WWW - E-MAIL - Split · 2020. 4. 13. · WWW - E-MAIL. USTANOVE. Provincijska stranica: franjevci-split.hr. Franjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com. Franjevački klerikat -

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.comFranjevački klerikat - Split: franjevci-st.com

SAMOSTANI - ŽUPE- MISIJEBerlin: www.hkmberlin.deBilice: zupabilice.wordpress.comBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrašnice: zupe-igrane-drasnice.comDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deIgrane: zupe-igrane-drasnice.comImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: www.zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkz-muenchen.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrSplit-Dobri: www.gospa-od-zdravlja.comStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: zupagospavangrada.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVisovac: visovac.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]šlić, fra Stipe: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected]čić, fra Nediljko: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected]Đuzel, fra Ivan Marija: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Ferdo: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]šić, fra Gabrijel: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected], fra Jerko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected]

Laco, fra Frano: [email protected], fra Marijo: [email protected], fra Petar: [email protected]č, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]đugorac, fra Dejan: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected], fra Ivan: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ščić, fra Ante: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Ignacije Milan: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Šimunović Erpušina, fra Toni: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

Odgovorni urednik: fra Marko Mrše, provincijski ministar

Glavni urednik:fra Ivan Udovičić

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečno

Naslovna stranica: Visovac

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 2-3/2019. 65

IZ PROVINCIJALATAPismo Generalnog ministra svoj braći kapitularcima ............................................................ 67Pozdrav Predsjednika kapitula ............................................................................................... 69Izvještaj Generalnog vizitatora i Predsjednika kapitula .................................................................. 69Iz zapisnika Provincijskog kapitula ....................................................................................... 74 Rim: Imenovanje provincijske uprave .................................................................................. 77 Provincijski kongres ............................................................................................................. 78Provincijska vijeća i komisije ............................................................................................... 84

IZ ŽIVOTA PROVINCIJESinj: Susret ministranata u Sjemeništu .................................................................................. 85Izlet bogoslova i profesora u Brštanovo ................................................................................ 86Proslava blagdana sv. Josipa u Maljkovu .............................................................................. 87Križni put mladih kroz stari dio grada Splita ........................................................................ 88„Aktualni bračni i obiteljski problemi – smjernice za ispovjednike“ .................................... 88Imotski: Križni put za mlade ................................................................................................. 89Perković: Križni put u Radnićima .......................................................................................... 90Šubićevac: Korizmeni koncert Camerate Vocale Split ........................................................... 90Trstenik: Održan pred-kapitul braće Under Ten .................................................................... 91Runovići: Održana korizmena duhovna obnova ................................................................... 91Roditelji Dječjega i Mješovitog zbora mladih Gospe od Zdravlja na hodočašću u Rimu .... 93Split: Duhovna obnova za redovnice .................................................................................... 94Križni put mladih Šibenske biskupije ................................................................................... 95Tribina za mlade: Hrvatsko nadzemlje .................................................................................. 97Visovački novaci na Trsatu .................................................................................................... 97 Makarska: Blagoslov postaja križnog puta ............................................................................ 98Križni put mladih grada Sinja ................................................................................................. 99Lišane-Vukšić: Molitva za poginule hrvatske branitelje ........................................................ 99Kruševo: Blagoslov spomenika fra Anti Pavlovu .................................................................. 99Rupe: Proslava blagdana sv. Jure ......................................................................................... 102Blagoslov križa u Drumu ..................................................................................................... 103Maovice: Proslava blagdana sv. Jure.................................................................................... 103Ježević: Proslava Sv. Josipa Radnika ................................................................................... 103Runovići: Hodočašće u Rim ................................................................................................. 104Susret sjemeništaraca Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Sinju ........................................... 105Split svečano proslavio svoga zaštitnika sv. Dujma ............................................................ 106Međugorje: Proslava 35. obljetnice „Zlatne harfe“ .............................................................. 108Proslava sv. Leopolda u Karakašici....................................................................................... 110Nadbiskup Barišić predvodio molitveno bdjenje za duhovna zvanja ................................... 111Unešić-Koprno: Proslava sv. Paškala .................................................................................... 112Čajdraš: Fra Dejan Međugorac proslavio drugu mladu misu ................................................ 113Hodočašće novaka stopama sv. Franje .................................................................................. 114KUD „Župa Grab“ u Njemačkoj ........................................................................................... 116Karin: Proslava sv. Paškala ................................................................................................... 116Vrgorac: “Fra Karlov dan” - 2019. ........................................................................................ 118Gračac: Susret ministranata ................................................................................................... 119Studijski izlet studenata splitskog KBF-a ............................................................................ 120Koncert Mješovitog zbora mladih župe Gospe od Zdravlja iz Splita .................................. 121Cetina: Proslava Svetoga Spasa 2019. ................................................................................. 122

KAZALO


Proslava svetkovine Duhova u Bilicama .............................................................................. 123Svećeničko ređenje u Splitu ................................................................................................. 123Proslavljen sv. Petar u Morpolači ......................................................................................... 125U Satriću blagoslovljena obnovljena crkva .......................................................................... 125Kruševo: Proslava zlatomisničkog jubileja .......................................................................... 126

INOZEMNA PASTVADuhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe ................................... 129Köln: Blagoslov kipa sv. Ante .............................................................................................. 130Održana dvadeset deveta Biblijska olimpijada ..................................................................... 130Godišnji sastanak Povjerenstva HKM London .................................................................... 133Korizmeni duhovni impuls za mlade u HKŽ München ....................................................... 133Održan 28. hrvatski folklorni festival s 5. dječjim festivalom .............................................. 133Berlin: Proslavljena 50. obljetnica Hrvatske katoličke misije Berlin ................................... 134Dublin: Godišnji skup hrvatskih dušobrižnika Zapadne Europe ......................................... 137Marienthal: Hrvati u njemačkom Gospinu svetištu .............................................................. 137

OFS i FRAMADubravice: Osnivanje bratstva OFS-a .................................................................................. 139XIII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog reda i Frame .......... 139Trstenik: OFS „Blagovijest“ proslavilo blagdan Blagovijesti ............................................. 140II. susret početne formacije u OFS-u u Karinu .................................................................... 142Karin: Primanje u OFS ......................................................................................................... 143Sinj: 20. obljetnica Frame .................................................................................................... 144Izabrano novo Područno vijeće Zadarsko-šibenskog OFS-a ............................................... 145Hodočašće OFS-a grada Splita sv. L. B. Mandiću ............................................................... 146Proslavljeno 25 godina Frame Gospe od Zdravlja ............................................................... 148Održani izborni kapituli OFS-a u Lumbardi i Orebiću ........................................................ 1483. nacionalno hodočašće OFS-a i Frame ............................................................................... 148Studenci: Primanje u OFS-u ................................................................................................. 149Trstenik: Zavjetovanje i primanje u OFS-u .......................................................................... 150Dubrava: Primanja u Framu, sportski kapitul i područna skupština .................................... 152Izabrano novo Područno vijeće Splitsko-dubrovačkog OFS-a ............................................ 152Obećanje Frame Šubićevac ................................................................................................... 154

RAZNOFra Ivica Jurić objavio knjigu o crkvenim pokretima na talijanskom jeziku ....................... 155Izložba slika fra Tomislava Brekala ...................................................................................... 155Split: Obrana doktorata Silvane Burilović Crnov ................................................................ 155Fra Marijan Mandac napisao knjigu “Sveti Augustin. Život i djelo.” ................................. 155Fra Josip Šimić: „Pučka pobožnost u kršćanskoj misli i nauku nakon Drugog vat. koncila“ ....... 155Fra Jozo Župić: “Josip Kuletin” ........................................................................................... 156Fra Stjepan Čovo: “FRANJEVCI IZBJEGLICE ...” ................................................................... Split: Novo notno izdanje Zlatne harfe ........................................................................................

NAŠI POKOJNICI† Mirko Bitanga ............................................................................................................... 160

kazalo


IZ PROVINCIJALATA

PISMO GENERALNOG MINISTRA BRAĆI KAPITULARCIMA

Predraga braćo,Radost i mir Gospodina uskrsloga bili sa svi-

ma vama!Dok se spremate slaviti Provincijski kapitul

osobito sam vam blizu i molim Gospodina da svatko od vas, oslobođen svakoga egoizma i re-gionalizma, otvori svoje srce prihvaćanju dara Duha: neka vam dade svoju mudrost kako biste u istini sagledali prethodne godine hoda u živo-tu provincije; svoj savjet kako biste donijeli mu-dre i odvažne odluke koje će omogućiti pravu obnovu života i istinsko obraćenje Evanđelju; svoju snagu kako biste se suočili s budućnošću koja vas očekuje pouzdajući se jedino u Boga koji je jedini zaklon, od kojega dolazi svaka mi-lost i blagoslov. Budete li ove dane proživjeli u molitvenom osluškivanju glasa Duha, siguran sam da će vaš Kapitul, koji predstavlja najuzvi-šeniji i najznačajniji trenutak života Provincije, doista biti pogodna prilika da se poduzmu kon-kretni koraci za obnovu vašega poziva Manje braće i za ponovni pronalazak radosti u dono-šenju svima onoga spasenja koje nam je uskrsli Krist darovao.

Prema onome što proizlazi iz izvještaja Ge-neralnoga vizitatora i Predsjednika kapitula, fra Darka Teperta, kojega pozdravljam i kojemu od srca zahvaljujem za njegovo velikodušno služe-nje koje vrši u korist vaše ljubljene Provincije, u vašoj provincijskoj stvarnosti imate toliko pozi-tivnih aspekata i za sve to vam zahvaljujem i za-hvaljujem Gospodinu od kojega je svako dobro. No, u isto vrijeme, morate priznati da neki as-pekti vašega života i poslanja zahtijevaju vašu posebnu pažnju na ovom Kapitulu.

U nadi da ću time pridonijeti radu vašega Kapitula, nudim vam nekoliko konkretnih na-putaka koje držim važnima za vašu budućnost.

Plenarno vijeće Reda, koje je održano u lip-nju 2018. u Nairobiju, željelo je osluškivati što Duh govori Redu danas. Izabrana metodologija bila je utemeljena na metodi „slušati – odlučiti – izići“, s ciljem da se svakoga brata Reda uključi u poznavanje, razlučivanje i konkretno djelova-nje; u osluškivanju onoga što nam Duh govori

danas; u zajedničkim odlukama koje će pomoći oživjeti autentičnost naše karizme.

Vaša si provincija također treba posvijestiti ovu potrebu, nastojeći dati prikladan odgovor izazovima koji nam dolaze od znakova vreme-na i mjesta po kojima nam Gospodin nastavlja govoriti.

Jedan od takvih znakova vremena koje vaša provincija proživljava jest smanjenje broja zva-nja. Što nam Gospodin govori po tome sma-njenju? Kako smanjenje zvanja propituje vaš život i vaše svjedočenje? Što učiniti pred tom pojavom? Jedno je jasno, da bismo imali zva-nja, osim izričitog navještaja zvanja i izravnog nuđenja našeg oblika života mladima, prvi uvjet sastoji se u mogućnosti da mladima kažemo: „Dođite i vidjet ćete“ (Iv 1,39). No to zahtije-va poklanjanje osobite pažnje našem životu, počevši od života molitve, kako osobne tako i bratske.

Na tom području pozivam vas da ozbiljno promislite o projektu života svakoga bratstva kao i svakoga od vas. Ne ulazim u prosuđivanje osobne molitve, no zasigurno ima prostora za poboljšanje zajedničke molitve. U ovim vreme-nima u kojima nas Crkva poziva da se vratimo bitnome, ne možemo zaboraviti da ono bitno u našem životu ima svoje ime: Isus. Posvetili smo se njemu i on, dakle, mora biti središte našega života i života našega bratstva. Bog treba biti integrirajuće središte naših života i života na-šega bratstva. Bez osobne i zajedničke molitve osrednjost će biti mjera našega života, koji onda neće moći nikome progovoriti, a ponajmanje mladima.

Tražim, dakle, da Kapitul vodi računa o ovoj hitnoj potrebi u životu Provincije te iznađe sred-stva kojima će ojačati život „svete molitve“ sva-koga bratstva.

Nikakva pastoralna djelatnost, ili djelatnost drugačije naravi, koliko god ona bila važna, ne može oduzeti prvenstvo koje pripada osobnoj i bratskoj molitvi, kao što to piše i naš otac sve-ti Franjo u Pravilu na koje smo se zavjetovali (usp. V. pogl.).


iz provincijalata

Druga potreba od važnosti za naš život jest pozornost koju treba pokloniti bratskom životu. Naše nas Konstitucije podsjećaju da „život brat-skoga zajedništva zahtijeva od braće: jednoduš-no vršenje Pravila i Konstitucija; sličan način života; sudjelovanje u činima bratskoga zajed-ništva, osobito u zajedničkoj molitvi, evangeli-zaciji i kućnim poslovima; a isto tako predava-nje u korist bratstva svih prihoda primljenih s bilo kojega naslova“ (GK čl. 42 §2).

Još jedno pitanje o kojem vas pozivam da promislite i da donesete zaključke jest pitanje vaših prisutnosti. Pogleda li se raspored braće po dobi, primjećuje se da je 91 brat stariji od 65 godina. Ostane li priljev zvanja na istoj razini, za deset godina bit će sedamdesetak aktivne bra-će manje. Pozivam vas da promislite o potrebi napuštanja nekih prisutnosti ili da barem učinite da braća žive zajedno kako bi mogli ostvariti bratstvo molitve, međusobnog suživota i posla-nja koje će biti zajedničko i u suradnji, pa i ako će svaki od njih biti zadužen za svoju župu. U preuzimanju bilo kojega posla ili službe neka se vodi računa o životu bratstva, mjesnoga i pro-vincijskoga, iz kojega se nijedan brat ne smije izuzeti (GK čl. 79 §2).

Među prioritetima kojima se ističu naša bratstva valja naglasiti malenost. Na području vaše Provincije ne nedostaju situacije i društve-ne problematike u kojima naše dijeljenje bez sumnje predstavlja blagoslov. Nije pritom riječ samo u tome da se na ekonomskom području usvoje skromni oblici života, nego i da se dije-li trpljenje muškaraca i žena našega vremena. Stoga vas potičem da nastavite u bratstvima podržavati želju da se osjetite u zajedništvu s osobama u potrebi i da im iskažete solidarnost, dajući najsiromašnijima. Solidarno zajedništvo s ljudima ostaje povlašteni put za odgoj i u te-meljnim vrednotama te je nezaobilazno za ulju-đen suživot.

U ime cijeloga Reda, pozivam vas da proci-jenite mogućnost da se omogući braći koja to žele rad u misijama Reda, osobito u Svetoj ze-mlji, Maroku, na Kubi ili u projektu Amazonije. Obradovalo bi me ako biste mi do kraja lipnja ove godine mogli predložiti koje ime raspolo-žive braće za ove inicijative. Zahvalan sam već unaprijed za vašu velikodušnost!

Na području formacije želim osobito pono-viti ono što smo već mnogo puta rekli: trajna formacija je prvotna i valja se prikladno za nju brinuti želimo li ponuditi i kvalitetnu početnu formaciju. Ako se ne brinemo o trajnoj formaci-ji, naše ćemo mlade odgajati za dvostruki život: sada će činiti ono što im kažemo, a poslije će činiti ono što danas vide od nas. Podsjećam vas da je jedan od prvotnih zadataka Kapitula dati program trajne formacije Provincije.

S obzirom na početnu formaciju potičem vas da nastojite prikladno formirati odgojitelje, ne bojeći se ako ćete zbog toga morati odustati od nekog drugog oblika apostolata, tako da postanu sposobni pratiti odgajanike i međusobno sura-đivati, kako bi se postigao potreban kontinuitet između pojedinih formativnih etapa. Stoga vas potičem da početnu formaciju vodite i u redovi-toj suradnji odgojitelja, ostvarujući tako željeni kontinuitet u različitim formativnim etapama.

Predraga braćo, vodeći računa o stvarnosti seksualnoga zlostavljanja i zloporabe moći i u Crkvi u gotovo svim dijelovima svijeta, želim vas potaknuti da pripremite i započnete pro-gram formacije ad hoc za braću i suradnike u župama i drugim područjima pastoralnoga dje-lovanja Provincije. Bilo bi korisno oblikovati i neku vrst protokola za postupanje pod svim vidovima (pastoralnom, pravnom, psihološ-kom…) u slučaju zlostavljanja. I ovaj protokol kao i program formacije morat će, naravno, biti u suglasju s odgovarajućim naputcima sveopće i mjesne Crkve.

Eto, predraga braćo, nekih promišljanja i po-ticaja koji su mi na srcu i koje vam prenosim kao znak zajedništva i da bih vam pomogao da proživite događaj Provincijalnoga kapitula u skladu s hodom Reda.

Ovih dana kad Crkva, rođena iz Gospodinova uskrsnuća, zaziva i očekuje dar Duha Svetoga, osjetite se i vi poput učenika okupljenih s Maj-kom Gospodinovom. U svoje ime i u ime cijelo-ga Definitorija jamčim vam spomen u molitvi te zazivam zagovor svetoga našeg oca Franje kako biste dane Kapitula mogli proživjeti kao blago-slovljeno vrijeme, preobraženo Duhom.

Fra Michael A. Perry, ofmGeneralni minitar i sluga

Rim, 13. travnja 2019. - Prot. 108900


iz provincijalata

POZDRAV PREDSJEDNIKA KAPITULA

Draga braćo,lijepo vas pozdravljam na početku našeg

Provincijskog kapitula koji je prema našem za-konodavstvu ustanova „od najveće važnosti za usmjeravanje života i poslanja braće u provinci-ji“ (GS čl. 165). Njegova je zadaća „da ispita sa-dašnje stanje i djelatnosti braće u provinciji, da traži i predlaže prikladna sredstva za njezin po-srast i popravak, da raspravlja o novim pothva-tima i poslovima veće važnosti te da zajednič-kim dogovorom odlučuje i vrši izbore“ (GK čl. 215). Pritom smo dužni obdržavati odredbe ka-nonskoga prava, Generalnih konstitucija, Gene-ralnih statuta, Statuta provincije, te Pravilnika kapitula, kao i Posebnih statuta kanonske vizi-tacije i predsjedanja provincijskim kapitulom.

Prema Statutu provincije, posebno važne teme o kojima provincijski kapitul raspravlja jesu:

• redovnički život, redovničko zajedniš-tvo, vršenje redovničkih zavjeta;

• briga za zvanja i odgoj redovničkog pod-mlatka;

• apostolska i evangelizacijska aktivnost braće;

• pomaganje siromašnih i potrebitih;• ustanovljenje plenarnog vijeća Provincije.Sigurno da su i izbori važan dio rada kapitula

i već vas sada pozivam da i izbore ostvarimo u molitvenom ozračju, tražeći volju Božju.

Ipak, nemojmo zanemariti teme koje su važ-ne za budućnost ove Provincije.

Pokušajmo, tekođer, da se ovaj Kapitul doi-sta održi u bratskom ozračju. Pokušajmo u dru-gima prepoznati i pretpostaviti dobru namjeru, a sami nastojmo promicati ono što je od općeg dobra za cijelu Provinciju.

Fra Darko TepertPredsjednik Kapitula

IZVJEŠTAJ GENERALNOG VIZITATORA I PREDSJEDNIKA KAPITULA

Draga braćo,Gospodin vam dao svoj mir!Generalni definitorij Reda manje braće na

sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine u Rimu izabrao me, a generalni ministar Reda Manje braće, fra Michael A. Perry, imenovao me generalnim vizitatorom vaše časne Provin-cije Presvetoga Otkupitelja, te predsjednikom Provincijskoga kapitula i Kapitulskoga kongre-sa (Dekret prot. n. 108207/S 102-18 od 18. svib-nja 2018.).

Vizitaciju Provincije započeo sam 13. rujna 2018. Obišao sam svu braću u Hrvatskoj, u Nje-mačkoj, u Rimu i u Londonu, dok sam s braćom u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama komunicirao putem elektronske pošte. Vizitaci-ju sam završio 1. ožujka 2019. godine. Koristim

ovu priliku da zahvalim Provincijskom mini-stru, Tajniku provincije, Tajniku generalnog vi-zitatora i svoj ostaloj braći koja su mi pomagala u ovoj kanonskoj vizitaciji. Također zahvalju-jem i svoj braći na gostoprimstvu.

Tijekom vizitacije održani su i izbori za za-stupnike na ovom Kapitulu, kao i predlaganje kandidata za službu Provincijalnoga ministra. Brojanje listića s prijedlozima kandidata za službu Provincijalnoga ministra izvršeno je 14. prosinca u Splitu. Nakon što sam dobio potvrdu Generalnoga definitorija, objavio sam i četvori-cu potvrđenih kandidata za tu službu. U dopisu od 28. veljače 2019. godine bio sam vas izvije-stio o ishodu glasovanja za deputate na Provin-cijskom kapitulu, te sam vam 1. ožujka uputio pismo saziva Kapitula. Pristupili smo i izboru novoga Provincijalnoga ministra. Kao što znate,


iz provincijalata

glasovnice s naznakom Za vizitatora trebale su biti upućene na Provincijalat u Splitu, Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split, uključivo do 15. travnja 2019. godine. Glasovnice se otvaraju i prebroja-vaju na kapitulu na dan izbora (usp. SP 75 §2).

1. Opće stanje ProvincijeU Provinciji vas ima 228 braće sa svečanim

zavjetima, od čega 213 svećenika, petorica đa-kona, petorica braće laika i petorica svečano-zavjetovanih bogoslova. Tu su još devetorica braće u privremenim zavjetima, pet novaka i dvojica postulanata. Već se iz ovoga pregleda primjećuje ozbiljan nedostatak zvanja i jasno je da u budućnosti nećete moći voditi brigu o svim župama na kojima ste sada prisutni, a po-gotovo ne na jednak način kao do sada. Vaših 14 samostana i 89 župa, te 21 misija za Hrvate u Njemačkoj, hrvatska župa u Vancouveru u Ka-nadi i misija za hrvatske katolike u San Joséu, kao i misija u Ljubljani, uskoro će biti preve-lik zadatak. Valja doista voditi računa da je 91 brat stariji od 65 godina, a da zvanja ne pristižu onim tempom kojim su pristizala u nekim rani-jim razdobljima. Za deset godina ovih devede-setak braće neće moći biti u onoj mjeri aktivni u kojoj su danas, a ne čini se da će u tih deset godina doći devedesetero nove braće, pogoto-vo ne toliko svećenika. Želim svakako zahvaliti braći koja i u starijoj dobi nastavljaju služiti te time daju lijepi primjer mlađima. Valja pohva-liti zauzetost i sve ostale braće koja nesebično rade u pastoralu.

Govoreći o općem stanju Provincije, moram se osvrnuti i na materijalno stanje kuća. Tije-kom vizitacije stekao sam dojam da dobar dio samostana nije u najboljem stanju. Za neke bi se čak moglo reći da su nedovoljno održavani, premda ima i pozitivnih primjera. Općenito nije prihvatljivo da velika većina vaših samostana nije financijski samoodrživa. To je, naravno, povezano i s problemom financijske neovisnosti pojedine braće, o čemu ću nekoliko riječi reći nešto kasnije. S druge strane, mnogo se truda ulaže u obnovu i održavanje župnih kuća koje često i nisu vlasništvo Provincije. Također sam primijetio i da su crkve za koje se braća brinu najčešće u izvrsnom stanju, dobro održavane i

opskrbljene svime potrebnim za liturgiju.Posebnu vrijednost u vašoj Provinciji pred-

stavlja Franjevačka klasična gimnazija u Sinju. Ipak, trebalo bi ozbiljno razmisliti zašto se sma-njuje broj upisanih učenika.

Važna je i uloga braće koji rade na Katolič-kom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Spli-tu, koji imaju i veliko značenje u predstavljanju vaše Provincije prema akademskom svijetu. S tim u vezi valja pohvaliti i trud koji vaša Pro-vincija i braća ulažu ili su ulagali u časopise Kačić, Služba Božja, u list Marija, kao i u ostale izdavačke pothvate.

Zbog smanjenja broja zvanja postoji opa-snost da ova obrazovna djelatnost, kako u Gi-mnaziji tako i na KBF-u, bude zanemarena jer će nedostajati ili već nedostaje braće koja bi ra-dila kao nastavnici i profesori.

Kad je riječ o obdržavanju odredbi Pravila i Generalnih konstitucija s obzirom na bratski ži-vot i život u malenosti i siromaštvu, ima lijepih primjera, no naišao sam i na veće nepravilnosti. U ovom uvodnom dijelu izdvajam samo pita-nje financijske neovisnosti braće. U vašoj Pro-vinciji, naime, postoji uvriježeni običaj da brat prihod koji zaradi s bilo koje osnove zadrži za sebe i eventualno tek dio toga prihoda predaje zajednici. Takvo postupanje u izravnoj je kolizi-ji s odredbama Pravila, Generalnih konstitucija i Generalnih statuta (PPr IV-VI; GK čl. 42 §2; čl. 72-75; GS čl. 259). Ovo se odnosi na veli-ku većinu braće vaše Provincije. Mislim da bi o tome trebalo ozbiljno promisliti i početi mi-jenjati takvu praksu. Problem je velik jer se do-sadašnjom praksom rađaju nepravde i socijalna nejednakost unutar Provincije, ovisno o tome kakve je službe pojedini brat obnašao tijekom svoga života. Podsjećam vas da ste svi jednako pozvani i poslani od Gospodina i da svi jednako služite kao članovi našega Reda i ove Provin-cije, pa ne postoje nikakvi razlozi da bi netko svoje prihode zadržavao sebi. To je daleko, ne samo od franjevačkog ideala, nego i od važećih propisa u našem Redu.


iz provincijalata

2. Trajna formacija i bratski životOrganizacija susreta trajne formacije ili re-

kolekcija prepuštena je pojedinim samostanima. Negdje se uopće ne održavaju. Postoji s druge strane obveza mjesečnih duhovnih obnova (usp. SP čl. 9 §1). Neodržavanju mjesečnih duhov-nih obnova ne može biti opravdanje činjenica da se braća već sastaju jednom mjesečno prili-kom biskupijskih mjesečnih susreta jer je riječ o susretima drugačije naravi i svrhe. U pripremi mjesečnih duhovnih obnova mnogo veću ulogu moglo bi imati Tajništvo za formaciju i studije. Time bi se postigla viša svijest o jedinstvu Pro-vincije.

Rijetki su samostani u kojima se mjesni ka-pituli održavaju u propisanom ritmu, a u neki-ma se gotovo uopće ne održavaju. Pritom valja imati na umu da mjesni kapitul ima i formativnu ulogu. Prema odredbama Generalnih statuta, sva braća moraju biti pozvana i nastojati sudjelovati na mjesnom kapitulu gvardijanata (čl. 232, § 1), dok je gvardijan dužan pohađati filijalne kuće (čl. 232, § 2).

U nekim se samostanima braća iz samostan-skog okružja redovito sastaju, a u nekima to i nije slučaj. Moglo bi se unaprijediti bratsko za-jedništvo i tako da se uz ručak na koji se braća okupe redovito organizira i zajednička molitva. Podsjećam da Statut vaše provincije određuje da »jednom mjesečno sva braća samostana i područnih kuća« sudjeluju »na euharistijskom slavlju, molitvi i bratskom zajedništvu« (SP čl. 6 §5), a da barem jednom tjedno budu za zajed-ničkim stolom (SP čl. 19 §3).

Na taj način barem bi se malo ublažio pro-blem braće koja žive sama. Franjevački način evangelizacije uvijek je »u bratstvu« (GK čl. 89 §1), a i inače su braća obvezna provoditi »brat-ski život u zajednici« (GK čl. 38).

Trebalo bi na ovom Kapitulu ozbiljno pro-misliti o drugačijoj organizaciji pastoralnog djelovanja, koja bi omogućila da više braće živi u bratstvu. Uvjerio sam se, za vrijeme vizitaci-je, da je moguće organizirati pastoral pojedinih župa iz većih središta, o čemu sam naišao i na razumijevanje biskupa te biskupije.

Koliko je do zajedničke molitve, prilike su vrlo različite od bratstva do bratstva. Provincija

bi trebala uložiti mnogo više napora u obnovu zajedničke molitve i to bi trebao biti zadatak za novog Provincijalnog ministra i Definitorij.

