebnost ovogodišnjeg jednodnevnog tematskog susreta za formaciju koji će biti or-ganiziran zajedno za Splitsko-dubrovačko i Zadarsko-šibensko područno bratstvo OFS-a u subotu, 19. svibnja 2018. u Franjevačkom sa-mostanu konventualaca sv. Frane u Splitu na Obali (Trg Franje Tuđmana 1, Split). Predavači će biti Daniela Rebac, OFS, predsjednica na-cionalnog povjerenstva za formaciju, Stjepan Kelčić, OFS, član nacionalnog povjerenstva za formaciju i fra Vlado Vidović, OFMConv, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a. Na formativni susret pozva-ni su članovi Područnog vijeća jednoga i dru-goga područnog bratstva OFS-a, ministri/-e i povjerenici/-e za formaciju mjesnih bratstava


ofs i frama

jednoga i drugoga područnog bratstva OFS-a.Članovi Konferencije na poseban način bili

su zainteresirani (svaki je član imao i kopije „Zaključaka“ i „Završne poruke“) za „XV. ge-neralni kapitul Franjevačkog svjetovnog reda: Zaključci“ i „XV. Redovnog generalnog kapi-tula Franjevačkoga svjetovnog reda: Završna poruka“.

Na kraju sjednice članovi Konferencije područnih duhovnih asistenata u kojoj su za-

stupljene sve četiri franjevačke obedijencije (OFM, OFMConv, OFMCap, TOR) jednogla-sno su konstatirali i izrazili da su ovakve sjed-nice s ovakvim programom i sadržajem jako potrebne radi protoka informacija te personal-ne i interpersonalne komunikacije unutar Po-dručnog OFS-a te informacije koja je ujedno i formacija međunarodne i nacionalne s jedne i, s druge strane Područne s mjesnom razinom OFS-a. Naravno, one su potrebne i za praćenje najnovijih trendova i smjernica OFS-a.

STUDENCI: OBNOVA FRANJEVAČKOG SVJETOVNOG REDA U nedjelju, 18. ožujka 2018., na poziv župni-

ka fra Zorana Jonjića i zainteresiranosti župlja-na za pristupanje u Franjevački svjetovni red na pobožnosti križnog puta i svetoj misi sudjelo-vali su Mila Šuto, područna ministra Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ i Dragutin Koštro, područni povjerenik za nazočnost i djelovanje u svijetu te povjerenik za komunikaciju i informiranje. Razmatranja za vrijeme pobožnosti križnog puta bila su namijenjene za članove OFS-a.

Nakon župne mise, koju su animirali sred-njoškolci i Mješoviti župni zbor, ministra Šuto

i povjerenik Koštro prigodnim su se riječima obratili župljanima te im približili život u Fra-njevačkom svjetovnom redu, koji je puku po-znatiji kao Treći red svetoga Franje. Govorili su o svom iskustvu i odluci pristupanja u Red te iskustvu života u Franjevačkom svjetovnom redu. Cilj posjeta je bio župljanima približiti Franjevački svjetovni red i način života u nje-mu. Nadamo se da će se svi oni koji žele bolje upoznati svetoga Franju i OFS odazvati pozivu i sudjelovati u skorim susretima.

OFS I FRAMA: „PISMO“ I „PRIOPĆENJE“ ZA JAVNOST U POVODU NAJAVE RATIFIKACIJE ISTANBULSKE KONVENCIJE

Nacionalno vijeće Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) i Franjevačke mladeži (Frama) upu-tili su 22. ožujka 2018. „Pismo“ i „Priopćenje“

za javnost u povodu najave ratifikacije Istam-bulske konvencije.

BRATSKI I PASTORALNI POHOD SPLITSKO-DUBROVAČKOM PODRUČNOM BRATSTVU OFS-A

Drugi bratski i pastoralni pohod Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ održan je u subotu, 7. travnja 2018., u sjedištu područnoga OFS-a, u Splitu na Dobromu (Franjevački samostan Gos-pe od zdravlja, Trg Gaje Bulata 3, Split).

Pohoditelji su bili Branka Černugelj, OFS, nacionalna ministra i fra Mate Bašić, OFM, na-cionalni duhovni asistent.

Program bratskoga i pastoralnog pohoda za-počeo je misom u svetištu Čudotvorne Gospe

od zdravlja. Misu je predslavio i propovijedao fra Mate, OFM, nacionalni duhovni asistent. Koncelebrirali su fra Stipe Nimac, OFM, pred-sjednik Konferencije područnih duhovnih asi-stenata Splitsko-dubrovačkog OFS-a i fra Jakov Begonja, OFM, (gvardijan) duhovni asistent mjesnoga bratstva OFS-a „Gospa od Zdravlja“, Split-Dobri. Na misi su sudjelovali članovi Po-dručnog vijeća OFS-a i predstavnici mjesnih bratstava (5+3=8, pet mjesnih bratstava grada Splita: „Gospa od zdravlja“, Split-Dobri; „Sv.


ofs i frama

Frane“, Split-Obala; „Gospa od Pojišana“, Split-Pojišan; „Sveta Obitelj“, Split-Sukoišan, „Blagovijest“, Split-Trstenik i tri koja graviti-raju gradu Splitu, „Sv. Elizabeta“, Trogir-Drid; „Gospa Sinjska“, Sinj; „Gospa od Karmela“, Omiš). Na početku mise gvardijan fra Jakov po-zdravio je sve prisutne, posebno goste pohodite-lje, nacionalnu ministru Branku i nacionalnoga duhovnog asistenta fra Matu, OFM.

Poslije mise bilo je druženje uz kavu s na-cionalnom ministrom Brankom i nacionalnim duhovnim asistentom fra Matom.

Nakon druženja predstavnici mjesnih brat-stava (5+3=8) razišli su se i povratili u svoja mjesna brastva s puno lijepih franjevačkih doj-mova i poticaja.

Potom je, nastavljen radni dio bratskoga i pastoralnog pohoda, pod predsjedanjem Bran-ke, OFS, nacionalne ministre i fra Mate, OFM, nacionalnoga duhovnog asistenta s članovima Područnog vijeća OFS-a.

Radnom dijelu bratskoga i pastoralnog poho-da priključio se i fra Drago Vrhovac, OFMCap, područni duhovni asistent i član Konferencije područnih duhovnih asistenata. Neki članovi vijeća opravdali su svoj izostanak.

Radni dio pohoda započeo je molitvom (Obrednik OFS-a, Molitva za početak bratskih susreta, br. 2.).

Nakon „Molitve“ Mila Šuto, OFS, područna ministra pozdravila je pohoditelje i sve nazočne članove Splitsko-dubrovačkog područnog vije-ća. Potom je fra Stipe Nimac, OFM, predsjed-nik Konferencije područnih duhovnih asiste-nata pozdravio kako pohoditelje tako i članove Područnoga vijeća napomenuvši potrebu aktu-alizacije triju tema na svim razinama OFS-a, osobito u mjesnim bratstvima OFS-a: 1. princip „bratstvo“, 2. dijalog, 3. odgovornost!

Duhovni nagovor održao je nacionalni du-hovni asistent fra Mate, OFM. Fra Mate je u svojem govoru iznio bit i značenje imena OFS koje se mijenjalo tijekom povijesti („Red po-kornika“, „Treći red“, „Svjetovni red“) te ista-knuo potrebu „franjevačke nenametljivosti“. Danas je doista aktualna ta označnica „nena-metljivosti“ kojom današnji svjetovni franjevci

i svjetovne franjevke mogu biti prepoznatljivi najprije u svojim mjesnim bratstvima, u svojim obiteljima te tamo gdje žive i rade.

S čim se danas nametnuti, postavio je pitanje fra Mate? Upravo s onim s čime se nametnuo sv. Franjo Asiški u svojem vremenu i ljudima svo-ga vremena, a to je Evanđelje. Biti vjerni Evan-đelju Isusa Krista, nametati se i nametnuti se s Evanđeljem, s načelima Isusa Krista... Biti ne-nametljivi u mnogim oblicima djelovanja gdje se mnogi žele na kriv način nametnuti i nameta-ti. Mi, svjetovni franjevci i svjetovne franjevke, pozvani smo i poslani svjedočiti u našim mje-snim bratstvima OFS-a, svojim obiteljima i na radnim mjestima, po službama koje obnašamo, tu „franjevačku nenametljivost“ i nametnuti se i nametati se s onim vrijednostima kojima se nemetnuo sv. Franjo Asiški u kontekstu svoga vremena i prostora, zaključio je fra Mate.

Potom je nacionalna ministra Branka iska-zala radost susreta s predstavnicima Mjesnih bratstava grada Splita i triju bratstava koji gra-vitiraju gradu Splitu te članovima područnog vijeća OFS-a naglasivši da bratski i pastoralni pohod na svim razinama OFS-a (pohod među-narodni nacionalnom, nacionalni područnom, područni mjesnom), ima svrhu „oživjeti evan-đeoski franjevački duh, osigurati vjernost ka-rizmi i Pravilu, pružati pomoć životu bratstva, jačati vez jedinstva Reda i promicati njegovo što djelotvornije uključivanje u Franjevačku obitelj i Crkvu“ (GK OFS-a, čl. 92, br. 1.). Po-sebno je ukazala, uz svrhu Bratskog i Pastoral-nog pohoda, na značenje kako Bratskoga tako i pastoralnoga pohoda. „Bratski pohod je prilika za zajedništvo, izraz služenja i konkretnog zani-manja nadležnih svjetovnjaka na različitim razi-nama kako bi bratstvo raslo i bilo vjerno svojem pozivu“. (GK OFS-a, čl. 94, br. 1.), a „Pastoral-ni pohod je povlaštena prigoda za zajedništvo s Prvim redom i Trećim samostanskim redom. Obavlja se također u ime Crkve, a služi osigura-nju i promicanju opsluživanja Pravila i Konsti-tucija te vjernosti franjevačkoj karizmi. Obavlja se uz poštivanje organizacije i vlastitog prava OFS-a“ (usp. GK OFS-a, čl. 95. br. 1.).

Prema programu radnoga dijela Suzana Fio-renini, OFS, područna doministra


ofs i frama

pročitala je zapisnik Prvoga bratskog i pa-storalnog pohoda (Prvi bratski i pastoralni po-hod održan je 9. 3. 2013. u Splitu na Dobromu); Mila Šuto, OFS, područna ministra podnijela je izvješće o životu i radu u prethodnom razdoblju te o dokumentima (registri i spisi) Područnog bratstva i Jasna Šabić, OFS, područna blagajni-ca predočila je blagajničko izvješće.

Nakon pročitanog zapisnika prvog bratskog i pastoralnog pohoda te izvješća o životu i radu Splitsko-dubrovačkog područnog OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, razvila se plodna ra-sprava o životu i radu te stanju i perspektivama istoga bratstva.

Na temelju svih izvješća i rasprave pohodite-lji će naknadno dostaviti u pisanom obliku svoja zapažanja, prosudbe, preporuke, prioritete i za-ključke drugog bratskog i pastoralnog pohoda, za nadolazeće vrijeme, za poboljšani život i rad na područnoj i mjesnoj razini Područnog OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“.

Na kraju je Mila, OFS, područna ministra za-hvalila, uime članova Područnog vijeća i svoje osobno ime, pohoditeljima za franjevačku soli-darnost i trud koji su uložili i bratski potaknuli članove Područnog vijeća na dobro. Isto tako, ministra Mila zahvalila je fra Jakovu, (gvar-dijanu) duhovnom aistentu mjesnoga bratstva OFS-a „Gospa od zdravlja“, ministri Lukreciji Bojanić, OFS i ostalim članovima Vijeća istoga mjesnoga bratstva za pripremu ovoga, s nacio-nalne razine, bratskoga i pastoralnoga pohoda.

Svoju riječ zahvalnice za franjevačko gosto-

primstvo i gostoljubivost u Splitu izrazili su i nacionalni pohoditelji, Branka, OFS, nacional-na ministra i fra Mate, OFM, nacionalni duhov-ni asistent.

Program bratskoga i pastoralnog pohoda za-vršio je s molitvom (Obrednik OFS-a, Molitva za završetak bratskih susreta, br. 4.).

Na kraju je fra Stipe darovao pohoditeljima i svim članovima Područnog vijeća jedan drago-cjeni dar (sadržaj) naslovljen „Svaki čovjek ima tri križa“. Tekst je napisao pok. fra Bonaventura Duda, OFM.

Svaki čovjek ima tri križaPrvi su objektivne okolnosti – elementarne

nepogode i razne druge stvari na koje čovjek baš nikako ne može utjecati.

Drugi je naša okolina, obitelj, prijatelji, po-sao... pa možda i politika... To su uglavnom stvari za koje mislimo da možemo utjecati na njih i nadasve stvari koje uporno i pokušavamo promijeniti.

Treći križ koji nosimo smo mi sami. Možda na taj križ možemo najviše utjecati, ali nikada posve.

Ipak, najčešće ne možemo birati kakva će nas muka snaći, ali uvijek možemo birati kako ćemo na nju reagirati. Naša reakcija može muku učiniti i lakšom i težom.

Isuse, pomozi nam da se prije svake reakcije posavjetujemo s Tobom!

ŠIBENIK: ODRŽAN KAPITUL ZADARSKO-ŠIBENSKOG PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A

U subotu 14. travnja 2018. u nacionalnom svetištu Sv. Nikole Tavelića u Šibeniku održan je redovni kapitul Zadarsko-šibenskog područ-nog bratstva OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“. U na-zočnosti braće i sestara iz svih mjesnih bratstava i područnog vijeća susret je započeo euharistij-skim slavljem koje je predslavio fra Augustin Kordić, OFMConv područni duhovni asistent a u koncelebraciji su bili fra Stipe Nimac, OFM predsjednik konferencije duhovnih asistenata ovog područnog bratstva, fra Božo Sučić, TOR,

područni duhovni asistent i fra Marko Duran, OFM duhovni asistent mjesnog bratstva Knin.

Uslijedila je sjednica područnog vijeća na kojoj su raspravljana neka aktualna pitanja, iz-među ostalih organizacija područnog seminara za formaciju koji se treba održati 19. svibnja u Splitu u samostanu sv. Frane. Ovaj seminar se organizira u suradnji s područnim bratstvom splitsko-dubrovačkim i nacionalnim povjeren-stvom za formaciju.


ofs i frama

Radni dio kapitula započeo je molitvom i du-hovnim nagovorom kojeg je pripremio fra Sti-pe Nimac. Usvajanjem zapisnika s prethodnog kapitula i dnevnog reda prešlo se na formalni dio. Svemirka Matić, OFS, područna ministra izvijestila je nazočne o radu područnog vijeća za razdoblje od prošlog kapitula. Zvjezdana Radoš, OFS, područna voditeljica formacije prenijela je zaključke i dojmove s nacionalnog seminara za formaciju održanog u veljači. Ani-ta Močić, OFS, područna animatorica za Framu iznijela je podatke o radu Frame. Najavljeni su neki događaji koji su od posebne važnosti za naše bratstvo:

- nacionalni susret Frame u Metkoviću od 20. do 22. travnja;

- područni seminar za formaciju u OFS-u u Splitu-19.svibnja;

- izborni kapituli u mjesnim bratstvima sv. Frane Šibenik i sv. Frane Zadar;

- zajednička sjednica područnog vijeća OFS-a i Frame u samostanu sv. Ante na Šubićevcu, Šibenik, 17.lipnja;

- davanje prvih privremenih zavjeta u OFS u mjesnom bratstvu, Sv. Mihovil-Lišane Ostro-vičke u nastajanju, 16.lipnja.

Dogovoreno je održavanje slijedećeg kapitu-la 24.studenog u Kninu.

Područna ministra je izrazila zahvalnost rek-toru svetišta fra Ivanu Bradariću, mjesnom brat-stvu Sv. Frane Šibenik i duhovnom asistentu fra Augustinu na gostoprimstvu. Duhovno i tjele-sno okrijepljeni obišli smo svetište upoznali se s materijalnom baštinom-samostanskom biblio-tekom i postavom muzeja svetišta i uz pozdrave se razišli. Mir i dobro!

ŠIBENIK: ODRŽANA SJEDNICA KONFERENCIJE PODRUČNIH DUHOVNIH ASISTENATA OFS-A

Sjednica Konferencije područnih duhov-nih asistenata Zadarsko-šibenskoga područnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) „Sv. Nikola Tavelić“, sa sjedištem u Zadru, odr-žana je u subotu, 14. travnja 2018. u konventu-alskom franjevačkome samostanu „Sv. Frane“ u Šibeniku (Trg Nikole Tomasea 1, 22 000 Šibe-

nik). Sjednici su nazočili fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije, fra Augustin Kordić, OFMConv, član Konferencije i fra Božo Sučić, TOR, član Konferencije.

U subotu, 14. travnja 2018. popunjene su dvije službe u Konferenciji. fra Augustin Kor-


ofs i frama

dić, OFMConv izabran je za tajnika, a fra Božo Sučić, TOR za blagajnika Konferencije. Tako su se službe u Konferenciji područnih duhovnih asistenata kompeltirale.

Na sjednici Konferencije izneseni su ovi po-daci: Danas, Zadarsko-šibensko područno brat-stvo OFS-a broji osam (8) Mjesnih bratstava (kanonski osnovanih) s 166 trajno zavjetova-nih članova i tri (3) Mjesna bratstva OFS-a (u osnivanju).

Na području Zadarsko-šibenskog područnog OFS-a vrše duhovnu i pastoralnu asistenciju tri obedijencije (OFM, OFMConv, TOR). Na po-dručju ovom područnog OFS-a ne djeluje fra-njevačka kapucinska obedijencija (OFMCap). Duhovnu i pastoralnu asistenciju vrše prisutne tri obedijencije (OFM, OFMConv i TOR):

Franjevačka provincija Presvetoga Otku-pitelja (OFM) Split vrši duhovnu i pastoralnu asistenciju u tri (3) Mjesna bratstva OFS-a (ka-nonski osnovana) i u tri (3) Mjesna bratstva (u osnivanju):

Fra Damir Ćiro Ćikara, OFM, Mjesno brat-stvo OFS-a „Gospa od Ružarija“, Drniš

Fra Ivan Čupić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ivan Pavao II.“, Mirlović-Zagora

Fra Marko Duran, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ante Padovanski“, Knin

Fra Luka Banić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Mihovil“ (u osnivanju), Lišane Ostrovičke

Fra Mario Radman, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ante Padovanski“ (u osnivanju), Ši-benik-Šubićevac

Fra Petar Klarić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od Anđela“ (u osnivanju), Karin

Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (OFM), Zadar vrši duhovnu i pastoralnu asistenciju u tri (3) Mjesna barstva OFS-a:

Fra Andrija Bilokapić, OFM, Mjesno brat-stvo OFS-a „Sv, Frane“, Zadar

Fra Anselmo Štulić, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Elizabeta Ugarska“, Novalja

Fra Ante Mrvelj, OFM, Mjesno bratstvo OFS-a „Uzvišenje Svetoga križa“, Krapanj-Brodarica

Hrvatska provincija sv. Jeronima Fra-njevaca konventualaca (OFMConv), Zagreb vrši duhovnu asistenciju u jednom (1) Mjesnom bratstvu OFS-a:

Fra Augustin Kordić, OFMConv, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Frane“, Šibenik

Provincija franjevaca trećoredaca glago-ljaša sv. Jeronima (TOR), Zagreb vrši duhov-nu asistenciju u jednom (1) Mjesnom bratstvu OFS-a:

Fra Božo Sučić, TOR, Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od Ružarija“, Preko

Nakon aktualnog stanja na područnoj razini promotrili smo „opća načela“, prema „Statutu za duhovnu i pastoralnu asistenciju OFS-u, u svezi duhovne i pastoralne skrbi za OFS.

„Crkva je duhovnu i pastoralnu skrb za OFS, zbog pripadnosti istoj duhovnoj obitelji, povje-rila Prvome franjevačkom redu i Trećem samo-stanskom redu (TOR) s kojima je Svjetovno bratstvo vjekovima povezano.

Franjevci redovnici i svjetovnjaci naime na različite načine i u raznovrsnim oblicima, ali u uzajamnom životnom zajedništvu, žele upri-sutniti u Crkvi i društvu karizmu zajedničkoga Serafskog oca.

Stoga, kao konkretni znak zajedništva i su-odgovornosti, redovnički poglavari moraju osigurati duhovnu asistenciju svim bratstvima OFS-a.

Duhovna i pastoralna skrb ostvaruje se u dvostrukom služenju:

a) u bratskoj službi višega vodstva = altius moderamen od strane viših redovničkih pogla-vara;

b) u duhovnoj asistenciji bratstvima i njiho-vim vijećima.

Više vodstvo = altius moderamen ima za cilj jamčiti vjernost OFS-u franjevačkoj karizmi, zajedništvo s Crkvom i jedinstvo s Franjevač-kom obitelji.


ofs i frama

Svrha duhovne asistencije jest unapređivati zajedništvo s Crkvom i s Franjevačkom obitelji svjedočenjem franjevačke duhovnosti i dioniš-tvom u njoj, sudjelovati u početnoj i trajnoj for-maciji svjetovnih franjevaca te očitovati bratski osjećaj franjevaca redovnika prema OFS-u.

To dvostruko služenje upotpunjuje, ali ne zamjenjuje, službu vijeća i svjetovnih ministara kojima pripada vodstvo, koordinacija i animaci-ja bratstava na različitim razinama.

Obavlja se po Statutu koji je zajednički za sva četiri Reda (OFM, OFMConv, OFMCap i TOR) i odvija se kolegijalno na svim razinama višim od mjesne.“ (Statut za duhovnu i pasto-ralnu asistenciju Franjevačkom svjetovnom redu, Opća načela, čl. 1.-3.)

Na temelju smjernica Statuta za duhovnu i pastoralnu skrb za OFS, članovi Konferencije raspravljali su o stanju i perspektivama Područ-nog bratstva OFS-a, s posebnim naglaskom na duhovnu i pastoralnu asistenciju. Dotaknuli su se važnih događaja koji se imaju dogoditi na Po-dručnoj razini kao i Generalnog kapitula (Rim, 4.-11. studenoga 2017.) koji je bio znakovit po svojoj poruci i prioritetima.