U više kuća nisu mi predočene sve knjige koje bi se u njima trebale voditi. Osobito je problematično pitanje bilježenja misnih nakana koje ne vode svi s dužnom preciznošću. U ne-kim mjestima braća ih imaju zapisane na papiri-ćima. To je krajnje neodgovorno prema osoba-ma koje su naručile slavljenje sv. mise na svoju nakanu.

Kad je riječ o bratskom životu, posebno je pitanje skrb o starijoj i bolesnoj braći. U vizi-taciji sam čuo više različitih mišljenja, no opći dojam koji sam stekao jest da bi toj temi trebalo posvetiti veću pozornost. Bilo je već pokušaja osmišljavanja mjesta za stariju i bolesnu braću, no nije bilo većeg uspjeha.

3. Početna formacija i pastoral zvanjaMeđu glavne probleme vaše Provincije sva-

kako se ubraja nedostatak zvanja. Broj braće koja se sada nalaze u početnoj formaciji ne daje nadu da bi se stanje u dogledno vrijeme moglo popraviti.

Stekao sam dojam da zbog tradicionalne oslonjenosti na malo sjemenište u vašoj Provin-ciji nije poklonjena dovoljna pozornost radu s postulantima. Za njih bi trebala postojati mo-gućnost stalnog osobnog praćenja. Danas, kako dječaci u malom sjemeništu, tako i mladići i stariji koji dolaze u Postulaturu dolaze iz vrlo raznolikih obiteljskih i životnih situacija, a po-stulanti često i iz različitih molitvenih skupina i s već izgrađenim duhovnim iskustvom. Odgoji-telj postulanata morao bi imati vremena za ozbi-ljan osobni rad sa svakim od njih, a to sada nije slučaj. Ne može se u takvoj situaciji odgojitelja opteretiti s više odgovornih službi.

Novicijat se nalazi u posebnoj situaciji. Vi-sovac je doista milosno mjesto, no i mjesto koje može biti i zahtjevno kad je riječ o odgoju. Potrebno je paziti da sastav bratstva u tom sa-mostanu bude takav da doista promiče bratsko zajedništvo i time daje dobar primjer novacima. Osobito je to važno u sadašnjoj situaciji kada, zbog manjka braće, ne možete ondje smjestiti veće bratstvo.


iz provincijalata

Kad je riječ o braći u privremenim zavjeti-ma, valja imati na umu da je to jedino razdo-blje u kojem su braća u početnoj formaciji više godina na jednom mjestu i povjerena jednom odgojitelju. To može biti izvrsna prilika da ih se bolje upozna i da im se pomogne oko rasta i njegovanja zvanja. Stoga bi trebalo još veću pozornost pokloniti izboru odgojitelja braće u privremenim zavjetima. Ako je on profesor, op-terećen obvezama na fakultetu, teško će moći pratiti odgajanike.

Za sve odgojne zavode vrijedi da bi treba-lo dobro promisliti oko rasporeda braće u tim kućama jer odgojitelji nisu samo magistri, nego cijelo bratstvo.

U situaciji u kojoj se događa naglo starenje Provincije uz manji broj zvanja, trebalo bi s ve-ćom pozornošću promisliti o pastoralu zvanja. Uloga je Provincijalnoga ministra i Definitorija, ne samo da imenuju brata koji će za to biti od-govoran, nego i da animiraju svu braću da naj-prije svojim životom, a onda i riječju svjedoče ljepotu poziva kojemu smo se svi mi odazvali.

4. Evangelizacija i misijsko djelovanjeSrednja dob braće jamačno utječe i na evan-

gelizacijske mogućnosti. Nakon vizitacije, čini mi se da su mnoga braća umorna. Evangeliza-cija i apostolat ostaju prepušteni pojedinačnim inicijativama. Mogu reći da sam naišao na više primjera uzornog vođenja župa, kao i na braću koja su zauzeta u raznovrsnom i bogatom apo-stolatu. Ipak, često pritom nedostaje svjedočan-stvo bratskoga zajedništva.

Stekao sam dojam da nedostaje na razini ci-jele Provincije osmišljenih zajedničkih evange-lizacijskih projekata, a gotovo se sva evange-lizacija svodi na redoviti župni pastoral, često lišen bilo kakvih franjevačkih sadržaja. Vijeće za pastoral, misije i evangelizaciju moglo bi osmisliti programe i ponuditi materijale koji bi u tom smislu bili od pomoći braći u Provinciji.

Mišljenja sam da bi trebalo veću pozornost posvetiti onim mjestima u kojima ima više vjer-nika i osobito mladih obitelji. Ondje bi Provin-cija trebala koncentrirati snage. Danas su to

uglavnom gradovi u kojima djelujete. Pogleda li se brojnost pojedinih župa i broj svećenika koji na tim župama djeluje, vidjet će se veliki nesrazmjer. Uvjeren sam da je i to jedan razlog smanjenja broja zvanja.

Vaša Provincija preuzela je veliku ulogu u praćenju naših sunarodnjaka u inozemstvu, oso-bito u Njemačkoj, no i na drugim mjestima gdje braća djeluju. Osobito je danas u Njemačkoj ve-liki broj vjernika koji su vam povjereni. Stekao sam dojam da braća ondje uglavnom zauzeto rade na dobro ljudi. Ostaje pitanje budućnosti djelovanja ondje s obzirom na mijenjanje okol-nosti u pojedinim biskupijama.

Vaša Provincija sada nema nijednoga brata u misijama ad gentes. Moglo bi se to opravdati i smanjenjem broja braće, no misionarski po-ziv ne bi se zbog toga smio gušiti, osobito ne kod mlađe braće. U počecima našega Reda sv. Franjo nije svu braću koncentrirao u Umbriji, nego ih je slao dvojicu po dvojicu u sve krajeve, pa i u ono područje koje je tada bilo poznato kao Sirija, a obuhvaćalo je i Svetu zemlju. Iz poslušnosti Božjoj volji i poticajima njegova Duha, ponekad je potrebno napustiti sigurnost i poznato te krenuti u nepoznato. To je i biblijski i kršćanski i franjevački.

Bilo bi dobro kad bi Provincija imala jasan program karitativnog djelovanja i izgradnje solidarnosti s osobama na rubu društva. Panis vitae bio je nekada prepoznatljiv po takvu dje-lovanju, no sada je izgubio na snazi.

5. Provincijalni ministar i DefinitorijPrema onome što sam mogao vidjeti tijekom

generalne kanonske vizitacije, čini se da je Pro-vincijalni ministar sa svojim Definitorijem vo-dio dužnu brigu, u danim okolnostima, o materi-jalnim dobrima Provincije, napose o održavanju samostana i kuća, te pripadajućih crkava. Znam da su u tom smislu postojale i određene prituž-be, no postojale su i objektivne okolnosti zbog kojih se nije moglo učiniti mnogo više. Moralo bi se osmisliti kako će pojedini samostani biti samoodrživi, no i to će inicijalno zahtijevati po-četna financijska sredstva.


iz provincijalata

Više se pozornosti moglo posvetiti unaprje-đenju zajedničke molitve i bratskoga života u skladu s propisima Reda i Provincije.

Na početku vizitacije primijetio sam nekoli-ko neriješenih pitanja s obzirom na braću koja su odlučila napustiti provinciju ili je na drugi način njihov položaj neriješen. Po mojem mi-šljenju, Provincijalni ministar pokazao je veliku strpljivost u odnosu prema toj braći. Neki od tih slučajeva već su riješeni ili su na putu rješava-nja. Nešto će zasigurno ostati u zadatak i sljede-ćem Provincijalnom ministru i Definitoriju.

Koliko sam mogao vidjeti iz knjiga vizitacije u Provinciji, Provincijalni ministar nije u trogo-dištu nakon posljednjeg Provincijalnog kapitula obavio kanonsku vizitaciju braće, što je bio du-žan.

Primijetio sam, također, da provincijska vi-jeća i komisije nisu vršila predviđenu ulogu, a često se nisu niti sastjala.

Novi Definitorij provincije trebao bi poka-zati više zauzetosti u izvršavanju kapitulskih zaključaka, jer oni obvezuju i Provincijalnoga ministra i Definitorij Provincije. Dovoljno je pogledati zaključke prošloga Kapitula, pa će se uvidjeti da je ostalo dosta toga neizvršenoga.

6. Prijedlozi KapituluDonosim u nastavku nekoliko prijedloga za

koje mislim da bi ovaj Kapitul o njima trebao promisliti.1. Obvezati Definitorij da izradi smjernice i

teme za održavanje mjesnih kapitula.2. Obvezati Definitorij da do kraja godine pri-

premi susret trajne formacije za gvardijane i ekonome.

3. Donijeti odluku s obzirom na novi način pastoralnog djelovanja u župama i omogu-ćavanja većem broju braće da žive u brat-stvu ili u tom smislu obvezati Kapitulski kongres.

4. Obvezati Provincijskoga ministra da sazo-ve i bude prisutan na prvoj sjednici svakoga provincijskoga vijeća i komisije, na kojoj će biti određen program rada u sljedećem trogodištu, pri čemu bi posebnu pozornost trebalo pokloniti ekonomsko-nadzornom odboru.

7. ZaključakNa kraju, braćo, želim vam svima zahvaliti

za gostoljubivost koju ste mi vi i ostala braća iskazali tijekom generalne kanonske vizitacije. Osjećao sam se doista kao brat među braćom. Htio bih da ovaj moj izvještaj prije svega pota-kne želju da krenemo ponovno od Evanđelja i da ga pokušamo doista korjenito živjeti. Samo tako možemo i očekivati da nam se jave nova duhovna zvanja, jer će u nama prepoznati ideal na koji su pozvani.

Želim nam, također, svima da i ovaj Kapi-tul koji slavimo osam dana nakon Uskrsa bude prosvijetljen prisutnošću Uskrsloga i obilježen pečatom Duha Svetoga. Nadam se da ćemo u takvom duhovnom ozračju pristupiti i izboru novoga Provincijalnoga ministra, novoga Vika-ra Provincije, kao i novih definitora. Želja mi je također, da u raspravama dopustimo da nas vodi i usmjerava Božja riječ, te tako donesemo zaključke koji će biti za život vaše, a mogu reći, i moje Provincije.

Hvala vam!fra Darko Tepert

Predsjednik Kapitula


iz provincijalata

IZ ZAPISNIKA PROVINCIJSKOG KAPITULAKapitul Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja održan je u samostanu o. fra Ante

Antića u Splitu na Trsteniku od 29. travnja do 4. svibnja 2019.

Prvi dan (Ponedjeljak, 29. travnja)Redoviti provincijski kapitul započeli smo

zazivom Duha Svetoga i sv. misom u 17 sati u crkvi Presvetog Otkupitelja koju je predvodio fra Darko Tepert, predsjednik Kapitula. U nadahnutoj homiliji fra Darko je pozvao braću da se otvore poticajima Duha Svetoga te smje-lo prionu radu na Kapitulu. Uz pomoć Božju, uvažavanje kompetencija svakog brata te zajed-nički rad moguće je donijeti hrabre odluke koje će unaprijediti život i rad Provincije na svim područjima, istaknuo je predsjednik Kapitula. Poslije sv. mise i zajedničkog fotografiranja u dvorištu crkve započeli smo u 18,15 sati u pri-zemlju samostana, u dvorani dr. fra Karla Bali-ća, s radnim djelom Kapitula. Moderator prve sjednice bio je definitor fra Zvonko Tolić.

Nakon prozivke svih kapitularaca ustanovili smo da su trojica odsutna: fra Branko Brnas i fra Mladen Kovačević zbog zdravstvenih razloga te fra Krešimir Mikelić. Nakon prozivke kapitu-laraca predsjednik Kapitula uputio je pozdravne riječi i pročitao Pismo Generalnog ministra.

Nakon što je Dnevni red, uz određene pre-inake, prihvaćen, pristupili smo predlaganju i prihvaćanju osoba za različite službe za rad Kapitula. Za moderatore su tako izabrani: fra Zvonko Tolić, fra Kristijan Stipanović i fra Sini-ša Balajić. Za tajnika Kapitula izabran je fra Ivi-ca Jurić, a za pomoćnike: fra Ivan Režić i fra Jo-sip Repeša. Brojači glasova (skrutatori) su: fra Boris Čarić, fra Petar Čirko i fra Petar Klarić. Pravni perit Kapitula je fra Jure Brkan. Porotni-cu su: fra Gabrijel Jurišić, fra Mate Matić i fra Ivan Čupić. Za animatore liturgije izabrani su: fra Marko Duran i fra Nikica Ajdučić. Revizori spisa su: fra Frano Doljanin, fra Ivan Maletić i fra Tino Labrović. Tehnička služba fra Šimun Čovo i fra Perica Maslać. Prvi dan održavanja radnog dijela Kapitula završili smo u 19 sati.

Drugi dan (Utorak, 30. travnja)Drugi dan Kapitula započeli smo molitvom

jutarnje i misom u 7 sati koju je predvodio fra

Joško Kodžoman, provincijski ministar. Nasta-vak prve sjednice drugog dana Kapitula započe-li smo u 9 sati molitvom i nastavili iznošenjem prijedloga za izmjene i dopune Pravilnika o provincijskom kapitulu i kapitulskom kongre-su (dalje Pravilnik). Sjednicu je moderirao fra Zvonko Tolić.

Kapitularci su nakon iznošenja prijedloga i rasprave o bitnim stvarima vezanim za Pravil-nik odlučili navedene pisane prijedloge povje-riti pravnoj komisiji a čine je fra Marko Mrše, fra Jure Brkan i fra Ivica Jurić. Nakon prihvaća-nja Pravilnika uslijedilo je Izviješće vizitatora i predsjednika Kapitula fra Darka Teperta te fra Joška Kodžomana, provincijala. U svojim izvi-ješćima zahvalili su svojim suradnicima i svoj braći na suradnji u obavljanju svojih zahtjevnih službi. Njihova izviješća u cijelosti se prilažu Aktima Kapitula.

Druga sjednica nastavljena je izviješćima ekonoma Provincije fra Josipa Gotovca, zatim tajnika fra Frane Doljanina te izvješćima o sa-mostanima, provincijskim tajništvima i odgoj-nim zavodima.

Poslijepodnevni dio rada Kapitula, pod vod-stvom moderatora fra Darka Teperta, predsjed-nika Kapitula, započeli smo molitvom služ-be čitanja, čitanjem i prihvaćanjem zapisnika druge sjednice. Potom je uslijedila rasprava na prijepodnevna izviješća ekonoma i tajnika Pro-vincije kao i na izviješća o samostanima, pro-vincijskim tajništvima i odgojnim zavodima. Nakon rasprave o izvješćima fra Marko Mrše, predsjednik pravne komisije Kapitula za Pra-vilnik o provincijskom kapitulu i kapitulskom kongresu, predstavio je nadopunjeni prijedlog Pravilnika koji je nakon kratkih pojašnjenja ve-zanih za promijenjeni tekst i prihvaćen. Radni dio Kapitula zaključili smo u 18 sati te nastavili s preskrutinijem.

Treći dan (Srijeda, 1. svibnja)Nakon čitanja zapisnika i prozivke svih ka-

pitularaca ustanovljeno je da su 53 kapitularaca prisutna u kapitularnoj dvorani te da su odsutni


iz provincijalata

fra Branko Brnas i fra Mladen Kovačević. Po-tom se pristupilo glasovanju za provincijskog ministra prema Obredniku, a zatim je pravni stručnjak fra Jure Brkan pročitao pravilnik za izbor te se moglo započeti s otvaranjem glasov-nica. Predsjednik Kapitula je, skupa s pravnim peritom, utvrdio da bi od 227 članova Provinci-je s pravom glasa za apsolutnu većinu onih koji imaju pravo glasa za izbor provincijskog mini-stra bilo potrebno dobiti 114 glasova.

Skrutatori fra Boris Čarić, fra Petar Klarić te fra Petar Čirko, otvaranjem prispjelih glasovni-ca utvrdili su sljedeće:

Poslano je 227 glasovnica. Glasovalo je 179 braće. Rezultat je bio sljedeći: fra Ante Akrap dobio je 57 glasova; fra Joško Kodžoman 51 glas; fra Marko Mrše 55 glasova te fra Željko Tolić 11 glasova. Budući da nijedan od četvo-rice odobrenih kandidata za provincijskog mi-nistra nije dobio apsolutnu većinu, nakon krat-ke pauze i pojašnjenja predsjednika Kapitula o načinu glasovanja, pristupilo se glasovanju za provincijskog ministra.

Nakon prvog kruga glasovanja fra Marko Mrše je dobio 30 glasova, što znači apsolutnu većinu. Od ostale dvojice kandidata fra Joško Kodžoman dobio je 3 glasa, a fra Ante Akrap 19 glasova. Jedan glasač bio je suzdržan.

Uslijedio je odmor i nastavilo s radom u 15 sati. Nakon pojašnjenja predsjednika Kapitula vezanim za proceduru kod glasovanja, slijedio je izbor za provincijskog vikara. Rezultat gla-sovanja bio je sljedeći: Fra Zoran Kutleša dobio je u prvom izbornom krugu 39 glasova i time je apsolutnim većinom izabran za provincijskog vikara. Uslijedilo je pojašnjenje predsjednika Kapitula o proceduri glasovanja za definitore. Za definitore su apsolutnom većinom glasova izabrana sljedeća braća: fra Nedjeljko Čarapić (35), fra Marko Domazet Lošo (44), fra Petar Klapež (46), fra Josip Žarko Mandarić (43), fra Marko Nimac ( 47) i fra Blaž Toplak (46).

Nakon izbora za provincijskog ministra, vi-kara i definitore, braća su u 17 i 30 sati, na poziv predsjednika Kapitula, došla u crkvu i prema obredniku položili Ispovijest vjere i uvedeni u službu. Popodnevni dio sjednice završen je mo-litvom Večernje u kapitularnoj dvorani.

Četvrti dan (Čvtrtak, 2. svibnja)Šesta sjednica je počela sa molitvom i potom

čitanjem zapisnika koji je, uz neka pravna tuma-čenja, prihvaćen. U službu definitora uveden je fra Blaž Toplak, a zatim je Predsjednik Kapitula je pročitao čestitke za izbor novog provincijala i uprave provincije.

U nastavku sjednice predstavljaju se teme Kapitula od moderatora tema Kapitula:

1. fra Bože Vuleta: Redovnički život i za-jedništvo

2. fra Lazar Perica: Moguća solidarnost sa siromasima

Sedma sjednica započela je predavanjem fra Siniše Balajića, „Formacija, zvanja, studij (Svakodnevni život kao mjesto formacije)“

Drugi predavač je bio fra Kristijan Stipano-vić koji je predstavio temu: Apostolska i evan-gelizacijska aktivnost braće

Poslije drugog predavanja braća su imala mogućnost za pojedinačna tehnička pitanja i nejasnoće.

Osma sjednica je započela molitvom Služ-be čitanja i Srednjeg časa. Nakon molitve Predsjednik Kapitula pozvao je braću na rad u 4 skupine koje će obrađivati teme na osnovu predavanja četvorice braće. Predsjednik Kapi-tula uz savjetovanje o. Provincijala je predložio da braća koja moderiraju rad po skupinama oni će i sudjelovati u pripremi konačnih zaključaka Kapitula. Poslije rada po skupinama radni dio Kapitula završio je molitvom Večernje u Kapi-tulanoj dvorani.

Peti dan (Petak, 3. svibnja)Deveta, deseta, jedanaesta i dvanaesta sjed-

nica (objedinjene u devetoj):Nakon jutarnje molitve i mise koju je pred-

vodio fra Blaž Toplak, najstariji izabrani defini-tor Provincije, nastavili smo u 9 sati u dvorani radni dio Kapitula čitanjem, i nakon pojedinih ispravaka, usvajanjem zapisnika. Sjednicu je moderirao fra Siniša Balajić. Nakon usvajanja zapisnika, predsjednik Kapitula fra Darko Te-pert, pročitao je čestitke novoizabranom Pro-vincijalu i članovima definitorijaa koje su uputi-li: fra Andrija Bilokapić, provincijal provincije svetog Jeronima, Anto Matković u ime Vijeća


iz provincijalata

franjevačkih zajednica, don Ivica Komadina u ime Naddušobrižničkog ureda za inozemnu pa-stvu iz Frankfurta te Darko Portada, ministrant iz župe Majke Božje Lurdske iz Zagreba. Na-kon čitanja čestitki uslijedilo je iznošenje izvi-ješća jučerašnjeg rada po grupama. Izviješće o radu četiriju grupa iz popodnevnog dijela rada Kapitula koje su modelirali fra Siniša Balajić, fra Bože Vuleta, fra Kristian Stipanović i fra Ante Babić iznijeli su: fra Ivan Režić, fra Bože Vuleta, fra Kristian Stipanović i fra Ante Babić.

Svoje izviješće predstavili su kao konkretne prijedloge za zaključke provincijskog Kapitula, koje su članovi Kapitula kroz plodnu raspravu pomogli jasnije formulirati ili sasvim odbaciti. Nakon rasprave izišli su prijedlozi za zaključke Kapitula. Radni dio Kapitula zaključili smo mo-litvom večernje.

Šesti dan (Subota, 4. svibnja)Nakon jutarnje molitve u dvorani nastavili

smo u 8,30 s radnim dijelom Kapitula. Desetu sjednicu, koju je moderirao fra Kristijan Stipa-nović, započeli smo čitanjem, i nakon pojedinih ispravaka, usvajanjem zapisnika. Nakon usva-janja zapisnika prethodne sjednice predsjednik Kapitula, fra Darko Tepert, predvodio je izgla-savanje zaključaka Kapitula.

Zaključci:1. Neka o. Provincijal u suradnji s Tajniš-

tvom za formaciju i studij u početku manda-ta gvardijana organizira višednevni seminar za gvardijane u sklopu kojega će uključiti i ekonome.

2. Neka se odgojitelje ne opterećuje dru-gim zahtjevnim službama i obvezama. Neka im se omogući usavršavanje.

3. Neka o. Provincijal sa Zborom odgoji-telja preispita postojeću praksu slanja bogo-slova na studij na druga filozofsko-teološka učilišta u Hrvatskoj.

4. Neka se u okviru pastorala zvanja or-ganiziraju kampovi-susreti za ministrante i mlade u trajanju od barem tjedan dana.

5. Neka provincijski definitorij u dogovo-ru s gvardijanima nastavi rad oko usposta-ve „Fonda solidarnosti“ u kojem će se voditi skrb za potrebitu braću.

6. Neka provincijski definitorij u suradnji s mjesnim ordinarijima izradi plan racional-nijeg rasporeda braće po župama.

7. Neka se u samostanu Gospe od Zdrav-lja u Splitu uredi postojeći prostor sjećanja na svu braću naše Provincije, žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.

8. Građevinski prioritet Provincije su: a) dovršenje uređenja crkve Majke Božje

Lurdske u Zagrebu, b) sanacija vlage u samostanu sv. Ante u

Šibeniku na Šubićevcu c) sanacija vlage na samostanu o. fra Ante

Antića u Splitu na Trstenikud) nastavak gradnje crkve u BrnazamaKapitul odlučuje da se promijeni čl. 96 §3

Statuta Provincije tako da se iz popisa provin-cijskih vijeća izbriše Vijeće za formaciju i stu-dij.

Nakon usvajanja zaključaka fra Domagoj Runje, gvardijan samostana o. fra Ante Antića u Splitu i profesor na KBF-u, pripremio je i proči-tao poruku Kapitula svoj braći u Provinciji.

Kapitul je odlučio ustanoviti plenarno vijeće Provincije.

Provincijski kapitul određuje da izvanred-na svota za koju provincijski ministar da bi ju mogao utrošiti bez traženja pristanka defini-torija Provincije, između dvije sjednice bude 150,000,oo kuna.

Nakon usvajanja zapisnika u cjelini uslijedi-le su završne riječi predsjednika Kapitula, fra Darka Teperta a zatim i provincijskog ministra fra Marka Mrše. U ime sve braće, fra Gabrijel Jurišić, kao najstariji član Kapitula, zahvalio je predsjedniku Kapitula fra Darku Tepertu i uru-čio prigodni dar. Provincijski kapitul zaključili smo euharistijskim slavljem u crkvi Presvetog Otkupitelja, koje je predvodio novoizabrani provincijski ministar fra Marko Mrše i zajed-ničkim ručkom.

Fra Ivica Jurić, tajnik KapitulaFra Ivan Režić, pomoćnik tajnika

Fra Josip Repeša, pomoćnik tajnika


iz provincijalata


iz provincijalata

PROVINCIJSKI KONGRESProvincijski kongres pod predsjedanjem fra Darka Teperta održan je u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu od 3. do 7. lipnja 2019. godine. Na njemu su sudjelovali provincijski ministar fra Marko Mrše, provincijski vikar fra Zoran Kutleša, provincijski definitori fra Nedjeljko Čarapić, fra Marko Domazet Lošo, fra Josip Žarko Mandarić, fra Petar Klapež, fra Marko Nimac, fra Blaž Toplak i bivši provincijski ministar fra Joško Kodžoman. Zapisničar je bio fra Frano Doljanin umjesto provincij-skog tajnika fra Ivana Udovičića. Na završetku Kongresa učinjen je raspored osoblja kako slijedi.