Posebno smo istaknuli kao prioritet trajnu formaciju duhovnih asistenata. Već postoji uho-dani godišnji tečaj za duhovne asistente na na-cionalnoj razini jako dobro pripreman i organi-ziran s odgovarajućim temama i kompetentnim stručnjacima iz teologije i tazličitih teoloških područja kao i iz područja teologije franjevačke duhovnosti kojega priređuje Konferencija na-cionalnih duhovnih asistenata OFS-a i Konfe-rencija nacionalnih duhovnih asistenata Frame. Složili smo se da bi svaki duhovni asistent tre-bao sudjelovati na tom tečaju trajne formacije.

Planiramo priređivanje i organiziranje slič-nih tečajeva i seminara za duhovne asistente na područnoj razini (ili zajednički tečaj za dva područna bratstva OFS-a Zadarsko-šibensko i Splitsko-dubrovačko)!

Složili smo se da su naša mjesna bratstva OFS-a žive zajednice i kao takve zavrjeđuju, što se tiče duhovne i pastoralne asistencije, sustav-niji rad i odgovorniji pristup na svim razinama, posebno mjesnoj razini.

Nadalje, članovi Konferencije napomenuli su posebnost ovogodišnjeg jednodnevnog te-matskog seminara za formaciju koji će biti organiziran zajedno za Splitsko-dubrovačko i Zadarsko-šibensko područno bratstvo OFS-a u subotu, 19. svibnja 2018. u Franjevačkom samostanu konventualaca sv. Frane u Splitu na Obali (Trg Franje Tuđmana 1, Split). Uključeni su također članovi jedne i druge Konferencije područnih duhovnih asistenata. Predavači će biti Daniela Rebac, OFS, predsjednica naci-onalnog povjerenstva za formaciju i Stjepan Kelčić, OFS, član nacionalnog povjerenstva za formaciju (predavanje: „Trajna formacija u mjesnom bratstvu – značaj, sadržaj, pro-vedba“), Štefica Kralj, OFS, član nacionalnog povjerenstva za formaciju i Antonija Meštro-vić, OFS, član nacionalnog povjerenstva za formaciju (predavanje: „Uloga i zadaća vijeća i ministra u animiranju i vođenju mjesnoga bratstva“) i fra Vlado Vidović, OFMConv, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a (predslavi misu). U programu je i „okrugli stol“ s predavačima. Na područni seminar pozvani su članovi Područnog vijeća jednoga i drugoga područnog bratstva OFS-a, ministri/-e i povjerenici/-e za formaciju mjesnih bratstava jednoga i drugoga područnog bratstva OFS-a.

Na kraju sjednice članovi Konferencije područnih duhovnih asistenata u kojoj su za-stupljene tri franjevačke obedijencije (OFM, OFMConv, TOR) jednoglasno su se složili i konstatirali da su radosni što je ustanovljena (Zadar, 28. veljače 2015.) i zaživjela Konferen-cija područnih duhovnih asistenata na području Zadarsko-šibenskog bratstva OFS-a. Isto tako, da su ovakve sjednice s ovakvim programom i sadržajima jako potrebne radi protoka informa-cija te personalne i interpersonalne komunikaci-je unutar Područnog OFS-a te informacije koja je ujedno i formacija međunarodne i nacionalne s jedne i, s druge strane, Područne s mjesnom razinom OFS-a. Naravno, one su potrebne i za praćenje najnovijih smjernica OFS-a i primjena te konkretizacija istih.


ofs i frama

METKOVIĆ: ODRŽAN 10. NACIONALNI SUSRET FRAME Od 20. do 22. travnja 2018. u Metkoviću je

održan 10. Nacionalni susret Frame. Mladi iz cijele Hrvatske, BiH i Slovenije u župi sv. Ilije su se okupili pod geslom Služite Gospodinu u veselju. Boravili su u gimnazijskoj i Gradskoj sportskoj dvorani te su sudjelovali u raznim aktivnostima, euharistijskim slavljima, posje-tili metkovske ustanove, sudjelovali na radio-nicama u parku… U organizaciji Nacionalnog vijeća Frame u Metkoviću se okupilo 489 fra-maša iz 55 mjesnih bratstava iz cijele Hrvatske uz predstavnike mladih Framaša iz Slovenije i BiH.

Susret je počelo u petak 20. travnja okuplja-njem pred sportskim dvoranama u Metkoviću koje su sljedeća tri dana bile mjesto smještaja i najvećeg dijela programa. Nakon uvodnih po-zdrava nacionalne predsjednice Anamarije To-mašević iz Frame Gospe Lurdske iz Zagreba, u župskoj crkvi sv. Ilije pokorničko bogoslužje je predvodio duhovni asistent Frame Gospe od Zdravlja iz Splita fra Ante Bešlić. Svi zaintere-sirani su potom iskoristili prigodu za sakrament pomirenja. Misno slavlje u petak je, u zajedniš-tvu ostalih duhovnih asistenata, predvodio fra Duje Jukić, duhovni asistent Frame sv. Ilije u Metkoviću. Poslije večere u zanimljivom kon-ceptu područna bratstva su se međusobno pred-stavljali. Mlade su na susretu pozdravili i grado-načenik Metkovića Dalibor Milan i dožupanica Dubrovačko neretvanske županije Žana Mare-vić. Prvi dan je završio molitvom pred Presve-tim Oltarskim Sakramentom koji je predvodio fra Filip Đurđević, nacionalni duhovni asistent Frame. Pjevanje su predvodili mladi Framaši iz

čitave Hrvatske.Drugi dan susreta započeo je molitvom Ju-

tarnje iz časoslova i potom zanimljivim preda-vanjem kojim je ravnao fra Mario Knezović iz Hercegovačke provincije. Nakon predavanja slijedio je rad po skupinama po unaprijed odre-đenim pitanjima za razgovor. Poslijepodnevni program obilježile su zanimljive radionice koje su se odvijale na više lokacija u Metkoviću. Ve-černje misno slavlje u dvorani susreta predvo-dio je fra Josip Repeša, provincijski i područni duhovni asistent Frame. Nakon večere mladi su framaši uživali u kompilaciji poticajnih skečeva u izvedbi mladih iz «Hrvatskog nadzemlja” iz Splita. S obzirom da je ovaj susret i prigoda za-jedničke proslave 25. godina Frame u Hrvatskoj drugi dan susreta završio je radosnom prosla-vom obljetnice uz obilje kolača i torti.

Treći, posljednji dan susreta, nakon jutar-nje molitve Časoslova nastavljen je završnim radom po skupinama i vrednovanjem susreta. Svečano misno slavlje u župskoj crkvi sv. Ilije predvodio je fra Joško Kodžoman, provincijal uz zajedništvo fra Ivo Martinović, provincija-la franjevaca trećoredaca glagoljaša i ostalih prisutnih duhovnih asistenata Frame. Na kraju su svim gostima podlijeljeni prigodni pokloni koje su izradili framaši tijekom susreta. Misno slavlje je završilo molitvom za duhovna zvanja i blagoslovom sv. Franje.

Nacionalni susret je uspješno završen sa mnoštvom lijepih utisaka, novih prijateljstava i osjećaja bratskog zajedništva mladih širom domovine. Potrebno je zahvaliti Nacionalnom


ofs i frama

vijeću Frame na organizaciji susreta, duhovnim asistentima i časnim sestrama asistenticama, gradu Metkoviću, županiji Dubrovačko nere-tvanskoj, svim popratnim službama a nadasve župljanima i mladima župe sv. Ilije u Metko-

viću koji su uložili veliki trud u pripremi ovih lijepih dana. Sudionici susreta su se rastali uz suze zbog odlaska i osmjeh nade u nove oblike budućih susreta Frame.

DUHOVNA OBNOVA ZA ČLANOVE OFS-A Hvaljen budi, o moj Gospodine! Naš Stvori-

telj, kad je dovršio stvaranje, uvidio je da nešto nedostaje, čovjek, njegova slika i prilika. Ne jednog, nego dvoje i ...!

Odvajkada čovjek teži zajedništvu i druže-nju, najčešće tamo gdje su ljudi istih razmišlja-nja i uvjerenja. Tako smo se i mi članice OFS-a, Splitsko-Dubrovačkog područnog bratstva, okupile na Prižbi, u Samostanu Majke Božje milosti, na Duhovnu obnovu. To je mjesto gdje se sjedinjuju tišina i šum valova koji se odbijaju od stijene, mir i otkucaji vlastitog srca, glas čo-vjeka i cvrkut ptica, Bog i čovjek! Sestre su sti-gle iz Cavtata, Dubrovnika, Makarske, Omiša, Trogira, Imotskog, Splita, Lumbarde i naravno mi domaći, iz Blata i Vele Luke. Prisutna je bila i Područna ministra s.Mila Šuto. Tema je bila “Franjino i naše obraćenje”.

Hvaljen budi, o moj Gospodine. Duhov-nu obnovu započeli smo sa Svetom Misom u Svetištu naše blaženice, Marije Propetog Isusa Petković u samostanu Kćeri Milosrđa TSR sv. Franje u Blatu.

Voditelj obnove je bio fra Goran Čorluka, Hercegovačke franjevačke provincije Uznese-nja BDM, kapelan u Slanom. Mladi Božji pastir, čovjek, sa drugačijim pristupom, jednostavnim riječima, približio nam je težnju čovjeka, kroz sva vremena, pa i danas, za obraćenjem i sje-dinjenjem sa svojim Stvoriteljem. Sreća što je Bog beskrajno milosrdan i strpljiv, i sve naše

padove i nemoguće situacije, ako mu dopusti-mo, okrene na naše obraćenje i spasenje. Ne-kada smo slijepi i gluhi, ali nam se smiluje, pa nam skine ljuske sa očiju i otčepi uši, da vidimo i čujemo sve onako kako jest.

Hvaljen budi, o moj Gospodine, što se pribli-žiš svakome od nas ponaosob, tako da te razumi-jemo i u slobodi, koju si nam ti dao, prihvatimo!

Svatko od nas pristupio je Duhovnoj obnovi sa svojim potrebama, razmišljanjima i željama. Najčešće nam Gospodin progovori neočekiva-nim putem, riječju nagovora, razgovorom sa se-strama, duhovnom porukom. Nije bitno kako, važno je da u naše srce, dušu i um, uđe mir, kako bi okrijepljeni krenuli u svakodnevnicu. U subotu tijekom svete Mise dvije sestre položile su doživotne zavjete, s. Vesela Franulović i s. Katica Pecotić i jedna prve, s. Marija Šeparović. Sestra iz Splita Vilma Jelinčić, imala je obnovu doživotnih zavjeta.

Hvaljen budi, o moj Gospodine i daj im mi-lost da osnaženi vjerom i nadom, u tebe, ustraju na putu kojim su krenule! Kao da je cijelo vri-jeme među nama bio prisutan naš serafski otac sv. Franjo, jer je milost zajedništava ljudi, pri-rode i Neba bila prisutna u svakome i u svemu.

Hvaljen budi, o moj Gospodine, što si nam dao milost, da budemo nasljedovatelji duhov-nosti sv. Franje u ljubavi, vjeri i nadi na život-nom putu prema Nebeskoj domovini! (s. Nilja-na Borčić, OFS)

SPLIT: PODRUČNI SEMINAR ZA FORMACIJU OFS-A U samostanu Sv. Frane u Splitu u subotu,

19. svibnja 2018., održan je područni seminar za formaciju u organizaciji područnih vijeća područnih bratstava OFS-a zadarsko-šiben-skog i splitsko-dubrovačkog. Susret je zapo-čeo euharistijskim slavljem koje je predslavio fra Vladimir Vidović,OFM Conv, predsjednik

konferencije nacionalnih duhovnih asistenata a u koncelebraciji su bili fra Stipe Nimac,OFM, predsjednik konferencije područnih duhovnih asistenata i fra Krunoslav Kemić,OFM Conv, duhovni asistent mjesnog bratstva sv. Frane Split.


ofs i frama

Seminar za formaciju moderirala je Angela Koštro, OFS,područna voditeljica formacije u splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu. Na-kon pozdrava koje su uputile Mila Šuto i Sve-mirka Matić područne ministre obaju bratstava i fra Stipe Nimac u ime konferencije područnih duhovnih asistenata, sestra Štefica Kralj, OFS, održala je predavanje na temu „Uloga i zadaća vijeća u vođenju i animiranju bratstva“. Ima-jući na umu da je OFS javno vjerničko društvo pod okriljem Crkve cilj nam je dostići ideal da svojim životom svjedočimo svoju pripadnost franjevačkoj obitelji. Osjetiti radost bratstva znak je da smo na pravom putu. Da bi ostvari-li te ciljeve treba službe prihvaćati odgovorno, davati sebe i na kraju po prestanku službi pre-nijeti znanja na nove članove vijeća da bi što prije i kvalitetnije mogli nastaviti rad za dobro bratstva.

Svi članovi vijeća imaju odgovorne službe no duhovni asistent je onaj koji na neki način ima odgajateljsku ulogu, odgovoran je za duhovni život osobito za rast u franjevačkoj duhovnosti.

Također je važno istaknuti i ulogu bratskog animatora za Framu koji svojim zalaganjem tre-ba premostiti generacijski jaz, uspostaviti svo-jevrsni balans između članova OFS-a i Frame. Na kraju svog izlaganja sestra Štefica je zaklju-čila da bratski život počinje onda kada mi pre-stajemo biti pojedinci a postajemo osobe, kada njegujemo odnose. Identitet se stječe životom u bratskim odnosima.

Danijela Rebac,OFS, nacionalna povjereni-ca za formaciju održala je predavanje na temu „Trajna formacija u mjesnom bratstvu“. Cilj trajne formacije je postići što vjernije življe-nje života na temelju smjernica zajednice kojoj pripadamo. Život u franjevačkom bratstvu ob-vezuje vjernika laika živjeti Evanđelje,iznova se oduševljavati u traženju žive Kristove sli-ke. Formacija braće i sestara započeta u ra-nim razdobljima franjevaštva nastavlja se kroz susrete,druženja,razmjenu iskustava i samo ako se svakom pojedinom razdoblju posveti odgo-varajuća pažnja donosi plodove. Treba činiti

ono što Bog od nas očekuje,usavršavati svakod-nevno svoju ljudsku,franjevačku i kršćansku dimenziju na način da se posvetimo dubljem molitvenom i sakramentalnom životu,boljem zbližavanju s Crkvom,upoznavanju sv. Franje i drugih franjevačkih svetaca,služenju u apo-stolatu milosrđa i života u društvu te na koncu sudjelovanjem u životu bratstva. Trajnim zavje-tovanjem tek započinje naš hod u formaciji,u izgradnji samih sebe a time i bratstva. Bratstvo živi od susreta koji mogu biti različitog karak-tera i na različite načine osmišljeni bilo kao skupštine, duhovne obnove, karitativne akcije i sl. Trajna formacija koja se provodi po naput-cima nacionalnog povjerenstva za formaciju je važna jer se kroz određeni vremenski peri-od zaokruži pojedina cjelina ali svako bratstvo s vijećem na čelu zadržava pravo procijeniti vrijeme i okolnosti te u skladu s tim raditi na formaciji članova. Duh Sveti je glavni odgo-vorni djelatnik trajne formacije ali mi moramo biti pozorni,raspoloživi,otvoreni i poučljivi,biti spremni suobličiti se s Kristom da bi Ga mogli pokazati i prenijeti drugima.

Fra Vladimir je zaključujući ovaj susret ista-knuo da je OFS red, što često pada u drugi plan. Ne doživljavamo težinu riječi „RED“ i upravo poslanje vijeća jest naglašavati to u mjesnim bratstvima,naglašavati da Pravilo,GK i Evan-đelje mora biti glavni kriterij našeg življenja. Svjedoci smo ne blagonaklonog pogleda na katolike i vjernike ali mi ne smijemo pasti pod utjecaj relativizma nego živjeti svoje kršćanske i franjevačke vrijednosti. Učvršćeni i osnaženi u vjeri živjeti pravi smjer u ovom modernom svijetu prepunom iskušenja i opasnosti.

Nakon okruglog stola s predavačima pri čemu su braća i sestre pokazali veliki interes za brojna pitanja važna za život u bratstvu uslije-dio je zajednički ručak za koji su se pobrinula braća i sestre iz MB Sv. Frane Split u suradnji sa svećenicima istoimenog samostana na čemu im svesrdno zahvaljujemo.


ofs i frama

IZBORNI KAPITUL I POHOD OFS-U BLATO-VELA LUKA Redoviti izborni kapitul Mjesnoga bratstva

Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blaže-na Marija Propetog Isusa Petković“, Blato-Ve-la Luka, na kojem se biralo Vijeće Mjesnoga bratstva OFS-a na mandat od tri godine (2018.-2021.), održan je pod predsjedanjem Mile Šuto, OFS, područne ministre i u nazočnosti fra Stipe Nimca, OFM, predsjednika Konferencije po-dručnih duhovnih asistenata u subotu, 26. svib-nja 2018. u dvorani svetišta „Bl. Marije Marije Propetog Isusa Petković“, Blato (Korčula).

Mjesno bratstvo OFS-a „Bl. Marije propeto-ga Isusa Petković“ pripada Splitsko-dubrovač-kom područnom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, sa sjedištem u Splitu. Područ-no bratstvo OFS-a broji 24 Mjesna bratstva s 550 trajno zavjetovanih članova. Na tom po-dručju OFS-a zastupljene su sve četiri jurisdik-cije (OFM, OFMConv, OFMCap i TOR).

Prvi (predizborni) dioPozdrave su uputili Mila Šuto, OFS, područ-

na ministra, Niljana Borčić, OFS, ministra Mje-snoga bratstva OFS-a „Bl. Marija propetoga Isusa Petković“, i s. Janja Jurman, CFM, duhov-ni asistent istoga Bratstva te fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih du-hovnih asistenata.

Izvješće o životu i radu u proteklom manda-tu podnijela je Niljana Borčić, OFS, ministra, koje je jednoglasno usvojeno.

Mila, OFS, područna ministra održala je predavanje „Vođenje i animiranje – osnovni elementi upravljanja OFS-om“, a fra Stipe je održao duhovni nagovor „Dva stožera obnove OFS-a: 1. Povratak na izvore (na duhovno isku-stvo Franje Asiškoga i pokorničke braće i sesta-ra; 2. Pozornost na Duha Svetoga u znakovima vremena“.

Drugi (izborni) dioIzborni dio kapitula započeo je zazivom

Duha Svetoga i čitanjem biblijskoga teksta koji ističe Isusovo „načelo služenja braći i sestra-ma“ (Iv 13, 1-17). Potom je slijedio izbor prema odredbama Generalnih konstitucija OFS-a (GK čl. 76-80).

Jasna Šabić, OFS, područna blagajnica, predložena je i izabrana za tajnicu kapitula, a za brojače glasova Andrea Tabain, OFS i Marija Šeparović, OFS.

Izabrani su na trogodišnji mandat 2018.-2021.:• Vesna Žuvela, OFS, ministra• Tereza Oreb, OFS, zamjenica ministre• Niljana Borčić, OFS, tajnica i zastupnica na

Područnom kapitulu• Katica Pecotić, OFS, blagajnica• Andrea Tabain, OFS, povjerenica za forma-

ciju• Anđelka Grbić, OFS, povjerenica za infor-

macije• Član Mjesnoga vijeća OFS-a je i s. Janja

Jurman, CFM, duhovni asistentNakon izbora izabrani su potvrdili svoje fra-

njevačko zvanje i svoju spremnost na služenje te zajednički izrekli molitvu.

Nakon potvrde svoga franjevačkoga zvanja i svoje spremnosti na služenje novoizabranih fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata, podijelio je svi-ma blagoslov našega oca sv. Franje (Obrednik OFS-a, br. 18.).

Poslije Izbornog kapitula obavljen je i uprili-čen Bratski i Pastoralni pohod Mjesnom brat-stvu OFS-a „Blažena Marija Propetog Isusa Pet-ković“, Blato-Vela Luka. Pohoditelj Bratskoga pohoda je Mila Šuto, OFS, područna ministra, a pohoditelj Pastoralnoga pohoda fra Stipe Ni-mac, OFM, predsjednik konferencije područnih duhovnih asistenata.

„Svrha je, kako bratskog tako i pastoralnog pohoda, oživjeti evanđeoski franjevački duh, osigurati vjernost karizmi i Pravilu, pružati po-moć životu bratstva, jačati vez jedinstva Reda i promicati njegovo što djelotvornije uključiva-nje u Franjevačku obitelj i Crkvu.“ (Generalne konstitucije, Bratski i Pastoralni pohod, čl. 92-95). Ovdje čl. 92. br. 1.)

Na kraju slavlja Izbornog kapitula, Bratskog i pastoralnog pohoda bio je Agape koji su pri-premili članovi Mjesnoga OFS-a.


ofs i frama

ŠUBIĆEVAC: ŠESNAEST MLADIH PRIMLJENO U FRANJEVAČKU MLADEŽ

Pod geslom „U Gospodina ja se uzdam, duša se moja u Njegovu uzda riječ“ (Ps 130,5), šesnaest mladih naše župe, sedmoga dana de-vetnice svetom Anti, na desetu nedjelju kroz go-dinu, pod večernjom svetom misom, primljeno je u Franjevačku mladež i dalo obećanje živjeti kršćanskim životom nasljedujući sv. Franju.

Svetu misu i obred primanja i obećanja pred-vodio je fra Mario Radman, župnik i gvardijan koji je kao duhovni asistent pratio mlade na nji-hovom putu prihvaćanja Božjeg poziva da iz ljubavi prema Kristu krenu stopama sv. Franje. Pripremao ih je za važan trenutak u njihovom životu kad su pred cijelom župnom zajednicom izrekli svoj „Evo me“ i obećali da će svoju mla-dost kroz godinu dana potpuno posvetiti Kristu, odazvati se na svaki poziv dobra, živjeti Evan-đelje i biti glasnici Božjeg kraljevstva na zemlji.

U homiliji, obraćajući se framašima, fra Ma-rio je poručio da se primanjem i obećanjima u Franjevačku mladež stavljaju na službu Bogu i braći ljudima, a kao prvi zadatak im je razmi-šljati o vjernosti u malome. Sv. Franjo ostavio nam je primjer da imamo i budemo srce i duša za drugoga, za ljude oko sebe, danas u ovome

svijetu i vremenu, jed-nostavno da budemo ljudi Evanđelja. Franjo nas svojim primjerom poziva da napustimo vjeru koja je odveć uhodana, formalna i nezarazna. Ako svojim životom nikoga ne po-krećemo, ne izazivamo na smioni pothvat Božje ljubavi, onda se s pra-

vom moramo pitati pa kakva je to naša vjera. Franjo je otkrio Evanđelje koje je jače od sva-kog ljudskog obzora i mudrosti ovoga svijeta. O Evanđelju Franjo nije toliko govorio koliko ga je živio. Bio je svjestan da se Evanđelje ne treba dokazivati već se Evanđelje živi. Jedino oružje kojim se Franjo služio bila je njegova vjera u sveto Evanđelje.

Poziv, ne samo framašima nego svima nama, fra Mario uputio je riječima: „Povjerujmo, da-kle, u snagu života i ljubavi, a to je Kraljevstvo Božje među nama, koje se ostvaruje tiho, ali ne-prekidno i stvarno. Darujmo mu svoju ljubav, surađujmo s njime na ovoj zemlji dok ne dođe Kraljevstvo njegovo u svoj svojoj slavi.“

Nakon homilije uslijedio je obred obećanja. Svoje obećanje dali su: Ante Alduk, Svjetlana Bilić, Lucija Marčić, Ivana Radan, a obnovili su obećanja: Ivana Abramac, Ana, Matić, Leo-narda Rak i Josipa Slavica. Nakon popričesne molitve uslijedio je obred primanja u framu. Primljeni su: Anamarija Čačić, Nika Ćoraš, Ni-kola Maras, Paolo Miškić, Nikola Polić, Matea Rak, Kristina Strika i Petra Vučak.

LIŠANE: PRIVREMENI ZAVJETI U OFS-U U subotu, 16. lipnja 2018., u crkvi sv. Miho-

vila u Lišanima održana je svečanost polaganja prvih privremenih zavjeta u Franjevačkom svje-tovnom redu.

Nakon vremena uvođenja i početne formaci-je sestre kandidatice su vijeću područnog brat-

stva zadarsko-šibenskog ”Sv. Nikola Tavelić” uputile zamolbe da ih se pripusti zavjetovanju. Svemirka Matić, OFS, područna ministra i fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik konferenci-je područnih duhovnih asistenata u suradnji s Marijom Vukušić, OFS, područnom tajnicom


i Anitom Močić, OFS, bratskom animatoricom za Framu u područnom bratstvu u nekoliko na-vrata su boravili u Lišanima i vodili bratstvo kroz sadržaje predviđene za početnu formaciju. Upoznavši ostale članove vijeća s provedenim programom i s zamolbama kandidatica tražili su njihovu suglasnost kako bi mogli udovoljiti molbama. Po očitovanju i pozitivnom odgovoru započele su pripreme za ovaj svečani čin.

Duhovnu pripremu u petak, 15.lipnja, pred-vodio je fra Josip Repeša, OFM, provincijski duhovni asistent za Framu i promicatelj duhov-nih zvanja. Euharistijsko slavlje predvodio je fra Stipe Nimac a u koncelebraciji su bili fra Luka Banić, OFM, župnik u Lišanima i duhovni asi-stent budućeg mjesnog bratstva, fra Damir Ćiro Čikara, OFM, župnik i duhovni asistent u župi Gospe od Ružarija u Drnišu i Fra Josip Repeša. Zavjete je u ime OFS-a primila područna mi-nistra sestra Svemirka a u ime Crkve ih je po-tvrdio fra Stipe kao područni duhovni asistent. Ulogu svjedoka vršile su sestra Kata Brakus, OFS, ministra MB “Gospe od Ružarija” Drniš

i sestra Anita Močić. Prve privremene zavje-te dale su: Gordana Kalcina, Milena Kardum, Davorka Mamić, Ivana Mamić, Mirela Mamić, Neda Marić, Božica Nimac i Dubravka Radaš.

Podršku sestrama svojim dolaskom su iskaza-le sestre i braća iz mjesnih bratstava “Gospe od Ružarija”-Drniš, “Sv. Ivan Pavao II” - Mirlović zagora i “Sv. Ante Padovanski”-Šubićevac.

Na samom kraju prisutnima su se obratili če-stitkama i zahvalama duhovni asistenti i područ-na ministra ali i voditeljica bratstva u nastajanju sestra Davorka Mamić, zahvaljujući u prvom redu dragom Bogu, sv. Franji i nebeskoj Majci Mariji na svim milostima kojima nas obasipaju, također je zahvalila i duhovnim asistentima fra Luki i fra Damiru od kojeg je krenula ideja o osnivanju bratstva, fra Stipi i fra Josipu za sve dobro koje su učinili da bi došli do ovog slavlja koje obogaćuje i izgrađuje cijelu zajednicu.

U bratskom zajedništvu druženje je nastav-ljeno uz prigodni domjenak.

PRVA SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA OFS-A I FRAME Zajednička sjednica Područnog vijeća OFS-

a i Područnog vijeća FRAME Zadarsko-šiben-skog područnog bratstva održana je u nedjelju, 17. lipnja 2018. u dvorani Franjevačkoga sa-mostana sv. Ante Padovanskoga u Šibeniku na Šubićevcu.

Područno vijeće Zadarsko-šibenskoga područnog OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“ (Za-dar) čine: • Svemirka Matić, OFS, ministra, MB OFS-a

„Gospa od Ružarija“ , Drniš• Marko Perić, OFS, zamjenik ministre, MB

OFS-a „Sv. Frane“, Zadar• Marija Vukušić, OFS, tajnica, MB OFS-a

„Gospa od Ružarija“, Drniš• Ljiljana Vidošević, OFS, blagajnica, MB

OFS-a „Sv. Frano“, Šibenik• Zvjezdana Rados, OFS, povjerenica za for-

maciju, MB OFS-a „Sv. Frano“, Zadar• Anita Močić, OFS, povjerenica za FRAMU,

MB OFS-a “Gospa od Ružarija“, Drniš• Josipa Slavica, predsjednica područnog vije-

ća FRAME, FRAMA, Šibenik-Šubićevac• Marija Baričević, OFS, vijećnik, MB OFS-a

„Sv. Elizabeta Ugarska“, Novalja (Pag)• Hrvoje Šteko, OFS, vijećnik, MB OFS-a

„Sv. Frane“ Zadar• Fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konfe-

rencije područnih duhovnih asistenata• MB OFS-a „Blagovijest“ , Split-Trstenik• Fra Augustin Kordić, OFMConv, područni

duhovni asistent, MB OFS-a „Sv. Frano“, Šibenik

• Fra Božo Sučić, TOR, područni duhovni asi-stent, MB OFS-a „Gospa od Ružarija“, Pre-ko (Ugljan)

Područno vijeće Zadarsko-šibenske po-dručne FRAME čine: • Josipa Slavica, predsjednica, FRAMA, Šibe-

nik – Šubićevac• Paško Zoričić, podpredsjednik, FRAMA, Ši-

benik – Gospa van grada• Josipa Zoričić, tajnica, FRAMA, Šibenik -

Gospa van grada

ofs i frama


• Matea Perković, voditeljica formacije, FRA-MA, Drniš

• Ana Matić, blagajnica, FRAMA, Šibenik - Šubićevac

• Fra Ivan Lukač, OFM, područni duhovni asi-stent (župa Sv. Ilija, Kljaci)

• Fra Ivan Penava, OFMConv, područni duhov-ni asistent (župa Sv. Petar, Šibenik-Vidici)

• Anita Močić, OFS, područna povjerenica za FRAMU, MB OFS-a „Gospa od Ružarija“, Drniš

Gosti, koji nisu bili članovi područnog vije-ća OFS-a i FRAME, na sjednici bili su fra Josip Repeša, OFM, područni duhovni asistent Split-sko-dubrovačkog područnog bratstva FRAME i fra Mario Radman, OFM, (gvardijan i župnik) duhovni asistent, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ante Padovanski“ (u osnivanju), Šibenik-Šubi-ćevac i duhovni asistent, FRAMA, Šibenik-Šu-bićevac.

Oni su pozvani da svojim iskustvom s FRA-MOM potaknu promidžbu OFS-a i FRAME u Zadarsko-šibenskom područnom bratstvu.

Neki članovi Područnog vijeća OFS-a i FRAME nisu sudjelovali na sjednici iz oprav-danih razloga i zbog već preuzetih obveza. Isti su se i ispričali.

Na početku sjednice sve je prisutne pozdra-vila Svemirka Matić, OFS, područna ministra OFS-a i Josipa Slavica, predsjednica područne FRAME, i zaželjele dobar i plodonosan rad.

Fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konfe-rencije područnih duhovnih asistenata održao je duhovni nagovor. Fra Stipe se poslužio riječima Benedikta XVI. koje su dio filma „Zvona Eu-rope“ (Bells of Europe, 2012.). Film govori o odnosima između kršćanstva, europske kulture i budućnosti Starog kontinenta. Benedikt XVI. u svom razgovoru za taj film predlaže kršćan-sku antropologiju („čovjeka obuzetog ljubav-lju Božjom, čovjeka čiji razum proširuje vjera, društveno odgovornog čovjeka zahvaljujući dinamici ljubavi, primljenoj i darovanoj u lju-bavi“) i iznosi tri razloga nade za današnjeg čovjeka Europe: prvi, „činjenica da je čežnja za Bogom, traženje Boga duboko upisano u ljudsku dušu i da ona ne može nestati. Uistinu,

može se neko vrijeme zaboraviti na Boga, od-straniti ga, zanimati se za nešto drugo, ali Bog nikada ne može iščeznuti. Puka je istina ono što veli sveti Augustin, da su ljudi nemirni sve dok ne nađu Boga. Taj nemir postoji i danas. Nada je dakle u tome da se čovjek uvijek iznova, tako i danas, okreće prema Bogu“; drugi, činjeni-ca da je „Evanđelje Isusa Krista, vjera u Kri-sta jednostavna istina, a istina ne stari. I nju se može neko vrijeme zaboraviti, mogu se iznaći nove stvari, može ju se odstraniti, ali ni ona ne može nestati. Ideologijama je vrijeme određe-no. Izgledaju čvrste, neodoljive, ali nakon izvje-snog razdoblja istroše se, ponestane im snage, jer im nedostaje duboka istina. Ideologije su če-stice istine, ali one se na kraju istroše. Naprotiv, evanđelje je istinito i stoga se ne može istrošiti. U svim se povijesnim razdobljima očituju nje-gove nove protege, očituje se njegova novost u odgovoru na zahtjeve srca i ljudskog razuma, koji može hoditi u istini i u njoj se naći. Stoga sam čvrsto uvjeren da će doći novo proljeće kr-šćanstva“; treći nalazimo u opipljivoj činjenici da taj nemir i danas zahvaća mlade. Mladi su mnogo toga vidjeli, ponude ideologija i konzu-mizma, ali i u svemu vide prazninu, ništa ih ne zadovoljava. Čovjek je stvoren za beskonačno. Ograničenost ne zadovoljava čovjeka. A osjeća-mo da se baš u mladim naraštajima iznova budi taj nemir, mladi su nemirni, iznova se otkriva ljepota kršćanstva. Nije to jeftino kršćanstvo, na popust, nego radikalno i dubinsko. Čini mi se da istinska antropologija potvrđuje da će doći do novih buđenja kršćanstva, a to i činjenice potvrđuju izrijekom: duboki je to temelj. To je kršćanstvo. Ono je istinito, a istina uvijek ima budućnost“.

Fra Stipe je, nadalje, napomenuo da je ge-neralni ministar OFS-a Tibor Kauser objavio na XV. redovnom Generalnom kapitulu OFS-a (Rim, 4.-12. studenoga 2017.) proslavu jubilar-ne godine (24. lipnja 2018. – 24. lipnja 2019.) u kojoj će se obilježiti 40. obljetnica odobrenja Pravila OFS-a koje je papa Pavao VI. odobrio 24. lipnja 1978. Apostolskim pismom „Seraphi-cus Patriarcha“. (Završna poruka XV. Redov-nog generalnog kapitula Franjevačkog svjetov-nog reda, Rim, 11. studenoga 2017.). Isto tako, spomenuo je fra Stipe „Pismo četvorice gene-

ofs i frama


ralnih ministara Franjevačke obitelji (OFM, OFMConv, OFMCap, TOR)“ u povodu službe-ne predaje Pravila koje je odobrila Sveta Stolica (Rim, 4. listopada 1978.), istaknuli su da Crkva predaje Pravilo kao putokaz za život po svetom evanđelju. „jedan od stožera željene obnove jest povratak na izvore, na duhovno iskustvo Franje Asiškoga i pokorničke braće i sestara koje je on nadahnjivao i vodio. Drugi stožer jest pozornost na Duha Svetoga u znakovima vremena“.

Fra Stipe je zaključio duhovni nagovor jed-nim citatom: „Nitko više nije isti nakon što se upozna sa sv. Franjom Asiškim“ (Gilbert Keith Chesterton, 1874.-1936.).

Rasprava na sjednici područnih vijeća OFS-a i FRAME vodila se uglavnom oko ove teme: OFS i FRAMA nisu dvije odvojene i paralelne Zajednice (odvojena i paralelna Bratstva). Za pravilne stavove posezalo se za Smjernicama OFS-a i FRAME. Posebno za ovim smjeroka-znim brojevima „Statuta Hrvatskog nacional-nog bratstva FRAME, Zagreb 2016. br. 1-5.: „1. Franjevačka mladež (FRAMA) je bratstvo mladih katolika koji se osjećaju pozvanima od Duha Svetoga da žive Evanđelje u bratstvu, u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, u krugu Fra-njevačkoga svjetovnog reda (OFS) i njegove duhovnosti, otkrivajući i produbljujući vlasti-ti poziv, sudjelovanjem u različitim crkvenim i društvenim inicijativama i aktivnostima; 2. FRAMA pripada Franjevačkoj obitelji kao sa-stavni dio OFS-a te Pravilo OFS-a odobreno od pape Pavla VI. smatra dokumentom koji nadah-njuje rast vlastitoga kršćanskog i franjevačkog poziva, kako u osobnom životu tako i u brat-stvu, potvrđujući taj odabir obećanjima koja se obnavljaju svake godine; 3. Zbog njezine pri-padnosti Franjevačkoj obitelji odgovornost za duhovnu i pastoralnu asistenciju Franjevačkoj mladeži povjerena je Prvome franjevačkom redu i Trećemu samostanskom redu sv. Franje, a za bratsku animaciju FRAME Franjevačko-me svjetovnom redu; 4. FRAMA je ustrojena u bratstva na različitim razinama: mjesnoj, po-dručnoj i nacionalnoj. Svako od tih bratstava,

u pravilu, treba biti u odnosu s odgovarajućim bratstvom OFS-a; 5. Nacionalno bratstvo FRA-ME djeluje prema općem crkvenom pravu, Ge-neralnim konstitucijama OFS-a i ovom Statutu, koji je odobrilo Nacionalno vijeće OFS-a.“

Na kraju su članovi Područnog vijeća OFS-a i FRAME Zadarsko-šibenskog područnog brat-stva donijeli ove zaključke:1. Područni OFS i područna FRAMA neka

održe, jednom godišnje, zajednički područ-ni kapitul ili zajedničku sjednicu područnih vijeća;

2. Svake godine, u prigodi devetnice i svetko-vine sv. Nikoli Taveliću (14. studenoga), za-štitniku područnog bratstva, područni OFS i područna FRAMA hodočaste u nacionalno svetište sv. Nikoli Taveliću, u Šibenik;

3. Neka Područno vijeće OFS-a i FRAME za-jednički čine, u prigodi blagdana Sv. Eliza-bete, organizaciju dijakonijskog i karitativ-nog djelovanja („Kruh sv. Elizabete“);

4. Neka članovi Konferencija područnih i mje-snih duhovnih asistenata OFS-a i FRAME, zajedno organiziraju i priređuju zajedničke susrete članova.Na kraju sjednice svi članovi jednoga i

drugoga područno vijeća suglasili su se da su ovakve sjednice i susreti nasušno potrebni radi poznavanja i radi personalne i interpersonalne komunikacije te da su vrlo korisne i učinkovite za evangelizacijsko djelovanje.

Svemirka Matić, OFS, područna ministra i Josipa Slavica, predsjednica područne FRAME svim prisutnima zahvalile su na konstruktivnoj raspravi i donesenim zaključcima. Jedna i druga posebno su zahvalile domaćinu Mariu Radma-nu, OFM, i fra Josipu Repeši, OFM, koji su bili gosti na ovoj sjednici dvaju područnih vijeća.

Poslije sjednice bio je Agape koji su pripre-mili domaćini, članovi mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Ante Padovanski“ (u nastajanju) i članovi mjesne FRAME, Šibenik – Šubićevac.

ofs i frama


TRSTENIK: OTVORENJE „JUBILEJSKE GODINE“ I ZAVJETOVANJE U OFS-U

U nedjelju, na svetkovinu Rođenja sv. Iva-na Krstitelja, 24. lipnja 2018., na Trsteniku u Splitu obilježena je 40. obljetnica (24. lipnja 1978. – 24. lipnja 2018.) odobrenja Pravila Fra-njevačkoga svjetovnog reda (OFS) koje je papa Pavao VI. odobrio 24. lipnja 1978. Apostolskim pismom „Seraphicus Patriarcha“.

Tom prigodom upriličeno je slavlje trajnoga i privremenog zavjetovanja te primanja u Mje-snom bratstvu Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“.

Na kraju slavlja proslavljeno je otvorenje „jubilejske godine“, unutar OFS-a „Blagovi-jest“, Split – Trstenik koja se slavi od Svetkovine Rođenja sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 2018. do svetkovine sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja 2019. kada će biti zatvorena „jubilejska godina“.

Misu je predslavio fra Domagoj Runje, OFM, gvardijan.

Primljene su u OFS: Ana Burić, Alenka Madžar i Marica Palčok; privremeno zavje-tovane: Meri Ćaleta, Dijana Skelin i Zrinka Pejković, te trajno zavjetovana: Maja Duspa-ra.

Zavjete je, u ime Crkve i OFS-a, primila Mira Maslov, OFS, ministra, a fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent potvrdio. Ulogu svje-doka za vrijeme trajnog i privremenog zavjeto-vanja vršili su Snježana Glibotić Burica, OFS, tajnica i Mladen Knezović, OFS, povjerenik za formaciju.

Na slavlju su sudjelovali i predstavnici Mje-snih bratstava OFS-a grada Splita: OFS „Sv. Frano“, Split – Obala, OFS „Gospa od Pojiša-na“, Split – Pojišan, OFS „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan i OFS „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri. Za vrijeme slavlja pjevao je Veliki zbor crkve Presvetoga Otkupitelja (Split – Trstenik) pod ravnanjem gospodina Pere Prosenice, zbo-rovođe.

Fra Domagoj je u propovijedi istaknuo mje-sto i ulogu sv. Ivana Krstitelja u svom vremenu i prostoru u kontekstu Povijesti spasenja. Isus o njemu kaza da između rođenih od žene ne usta veći od njega. Što je to što sv. Ivana čini tako velikim da je od samoga Isusa zaslužio ova-kvu pohvalu? Odgovor na to pitanje krije se u

samom Ivanu, u njegovu odnosu prema Bogu, prema vlastitom životu, prema svom proročkom pozivu i prema ljudima koji su ga okruživali.

Vidio je jasno svoju misiju Isusovog (Mesiji-nog) preteče. Kada je Isus došao, Ivan u njemu prepoznaje Jaganjca Božjega koji oduzima gri-jehe svijeta. Svoje učenike šalje da idu za njim. Govorio je: „On treba da raste a ja da se uma-njujem“ (Iv 3, 30). „Ja nisam dostojan odriješiti mu remenje na obući“ (Lk 3, 16). Teško je naći snažniji i izražajniji primjer poniznosti i posluš-nosti Bogu.

Tko god se, poput Ivana, trudi rasti i jačati duhom, tko god u pustinji, u osami vlastitoga srca gradi svoj osobni odnos s Bogom u posluš-nosti i poniznosti, on je velik.

Fra Domagoj napomenuo da su sv. Ivanu bili slični i sv. Franjo Asiški i sluga Božji fra Ante Antić čije ime nosi Franjevački samostan na Trsteniku u Splitu. Sv. Ivan, sv. Franjo Asiški i sluga Božji Ante Antić svojim postojanjem i djelovanjem te svjedočenjem, snažnim primje-rom poniznosti i poslušnosti Bogu ukazivali su na Boga, na njegovu dobrotu i ljubav, svjedočili su svoje proročko poslanje u svom vremenu i svom prostoru... uvijek i zauvijek oslanjajući se na Božju ljubav i dobrotu te na nju ukazivali svojim svjedočkim životom.

Ivanov lik poručuje i Franjevačkom svjetov-nom redu „Blagovijest“, svjetovnim franjevka-ma i svjetovnim franjevcima: bit ćemo veliki ako smo Bogu odani, ako sve što jesmo i što činimo, jesmo i činimo kao svoje poslanje od Boga s nakanom da ljude upućujemo na pravo-ga Spasitelja Isusa Krista, na njega koji je Jaga-njac Božji koji oduzima grijehe svijeta, zaklju-čio je fra Domagoj.

Mira, OFS, mjesna ministra zahvalila je ovim riječima: „Draga braćo i sestre u Kristu, uime Vijeća OFS-a ‘Blagovijest’, svih drugih članova istoga OFS-a i u svoje osobno ime že-lim izreći svoju ljudsko-kršćansku i franjevačku zahvalnost. Zaštitnik ovoga Mjesnoga bratstva OFS-a je ‘Blagovijest’. Svake godine slavimo naš blagdan 25. ožujka. Tada tradicionalno, pri-ređujemo slavlje ‘uvođenja’ i ‘zavjetovanja’.

Zašto onda ove godine slavimo na svetkovi-

ofs i frama


nu Rođenja sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja? Zato jer mi svjetovni franjevci na ovaj datum obilje-žavamo 40. obljetnicu odobrenja Pravila OFS-a. Papa Pavao VI. 24. lipnja 1978. Apostolskim pismom ‘Seraphicus Patriarcha’ odobrio je ob-novljeno Pravilo OFS-a koje dokida i zamjenju-je prethodno Pravilo pape Leona XIII. (1883.).

U Pismu odobrenja, 24. lipnja 1978. papa Pavao VI. napominje „Serafski otac sv. Franjo Asiški, tijekom svoga života i nakon dragocjene smrti, ne samo da je premnoge pridobio da slu-že Bogu u redovničkoj obitelji koju je osnovao, nego je također potaknuo broj laika da, koliko je to u svijetu moguće, uđu u njegove ustano-ve. I doista, da se poslužimo riječima Pija XI., našega prethodnika, čini se da nije bilo nikoga, u kome su se slika i evanđeoski oblik života Krista Gospodina pokazali vjernijima i življima nego u Franju. Stoga je onaj koji je sebe nazi-vao Glasnikom velikoga Kralja s pravom bio nazvan drugim Kristom, jer se društvu svojih suvremenika i budućim naraštajima pokazao kao ponovno oživjeli Krist; to je razlog što on danas živi pred očima ljudi i što će i ubuduće uvijek živjeti“. (...) Zaista se radujem što se ‘franjevačka karizma’ još uvijek čuva na dobro Crkve i ljudske zajednice i u ovo doba, u kojem krivudaju tolika prilagođavanja nauka, promi-ču tolika nagnuća koja odvajaju duše od Boga i višnjih stvari“, zaključuje papa Pavao VI. u svojem Pismu.