RASPORED OSOBLJA (TABULA)I. BRAĆA U SAMOSTANIMA I ŽUPAMA U DOMOVINI

I. SPLIT - DOBRISamostanska obiteljFra Marko Mrše – provincijski minitarFra Mate Matić – gvardijan, župni vikarFra Ante Udovičić – župnikFra Ante Branko Periša – samostanski vikar i ekonom, profesor na FKGFra Kruno Bekavac – ispovjednikFra Frano Botica – voditelj knjižare „Dobra voda“ Fra Boris Čarić – ekonom Provincije, ispo-vjednikFra Stjepan Čovo – profesor u miru, ispovjednikFra Josip Čugura – ispovjednikFra Ante Grčić – ispovjednikFra Stipica Grgat – župni vikar, zborovođaFra Ante Jurić – pastoralni suradnik u župi Čvrljevo, ispovjednikFra Petar Lubina – urednik lista „Marija“, ispo-vjednikFra Josip Lucić – kapelan ss. klarisa, ispovjednikFra Josip Matić – ispovjednikFra Berislav Nikić – u miruFra Mate Puđa – župnik BrštanovaFra Stanko Radić – u miruFra Branimir ŠegotaFra Ivan Udovičić – tajnik Provincije, urednik „Vjesnika Provincije“, urednik i administrator provincijske mrežne stranice, prov. ljetopisacFra Ante Vugdelija – ispovjednik

ŽUPE SAMOSTANSKOGA OKRUŽJA1. BLIZNAFra Ferdo Jukić – župnik

2. BRISTIVICAFra Frano Doljanin – župnik

3. BRŠTANOVOFra Mate Puđa – župnik, poslužuje iz samostana

4. CRIVACFra Božo Gulić – župnik

5. ČVRLJEVO Fra Ante Jurić Talaja – župnikFra Ante Jurić - pastoralni suradnik

6. LEĆEVICAFra Dušan Džimbeg – župnik

7. OGORJEFra Danijel Stipanović – župnik, poslužuje iz samostana u Sinju

8. PRGOMET-LABINFra Ante Vukušić – župnik, poslužuje iz samo-stana u Splitu (Dobri)

9. PRIMORSKI DOLACFra Josip Žarko Mandarić – župnik

10. PRUGOVOFra Miroslav Modrić – župnik

11. RADOŠIĆFra Dušan Džimbeg – župnik

12. SPLITFra Ante Udovičić – župnikFra Mate Matić – župni vikarFra Stipica Grgat – župni vikar

13. ZLOPOLJEFra Danijel Stipanović – župnik

II. SPLIT - TRSTENIKSamostanska obiteljFra Ivan Macut – gvardijan, profesor na KBF-u, urednik “Službe Božje”, ispovjednikFra Ivan Režić – samostanski vikar, magistar bogoslova, ispovjednik


iz provincijalata

Fra Šimun Čovo, sam. ekonom, vratar, domarFra Ante Akrap - profesor, prefekt studija, is-povjednikFra Miroslav Ančić – bolnički kapelanFra Marko Babić, profesor u miru, ispovjednik Fra Šimun Bilokapić, profesor, ispovjednikFra Jure Brkan – profesor u miru, ispovjednikFra Petar Djukić – provincijski knjižničarFra Anđelko Domazet – profesor, ispovjednikFra Ivica Jurić – profesor, ispovjednikFra Šimun Markulin – profesor, ispovjednikFra Petar Milanović Trapo - ispovjednikFra Dušan Moro – profesor u miru, pastoralni suradnik u župi Otok, ispovjednikFra Stipe Nimac – profesor u miru, provincija-lov delegat za OFS i Framu, ispovjednikFra Domagoj Runje – profesor, pastoralni su-radnik u župi Podbablje, ispovjednikFra Domagoj Volarević – profesor, voditelj pa-storalne godine, domagistar, ispovjednikFra Ante Vučković – profesor, ispovjednikFra Marijan Vugdelija - profesor u miru, ispo-vjednikFra Bože Vuleta – voditelj Franjevačkog insti-tuta za kulturu mira, ispovjednik

III. IMOTSKISamostanska obiteljFra Kristian Stipanović – gvardijan, župnik, domagistar postulanataFra Zoran Kutleša – provincijski vikar, samo-stanski vikar i ekonom, župni vikar, magistar postulanataFra Josip Grbavac – profesor u miru, ispovjed-nikFra Željko Tolić – profesor, župnik Slivna

Župe samostanskog okružja14. IMOTSKI - v. samostan

15. LOVREĆFra Dinko Bošnjak - župnik

16. PODBABLJEFra Nedjeljko Čarapić – definitor, župnikFra Domagoj Runje – pastoralni suradnik

17. PROLOŽACFra Vinko Gudelj - župnikFra Nedjeljko Jukić, pastoralni suradnik

18. RUNOVIĆI Fra Ivica Omazić – župnik

19. SLIVNOFra Željko Tolić - župnik, poslužuje iz samo-stana

20. STUDENCIFra Zoran Jonjić - župnik21. VINJANIFra Josip Sušić - župnikFra Jakov Udovičić - župni vikar

22. ZMIJAVCIFra Frano Laco - župnik

IV. KARINSamostanska obiteljFra Petar Klarić – gvardijan, župnik,Fra Ivan Nimac – samostanski vikar i ekonom, župnik Kruševa Fra Šime Nimac – ad disp. min. ProvincialisŽupe samostankog okružja23. KARIN (v. samostan)

24. KRUŠEVOFra Ivan Nimac - župnik (poslužuje iz samosta-na u Karinu)

25. GRAČACFra Ivan Šimunac – župnik Fra Ignacije Milan Sladoja – župni vikar Župe koje poslužuju iz samostana u Gračacu:26. LOVINAC27. RIČICE28. SV. ROK

V. KNIN Samostanska obiteljFra Josip Gotovac – gvardijan, župnikFra Božo Ančić – samostanski ekonom, vojni kapelan Fra Mario Lemo – samostanski vikar, župni vikar

Župe samostanskog okružja29. KIJEVOFra Jakov Dževrnja Viro - župnik30. KNINv. samostan31.VRPOLJEFra Ante Čavka - župnik


iz provincijalata

VI. MAKARSKASamostanska obiteljFra Stanko Dotur – gvardijanFra Miljenko Odrljin – samostanski vikar i ekonom, župnik u Velikom BrduFra Filip Budić - župni vikar Baške VodeFra Luka Tomašević – profesor u miru, ispo-vjednik

Župe samostanskog okružja32. BAST – BAŠKA VODAFra Petar Vrljičak - župnikFra Filip Budić - župni vikar

33. DRAŠNICEFra Ante Buljan - župnik (poslužuje iz Igrana)

34. IGRANEFra Ante Buljan – župnik

35. KOZICAFra Dujo Jukić - župnik

36. TUČEPIFra Stipe Bešlić, župnik

37. VELIKO BRDOFra Miljenko Odrljin - župnik

38. ZAVOJANEFra Dujo Jukić - župnik 39. ŽIVOGOŠĆE Fra Miroslav Bustruc - župnik

VII. OMIŠSamostanska obiteljFra Nedjeljko Šabić – gvardijan, ispovjednikFra Petar Pletikosa – samostanski vikar i eko-nom, ispovjednikFra Nedjeljko Knezović – ad disp. min. Prov.Fra Karlo Krolo – u miruFra Milan Lapić – u miruFra Ivan Jakovljević – njegovatelj bolesne braće

VIII. SINJSamostanska obiteljFra Ante Čovo – gvardijan, župni vikarFra Perica Maslać – samostanski vikar, župnikFra Petar Gulić – samostanski ekonom i župni vikar

Fra Karlo Bašić – ispovjednikFra Marko Đerek – župni vikarFra Jure Hrgović, profesor, pastoralni suradnik u župi OtokFra Nedjeljko Jukić – profesor, pastoralni su-radnik u župi ProložacFra Gabrijel Jurišić – urednik „Zbornika Ka-čić“, ispovjednikFra Joško Kodžoman – ravnatelj i prefekt Sje-meništa, ispovjednikFra Mirko Marić – ispovjednikFra Mladen Marić – župni vikarFra Stjepan Matić – ispovjednikFra Stanko Milanović Litre – ispovjednik Fra Antonio Mravak – župni vikar, doprefekt Fra Bože Norac Kljajo – ispovjednikFra Ivan Norac Kljajo – ispovjednik Fra Eugen Poljak - ispovjednikFra Stjepan Poljak – ispovjednikFra Frano Pupić Bakrač – župni vikarFra Danijel Stipanović – župnik Ogorja i ZlopoljaFra Toni Šimunović Erpušina - župni vikarFra Stipe Šušnjara – duhovnik sjemeništaraca, župni vikar u župi SinjFra Blaž Toplak – definitor, ravnatelj Gimnazije, ispovjednikFra Bernardin Vučić – ispovjednikFra Pavao Vučković – ispovjednikFra Jure Župić – zborovođa, ispovjednik

Župe samostanskog okružja40. BAJAGIĆFra Ivan Dotur - župnik41. GALA - GLJEVFra Luka Delić – župnik

42. GRABFra Duško Botica - župnik

43. HRVACEFra Neven Pavlinušić - župnik

44. OTOK Fra Nikica Ajdučić – župnik

45. POTRAVLJEFra Tino Labrović - župnik

46. SINJUsp. Samostan Sinj


iz provincijalata

47. TURJACIFra Lukica Vojković - župnik

48. UGLJANEFra Nediljko Tabak - župnik

49. VRLIKAFra Mladen Prolić - župnik

IX. SUMARTINSamostanska obiteljFra Jakov Prcela – gvardijan, župnikFra Luka Norac Kevo – samostanski vikar i ekonom, župnik Novog Sela i Povlja Fra Milan Jašić – ispovjednik

Župa samostanskog okružja50. SUMARTINŽupa Sv. Martina (Usp. samostan Sumartin)

51. NOVO SELOFra Luka Norac Kevo, župnik, poslužuje iz samostana Sumartin

52. POVLJAFra Luka Norac Kevo, župnik , poslužuje iz samostana Sumartin

X. ŠIBENIK-ŠubićevacFra Mario Radman – gvardijan, župnikFra Žarko Maretić – samostanski vikar, župnik DubraveFra Lazar Perica – samostanski vikar, župnik BilicaFra Ante Bešlić – samostanski ekonom, župnik MeterizaFra Silvestar Bota – ispovjednikFra Nikola Ćurčija - župnik CrniceFra Mirko Klarić – ispovjednikFra Vice Lucić – u miru

Župe samostanskog okružja53. BILICEFra Lazar Perica - župnik, poslužuje iz samo-stana Šubićevac

54. DANILOFra Krešimir Mikelić - župnik55. DUBRAVAFra Žarko Maretić - župnik, poslužuje iz samo-stana Šubićevac

56. KONJEVRATEFra Božo Ćurčija – župnik, ispovjednik novaka

57. MIRLOVIĆFra Jakov Begonja - župnik

58. NEVESTFra Mile Marović - župnik

59. PERKOVIĆFra Mladen Kovačević - župnik

60. ŠIBENIK – CRNICAFra Nikola Ćurčija - župnik, poslužuje iz samo-stana Šubićevac

61. ŠIBENIK – METERIZEFra Ante Bešlić – župnik , poslužuje iz samo-stana Šubićevac

62. ŠIBENIK-ŠUBIĆEVACFra Mario Radman - župnik

63. ŠIBENIK – VAROŠFra Filip Milanović Trapo - župnikFra Jerko Kolovrat - župni vikarFra Josip Klarić - pastoralni suradnik

64. UNEŠIĆFra Jozo Jukić - župnik

PODRUČNA KUĆA SV. LOVREFra Mate Topić – voditelj područne kuće, bol-nički i zatvorski kapelan, ispovjednik

XI. VISOVACSamostanska obiteljFra Marko Nimac - gvardijanFra Mijo Šabić - samostanski vikar i ekonom, meštar novaka Fra Stojan Damjanović – domeštar novakaFra Josip Grgić – ispovjednikŽupe samostanskog okružja65. BANJEVCIFra Tomislav Brekalo - župnik, poslužuje iz StankovacaFra Petar Teskera – pastoralni suradnik66. ČISTA VELIKAFra Božo Duvnjak – župnik


iz provincijalata

67. DRNIŠFra Damir Ćiro Čikara – župnikFra Ante Prološčić - župni vikarFra Frano Samodol – ispovjednikFra Milan Ujević – ispovjednik

68. DUBRAVICE Fra Mate Gverić - župnik

69. GRADAC DRNIŠKIFra Ivan Čupić - župnik

70. KADINA GLAVICAFra Ilija Mikulić - župnik, vojni kapelan

71. KLJACIFra Ivan Lukač - župnik

72. LIŠANEFra Božo Mandarić - župnik73. MILJEVCIFra Ivan Vidović - župnik

74. PIRAMATOVCI Fra Dalibor Grčić - župnik

75. PROMINAFra Marko Duran - župnik

76. RUPEFra Mate Gverić - župnik

77. SIVERIĆFra Ilija Mikulić - župnik, vojni kapelan

78. STANKOVCIFra Tomislav Brekalo - župnik

XII. ZAGREBSamostanska obiteljFra Ivan Maletić – gvardijan i župnik, voditelj klerikaFra Ivan Marija Đuzel – samostanski i župni vikarFra Dragan Međugorac – samostanski ekonomFra Kristian Radas – župni vikarFra Ante Crnčević – profesor, ispovjednikFra Pavao Čuljak – u miru

Fra Leo Delaš - ispovjednikFra Josip Šimić, vicepostulator, ispovjednikFra Jure Šimunović – ispovjednikFra Frano Bosnić – đakon

Župa samostanskog okružja79. ZAGREB (v. samostan)

XIII. ZAOSTROGSamostanska obiteljFra Josip Bebić – gvardijan i župnikFra Branko Brnas – samostanski vikar i eko-nomFra Niko Glavinić – župnik Drvenika i PodaceFra Mario Jurišić – ispovjednik

Župe samostanskog okružja80. BAĆINAFra Kristijan Perković - župnik

81. BRISTFra Bone Bilić - župnik

82. DRVENIKFra Niko Glavinić - župnik

83. GRADAC n/mFra Bone Bilić - župnik (poslužuje iz Brista)

84. METKOVIĆFra Ante Bilokapić - župnik Fra Darijo Sinković – župni vikar

85. PLINA – STABLINAFra Kristijan Perković - župnik

86. PODACAFra Niko Glavinić - župnik

87. STAŠEVICAFra Marko Bitanga – župnik

88. VRGORACFra Josip Repeša - župnik

89. ZAOSTROG Župa Sv. Barbare (v. samostan)


iz provincijalata

II. BRAĆA U INOZEMSTVUITALIJARimFra Siniša Balajić, vicetajnik za Formaciju i studijFra Ivan Vuletić - student crkvene povijestiFra Filip Čogelja (student)SLOVENIJA1. LJUBLJANAFra Marko Prpa – voditelj misije NJEMAČKAMÜNCHEN - samostan St. GabrielFra Edvard Sokol – gvardijan, župni vikar predsjednik Vereina, prov. delegat za NjemačkuFra Ante Ivan Rozić - procurator, župni vikarFra Ivan Čugura – samostanski vikar i ekonom, voditelj misije u FreisinguFra Damjan Čovo – duhovnik časnih sestaraFra Nedjeljko Norac Kevo – ispovjednik2. ŽUPA ST. GABRIEL - HL. BLUTFra Ante Ivan Rozić (župni vikar)Fra Edvard Sokol (župni vikar)

Hrvatske katoličke misije3. BERLIN Fra Zvonko Tolić, voditelj misijeFra Dejan Međugorac, dušobrižnik4. BIETIGHEIM-BISSINGENFra Ante Babić – voditelj misije5. DARMSTADTFra Ivan Čikara – voditelj misije6. DÜSSELDORFFra Petar Čirko - voditelj misije7. ESSLINGENFra Josip Kulović, voditelj misije8. FRANKFURTFra Tomislav Dukić – voditelj misijeFra Ivan Grubišić – dušobrižnik Fra Kristijan Šilić – dušobrižnik9. FREISING Fra Ivan Čugura, voditelj misije, poslužuje iz sa-mostana

10. KELKHEIMFra Ante Marković, voditelj misije11. KÖLNFra Vuk Buljan – voditelj misijeFra Denis Šimunović – dušobrižnik

12. LUDWIGSBURGFra Ante Maleš – voditelj misije13. MAINZ Fra Jure Zebić – voditelj misije14. MÜNCHENFra Petar Klapež – voditelj misijeFra Petar Komljenović – dušobrižnikFra Filip Mimica – dušobrižnik Fra Ante Krešo Samardžić – dušobrižnikFra Marinko Vukman – dušobrižnik Fra Jozo Župić – dušobrižnik15. OFFENBACHFra Željko Ćurković, voditelj misije16. ROSENHEIMFra Frano Čugura, voditelj misije17. RÜSSELSHEIMFra Ivan Križanović, voditelj misije18. SINDELFINGENFra Ivan Škopljanac Mačina – voditelj misije19. STUTTGART – ZENTRUM Fra Ivica Erceg – voditelj misijeFra Radoslav Tolić – dušobrižnik20. STUTTGART – BAD CANNSTATT Fra Ante Bilić – voditelj misijeFra Frano Milanović Litre – dušobrižnik21. WAIBLINGENFra Nedjeljko Brečić – voditelj misije22. WUPPERTALFra Marko Domazet Lošo – definitor, voditelj misijeVELIKA BRITANIJA23. LONDON Fra Ljubomir Šimunović – voditelj misijeKANADA24. VANCOUVERFra Slaven Milanović Litre – župnik Fra Dujo Boban – župni vikarSJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE25. SAN JOSÉFra Drago Gverić – provincijalov delegat za SAD i Kanadu, župnikSVETA ZEMLJA - JERUZALEMFra Josip Cvitković – misionar, u službi Reda


iz provincijalata

PROVINCIJSKA VIJEĆA I KOMISIJEKomisija za primanje u odgojno obrazovne zavode Fra Marko Mrše, pročelnik

Fra Ivan RežićFra Ivan MaletićFra Joško KodžomanFra Zoran KutlešaFra Mijo Šabić

Vijeće za duhovni život Fra Nedjeljko Čarapić, pročelnik Fra Antonio Mravak Fra Kristian Stipanović

Fra Josip Bebić Fra Mario Lemo

Vijeće za FS / Tajništvo za formaciju i studij

Fra Ivica Jurić, pročelnikFra Šimun MarkulinFra Joško KodžomanFra Blaž ToplakFra Zoran KutlešaFra Mijo šabićFra Ivan RežićFra Domagoj VolarevićFra Ante AkrapFra Šimun Bilokapić

Ekonomsko-nadzorni odborFra Zoran Kutleša, pročelnikFra Marko NimacFra Marko Domazet Lošo

Vijeće za pastoral, misije i evangelizacijuFra Kristian Stipanović, pročelnikFra Blaž ToplakFra Ante UdovičićFra Božo Ćurčija Fra Šimun Markulin

Vijeće za karitativnu djelatnost „PANIS VITAE“Fra Marko Nimac, pročelnikFra Perica MaslaćFra Lazar Perica

Vijeće za kulturnu baštinuFra Boris Čarić, pročelnikFra Petar DjukićFra Mirko MarićFra Ante Branko PerišaFra Blaž Toplak

Vijeće za duhovna zvanjaFra Ivan Režić, pročelnikFra Antonio MravakFra Josip SušićFra Kristian RadasFra Ante Prološčić

Vijeće za izdavačku djelatnostFra Ivan Macut, pročelnikFra Blaž ToplakFra Joško Kodžoman

Vijeće za OFS i FRAMUFra Stipe Nimac, pročelnikFra Josip SušićFra Jakov UdovičićFra Ante BešlićFra Božo MandarićFra Toni Šimunović ErpušinaFra Marko Domazet Lošo

Gospodarsko-građevinsko vijećeFra Boris Čarić, pročelnikFra Ivan MaletićFra Damir Ćiro ČikaraFra Željko TolićFra Josip Gotovac

Komisija za pravdu, mir i očuvanje svega stvorenogaFra Bože Vuleta, pročelnikFra Josip BebićFra Luka DelićFra Josip Žarko MandarićFra Ante Vučković


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

SINJ: SUSRET MINISTRANATA U SJEMENIŠTU U sklopu aktivnosti za promociju zvanja

Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja organizirao se od 8 do 10. 3. 2019. drugi vikend susret ministranata u franjevačkom sjemeništu u Sinju. Na vikend susretu ministranti 7 i 8 ra-zreda imaju mogućnost upoznati kako izgleda život u sjemeništu u Sinju. Na poziv za drugi vikend odazvalo se 16 ministranata i mladih iz župa Otok kod Sinja, Košute, Sinj-Čitluk-Ja-sensko, Imotski i Turjaci.

Ministanti su u sjemenište počeli dolaziti već u petak poslije podne. Nekima prvi put, nekima već poznato sjemenište ipak je postalo mjesto boravka sljedeći vikend. Sjemeništarci su mi-nistrante primali i po dogovorenom rasporedu smjestili po sobama i upoznali sa svojim boravi-štem u odgojnom zavodu. Neki su ministranti sa sjemeništarcima iskoristili prigodu sudjelovati na misnim slavlju korizmenog petka u Sinju koji je predvodio fra Domagoj Volarević, koriz-meni propovjednik i odgojitelj đakona.

Poslije večere ministranti i sjemeništarci zajedno za promicateljem duhovnih zvanja fra Josipom Repešom sudjelovali su na prvom ko-rizmenom noćnom križnom putu za mlade župe Sinja na Gospin Grad. Na kraju pobožnosti sinj-ski kapelan i duhovni asistent Frame fra Anto-

nio Mravak pozdravio je goste i pozvao vjerni-ke na molitvu za duhovna zvanja.

Drugi dan vikenda započeo je budnicom sje-meništarca Marina koji je umješnim sviranjem trube označio novi dan izazova za domaćine i goste. Nekim ministrancima je budnica dobro došla za ranije buđenje da su uspjeli prije ju-tarnje mise zaigrati koju partiju stolnog tenisa i nogometa. Svetu misu u sjemenišnoj kapeli predvodio je promicatelj zvanja fra Josip uz fra Ivicu Udovičića, ravnatelja sjemeništa. Poslije ukusnog doručka i proba pjevanja za nedjeljno misno slavlje ministranti i sjemeništarci su sa fra Josipom posjetili sinjski hipodrom i Alkar-sku ergelu konja. Tamo ih je dočekao i o bri-zi za alkarske konje i pripremama za alkarska nadmetanja ispričao slavodobitnik 300. jubilar-ne Alke alkar Frano Ivković. Posebu pozornost prisutnih izazvalo je maleno ždrijebe Lalka koja od nedavno prinova u Alkarskoj ergeli. Prisut-nima se naknadno priključio i trenutni alkarski barjaktar Darko Jadrijević. Svi zainteresirani su se mogli i okušati u kratkom jahanju starog iskusnog alkarskog konja Moro koji u posljed-njim utrkama Alke ima ulogu Edekova konja. Ugodno druženje zabilježeno je zajedničkom fotografijom za uspomenu.


iz života provincije

Povratak u samostan iskorišten je da pojedini ministranti osobno upoznaju svoje nekadašnje svećenike koji su ili porijeklom iz njihovih župa ili su na tim mjestima bili u svojoj službi.

Poslijepodnevni dio druženja nastavljen je u nogometnom nadmetanju u dvorani Franjevač-ke klasične gimnazije u Sinju. Pobjednik se nije zabilježio jer su svi nagrađeni krafnama vrijed-nih kuharica iz samostanske kuhinje.

Druženje ministranata i sjemeništaraca do-bilo je svoje konkretnije konture na zajednič-kom susretu u sjemenišnoj dvorani gdje su pod vodstvom promicatelja zvanja međusobno se predstavili i upoznali bolje način života i rada u sjemeništu i gimnaziji. Susret je završen zajed-ničkom molitvom krunice.

Poslije večere organizirala se filmska večer uz kokice, grickalice, piće i zanimljiv film. Sje-meništarci su se pobrinuli da se kino atmosfera što bolje pripremi.

Nedjeljno jutro je brzo osvanulo i bez pri-godne budnice kao u subotu ali nakon krat-ke pripreme sjemeništarci su sa ministrantima sudjelovali na tradicionalnoj misi u 8 sati koju animiraju u svetištu Gospe Sinjske. Svetu misu je predvodio i propovijedao fra Josip Repeša,

provincijski promicatelj duhovnih zvanja, dok je fra Ivica Udovičić svirao i vodio pjevanje sje-meništaraca na svetoj misi.

Poslije mise i zajedničke spomen fotografi-je ministranti su mogli upoznati kratku povijest franjevačkog samostana i svetišta Gospe Sinj-ske. Nisu propustili izdvojiti vrijeme za osob-nu molitvu za svoje bližnje i potrebe ispred lika Čudotvorne Gospe Sinjske gdje su i upalili za-vjetne svijeće.

Na kraju nedjeljnog prijepodnevnog raspore-da ministanti su imali susret sa fra Josipom tije-kom kojeg su ispunjali pripremljenu anketu kao i diskutirali o uvjetima u sjemeništu i mogućem dolasku nakon završene osnovne škole.

Kraj ovog druženja označio je zajednički ru-čak na kojem su svoju zahvalu ministrantima uputili fra Josip Repeša i fra Ivica Udovičić, uz želje da se ponovno vide dogodine.

Ovaj susret je uspješno protekao uz veliku potporu Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja, franjevačke gimnazije, sjemeništa i samostana u Sinju, gvardijana fra Petra Klapeža i samostanskog ekonoma fra Filipa Budića, al-kara i drugih dobrotvora kojima od srca zahva-ljujemo.

IZLET BOGOSLOVA I PROFESORA U BRŠTANOVO Običaj je, još od vremena kada je bogoslovi-

ja bila u Makarskoj, da nakon zimskog semestra i ispitnog roka svi zajedno, bogoslovi i profeso-ri, organiziraju izlet u prirodu. Prošlih godina smo osvojili vrhove planina: 2016. godine Ka-mešnicu, 2017. godine Prominu, 2018. godine Svilaju. Ove godine u subotu 9. ožujka 2019. godine u jutarnjim satima krenuli smo u posjet Brštanovu, župi Uznesenja Marijina. Župa Br-štanovo, nalazi se na južnim padinama Moseća, pripada općini Klisu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Osnovana je oko1720. godine, kad su ramski franjevci doveli nove stanovnike u taj kraj. U početku župa je pripadala Trogirskoj biskupiji a od1830. godine Šibenskoj biskupiji. Župa obuhvaća sela: Brštanovo, Nisko i Dugo-babe, a svako selo ima svoju crkvu.

Na polasku iz Splita ispratila nas je kiša,a u Brštanovu nas je dočekao župnik fra Mate Puđa

sa sunčanim vremenom. Bogu hvala, sunce nas je svih obradovalo, uživali smo u toplom vreme-nu i pravom proljetnom danu, iako kalendarski proljeće još nije započelo. Nama, bogoslovima, pridružili su profesori, odgojitelji, druga braća koja su dio samostanske zajednice na Trsteni-ku te na još veću radost braća s kojom ne ži-vimo zajedno, provincijal fra Joško Kodžoman, fra Ivan Maletić s bogoslovima iz Zagreba i fra Ivan Režić s novacima s Visovca.

Svatko je mogao pronaći kutak za sebe. Tako su pojedina braća uživala spremajući hranu, jed-ni su odmjerili snage u igri na balote. Kako to obično biva, u ugodnom ozračju razviju se i do-bri razgovori. Poznato je da se zajedništvo jača i za obiteljskim stolom. Uživali smo za ručkom u dobrom društvu i hrani, zahvaljujući braći koja su se pobrinula da sve bude ukusno pripre-mljeno. Nakon ručka bila je prilika za druženje,



molitvu, šetnju. Dio braće se zaputi u šetnju do bunara na Rajčici. Bunara ima 10, savršeno su kružno sazidani sa stepenicama koje silaze do

vode. Zahvalni Bogu na lijepom danu i župniku na bratskom domaćinstvu, u večernjim satima smo se vratili svojim samostanima.

PROSLAVA BLAGDANA SV. JOSIPA U MALJKOVU U filijali Maljkovo, župa Potravlje, gdje je

područna crkvica sv. Josipa, vjernici su u uto-rak, 19. ožujka 2019., proslavili blagdan svog nebeskog zaštitnika. Uz domaće vjernike iz Maljkova crkvi i svetoj misi hodočastili su i sudjelovali vjernici okolnih župa. Svetu misu u 10.30 sati i procesiju uz župnika fra Stanka Do-tura i mještanina fra Pavla Vučkovića, predvo-dio je fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja.

Fra Josip je u propovijedi na svetoj misi promatrajući lik sv. Josipa, zaštitnika obitelji, očeva, domovine i Crkve, skrenuo pozornost okupljenima na važnost osobnog vjerskog svje-dočenja u ova nesigurna vremena. Sveti Josip pravednik odazvao se Božjem pozivu u svoje vrijeme preuzeti odgovornost i postao oslonac Svetoj Obitelji. Uloga zaštitnika sela Maljkovo čija je crkva sagrađena 1913. godine nije samo posredovati u milosti i štititi nego poticati vjer-

nike na osobni pristup s kojim oni postaju za-štitnici i posrednici milosti koji Bog obilno daje svim svojim miljenicima. Velike žrtve stradanja u Domovinskom ratu, kada je selo i crkva spa-ljeno i opljačkano, uz veliki broj civilnih žrtava bolna je rana na srcu zaštitnika sela, sv. Josi-pa, ali još bolnija kada se danas podjele, svađe i mnoge protivštine nastavljaju. Sveti Josip nas poziva na strpljivu obnovu zajedništva saveza Boga i čovjeka, preko suradnje među ljudima.

Fra Josip je zahvalio župniku na pozivu predvoditi misno slavlje i pozvao sve okuplje-ne na molitvu za nova duhovna svećenička i re-dovnička zvanja. Svi prisutni dobili su prigodne sličice sa molitvom za duhovna zvanja.

Na kraju je svete mise župnik fra Stanko za-hvalio predvoditelju misnog slavlja, mještani-nu fra Pavlu, čestitao slavljenicima imendan i zahvalio svima došli proslaviti blagdan crkve i mjesta Maljkovo.



KRIŽNI PUT MLADIH KROZ STARI DIO GRADA SPLITA Križni put mladih kroz staru jezgru grada

Splita održan je u petak navečer, 22. ožujka 2019. godine. Početak pobožnosti križnog puta započeo je u crkvi Gospe od Zdravlja u Spli-tu na Dobrom u 20.30 sati. Veliki broj mladih vjernika dostojanstveno je išlo u hodu za kri-žem. U nošenju križa, čitanju i molitvi postaja sudjelovalo je 14 zajednica. Postaje su bile lo-kalizirane na više poznatih mjesta, crkve stare gradske jezgre spremno su otvorile svoja vrata križu. Cjelokupan križni put bio je popraćen molitvom i pjesmom te zajedništvom svih su-dionika. Mnogi slučajni prolaznici priključivali

su se okupljenima hodeći za križem čime se ri-jeka ljudi od postaje do postaje sve više umno-žavala. Po završetku križnog puta oko 11 sati slavljena je sv. misa u crkvi Gospe od Zdravlja, a nakon mise 24-satno bdijenje i klanjanje pred Gospodinom.