Obnovljeno Pravilo OFS-a, temeljeno na smjernicama Drugoga vatikanskog koncila, ukazuje na dva težišta: prvi, vraćanje na izvore, na duhovno iskustvo Franje Asiškoga i pokor-ničke braće i sestara koje je on nadahnjivao i vodio; drugi, pozornost na Duha Svetoga u zna-kovima vremena.

Draga braćo i sestre u Kristu zahvalna sam Gospodinu za ovaj obljetnički i povijesni dan te za današnje slavlje. Zahvaljujem Gospodinu za sestre koje je danas darovao Mjesnom bratstvu Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blago-vijest“, pozivajući ih da u svijetu žive Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista po primjeru sv. Franje Asiškoga. Vjerujem i nadam se da ćemo i sljedeće godine imati slavlje uvođenja i zavje-tovanja. Vjerujem i nadam se da ćemo, vođe-ni poticajima i snagom Duha Svetoga, jačati i svjedočiti krjepostima i povećati se brojem.

Zahvaljujem također Franjevačkoj obitelji samostana Sluge Božjega oca fra Ante Anti-ća (Split – Trstenik) na čelu s fra Domagojem Runjom. Dragi fra Domagoju, hvala Vam za predslavljenje današnjega slavlja i za sadržajnu i aktualnu propovijed. Hvala Vam za Vašu otvo-renost i blizinu jer Vi činite da za kuću (Franje-vački samostan na Trsteniku), koju smo pronašli ovdje, možemo reći: „Dobro nam je ovdje biti!“

Hvala fra Stipi Nimcu, duhovnom asisten-tu Mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovijest“ za njegovu požrtvovnost, nesebičnost, podršku, strpljenje, povjerenje, za darovano vrijeme, za učenje u vjeri...

Posebna hvala našim obiteljima koji imaju razumijevanja za naš poziv i poslanje u Franje-vačkom svjetovnom redu.

Hvala i našem Velikom zboru crkve Presve-toga Otkupitelja, ovdje na Trsteniku i gospodi-nu Peri Prosenici, zborovođi. Obogatili su naše slavlje.

Isto tako, hvala sestri Snježani Glibota Bu-rica i bratu Mladenu Knezoviću koji su vršili službu svjedoka za vrijeme zavjetovanja kao i čitačima Marici Palčok i Jasminki Stazić, te ministrantima (fra Dani Marku Čuli, bogoslovu, fra Herve Tumanaru, bogoslovu, fra Anti Davo-ru Landikušiću, bratu).

Hvala prisutnim predstavnicima/-cama Mje-snih bratstava OFS-a grada Splita koji nas po-tiču i učvršćuju u uskrsnoj vjeri, nadi i ljubavi!

Hvala svima koji su na bilo koji način sudje-lovali u pripremi ovoga našega slavlja!

Hvala i Vama, draga braćo i sestre u Kristu, za Vašu prisutnost!

Svoju zahvalu završavam molitvom sv. Fra-nje: „Gospodine, neka mi se duša odaleči od svega što je pod nebom i neka me obuzme va-trena i slatka snaga tvoje ljubavi: da umrem od ljubavi ljubeći tebe koji si umro od ljubavi lju-beći mene!“

Poslije zahvalne riječi ministre Mire gvardi-jan fra Domagoj uputio je svoju čestitku slav-ljenicama i svim članovima Mjesnog bratstva OFS-a „Blagovijest“.

Nakon slavlja bio je Agape koji su pripremi-li članovi Franjevačkog svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“!

ofs i frama


RAZNOŠIBENIK: IZLOŽBA FOTOGRAFIJA FRA KREŠIMIRA MIKELIĆA

Na Cvjetnicu ujutro u mnogim obiteljima i danas živi običaj umivanja cvijećem. Voda s mirisom ljubičica ili latica nekog drugog cvije-ća, idealan je početak dana. U subotu 24. ožujka 2018. poslije večernje svete mise, baš uoči same Cvjetnice, u samostanu sv. Ante Padovanskog na Šubićevcu u Šibeniku zbilo se jedno poseb-no cvjetno događanje. Zainteresirani posjetitelji prisustvovali su otvaranju izložbe fotografija pod nazivom Cvijeće Visovca. Autor ovog izni-mno zanimljivog postava je fra Krešimir Mike-lić, današnji župnik župe sv. Danijela u Danilu.

Ovaj svestrani umjetnik - glazbenik i pje-snik, ovom prilikom je pokazao i svoj foto-grafski talent koji, kako smo imali priliku čuti iz prigodnog obraćanja samog autora, razvija već desetljećima, još iz davnih školskih klupa. Visovac, kao nepresušan izvor inspiracije, sto-ljećima izaziva divljenje svakog posjetitelja. Tridesetak fotografija nastalih prije više od pet-

naest godina upravo su produkt jednog takvog osjećaja. Dah zastaje pred svakim cvijetom, iz fotografija izrađenih analognom tehnikom kao da izvire dašak visovačkog smiraja. Izložba je prvi put bila postavljena u vrijeme nastanka na samom Visovcu, te je tamo, kao prva takve vr-ste, postala smjerokaz i ostalim umjetnicima.

U glazbenom dijelu programa prigodnim nastupom predstavio se Gradski pjevački zbor „Neuma“ iz Drniša pod vodstvom prof. Jelene Prpa. Ovom prigodom ženski dio zbora izveo je između ostaloga tradicijske napjeve iz bogate hrvatske korizmene baštine (Tužno plače - Po-dravina, Tiha noć se evo spusti - Srijem) te spo-men na sedam posljednjih Kristovih riječi na križu, skladbu Isukrste moj propeti.

U ime župe i samostana sv. Ante Padovan-skog nazočnima se prigodnom riječju dobro-došlice obratio gvardijan i župnik fra Mario Radman.

ČETRDESET GODINA „ŽIVE ZAJEDNICE“: OD TISKANOGA DO MREŽNOGA IZDANJA

Na tribini naslovljenoj Četrdeset godina „Žive zajednice“: od tiskanog do mrežnog iz-danja u Matici je 5. travnja predstavljen ovaj iznimni nakladnički pothvat Hrvatskog dušo-brižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. U ime domaćina uglednim gostima i predstavljačima pozdravno slovo najprije je izrekao ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić.

Brojne ugledne goste, uz predsjednika UO HMI-ja Milana Kovača, pjesnika diplomata Dragu Štambuka, pisca povratnika Dragu Šara-vanju, i zainteresiranu publiku Matičine tribine srdačno je pozdravila Ivana Perkušić, izaslanica predsjednika Vlade RH i zamjenica državnog tajnika Zvonka Milasa. Uzoritog kardinala Jo-sipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog zastu-pao je preč. Tomislav Subotičanec, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola, a zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Katarina Mil-ković. Prisutnima se potom obratio i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. vlč. Tomislav Markić. Podsjetimo, Ured već četiri desetljeća objavljuje mjesečnik hrvatskih

katoličkih misija u Njemačkoj „Živa zajedni-ca“, čija je online inačica od siječnja ove go-dine dostupna na adresi www.zivazajednica.de . Prema statistikama Ureda, u SR Njemačkoj je, početkom 2016., bilo oko 300.000 hrvatskih ka-tolika okupljenih u 97 hrvatskih katoličkih mi-sija. Prvi broj časopisa, objavljen u rujnu 1978., s razlogom je dobio ime po živoj vjerskoj , ali i nacionalnoj zajednici Hrvata katolika u dijas-pori.

Dvojezična Živa zajednica, zahvaljujući osmišljenoj sadržajnoj i grafičkoj koncepciji, postala je rado čitana među svim naraštajima naših iseljenih sunarodnjaka. Donoseći vijesti iz vjerskog, društvenog i kulturnog života ta-mošnjih Hrvata doživjela je punu afirmaciju pa-dom Berlinskoga zida i stjecanjem neovisnosti Republike Hrvatske. Podsjetimo, glavni uredni-ci Žive zajednice dosada su bili : fra Bernard Dukić (1978.-1979.), fra Ignacije Vugdelija (1979.-1991.), don Ante Živko Kustić (1991.-1993.), fra Anto Batinić (1994.-2002.) i dr. sc. Adolf Polegubić (2002. do danas).


razno

Osim „Žive zajednice“, Ured redovito izdaje i Zbornik radova jesenskog godišnjeg pastoralnog sastanka svećenika i pastoralnih suradnika i hr-vatski katolički Zidni kalendar te Hrvatski adre-sar – vodič s adresama svih hrvatskih katoličkih misija u Europi i prekomorskim zemljama.

O dugovječnoj časopisnoj seriji Hrvata iz Njemačke na tribini u Zagrebu su govorili: ko-munikolog s Hrvatskih studija prof. dr. sc. Da-nijel Labaš, delegat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj i ravnatelj Hrvatskoga dušobrižničkog

ureda u Frankfurtu na Majni vlč. Ivica Koma-dina i aktualni glavni urednik „Žive zajednice“ dr. sc. Adolf Polegubić. (www.zivazajednica.hr)

Travanjsku tribinu u Matici umješno je, kao i uvijek, vodila urednica HIZ-a i dugogodišnja suradnica „Žive zajednice“ profesorica Vesna Kukavica.

Na kraju je sažeto iznio svoj program tije-kom proteklih šesnaest godina uređivanja „Žive zajednice“ aktualni urednik Adolf Polegubić.

FRA IVAN MACUT ODRŽAO PREDAVANJE NA MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU U OSIJEKU

Član naše Provincije DDr. sc. fra Ivan Ma-cut, profesor na KBF-u u Splitu, održao je pre-davanje na Međunarodnom simpoziju profesora teologije i filozofije koji je održan u Osijeku od 3. do 5. travnja 2018. na temu Od pesimizma do optimizma. Razvoj ekumenske misli Oscara Cullmanna u trajanju od 30 minuta.

Na početku simpozija riječi dobrodošlice izrekao je veliki kancelar KBF-a u Đakovu, đa-kovačko-osječki nadbiskup metropolit dr. Đuro Hranić, a zatim je program nastavio moderirati izv. prof. fra Anđelko Domazet, dekan KBF-a u Splitu. Među sudionicima simpozija bio je i umirovljeni profesor dr. fra Dušan Moro.

FRA ZVONKO TOLIĆ: „U SRCU STUTTGARTA“ U izdanju Hrvat-

ske katoličke misije Stuttgart Zentrum i Franjevačke provinci-je Presvetoga Otkupi-telja fra Zvonko Tolić objavio je monografi-ju „U srcu Stuttgarta“ prigodom 60. obljet-nice misije.

Predgovor su napi-sali nadbiskup zagrebački Josip Bozanić, pro-vincijal fra Joško Kodžoman, pomoćni biskup

Vrhbosanski i ravnatelj vijeća za Hrvatsku ino-zemnu pastvu dr. Pero Sudar, Stadtdekan von Stuttgart msgr. dr. Christian Hermes i nacional-ni ravnatelj za hrvatsku inozemnu pastvu vlč. dr. Tomislav Markić.

Monografija sadrži osam poglavlja: 1) Tko su Hrvati; 2) Povijest Hrvatske katoličke misije/zajednice u Stuttgartu; 3) Časne sestre; 4) Du-hovna naša zvanja; 5) Statistika; 6) Stuttgart – Bad Cannstatt; 7) Socijalni rad u našoj misiji; 8) Ostale hrvatske aktivnosti u Stuttgartu. Na kraju su navedeni izvori i literatura.

BERLIN: IZLOŽBA SLIKA FRA TOMISLAVA BREKALA Fra Tomislav Brekalo predstavio se prote-

kloga vikenda (14. travnja 2018.) vjernicima Hrvatske katoličke misije Berlin izložbom sli-ka pod geslom „Hvaljen budi, Gospodine moj“. Kaže da je te riječi sv. Franje za ovu izložbu izabrao jer kao franjevac želi biti donekle sličan svecu iz Asiza pa stoga kao i on voli Boga, ljude i prirodu. Motivi koje je predstavio na slikama

slikanim vodenim bojama su iz Dalmatinske za-gore, a na njima se mogu vidjeti stare kuće, koje su kako fra Tomislav kaže građene s puno ljuba-vi, mogu se vidjeti stare crkve, različiti motivi iz prirode, jezera, slapovi, stare lokve po selima, životinje, a ponegdje i ljudi. Fra Tomislav koji je u kolovozu prošle godine iz domovine stigao na službu u Berlin kaže da je njegova ljubav


razno

prema slikanju započela već u osnovnoj školi, koju je nastavio njegovati kao bogoslov, te po-slije kao svećenik djelujući u raznim župama u Hrvatskoj.

„Svugdje gdje dođem želim osmisliti svo-je vrijeme. Volim čitati, pisati, slikati, i da nije svega toga nisam siguran kako bih popunio svo-je vrijeme u Berlinu i sigurno bih se već vratio u domovinu. Naš župnik Fra Edvard Sokol me je od početka podržao u mome radu. To puno zna-či, znate on nema smisla za slikanje ali ima smi-sla za brata koji ima neki dar i on to cijeni. Evo dao mi je prostoriju gdje mogu slikati i pisati, praktično to je moj atelje, to je dobro kad dru-gi cijeni nečiji rad i izađe ti u susret. Zahvalan sam mu na pomoći i troškovima koje je preuzeo oko ove izložbe“ , kazao je fra Tomislav. Zapra-vo je jedan od ciljeva izložbe kako je i rekao u pozdravnom govoru voditelj misije fra Edvard Sokol i želja da se ljudi, okupe, druže, razgo-varaju i uživaju u slikama. Njegovo mišljenje je podijelio i Veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj dr. Goran Grlić Radman, koji se također obratio nazočnima i zahvalio fra Tomi-

slavu na izložbi. Fra Edi je najavio i naredne likovne izložbe njegova subrata Fra Tomislava rekavši da bi bile inspirirane motivima iz Bosne i Hercegovine i moguće iz Berlina.

Berlinska izložba “Hvaljen budi Gospodine moj”, inače je deveta po redu fra Tomislavova samostalna izložba, a održana je u organizaci-ji Hrvatskog kulturnog društva Vladimir Fran Mažuranić koje djeluje pri misiji. Predsjednik tog društva gospodin Stjepan Lozančić je bio moderator otvaranja izložbe. Stručno mišljenje o radovima dao je Zvonko Kermc, koji je iz-među ostalog kazao da fra Tomislavovi radovi naprosto traže da budu gledani i da odišu pozi-tivnom energijom. Klapa Berlin svojim lijepim pjevanjem i izvrsnim odabirom pjesama dopri-njela je još ljepšem ozračju. Posjetitelji su uz fra Tomislavove slike i klapsku pjesmu uživali i u domaćoj kapljici, suhomesnatim proizvodima i slasticama. Tijekom te večeri mogli su i na-baviti novu fra Tomislavovu knjigu duhovnog sadržaja “Gospodine, dođi mi u pomoć”, koju je napisao u ovom vremenu od kada boravi u Berlinu.

SPLIT: SLUŽBA BOŽJA POKRENULA BIBLIOTEKU ‘UMNICI FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA’

Glavni i odgovorni urednik časopisa Služ-ba Božja DDr. sc. fra Ivan Macut osmislio je i pokrenuo novu biblioteku unutar Službe Božje pod nazivom Umnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Prva knjiga koja je u sklopu ove biblioteke izašla nosi naslov: Petar Grabić. Nova revija – vjeri i nauci. Knjiga sadrži ukupno 344 stranice i sastavljena je od dva dijela.

U prvom su dijelu na sustavan način prika-zani život i djelo fra Petra Grabića, dok je u drugom dijelu donesen cjelokupan bibliografski popis časopisa koji je upravo Grabić pokrenuo i bio mu dugogodišnji glavni urednik pod naslo-vom Nova revija. Vjeri i nauci.

Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Marko Tro-grlić te doc. dr. sc. Marijo Volarević.

Uz knjigu je završen i projekt digitaliziranja cjelokupnog časopisa Nova revija i kao takav snimljen na DVD te je od sada uz detaljan bi-


razno

bliografski popis u knjizi uvelike olakšan posao svakom zainteresiranom istraživaču hrvatske

teološke misli prve polovice 20. stoljeća.

FRANKFURT: ZBORNIK RADOVA O SAKRAMENTU BOLESNIČKOG POMAZANJA

Iz tiska je izašao 19. po redu Zbornik radova s godišnjih pastoralnih skupova hrvatskih sve-ćenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradni-ka iz zapadne Europe, koje organizira Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni. U novom Zborniku, u izdanju spomenutog Ure-

da, predavanja su sa skupa održanog od 9. do 12. listopada 2017. u Vierzehnheiligenu kod Bamberga u Njemačkoj, o temi „Sakrament bo-lesničkog pomzanja“. Zbornik je uredio dr. sc. Adolf Polegubić.

ZAGREB: PREDSTAVLJANJE KNJIGE FRA MIROSLAVA MODRIĆA ‘FRA VJENCESLAV BILUŠIĆ I KUSTODIJA SVETE ZEMLJE’

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, u Dvorani bl. Alojzija Stepinca, 15. svibnja 2018. god. predstavljena je knjiga fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Zemlje. Predstavili su je: dr. sc. Nino Raspudić, doc. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Boris Havel, doc. na Fakultetu političkih znanosti, na istom Sveučilištu u Zagrebu i autor knjige dr. sc. fra Miroslav Modrić.

U ime Sveučilišta predstavljače i skup po-zdravio je i kratko uveo u predstavljanje rektor Katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Ta-njić. Potom je riječ uzeo dr. sc. Nino Raspudić i dao presjek knjige. U Prvom dijelu knjige, reče Nino, autor donosi ulogu franjevaca u očuva-nju Svetih mjesta. Sve započinje dolaskom sv. Franje Asiškog u Svetu Zemlju 1217. godine, osnivanjem prvih samostana i uspostavom fra-njevačke zajednice zvane Kustodija Svete Ze-mlje. Slomom Križarskog kraljevstva 1291. god. franjevci su se, zajedno sa svima drugima, kratko povukli te je Sv. Zemlja ostala bez služ-bene Crkvene hijerarhije. Malobrojni preostali kršćani ostavljeni su na milost i nemilost mu-slimanskom nasilju. Samo nekoliko godina po-slije franjevci su se, dobivši dopuštenje od mu-slimanskih vlasti u Egiptu, vratili u Sv. Zemlju i polako, mukotrpnu s puno ljubavi i strpljivosti otpočeli ulaziti u službu Svetih mjesta. Pape su od samog početka podržavale franjevce u nji-hovu nastojanju da budu na usluzi kršćanima i Svetim mjestima u Isusovoj domovini. Papi-

nom bulom iz 1342. god. postali su i službeni predstavnici Katoličke Crkve na Bliskom Isto-ku. Svojom strpljivošću i vjernošću Isusu dijeli su suživot ne samo s kršćanima nego i s musli-manskim stanovništvom.

Dolaskom turskih osvajača 1517. god. stanje se umnogome promijenilo – na gore. Nastupila su četiri stoljeća nasilja nad franjevcima, i ka-tolicima općenito, bez ikakve odgovornosti za nasilnike. Franjevcima su lažima i nasiljem ote-ta najvažnija svetišta: Bazilika Rođenja u Betle-hemu, Bazilika Sv. groba/uskrsnuća i Bazilika Gospina groba u Jeruzalemu.

Porazom Turaka 1917. god. i Britanskom okupacijom ovog područja nastaju nova vre-mena s nešto više pravednosti. U to se vrijeme u zemlju sve više vraćaju Židovi, protjerani sa svojih ognjišta gotovo prije dvije tisuće godina. Oni pripremaju sebe i teren za stvaranje svoje države, koja je proglašena u Tel Avivu 14. svib-nja 1948. god. Franjevci se ponovno moraju pri-lagođavati novonastalim okolnostima.

U drugom poglavlju Prvog dijela knjige autor je, naglasio je Nino, donio detaljno dje-latnost franjevaca u očuvanju Svetih mjesta, o njihovoj usluzi hodočasnicima te o skrbi za latinske kršćane – katolike u pastoralnoj skrbi, karitativnoj djelatnosti i preko odgojno-obra-zovnih ustanova. U idućem poglavlju donosi se uloga hrvatskih franjevaca u životu Kustodije, s posebnim osvrtom na franjevce autorove redov-ničke zajednice, Provincije Presv. Otkupitelja.


razno

Drugi, najveći i središnji dio knjige posve-ćen je u cijelosti fra Vjenceslavu Bilušiću i nje-govu putopisu Moj pohod Svetoj Zemlji god. 1937. Fra Miro je, naglasio je Nino, rukopisnu bilježnicu pronašao u arhivu Samostana Gospe Sinjske u Sinju. Rukopis je prepisao i pripremio ga za tisak. Fra Vjenceslavov putopis je pisan jednostavno, iskreno, vjernički i bez one danas sveprisutne i opterećujuće ‘političke korektno-sti’, tj. zamagljivanja činjenica, a sve s ciljem da se ne bismo komu zamjerili. Vjenceslav je, rekao je Nino, pisao ono što je zatekao i vidio. Ondašnju stvarnost je objašnjavao kako ju je on doživljavao i shvaćao. Nije se bojao stvarnost nazivati pravim imenom. Upravo je to jedan od glavnih razloga ljepote i poželjnosti Putopisa. Na mjestima gdje je fra Vjenceslav nešto netoč-no shvatio i protumačio, Nino je posebno na-glasio, fra Miro je, kako i priliči franjevcu, vrlo diskretno, nježno i bratski u bilješkama isprav-ljao i pojašnjavao fra Vjenceslava.

Poslije Nina Raspudića riječ je preuzeo dr. sc. Boris Havel, vrstan poznavatelj ne samo sa-dašnjih prilika u Svetoj Zemlji, nego i njezine bliže i daljnje prošlosti. Boris je posebnu po-zornost posvetio društvenim prilikama onoga kraja u vrijeme fra Vjenceslavova hodočašća i pisanja spomenutog Putopisa. To je vrijeme in-tenzivnijeg povratka Židova u njihovu zemlju, kojega franjevci gotovo da nisu ni primjećivali. Oni su, naime, bili posvema posvećeni skrbi za kršćane, koji su bili Arapi. Vjenceslav, koji je došao sa strane, vidio je da se Židovi vraćaju. Uz neke ondašnje stereotipe, koji proizlaze iz

one posvema neprilične i kršćanima neprihvat-ljive izjave da su ‘Židovi ubili Isusa’, fra Vjen-ceslav naglašava da su Židovi djeca prorokâ, da su, za razliku od Arapa, marljivi i radišni te da će se, nada se Vjenceslav, uskoro vratiti u svoju zemlju i osnovati svoje kraljevstvo/državu.

Boris je također naglasio ono što je napisa-no u Prvom dijelu knjige o povratku Židova u njihovu staru Domovinu i odnos franjevaca pre-ma tome procesu. Oni kao da, sve donedavna, nisu primjećivali taj povratak. Bili su, naime, zaokupljeni samo s kršćanima Arapima. Tek u naše vrijeme franjevci postaju sve više svjesni da su se Židovi povratili u svoju Zemlju. Baš kao što su se nekada povratili iz Babilonskog i Egipatskog izgnanstva. Ne zapuštajući arap-ske kršćane, franjevci se sada sve više otvaraju i prihvaćaju Židove kao svoju ‘stariju braću’. To utječe i na sve veće otvaranje Židova prema njima. To ne znači da će Židovi, kako se nadao fra Vjenceslav, uskoro prihvatiti Isusa, ali znači to da se otvara put međusobnog prihvaćanja i razumijevanja. Već je naime dosta Izraelaca za koje Isus više nije ‘izdajica’ nego njihov suna-rodnjak. Jedan on njih.

Poslije Borisa riječ je uzeo autor knjige, dr. sc. fra Miroslav Modrić, i osvrnuo se na Život franjevaca u Kustodiji Sv. Zemlje. Naglasio je ono što je već fra Ivan Marković 1879. g. napi-sao u svom putopisu Lettere dall’ Oriente... (str. 146), da je „šest i pol stoljeća povijesti franjeva-ca na Istoku šest i pol stoljeća slavnoga muče-ništva“. Miro je naglasio da je više od pet stotina


razno

franjevaca mučenika u Kustodiji. Među njima je i hrvatski franjevac sv. Nikola Tavelić, mučen i ubijen u Jeruzalemu 14. studenoga 1391. god. Unatoč tolikim progonstvima i mučenjima, fra-njevci ne odustaju od služenja svima. I onima koji ih muče i ubijaju, jer je kršćanima mučeniš-tvo, ako su doista Božji, nešto imanentno. Ono što je Isus najavio prije svoga Odlaska.

Na kraju su postavljana pitanja gleda života i opstanka kršćana u Isusovoj domovini i ulozi franjevaca, i Crkve općenito, u tome procesu.

Na završetku je rektor Katoličkog sveučili-šta prof. dr. sc. Željko Tanjić zahvalio predstav-ljačima i gostima na aktivnom sudjelovanju u ovom susretu te sve pozvao na ‘čašicu’ osvje-ženja u Vijećnicu vrlo lijepo i skladno uređenog

Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.Nazočnost na promociji najavila je i velepo-

slanica Države Izrael u Državi Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman, ali je nažalost, doslovno u po-sljednji trenutku, morala otkazati svoj dolazak zbog trenutnih okolnosti u njezinoj domovini.

Ovdje izražavamo duboku zahvalnost onima koji su pridonijeli da knjiga fra Vjenceslav Bilu-šić i Kustodija Svete Zemlje ugleda svjetlo dana i bude predstavljena javnosti. A sve na čast na-šega dragog, pobožnoga i vrijednog Prominja-nina fra Vjenceslava Bilušića. Junaka cijele ove knjige. Uz ugledne goste predstavljanju knjige nazočilo je i više franjevaca fra Vjenceslavove Provincije Presv. Otkupitelja.

FRA IVAN MACUT IMENOVAN ČLANOM VIJEĆA HBK-E ZA EKUMENIZAM I DIJALOG

Fra Ivan Macut, član naše Provincije i profe-sor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sve-učilišta u Splitu, na prijedlog splitsko-makar-skog nadbiskupa mons. Marina Barišića te uz suglasnost provincijala fra Joška Kodžomana, na 56. zasjedanju Hrvatske biskupske konfe-rencije od 10. do 12. travnja 2018. godine ime-

novan je članom Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog. Novi sastav vijeća ima ukupno 7 čla-nova, a predsjednik je mons. Antun Škvorčević, požeški biskup. Konstituirajuća sjednica novog vijeća HBK za ekumenizam i dijalog biti će u srijedu 6. lipnja 2018. godine u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

FRA STIPICA GRGAT ODRŽAO DVA PREDAVANJA NA SIMPOZIJIMA

Fra Stipica Grgat održao je predavanje 19. svibnja 2018. na znanstvenom skupu koji je bio upriličen u prigodi obilježavanja 130. obljetnice rođenja fra Bernardina Sokola, franjevca, sve-ćenika glazbenika i mučenika. Obilježavanje je bilo organizirano kroz tri dana (18. – 20. svibnja 2018.). Prvoga dana, 18. svibnja održan je sve-čani koncert u crkvi Gospe od Zdravlja na ko-jemu su izvedena Sokolova najznačajnija djela, Missa Jubilaris za soliste, zbor i orkestar i nje-gove solo skladbe za solo glas, orgulje, violinu i violoncello popularno nazvani Angelusi. Dru-goga dana održan je znanstveni skup u njegovu rodnom mjestu Kaštel Sućurcu, na kojem je fra Stipica zajedno s dr. sc. Vitom Balićem održao predavanje Glazbena ostavština fra Bernardina Sokola s posebnim osvrtom na zbirku Angelusa.

Trećega dana, u nedjelju na Duhove slavljena je svečana misa koju je predvodio generalni defi-nitor fra Ivan Sesar. Na misi je izvedena Sokola Misa u čast Nikole Tavelića.

Dana 16. lipnja 2018. godine održan je u mjestu Janjina na Pelješcu međunarodni znan-stveni skup o don Kosti Selaku, Slovencu, sve-ćeniku, glazbeniku i župniku u Janjini u prigodi pedesete obljetnice njegove smrti. Fra Stipica je održao predavanje 14 HIMANA u čast Deloriti. Riječ je o Selakovoj zbirci koju je fra Stipica nedavno pronašao u arhivu Orguljaške škole u Ljubljani.


NAŠI POKOJNICI

MAKARSKA: OPROŠTAJ OD FRA DOMINIKA RADIĆA U ponedjeljak, 16. travnja 2018. godine, u

franjevačkoj crkvi Svete marije u Makarskoj mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski, u 16 sati služio je misu za-dušnicu za redovnika-svećenika fra Dominika Radića koji je nakon teške bolesti preminuo u KBC Križine u Splitu u četvrtak, 12. travnja 2018., u 84. godini života, 67. redovništva i 61. svećeništva.

U koncelebraciji su bili provincijal fra Joško Kodžoman, makarski gvardijan fra Ante Čovo, makarski dekan don Pavao Banić, baškovoški župnik fra Petar Vrljičak i 45 svećenika. Na oproštaju je bilo šest bogoslova i jedan đakon.

Rodbina, vjernici, časne sestre, župljani župa u kojima je fra Dominik služio te osobni prijate-

lji došli su se oprostiti od fra Dominika. Pjeva-nje je predvodio Franjevački zbor, a na orgulja-ma je pratila Hana Vlahov. Sprovodne obrede, nakon završetka mise zadušnice, na groblju Sv. Križa u Makarskoj prevodio je fra gvardijan fra Ante Čovo.

Uvod i propovijed mons. Marina Barišića„Draga braćo i sestre, srdačno vas sve po-

zdravljam. Opraštamo se od fra Dominika u ovo uskrsno vrijeme u svjetlu uskrsne vjere. Izraža-vam sućut ocu Provincijalu, braći franjevcima, mještanima Baške Vode, vjernicima župa u ko-jima je fra Dominik djelovao, rodbini i prijate-ljima“, rekao je mons. Marin Barišić na početku mise zadušnice i u trenutku oproštaja od pok.

† FRA DOMINIK RADIĆPredmet: Molitva za pok. fra Dominika Radića Br. 01-295/2018.Split, 27. lipnja 2018.

Braća koja nisu obavila molitve i slavila misu za pok. fra Dominika Radi-ća neka to učine što prije kako propisuje Statut Provincije: braća svećeni-ci po jednu sv. misu, a braća klerici i neklerici križni put.U nekrologij samostana neka se upiše na dan 12. travnja:Fra Dominik (Roko) Radić rođen je 13. kolovoza 1934. u Baškoj Vodi. U novicijat je stupio 14. srpnja 1951. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne zavjete 15. srpnja 1952. godine. Svečane zavjete položio je 4.

listopada 1955. u Zagrebu. Za đakona je zaređen 26. siječnja 1958. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 23. ožujka 1958. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u župi Baška Voda 13. travnja 1958. godine.Povjerene službe: Kljaci (1959.-1961.) – župnik; Gradac n/m (1961. – 1967.) – župnik; Brist (1961. – 1967.) – župnik; Zaostrog (1967. – 1967.) – gvardijan; Frankfurt (1967. – 1969.) – dušobrižnik; Aachen (1969. – 1972.) – dušobrižnik; Njemačka (1967. – 1972.) – dušobrižnik; Veliko Brdo (1972. – 1974.) – župnik; Staševica (1974. – 1976.) – župnik; Tučepi (1976. – 1982.) – župnik; Igrane (1982. – 1988.) – župnik; Živogošće (1988. – 1997.) – gvardijan; Živogošće (1988. – 1994.) – župnik; Živogošće (1997. – 2003.) – samostanski vikar; Makarska (2003. – 2005.) – ispovjednik; Prugovo (2005. – 2005.) – privremeni upravitelj župe; Makarska (2005. – 2006.) – ispovjednik; Proložac (2006. – 2006.) – pastoralna pripomoć; Veliko Brdo (2007. – 2009.) – župnik; Makarska (2009. – 2018.) - ispovjednik. Preminuo je u KBC Križine u Splitu u četvrtak, 12. travnja 2018., u 84. godini života, 67. redovništva i 61. svećeništva. Misa zadušnica slavljena je u franjevačkoj crkvi Svete Marije u Makarskoj, u ponedjeljak, 16. travnja 2018., a sprovodni obredi istoga dana nakon mise na gradskom groblju Sv. Križa u Makarskoj.


fra Dominika. „Opraštamo se kao poznanici u odnosu prema Onome koji nas najbolje pozna-je, opraštamo se kao suvremenici prema Onome koji je Gospodar cijeloga svemira. Pred sobom imamo lik brata i svećenika kojemu kažemo ‘oprosti’ i pratimo ga molitvama u Očev zagr-ljaj“.

„Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka svijeta“, citirao je mons. Marin Bari-šić evanđelista Ivana na početku propovijedi i nastavio kako je Isus molio za svoje učenike i za sve koji će povjerovati jer Isus želi u tu slavu uključiti sve nas. On želi da nas zahvati ljubav Očeva kojom je Otac ljubio njega. Isus želi da ga još više upoznamo i uđemo u tu ljubav. Ka-kva je to ljubav? Odgovor na to pitanje daje sv. Pavao govoreći o otajstvu ljubavi koja je razli-vena, darovana nama u srcima našim. Sv. Pa-vao nastoji ući u to otajstvo govoreći kako bi se teško moglo naći da bi netko za pravedna dao život, a skoro nemoguće za neprijatelja ili bez-bošca. A Isus je iz ljubavi dao svoj život za n as grešnike. Ta njegova ljubav ne zaustavlja se na našim grijehom, ne prestaje smrću nego nadila-

zi sva ograničenja. Ta ljubav je bila i na Veliki petak i u uskrsno jutro. ako nas je Bog pomirio sa sobom dok smo bili grešni, koliko će sada još više kad smo povezani s njim. Ta ljubav je izvor i temelj naše nade. Toj ljubavi je fra Do-minik posvetio i darovao svoj život. Ta ljubav je bila razlog da je fra Dominik postao redov-nik-svećenik. Naše ljudsko srce jest sebično i grešno, a da bi bilo na istoj valnoj dužini Isuso-ve ljubavi potreban nam je jedan stimulans, kao kad se ugradi pacemaker, koji je fra Dominiku je među prvima bio ugrađen. Mi koji imamo taj dar ljudske medicine svjesni smo da bez njega ne bismo mogli biti ni ljudi ni svećenici. Milost koju primamo sakramentima i zavjetovanjem jest stimulans koji daje snagu životu. Ljubav, koja nam daje dostojanstvo sinova i kćeri, fra Dominik je svjedočio u domovini, po mnogim župama naše Nadbiskupije, kao i u inozemstvu. Želim da u susretu s nebeskim Ocem doživi onu ljubav i slavu koju je Isus želio ‘da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja’. Neka ti, dragi brate fra Dominiče, u ovom uskrsnom vremenu bude radostan susret s Očevom ljubavlju, završio je o. Nadbiskup.

naši pokojnici


OPROŠTAJNE RIJEČI PROVINCIJALA FRA JOŠKA KODŽOMANAPreuzvišeni o. Nadbiskupe, cijenjena braćo

svećenici, časne sestre, dragi bogoslovi, tužna rodbino, prijatelji i znanci pokojnog fra Domi-nika Radića!

Teško zdravstveno stanje posljednjih tjeda-na, polako nas je izdaljega pripremalo za ovaj trenutak u kojem se kao kršćani, braća, obitelj, prijatelji opraštamo od pokojnog fra Dominika. Dopustite mi, da vas u najkraćim crtama izvi-jestim o tijeku njegova plodonosnog ljudskog, redovničkog i svećeničkog života.

Fra Dominik (Roko) Radić rođen je 13. ko-lovoza 1934. u Baškoj Vodi od oca Ante i majke Katice r. Babić. Kršten je 24. kolovoza 1934. u rodnoj župi. 6. 12. 1947. primio je sakrament sv. krizme. Osnovno školovanje završio je u Baškoj Vodi, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a Filozofsko teološki studij pohađao je i uspješno završio u Zagrebu i Makarskoj u raz-doblju od 1954. do 1959. godine. U Franjevački je novicijat na Visovcu stupio 14. srpnja 1951.

Svečane redovničke zavjete fra Dominik je položio u Zagrebu 4. listopada 1955. Sveti red đakonata primio je u Makarskoj 26. siječnja 1958. po rukama mons. Frane Franića, koji ga je, dva mjeseca kasnije, 23. ožujka 1958. u Ma-karskoj zaredio i za svećenika. Mladu misu fra Dominik je proslavio u rodnoj župi Bast-Baška Voda, 13. travnja 1958.

Kao redovnik franjevac i svećenik fra Domi-nik je za života vršio sljedeće redovničke i sve-ćeničke službe: Najprije je bio župnik u Kljaci-ma od 1959. do 1961.. Od 1961. do 1967. bio je župnik u Gradcu i Bristu. Vrlo kratko vrijeme, svega 3-4 mjeseca, vršio je službu gvardijana u Zaostrogu, nakon čega 1967. godine odlazi na službu dušobrižnika za hrvatske katoličke vjernike u Njemačku. Djelovao je u Aachenu i Stuttgartu. Iz Njemačke se vraća za župnika Velikog Brda 1972. Nakon učestalih pisama i molbi na upravu Provincije za smjenom, fra Dominik 1974. postaje župnik Staševice, gdje također ne ostaje predugo, tek dvije godine, do 1976., kada biva imenovan župnikom Tučepa. U Tučepima je fra Dominik ostao do 1982. go-dine, kada preuzima župu Igrane u kojoj ostaje

do 1988. Te godine uprava Provincije imenuje fra Dominika gvardijanom samostana u Živo-gošću. Gvardijansku službu vršio je do 1997., a župničku do 1994., Nakon gvardijanske služ-be ostaje u službi samostanskog vikara. Godine 2003. fra Dominik preseljava u makarski samo-stan kao ispovjednik. Kratko vrijeme kroz 2005. godinu vršio je i službu privremenog upravitelja župe Prugovo. Ponovno se vraća u Makarsku za ispovjednika, te je nekoliko mjeseci pastoral-no pripomagao u župi Proložac. Godine 2007. imenovan je župnikom Velikog Brda, a od te službe je razriješen 2009.godine. Nakon teške i dugotrajne bolesti fra Dominik je preminuo u KBC „Križine“ u Splitu u četvrtak, 12. travnja 2018., u 84. godini života, 67. redovništva i 61. svećeništva.

Fra Dominik se, prema pričanjima kolega, već od najranijih mladenačkih dana borio s bo-lešću. Pravo je čudo da je u toj cijelo-životnoj borbi izdržao toliko dugo.

Bio je jednostavan, spontan, osjećajan, osjet-ljiv i u obraćanjima vrlo direktan čovjek. Makar sam ga ja tako doživio. Nije bio od velikih rije-či. Kad bi svojim prekrasnim rukopisom pisao kakvu molbu prema upravi Provincije, to je uvi-jek bilo u najkraćim crtama, ali dovoljno jasno, razgovijetno, bez ikakvog okolišanja. Vjerujem da je fra Dominik bio takav i u svojim javnim nastupima, kao propovjednik. Šteta, kako mi je u nekoj zgodi sam posvjedočio, da je mnoge svoje homilije i propovijedi, pa i druge zapise, kroz godine uništavao. Činio je to dijelom zbog uvjerenja da sve to skupa nema neke osobite vrijednosti, a djelom možda i zbog nespremno-sti da svoje privatne bilješke i zapise podijeli s ikim drugim.

Fra Dominik je, kao svećenik i redovnik, kako vidimo iz njegovih biografskih podataka, promijenio brojne službe. Glavninu svoga ži-vota proveo je na prostoru Splitsko-makarske nadbiskupije, uglavnom u župama Makarskog primorja. Negdje se zadržao dulje a negdje kra-će. Vjerujem da to ima veze s njegovim zdrav-stvenim stanjem, jer su ga zdravstvene tegobe pratile gotovo cijeli život. Kao svećenik i re-dovnik, fra Dominik je časno i predano vršio

naši pokojnici


sve službe koje su mu povjeravane. Stoga mu kao, samozatajnom i vrijednom članu naše Za-jednice izričem zahvalu za sve dobro i vrijedno, što je učinio na korist ljudi, na čast naše Provin-cije, Splitsko-makarske nadbiskupije i našeg hr-vatskog naroda. Ujedno molim fra Dominika da nam svima oprosti, ako smo ga bilo kada i bilo čime povrijedili. Molim i sve vas, braćo i sestre, da u ovim trenutcima posljednjeg oproštaja od fra Dominika, oprostite našem preminulom bra-tu sve ono čime je i on vas možda povrijedio ili ražalostio.

Vama, cijenjena obitelji Radić, iz koje je ponikao naš fra Dominik, poštovana rodbino i prijatelji pokojnog fra Dominika, izražavam iskrenu ljudsku i kršćansku sućut. Preko fra Dominika sa svima vama ćemo ostati poveza-ni, zahvalni Bogu i ljudima na daru života ovog našeg brata koji je živio i radio u službi naše Provincije, Crkve i našeg hrvatskog naroda!

Počivao u miru Božjem!

**********

Fra Gabrijel Jurišićuime rodne Baške Vode i školskih kolega

Draga braćo i sestre!Kad je završio II. svjetski rat, hrvatski se je

narod opet našao u „drugoj tamnici naroda“, tj. u komunističkoj Jugoslaviji. Dok su mnogi dru-gi narodi ponovno živjeli u miru i slobodi, Ka-toličkoj Crkvi u našoj domovini, i vjernicima i svećenstvu, bilo je sve teže.

U našoj Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja komunističke su vlasti ubile preko 40 naših fratara. Među njima su bez suda i mo-gućnosti obrane ubijeni: fra Dominik Šulenta, gvardijan ovoga samostana, i 17 građana Ma-karske, a među njima i 3 svećenika. Ubijen je fra Petar Paviša, župnik Baške Vode, i župnici: Igrana, Kozice, Zavojana te nekoliko makar-skih profesora i studenata Bogoslovije. U svim naseljima Makarskoga primorja ubijeno je više nedužnih ljudi.

U našim samostanima: Zaostrogu, Živogo-šću, Makarskoj, Omišu i Splitu vlasti su oduzele dio samostana, a svi znate da je u novom dijelu samostana ovdje u Makarskoj dugo godina bili

Bolnica i poduzeće „Primorje“. U Sinju je odu-zeta zgrada Sjemeništa, Stare gimnazije i više od polovice samostana. Slično je bilo i u drugim krajevima naše Domovine. Vlasti su širile ideo-logiju ateizma i žestoko progonile Crkvu. Zašto to sada ovdje spominjem?

Zato, jer je u to strašno i „olovno“ doba bor-benoga ateizma bilo teško biti svećenik. I baš u tim opasnim vremenima, naš fra Dominik, kao dječak od 12 godina (1946.) želi postati fratar i svećenik i odlazi u Sjemenište i Gimnaziju u Si-nju. Sigurno kao 12-godišnji dečko nije mogao sigurno znati da je izabrao vrlo opasni životni put.

On i ja poslije pučke škole u Baškoj Vodi dođosmo u veliku fratarsku obitelj u Sinju. Tu nađosmo još 30 dječaka, naših vršnjaka, i za-počesmo 1. razred Gimnazije. Naši profesori i odgojitelji prihvatili su nas kao svoju djecu i po-magali nam u odgoju i obrazovanju. Na Visovcu smo zajedno obukli franjevački habit (1951.) i Zagrebu i Makarskoj završili studij filozofije i teologije. Od ona 32 učenika Gimnazije, Mlade Mise slavili smo nas jedanaestorica.