Plodovi ove inicijative zasigurno će tek po-stati vidljivi, iako već sada veličanstveno zajed-ništvo okupljenih vjernika može posvjedočiti njezinu snagu i potrebu da zaista zaživi kao jedna hvalevrijedna tradicija duhovnog života grada Splita.

„AKTUALNI BRAČNI I OBITELJSKI PROBLEMI – SMJERNICE ZA ISPOVJEDNIKE“ TEMA REKOLEKCIJE U ŠIBENIKU

Rekolekcija svećenika Šibenske biskupije održana je u srijedu 27. ožujka u zgradi Sje-meništa u Šibeniku. Na temu „Aktualni bračni i obiteljski problemi – smjernice za ispovjedni-ke“ govorio je pročelnik katedre Moralnog bo-goslovlja na Katoličkom bogoslovnom fakulte-tu u Splitu fra Šimun Bilokapić.

Prof. Bilokapić ukazao je na tri područja u

kojima svećenici nisu usuglašeni i gdje često dolazi do nerazumijevanja kod osoba koje se ispovijedaju: nasilje u obitelji i spolno nasilje, kontracepcija i umjetna oplodnja.

Danas u ispovijedi ne postavljaju se kao ne-kad brojna potpitanja vezana za grijeh onoga koji dolazi na ispovijed. Božanski sud o tome što je grijeh zamjenjuje se subjektivnom savje-



sti pokornika, i ne propituje se dalje što često nije dobra situacija jer pokornik ostaje u nezna-nju o počinjenim grijesima osobito koji se tiču sadržaja 6. i 9. Božje zapovijedi u današnje vri-jeme se često i 5. Božje zapovijedi.

Važna tema koju je fra Šimun Bilokapić istaknuo kao problem s kojim često žene žrtve dolaze u ispovjedaonicu, je obiteljsko nasilje osobito seksualne prirode. Rekao je kako takav čin vrijeđa dostojanstvo osobe i u nikakvoj situ-aciji se ne može opravdati. Predavač je naglasio

kako u slučaju nasilja u obitelji nema opravda-nja za zlostavljača i ne smije se poticati žrtvu da ostaje u odnosu koji ruši njeno dostojanstvo kao čovjeka. U takvim slučajevima svećenici treba-ju izbjegavati dvije krajnosti: poticati ostajanje uz nasilnika glorificirajući patnju i nasljedova-nje Krista patnika i ostanak u nasilnoj vezi ili pak nedostatak empatije i podržavanje neute-meljenog osjećaja krivnje koji se često javi kod žrtve.

Otac Bilokapić je progovorio o kontracepciji i o razlici kontracepcijskih i abortivnih sredsta-va. Važno je dati informacije penitentu o na-učavanju Katoličke Crkve. Upozorio je i na abortivnu pilulu koja će se uskoro prodavati u Hrvatskoj.

Govorio je i o medicinski potpomognutoj oplodnji. Potrebno je jasno informirati peniten-tu o posljedicama umjetne oplodnje i ubijanja oplođenih jajnih stanica i time kršenja temeljnih prava novostvorenih života.

IMOTSKI: KRIŽNI PUT ZA MLADE Svake se godine u Imotskom na četvrtu

korizmenu nedjelju održi križni put za mlade Imotske krajine. Povorka ide iz crkve sv. Frane ulicama grada do imotske tvrđave Topane, do spomenika poginulim braniteljima.

Tako je ove godine križni put za mlade Imot-skog dekanata održan 31. ožujka s početkom u 17 sati.

Na ovogodišnjem se križnom putu okupilo mnogo vjernika, ne samo mladih nego i djece i odraslih. Pobožnost je predvodio fra Zoran Ku-tleša, samostanski i župni vikar Imotskog. Hod među postajama pjevanjem i molitvenim zazi-vima animirao je fra Frano Laco, župnik Zmija-vaca. Na kraju križnog puta fra Zoran je križem blagoslovio mlade i obitelji Imotske krajine.



PERKOVIĆ: KRIŽNI PUT U RADNIĆIMA U petak, 29. ožujka 2019. godine, u zaseo-

ku Radnići koji pripada župi Perković, održana je korizmena pobožnost križnog puta na otvo-renom. U pobožnosti je sudjelovalo oko 150 župljana. Pobožnost je predvodio fra Josip Go-tovac, ekonom Provincije Presvetog Otkupite-lja, jer je župnik fra Mladen Kovačević odsutan zbog zdravstvenih razloga. Ovaj križni put je utemeljen 2012. godine i od tada u toj korizme-noj pobožnosti rado sudjeluju župljani i vjernici iz susjednih župa.

Petnaest postaja križnog puta tvore izvorne rustikalne metalne skulpture, rad akademskog kipara, učvršćene na ogromne prirodne kamene blokove. Oni su neuobičajenih oblika i sami po

sebi predstavljaju svojevrsne skulpture. Posta-je su postavljene na velikoj uzbrdici koja vodi od ceste Split-Drniš prema samom zaseoku na vrhu brda, s postajom uskrsnuća u središtu mje-sta. Smještene su uz skromni lokalni put, u izni-mno škrtom kamenitom okružju, usred okolnog trnja, drače i kupine. Lokalnim ambijentom i specifičnim rješenjima, ovaj križni put jasno simbolizira ne samo povijesno teški i vijernički život u tipičnom krajoliku Dalmatinske Zagore, već nadasve nepokolebljivu vjeru vjerničkog puka da nakon trnovitog ovoživotnog puta slije-di uskrsnuće po Kristu. Put križa je uistinu jedi-ni, uski, strmi i trnoviti put koji vodi uskrsnuću i vječnom životu.

ŠUBIĆEVAC: KORIZMENI KONCERT CAMERATE VOCALE SPLIT Mješoviti pjevački zbor Camerata Vocale

Split, 31. ožujka 2019. u 19 sati, održao je ko-rizmeni koncert u crkvi sv. Ante na Šubićevcu. Gvardijan i župnik fra Mario Radman organi-zirao je ovaj koncert kao prikladnu duhovnu i kulturnu pripravu u korizmenom hodu prema Uskrsu.

Mješoviti pjevački zbor Camerata Vocale Split amaterski je pjevački sastav koji se razvio 2018. godine iz višenagrađivanog mješovitog pjevačkog ansambla Scholacantorum Split. U samo dva mjeseca djelovanja, zbor je osvojio zlatnu plaketu na državnom natjecanju u Rovi-nju, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, te time izborio i nastup na adventskom festivalu glazbe u Zagrebu. Dvije zlatne plakete zbor je osvojio i na međunarodnom natjecanju zborova u Rijeci, u studenom 2018. godine. Zborom rav-na mr. art. Sara Dodig Baučić.

PROGRAM:1. Tota pulchaes…2. Zdravo Marijo – Vlado Sunko 3. Zdrava si Marijo – Krešimir Magdić (solo:

Iva Ivković Ivanišević)4. Salve Mater – gregorijanski napjev/Blažen-

ko Juračić (solo: Iva Ivković Ivanišević)5. 4. Tota pulchraes– rano hrvatsko višeglasje

iz himnarijaPro choroImmothensis (1830.)

6. Zdravstvuj Carice nebeska –Ivan Kokot (prema staroj glagoljaškoj antifoni s o. Krka)

7. Bogorodice Djevo: Sergej Rahmanjinov8. Zdrava Devica– Mato Lešćan (solo: Iva Iv-

ković Ivanišević)1. Laudescrucisattolamus…2. Ingrediente Domino, Split (XII. st.)3. Isuse naš, Starohrvatski koral iz Pavlinske

pjesmarice (1644.), harm. Vladimir Stahu-ljak

10. Laudescrucisattolamus, Zagreb (XIII.-XVIII.st)

11. O Isuse ja spoznajem, napjev: Citara oc-tochorda (1757.), harm.: Franjo Dugan

12. O Isuse izranjeni - Franjo Lučić13. Tužno plače, napjev: Hrvatsko zagorje, obr.

Dražen Kurilovčan14. Sepulto Domino: Tomas Luis de Victoria1. Ressurexit, alleluia!15. Crucifixus resurrexit (antiphona), Korčula

(XII. st.)16. Isus je uskrsnuo,napjev: Citara octochor-

da(1757.), harm.: Franjo Dugan17. Pjevaj hvale Magdaleno, napjev: Citara oc-

tochorda (1757.), harm.: Vinko Žganec



TRSTENIK: ODRŽAN PRED-KAPITUL BRAĆE UNDER TEN Red Manje braće već peti put za redom or-

ganizira kapitul na rogožinama za braću Under Ten. To su braća koja su položila svečane zavje-te unatrag 10 godina. Slavlje je to koje obuhva-ća sve provincije, kustodije i fundacije svijeta. Dosadašnji kapituli Under Ten bili su u Špa-njolskoj (1995.), Brazilu (2001.), Svetoj Zemlji (2007.) i Meksiku (2012.). Ove godine kapitul Under Ten održat će se od 7. do 14. srpnja u malenom mjestu Taizé u Francuskoj. Tema ka-pitula je „Fratri u dijalogu“.

Naime, u Taizeu od 1940. godine živi jedna kršćanska zajednica monaha, ekumenska i me-đunarodna, koju je utemeljio brat Roger Schutz. Danas zajednica u Taizeu broji stotinjak braće različitih kršćanskih denominacija, koji dolaze iz više od 25 nacija. Budući do je ovaj doga-đaj od iznimne važnosti za cijeli franjevački red, a na njemu ne mogu sudjelovati fizički svi franjevci,Generalni definitorij je odlučio uklju-čiti sve fratre Under Ten na način da se u svim jedinicama Reda održi pred-kapitul na kojem će braća iznijeti svoja mišljenja i prijedloge koji će biti predstavljeni na kapitulu u Taizeu. Nakon kapitula, u svim će provincijama biti organizi-

ran i post-kapitul na kojem će provincijski de-legati iznijeti zaključke Kapitula i smjernice za „djelovati“. Sâm kapitul moći će se pratiti uživo na službenoj stranici ili na Facebook stranici Reda.

Pred-kapitul braće Under Ten Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja održan je u sri-jedu, 3. travnja 2019., u samostanu o. Ante An-tićana Trsteniku. Na pred-kapitulu okupilo se 17 fratara Under Ten. Susret, koji je započeo u 10 sati zajedničkom molitvom, moderirao je fra Anđelko Domazet, tajnik za formaciju i studije. Fra Šimun Markulin, član Pripremne komisije i ekonom kapitula Under Ten, održao je uvodno predavanje predstavivši što je do sada učinjeno u organizacijskom smislu za kapitul Under Ten. Potom je fra Anđelko otvorio raspravu koja se odvijala u tri smjera promišljanja: vidjeti zna-kove dijaloga u vlastitom životu, vlastitoj zem-lji i u vlastitoj provinciji. Konstruktivna mišlje-nja, prijedloge i zaključke koje su braća iznijela na pred-kapitulu, fra Jerko Kolovrat, delegat Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, predstavit će na kapitulu Under Ten u Taizeu.

RUNOVIĆI: ODRŽANA KORIZMENA DUHOVNA OBNOVA Korizmena duhovna obnova u župi Runovići

održana je od 28. do 31. ožujka 2019. na temu „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj ri-ječi što izlazi iz Božjih usta“ (Mt 4, 4).

Prvog dana, u četvrtak 28. ožujka, sv. misu u 17 sati slavio je i propovijedao fra Šimun Bi-lokapić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. U propovijedi, tumačeći vjer-



nicima evanđeoski odlomak koji govori kako je Isus istjerivao đavla koji bijaše nijem (Lk 11, 14 – 23), fra Šimun je rekao kako đavao djeluje na lukav način, priječi čovjeka u njegovu opredije-ljenju za Gospodina Boga i zavodi ga na krivi put. Čovjek sam donosi odluke za svoj život i sam snosi posljedice svojih odluka. Roditeljima je istaknuo kako trebaju paziti na svoju djecu i podupirati ih na pravom putu. Poslije sv. mise župnik fra Mladen je predvodio euharistijsko klanjanje.

Drugog dana, u petak 29. ožujka, sv. misu u 17 sati slavio je i propovijedao fra Jure Hrgović, profesor u Franjevačkoj gimnaziji u Sinju. Fra Jure je u propovijedi nastojao vjernicima pri-bližiti Kristovu zapovijed ljubavi, „Ovo je prva zapovijed. Druga pak ovoj slična“ (Mt 12, 28 – 34). Križ Kristov, simbol kršćanstva pa i ko-rizme znak je te ljubavi. Dvije grede koje čine križ upućuju čovjeka na ljubav prema Gospodi-nu Bogu i prema bližnjemu. Naše ljudske žrtve i odricanja jedino u ljubavi imaju svoj smisao jer svaka naša žrtva pokazatelj je snage ljubavi pre-ma Gospodinu Bogu i prema našim bližnjima.

Prije sv. mise župnik fra Mladen predmolio je pobožnost Puta križa u područnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja na Sebišini u 15,30 sati te zatim

u župnoj crkvi Gospe od Karmela u 16,30 sati.Trećeg dana, u subotu 30. ožujka, sv. misu u

17 sati slavio je i propovijedao fa Šimun Bilo-kapić. U uvodu u sv. misu istaknuo je važnost obraćenja u korizmi. U propovijedi, tumačeći evanđeoski odlomak, „Carinik siđe opravdan kući svojoj, a ne farizej“ (Lk 18, 9 – 14), fra Šimun je govorio o pogubnosti oholosti iz koje proizlaze svi naši grijesi te da oholost remeti naše međuljudske odnose. Farizej je bio ohol i zato u njegovu životu nije bilo mjesta za Gospo-dina Boga. Za razliku od farizeja, carinik svje-stan svoje grješnosti kajao se za svoje grijehe i zavrijedio je Božje oproštenje. Naglasio je važ-nost poniznosti i kajanja pred Bogom Ocem.

Poslije slavlja sv. mise fra Šimun je imao na-govor krizmanicima, učenicima 1. i 2. r. sred-nje škole i njihovim rodditeljima. Govorio je o krizi očinstva. Naveo je brigu Crkve za obitelj. Istaknuo je krizmanicima ljubav i brigu njiho-vih roditelja prema njima što moraju prepoznati i uvažavati. Podsjetio je krizmanike na važnost oca i majke u njihovu rastu i odgoju. Rodite-ljima je govorio o njihovom zajedničkom stavu prema djeci te da muž i žena trebaju biti jedo uz drugo i jedno za drugo.

Četvrtog dana, u nedjelju 31. ožujka fra



Šimun je slavio sve mise u 9 sati i u 11 sati te propovijedao. Govoreći o evanđeoskom odlom-kuo „dobrom ocu i izgubljenom sinu“ (Lk 15, 1 – 32), fra Šimun je rekao vjernicima da se po primjeru na mlađeg sina iz prispodobekajanjem i priznanjem grijeha vratimo Bogu Ocu,a po primjeru na starijega sina da se vratimo svojim bližnjima s kojima žive. Veličina je mlađega

sina što se sjetio oca, pokajao i vratio. Otac ne-beski je milosrdan. Žalostan je kad odlutamo od njega, a radostan kad se vratimo njemu. On nam nakon obraćenja i povratka k njemu priprema gozbu euharistije.

Kroz četiri dana korizmene duhovne obnove vjernici su prije slavlja sv. mise imali moguć-nost za sakrament pomirenja.

RODITELJI DJEČJEGA I MJEŠOVITOG ZBORA MLADIH GOSPE OD ZDRAVLJA NA HODOČAŠĆU U RIMU

Roditelji Dječjega zbora i Mješovitog zbora mladih župe Gospe od Zdravlja već tradicional-no svake godine hodočaste u neka značajna ho-dočasnička mjesta. Tako su ove godine od 30. 04. do 3. 04. posjetili talijanska poznata središta i njihova svetišta: Padovu, Firencu, Asiz i Rim. Dana 30.03. 2019. godine u subotu u 21 sat okupilo se nas pedesetak roditelja ispred crkve Gospe od Zdravlja i s našim duhovnim vodite-ljima fra Stipicom Grgatom i časnom sestrom Zorislavom Radić krenuli prema Italiji.

Nadomak Bologne stigli smo u nedjelju uju-tro u 7.45 minuta. Započinjući novi dan izmoli-li smo najprije Jutarnju iz Časoslova, a potom pročitali misna čitanja 4. korizmene nedjelje. Nakon pročitanog evanđelja fra Stipica nam je

u obliku homilije izlagao temu iz evanđelja toga dana o Izgubljenom sinu i tako nas pripremio za misno slavlje koje će uslijediti nešto kasnije u Firenci. Stigavši u Firencu najprije smo se uspe-li na vidikovac odakle puca prekrasan pogled na lijepu Firencu. Spustivši se u staru jezgru grada, razgledali smo njegove važne povijesne zname-nitosti, a potom pošli u katedralu na misu.

Okrijepljeni Riječju i Tijelom našeg Gos-podina, duha uzdignuta liturgijskom glazbom, uputili smo se po lijepom vremenu za Asiz. Pu-tem smo molili i pjevali, a u međuvremenu fra Stipica nam je pričao o životu svetog Franje.

Asiz je predivan, onakav kako piše na nje-govu ulazu, Assisi cità della pace (Asiz grad mira). Mala crkva – Porcijunkula - mjesto gdje



je sv. Franjo osnovao svoj Red i u njoj umro, doista nam približila osobu svetog Franje i nje-govu karizmu. Krenuli smo zatim u stari dio grada u obilazak groba sv. Franje. Pred trećom crkvom fra Stipica nam je pričao o krizi u Cr-kvi onog vremena, ističući da Crkva u svakom vremenu proživljava određenu krizu, samo u ra-zličitom obliku, no Bog je uvijek podizao jake duhove poput Franje da bi je obnovio i ojačao. Nakon Asiza uputili smo se za Rim i smjestili se u hrvatski Dom Blaženoga Ivana Merza. Tako je prošao naš prvi dan.

U ponedjeljak smo se nakon svete mise upu-tili u centar Rima. Posjetili smo znamenitosti antičkoga i kršćanskog Vječnoga grada: bazliku sv. Ivana Krstitelja, Svete skale, baziliku Svete Marije Velike (Maria Maggiore), crkvu sv. Petra u okovima, Koloseum, Rimski trg, crkvu Ara Coeli i Oltar domovine. Bože, ne znamo čemu bismo se više divili, velebnim bazilikama i nji-hovu bogatstvu ili Michelangelovu Mojsiju, na-šemu Juliju Kloviću, Koloseumu, Kapitoliju…!Nakon pauze za ručak, u popodnevnim satima posjetili smo Panteon i laganom šetnjom stigli do Piazza Navona.

U utorak, nakon mise i doručka, obišli smo najprije Kalistove katakombe. Tu smo imali vo-diča. Fascinantno, tu nam se posvješćuje veli-čina vjere prvih kršćana i daje poticaj duši da

nasljeduje takvu vjeru. Odatle smo se zaputili prema bazilici svetog Pavla u kojoj se nalazi njegov grob. Kratko smo se pomoliti, kupili po-koju sitnicu na uspomenu i krenuli prema Vati-kanu, središnjoj destinaciji našega putovanja. O bazilici svetog Petra ne može se govoriti, jer je svaka riječ nedovoljna. Otkriće nam je bilo grob svetog Ivana Pavla II koji se sad nalazi unutar bazilike, s desne strane. Tu su potekle mnoge suze. Biti tu posebna je milost. Nakon toga pro-šetali smo do Fontane di Trevi i malo se družili s nepreglednim mnoštvom posjetitelja. Tako je prošao još jedan dan.

U srijedu ujutro, nakon svete Mise, krenuli smo ponovno na Trg svetog Petra na audijenciju kod pape Franje. Nakon audijencije, prebirući u srcu događaje zajedništva sa Svetim Ocem i međusobno, krenuli smo na put prema Padovi, kako bismo se pomolili na grobu dvojice sve-taca: svetoga Ante i svetog Leopolda Bogdana Mandića.

Imali smo i vrijeme od nekoliko sati za od-mor, a onda se uputili prema Splitu.

Pred crkvu Gospe od zdravlja sretno smo sti-gli u četvrtak ujutro, oko šest sati, zahvalni za sve milosti koje smo primili i koje nosimo dalje u svojim srcima.

SPLIT: DUHOVNA OBNOVA ZA REDOVNICE U splitskoj crkvi Gospe od Zdravlja, u ne-

djelju, 7. travnja, održan je preduskrsni susret redovnica grada Splita i okolice. Nakon po-zdrava više od 150 sestara i službe riječi, koju je predvodio fra Petar Lubina, biskupski dele-gat za redovnice, nazočnima je o dokumentu Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života Ekonomija u službi karizme i poslanja govorio dr. sc. fra Ivica Ju-rić, magister bogoslova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Po završetku izlaganja i obavijesti,sestre su imale prigodu za sakrament pomirenja.

U svom izlaganju fra Ivica je istaknuo kako je Crkva posljednjih godina postala svjesnija problema ekonomske naravi s kojima se su-

sreće nemali broj ustanova posvećenog i druž-bi apostolskog života. Budući da već duže sve probleme u svojim zajednicama gledamo kroz prizmu smanjenja broja duhovnih zvanja, u opasnosti smo i na ovom području za sve ne-dostatke okriviti – smanjenje broja duhovnih zvanja. Naravno, u zapadnoeuropskom kontek-stu, za razliku od latinskoameričkog, afričkog i azijskog,povezanost neekonomičnosti naših ustanova i družbi s brzim opadanjem broja zva-nja očita je ali nije samo to problem. Znamo iz iskustva u zajednici kako nedostatna izobraže-nost, nedostatak dugoročna planiranja kao i ne-transparentnost upravljanja dobrima znaju biti razlogom donošenja nekih ekonomskih odluka koje ne samo da mogu dovesti u opasnost do-bra dotične ustanove nego i opstanak cijele za-



jednice. Svjesna tih problema i sve složenijeg upravljanja različitim dobrima ustanova i druž-bi, Crkva preko Kongregacije upućuje smjer-nice za uspješnije raspolaganje dobrima. One su im,dakle, pomoć i savjet kako bi s novom odvažnošću odgovorile na izazove vremena, društva u kojima živimo i kako bi se u svim ak-tivnostima, a ovdje se misli prvenstveno na eko-nomske, mogla prepoznati nadahnjujuća snaga naše karizme. Sam naslov dokumenta to nepri-jeporno sugerira i određuje smjer.

U prvom dijelu dokumenta stavljen je nagla-sak na izgradnju identiteta, a u drugom se govo-ri o kriterijima, smjernicama kako bi taj iden-titet, tj. karizma bila vidljiva i u ekonomskim aktivnostima. Iz jasna identiteta – tko smo i koji nam je cilj kao redovnicima, logično proizlazi i naša misija – što trebamo raditi i kako živjeti. U tom smislu dokument ističe kako je temeljni cilj redovnika slijediti Krista, život posvetiti Njemu kroz poslanje u konkretnoj zajednici, istaknuo je predavač.

Isusovo utjelovljenje u biti je otajstvo si-romaštva. Međutim, njegovo siromaštvo kri-je u sebi beskrajno bogatstvo. Živjeti na način sličan Kristu, znači biti predan u volju Božju, usredotočen na njezino vršenje i na služenje drugima. Premda su se zavjetom osiromašili materijalno,po tome redovnici postaju duhov-no bogatstvo za druge, sredstva u Božjim ru-

kama. Relativizirajući tako materijalna dobra, oni pokazuju na Boga kao apsolutno dobro. U toj evanđeoskoj logici nije bogat tko puno ima nego tko puno daje. Drugim riječima, re-dovnici nisu veliki samo zato što su se odrekli materijalnoga,nego prvenstveno zato što su po-stigli veliko duhovno bogatstvo – što svjedoče prvenstvo duhovnoga nad materijalnim i time svjedoče stvarnost koja nas tek očekuje u vječ-nosti s Bogom i njegovim odabranicima.

Dokument se ne zaustavlja na teološko-pa-storalnom analiziranju stanja u Crkvi glede upravljanja materijalnim dobrima nego nudi i smjernice za poboljšanje postojeće prakse. U tom smislu ističe kako valja životom svjedoči-ti trostruku vjernost i blizinu: Bogu, karizmi i konkretnom čovjeku, osobito onom na periferiji zbog čega su mnoge ustanove i družbe i nastale. To se postiže njegujući ukorijenjenu (utjelovlje-nu) duhovnost, planirajući dugoročno projekte duhovno ih razlučujući koji su u službi karizme a koji je ugrožavaju, te težeći profesionalnosti i ekonomskoj održivosti projekata. Osim toga, dokument posebno ističe četiri načela koje Papa često spominje a kojih provođenje u praksu zna-či zaživljavanje promjena u crkvenom djelova-nju na svim područjima: primat vremena nad prostorom, stvarnost je važnija od ideje, cjelina nadilazi dio, jedinstvo prevladava nad konflik-tom, nad različitošću.

KRIŽNI PUT MLADIH ŠIBENSKE BISKUPIJE Križni put mladih Šibenske biskupije održan

je u subotu 6. travnja 2019. Mladi, njih oko dvje-sto i pedeset, ove godine za križem hodali su na relaciji Kamenjak – Banjevci – Stankovci – Li-šane Ostrovičke. Pobožnost je započela na vidi-kovcu Kamenjak gdje je bila prva postaja. Rije-či pozdrava uputio je biskupijski povjerenik za pastoral mladih don Gabrijel Jagarinec. Ukazao je na zajedništvo mladih u molitvi križnog puta.

Krist nas vodi, za Kristom idemo, Krist je onaj koji svoju ljubav pokazuje žrtvujući se za sve nas. To iščitavajmo hodeći na ovom križ-nom putu, kazao je u uvodu u pobožnost biskup Tomislav Rogić. Križni put završio je misnim slavljem u župnoj crkvi svetog Nikole Tavelića u Lišanima Ostrovičkim. Slavlje je predvodio

biskup Tomislav Rogić, koncelebrirao je i umi-rovljeni biskup Ante Ivas.

Propovijed mons. RogićaVrhunac Božje ljubavi za čovjeka - KRIŽDogodit će se na kraju dana: Gora Doma

Gospodnjega bit će postavljena vrh svih gora, uzvišena iznad svih bregova. K njoj će se stjeca-ti svi narodi, nagrnut će mnoga plemena i reći: “Hajde, uziđimo na Goru Gospodnju, pođimo u Dom Boga Jakovljeva! On će nas naučiti svojim putovima, hodit ćemo stazama njegovim.

U davna vremena prorok Izaija naviješta da će se jedna Gora uzdići iznad ostalih i da će njoj dolaziti svi narodi, plemena, jezici, sav svijet Gora Gospodnja - Dom Božji - mjesto susreta s



Bogom! Da li je to neko mjesto na zemlji? Jeru-zalem? Kalvarija?

Kao povijesni događaj - da! Isusova smrt na križu, na kalvariji, u Jeruzalemu. Ali značenje je puno veće od jednog određenog mjesta. On-dje se dogodilo da je Bog izabrao žrtvu svoga Sina kao vrhunac iskazane ljubavi za čovjeka. To ‘mjesto’ kojem će se svi klanjati nije zemljo-pisno, već postaje simbol križa.

Kako je to križ - sprava za mučenje i najo-krutniju smrt u Rimskom carstvu^ postao znak najveće ljubavi? Odgovor je: Božjim izborom iskazivanja ljubavi za čovjeka. - Kolikim je sve darovima Bog pokušavao privoliti čovjeka da živi po Božjem zakonu, da poštuje prirodu koju mu je opet Bog darovao. Bog je sve savršeno uredio, a čovjek je uvijek iznova svoju slobodu htio mimo i bez Boga.

Uslijedile su Božje intervencije. Kazna - iz-gon iz raja, opći potop, razne pošasti i nevolje svih vrsta. * Sve do o zmijama ljuticama koje su u pustinji ubijale Izraelce. Čovjek se nije dovoljno prestrašio i promijenio. Kušao je Bog savezom pridobiti čovjeka natrag u Božju bli-zinu. Savez s Noom i obnova stvaranja, savez s Abrahamom i njegovim potomstvom, pa Moj-sije i Deset zapovijedi, pa proroci i tolika ču-desa. Tvrdokornost ljudskog srca Bog je odlu-čio omekšati najvećim iskazom ljubavi, žrtvom svoga Sina.