Kao mladi misnik fra Dominik je imenovan župnikom Kljaka, kraj Drniša. Tada je u žup-skoj kući bila smještena seoska pučka škola. On se je nekako uvukao u konobu. Kad su ga vlasti htjele istjerati, on je tvrdio da je u svoj kući i da ga nitko ne može istjerati. Pokušao je tu konobu nekako „srediti“. Kad je stigla noć, trebalo je spavati, ali postelje nema. Tada mu pade pogled na „nosila“ u kojima su župljani nosili mrtvace do groba. Bila su naslonjena na zid. Sinula mu misao: jedino se tu mogu nešto odmoriti. Malo je „uredio“ svoj neplanirani ležaj. Legao i usko-ro zaspao…

Nije to nevjerojatna priča nepoznatoga misi-onara iz Afrike ili Oceanije. To je, tražeći san u svojoj kući, fra Dominik uspio leći u mrtvačka nosila. To mu ondašnji moćnici nisu uspjeli za-braniti…

Čak su mu poslali dopis u kojemu piše da od-mah mora „isprazniti prostorije koje ste samo-voljno i bespravno zauzeli“. Još se prijete da će ga prisilno iseliti i on će platiti troškove prisil-nog iseljenja… Kad je fra Dominik i dalje ostao u konobi, 19. prosinca dođe milicija i poslije že-

naši pokojnici


stoke prepirke, milicajci u iznijeli vani sve, pa i samoga župnika, koji nije htio iz svoje kuće sam izići. Bila je to noć bez sna, ispred župske kuće, hladna prosinačka noć… Osvanula nedjelja, služio je župsku sv. Misu. U ponedjeljak pošao u Split i izvijestio svoga oca Provincijala.

Na Badnji dan navečer dođoše dvojica iz Općine, unesoše župnikove stvari u kuću i vra-tiše mu ključ… Sve je to opširno fra Dominik opisao u Kronici Župe.

Bili su to dani borbe na prvoj crti, kada je mladi župnik, uvjeren da se bori za istinu i prav-du, zapravo se borio, na pragu svoje kuće, za preživljavanje. Trebalo je izdržati nepravde, po-nižavanja i mržnju lukavoga neprijatelja.

Konačni je ishod bio ovaj: ne samo da dru-govi župnika nisu istjerali iz njegove konobe, nego je pučka škola iselila i župniku je poslije devet mjeseci (7. IX. 1960.) vraćena njegova župska kuća.

Takav je bio fra Dominik – iskren i pošten borac za Božja i ljudska prava.

I još nešto. Od nas šestorice kolega, koji smo zajedno obukli franjevački habit i bili u novici-jatu, prvi je preminuo fra Bone Prcela (13. VII. 2002.), za njim fra Ante Anić (1. I. 2011.), pa fra Bernardo Dukić (30. VIII. 2012.), fra Stanko Prcela (21. X. 2013.) i evo nas sada napuštaš i ti, fra Dominiče (12. IV. 2018.).

Dragi fra Dominiče, hvala Ti za sve dobro što si ga u životu učinio! S Majkom Crkvom u ovomu ozbiljnom trenutku svi iskreno molimo: „U raj odveli Te anđeli! Amen!“

********Fra Ante Čovo, gvardijan, održao je govor

koji, nažalost, nije zapisan.

**********SUĆUTIŠtovana družbo!Marni i vrijedni fra Dominik Radić je blago

zatvorio svoje oči. Od njega očekivano i redov-ničkim zavjetima obećano je u cijelini obavio. Sad se preselio u zasluženu nagradu ka Bogu. Otišao je tiho i spokojno, a brazde njegovih dje-la ostaju duboko „uzorane“ u dragoj provinciji i u Hrvatskom puku.

Fra Dominiče, neka Te anđeoski zbor sa pje-smom uvede kroz vrata Božja. Neka Ti je laka topla Hrvatska gruda. A štovanoj družbi iskrena sućut. Uvjek u Kristu odani

Ivo Aleksić *********** Poštovani,doprla je do mene vijest o prijelazu Nebe-

skom Ocu vašega člana, a skromnoga i pleme-nitog svećenika Svete Matere Crkve fra Do-minika. Iako nas je njegova dugotrajna bolest pripremala za ovo, mislili smo i nadali smo se da ce se oporaviti i vratiti u svoj makarski sa-mostan. Nažalost, to se nije dogodilo. Svevišnji je imao drugačije planove s njim. Nakon što je doživio, ali ne i proslavio, šezdesetu obljetnicu svećeništva, svidjelo se Svemogućemu Bogu Ocu pozvati k sebi vrlog i zaslužnog fratra, misnika i Baškovođanina fra Dominika, da bi nakon toliko muka, patnji, briga mogao počinu-ti nakon zauzetog rada na Njivi Gospodnjoj u Domovini i inozemstvu.

U svom bogatom, zadovoljstvom i nesebič-nošću prožetom i ispunjenom životu, fra Domi-nik, poslije svećeničkoga ređenja istaknuo kao vrijedan, uzoran i simpatičan pastoralni radnik - duhovni pastir vjernika na raznim pasištima - župama Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja. Ljudi u mjestima u kojima je živio i radio, od Kljaka, Gradca i Brista, Zaostroga, Aachena, Stuttgarta, Frankfurta, Promajne i Ve-likoga Brda Tučepi, Igrana i Drašnica, Živogo-šća i drugih mjesta, trajno će ga se sjećati po njegovoj dobroti, zauzetosti, pouzdanosti, po-moći, vedrini, blagoj naravi i neustrašivom do-moljublju te će upravo po tome ostati zauvijek zapamćen u srcima ljudi koji su mu bili povjere-ni. Premda je podjednako bio obljubljen i pošto-van od svih župljana kojima je bio duhovni otac, najveći i najdublji trag je ostavio u Promajni gdje je vršio dušobrižničku službu za vjernike ,,Tri Vale” - Promajne, Bratuša i Krvavice. Naš će fra Dominik ostati zlatnim slovima zabilje-žen u povijesti župe Bast- Baška Voda (iste one iz koje je potekao) jer je kao prvi župni vikar udario temelje liturgijskog života u okolnosti-ma u kojima nikako nije bilo lako biti fratar u Promajni u kojoj je, usuđujem se reći, bilo onih

naši pokojnici


kojima su Crkva i vjernici bili trn u oku, ali on je bio ustrajan u formiranju žive Crkve i u tome je uspio. I kad je, zbog navršene kanonske dobi, umirovljen, neprestano ga je obilježavala želja pomoći svojim fratrima u njihovim obvezama pa je mijenjao i zamjenjivao kolege bez obzira kuda je trebalo ići. Ipak, ta ljubav koju je imao prema narodu Božjemu, spremnost da bude na usluzi i koristi jer se vjerujem osjećao ispunjeno i sretno, posebno došla do izražaja u Promajni pa je 2012. gotovo dva mjeseca (zbog oprav-dane odsutnosti našega župnog vikara) dolazio na nedjeljna i svagdanja misna slavlja. U nje-govoj ljudskoj prostodušnosti i jednostavnosti, značajnu ulogu imala su djeca i mladi. Njih je posebno volio, te je rado s njima stupao u kon-takte sa svojim osebujnim, gotovo djetinjim pri-stupom, šalom, lijepom riječju i vedrinom koje su mu davale da se približi djeci u kojima je vi-dio budućnost našega hrvatskoga naroda i Do-movine ( kao da ga sad gledan kako me, vozeći se u svom skromnom golfu pozdravlja, kako sa mnom i razgovara prije sv. mise). Ponosan sam jer sam imao priliku upoznati tako zauzetoga i vrijednog fratra i svećenik, člana Provincije Presv. Otkupitelja koji je, sa svoje strane, pro-nio najbolji glas o vašem redu, svom plemenu i rodu, svojoj Baškoj Vodi koju je nosio u srcu i s kojom se ponosio kamo god išao i ničim nije ukaljao i narušio dostojanstvo i čast “Maloga Vatikana” epiteta kojim su za komunističke bezbožne diktature, ljudi nazivali Bašku Vodu zbog stoljetne privrženosti stanovnika Katolič-koj crkvi i broju duhovnih zvanja.

Dragi fra Dominiče, kad bi Vas god pitao kako ste, uvijek biste mi odgovarali, gotovo poslovično “lipo”, a to ste mi i odgovorili i 2. siječnja u makarskom stacionaru iako Vam nije baš bilo ugodno ležali bespomoćno u bolesnič-koj postelji, ali to mi je bio znak prihvaćanja vo-lje Božje pa kakva god ona bila. Iskreno i toplo se nadam da Vam je sada prelipo u Nebeskom Jeruzalemu jer ste ga zaista zaslužili. Hvala Vam za svaku lijepu i uhu mome dragu riječ, za Vašu zauzetost, brigu i požrtvovnost i svako nastojanje za dobrobit svih ljudi do kojih Vas je dovela nedokučiva Providnost Božja. Iza Vas je veličanstveno djelo na kojeg smo ponosni svi mi koji smo Vas poznavali i osjećali Vašu ne-

iskvarenu blagost. Vašoj plemenitoj duši že-lim vječni pokoj u krilu Gospodnjem. Uživajte vječnu radost i mir. Za Vaše mukom i patnjom istrošeno tijelo,

koje će uskoro biti položeno u franjevačku grobnicu molim Boga za odmor dok Vas ne pro-bude zvuci uskrsne trublje i snivajte snom Bož-jeg ugodnika u društvu Vašega vjeroučitelja fra Karla Jurišića, Vaših prezimenjaka fra Jure i fra Nikole Radića kao i svih ostalih franjevaca čiji posmrtni ostaci počivaju u samostanskoj grob-nici.

Dragi franjevci, ovim vam putem izražavam uime moje obitelji i svoje osobno najdublju su-ćut te Vas molim da prenesete moje suosjećanje svim vašim članovima, a osobito fratrima ma-karskoga samostana kao i onima rodom iz Baš-ke Vode čiji broj postaje sve manji.

Lux aeterna, luceat eis, Domine!Rino Ćapin **********************Ništa nisam jeo ni pioBilo je ljeto 2010. Praznike sam proveo u

franjevačkom samostanu u Makarskoj. Svako-ga dana susretao sam se s fra Dominikom Radi-ćem. U jednom razgovoru dotakli smo se i nje-gove nezgode koju je doživio u Kljacima. Tako mi je pričao: “Šezdesetih godina došao sam u Kljake. Poslao me naš provincijal. U noći su me neki ljudi (fra Dominik im je znao imena , ali nije htio da to objavim), izbacili iz kuće. Izbacili su i moje stvari. Spavao sam nekoliko dana u crkvi. Zaključan. Ništa nisam jeo ni pio. A, bili su božićni blagdani. Onda mi je jedan dječak donio pola praseta. Poslije su se pojavili neki ljudi koji su me karom prebacili do Drniša. Našao se i jedan pokajnik koji je izjavio: ´Bio sam magarac obojen u crveno i reva sam sam kako su me drugi navili´. Čovjek je bio u Partiji i priznao je svoj grijeh i svoje ponašanje.”

Dragi fra Dominiče, više ti neće trebati pra-se jer će te Otac nebeski primiti za svoj stol na kojemu ćeš blagovati nebesku hranu. Ti si opro-stio svojim neprijateljima po Isusovu primjeru. Uživao vječni mir u kući Oca svoga!

naši pokojnici


IMOTSKI: OPROŠTAJ OD FRA RAFAELA BEGIĆA U srijedu, 2. svibnja 2017. godine, u crkvi

Sv. Franje u Imotskom provincijal fra Joško Kodžoman služio je misu zadušnicu za redov-nika-svećenika fra Rafaela Begića koji je pre-minuo u Imotskom u ponedjeljak, 30. travnja 2018., u 78. godini života, 60. redovništva i 53. svećeništva.

Na oproštaju je bilo 88 svećenika, braća-fra-njevci, đakoni, bogoslovi, novaci, postulanti te časne sestre. Isto tako, od fra Rafe su se oprostili

njegova rodbina, župljani župa Zmijavci, Sliv-no, Proložac, Imotski te vjernici iz Njemačke. Pjevanje je predvodio župni zbor Imotskog pod ravnanjem Anđelka Nikolića Đele, a na orgulja-ma je pratila s. Sofija Vuković.

Sprovodne obrede, nakon završetka mise zadušnice, na groblju Gospe od Anđela u Imot-skom prevodio je fra gvardijan fra Kristian Sti-panović.

OPROŠTAJNE RIJEČI PROVINCIJALA FRA JOŠKA KODŽOMANAPoštovana braćo svećenici, časne sestre, dra-

gi bogoslovi, dragi postulanti, cijenjena obitelji, rodbino, prijatelji i znanci pok. fra Rafaela Be-gića, kršćanska braćo i sestre!

Kao kršćani, uronjeni smo u cjelovitost pas-halnog otajstva. Zahvaljujući Isusoj Muci, Smr-

ti i Uskrsnuću bitno drugačije razumijemo i pri-hvaćamo stvarnost ljudskog života, pa i same smrti. Vjera u uskrsloga Krista pruža nam od-govore i utjehu. S Kristom je ušla u svijet ne-pobjediva snaga. On je položio kamen temeljac našem spasenju. U vječnom životu, koji nam je

† FRA RAFAEL BEGIĆPredmet: Molitva za pok. fra Rafaela BegićaBr. 01-296/2018.Split, 27. lipnja 2018.

Braća koja nisu obavila molitve i slavila misu za pok. fra Rafaela Begi-ća neka to učine što prije kako propisuje Statut Provincije: braća sveće-nici po jednu sv. misu, a braća klerici i neklerici križni put.U nekrologij samostana neka se upiše na dan 30. travnja:Fra Rafael Begić rođen je 22. lipnja 1940. u Svinjači (župa Kongora). U novicijat je stupio 8. srpnja 1958. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne zavjete 17. srpnja 1959. godine. Svečane zavjete položio je 8. prosinca 1962. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 14. srpnja 1965.

u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 15. srpnja 1965. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u Posuškom Gracu 1. kolovoza 1965. godine.

Povjerene službe: Šibenik-Dubrava (1966.-1969.) – župni vikar; Stuttgart (1969. – 1970.) – du-šobrižnik; Düsseldorf (1970. – 1972.) – voditelj misije; Frankfurt (1972. – 1973.) – dušobrižnik; Sindelfingen (1973. – 1975.) – voditelj misije; Berlin (1975. – 1982.) – voditelj misije; Wuppertal (1982. – 1984.) – voditelj misije; Frankfurt (1984. – 1988.) – voditelj misije; Zmijavci (1988. – 1997.) – župnik; Makarska (1997. – 2000.) – gvardijan; Slivno (2000. – 2011.) – župnik; Proložac (2011. – 2013.) – župni vikar; Imotski (2013. – 2016.) – pastoralni suradnik u Prološcu; Imotski (2016. – 2018.) – ispovjednik postulanata.

Preminuo je u Imotskom u ponedjeljak, 30. travnja 2018., u 78. godini života, 60. redovništva i 53. svećeništva. Misa zadušnica slavljena je u crkvi Sv. Frane u Imotskom u srijedu 2. svibnja 2018. Nakon mise obavljen je pokop na groblju Gospe od Anđela u Imotskom.

naši pokojnici


obećao, neće biti smrti, boli, tuge, rastanaka, niti ičega što naš zemaljski život čini teškim, ponekad užasnim. Svima koji se osjećaju umor-nima, shrvanima, žalosnima, Krist je mjesto počinka, kako i kaže u današnjem Evanđelju. Stoga, ispunjeni vjerom u Krista, svi iščekuje-mo taj sudbonosni prijelaz iz ovozemaljskog i ljudskog u ono vječno i Božje u tihoj napetosti, ne zdvajajući da je čovjek, doista, nešto više od praha zemaljskoga.

Odlaskom ljudi koji su nam bili životno bli-ski, odlazi i dio nas.

Ono što ostaje, jesu sjećanja, uspomene, neki upečatljivi trenutci zajedničkog života. Od na-ših se pokojnika tjelesno rastajemo, ali s njima ostajemo duhovno povezani, dok i te veze vri-jeme ne rastoči, dok sjećanja ne izblijede, dok rane ne zacijele, bol ne utihne… Za nas koji smo ispunjeni nadom i vjerom u Uskrsloga, ne postoji nijedno drugo nadanje niti sigurnost da i mi možemo pobijediti smrt i uživati sreću i bla-ženstvo svetih, osim one sigurnosti, koju nam je Bog zajamčio u svom Sinu Isus Kristu. Do tog blaženog trenutka, do tog neraskidivog zajed-ništva i jedinstva s Bogom i s dragim ljudima, živimo, sudjelujući u slavlju svetih sakramena-

ta, čvrsto vjerujući da iza svakog ljudskog ži-vota stoji nedokučivi Božji promisao. Kristo-vi vjernici imaju u sebi privilegirano iskustvo Božje blizine i božanskog života koji u njima struji i daje im uvijek nove razloge nade, vjere i ufanja.

Nakon tolikih godina rasta u vjeri, nakon tolikih sprovodnih homilija, koje je i sam neg-dje izgovorio, kako bi druge utješio u njihovoj žalosti, siguran sam da je i naš brat fra Rafo, kao svećenik Kristov, kao ponizni sin sv. Fra-nje, bio spreman za susret s neizbježnom smrću. Smiren i s velikim pouzdanjem pošao je ususret Onom, kojemu je čitavi svoj život posvetio, ko-jemu je vjerno na zemlji služio, u čije je ime toliko dobra učinio i po čijim su se riječima i djelima tolika djela ljubavi i milosrđa dogodila. Onaj, kojemu je, kao redovnik i svećenik, vjer-no služio, davao mu je snagu da bude ustrajan službenik Evanđelja. I doista, fra Rafo je uspio ostati daleko od svega onoga što narušava čast i dostojanstvo službenika Evanđelja na zemlji.

Ljudski se život s pravom može usporediti s najljepšim mozaikom, kao vrhunskim umjetnič-kim ostvarenjem, koji se rađa u viziji umjetnika i koji tako često krase – nama najsvetija mjesta

naši pokojnici


– crkve. Naš je fra Rafo prelijepi i bogati moza-ik svoga ljudskog, redovničkog i svećeničkog života stvarao gotovo osam desetljeća.

Dopustite mi da vas u najkraćim crtama izvi-jestim o dugom i plodonosnom ljudskom, sve-ćeničkom i redovničkom životu našeg fra Rafe.

Fra Rafael Begić rođen je 22. lipnja 1940., od oca Ante i majke Josipe, djevojački Koštro, u mjestu Svinjača u dijelu župe Kongora u općini Posušje. Na krštenju u rodnoj župi, 25. lipnja 1940., dobio je ime Ivan. Osnovno je školova-nje završio u Posuškom Gracu i u Posušju u raz-doblju od 1948. do 1956. godine. Franjevačku klasičnu gimnaziju, kao sjemeništarac, poha-đao je i uspješno završio u Sinju i u Zagrebu od 1956. do 1961., te Filozofsko-teološki studij na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj od 1961. do 1966. godine. U franjevački novici-jat na Visovcu stupio je 8. srpnja 1958. Svečane redovničke zavjete, pred provincijalom fra Jer-kom Lovrićem, položio je u Makarskoj 8. pro-sinca 1962. Splitsko-makarski biskup, kasnije nadbiskup msgr. Frane Franić, podijelio mu je 14. srpnja 1965. u Makarskoj sveti red đakona-ta, gdje ga je samo dan kasnije 15. srpnja, zajed-no s osmoricom kolega, zaredio i za svećenika. Mladu misu fra Rafael Ivan Begić proslavio je u Posuškom Gracu 1. kolovoza 1965. godine.

Za života vršio je sljedeće redovničke i sve-ćeničke službe. Kao mladomisnik od 1966. do 1969., stanujući u Šibeniku, posluživao je župu Dubrava. Odlukom uprave Provincije, godine 1969. odlazi u Njemačku u Stuttgart za dušo-brižnika među brojnim hrvatskim katoličkim vjernicima. Budući da se dobro uklopio u ta-mošnje crkvene prilike, te je u kratkom vremen-skom roku stekao dostatno znanje njemačkog jezika, fra Rafael već 1970. godine postaje vo-diteljem Hrvatske katoličke misije Düsseldorf. Dvije godine kasnije pastoralne su potrebe bile takve da je fra Rafael premješten u Frankfurt na Majni za dušobrižnika. Godinu dana kasnije, 1973., fra Rafael preuzima Hrvatsku katoličku misiju Sindelfingen u svojstvu voditelja te misi-je. Nakon dvije godine, 1975., fra Rafael posta-je voditeljem misije Berlin, gdje se zadržao du-gih i plodnih sedam godina. Za voditelja misije Wuppertal imenovan je 1982. a već 1984. fra

Rafael se ponovno vraća u Frankfurt na Majni, ovaj put u ulozi voditelja misije i tu ostaje do godine 1988., kada ujedno završava njemačka epizoda njegova života. Vrativši se u Hrvatsku, fra Rafael, kao župnik, preuzima župu Zmijav-ci. Tu će ostati punih devet godina, do 1997., kada ga uprava Provincije imenuje gvardijanom franjevačkog samostana u Makarskoj. Iz Ma-karske će fra Rafael kroz tri godine, kao župnik, voditi i župu Veliko Brdo. Župnikom Slivna, fra Rafael je imenovan 2000. godine, gdje je kroz punih jedanaest godina, dijelio dobro i zlo, ra-dost i nevolju sa svojim župljanima. Tolike go-dine na jednom mjestu, dovoljno govore o su-življenosti i plodnoj suradnji župnika i njegovih župljana. Osjećajući na svojim leđima teret go-dina a sigurno i zdravstvene tegobe, fra Rafael je 2011. godine preuzeo službu župnog vikara u Prološcu. Marljivo je vršio tu službu do 2016. godine, stanujući prve tri godine u Prološcu a potom pastoralno pomažući iz našeg samostana u Imotskom. Od 2016. fra Rafael je, oslobođen pastoralnih obaveza, pomagao koliko je mogao u samom samostanu, te je bio ispovjednik naših postulanata. Potpuno iscrpljen bolešću, okrije-pljen svetim sakramentima, u Imotskom, u po-nedjeljak, 30. travnja 2018., u 78. godini života, 60. redovništva i 53. svećeništva naš je fra Ra-fael (Ivan) završio svoje zemaljsko hodočašće.

Iz fra Rafina kratkog životopisa vidimo da je kao svećenik i redovnik, možda i najznačajnije godine svoga života proveo među našim iselje-nicima u Njemačkoj. U znak sjećanja i nadasve zahvalnosti za svu ljubav i dobrotu, koju je kao mlad svećenik pronosio u toj tuđini, danas su na ovaj ispraćaj došli mnogi upravo iz njemač-kih gradova u kojima je on djelovao. To nam je svima znak da se ljudska dobrota ne zaboravlja. On je bio blizak i od pomoći mnogima kada im je bilo najteže i ljudi su mu na tome zahvalni. Fra Rafo nije bio samo uspješan u izgradnji po-vjerenja prema svojim vjernicima, on je volio i svoju Provinciju, svoje kolege fratre s kojima se rado susretao i družio. Kad je počeo ozbilj-no pobolijevati i kada je svima bilo jasno da se bliži kraju svoga zemaljskog putovanja, mogu i osobno posvjedočiti, mnogi su fratri znali upi-tati kako je fra Rafo. Ljudi ga nisu zaboravili. Stekao je simpatije i kod mladih i kod onih sta-

naši pokojnici


rijih, znao se svakome približiti. Narodnim je-zikom kazano fra Rafo je bio ljudina i to mu se nije moglo poreći. U župama gdje je služio, fra Rafo je bio duhovni pastir ali i zauzeti graditelj, crkava, kapela, kao i pokretač mnogih drugih vrijednih projekata, koji će ostati iza njega kao spomenik čovjeku, koji je volio svoj redovnički poziv, svoju Crkvu, svoju Provinciju, svoj hr-vatski narod… Na svemu tom dobrom i pozi-tivnom, što je fra Rafo učinio, u ime te iste Cr-kve, Provincije, hrvatskog naroda, ja mu od srca zahvaljujem. Njegova su zemaljska postignuća značajna, mnoga od njih ostat će nam skrivena i nepoznata, ali nema dvojbe, fra Rafin je život bio bogat i plodonosan, i stoga će ostati upam-ćen u svijesti i sjećanjima svih koji su ga pozna-vali kao vrijednog radnika na njivi Gospodnjoj.

Hvala i vama, poštovana obitelji Begić i rod-bino pokojnog fra Rafe.

Hvala vam na ovom vrijednom sinu, s kojim ste bili krvno povezani. On je pronio najbolji glas o vama, o svom plemenu, s kojim se pono-sio, obitelji, roditeljima i rodnoj posuškoj grudi koju je iznimno volio. Zbog njega ćemo, kao Zajednica i prijatelji s vama i nadalje ostati traj-no povezani.

Neka Ti, dragi fra Rafo, dobri Bog bude vječna nagrada a sve, koji iskreno tuguju zbog privremenog rastanka s Tobom, neka ispuni svojom snagom i utjehom vjere u ponovni su-sret s Tobom i sa svima svetima.

Počivao u miru Božjem!****************Fra Kristian Stipanović, imotski gvardijanMnogopoštovani oče Provincijale, poštova-

na braćo svećenici, redovnici i redovnice, po-štovana obitelji i rodbino pokojnog fra Rafe, draga braćo i sestre u Kristu!

Dužnost mi je, ali i velika čast govoriti na oproštaju od svima nama dragog čovjeka, fra-tra, svećenika. Fra Rafo je bio uistinu drag čo-vjek: jednostavan i skroman, vrijedan i uslužan, komunikativan, uvijek spreman za bratsko dru-ženje, razgovor, šalu i pjesmu.

Kao dekan Imotskog dekanata zahvaljujem pokojnom svećeniku fra Rafi na njegovu uzor-nom i predanom služenju u Zmijavcima i Sliv-

nu, gdje je bio župnik, te u Prološcu, gdje je bio župni vikar. U svakoj od tih župa fra Rafo je ostavio ljudski i svećenički trag, a osobito je bio cijenjen zbog svoje društvenosti i lijepog pro-povijedanja. Mnoge vjernike njegove su pro-povijedi oduševljavale bogatstvom sadržaja i jasnoćom.

U samostan je došao krajem ljeta 2013. te se, u skladu sa svojim mogućnostima, stavio na raspolaganje za pomoć u pastoralu. Rado je u brojnim prigodama propovijedao, a posebno ističem da je, dok mu je god zdravlje dopuštalo, svaku večer za vrijeme krunice bio vjernicima na raspolaganju za ispovijed. Sudjelovao je u svim materijalnim pothvatima u samostanu te se radovao uređenju samostana, crkve i njihova okoliša, uvijek govoreći: „Sve je to naše.“ Za njega je samostan uistinu bio dom pa je stoga bio pravi primjer i nama fratrima i postulantima kako voljeti svoj samostan i živjeti za nj.

Fra Rafo je godinama bio narušena zdravlja, zbog čega se i povukao sa župe u samostan. Na-žalost, s vremenom je bolest jačala, osobito u posljednjoj godini njegova života. Postajao je sve ovisniji o drugima, čiju je pomoć primao strpljivo i zahvalno, ne gubeći ni u tome svoj smisao za humor. Kada bismo ga upitali kako je, odgovorio bi s laganim osmijehom: „Srednja žalost.“ Križ bolesti i nemoći, čije težine mož-da mnogi nisu bili ni svjesni, nosio je vjernički strpljivo.

Ovom prilikom zahvaljujem svima koji su fra Rafi olakšali vrijeme njegove bolesti. U pr-vom redu zahvaljujem medicinskom osoblju Doma zdravlja u Imotskom, osobito liječnici Nediljki Dropljić i med. sestri Mariji Mišević. Zahvaljujem časnim sestrama Dobroslavi, Ja-sni i Filipi; zatim med. sestri Ivi Kujundžić; fra Lazaru Perici i fra Zoranu Kutleši, gospođama Jadranki Kutleša i Nadi Kutleša.

Na poseban način u ime pokojnog fra Rafe zahvaljujem našim postulantima koji su mu rado bili u svemu na raspolaganju, osobito u zadnje dane njegova života. Posljednjih deset dana ži-vota fra Rafo danju i noću ni trenutka nije ostao sam zahvaljujući najviše postulantima koji su stalno bili uz njegov bolesnički krevet.

Zahvaljujem svima koji su ga posjećivali te

naši pokojnici


mu na bilo koji način pomogli. Zahvaljujem svima vama, draga braćo i sestre, što ste došli na ovaj oproštaj od našeg dragog brata fra Rafe.

Poštovana obitelji i rodbino pokojnog fra Rafe, u ime samostana, župe i dekanata primi-te iskrenu sućut. Iz Vaše obitelji – obitelji pok. Ante i Joze Begić - potekla su tri duhovna zva-nja: č. s. Dobroslava, fr. Veselko, koji je premi-nuo u veljači ove godine, te naš i Vaš fra Rafo od kojega se danas opraštamo. Znam da Vam je fra Rafo puno značio i da ste ga voljeli, o čemu najbolje svjedoče Vaše česte posjete, osobito kad je njegova bolest i nemoć uznapredovala. Nadam se da ćemo i nadalje ostati povezani jer bi to sigurno i naš pokojni fra Rafo želio.

Fra Rafo je kao društven čovjek volio razgo-varati o svemu, a osobito o vjerskim temama. Često se pitao i razmišljao kakav će biti vječni život ili „dika nebeska“, kako je znao reći.

Dragi naš fra Rafo, neka ti milosrdni Bog oprosti sve tvoje ljudske slabosti i nagradi te za tvoje redovničko i svećeničko služenje di-kom nebeskom, a ti nama oprosti ako ti nismo iskazali dovoljno ljubavi i poštovanja! Uživaj u radosti Gospodara svoga do našeg ponovnog susreta i zajedništva u ljubavi Trojedinog Boga!

**********Mons. Marin BarišićNadbiskup metropolit splitsko-makarskiSplit, 1. svibnja 2018.Br. 143/2018. Poštovani gospodinFRA JOŠKO KODŽOMANProvincijal Provincije Presvetog Otkupitelja Poštovani oče Provincijale,primio sam vijest da je subrat, pokojni fra

Rafael Begić, preminuo s ovog svijeta i pre-selio u kuću Oca Nebeskog. Svoje ovozemno hodočašće završio je u vazmenom vremenu, a sada kao vjerni sluga, u zajedništvu sa svetim Franjom i svima svetima iskazuje svemogućem Bogu čast i slavu.

Fra Rafael je dobar dio svog svećeničkog i redovničkog života proveo u pastoralnom slu-

ženju i radu među našim ljudima u inozem-stvu. Ipak, nije mogao bez svoje Domovine i svoje braće i sestara, kojima je poklonio svo-je zrelije i zadnje godine. Posebnu zahvalnost izričem pokojnom fra Rafaelu za njegov požr-tvovni rad u više župa naše Splitsko-makarske nadbiskupije. Neka ga njegov sveti zaštitnik arhanđel Rafael, oslobođena od svake bole-sti i ograničenja, uvede u radost i zajedništvo nebesnika.

Izražavajući svoju ljudsku i vjerničku blizi-nu Vama oče Provincijale, braći franjevcima, rodbini i prijateljima, a zahvalan pokojnom fra Rafaelu za njegov predan i uzoran svećenički i redovnički život, rado ću ga se sjetiti u svojim molitvama.

Počivao u miru Božjem!Mons. Marin Barišić****************Oproštaj fra Željka TolićaMnogopoštovani O. Provincijale, braćo re-

dovnici i redovnice, dragi svećenici i vjernici!Ono što je u posljednje vrijeme bilo tako

izgledno, to se pred dva dana, na spomendan energičnog postridentskog pape svetog Pia V. (1566.- 1572.), i dogodilo: fra Rafo Begić rastao se s ovim svijetom te se jednom dugom cestom, bez skretanja i osvrtanja, zaputio pred sudište Božje. Za njega, a jednoga dana i za svakoga od nas, švere su se poklopile i vrijeme je isteklo. Svoj svećenički Katekizam, Časoslov i Misal, što ih je svojedobno objavio spomenuti Papa, a fra Rafo se po njima ravnao, zamijenio je nebe-skom liturgijom pred prijestoljem i Jaganjcem Božjim. Ovozemnu brigu što ćemo jesti i u što se obući odsada ispunja obilje neusporedivo veće od Salomonova; trku i vrevu zamijenila je nebeska utiha; vjeru i nadu neprolazna ljubav, a ovozemnu Crkvu, Provinciju, braću fratre, sve-ćenike, rodbinu i brojne prijatelje zamijenilo je društvo Božjih svetih i izabranih. Ukratko, ovo nebo i ova zemlja za njega su u ponedjeljak na-vijeke uminuli i on se pridružio stanovnicima novog reda i poretka u kojem smrti više nema! I gdje je, kako vjerujemo, radost vječna.

Fra Rafo je bio službeni predstavnik naše Provincije na mnogim mjestima u domovini i

naši pokojnici


inozemstvu. Jedna od njegovih postaja, čuli smo, bila je i Slivno, gdje je bio župnik punih jedanaest godina (od 2000. do 2011.). I to je ra-zlog, premda ne i jedini, zbog kojega u ovom trenutku stojim pred vama i govorim. I što ću reći, bit će samo i jedino istina.

Dolaskom u Slivno za župnika primio sam župu s njezinim duhovnim plodovima, materi-jalnim stanjem i uredskim poslovanjem. Sva-kodnevni život u Slivnu, druženje s ljudima, prelistavanje župnih knjiga i, - svega ostaloga čime su se bavili i oko čega su nastojali pret-hodni slivanjski župnici, kao aktualni župnik s velikim ponosom i pune duše za fra Rafinih jedanaest godina u Slivnu mogu i želim reći sli-jedeće:

Fra Rafo Begić kod naroda: voljen, cijenjen i poštovan, a prema narodu blag, jednostavan, mirotvoran, druželjubiv, nenametljiv i susretljiv. Kako kao fratar nije oblačio samo jedan habit ili kao svećenik samo jednu misnicu izvana, nego diskretno nosio i stotine tuđih problema iznu-tra, njegova je slika, lik i rukopis ostao takav kakav bi svaki župnik poželio da ostane među svojim vjernicima kad odlazi iz neke župe. Da, voljen, cijenjen, poštovan - tri velike riječi koje se u Slivnu ovih dana izgovaraju otkad se pro-čulo daje njihov bivši župnik preminuo. A kao njegov nasljednik mogu samo nadodati: Blago-slovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić u uredskim stvarima: pedan-tan, savjestan i uredan. Sve što je trebalo upisati i zapisati uredno je napravio, zaveo i posložio. Župna administracija bila je njegova dužnost i on ju je savjesno vodio i obavljao. Suptilnost, sređenost i veličina jedne duše nije u tome kako se na vani predstavlja, već kako svoje dužnosti vrši i obavlja. Zbog te njegove uredske pedan-tnosti i savjesnosti, što drugo doli opet reći: Bla-goslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić u pastoralnom djelovanju: marljiv, gorljiv i zanimljiv. U propovijedima, pričaju mi, nikad dug, nespreman i dosadan, već uvijek zanimljiv, jasan i za slušanje poželjan. Zbog toga: Blagoslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić na materijalnom polju: akti-van i poduzetan. U dekretu svakoga fratra kad odlazi na neku župu, među ostalim, stoji i to da,

uz duhovno-pastoralno djelovanje, treba voditi brigu i o materijalnim dobrima u župi. Fra Rafi to i nije trebalo pisati niti mu to napominjati, jer je na tom području uvijek bio marljiv i ak-tivan, nikada bezbrižan, indiferentan i pasivan. U Slivnu se, zajedno sa svojim vjernicima, tru-dio, popravljao i gradio; i vidljiv trag ostavio. Zbog te njegove brige i mara: Blagoslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić na kulturnom polju: svjestan i djelatan. Osim pastoralnog, župnička služba pretpostavlja i kulturno djelovanje. Fra Rafo je toga bio svjestan: kulturno uzdizanje bila je po-treba njegove duše i ono je kod njega bilo per-manentno. Uostalom, to se i na njemu vidjelo: bio je odista kulturan čovjek. Kao takav je bio prema svima obazriv, prema nikome uvredljiv I kao takav je, u prigodi 250. obljetnice crkve Presvetog Trojstva, objavio vrlo vrijedan zbor-nik Slivno i svake je godine objavljivao Župni list Slivno. Za njegov kulturnu pojavu i nastoja-nja: Blagoslovljen budi Bog!

Fra Rafo Begić i kulturna baština: osjetljiv i brižan. Volio je kulturnu baštinu i narodne obi-čaje, a na poseban način ,,gangu“, koju je često volio i zapjevati, osobito onu: Teci vodo ispod Kamen mosta... Ljubav prema tom napjevu na-vela ga je da u Slivnu pokrene i „Ganga Fest“, manifestaciju koja je danas poprimila regional-ne obrise. Za tu njegovu ljubav i nastojanje da se hrvatska baština očuva, da ne propadne, već i danas živi, cvjeta i raste: Blagoslovljen budi Bog!

Dragi fra Rafo! Mnogi su tvoji bivši župlja-ni, tvoji dragi Slivanjci, danas na tvome sprovo-du: jer su te voljeli, jer su te poštivali. Vijest o tvojoj smrti otišla je diljem svijeta. I svi Slivanj-ci, ovi u domovini i oni u inozemstvu, danas su s tobom. I tužni su, jer si bi dio njih i njihovih obitelji. Kao čovjek, fratar i svećenik, ostavio si divnu sliku kod njih i dubok dojam među nji-ma. To je teško izbrisati, baš kao i suze koje im danas klize niz lice. Zato, u ime njih i za sve njih izgovaram: Hvala ti, fra Rafo! I nadoda-jem: Bog te dao, Bog te 2000. godine u Slivno doveo, Bog te sada k sebi uzeo. Blagoslovljen budi Bog!

*********************

naši pokojnici


Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvuZagreb, 2. svibnja 2018. MnogopoštovaniFra Joško KODŽOMAN, provincijalFranjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Da, to je volja Oca mojega da tko god vidi

Sina i vjeruje u njega,ima život vječni i ja da ga uskrisim u posljed-

nji dan. (Iv 6,40) Mnogopoštovani Oče,Povodom smrti Vašega subrata fra Rafaela

Begića, u zajedničkoj molitvi za njegovu vječ-nu dušu i Vama i cijeloj Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja izražavam kršćansku su-ćut.

Fra Rafael je tijekom svoga gotovo šezde-setogodišnjeg redovničkog i pedesetrogodiš-njeg svećeničkog djelovanja značajno vrijeme od 1969. do 1988. služio i našim iseljenicima u Njemačkoj. Krećući od Stuttgarta kao dušo-brižnik pa zatim kao voditelj misije u Dussel-dorfu, kao dušobrižnik u Frankfurtu, te ponov-no kao voditelj misija u Sindelfingenu, Berlinu, Wuppertalu, s povratkom u Frankfurt ostavio je trag svojeg svećeničkog služenja u godinama naročito velikog priljeva naših radnika u Nje-mačku. Neka ga Gospodin nagradi za sve dobro što je učinio!

vlč. dr. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj*********************Poštovani Oče provincijale,povodom smrti fra Rafaela Begića, Vama i

svim franjevcima Provincije Presvetog Otkupi-telja u ime Župnog vijeća i svih vjernika HKM Berlin želimo izraziti iskrenu i duboku sućut.

Fra Rafo će nama u Berlinu ostati u traj-nom sjećanju kao vjeran navjestitelj evanđelja i poseban dušobrižnik, župnik i čovjek, - koji se isticao velikom ljubavlju prema svom hrvat-skom narodu i neumornim radom.

Bio je pokretač i osnivatelj različitih gru-pacija - pastoralnih, kulturnih, čak i sportskih, kako bi okupio svoj narod, te mu pružio dijelić doma kojega su tada toliki sa svojim obiteljima napustili. U sjećanju će nam ostati kao pravi pa-stir koji je okupljao svoje stado, uvijek uz lijepu riječ za svakoga i spreman pomoći u svim situ-acijama – pravi “prijatelj i brat”.

A nas, tadašnju djecu i mlade, svojim je pri-stupom, radosti, zalaganjem, otvorenošću za ljude, te svjedočenjem vjere oduševio i postavio temelj na kojem smo mogli graditi i izgrađivati našu vjeru te ljubav prema svom narodu i Hr-vatskoj katoličkoj misiji Berlin, u kojoj smo i danas aktivni. Uistinu je bio fratar koji je osta-vio duboki trag kod nas osobno i u našoj misiji.

Pokoj mu vječni podario Gospodin, neka mu bude nagrada! Na njegov sprovod nažalost ne možemo doći, ali u duhu želimo biti sa svima Vama na svetoj misi zadušnici, koja će se slaviti za pokojnog fra Rafaela u nedjelju u našoj misi-ji u svim crkvama.

U ime Župnog vijeća HKM BerlinAnica Krstanovićpredsjednica Župnog vijeća HKM Berlin*****************Hrvatsko kulturno društvoFran Vladimir MAŽURANIĆFeldstr. 4 13355 BerlinBerlin, ponedjeljak, 30. travnja 2018.Provincijal fra Joško Kodžoman

Poštovani oče provincijale fra Joško Kodžoman!Povodom završetka zemaljskog hodočašća

našeg dragog svećenik fra Rafaela Begića, izra-žavamo svoju ljudsku i kršćansku sućut Vama, oče Provincijale, svoj braći i sestrama velike franjevačke obitelji, rodbini, prijateljima i svi-ma koji su voljeli, poštivali i poznavali pokoj-noga fra Rafaela.

Fra Rafael je bio 7 godina svećenika naše HKM Berlin od 1975 - 1982. godine. Bio je vo-ditelj misije Sv. Clemens od 1975-1982. u Ber-linu - Kreuzberg Stressemannstr. 66E.

naši pokojnici


Prvi je predsjednik i osnivač Hrvatskog kul-turnog društva Vladimir Fran Mažuranić iz Ber-lina od 1980-1982. godine, te kasnije l.počasni predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Vladi-mir Fran Mažuranić i uvijek rado viđen na svim našim velikim danima u Berlinu.

Sućut izražavamo, ja kao osmi predsjednik HKD-a V.F. Mažuranić iz Berlin, članovi našeg upravnog odbora i svi članovi društva vrijedni štovatelji lika i dijela VFM iz Berlina.

Bio je ugledan svećenik u nekadašnjem Za-padnom Berlinu u godinama kada je Berlin bio okružen željeznom zavjesom komunizma, te je kao član Provincije Presvetog Otkupitelja dao veliki doprinos dušobrižništvu Hrvata u Berli-nu, te se s ponosom sjećamo njegovog rada i djelovanja, koje nećemo nikada zaboraviti.

Nesebično se darivao Bogu, Crkvi i svom hrvatskom narodu, kako tada u Berlinu, tako i kasnije u najtežim godinama povijesti Republi-

ke Hrvatske i hrvatskog naroda, po povratku iz Njemačke 1988. godine iz Frankfurta u domo-vinu a posebno u teškim godinama Domovin-skog rata.

Fra Rafael Begić bio je veliki svećenik, do-moljub i Hrvat.

U sjećanju na osnivanje HKD VF Mažuranić Fra Rafael je napisao: „Kad se more uzgiba va-lovi šume. Srce je more a riječi su valovi.“

Neka našeg dragog Fra Rafaela Begića Krist raspeti i uskrsli kao svoga svećenika primi i uvede u kuću Oca nebeskoga! Počivao u miru Božjemu!

Predsjednik HKD-a V.F. Mažuranić - BerlinStjepan Lozančić, VorsitzenderŽeljko Matić, Geschäftsführer

naši pokojnici


naši pokojnici

SINJ: OPROŠTAJ OD FRA BOŽE LOVRIĆA U utorak, 26. lipnja 2018. u 15 sati, u crkvi

Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju mons. Ma-rin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, slu-žio je misu zadušnicu za redovnika-svećenika fra Božu Lovrića koji je, okrijepljen svetim sakramentima, blago u Gospodinu preminuo u franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u nedjelju, 24. lipnja 2018. u 84. godini života, 65. redovništva i 57. svećeništva.

Na oproštaju su bili provincijal fra Joško Kodžoman, gvardijan fra Jakov Begonja i 112 redovnika-svećenika.

Rodbina, bogoslovi, sjemeništarci, časne se-stre, vjernici iz Hrvaca, Sinja i drugih župa, te osobni prijatelji došli su se također oprostiti od fra Bože. Pjevanje je predvodio mo fra Jure Žu-pić.

Sprovodne obrede, nakon završetka mise za-dušnice, na groblju sv. Frane u Sinju prevodio je sinjski gvardijan fra Petar Klapež.

***********

Uvod i propovijed mons. Marina Barišića„Sve vas pozdravljam sada u trenutku opro-

štaja od fra Bože. Izražavam sućut ocu Provin-cijalu, braći franjevcima, mještanima Hrvaca, vjernicima župa u kojima je fra Bože djelovao, rodbini i prijateljima“, rekao je mons. Marin Barišić na početku mise zadušnice te nastavio kako „ova šutnja i molitva pokazuju osjećaje prema pok. fra Boži. Želimo ga molitvom pra-titi nebeskom Ocu. Zamolimo Gospodina da i fra Boži i nama oprosti kako bismo mogli sla-viti ova kršćanska otajstva nade“, završio je o. Nadbiskup.