Ni Bog u svoj svojoj svemoći nije izabrao - nego križ. Toliko te čovječe volim, toliko želim tvoju sreću, evo darujem ti svu svoju milinu. Vi-

diš li da sam spreman sve za tebe učiniti, samo da ne odeš u vječnu propast. Pristajem drago-voljno predati se u tvoje „razbojničke“ ruke, da me razapneš. Možda ćeš tada spoznati da te vo-lim, da ti želim samo dobro, da ti želim dati svu sreću. Samo jedno tražim - nemoj se u svojoj slobodi okrenuti od mene, nemoj poći za lažnim bogovima, nemoj misliti da možeš biti ostvaren i sretan bez svoga Stvoritelja. Zar se život osmi-sliti bez izvora samog Života.

Zapisa sv. Ivan evanđelista, Isusovu riječ: Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svo-ga Sina jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni [lv 3,16).

Kada i kako osjetimo da nas neko voli, da mu je stalo do nas? Ako nam to samo kaže ili ako i pokaže da je spreman nešto učiniti, nečeg se odreći, nešto žrtvovati za nas. Tajna spoznaje i naše vjere je u tome da prepoznamo kako je Bog izabrao žrtvu za najsavršeniji govor ljubavi. Onoliko te volim koliko sam se spreman za tebe žrtvovati. Bog je križ izabrao za mjeru ljubavi, darovao nam se do kraja. Hoće \i nam to biti dovoljno da se ove korizme obratimo, promije-nimo i Bogu na ljubav odgovorimo? - Odgovor je na svakome od nas...

Sve je u drvo tvoga križa urezano.U tvome križu svatko iščitava svoje ime, svoj

lik. U tvome križu svatko nalazi križ po mjeri svoga srca...Sve je u drvo tvoga križa urezano. - JER TVOJ KRIŽ NE MJERI - TVOJ KRIŽ LJUBI. (S. Lice)



TRIBINA ZA MLADE: HRVATSKO NADZEMLJEU nedjelju, 7. travnja 2019., na 5. korizmenu

nedjelju u župnoj dvorani ispod crkve sv. Ante Padovanskog na Šubićevcu održana je tribina za mlade u organizaciji Hrvatskog nadzemlja. Nakon uvodnog pozdrava župnika fra Maria Radmana i predstavljanja, mladi su krenuli s programom. U uvodnom dijelu smo razmišlja-li o grijesima. U susretu sa sv. Petrom tražimo opravdanje za svoje grijehe, negiramo ih, uma-njujemo ih ili pak govorimo da smo još i malo sagriješili s obzirom na druge. Ima i onih koji smatraju da imaju jako malo grijeha, ali su u susretu sa sv. Petrom otkrivaju da su njihovi grijesi nebrojni i da su grijesima napunili kami-on. U glavnom dijelu smo razmišljali o koriz-mi, vremenu posta, molitve i djela ljubavi. Neki ljudi se odlučuju za post zbog dobrog izgleda ili zdravlja, a neki zbog djela ljubavi. Postom se otvaramo i pripremao za susret s Bogom i usklađivanje svoje s njegovom voljom. Post ne treba biti mučenje samoga sebe, patnja, već to trebamo činiti radosni, s osmjehom. Molitva je razgovor s Bogom. Ona je bitna za svakog kr-šćanina i kršćansku zajednicu, obitelj i Crkvu. Trebali bi moliti barem pola sata, ako ne toliko

onda petnaest minuta, a ako nemamo ni petna-est minuta onda bi trebali moliti sat vremena. Pod djelima ljubavi mislimo na čine samozata-je, odricanja i žrtve. To se očituje u pomoći lju-dima u potrebi, davanju milostinje, strpljivom podnošenju životnih križeva i poteškoća, odgo-vornosti u vršenju vlastitih obveza, skromnosti u korištenju materijalnih dobara… Rado dajemo ono što je suvišno, što ništa ne košta, čime ništa ne gubimo, a teško se odričemo i žrtvujemo. U završnom dijelu smo razmišljali o obraćenju i Bogu. Postoji Božji poziv na obraćenje upućen svim ljudima, prvotno svim vjernicima. Obra-ćenje je povezano sa sakramentima, osobito s krštenjem, pokorom i euharistijom. Svako spa-sonosno obraćenje ima svoju snagu i svoje sre-dište u Kristovoj smrti i uskrsnuću. Obraćenje je potrebno osobito onim kršćanima koji su upa-li u teške grijehe, poput preljuba, materijalizma, ovisnosti, samoubojstva… Posebno obilje milo-sti za obraćenje daje Bog u raznim prigodama te zbog toga psalmist opominje: „Ako danas glas mu čujete, ne budite srca tvrda“. Hvala mladi-ma iz Hrvatskog nadzemlja i vidimo se nekom drugom prilikom!

VISOVAČKI NOVACI NA TRSATU „Gospodin mi je dao braću“, zahvalno i po-

nizno ističe naš otac sveti Franjo. Pritom bra-ćom podrazumijeva članove franjevačke obite-lji diljem svijeta. Lijepo je živjeti to bratstvo, a najmanje što bismo trebali činiti jest upoznavati se i surađivati s braćom makar najbližih nam provincija. Zajedno smo jači. Godina novicija-ta kao stvoreno je razdoblje za takve susrete jer omogućava da ovo jedinstveno slobodno vri-jeme iskoristimo za upoznavanje braće iste re-dovničke generacije, njihovih provincija, a i da time proširimo svoje vidike i shvaćanje života u franjevačkoj zajednici.

Osim tradicionalnog odlaska novaka Juž-noslavenske konferencije Reda Manje braće u Asiz, posljednjih nekoliko godina ustalio se obi-čaj međusobnih posjeta između novaka Provin-cije sv. Ćirila i Metoda i nas, novaka Provincije Presvetoga Otkupitelja. Nakon što smo krajem prošle i početkom ove godine posjetili novake

na Humcu i u Livnu, došlo je vrijeme za posjet braći na Trsatu. U četvrtak smo, 4. travnja, rano ujutro s meštrom fra Ivanom Režićem krenuli za Rijeku gdje je započeo naš trodnevni susret. Braća novaci, njih šestorica, zajedno sa svojim odgojiteljem fra Tomislavom Faletaromsrdačno su nas dočekali. Poslije Večernje molitve u 18 sati, sišli smo u baziliku gdje je slavljena Sveta Misa, a odmah po njezinu završetku održano je i Euharistijsko klanjanje. Navečer smo se zabav-ljali igrajući stolni tenis i nogomet, svirajući or-gulje ili jednostavno družeći se. Sutradan, prvo odredište bio nam je Košljun, otočić u zagrljaju otoka Krka. Ondje su nas dočekali fra Stjepan Žužić i fra Klement Sršen koji nas je upoznao s dugom poviješću ovog franjevačkog bisera i njegovom florom i faunom, proveo nas muzeji-ma, crkvom i samostanom gdje smo se u konač-nici i okrijepili. Kiša i ružno vrijeme očito su iz Rijeke krenuli za nama na, dotada vedar, otok



Krk. Takve okolnosti ubrzale su naš odlazak s Košljuna. Nakon ručka, krenuli smo u obilazak grada Krka. Prošetali smo se starom jezgrom do romaničke katedrale s gotičkim zvonikom, simbolom ovoga gradića. Iduće odredište bilo je maleno mjesto Jurandvor i crkva svete Lucije, u kojoj je kao lijeva oltarna pregrada bila postav-ljena Baščanska ploča, „dragi kamen hrvatskog jezika“. Da bismo mogli reći kako smo prošli otokom Krkom od sjevera do krajnjeg juga ne-dostajalo je još samo posjetiti Bašku. Otišli smo i onamo, točnije do tamošnje plaže s pogledom na otok Prvić i napravili stanku uz kavu prije povratka na Trsat. Večer smo do počinka proveli u novicijatskom bratstvu družeći se uz pjesmu i harmoniku u vještim rukama trsatskoga novaka.

Svanuo je i posljednji dan našega susreta. Ovo subotnje jutro, za razliku od prethodnoga, bilo je bez kiše pa nam je omogućilo planira-no razgledavanje grada Rijeke. Poslije ranoju-

tarnjeg Euharistijskog Slavlja, molitve Jutarnje i doručka Trsatskim smo se stubama spustili u centar. Nismo ih brojali, ali kažu da ih je 539 pa smo se zadovoljili samo silaskom. Grad smo obilazili uz vodstvu novaka domaćina. Posjetili smo crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, riječku katedralu svetoga Vida, kapucinsku i dominikansku crkvu. Prošetali smo Korzom i na njemu popili piće razmjenjujući dojmove o Rijeci. Nakon ručka smo se pozdravili s nova-cima, meštrom fra Tomom, domeštrom fra Lju-bom i ostalim članovima samostanske zajedni-ce. Naravno da nam je bilo žao kad smo morali poći, ali nas je tješila činjenica da se uskoro ponovno vidimo na hodočašću u Asiz, a potom i povodom njihova posjeta nama na Visovcu. Bilo je divno susresti braću, vidjeti neka nova i radosna lica te obići do sada neposjećene dijelo-ve Prelijepe Naše!

MAKARSKA: BLAGOSLOV POSTAJA KRIŽNOG PUTA U samostanskoj crkvi u Makarskoj u po-

nedjeljak, 9. travnja 2019., prigodom blago-slova novih postaja Križnog puta, autora Duje

Botterija, održana je i duhovna obnova na temu „Noseći svoj križ“ koju je predvodio fra Ante Vučković, profesor na KBF-u u Splitu. Fra Ante



je predslavio svetu misu i održao propovijed u kojoj je progovorio o znaku križa.

Na kraju svete mise o novim postajama go-vorili su akademski kipar Kuzma Kovačić i akademski umjetnik Duje Botteri. Riječ zahvale

izrekao je makarski gvardijan fra Ante Čovo, a nove postaje blagoslovio je fra Ante Vučković. Za vrijeme duhovne obnove i svete mise na ras-polaganju za sakrament pomirenja bio je umi-rovljeni profesor fra Stjepan Čovo.

KRIŽNI PUT MLADIH GRADA SINJA Križni put mladih grada Sinja održan je u

subotu 12. travnja 2019. Pobožnost je započe-la kod Muzeja Cetinske krajine odakle su se okupljeni uputili prema Gospinom gradu gdje se nalaze postaje Križnog puta. Križni put po-svećen svecima Katoličke crkve predmolili su srednjoškolci i fra Antonio Mravak. Krist nas vodi, za Kristom idemo, Krist je onaj koji svoju

ljubav pokazuje žrtvujući se za sve nas. Križni put završio je blagoslovom kod Gospina kipa na Gradu.

Fra Antonio je na kraju zahvalio ravnatelji-ma, profesorima i samim učenicima sinjskih srednjih škola što svake godine tradicionalno sudjeluju u Križnom putu za mlade.

LIŠANE-VUKŠIĆ: MOLITVA ZA POGINULE HRVATSKE BRANITELJE Na Uskrsni ponedjeljak, 22. travnja 2019., u

župnoj crkvi sv. Mihovila u Vukšiću, tradicio-nalno je slavljena misa na spomen 14 poginulih hrvatskih branitelja župe Lišane.

Župi Lišane pripadaju mjesta: Vukšić, Liša-ne, Bulić, Prović i Ostrovica. U župi je poginu-lo 14 hrvatskih branitelja, svi žitelji su bili pro-gnani, sve kuće zapaljene i osam crkava srušene su do temelja. Misu je predvodio župnik fra Božo Mandarić koji je u propovijedi istaknuo kako se danas s posebnim pijetetom sjećamo naših poginulih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za Domovinu, crkvu i Boga. Dok se molimo za njih, neka nam Gospodin u ovim

teškim vremenima dade snage da ne posustane-mo u čvrstom svjedočenju svoje vjere. Sjetimo se kako smo se tijekom Domovinskog rata puno molili Bogu a sada je naša molitva i vjera osla-bila. Uvjeren sam da Bog dopušta neke stvari da se mi kršćani osvijestimo, počnemo jače moliti i živjeti u zajedništvu. Uskrsli Kriste, hvala ti što si nam došao dati nadu da budemo ustrajni u svojoj vjeri, rekao je na kraju fra Božo Man-darić.

Nakon završetka mise fra Božo je ispred centralnog križa molio za sve poginule hrvatske branitelje župe Lišane.

KRUŠEVO: BLAGOSLOV SPOMENIKA FRA ANTI PAVLOVU

Za vrijeme Domovinskog rata jedno je pro-gnaničko dijete napisalo školsku zadaću koju je naslovilo: „Ubili su mi kuću.“ Tim riječima je nevino dijete izreklo sva naša stradanja i sve naše hrvatske smrti. Ubili su mi kuću, a u dušu su pucali, u dušu. Baš kako napisa veli-ki hrvatski pjesnik Pupačić: “Otišla je kuća… Otišla je kuća tvoja. Kuća je samo temelj, na-crt tvoje smrti. Brate moj!“ Na tom temelju i po tom nacrtu prije 75 godina ubijen je župnik fra Ante Pavlov s trojicom uglednih Kruševljana. „Poslije nego su mu izvadili oči, ubili su ga iz

puške“, zapisao je tada gvardijan karinski. Iz puške su ubili fra Antu, Stipana, Ivana i Roka, iz puške su ih ubili, a pucali su u dušu na-roda ovoga, u dušu su pucali. Fra Anti su i oči vadili zato da bi narod ovaj hrvatski oslijepili, kazao je župnik Kruše-va, fra Ivan Nimac na


svečanosti otkrivanja i blagoslova kipa hrvat-skom mučeniku fra Anti Pavlovu, u Kruševu na blagdan svetog Jurja, zaštitnika ovoga mjesta. Upravo na inicijativu kruševskog župnika fra Ivana Nimca, Kruševljani su postavili kip svom mučenički ubijenom fra Anti Pavlovu, a blago-slovio ga je umirovljeni vojni biskup msgr. Ju-raj Jezerinac, u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, te župnicima Kru-ševa, Obrovca, Benkovca, Poličnika i ostalih okolnih mjesta.

O mučeničkoj smrti fra Ante Pavlova, i ne samo njegovoj, nego O još 43 fratra koji su na sličan način umoreni od 1942. do 1948. godine govorio je provincijal fra Joško Kodžoman.

- Pouzdano znamo da je fra Ante Pavlov, nakon mjesec dana mučenja likvidiran na naj-

okrutniji mogući način 20. siječnja 1944. godi-ne. Meni kao provincijalu kojemu je palo u dio da nakon punih 75 godina može nazočiti ovom događaju, izuzetna je čast da smo među svojim redovima imali čovjeka takvog formata. Jednu posebnost koju vežemo za fra Antu i ovo mjesto je vrijeme njegova 11-ogodišnjeg župnikova-nja, da je u ono vrijeme poduzeo jedan vizionar-ski pothvat. Uvidjevši koliko narod ima muke i problema zbog oskudice s vodom, on je u ono vrijeme, bez bagera i tehnologije sa svojim lju-dima uspio iz obližnjeg izvora Osojnica dove-sti živu vodu u središte mjesta, a tom vodom Kruševljani se i danas služe. I ovaj spomenik je također tako oblikovan da iz njegovih ruku teče voda. Sve nas to podsjeća i na ove dane s Isusom, jer njega slavimo kao Onoga koji nam je dao cijeloga sebe i krv svoju, a i vodu kako

Evanđelje svjedoči. Osim fra Ante Pavlova još 43 naših fra-njevaca su na jednak, mučki na-čin ubijeni i to vrlo znakovito, u razdoblju od 1942. do 1948. godine. Očito je da za fratre rat nije završio 1945. godine, jer su se smaknuća i likvidacije doga-đale puno duže, a ni 1948. nije sve prestalo, kazao je fra Joško, istaknuvši kako je samo jedan fratar ubijen od njemačke ruke, jednog su ubili Talijani, a ostala 42 fratra stradala su od zloči-načke partizanske družine.

- Za mnoge ne znamo gdje su sahranjeni. To je nešto što ne smijemo zaboraviti, jer mi smo jedna velika duhovna obitelj, pa kako se čovjek spominje svo-jih pokojnih iz obitelji iz koje je potekao, tako i nas veže ob-veza sjećanja na naše pobijene fratre, a fra Ante Pavlov je je-dan dio te povijesti koja je na ovom našem prostoru ispisala zaista krvavi trag. Ponosni smo na fra Antu, zahvalni smo mu za primjer domoljublja i vjernosti koje je pokazao u tim najtežim trenucima, kao i za snagu vjere



koju je svjedočio do kraja svog života. Pozvani smo kao fratri i kao župljani nositi ga u uspo-meni i ne dopustiti da to prekrije neki zaborav. Fra Ante i ova trojica župljana koji su s njim odvedeni bili su probrani članovi, dakle on nije bio kolateralna žrtva, nego je prepoznat kao ugledan i cijenjen od naroda, kao i to da ima ljudskog potencijala u sebi i kao takav je jedno-stavno odstranjen. Mnogi su nakon toga zločina bili nagrađivani, ali se bojim da se nisu nauži-vali i sigurno se nisu naspavali kao ljudi jer su likvidirali svećenika i nedužne ljude, kazao je fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Kako o samom događaju mučeništva fra Ante Pavlova i trojice Kruševljana nema pisa-nog spomena, u povodu otkrivanja spomenika kruševskom župniku, Ljiljana Jurjević razgova-rala je s Antom Anićem, živim svjedokom ovih događanja.

Bilo je to pred Božić 1943. godine. U varoš Anića, u osvit zore banuli su partizani, neko-licina njih. Tražili su Stipana Anića. Žena mu Maruškina pokušala ga je skriti, ali su ga se domogli i tražili od njega da zove Nikolu Ka-ramarka Škucera. Znajući što ga čeka, Stipan je to odbio, a Škucer je u međuvremenu pobje-gao niz Gaj i sakrio im se. Upali su u Škucerovu oštariju i satima razbijali kasu, misleći u njoj pronaći novac, ali bila je prazna. Razljutilo ih je što nisu pronašli Škucera, pa su nastavili svoj krvavi pir i otišli po Ivana Šošu. Dognali su ga do fratarske kuće, a onda su krenuli na kruše-vačkog župnika.

Fra Ante Pavlov večer prije vratio se iz Obrovca gdje je također službovao. Pratili su ga i dojavili partizanima da je fratar u Kruševu. Nasrnuli su na vrata fratarske kuće u kojoj je živio fra Ante Pavlov i njegova majka. Razbijali su vrata kamenjima, ali kako su vrata bila čvr-sta, netko im je donio ćuskiju i s njom su razvr-nuli vrata. Uhvatili su fratra, a onda su otišli po Roku Erslana. Bili su sigurni da će Roku naći u kući, jer su dan prije poslali KrstovuDopuđa da izvidi je li Roko kod kuće.

Ante Anić, unuk odvedenog Stipana Anića, tada je imao 14 godina i priča kako je Krstova večer prije zovnuo Roku:

- Roko, jesi u kući?- Evo me, odgovori Roko.- Živi do daljnjega, odgovori mu ovaj. Ne sluteći ništa Roko Erslan je ostao u kući,

a ujutro su partizani došli po njega i odveli ga zajedno sa Stipanom Anićem, Ivanom Šošom i fra Antom Pavlovom.

U razgovoru s Antom Anićem, živim svjedo-kom ovih nemilih događanja, doznajemo kako su ih tada najprije odveli u Zelengrad.

- Tamo su ih zatvorili u nikupojatinu. Pričalo se tada da im je taj koji ih je čuva, reka „vi bižite, a ja ću zaspati“. Nisu tili, rekli su mu: „A što ćemo bižati, kad će sutra jope doći po nas“. Ja san odletije u Obrovac reći ćaći da odagnaše dida Stipana. Tili su ih prisići na Dragi, ali su in rekli da ih ima puno i da ne iđu. Iz Zelengrada su ih odagnali u Žegar. Kad su Stipanovi kumovi Kuridže čuli da su odagnali Stipana, a znajući da je dobar i pošten čovik, pokušali su ga spasiti priko Dane Desnice. De-snica je kontaktirao svoje kolege u Kruševu, ali je rečeno da ih se skine, jer da će i kasnije sme-tati.

Po pričanju nekih Žegarana, mučenje i mr-cvarenje ove četvorice trajalo je danima. Tukli su ih kocima i bacali ih s neke balature nagla-vačke. U međuvremenu, u Kruševu se nije znalo jesu li zatočenici još živi, samo je fratrova mati živjela u uvjerenju da joj je sin Ante još živ.

A kako i ne bi vjerovala, kad joj je Mileš-ko Dopuđ dolazio često i tražio da sinu pošalje biljac, jer mu je hladno, hranu, jer je gladan i tako redom…Kad je mati već posumnjala da joj ovaj samo hoće uzeti stvari za sebe i da ih ne nosi njezinu zatočenom sinu, Mileško, da bi otklonio njezine sumnje, pošalje svoju ženu da od fratrove majke uzme krunicu, koju je, navod-no fra Ante tražio. U to vrijeme fra Ante je, kao i Stipan Anić, Ivan Šoša i Roko Erslan, već bio mrtav. Puno godina kasnije upravo ta krunica pronađena je u gromili, pored Ćiranove kuće u varošuDopuđa.

Ante nam je na kraju ispričao kako je jedna žena u Žegaru pričala kako su sve lako pobili, ali kako fratra nisu mogli nikako, a onda je doš-la jedna stara i rekla: „Odriješite mu tu uzicu,



jer ga drugačije nećete ubiti. (misleći na fratar-ski pojas na habitu).

Ante Anić i sada pokojni Luka Erslan poku-šavali su godinama u Žegaru saznati gdje su kosti njihovih didova. Nitko im nikada nije htio reći, ipak ostala je priča kako je upravo na mje-stu gdje su mučki ubijeni, u Žegaru sagrađena tamošnja osnovna škola.

Do dan danas kosti mučenički ubijenih: fra Ante Pavlova, Stipana Anića, Ivana Šoše i Roke Erslana nisu pronađene. Brojne su još jame koje kriju kosti naših predaka, rođaka, susjeda koji su nemilosrdno ubijeni, mahom nakon što je 2. Svjetski rat već bio završio. Postojao je i popis od 120 Kruševljana koje je trebalo likvi-dirati. Mnogi od njih su pobijeni i nikad im se za grob ne zna. Oni ostaju u sjećanjima i moli-tvama nas, njihovih nasljednika koji živimo na ovom, mučeničkom krvlju natopljenom tlu. Tlu hrvatskom. (Ljiljana Jurjević)

***************Prigodom otkrivanja i blagoslova spomenika

tiskan je prigodni letak na kojem je pisalo:Fra ANTE PAVLOV, mučenikKruševski župnik, od 1933. do 1944. godine,

fra Ante Pavlov, rođen je 1905. u Kaštel Gomi-lici. Osnovnu je školu završio u rodnom mjestu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a teo-loški studij na Franjevačkoj visokoj bogosloviji

u Makarskoj. U Franjevački je red stupio 1922. na Visovcu, a za svećenika je zaređen 1928. go-dine.

Nakon nekoliko godina pastoralnog rada u raznim župama, godine 1933. imenovan je žu-pnikom u Kruševu. Bio je veoma poduzetan svećenik pa je, između ostaloga, organizirao gradnju vodovoda u Kruševu, od izvora Osojni-ce na brdu Orljaku do sredine sela. Tom se vo-dom seljani i danas služe.

Vihor Drugoga svjetskog rata stravičnom je brutalnošću harao Kruševom. Smireni i samo-zatajni je fra Ante ostao uz svoj narod. Ugled koji je uživao u narodu stajao ga je glave. Pred Božić su 1943. partizani provalili u župnu kuću, uhitili fra Antu i s trojicom ga župljana - Štipa-nom Anićem, Ivom Šošom i Rokom Erslanom - odveli i zatočili u pravoslavnom selu Žegaru. Kroz mjesec su ih dana podvrgavali strašnim mukama i konačno umorili 22. siječnja 1944. U izvješću koje je karinski gvardijan fra Kruno Tadin poslao Provincijalatu piše: „Fra Ante je bio silno mučen i, poslije nego su mu izvadili oči, ubijen je iz puške.“ Uspomena na dobroga svećenika i mučenika fra Antu i danas je živa u Kruševu. O 75. obljetnici mučeništva (1944. - 2019.) župa mu sv. Jurja, u znak zahvalnosti, podiže brončani lik uz česmu vode osojničke. Jer je kao Isus dao narodu svojemu krv i vodu.

RUPE: PROSLAVA BLAGDANA SV. JURE Blagdan sv. Jure mučenika, nebeskog zaštit-

nika Rupa, svečano je proslavljen u ponedjeljak 23. travnja 2019. godine. Slavlje je započelo svečano u 10.30 sati procesijom za kipom sv. Jurja od crkve sv. Ante do crkve sv. Jure. Eu-haristijskim slavljem predsjedao je meštar s Vi-sovca fra Ivan Režić, uz koncelebraciju župni-ka Skradina i dekana don Gabrijela Jagarineca, župnika Miljevaca fra Ivana Vidovića, župnika Piramatovaca fra Dalibora Grčića te domaćeg župnika fra Mate Gverića. U procesiji i misnom slavlju sudjelovala su i petorica ovogodišnjih novaka.

Predsjedatelj slavlja je u poticajnoj homiliji progovorio o sv. Juri kao uzoru na putu naslje-

dovanja Krista, osvrnuvši se na Kristov susret s preplašenim učenicima nakon uskrsnuća. Izme-đu ostaloga, fra Ivan je istaknuo da Isus svakom od apostola, a onda i nama, upravlja osobni po-ziv računajući na našu vjernost, ali i računajući na našu slabost i sporost u vjeri.

Pjevanjem tijekom misnog slavlja ravnala je gospođa Meri Dugopoljac.

Nakon misnog slavlja Rupljani i njihovi gosti nastavili su proslavu uz blagdanski stol i slavljeničko raspoloženje, a župnikovi gosti na-stavili su s druženjem za svečarskim stolomu župnom stanu.



BLAGOSLOV KRIŽA U DRUMU Uz skladno pjevanje župnoga zbora, pod vod-

stvom Matea Grabovca, u punoj crkvi vjernika, u srijedu, 24. travnja u crkvi sv. Ante u Drumu obavljen je blagoslov novoga križa. Svetu misu i blagoslov križa predvodio je gvardijan i dekan fra Kristijan Stipanović, a u koncelebraciji su sudjelovali: fra Frano Laco, župnik Zmijavaca, fra Vinko Gudelj, župnik Prološca, fra Zoran

Jonjić, župnik Studenaca i fra Jakov Udovičić, župni vikar u Vinjanima.

Na kraju svete mise župnik fra Nedjeljko je zahvalio svima koji su udijelili svoje priloge za križ, kao i onima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, odnosno postavljanju križa povi-še svetohraništa.

MAOVICE: PROSLAVA BLAGDANA SV. JURE Blagdan sv. Jure mučenika, nebeskog za-

štitnika Maovica, svečano je proslavljen u po-nedjeljak 23. travnja 2019. godine. Slavlje je započelo u 10.30 sati svečanom procesijom za kipom sv. Jure kojeg su nosili čuvari Kristova groba s Maovica.

Ujedno je obavljen i blagoslov polja. Euha-ristijskim slavljem predsjedao je sin vrličkog kraja fra Božo Mandarić, župnik Lišana, uz koncelebraciju fra Jakova, župnika u Vrlici te don Tomislava Zečevića, rodom s Maovica, a trenutno župnika u Fužinama i Liču te profesora

na Teologiji u Rijeci. Fra Božo se u i homiliji na osobit način osvrnuo na lik sv. Jure te pota-knuo obitelji na gorljivi život u vjeri, ukazavši na brojne opasnosti za iskreni i isitiniti život u vjeri. Sviranjem i pjevanjem tijekom misnog slavlja ravnala je Tomislava Režić.

Nakon misnog slavlja mlađi članovi KUU Milan Begović, predvođeni voditeljicom Ma-rinom Djaković, zaplesali su Vrličko kolo, a Maovičani i njihovi gosti nastavili su proslavu uz blagdanski stol i slavljeničko raspoloženje na, ovaj put, oblačnim Maovicama.