Na početku propovijedi o. Nadbiskup je, ci-tirajući sv. Pavla, naglasio kako je Isus pokazao svoju ljubav prema dok smo bili grešnici, a koli-ko će tek sada biti ta ljubav i spasenje njegovim životom. To je osobna karta svakog kršćanina jer je Isus dao nadu svakome. Svatko od nas jest sudionik i dionik pomirenja Božjeg, a svećenici na osobit način jer su primatelji i djelitelji Božje

† FRA BOŽO LOVRIĆPredmet: Molitva za pok. fra Božu LovrićaBr. 01-297/2018.Split, 27. lipnja 2018.

Braća koja nisu obavila molitve i slavila misu za pok. fra Božu Lovrića neka to učine što prije kako propisuje Statut Provincije: braća svećenici po jednu sv. misu, a braća klerici i neklerici križni put.U nekrologij samostana neka se upiše na dan 24. lipnja:

Fra Božo Lovrić rođen je 18. ožujka 1935. u Hrvacama. U novicijat je stupio 12. kolovoza 1953. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne zavjete 13. srpnja 1954. godine. Svečane zavjete položio je 31. ožujka 1960. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 28. travnja 1961. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je u Splitu 29. lipnja 1961. Mladu misu proslavio je u župi Hrvace 2. srpnja 1961. godine.Povjerene službe: Kozica (1962. – 1964.) – župnik; Danilo (1964. – 1966.) – župnik; Aachen (1966. – 1969.) – voditelj misije; Makarska (1969. – 1972.) – magistar bogoslova; Zagreb (1972. – 1973.) – magistar bogoslova; Split (1973. – 1979.) – tajnik Provincije; Sinj (1979. – 1990.) – duhovnik sjemeništaraca i profesor na Gimnaziji; Definitor Provincije (1979. – 1982.); Metković (1990. – 2005.) – župni vikar; Split (2005. – 2018.) – ispovjednik.Preminuo je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu u nedjelju, 24. lipnja 2018., u 84. godini živo-ta, 65. redovništva i 57. svećeništva. Misa zadušnica slavljena je u franjevačkoj crkvi Čudotovrne Gospe Sinjske u Sinju u utorak, 26. lipnja 2018., a sprovodni obredi na gradskom groblju Sv. Frane u Sinju nakon mise zadušnice.


ljubavi. To je sigurno i osobna karta fra Bože jer su mnogi osjetili njegovu dobrotu i ljubav. Lijepo je to bilo čuti od vjernika, osobito vjer-nika iz Metkovića gdje je služio punih petnaest godina. Imao je uho za čovjeka, nastojao je slu-šati, primiti, osjetiti čovjeka pa čak i njegovu bol i patnju. Rado je sjedio u ispovjedaonici i bio djelitelj Božjih otajstava. Osim toga, rado je bio viđen među svećenicima kojima je i dra-ge volje pomagao u svako vrijeme. Apostoli su prepoznali Isusa u lomljenju kruha i u susretu s

njim oživili. U Vjerovanju između ostalo izri-čemo vjeru u život budućega vijeka. Kao što su učenici Isusa prepoznali i mi ga možemo prepo-znati u lomljenju kruha i imati već sada život, a ne samo budući život. Fra Božo je živio svoje redovništvo i svećeništvo u skladu i otvorenosti prema budućem životu. I nije mala stvar imati takve ljude u svom okruženju. Fra Bože, hvala ti. Sada vidimo koliko si nas obogatio. Neka ti sretan susret s Gospodinom, završio je mons. Marin Barišić.

OPROŠTAJ PROVINCIJALA FRA JOŠKA KODŽOMANAPreuzvišeni o. Nadbiskupe, hvala što ste se

odazvali pozivu da predvodite ovo svetu misu zadušnicu za našeg pokojnog fra Božu Lovrića. Hvala Vam na izrazima sućuti, koju ste uputili Provinciji, rodbini i svim fra Božinim pozna-nicima, koji iskreno za njim tuguju. Cijenjena braćo svećenici, časne sestre, dragi bogoslovi, poštovana i tužna rodbino, prijatelji i znanci pokojnog fra Bože Lovrića, kršćanska braćo i sestre!

Danas se opraštamo od još jednog dobrog i vrijednog svećenika, koji je iza sebe ostavio vidljivi trag, te na svoj način obilježio vrijeme

i mjesta u kojima je živio i djelovao. Svećenici su veliko bogatstvo svome narodu. Znao je to dobro naš fra Božo, kada je prigodom nedavnog svećeničkog ređenja desetorice mladića u split-skoj konkatedrali kratko komentirao: „Bogu hvala!“ Dok bude dobrih svećenika bit će i vje-re u narodu, jer oni i jesu plod vjere i molitve naroda Božjeg. Molimo neumorno za današnje svećenike, da pružaju svima pravo svjedočan-stvo vjere i života, molimo za nove svećenike, koji će se znati nadovezati na svijetle primjere svojih prethodnika, među koje ću svrstati i po-kojnog fra Božu.

naši pokojnici


Smrt, rastanak od dragih i bliskih osoba u našim životima ostavlja duboki trag. Odlaskom, nama bliskih i dragih ljudi, s pozornice ovoga svijeta odlazi i dio nas, koji smo ih poznava-li. Ono što ostaje i što nas trajno povezuje jesu sjećanja, uspomene, neki upečatljivi zajednički životni trenutci. Makar se od naših pokojnika tjelesno rastajemo, s njima ostajemo duhovno povezani, dok i te veze vrijeme ne rastoči, dok sjećanja ne počnu blijedjeti, dok rane ne zaci-jele, bol ne utihne… Sve nam to govori o pri-vremenosti naših ovozemaljskih veza i još nam jednom stavlja pred oči onaj oblik naše uzaja-mne trajne i neraskidive ljudske povezanosti u Bogu, koji nas već za života, s različitih strana, okuplja u svojoj Crkvi. Ispunjeni smo nadom da ćemo po Isusu pobijediti smrt kao najve-ću prepreku, uživati sreću i blaženstvo svetih, daleko od svake boli, tuge i svega što iskustvo umiranja nosi sa sobom. Do tog blaženog tre-nutka, to jedinstvo s Bogom živimo, sudjelujući u slavlju svetih sakramenata, okupljeni u moli-tvi oko Njega, hranimo se vjerom da iza svakog ljudskog života stoji nedokučivi Božji promi-sao. Kristovi vjernici imaju u sebi privilegirano iskustvo Božje blizine i božanskog života koji u njima struji i to im daje uvijek nove motive da proniknu u dublji smisao vlastitog života, u smisao svakog ljudskog nastojanja oko dobra.

Naš je fra Božo bio čovjek osobne vjere i po-božnosti, koji je ta dragocjena iskustva svoga života itekako znao pretakati u živote drugih ljudi.

Dopustite mi da vas u najkraćim crtama izvi-jestim o tijeku i nekim važnijim pojedinostima njegova ljudskog i svećeničkog života.

Fra Božo (Josip) Lovrić rođen je 18. ožujka 1935. u mjestu Hrvace, od oca Bože i majke Ma-rije r. Buljac. Kršten je u rodnoj župi već drugi dan nakon rođenja, kao da je time već unapri-jed nagoviješteno da želi biti Kristov i Njemu pripadati cijelim svojim bićem. Sakrament sv. potvrde primio je 1945. u ovoj našoj crkvi, gdje se danas od njega ljudski i kršćanski opraštamo. Osnovo je školovanje završio u rodnima Hrva-cama u razdoblju od 1942. do 1948. Valja napo-menuti da je kroz to razdoblje nastava u školi često prekidana zbog ratnih i poratnih neprilika.

Srednje školovanje, koje je trajalo od 1948. do 1957., nastavio je na Franjevačkoj klasičnoj gi-mnaziji u Sinju i Makarskoj. U međuvremenu je to razdoblje njegova školovanja prekinuto dvogodišnjim služenjem vojnog roka u Rumi i Beloj Crkvi. U franjevački novicijat na Visovcu stupio je 12. kolovoza 1953. Filozofsko-teološki studij , od 1957. do 1962., uspješno je pohađao i završio na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. Svečane redovničke zavjete položio je 31. ožujka 1960. pred rođenim stricem pro-vincijalom fra Jerkom Lovrićem. Sveti red đa-konata primio je u Makarskoj 28. travnja 1961. po rukama biskupa Frane Franića, koji ga je 29. lipnja iste godine zaredio i za svećenika.

Mladu misu fra Božo je proslavio u rodnim Hrvacama 2. srpnja 1961. godine.

Za života naš je fra Božo vršio sljedeće sve-ćeničke i redovničke službe; godine 1962. ime-novan je župnikom Kozice. Tu će ostati dvije godine, kada 1964. u svojstvu župnika preuzi-ma župu Danilo u Šibenskoj biskupiji. Godine 1966. uprava Provincije određuje fra Božu za dušobrižnika hrvatskih katoličkih vjernika u njemačkom gradu Aachen. U toj će službi ostati tri godine, nakon čega se fra Božo 1969. vraća u Domovinu, u Makarsku na službu magistra bogoslova. Uz službu magistra bogoslova, fra Božo je kroz ti godine vršio i službu tajnika Fra-njevačke visoke bogoslovije. Godine 1972. fra Božo biva premješten u Zagreb na službu ma-gistra bogoslova. Godinu dana poslije 1973. fra Božo je imenovan tajnikom Provincije, te dola-zi u Split. Kroz to je vrijeme bio i aktivni član Odgojno-obrazovnog vijeća Provincije. Na pro-vincijskom Kapitulu 1979., fra Božo je izabran za definitora, odnosno, člana uprave Provincije. Iste godine preuzima i službu duhovnika sjeme-ništaraca u Sinju, te radi na Franjevačkoj kla-sičnoj gimnaziji kao nastavnik vjeronauka. Je-danaest godina poslije 1990. fra Božo odlazi u župu sv. Ilije u Metkoviću, gdje punih petnaest godina djeluje kao zauzeti župni vikar. Prema svjedočanstvu nekoliko župnika, bio je od ve-like pomoći u župi. Godine 2005., osjećajući teret godina i zamor, fra Božo dolazi u samo-stan Gospe od Zdravlja u Split za ispovjednika. U nedjelju, 24. lipnja 2018., u 84. godini živo-

naši pokojnici


naši pokojnici

ta, 65. redovništva i 57. svećeništva blago je u Gospodinu preminuo.

Imajući pred očima sliku fra Božina život-nog puta, službe koje je vršio, dužnosti koje je obnašao, osim neposrednog pastoralnog rada s našim vjernicima, vidimo da je fra Božo značaj broj godina proveo u odgoju i pripremi mladih svećeničkih i redovničkih kandidata. To je po naravi stvari vrlo zahtjevan posao i siguran sam da je uprava Provincije, zbog njegovih ljudskih kvaliteta, zbog njegove blage i strpljive naravi, znala da će tu zadaću uspješno obaviti. Mislim da je kroz odgojne službe imao mogućnost bolje upoznati mnogu svoju braću, koja su ustrajala na redovničkom i svećeničkom putu, već od nji-hovih mladenačkih dana. Za osobne razgovore s tim mladim ljudima, koji su često imali svoje poteškoće, probleme, strahove, sumnje, logično je da čovjek trebao imati puno strpljenja, raz-boritosti, umješnosti… A fra Božo je to nedvoj-beno imao. Mnogi ga se sjećamo još iz naših sjemenišnih dana. Sjećamo se njegove blagosti, njegove podrške, njegova zauzimanja kod na-ših gimnazijskih nastavnika, koji su nam se u onim trenutcima činili prestrogi. Fra Božo je bio naš anđeo čuvar, čovjek kojega nam je Pro-vidnost stavila na raspolaganje, kako bi sve nas ohrabrio, savjetovao i pomogao nam u našem ljudskom i duhovnom-kršćanskom odrastanju. Znao je dobro procijeniti ljude a vrijeme je po-kazalo da je u mnogim tim svojim procjenama bio u pravu.

Danas kad se opraštamo od fra Bože, mi koji smo bili njegovi učenici, možemo mu reći jedno veliko hvala za sve što je za nas učinio. Upravo je zbog iznimnog doprinosa na odgojnom polju, kao i za dobar glas koji je pronosio svojim če-stitim životom o svom rodnom mjestu, fra Božo 15. rujna 2017. dobio nagradu za životno djelo od strane Općine Hrvace.

Osim odgojiteljskih službi, fra Božo je vršio i neke pastoralne službe. Znao mi je reći, zbog ljudskog obzira često sam završavao tamo gdje se drugima i nije baš dalo ići. Ali on je uvijek sve dragovoljno prihvaćao. Zavjet poslušnosti, kao najveće iskušenje redovničkog života, njemu je uvijek bio na prvom mjestu. I po tome je bio poseban, samozatajan, čovjek od reda, molitve,

prijateljski raspoložen prema svakome. Ako bi i osjetio da mu netko nešto zamjera, ispričao bi se i tražio oproštenje. Poznajući ga dužan sam u ovom trenutku u njegovo ime od svih koje je bilo kada i bilo gdje možda povrijedio zatražiti oproštenje. Siguran sam da je on takvima i svi-ma nama već davno oprostio.

Dragi fra Božo u ime cijele naše Provinci-je, izražavam Ti iskrenu zahvalnost za Tvoje vjerno i časno svećeničko služenje za dobrobit vjernika, kojima si bio poslan, za povećanje vje-rodostojnosti i ugleda Crkve u našem narodu i u svijetu.

Hvala i vama, poštovana obitelji i rodbino pokojnog fra Bože. Hvala vam na ovom vrijed-nom sinu, s kojim ste krvno povezani. S vama smo, cijenjena obitelji Lovrić, preko pokojnog fra Jerka i fra Bože, kao Provincija povezani čitavo jedno stoljeće. Želim i nadam se da će naša povezanost i nadalje ostati konstanta, ko-liko zbog ove dvojice ljudi koji su u vašoj obi-telji rođeni i u njoj odgojeni, toliko i po nadi da ćete nam u budućnosti podariti novu braću. Fra Božo je o vama pronio najbolji glas- Vi ste bili njegov ponos i njegova radost a on je bio vas ponos i vaša radost.

Neka Ti, dragi fra Božo, dobri Bog bude vječna nagrada a sve koji iskreno tuguju zbog privremenog rastanka s Tobom neka ispuni svo-jom snagom i utjehom vjere u ponovni susret s Tobom i sa svima svetima.

Počivao u miru Božjem!****************Oproštaj gvardijana fra Jakova Begonje„Gospodine, da si bio ovdje, moj brat ne bi

umro“, citirao je svetopisamske riječi fra Ja-kov Begonja na početku oproštaja od fra Bože, i nastavio pitanjem ‘Gvardijane, jesi li mogao nešto učiniti? Nažalost, smrt je neminovna. U nastavku je o. Gvardijan ukratko opisao zadnje trenutke fra Bože Lovrića i braću koja su bila u njegovoj blizini. Naime, večer prije smrti, u nje-govoj sobi bili su o. Gvardijan i o. Provincijal. Razgovarali su s njim i predložili mu odlazak u bolnicu ali fra Božo je odgovorio da nije po-trebno. Gvardijan je izvijestio kako je fra Božo na blagdan sv. Ivana Krstitelja slavio svetu misu


naši pokojnici

u zajedništvu s fra Antom Grčićem i fra Beri-slavom Nikićem, a potom došao i na doručak. Na tom putu između kapele i blagovaonice, u samostanskom kloštru, obratio se o. Gvardija-nu „Gvardijane, nisam mogao stajati za vrijeme mise nego sam samo sjedio. Gvardijane, valja putovati“. Na te riječi o. Gvardijan mu je odgo-vorio kako će „Gospodin odlučiti o putovanju“. Fra Bože je kasnije u svojoj sobi, neko vrije-me zajedno s fra Krunom, gledao i slušao svetu misu na televizoru. Kako nije došao na ručak, fra Stjepan Čovo je otišao u fra Božinu sobu po njega. Nažalost, fra Stjepan se vratio i rekao „Fra Božo je umro“. Fra Jakov je zatim naglasio kako su fra Božino rođenje i smrt vrlo simbo-lični jer se rodio uoči sv. Josipa, a umro na sv. Ivana Krstitelja. Ta dva sveca imala su veliku ulogu u Isusovu životu. Fra Božo je dijelio taj-ne Isusove i dao svjedočanstvo o Isusu Kristu. O. Gvardijan je zatim naglasio dvije velike fra Božine ljubavi. Prvo, ljubav prema Bogu i Cr-kvi, i drugo, prema Domovini i rodnom mjestu i obitelji. Po uzoru na sv. Franju Asiškog vršio je savjesno sve službe. U samostanu je vršio sve samostanske čine, ostajao je s braćom i nakon večere iako bi nekada bio umoran. Međutim, fra Božo je uvijek bio zainteresiran za događanja u Crkvi i Domovini, veselio se dobrom i lijepom. Potom je o. Gvardijan naveo kako su 1944. go-dine osloboditelji Sinja odveli fra Božina oca Josipa iz Hrvaca u koje se nažalost poslije toga nikada nije vratio. Nakon određenog vremena pronašli su njegovo tijelo i pokopali ga u obi-teljsku grobnicu. U djetinjstvu mu je nikla lju-bav za Domovinom i neizmjerno se radovao da je dočekao san o svojoj Domovini. U obitelji je naučio zajedništvo i to je želio prenijeti na članove obitelji, a osobito kroz zadnje vrijeme na svoje sinovce. Zahvaljivao je Bogu za njiho-vo zajedništvo i rado ih je posjećivao. Sigurno mu žele reći ‘Hvala ti, striče, za ljubav, savjete, zajedništvo’. Kao gvardijan zahvaljujem svima vama, mojoj braći u samostanu, časnim sestra-ma i svima koji su fra Boži bili na raspolaganju i pomagali kroz ove godine. Fra Bože, ne sum-njam da će te Gospodin nagraditi vijencem sla-ve jer si bio čovjek, redovnik, svećenik. Počivaj u miru Božjem.

*****************DRUŽBA SESTARA FRANJEVKI OD BEZGRJEŠNE

Šibenik, 25. lipnja 2018.MnogopoštovaniO. fra Joško Kodžoman, provincijal Trg Gaje Bulata 3, HR - 21000 SPLIT

Mnogopoštovani oče Provincijale! Vama i cijeloj Franjevačkoj provinciji Pre-

svetog Otkupitelja, izražavamo iskrenu sućut povodom smrti poštovanog redovnika i sveće-nika O. fra Bože Lovrića.

Sestre naše Družbe, posebno sestre našeg sa-mostana u Podstrani, s najvećim poštovanjem i zahvalnošću govore i nose uspomene na pokoj-nog fra Božu, kao dugogodišnjeg ispovjednika. U njemu su prepoznale istinskog redovnika, u njegovoj bratskoj dobrohotnosti, franjevačkoj jednostavnosti i zauzetosti za Božju slavu.

Fra Božino služenje Kristu, Provinciji i našoj Crkvi, ostavlja svijetli trag, na duhovnom, od-gojnom i pastoralnom planu.

U molitvi za njegovu plemenitu dušu, s oso-bitim poštovanjem i zahvalnošću, u ime Družbe sestara franjevki od Bezgrješne,

s. Zdravka Gverićvrhovna poglavarica

***************SLUŽAVKE MALOG ISUSAZagreb, 26. lipnja 2018.

Poštovani o. Provincijale,U nemogućnosti osobnog sudjelovanja na

sprovodu fra Bože, želim ovim putem izraziti svoje molitveno zajedništvo sa svima koji se danas opraštaju od dragog i uvijek nasmijanog fra Bože.

Vašoj redovničkoj subraći,rodbini, prijatelji-ma i znancima izražavam iskrenu sućut,

s. Anemarie Radan sa sestrama Služavkama Malog Isusa


naši pokojnici

† MIRA NOVAKOVIĆU ponedjeljak, 9. travnja 2018., okrijepljena svetim sakramentima preminula je Mira Novako-

vić r. Božić Juras (r. 28. kolovoza 1968.), majka našega brata fra Ivana Novakovića. Sprovod i misa zadušnica održani su u srijedu, 11. travnja 2018. u 16.30 sati u Broćancu (župa Prugovo).

† MILICA GULIĆU utorak, 12. lipnja 2018., preminula je u 87. godini Milica Gulić, majka fra Bože Gulića. Spro-

vod i misa zadušnica održani su u srijedu, 13. lipnja 2018. u 16 sati na Gljevu.

DEUTSCHLAND

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8 10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 91274468

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 242818 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 Marktplatz 5. 71634 LUDWIGSBURG Tel.: 07141/1411-609 i -/1411-602 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeranstraße 15 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART - ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - BAD CANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIA

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USA

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALAT SPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 824 400 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJA SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURA IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 672-529 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJAT VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKAT SPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700 021/ 541 702

“PLANINA I MORE“ 21300 MAKARSKA Franjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANIS VITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRI OTAC ANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRA RAFO KALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBA BOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT - DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT - TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza Nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 725 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Tel: 01/ 46 60 032 Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE Porat 137, 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPE

BAĆINA - Plina Stablina BAJAGIĆ

21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST - BAŠKA VODA 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/ 447622

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

Domazeti 1, 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 898 030

BRŠTANOVO 21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTA VELIKA 22214 Čista Velika Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO 22205 Perković Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE - IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 18 74 205; 022/312 662

DUBRAVICE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški 22322 Ružić Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

22320 Drniš Kard. Utišinovića 14 Tel: 022/ 887 820

KARIN - samostan KIJEVO

22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVRATE

22221 Lozovac Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE 23303 Lišane Ostrovičke Tel: 023/ 661 015

LOVINAC - Gračac LOVREĆ 21257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI 22324 Drinovci/Miljevci Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE 21206 Ogorje Tel: 021/ 663 106

OTOK 21238 Otok Dalmatinski Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ 22205 Perković Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA - STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPODBABLJE

21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET - LABIN 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190 021/ 340 216

PRIMORSKI DOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Tel: 021/ 253 053

RADOŠIĆ - LećevicaRUNOVIĆI

21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ 22321 Siverić Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT - samostan Tel/Fax: 021/ 343 586

STANKOVCI 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN - samostanŠIBENIK - CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METERIZE 22000 Šibenik Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

ŠIBENIK - VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE 21243 Ugljane Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKO BRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB - samostan Tel/Fax: 01/466 05 55

ZAOSTROG - samostanZAVOJANE - KozicaZLOPOLJE - OgorjeZMIJAVCI

21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Documents

WWW - E-MAIL · 90 Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 2-3/2018. Lišane-Ostrovica: Proslavljen blagdan sv. Ante ..... 138 U Sinju proslavljen blagdan sv. Ante