JEŽEVIĆ: PROSLAVA SV. JOSIPA RADNIKA Misnom slavlju na blagdan nebeskog zaštit-

nika Ježevića, svetoga Josipa Radnika, 1. svib-nja 2019. godine, predsjedao je župnik Bitelića don Josip Bečić uz koncelebraciju župnika fra Jakova. Proslava je započela svečanom proce-

sijom za kipom sv. Josipa u 10 i 30 sati. Kip sveca zaštitnika nosili su mlađi Čuvari Kristova groba, uz nazočnost i starijih članova, predvo-đenih arambašom Ivanom Totićem.



U poticajnoj homiliji, don Josip se je osvr-nuo na trenutnu zabrinjavajuću situaciju masov-nog iseljavanja mlađih obitelji iz Domovine, o problemu s neradnom nedjeljom koja priječi brojnim obiteljima da budu zajedno, podsjetiv-ši, isto tako, na neka ne tako davna vremena u kojima se je posvećivalo više brige i ljuba-vi kršćanskom odgoju u obitelji te je bilo više življene vjere, svjedočene i po mnogo brojnijim obiteljima. Potaknuo je okupljene da osnaženi primiero života Kristova poočima sv. Josipa budu još snažniji svjedoci vjere u obitelji i u društvu. Pjevanjem i sviranjem tijekom procesi-je i misnog slavlja ravnala je Petra Milković. Na

koncu misnog slavlja fra Jakov je zahvalio don Josipu na odazivu da predsjeda misnim slav-ljem te čestitao njemu i ostalim slavljenicima i slavljenicama njihov imendan.

Nakon euharistijskog slavlja mlađi članovi KUU Milan Begović, predvođeni voditeljicom Marinom Djaković, izveli su svoj program ple-šući prelijepo vrličko kolo i izmamljujući česte aplauze svojom izvedbom. Svečanosti dana do-prinijelo je i lijepo vrijeme. Vanjska proslava zaštitnika Ježevića nastavljena je za mnogim obiteljskim stolom domaćina.

RUNOVIĆI: HODOČAŠĆE U RIM Vjernici iz Runovića, njih 35 sa župnikom fra

Madenom te voditeljem hodočašća, fra Jurom Hrgovićem krenuli su iz Runovića na trodnevno hodočašće u Rim 23. travnja 2019., na uskrsni utorak, oko 17:30 sati. U Splitu su se ukrcali na trajket koji je oko 21 sat krenuo prema Anconi gdje je sa kašnjenjem stigao oko 8 sati.

Prvi dan hodočašća u Rimu 24. travnja, sri-jeda oko 12 sati ušli su na Trg Sv. Petra gdje su se susreli sa hodočasnicima iz Šibenika, iz župa Gospa van grada i Šubićevac koji su vodili fratri, fra Jerko Kolovrat i fra Šimun Markulin. U dugoj koloni ušli su u baziliku Sv. Petra kroz koju su pažljivo prolazili zaustaviši se na grobu Sv. Ivana Pavla II. pape gdje su se osobno po-molili. Sišli su u kriptu bazilike gdje su mogli vidjeti grobove papa.

Izišavši iz bazilike Sv. Petra, pošli su do An-đeoske tvrđave te su zatim obišli: Piazza Navo-na, Panteon, crkvu Sv. Ignacija Lojolskog gdje su mogli vidjeti grob Bartula Kašića, hrvatskog isusovca, Fontana di Trevi te Piazza di Spagna. Navečer su se smjestili u Hrvatskom domu gdje su sudjelovali u slavlju sv. mise i večerali.

Drugi dan hodočašća u Rimu 25. travnja, če-tvrtak nakon doručka obišli su crkvu Sv. Križa Jeruzalemskog, baziliku Sv. Ivana Lateranskog, zatim Scala sancta, Antonianum – središnje uči-lište franjevačkog reda, baziliku Santa Prassede i baziliku Santa Maria Maggiore. Uslijedilo je

slobodno vrijeme gdje su pred bazilikom Santa Maria Maggiore susreli naše fratre iz Munche-nai njihove krizmanike te hodočasnike iz Sla-vonskog Broda i njihove župnike.

Popodne su obišli Koloseum, crkvu Sv. Pe-tra u okovima, rimski trg Forum, Trajanov stup, slavoluke, Pizza Venezia, Bocca della Veri-ta, Circo Massimo, chiesa di Gesu, Kapitolij i crkvu Ara Coeli gdje je pokopana posljednja bosanska kraljica Katarina Kotromanić. Nave-čer po povratku u Hrvatski dom sudjelovali su u slavlju sv. mise koju je predslavio fra Jure i kratko propovijedao te su zatim večerali.

Treći dan hodočašćau Rimu 26. travanja, pe-takposlije slavlja sv. mise 6:30 sati i doručka u Hrvatskom domu posjetili su baziliku Sv. Pa-vla izvan zidina i katakombe Sv. Kalista nakon čega su iza podne krenuli prema Asizu.

U popodnevnim satima po dolasku u Asiz posjetili su baziliku Sv. Marije od anđela – Por-cijunkulu, crkvu Sv. Damjana gdje počiva tijelo Sv. Klare, baziliku Sv. Franje gdje počiva tijelo Svečevo tijelo. Iz Asiza krenuli su prema Gos-pinu svetištu Loretu gdje su posjetili velebnu baziliku u kojoj se nalazi kućica Sv. Nazaretske obitelji. Oko 20 sati u Anconi ukrcali smo se u trajekt i krenuli prema našem Splitu. Hodočašće u Rim bilo je za hodočasnike iz Runovića jed-no novo iskustvo prepuno dojmova i ispunjeno vjerom i molitvom.



SUSRET SJEMENIŠTARACA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE U SINJU

Ovogodišnji tradicionalni svibanjski susret sjemeništaraca i odgojitelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine bio je u Sinju. Susret je održan od 3. do 5. svibnja pod geslom “Što god vam rekne, učinite!” (Iv 2, 5). Na susretu su sudjelo-vali sjemeništarci i odgojitelji iz sedam sjeme-ništa: nadbiskupskog sjemeništa iz Splita, me-đubiskupijskog sjemeništa sa Šalate (Zagreb), nadbiskupskog sjemeništa Zmajević iz Zadra, nadbiskupskog sjemeništa Petar Barbarić iz Travnika, franjevačkog sjemeništa iz Visokog, franjevačkog sjemeništa s Kaptola (Zagreb) a domaćini su bili sjemeništarci i odgojitelji fra-njevačkog sjemeništa iz Sinja.

U večernjim satima 3. svibnja susret je za-počeo dolaskom sjemeništaraca u Sinj gdje su bili smješteni svi osim sjemeništaraca iz Zadra i Splita, koji su prenoćili u Splitu. Program je za-počeo molitvom i večerom, a zatim je slijedilo druženje, upoznavanje i smještaj.

Program drugog dana susreta, u subotu 4. svibnja, započeo je okupljanjem na samostan-skom dvorištu. Odatle su se sjemeništarci i odgojitelji uputili prema Gradu gdje su molili pobožnost križnoga puta za redovnička i sveće-nička zvanja. Zatim su se popeli na vrh tvrđave gdje je kod crkvice održao kratki sat povijesti

o Sinju i Cetinskoj krajini Ivan Vuleta, profe-sor na našoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Spustivši se u prostore samostana, razgledali su bogatu samostansku zbirku.

Središnji događaj susreta bila je sveta Misa u sinjskom svetištu koju je, u zajedništvu od-gojitelja i sjemeništaraca, predvodio fra Andrija Bilokapić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. U svojoj je propovijedi fra Andrija posvjedočio o svom du-hovnom pozivu te potaknuo prisutne sjemeni-štarce na nasljedovanje Isusa Krista moleći se za zagovor nebeske majke Čudotvorne Gospe Sinjske.

Nakon ručka uslijedila su sportska natjecanja u nogometu, košarci, stolnom nogometu, stol-nom tenisu i šahu. Bilo je napeto i veselo. Na-tjecanja su protekla, puna žara i natjecateljskog duha, u bratskom ozračju. Po završetku sport-sko - rekreacijskog djela uslijedila je svibanjska pobožnost u crkvi Gospe Sinjske koju je pred-vodio naš duhovnik fra Stipe Šušnjara.

U 19.15 sati, po završetku večere, uslijedilo je predstavljanje sjemeništa i proglašenje po-bjednika u sportskim natjecanjima, a dan je za-vršio druženjem sjemeništaraca i odgojitelja te večernjom šetnjom gradom Sinjom.



Zadnjeg dana susreta, u nedjelju, 5. svibnja, sjemeništarci i odgojitelji smješteni u Sinju sla-vili su sv. misu u svetištu u 8:00 sati. Euhari-stijsko slavlje predvodio je don Željko Marić, rektor nadbiskupskog sjemeništa Petar Barba-rić iz Travnika. U homiliji je istaknuo važnost

i teškoću poziva za redovništvo i svećeništvo te pozvao sve vjernike na molitvu za sadašnja i buduća zvanja. Iza mise uslijedio je povratak svakodnevnim dužnostima uz pozdrav do slje-dećeg susreta u Zagrebu. (Antonio Ramljak, 3. r.)

SPLIT SVEČANO PROSLAVIO SVOGA ZAŠTITNIKA SV. DUJMA: „CRKVA ŽIVI OD MUČENIKA SLUŽENJA, LJUBAVI I AUTENTIČNOG ŽIVOTA“

Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u utorak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelo-vanje nekoliko desetaka tisuća vjernika pred-vodio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Proslava je započela tradicionalnim sveča-nim ophodom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz narod, sudjelovali i broj-ni svećenici, redovnici i redovnice, kandidatice, bogoslovi i sjemeništarci, nositelji vlasti, pred-stavnici društveno-političkih i kulturnih usta-nova, obitelji, mladi i djeca, branitelji, crkvene, humanitarne i viteške udruge, vojska, policija, mnoge folklorne skupine grada i okolice.

Uz domaćina splitsko-makarskog nadbi-skupa i metropolitu mons. Marina Barišića i

predvoditelja mons. Zdenka Križića, na slav-lju su sudjelovali i predsjednik HBK i zadar-ski nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Splitske metropolije: dubrovački Mate Uzinić, šibenski Tomislav Rogić, šibenski u miru Ante Ivas, po-tom naslovni ninski nadbiskup Martin Vidović, vojni ordinarij u RH Jure Bogdan, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, provincijal franjevaca kapuci-na fra Jure Šarčević, generalni vikar Miroslav Vidović, Prvostolni kaptol na čelu s prepozitom Nedjeljkom Antom Ančićem, župnik prvostol-nice don Tomislav Ćubelić te brojni svećenici.

Kako na svetkovinu sv. Dujma grad Split slavi svoj dan, na slavlju su sudjelovali i split-ski gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te izaslanici predsjednika Hrvatskog sa-bora i predsjednika Vlade RH.



Pozdravnu riječ uputio je domaćin nadbi-skup Barišić koji je kazao kako se u životu sv. Dujma očituje cjelovito kršćanstvo. „Njegov život je knjiga ispisana kršćanskim sadržajem. Kao što je raspeti i uskrsli Krist oblikovao nje-govo ovozemaljsko hodočašće, tako i svetkovi-na Uskrsnuća Gospodinova određuje njegovu liturgijsku proslavu. Naime, ne slavimo ga na dan mučeništva koje se dogodilo u areni Salo-ne 10. travnja 304., već je njegova svetkovina ustaljena na 7. svibnja kako se ne bi poklapala s datumima proslave Uskrsa i uskrsne osmine. Doista sav je Dujam prožet Kristom, svjedokom vjernim i prvim i najvećim mučenikom. I za-ista, kršćanstvo uvijek prate ove dvije temelj-ne oznake – svjedočanstvo i mučeništvo. One određuju prve Gospodinove učenike, vrijedile su i za Dujma, a nisu se promijenile ni u ovom današnjem svijetu, gdje svakodnevno slušamo o sve većim i brojnijim mučeništvima i progo-nima kršćana. Mučeništvo je poput crvene niti koja teče s Golgote i zahvaća sva godišnja doba ljudske povijesti i života. Ono svjedoke čini vidljivim znakom Spasiteljeve božanske ljubavi i očituje ih kao one koji znaju moliti i oprostiti svojim progoniteljima. Dovodi ih u krilo Sina koji se u potpunosti predao za nas u činu Po-sljednje večere“.

U uvodnom dijelu homilije gospićko-senj-ski biskup mons. Zdenko Križić je rekao kako su prvi kršćani mučeništvo doživljavali kao poseban Božji poziv, kao poseban izbor Duha Svetoga koji jedini daje snagu za mučeništvo. „Mučeništvo se ne može podnijeti samo ljud-skim snagama. Kršćansko mučeništvo je po-sljedica dubokog iskustva Boga i čiste ljubavi prema Bogu i čovjeku. U tom mučeništvu nema ni grama mržnje, zlobe ili osvete prema bilo kome. Mučenicima je uzor uvijek bio Isus i nje-govo mučeništvo. To je bilo mučeništvo iz čiste ljubavi u čistoj ljubavi“. Objašnjavajući Isusov odnos prema mučiteljima, istaknuo je kako na mržnju i nasilje, Isus uvijek odgovara blagošću jer želi pokazati jednu drugu snagu koja uvijek pobjeđuje, snagu ljubavi. Pojasnio je kako po-stoje dva temeljna motiva zbog kojih Isus odbi-ja nasilje. „Osoba koja čini zlo postat će, prije ili kasnije, žrtvom svoga vlastitog zla. Ta istina se stalno potvrđuje. Svatko će jednom morati

ispaštati tamo gdje je griješio. Ne radi se tu o Božjoj kazni, nego je to u naravi zla. Zlo nosi u sebi razarajuću moć. Osoba koja čini zlo ujedno ga i prima u svoju nutrinu, a onda nju samu to zlo razara. Drugi razlog zbog kojeg Isus odbija nasilje kao sredstvo je ispunjenje Pisma. Isuso-vo nenasilje jest objava, najveća objava Božje logike. Božja logika je ljubav i on to nudi kao najučinkovitije sredstvo protiv nasilja“.

U nastavku homilije, mons. Križić suprot-stavlja Isusovo razumijevanje mučeništva, koje je u potpunom skladu s Božjom logikom, Pe-trovom nerazumijevanju mučeništva i Božje logike. „Petrovo potezanje mača, da bi obranio Isusa, znak je potpunog nerazumijevanja Bož-jeg plana spasenja i Božje logike. Istina, u Pe-trovu ponašanju ima logike, ali samo one ljud-ske. Petar ne stavlja u pitanje svoju logiku i ni na koji način ne razmišlja da se nekada Božja logika može posve razlikovati od njegove. Pe-tar je već prije izjavio da je spreman dati svoj život za Učitelja i to mu se čini normalnim, da učenik položi život za Učitelja, da čovjek po-loži život za Boga. Tu ima logike. Ali Petar mora doći do druge bitne spoznaje, spoznati da i Bog daje život za čovjeka. Samo ljudski gle-dano ovdje nema logike, ovdje se po ljudski vidi samo sablazan. Petar jamči da je spreman za Isusa dati svoj život (Iv 13,37), ali to Isusu nije bilo dovoljno. Isus želi da Petar uzraste u ljubavi tako da, ne samo bude spreman dati ži-vot za Isusa, nego dati život kao Isus, a to znači dati život iz ljubavi prema drugima. To je onda autentično mučeništvo. Petar nije zatajio Isusa iz straha pred smrću, ali Isusovo poniženje već gleda svojim očima. Stoga se čini da je Petro-va zataja više iz straha od poniženja nego li od smrti“. Naglasio je kako i danas mnogi vjerni-ci žele stvoriti Boga na svoju sliku, privatnoga Boga kojega se može zatajiti po potrebi, kako ne bi bili poniženi i ismijani od svojih suvreme-nika. „Ljudima površne vjere zatajiti i životom zanijekati Boga nije nikakav problem. Površna vjera nije kadra platiti nikakvu cijenu za svoje vjerničko držanje. Evanđelist Marko kaže da je Petar slijedio Isusa kod njegova procesa muke, ali ga je slijedio ‘iz daleka’. Baš zbog toga je i došlo do ove zataje. Onaj tko Isusa nasljeduje ne može to činiti sa velikim kompromisima. Ne može se slijediti Isusa i na prvo mjesto stavlja-



ti svoje privatne interese bez obzira na Isusove zahtjeve. Petrovo negiranje Isusa jest zapravo njegov pokušaj da uključi u život vjernika i mo-guću ‘distancu’ u odnosu na Isusa, tj. moguć-nost da ga se nekada može slijediti, a nekada ne slijediti, već prema prilikama. Te napasti nisu nikada prestale, i čini se da su danas posebno jake i vidljive“.

Zaključujući homiliju, mons. Križić je izra-zio vjeru u postojanje velikoga broja mučeni-ka služenja i istine danas. „Danas doduše, kao vjernici nismo u opasnosti da budemo mučenici krvlju kao što je bilo u neka druga ne daleka vremena, ali drugih vrsta mučeništva danas itekako ima. Toliki kršćani danas imaju isku-stvo najrazličitijih poniženja, omalovažavanja, ismijavanja i uvreda u javnom prostoru, zbog svoje kršćanske autentičnosti. I to ima obilježje mučeništva ako se podnosi dostojanstveno i bez mržnje. Kršćana danas neće biti brojčano manje zato što nas ponižavaju ili ismijavaju, nego će nas biti manje ako ne budemo živjeli autentično kršćanstvo, ako ne budemo dosljedni u svojoj vjeri, ako ne budemo živjeli vjernost evanđe-lju“, istaknuo je i ustvrdio da je siguran kako i danas u našem narodu ima podosta nasljedo-vatelja svetog Duje. „Ima toliko naših očeva i majki, baka i djedova, a hvala Bogu i mladih vjernika, koji hrabro svjedoče svoju vjeru i koji se trude biti dosljedni u svom kršćanskom pozi-vu. Istina, većina od ovih neće nikada biti služ-beno proglašeni svetima. Ali to nije ni važno. Bog dobro vidi i zna njihova djela. Po njima, kao narod, imamo puno Božjeg blagoslova. Za-hvalni smo Bogu za njih, i molimo ga da takvi u našem narodu nikada ne usfale. Neka sveti Duje prati i pomaže svojim zagovorom naš narod u ovom gradu, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i cijeloj domovini“.

Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. sc. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonio zbor sastavljen od Mješovitoga pjevačkog pr-vostolnog zbora Sv. Dujma, zbora Gospe od zdravlja i zbora Gospe Fatimske-Škrape, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice mae-stra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju mo. don Ivana Urlića. Misa je završila himnom Domo-vini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Ma-riji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavljena je bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.

Za svečanu proslavu vjernici su se tradicio-nalno pripremali devetnicom koja je bila obo-gaćena organiziranim hodočašćima dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije. Misna slavlja u devetnici predvodili su mons. Nediljko Ante Ančić, fr. Matijas Farkaš, don Stipan Šurlin, don Vlade Strikić, don Mate Čulić, don Ran-ko Vidović, mons. Pavao Banić i don Krešimir Mateša. Posljednju večer za vrijeme otvaranja moćnika i svečane večernje propovijedao je dr.sc. don Edvard Punda. Na misama su pjevali mješoviti zborovi iz Trogira, Kaštel Gomilice, Dicma, Omiša, Solina, Makarske i Šibenika, kao i Zbor sestara Franjevki. U kulturno-umjet-ničkom programu devetnice koncerte su održali Mješoviti pjevački prvostolni zbor sv. Dujma, Mandolinski sastav Sanctus Domnio, Marija Bubić Jaman - Marija Bašić Markotić - mo. don Ivan Urlić, ženska klapa Neverin, muška klapa Podvroje, Mješoviti zbor župe sv. Ivana Krsti-telja-Trstenik, Zbor splitskih bogoslova i Mje-šoviti zbor župe sv. Jakova-Šibenik. Također, održan je i okrugli stol na temu „Evanđelje po Luki“ (dr. sc. Runje i dr. sc. Radan).

Slavko Blažić (smn.hr)

MEĐUGORJE: PROSLAVA 35. OBLJETNICE „ZLATNE HARFE“ U subotu 11. svibnja 2019. godine, uz žu-

pnu crkvu sv. Jakova u Međugorju, na prostoru uređenom za velika okupljanja vjernika na bo-goslužju, okupilo se na misno slavlje sedam-desetak dječjih župnih zborova iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Povod njiho-va okupljanja bio je obilježavanje 35. obljetni-

ce osnivanja Festivala dječjih župnih zborova Zlatna harfa, koji je pod tim imenom prvi put održan u susjednoj hercegovačkoj župi Kočerin 1984. godine. Nošena prvim uspjesima, Zlatna harfa se ubrzo proširila diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovini sve do Subotice u Srbiji.



Važno je istaknuti da je Zlatna harfa već na početku svoga postojanja postavila sebi za cilj: njegovanje liturgijske glazbe među najmlađima u našim župnim zajednicama. Od tada pa do da-nas u njoj su se nizale i izmjenjivale generacije pjevača i pjevačica, instrumentalista i zborovo-đa, tekstopisaca i skladatelja, župnika, kapela-na, pročelnika i svih onih koji su vodili brigu i podržavali rad svojih zborova u Zlatnoj harfi. I sada nakon35 godina,dječji župni zborovi po-novno su se kao nekada našli na istome mjestu s nakanom da zahvale Gospodinu za sve milosne darove kojima je kroz minule godine podario Zlatnu harfu. Tako su na proslavu u Međugorje već u jutarnjim satima toga dana pristigli dječji zborovi iz župa Zadarske, Splitske i Sarajevske nadbiskupije, zborovi iz Šibenske, Banjoluč-ke, Mostarske i Dubrovačke biskupije. Zborovi Đakovačko-osječke i Zagrebačke nadbiskupije zbog velike udaljenosti nisu nazočili ovoj pro-slavi, ali su Zlatnu harfu obilježili istoga dana u svojim svetištima Ilači odnosno Mariji Bistrici.

Pred početak službenog dijela proslave obav-ljeno je zajedničko fotografiranje – milenijska

fotografija, tonska proba i predstavljanje svih zborova.

U službenom dijelu koji je potom uslijedio, izveden je prigodni recital u kojem je autorica s. Zdenka Petrović vješto ocrtala nastanak i dje-lovanje Zlatne harfe. Odmah nakon recitala,po lijepome i bogomdanom vremenu nastavljeno je svečano misno slavlje koje je uz koncelebra-ciju još dvadesetorice župnika i kapelana, koji su dopratili svoje zborove, na hrvatskom jeziku predvodio mons. Hemryk Hoser. Propovijed je, načinom izlaganja prilagođenu dječjem duhu i njihovu uzrastu izrekao župnik fra Marinko Šakota. Glazbene dijelove za vrijeme recitala i mise pjevali su svi nazočni zborovi uz pratnju orgulja i splitskog puhačkog kvinteta. Sve za-jedno djelovalo je raspjevano i skladno, ugodno za uho i dušu.

Na kraju svečane mise nazočnima se obratio pročelnik Zlatne harfe fra Stipica Grgat. Zahva-livši Gospodinu za dar Zlatne harfe, zahvalio se i svima onima koji su na bilo koji način bili ili su i danas uključeni u rad Zlatne harfe.Kada je



fra Stipica izravno uputio riječi zahvale mons. Hoseru, prostorom se prolomio dugi i gromo-glasni pljesak.

Poslije izlazne pjesme svakome je zboru uručena vrećica s prigodnim darovima na uspo-menu. Vrećica je sadržavala novoizdanu zbirku skladbi za dječji zbor Uzmi me za ruku, prigod-nu Zahvalnicu i krunicu. Time je završen služ-

beni središnji dio jednodnevnog programa o 35. obljetnici Zlatne harfe. Nakon toga uslijedilo je međusobno druženje i ručak, a zatim srdačan pozdrav i povratak svojim domovima.

Po svemu što se vidjelo i čulo, može se bez pretjerivanja reći da je ovaj dan s čitavom kva-litetom sadržaja u potpunosti uspio i opravdao očekivanja.

PROSLAVA SV. LEOPOLDA U KARAKAŠICI Na četvrtu uskrsnu nedjelju i Nedjelju Do-

brog Pastira , 12. svibnja 2019., održana je sre-dišnja proslava blagdana svetog Leopolda Bog-dana Mandića, zaštitnika vjernika Karakašice i Donjeg Suhača, koja se i ove godine poklopila s proslavom Majčinog dana. Proslava je započela pripravom u trodnevnici koju su predvodili fra Toni Šimunović, fra Lukica Vojković i fra An-tonio Mravak.

Proljeće varljivo okupalo bokore cvijeća, ozelenjela stabla i polja naše mile Karakašice. Ptice uglas cvrkutale odu našem svecu. Sve-čanom misnom slavlju prethodila je procesija mnoštva vjernika kao i štovatelja svetog Leopol-da iz drugih župa, uveličana kipom našeg sveca kojeg su oko crkve nosili muškarci, na čelu s križonošom i stjegonošama, našim ministranti-ma . U svečanom hodu oko crkve svećenike su pratilI ovogodišnji prvopričesnici. Hodočasnici su ispred kipa svetog Lepolda pjevali Gospine litanije, a koračajući tiho po rosnoj travi litanije Svih svetih.

Misno slavlje je predvodio fra Ivica Udovi-čić , prefekt u Sjemeništu u Sinju , uz konce-lebraciju fra Ivana Norca-Kljaje i domaćina fra Frane Pupića-Bakrača. Radosti misnog slavlja doprinio je i župni zbor kojim je ravnao Ilija Knežević, maturant Franjevačke klasične gi-mnazije u Sinju.

U svojoj homiliji, na spomendan svetog Le-opolda i Nedjelju Dobrog Pastira, fra Ivica je govorio o primjeru života svetog Leopolda , o milosrdnoj ljubavi njegovoj za čovjeka , kao poticaju za život svih nas, posebno onih koji su pozvani biti pastiri i služiti svom stadu. Čovjek je plod Božje ljubavi i Bog želi sretnog čovje-ka, koji ne traži sreću na pogrešnim mjestima i na pogrešan način. Što više tragamo za srećom,

to nam više izmiče, što smo više okrenuti sebi to smo dalje od smisla, od spasa. Upadamo u zamku traženja prava, samo za sebe. Samo u susretu s drugim čovjekom, s pruženom rukom nade onomu u potrebi , čovjek se može ostvari-ti, istinski biti sretan, ovdje i u vječnosti. Nema boljih i lošijih vremena. Bog nas i kroz život svetog Leopolda, iako krhka tijela, ali gorostasa duhom i zaštitnika milosrđa, poziva na služe-nje. „Tko želi svoj život spasiti, izgubit će ga, a tko svoj život dade za mene spasit će se, kroz Krista i svakog čovjeka!“ Izgarajući za potrebe drugoga u Kristu, nećemo izgubiti život. Za-dobit ćemo ga, po uzoru na svetog Leopolda, u poniznosti i milosrdnoj ljubavi. Naš spas je u Isusu, jedini je koji ne vara čovjeka. Neka nas po zagovoru svetog Leopolda oslobodi okova sebičnosti i dade odvažnosti i hrabrosti za sjetvu milosrđa koja jedino može uroditi plodom vječ-ne radosti. Sjedeći u kutu kraj Sakristije upijala sam te riječi te sam ih na svoj način prenijela, dok su mi sjećanja navirala na protekle proslave blagdana svetog Leopolda u našoj Karakašici.

Tako se prisjetih da već 35 godina častimo i slavimo svetog Leopolda u našoj crkvi, a pret-hodno 5 godina blaženika Leopolda. Duša pamti sve Dobre Pastire naše crkve i naselja. Umrlima Bog bio milostiv, a onima na ovozemnom putu sveti Leopold neka providi ljubav djelotvornu i plodove pastirskog poslanja.

Na koncu misnog slavlja fra Frano je zahva-lio svima i poželio radostan nastavak proslave našeg blagdana u obiteljima.

Polako smo cestom koja vijuga, opijeni miri-sima bagrema, krenuli kućama, dok su u misli-ma odzvanjali akordi završne pjesme: „Kraljice neba...Uskrsnu, kako je rekao, Aleluja!“



NADBISKUP BARIŠIĆ PREDVODIO MOLITVENO BDJENJE ZA DUHOVNA ZVANJA

Uoči nedjelje Dobrog Pastira, 12. svibnja 2019., koja je ujedno Svjetski dan molitve za duhovna zvanja, u organizaciji Povjerenstva za promicanje duhovnih zvanja Hrvatske redov-ničke konferencije, Vijeća za pastoral duhov-nih zvanja Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i Ureda za pastoral duhovnih zva-nja Splitsko-makarske nadbiskupije održano je u petak 10. svibnja 2019., u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu molitveno bdjenje za duhovna zvanja.

Misu je predvodio splitsko-makarski nad-biskup i metropolit Marin Barišić, predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja. U koncelebraciji bili su provincijal Franjevač-ke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, predstojnik Ureda za pastoral duhovnih zvanja Splitsko-makarske nadbiskupije i rektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Jure Bjeliš, fra Josip Repeša provincijski promicatelj duhovnih zvanja, fra Mate Bašić u ime Hrvatske redovničke konferencije te ostali svećenici. Misnom slavlju i molitvenom bdje-nju sudjelovali su i redovnici i redovnice grada Splita i svećenički i redovnički kandidati i kan-didatice. Sveta misa organizirana je u terminu petkom kada se u Gospe od Zdravlja okupljaju mladi SKAC-a. Euharistijsko slavlje animirao

je zbor Nadbiskupske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“.

„Gospodin je često u evanđelju tražio ribare i pastire jer je u njihovu životu prisutna dinami-ka. Tražeći ribare i pastire i nas želi naučiti ko-liko je dinamika važna za naš život, a u potpu-nosti je moguće živjeti dinamiku našega života, samo ako se susretnemo s Njim. Jedinorođenac je postao čovjekom, ušao je u našu stvarnost. Njegovo poslanje je središnji događaj povijesti.

Cijela povijest se vrti oko raspetog i uskrslog Isusa Krista. On je htio plan spasenja podijeliti s nama i dati dostojanstvo našem životu. Njegov glas među nama svjedoči da nismo izgubljeni i upućuje poziv svakom od nas“, rekao je mons. Barišić u uvodnom dijelu homilije.

Osvrćući se na važnost Božje riječi u na-šem životu, naglasio je kako smo danas mnogo puta pasivni i indiferentni te ne želimo dopustiti Njegovoj riječi da dođe do našega srca i da nas oblikuje. „Ako želimo rasti primamo Njegov glas, a ako smo zatvoreni onda se od nas odbi-ja Njegova riječ. Uvijek je bio problem susreta Kristove riječi s čovjekom. Vidimo u Djelima apostolskim kako ljudi žele protjerati Božju ri-ječ iz svoje sredine i iz svoga života.

Ali oni koji je primaju osjećaju radost i no-vost. Učenici koji su trebali trpjeti, radosni su



jer su trpjeli zbog Božje riječi. Možda se mi danas ne želimo nikome zamjeriti prihvaćaju-ći istinu koja dolazi od Njega. Riječ Božja koja nas želi susresti je dinamična i želi promijeniti i ljubavlju oblikovati naš život“. U nastavku ho-milije, nadbiskup je pojasnio kako Dobri Pastir poznaje i ljubi svoje ovce, za svaku od njih ima posebno mjesto i poslanje u ovom svijetu, a da bismo to poslanje mogli prepoznati i živjeti, po-trebno je dobro upoznati svoga Pastira.

Zaključujući homiliju istaknuo je kako treba-mo moliti za nova svećenička, redovnička, ali i sva ostala zvanja koja će u lađu svoga života primiti Gospodina i živjeti život s njim.

„Velika je stvar otkriti Gospodinovu volju za naš život. To je moguće učiniti samo u dimenzi-ji molitve, tišine i zajedništva. Naš je život mo-litva i stavljanje sebe unutar zajednice. Gospo-dine hvala ti što si nas pozvao i pomozi nam da prihvatimo tvoju volju za naš život, kako bismo mogli biti tvoji istinski svjedoci u življenju dara života“.

Na kraju misnog slavlja svim prisutnima je zahvalio fra Josip Repeša, provincijski promi-catelj duhovnih zvanja. Inicijativa provincij-skog Vijeća za duhovna zvanja i Ureda za zva-nja Splitsko makarske nadbiskupije već drugu godinu zajedno organizira molitveno bdjenje za duhovna zvanja potičući vjernike na molitvu za nova duhovna redovnička i svećenička zvanja. Molitva za duhovna zvanja je realnost, stvar-nost i potreba.

Ovim misnim slavljem započela je i sveča-nost proslave 25. godina FRAME Gospe od Zdravlja koji su darovali su mons. Barišiću sli-ku „Krista Kralja“, zahvalivši mu za svu pastir-sku i očinsku brigu u njihovu radu.

Drugi dio molitvenog bdjenja određen je za klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramen-tom koji je predvodio fra Mate Bašić, povje-renik za zvanja pred Hrvatskom redovničkom konferencijom.

UNEŠIĆ-KOPRNO: PROSLAVA SV. PAŠKALA U Koprnu, filijali župe Unešić, vjernici su

proslavili blagdan nebeskog suzaštitnika sv. Paškala u petak, 17. svibnja 2019. Uz domaće

vjernike iz Unešića i Koprnog u crkvi sv. Lovre svetu misu i procesiju sa svečevim kipom pred-vodio je fra Gabrijel Jurišić uz župnika Unešića



fra Luku Delića, župnika Nevesta fra Milu Ma-rovića i fra Josipa Repešu, provincijskog promi-catelja duhovnih zvanja.

Fra Gabrijel je u svojoj propovijedi vjerni-cima približio lik skromnog sveca franjevca sv. Paškala, način kako Bog u njegovom životu ali i mnogim drugim u skromnosti života pronala-zi način vjernima približiti misterij prisutnosti Euharistijskog Krista. Ovaj svečani blagdan u Koprnu čuva spomen i na tužnu 75. obljetnicu kada je, na putu prema Koprnu slaviti misu sv. Paškalu, u zasjedi dočekan nekadašnji župnik Unešića fra Ivan Romac i mučki ubijen od stra-ne partizana. Fra Gabrijel je obnovio uspomenu na lik fra Ivana Romca i drugih ubijenih fratara naše provincije u ratu i poraću. Spomen na nji-hovu žrtvu ne budi osjećaj osvete prema pro-tivnicima nego molitva za pokoj duša ubijenih i polog za obraćenje progonitelja. Na misnom

slavlju je sudjelovao i nećak, Ante Romac iz Glavica u poodmakloj godini života koji je sve nazočne poslije mise prigodno počastio pićem i kolačima.

Na kraju misnog slavlja svima nazočnima sa zadovoljstvom je zahvalio župnik fra Luka naglašavajući važnost čuvanja spomena štova-nja sv. Paškala i uspomenu na nevino ubijenog župnika fra Ivana Romca. Mjesto ubojstva po-kojnog župnika obilježeno je spomen pločom, ulica kod župne kuće u Unešiću nosi njegovo ime i ispred crkve sv. Jure u Unešiću podignut je spomenik pokojnom fra Ivanu.

Poslije misnog slavlja i druženja sa vjernici-ma, svećenici su sa nećakom pokojnog fra Iva-na posjetili spomenik fra Ivanu podignut ispred župne crkve u Unešiću i molili za sve pokojne franjevce koji su nevino pogubljeni na raznim stratištima.

ČAJDRAŠ: FRA DEJAN MEĐUGORAC PROSLAVIO DRUGU MLADU MISU

Svečanim misnim slavljem u crkvi “Srca Isusova” u Čajdrašu, s početkom u 11.00h pro-slavljena je Mlada Misa fra Dejana Međugor-ca. Svečano misno slavlje glazbeno je animirao duhovni bend “Novo nebo”, uz koncelebraciju dvanaest svećenika. Naime, ovo je prva mla-da misa u župi nakon 33 godine, kada je madu

misu imao vlč. Stipo Knežević.Župnik vlč. Miro Bešlić uputio je pozdravni

govor u kome se zahvalio svima koji su doš-li uveličati sakrament svećničkog ređenja, po-sebnice njegovoj majci Ankici, bratu Draganu i baki Blažici. Potom se u ime svih župljana obra-tila i jedna od kuma Crkve Ljubica Štrbac Pna-



durić: “Fra Dejan je rođen 1991., od oca pok. Stipe i majke Ankice( rođ. Štrbac). Ratne neda-ćei stradanja prisilili su njega i njegovu obitelj da napuste svoju rodnu grudu. Život ih je odveo u Njemačku, Australiju i konačno su svoj smiraj pronašli u Kninu.

Dejan je sa samo sedam godina ostao bez oca, njegov brat Dragan sa trinaest godina, a majka Ankica udovica sa 35 godina. Težinu ži-vota osjetili su od malih nogu, ali njihova maj-ka Ankica svu svoju vjeru koju su u nju uzidali njeni roditelji Blažica i pok. Milan, usmjerila je Gospodinu moleći za svoje sinove i boreći se sa životom. I uspjela je. Odgojila je dva kra-sna mlada čovjeka, Dragana koji je redovnik i Dejana koji je 2017. diplomirao na Papinskom Sveučilištu u Rimu. Dana 15. srpnja 2018. pro-slavio je Mladu Misu u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu. Geslo mu je – Nauči me da vršim volju Tvoju, jer Ti si Bog moj. Kako Dejan nije, tako i mi ne smije-mo zaboraviti naša ognjišta, bez obzira što je punjo njih ugašeno i zaraslo. U nama su temelji vjere, obitelji i rodne grude čvrsto uzidani da ju ne smijemo zaboraviti”.

Propovjednik je bio fra Damir Čikara, ujedno i župnik župe Drniš, u kojoj je fra Dejan trenut-no vikar. Fra Damir je u propovijedi istaknuo : ” Providnost Božja je odredila 2010. u ljeto mene kao župnog vikara u samostan Sv. Ante na Šubičevcu u Šibeniku, gdje je tada stigao i fra

Dragan, brat našeg današnjeg mladomisnika. Tada sam prvi put čuo za mjesto zvano Čajdraš, negdje kod Zenice, a naš Dragan dobio je nadi-mak Čajdro. I od te 2010., skoro devet godina s Čajdrom planiram kako ću doći u Čajdraš. A onda kroz to vrijeme upoznao sam i majku An-kicu, užu i širu obitelj, pa tako i fra Dejana, ko-jeg sam tada poznavao samo kao sjemeništarca, a onda opet nekoliko godina poslije, providnost Božja odredi da me baš da me on dopao za đa-kona , a sada i za župnoga vikara. Da je prosla-va Mlade Mise bila lani u kolovozu, kao što je bilo planirano teško da bih vidio Čajdraša”. U svojoj propovijedi fra Damir je istaknuo među-sobnu neraskidivu vezu između svećenika i čo-vjeka / čojvečnosti. Naglasio je važnost Božje ljubavi prema svima nama, ali i činjenicu da tu ljubav trebamo prihvatiti i živjeti, te da su nam za to potrebni dobri svećenici, koji će tu ljubav životom i čovještvom, ali i propovijedanjem svjedočiti. Da bi svećenik ustrajao na tome putu potrebna mu je pomoć vjernika, ali i molitva.

Na koncu misnog slavlja fra Dejan se za-hvalio braći svećenicima na koncelebraciji, ali i svim vjernicima što su uveličali misno slavlje. Župniku vlč. Miri Bešliću poklonio je štolu,a župljanima kalež.

Nakon Mise upriličeno je druženje u župnom dvorištu kojem su nazočili župljani župe Čaj-draš, koju fra Dejan u srcu nosi.

HODOČAŠĆE NOVAKA STOPAMA SV. FRANJE I ove godine, već uobičajeno, uz visovačke

novake na hodočašću stopama svetoga Franje pošli su i ostali novaci Južnoslavenske franje-vačke konferencije, ukupno njih dvadeset i trojica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Al-banije, s njihovim odgojiteljima. U utorak, 14. svibnja 2019., ranom zorom autobusom su za-jedno krenuli s Trsata prema Asizu.

Prvo odredište bilo im je svetište Svetoga Damjana i slavlje svete misi u kapelici kojoj je predsjedao meštar s Visovca fra Ivan Režić u koncelebraciji s ostalom petoricom odgojitelja te albanskim novakom fra Kolëom. Smjestivši se u gostinjcu kod franjevačkih sestara misio-narki uputili su se u obližnju Majku svih franje-

vačkih crkava - baziliku Svete Marije Anđeoske gdje su i ostalih večeri odlazili moliti svečanu Večernju molitvu na talijanskom jeziku. Drugo-ga dana posjetili sui neka od ostalih mjesta usko vezanih uz Franju Asiškoga i franjevački Red u Rietinskoj dolini. Na putu za Greccio nakrat-ko su zastali u Rivotortu, mjestu gdje je Franjo započeo život s braćom, a koje čuva spomen i na hrvatskog franjevca Nikolu iz Šibenika. Na-stavili su dalje prelijepom Umbrijom, sveče-vom rodnom pokrajinom. Stigavši u Greccio, „franjevački Betlehem“, krenuli su u obilazak tog svetišta u kojemu je Franjo načinio prve žive jaslice. Ondje su slavili svetu misu koju je predslavio fra Ljubo Sesar, domeštar s Trsata.



Sljedeće odredište bilo je Fonte Colombo ili „franjevački Sinaj“ te posljednje mjesto koje su posjetili toga dana možemo nazvati „franjevač-kom Kanom Galilejskom“. To je svetište La Fo-resta, mjestašce u kojemu je preko Franje Gos-podin učinio čudo umnoživši urod vinove loze tamošnjem svećeniku. Osim toga, pamtit će La Forestu i po mladiću Guidu, članu zajednice „Mondo X“, bivšem ovisniku koji im je posvje-dočio o životu u raljama droge te o pronalasku smisla života u vjeri, molitvi i radu. Sljede-ćeg dana albanski meštar fra Marko Ešegović predslavio je jutarnju svetu misu u Porcijunkuli. Nakon ručka uputili su se do samotišta Carceri iznad Asiza. Nakon što su razgledali to impre-sivno mjesto imali su mogućnost povući se u osobnu molitvu. Uputili su se potom pješice do grada Asiza.

Petak je započeo nešto ranijom Jutarnjom molitvom. Izmolivši ju, odmah su krenuli u u baziliku svetoga Franje. Ondje su na svečevu grobu slavili svetu misu kojoj je predsjedao me-štar s Humca fra Stanko Mabić. Njima se pridru-žio doktorant fra Zlatko Vlahek te su zahvalju-jući njemu mogli razgledati velik dio samostana i baziliku svetoga Franje. Ulogu vodiča nakon

posjeta bazilici ponovno je preuzeo meštar fra Ivan Režić. Posjetili su toga jutra Franjinu rod-nu kuću i mjesto rođenja, crkvu svetoga Rufina, svete Klare te ostale znamenitosti srednjovje-kovnoga Asiza. U petak, 18. svibnja pozdravili su se s gradom Santa Maria degli Angeli te kre-nuli prema La Verni. Svetu misu u kapeli Ma-rije Anđeoske predslavio je albanski novak fra fra Kolë Thaqi. Sudjelovali su na tradicionalnoj procesiji od bazilike do kapele Stigmata koja se na La Verni održava svakoga dana u 15 sati. Potom su, uz fra Ivanovo vodstvo, razgledali svetište. Večer su proveli družeći se uz pjesmu i dobro raspoloženje.

Nedjeljnu svetu misu slavili su u kapeli Sti-gmi, a predsjedao joj je meštar novaka Bosne Srebrne fra Marinko Baotić. Na povratku su se zaustavili u Padovi. Ondje su pohodili svetišta svetog Antuna Padovanskog i svetog Leopolda Bogdana Mandića, razgledavši ih i pomolivši se na grobovima dvojice velikana franjevačkoga Reda. Hodočašće je završilo dolaskom na Trsat u večernjim satima nedjelje, 20. svibnja. Ondje su prenoćili te se nakon svete mise u trsatskom svetištu i Jutarnje molitve zaputili natrag prema svojim novicijatima.



KUD „ŽUPA GRAB“ U NJEMAČKOJ Na poziv Marije Jaković, rodom iz Jabu-

ke, predsjednice Nogometnog kluba „Croatia“ iz Karlsruhea, u prigodi proslave 50. obljetni-ce kluba, u prigodnom je programu nastupio i KUD „ŽUPA GRAB“.

Članovi KUD-a i župnik fra Duško Boti-ca otputovali su iz Graba u petak, 10. svibnja 2019., u jutarnjim satima. Nakon poduže vo-žnje, u večernjim su satima doputovali u mjesto blizu Karlsruhea i smjestili se u hotel. Sutradan u subotu, 11. svibnja, KUD je nastupio u velikoj dvorani koja ima 1300 mjesta i bila je dupkom puna.

Program, koji je KUD „Župa Grab“ izveo, sastojao se od dva dijela i na pozornicu su izla-zili dvaput. Prvi put su, u prigodnim narodnim nošnjama, otplesali trogirski ples „Šotić“ i „Sta-rogradske splitske plesove“. U drugom izlaže-nju na pozornicu otplesali su završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“, u primjerenim na-rodnim nošnjama. Za ovu točku žene (njih če-tiri) su bile u ženinskim nošnjama, a djevojke (također četiri) u curskim nošnjama. Solisti su bili u vrličkoj nošnji.

Nastup KUD-a „Župa Grab“ i njihov nastup pratio je i svojom nazočnošću počastio fra Fra-no Milanović-Litre. Publika je velikim i dugo-trajnim pljeskom popratila izvođenje svih toča-ka KUD-a „Župa Grab“. Poslije nastupa KUD-a „Župa Grab“, svoj je predviđeni program izveo Miroslav Škoro.

U nedjelju ujutro, 12. svibnja, nakon slavlja svete mise i doručka, članovi KUD-a uputili su se kući gdje su stigli u ponedjeljak oko 14 sati.

KUD „Župa Grab“ osnovan je u jesen 2003. godine dolaskom fra Duška Botice za župni-ka. Nastupali su najčešće u Župi (Grab, Velić i Jabuka). Puno puta u Trilju. Navodimo samo neke nastupe po Hrvatskoj i inozemstvu: Muć, Split (više puta), Kaštel Kambelovac, Kutina (s djecom osvojili treće mjesto u Hrvatskoj), Hor-vati, Vinjani, Brnaze, Široki Brijeg, München, Turjaci, Košute, Termoli (Italija), Otok, Ogulin, Grebaštica, Vugrovec (Zagreb), Gradac Drniš-ki, Ogorje, Metković, Opuzen, Dobropoljana (Pašman), Supetar, Sinj, Offenbach (Njemač-ka), Asiz, Bursa (Turska).

KARIN: PROSLAVA SV. PAŠKALA U Karinu se od davnine slavi sv. Paškal 17.

svibnja. Ovogodišnje misno slavlje, 17. svibnja 2019., predvodio je don Tomislav Baričević, župnik Pridrage. U pozdravnom govoru gvar-dijan i župnik karinski fra Petar Klarić istaknuo je kako je kroničar zapisao da je na svetkovinu

sv. Paškala 17. svibnja 1979., kao mladomisnik don Tomislav sudjelovao u recitalu književ-nika Joje Ricova pod naslovom KARINSKOJ LISTINI SUČELICE (1979.) zajedno s našim tadašnjim franjevačkim bogoslovima iz Ma-karske povodom obilježavanja 550. godišnjice



dolaska franjevaca u Karin. Recital je izveden (…) pred slavljeničkim svečanim,nijemim a ushićenim dvorištem Karinskog samostana (…). Gvardijan je kazao kako mu je drago da na 40. godišnjicu spomena na to velebno slav-lje ponovno je „mladomisnik“ don Tomislav na slavlju u samostanu u Karinu i da predslavi misu. Pozdravio je svećenike, domaće vjernike i hodočasnike. Uz njega u koncelebraciji su bili župnici koji su doveli svoje župljane na hodo-čašće sv. Paškalu: don Anđelko Buljat, kanonik i župnik Benkovca, don Ivan Ćurić, župnik No-vigrada, don Krešo Čirak, župnik Obrovca, don Stipe Mustapić, župnik Posedarja, don Ante De-lić, župnik Jasenica i Vinjerca, don Ivica Bašić, župnik Popovića i Korlata, don Mladen Kačan, župnik Galovca i don Tihomir Vulin, župnik Vira. Preko mise svirala je gđa Ksenija Mutić,a nastupio je župni zbor iz Karina.

Don Tomislav je, između ostalog, u propovi-jedi kazao kako je vrelo Paškalove svetosti bila Euharistija - sveta misa, prema kojoj je imao posebnu naklonjenost i pobožnost hraneći se njome u svoje vrijeme i oko sebe je ižaravao svetost. Naglasio je da Paškal potječe s pod-ručja današnje Španjolske; njegovo doba je 16. st.. Bio je bez životne naobrazbe ali, što je da-

nas nezamislivo, temeljem mudrosti što dolazi odozgor, često je od svojih suvremenika pitan za važne životne savjete; nadasve jednostavan, blag, ponizan – pravi, ako se tako može reći, sin sv. Franje i mali franjevački brat. Vrelo nje-gove svetosti je Euharistija-sveta misa. U misi Isus Krist nas hrani, daje se da ga blagujemo, da bismo mi druge hranili i dopustili da i nas drugi blaguju u našem predanom i požrtvovnom djelovanju. Euharistija je oživljavanje i suživ-ljavanje s događajem smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Don Tomislav je nadalje kazao kako je ovoga bio svjestan i u svoje doba i Paškal i iz toga ozbiljnoga i odgovornoga odnosa prema misi uzet je za zaštitnika svih misnih djela i kasnije međunarodnih euharistijskih kongresa. Ovoga je bila svjesna i velika žena našega vre-mena Majka Terezija, kad je na pitanje nekog novinara kako ona i njezine sestre mogu iz dana u dan obavljati tako težak posao s gubavcima odgovorila je : Mi to ne bismo mogle kad ne bi-smo na početku svakog dana slavile euharisti-ju. Tko bi mogao opstati u pustinji života, tko izdržati u brojnim unutarnjim i vanjskim pro-petostima (…) u vremeplovu kroz uzburkano valovlje svih mogućih protivština (…) kad ne bi bilo „Kruha života“ koji daje okrepu i snagu



naglasio je don Tomislav pozvavši sve nazočne da redovito sudjeluju na svetoj misi,časte Pre-sveti oltarski Sakrament, slijede Krista i uzorni kreposni i svetački život sv. Paškala. Budući je mjesec svibanj posvećen Gospi i krunici,Hrvoje Marić iz Knina na kraju mise zapjevao je Ave Maria…

Hodočasnici su činili zavjete oko kipa sv. Paškala. Davali su misne nakane za zdravlje obitelji,osobne nakane i za zdravlje blaga,budući je Sv. Paškal i zaštitnik blaga. Gvardijan je na kraju zahvalio don Tomislavu, svećenicima i vjernicima za današnji molitveni dan i na hodo-čašću sv. Paškalu.

VRGORAC: “FRA KARLOV DAN” - 2019. Svečanu sv. misu o sedamdeset i šestoj go-

dišnjici mučeničke smrti fra Karla Ćuluma u subotu 25. svibnja 2019. u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu u 19 sati predvodio je fra Ivica Omazić, župnik Vrgorca i dekan Biokovskog dekanata. S njim su suslavili fra Dujo Jukić, župnik Kozice i Zavojana, don Ivan Đonlić, župnik Stilja i fra Marko Bitanga, župnik Staševice. U misnom slavlju sudjelovao je velik broj vjernika iz Vrgorca i okolnih mje-sta.

U homiliji fra Ivica je naglasio da se ovom sv. misom, uz fra Karla, spominjemo i drugih mučenika naše Franjevačke provincije presve-

tog Otkupitelja. Njih četrdeset i četvorica muče-ničkom smrću završila su svoj ovozemaljski ži-vot. Posebno se osvrnuo na mučeničku smrt fra Karla Ćuluma, zavojanskog župnika i fra Bone (Bonaventure) Radonića rodom iz Vrgorca. I fra Bonu i fra Karla mučili su i ubili komunisti par-tizani zbog njihova svećeništva. Do danas se ne zna gdje počivaju njihova mrtva tijela, ali oni su u miru, njihove zvijezde na nebu sjaje…Od nas se, kazao je fra Ivica, ne traži da poput njih svojom krvlju svjedočimo svoju vjeru, ali vjeru trebamo svjedočiti iz dana u dan svojim riječi-ma i djelima, cijelim svojim bićem… Mi se mo-litvom spominjemo naših mučenika. Molimo i



za njihove mučitelje i za obitelji mučitelja kako bismo svi bili baštinici Božje milosti i ljubavi jer svi smo djeca jednoga Oca Nebeskoga.

Na kraju sv. mise sve prisutne vjernike i sve-ćenike pozdravio je fra Marko Bitanga, bivši dugogodišnji župnik Zavojana. Fra Marko se posebno zahvalio štovateljima fra Karla Ću-luma koji su dali prilog za izradu fra Karlove slike, koja je prvi put izložena u ovoj prigodi. Novoizrađena slika „Portret fra Karla Ćuluma“, ulje na platnu 70x100 cm, autorsko je djelo Ine Jerković, akademske slikarice iz Kaštel Kam-belovca. Slika će biti postavljena u crkvu Male Gospe u Zavojanima. Na donjem dijelu slike utisnut je tekst i to velikim slovima:

FRA KARLO ĆULUM

ZAVOJANSKI ŽUPNIK MUČENIKRODIO SE 6. LIPNJA 1885. GODINE NA

OTOKU SILBI

ZATO ŠTO SE USUDIO U OVOJ CRKVI PODIĆI SVOJ GLAS

PROTIV ZLOČINA KOJE SU ČINILIDANA 25. SVIBNJA 1943. GODINE U

ZAVOJANIMAMUČILI GA, UBILI I TIJELO MU

NA NEPOZNATO SKLONILIMJESNI KOMUNISTI PARTIZANI

POČIVAO U VJEČNIOSTINJEGOVI ŠTOVATELJI 2019. GODINE

Fra Marko je istaknuo da taj tekst vjerojat-no umanjuje umjetničkog dojma slike, ali on je fra Karlov krik za istinom, krik koji se proteže i protezat će se sve dok se ne pronađe nepozna-to mjesto gdje je sklonjeno njegovo izmučeno, mrtvo tijelo i dok se ne ukloni sramotna spomen ploča u koju su utisnute laži o njegovu životu i smrti.

GRAČAC: SUSRET MINISTRANATA U župi sv. Jurja mučenika u Gračacu, u su-

botu 25. svibnja 2019., održan je susret mi-nistranata Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U susretu je sudjelovalo oko 180 ministranata iz 11 župa naše provincije: Vinja-ni, Imotski, Proložac, Studenci, Lovreć Opan-ci, Knin, Zmijavci, Promina, Lovinac, Gračac i Zagreb.

U pripremi i održavanju susreta pomagali su provincijski postulanti i bogoslovi.

Nakon početnog okupljanja djeca i mladi su-djelovali su u pokorničkom bogoslužju i ispovi-jedi u crkvi sv. Jurja u Gračacu. Poslije ispovi-jedi svi okupljeni su sudjelovali na svetoj misi koju je sa svećenicima predvodio fra Josip Re-peša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja. Prenoseći pozdrave i lijepe želje novoizabranog provincijala fra Marka Mrše, propovjednik je ministrante pozvao na revno ministriranje oko Stola Gospodnjega. Gospodin je onaj koji nas



svojom prisutnošću poziva na služenju dobru a odmicanje od zloga. Služitelji oltara mogu čuti glas Učiteljev koji nas poziva na Poziv našega života. Neće se pozvati na svećenički i redov-nički poziv, nekima udijeliti poziv kreiranja obiteljskog i roditeljskog života. Svaki na svoj način pokazuje Gospodnju potrebu odabrati do-bro i odbaciti zlo.

Poslije svete mise dvojica bogoslova svjedo-čili su o svojem redovničkom pozivu i životu u samostanu. Predstavnici ministrantskih zajedni-ca dobili su prigodne zahvalnice za sudjelova-nje i svi prisutni sličice sa molitvom za duhovna zvanja koju su zajedno izmolili.

Nakon zajedničke fotografije bio je ručak za sve sudionike ispred redovničke kuće u Grača-cu. Poslijepodnevni program određen je za no-gometno nadmetanje. Nakon nekoliko krugova igre pobjednik natjecanja su ministranti župe

Studenci, drugo mjesto osvojili su ministran-ti Knina a treće iz župe Lovreć – Opanci. Za najboljeg strijelca izabran je Marijan Frankić iz Lovreć-Opanci koji je tijekom turnira dao 3 gola. Pehare je podijelio promicatelj zvanja fra Josip Repeša.

Uspjeh ovih ministrantskih susreta jest zain-teresirati mladog ministranata za mogući posve-ćeni poziv u našoj zajednici. Nadamo se da će i u narednim susretima u našim odgojnim zavo-dima kao i na zajedničkim susretima provincije te i ostale nakane biti ostvarene. Posebno hvala Provincijskoj upravi na pokroviteljstvu susreta i župniku fra Tino Labroviću i župnom vikaru fra Ignaciju Sladoji sa župljanima koji su pomogli za realizaciju susreta. Hvala svim svećenicima koji su doveli svoje ministrante kao i postulan-tima i bogoslovima na suradnji.

STUDIJSKI IZLET STUDENATA SPLITSKOG KBF-A U subotu, 25. svibnja 2019., studenti s Ka-

toličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu bili su na studijskom izletu u Šibeniku, Visovcu i Ružiću. Organizator putovanja bio je fra Šimun Markulin, asistent na Katedri moral-nog bogoslovlja splitskog KBF-a.

Polazak je bio zakazan u 8,15 sati s auto-busne stanice u blizini Fakulteta, a prva točka obilaskabila je crkva Gospe van Grada, koja se danas nalazi u srcu Krešimirovog grada. Zani-mljivu povijest crkve i župne zajednice predsta-vio je župnik fra Filip Milanović Trapo, koji u toj župi djeluje s još dvojicom franjevaca Pro-vincije Presvetog Otkupitelja. Na manje od 5 minuta hoda nalazi se Nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, prvog Hrvata koji je ubrojen među svece Katoličke crkve. Konventualci već stoljećima žive u tom poznatom šibenskom sa-mostanu, a studente je dočekao fra Augustin Kordić. U crkvi je kratko opisao povijest fra-njevačkog samostana, život sv. Nikole i njego-vo štovanje u hrvatskom narodu,a od njega je osobito bilo zanimljivo čuti da je 1970. god. prisustvovao kanonizaciji u Bazilici sv. Petra u Vatikanu. Studente je zadivilo i bogatstvo knjiž-ne građe koju posjeduje samostanska knjižnica, među kojima se ističe „Šibenska molitva“, je-

dan od prvih poznatih hrvatskih latiničnih jezič-nih i književnih spomenika. God. 2015. franjev-ci su uredili i javnosti otvorili muzej, koji među izlošcima sadrži i sandale sv. Nikole Tavelića, relikviju iz 14. stoljeća.

Slijedio je obilazak Katedrale sv. Jakova, koja je 2000. god. uvrštena na UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog blaga. Nakon krat-kog tumačenja i obilaska krstionice studenti su nastavili prema gradskoj jezgri, gdje se nalazi rekonstruirana i modernizirana palača Galbiani, a unutar iste je smješten interpretacijski centar posvećen šibenskoj prvostolnici.Pod stručnim vodstvom Valentina DražićaCelića obišli su centar, koji je otvoren prije 10-ak dana i gdje je na jednom mjestu moguće pronaći sve o gradnji katedrale i o njezinim graditeljima, o bogoštov-lju i uopće o liturgijsko-duhovnom životu pove-zanom s Katedralom; a sve to smješteno u širi kontekst povijesti Šibenika i Dalmacije.

Nakon obilaska – već sada možemo reći – veoma uspjelog interpretacijskog centra, grupa studenata nastavila je prema Gorici, dijelu Gra-da u kojem su niknula značajna crkvena zdanja – Sv. Lovre i Sv. Luca. Prvo bijaše franjevački samostan s općim učilištem prvoga stupnja, a



drugo je benediktinska opatija, u kojoj koludrice žive od 1639. god. do danas. Sv. Lovre je danas franjevačka kuća s pripadajućom crkvom, koja čuva grob službenice Božje Klare Žižić. Nakon kratke molitve za beatifikaciju utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, stu-denti su se sa svojim profesorom uputili prema mediteranskom vrtu, koji se nalazi u sklopu Sv. Lovre. O ljepoti i korisnosti srednjovjekovnih samostanskih vrtova govorio je Zvonko Pešić, koji se pokazao pravim domaćinom. Uslijedila je pauza za ručak.

Malo prije 14 sati veselo društvo nastavlja svoje studijsko putovanje i kreće prema fra-njevačkom otoku Visovcu. O samostanu i no-vicijatu govorio je fra Ivan Režić, a osobito je upečatljiv bio susret i razgovor s franjevačkim novacima. Izmijenjena su iskustva, a novaci će uskoro i sami postati studenti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Vrijeme je brzo prošlo, a mnogi su od posjetitelja izrazili volju da se opet vrate i da iznova barem na koji sat uživaju u „rajuzemaljskom“. Autobus je čekao s miljevačke strane Visovačkog jezera i krenuo u 17 sati prema Ružiću, zadnjoj točki putova-

nja i jednodnevnog obilaska kulturno-duhovnih znamenitosti. Gotovo svim sudionicima posjet crkvi Presvetog Otkupitelja bijaše prvi susret s tim dijelom Dalmacije, koji krije zemne ostat-ke velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, kao i njegove obitelji. U Ružiću ih je dočekao mjesni župnik fra Josip Jukić, drniški župnik fra Damir Ćiro Čikara i voditeljica Josipa Prpa. Kratko tumačenje o Meštrovićevom mauzoleju i slavlje svete mise. Predsjedao je fra Šimun. Još jedno zajedničko fotografiranje i vrijeme za po-lazak – 18,40 sati. Na putu prema Splitu svatko je rekao što mu se osobito svidjelo, a zajednički zaključak je bio da takve stvari treba ponoviti i sljedeće akademske godine i u što većem broju. Sretan povratak u grad pod Marjanom i zahvala svemogućem Bogu za dan proveden na studij-skom izletu.

Kod organizacije i realizacije pomogli su: fra Jerko Kolovrat, fra Filip Milanović Trapo, fra Ivan Bradarić, fra Augustin Kordić, don Kre-šimir Mateša, don Roko Glasnović, Valentino Dražić Celić, fra Mate Topić, Zvonko Pešić, fra Ivan Režić, fra Damir Ćiro Čikara, fra Josip Ju-kić i Josipa Prpa. Srdačno zahvaljujemo!

KONCERT MJEŠOVITOG ZBORA MLADIH ŽUPE GOSPE OD ZDRAVLJA IZ SPLITA

U nedjelju, 26. svibnja 2019. godine, u cr-kvi Gospe van Grada u Šibeniku Mješoviti zbor mladih župe Gospe od Zdravlja iz Splita animirao je pjevanje za vrijeme svete mise u 19 sati te je nakon svete mise održao prigodni koncert. Zahvaljujemo voditelju zbora, ujedno i dirigentu, fra Stipici Grgatu, što je gradu Šibe-niku poklonio ovaj duhovni i kulturni događaj. Orgulje je svirala s. Zorislava Radić, a glaso-vir Tetyana Borščagivska, korepetitorica HNK Split. Na koncertu su sudjelovali i solisti HNK Split: Špiro Boban, tenor; Marija Kristina To-mić, mezzosopran; Ana Malovan, sopran; Vin-ko Maroević, tenor i Božo Župić, bas.

Mješoviti zbor mladih župe Gospe od Zdravlja u Splitu osnovan je zalaganjem nji-hovih voditelja fra Stipice Grgata i orguljaši-ce s. Zorislave Radić prije 25 godina (1994.). Sastavljen je od mladih vjernika, a broji oko 50 članova. Osnovna zadaća zbora je pjeva-

nje za vrijeme misnih slavlja nedjeljom i dru-gim blagdanima u crkvenoj godini, zbog čega zbor njeguje isključivo liturgijsku glazbu. U suradnji s komornim orkestrom Gospe od Zdravlja, često i uspješno poseže za vrlo za-htjevnim partiturama crkvene glazbe. Uz redo-vito muziciranje u liturgijskim slavljima, Zbor i orkestar svake godine priređuju nekoliko sve-čanih koncerata u matičnoj crkvi koji su uvi-jek toplo primljeni kako od publike tako i od stručne javnosti. U novije vrijeme mladi glaz-benici crkve Gospe od Zdravlja uspješno su-rađuju s opernim solistima HNK – Split čime su ujedno otvorili novu stranicu svojih dobro osmišljenih koncertnih priredbi u gradu Spli-tu, ali i šire. S velikim uspjehom sudjeluju i na Danima duhovne glazbe „Cro patria“. Važno je napomenuti da je ovo najdugovječniji mje-šoviti pjevački zbor mladih u gradu Splitu, a s komornim orkestrom jedinstven je u Hrvatskoj.



Turnejama u domovini i inozemstvu kroz proteklih 25 godina svoga djelovanja, polu-čili su potvrdu o sebi kao jednom od renomi-ranijih zborova ove vrste. No, najupečatlji-viji doživljaji ostat će nastupi pred Svetim Ocem Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI., te nedavni susret s Papom Franjom u prigo-di obilježavanja 25. obljetnice djelovanja. Za sav kontinuirani rad, Splitsko-dalmatin-

ska županija i Grad Split nagradili su mlade pjevače dvjema vrijednim nagradama: na-gradom Splitsko-dalmatinske županije i na-gradom Grada Splita za unaprjeđenje zbor-skog pjevanja u Županiji i Gradu Splitu. Zbor je do sada snimio nosač zvuka CD, a ti-skao je i vlastitu monografiju u prigodi dvade-sete obljetnice djelovanja

CETINA: PROSLAVA SVETOGA SPASA 2019. Misnim slavljem u Cetini (Vrlika), 1. lipnja

2019., s početkom u 10.30 sati kojem je predsje-dao fra Ivan Režić, meštar novaka na Visovcu, svečano je proslavljena svetkovina Uzašašća Gospodinova u nebo. Uz vrličkog župnika fra Jakova Viru, u koncelebraciji su sudjelovali i fra Petar Klapež, sinjski gvardijan, zatim fra Ivan Čupić, fra Ante Jurić, fra Božo Mandarić, fra Božo Norac Kljajo, fra Ivan Norac Kljajo te fra Duško Moro. U proslavi su sudjelovala i ovogo-dišnja petorica visovačkih novaka.

Crkveni pjevački zbor župe Vrlika, pod rav-nanjem Petre Milković, doprinio je svečanosti slavlja svojim skladnim pjevanjem i sviranjem te Čuvari Kristova groba, predvođeni aramba-

šom Ivanom Totićem, odjeveni u nošnju vrlič-kog kraja.

Tijekom procesije župnik fra Jakov je po obi-čaju obavio blagoslov polja. Na koncu misnog slavlja, fra Jakov je zahvalio ovogodišnjem predsjedatelju i propovjedniku, sinu vrličke župe te zahvalio svima koji su doprinijeli sve-čanoj proslavi. Oblačno vrijeme nije omelo pri-stojan broj Vrličana i gostiju u proslavi Spasov-dana u drevnoj starohrvatskoj bogomolji iz 9. stoljeća, uz koju i danas kao svjedoci ponosno stoje starokršćanski grobovi starih Vrhričana.

Vanjska proslava nastavljena je u restoranu “Ivan” u Civljanima te uz obližnju rijeku Ceti-nu, u organizaciji grada Vrlike, općine Civljane te vrličkog Planinarskog društva “Zolj”.



PROSLAVA SVETKOVINE DUHOVA U BILICAMA U nedjelju, 9. lipnja 2019., zajednica vjerni-

ka iz Bilica, prigradske šibenske župe, proslavi-la je svetkovinu Duhova ili Pedesetnice. Euhari-stijskim slavljem u Jerkulovcu predsjedao je fra Šimun Markulin, asistent na Katedri moralnog bogoslovlja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu. Koncelebrirao je fra Ante Vukušić, žu-pnik biličke župe Uznesenja Marijina. Liturgij-skim pjevanjem animirao je mješoviti pjevač-ki zbor, pod vodstvom gđe. Nade Mikulandre. Slavlje na otvorenom – pod stoljetnim hrastima – sabralo je oko 200 vjernika.

Župna zajednica redovito slavi euharistiju u crkvi Marijina Uznesenja, koja je smještena na

brdu Pomišljaj. Prigodno se okupljaju i u Jer-kulovcu, gdje se nalazi kapelica čiji su temelji postavljeni 1869. god. Na tom lokalitetu posto-jala je i starija kapelica, posvećena Duhu Sve-tom, koju su Turci porušili za svojih prodiranja prema Šibeniku. Jedna predaja spominje da je upravo iz te porušene kapelice sklonjena Gospi-na slika i preko Pomišljaja donesena u Varoš te se i danas štuje kao Gospa van Grada. Napomi-njemo da je originalna slika, prenesena najvje-rojatnije 1452. god., poprilično oštećena i čuva se u župnom arhivu Župe Gospe van Grada, a danas je vjernicima Šibenika na štovanje izlo-žena kopija originala.


SVEĆENIČKO REĐENJE U SPLITUSplitsko-makarski nadbiskup i metropolit

mons. Marin Barišić predvodio je u subotu 22. lipnja u splitskoj konkatedralnoj crkvi sv. Petra svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitere zaredio petnaest đakona. Na na-slov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su don Pero Badrov, don Domagoj Durdov, don Jure Lovrinčević, don Andrej Marić, don Dino Prkut, don Vladimir Smoljo, don Josip Ulić i don Ivan Zovko. Na naslov Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja zaređeni su fra Ivan Grubišić, fra Darijo Sinković, fra Marko Đerek

i fra Kristian Radas. Na naslov Hrvatske domi-nikanske provincije Navještenja BDM zaređeni su fr. Josip Dolić i fr. Mihovil Žuljević Mikas, a na naslov Hrvatske karmelske provincije Sve-tog Oca Josipa br. Nikola Grizelj.

„Danas smo se svi zajedno okupili u radosti rađanja naše Crkve zahvaljujući daru Božjem - petnaestorici novih ređenika“, rekao je nad-biskup Barišić u uvodu te pozdravio sve oku-pljene, posebno provincijala Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja fra Marka Mršu, provincijala Hrvatske dominikanske provincije



fr. Slavka Sliškovića, provincijala Hrvatske kar-melske provincije Svetog Oca Josipa o. Srećka Rimca, generalnog vikara Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslava Vidovića, pasto-ralnog vikara mons. Nedjeljka Antu Ančića, od-gojitelje ređenika, profesore, brojne svećenike, redovnike i redovnice, kandidatice, bogoslove, sjemeništarce te obitelj, rodbinu i prijatelje re-đenika.

„Dragi ređenici, Bog vas poznaje po vašem imenu i ima u vas povjerenje“, rekao je nadbi-skup na početku homilije. Istaknuo je kako je za autentično vršenje poslanja važno u srcu na ispravan način definirati i razumijeti Gospodi-na. „Tko je Krist za nas? Na ovo pitanje smo danas pozvani odgovoriti. O Kristu je opasno izgovarati samo riječi, Njega ne može obuhva-titi nikakvo znanje ni definicija. Moguće ga je razumijeti samo na temelju ljubavi koja je ra-zlivena u našim srcima. Na temelju te ljubavi on nam postaje Mesija koji nas posvećuje“. U nastavku je naglasio kako u evanđelju vidimo da Gospodin učenicima govori o svom križu koji je urezan u Njegov put i poslanje. „Isus traži da uzmemo križeve svakodnevnog života, križeve odnosa, bračnog i svećeničkog poziva“. Pojasnio je kako su svećenici vidljiva Kristova prisutnost među ljudima te kako imaju poseb-no poslanje u svijetu. „Ako nemamo svećeni-ka, nemamo ni euharistije koja je najveće čudo Božje ljubavi. Vi ste dragi ređenici produžena ruka Njegova srca u vremenu i prostoru ovoga svijeta. Radujemo se vašoj mladosti i broju, ali osobno me najviše raduje vaša oslonjenost na Onoga koji vas šalje u ovaj svijet“.

Zaključujući, poželio je svim ređenicima da budu blagoslov svima s kojima se susretnu kroz svoje svećeničko djelovanje. „Imati danas župnika, svećenika i redovnika, znači imati si-gurnost i zaštitu. Uzeti ste iz naroda za narod i budite blagoslov svakom čovjeku kojeg susret-nete, kako bi u vama vidio lice jedinoga Kralja“.

Nakon homilije uslijedio je središnji čin re-đenja, polaganje ruku i posvetna molitva, kojeg je tumačio vicerektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Ivan Urlić. U nastavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pri-družili nadbiskupu za stolom Gospodnjim. Na-

kon popričesne molitve, u ime svih redovničkih poglavara, okupljenima se je obratio provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše. Zahvalio je nadbiskupu što je predvodio misno slavlje u kojem je za svećenike zaredio sedam redovničkih kandidata. Obraća-jući se mladomisnicima, naglasio je kako „rad i djelovanje na njivi Gospodnjoj trebaju povjera-vati Kristu koji će ih uvijek pratiti i blagosliv-ljati svako iskreno nastojanje u spasenju duša“.

Misno slavlje, koje je pjesmom uveličao žu-pni mješoviti zbor, završeno je himnom „Tebe, Boga hvalimo“. Obiteljsko i prijateljsko druže-nje nastavilo se zajedničkim blagovanjem.

Pero Badrov, sin pok. Tome i Mire r. Jandri-jević, rođen je 11. travnja 1985. godine u Splitu. Rodna župa mu je Bezgrešnog Začeća BDM - K. Štafilić. Pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Mihovila ark. - Omiš. Domagoj Durdov, sin Ivice i Željke r. Prančević, rođen je 3. srpnja 1988. godine u Splitu. Iz župe je Materinstva BDM – Brda (Split), a pastoralni praktikum vr-šio je u župi sv. Petra Apostola – konkatedrala (Split). Jure Lovrinčević, sin Ivana i Ružice r. Šuta, rođen je 24. lipnja 1994. godine u Spli-tu. Rodna župa mu je Prečistog Srca Marijina – Škrape (Split). Pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Lovre – Trogir. Andrej Marić, sin Ante i Mirjane r. Kruljac, rođen je 18. rujna 1982. go-dine u Splitu. Iz župe je sv. Spasa – Mejaši, a pastoralni praktikum vršio u župi sv. Marka ev. – Makarska.

Dino Prkut, sin Milana i Antonije r. Mihetić, rođen je 8. kolovoza 1994. godine u Bad Mer-gentheimu u Njemačkoj. Rodna župa mu je sv. Petra - konkatedrala (Split). Pastoralni prakti-kum vršio je u župi Gospe od Otoka – Solin. Vladimir Smoljo, sin Ivice i Mladenke r. Kri-žan, rođen je 24. prosinca 1994. godine u Splitu. Iz župe je sv. Petra - Kaštel Novi, a pastoralni praktikum vršio je u župi Materinstva BDM - Brda (Split). Josip Ulić, sin pok. Zdravka i Mire r. Maretić, rođen je 19. veljače 1992. godine u Splitu. Rodom je iz župe Porođenja BDM - Tu-gare. Pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Nikole - Metković. Ivan Zovko, sin Mate i Div-ne r. Perkušić, rođen je 16. ožujka 1994. godine u Splitu. Iz župe je sv. Spasa – Mejaši (Split), a



pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Josipa – Mertojak (Split).

Marko Đerek, sin Gordana i Natalije r. Še-lenić, rođen je 29. 12. 1990. godine u Splitu. Rodna župa mu je sv. Križa - Veli Varoš (Split). Pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Ante na Šubićevcu. Ivan Grubišić, sin pok. Ante i Anke r. Pavić, rođen je 8. 9. 1993. godine u Sinju. Iz župe je sv. Mihovila – Trilj, a pastoralni prakti-kum vršio je u Splitu u župi Gospe od Zdravlja. Kristian Radas, sin Ivana i Ane r. Bilušić, rođen je 2. 4. 1992. godine u Šibeniku, župa Našašće sv. Križa - Vodice. Pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Ante u Kninu. Darijo Sinković, sin Žarka i Gordane r. Prodić, rođen je 1. 2. 1993. godine u Makarskoj, župa sv. Mihovila, Gradac

na moru. Pastoralni praktikum vršio je u župi sv. Ilije u Metkoviću.

Nikola Grizelj, sin Marijana i Božice r. Er-cegovac, rođen je 15. prosinca 1985. godine u Kijevu, župa sv. Mihovila. Pastoralni prakti-kum vršio je u svetištu Male Terezije u Rimu i u Remetama. Mihovil Žuljević-Mikas, sin Mate i Đurđice r. Serdahelji, rođen je 8. rujna 1993. godine u Splitu. Rodna župa mu je Uznesenja BDM Srijane - Dolac Donji, a pastoralni prakti-kum vršio je u župi Sv. Križa u Dubrovniku. Jo-sip Dolić, sin Marijana i majke Mirne r. Jerčić, rođen je 13. svibnja 1980. godine u Koblenzu – Njemačka. Dolazi iz hrvatske katoličke misije Koblenz, a pastoralni praktikum vršio je u župi Bl. Augustina Kažotića u Zagrebu.

PROSLAVLJEN SV. PETAR U MORPOLAČI U subotu 29. lipnja 2019. povodom blagdana

sv. Petra, svečano je proslavljen blagdan sv. Pe-tra u Morpolači. Svečanu euharistiju predvodio je fra Božo Mandarić, kojemu je koncelebrirao fra Josip Grgić. Susjedne župe Čista Velika i župa sv. Mihovil Lišane imaju stoljetnu tradi-ciju zajedničkog slavlja svetog Petra. Misno slavlje uzveličao je mješoviti crkveni zbor iz Vukšića, Lišana i Čiste Velike.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Josip Gr-gić čestitao je nazočnim vjernicima svetkovinu,

pozdravio sve sudionike, te zahvalio fra Boži Mandariću na lijepoj propovijedi kao i svima koji su doprinijeli proslavi.

Domaćin Čista Velika uz pomoć mještana Vukšića, Provića, Bulića i Lišana dali su veli-kog truda da svoje goste posluže pečenom ja-njetinom i ostalim poznatim domaćim specija-litetima, te poznatim vinom žutinom. Slavlje je do kasnih večernjih sati nastavljeno ugodno druženje uz Vukšićke bećare, pučke pjevače i domaće harmonikaše.

U SATRIĆU BLAGOSLOVLJENA OBNOVLJENA CRKVA

Jučerašnji blagdan sv. Petra i Pavla posebno će se pamtiti u Satriću. Naime, povodom zavr-šetka radova na uređenju crkve Presvetog Imena Isusova i obilježavanja 80. obljetnice od kada je crkva izgrađena, monsinjor Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH blagoslovio obnovljenu crkvu i

predvodio misno slavlje. U svečanoj procesiji sudjelovali su Satrićani koji žive u mjestu, oni koji su rodom iz ovog kraja, a sada su u dru-gim mjestima diljem Hrvatske, žitelji iz osta-lih mjesta cetinskog kraja, dožupan splitsko-dalmatinski Luka Brčić, donačelnik Hrvaca Jakov Titlić, splitska dogradonačelnica Jele-na Hrgović Tomaš koja je rodom iz Satrića te ostale osobe iz javnog, kulturnog i društvenog života.

U svojoj propovijedi monsinjor Jure Bogdan čestitao je žiteljima Satrića na velikom trudu, radu i odricanju što su učinili za svoj kraj, svoju vjeru i crkvu.

‘Ovo je znak da ste živa zajednica vjernika, kada ste se okupili u ovako velikom broju na



ovoj svečanosti i kada ste lijepo uredili crkvu, oltar, tu su i nova zvona. Uredili ste Božju kuću gdje će se slaviti sveta otajstva’, kazao je mons. Bogdan podsjećajući i na činjenicu kako je ovo selo i sva ostala u ovom okruženju teško stra-dalo u Domovinskom ratu. Unatoč svemu, u selo se vratio život i vjera, a obnova ove crkve najbolji je dokaz za to, istaknuo je mons. Jure Bogdan.

Zahvalu svima koji su na bilo koji način po-mogli u ovom projektu, kao i biskupu Bogdanu koji je predvodio misno slavlje, uputio je fra Stanko Dotur župnik župe Sv.Filipa i Jakova, ističući kako sada nakon sedam godina prove-denih u ovoj župi odlazi na drugu službu.

Podsjetimo, radovi na obnovi crkve otpo-čeli su pred Uskrs 2018. godine te je do sada obnovljeno krovište crkve, izgrađen novi zvo-nik, kupljena su dva nova zvona, provedena je elektrifikacija zvona, obojena je unutrašnjost crkve, izgrađen novi zid oko groblja, uređen okoliš oko crkve, ugrađen je novi razglas, ta-pecirane su klupe itd. Svi radovi provedeni su zahvaljujući donacijama stanovnika sela Satri-ća, donacijama župljana Župe Filipa i Jakova iz

Potravlje, Općine Hrvace i Županije Splitsko-dalmatinske. Njima su u ime župljana, općinski vijećnik Stanko Hrgović i Slavko Cvitković, predsjednik Udruge za očuvanje baštine Ime Isusovo, dodijelili prigodne zahvalnice.

U ime mještana Satrića biskupa Juru Bogdana pozdravio je Denis Soldić, a Satrićani su vojnom ordinariju poklonili maketu crkve Presvetog Ime-na Isusova, rad u kamenu autora Ante Lapića. Uz monsinjora Bogdana i župnika fra Stanka Dotura u svečanoj euharistiji sudjelovali su fra Pavao Vučković i fra Jure Hrgović, a tijekom mise pjevao je župski zbor pod vodstvom prof. Marije Župić. U prigodnom kulturno-zabav-nom programu nastupila je ženska klapa Besida s Klisa.

Običaje, ojkalice i rere okupljenima svojim nastupom kazivali su članovi KUD-a Komaštre iz Ogorja, reraške skupine iz Potravlja i Satrića i na kraju večeri band Bomba iz Solina. Za sve koji su došli na ovo slavlje, njih 300-tinjak, do-maćin je priredio besplatnu gastronomsku po-nudu. (Ante Botić – ferata.hr)

KRUŠEVO: PROSLAVA ZLATOMISNIČKOG JUBILEJA ŠESTORICE FRATARA

Zlatomisnički jubilej na blagdan sv. Petra i Pavla, u subotu 29. lipnja 2019. misnim slav-ljem, koje je predvodio provincijski ministar fra Marko Mrše, u crkvi sv. Jure u Kruševu prosla-vili su fra Dujo Boban, fra Pavao Čuljak, fra Ni-kola Ćurčija, fra Stjepan Matić, fra Ivan Nimac i fra Jure Šimunović.

***************NN: ZLATNI JUBILEJ Šest svećenika

Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Kruševu proslavili 50 godina svećeništva

N: Valjalo se odlučiti za taj put u ona nikakva vremena!

PN: Neka želja, nutarnji neki plamen vodio nas je k tom cilju. Valjalo je proći dugi i ni malo laki put do svećenstva. Da bi napokon, prije 50 godina, biskup Arnerić na današnji dan u šiben-skoj katedrali zaredio nas 18 mladih svećenika,

članova Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja, kazao je fra Ivan Nimac, župnik župe Sv. Jurja u Kruševu

KRUŠEVO – Dok sam ovih dana najavljivao ovaj svećenički jubilej, pedesetu obljetnicu mi-sništva nas šestorice kolega, reče mi jedan vjer-nik. „Pedeset godina – valjalo je to doživjeti“. I puno toga proživjeti, rekoh. Valjalo se odlučiti za taj put u ona nikakva vremena, kazao je na početku misnog slavlja u crkvi sv. Jurja u Kru-ševu fra Ivan Nimac, jedan od šest zlatomisnika iz Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja koji su svoj zlatni jubilej proslavili u subotu, na Svetkovinu Sv. Petra i Pavla u ovoj podvelebit-skoj župi, u nazočnosti mnoštva vjernika.

Osim kruševskog župnika fra Ivana Nimca, zlatni jubilej s njim su proslavili još: fra Dujo Boban, fra Pavao Čuljak, fra Nikola Ćurčija, fra Stjepan Matić i fra Jure Šimunović.



- Samo trinaest, četrnaest godina nakon Drugog svjetskog rata, od ubojstva šest stotina svećenika, redovnika i časnih sestara, dok se krv njihova po stratištima još, tako reći, ni osušila nije, valjalo se odlučiti njihovim putom poći. Neka želja, nutarnji neki plamen vodio nas je k tom cilju. Valjalo je proći dugi i ni malo laki put do svećenstva. Da bi napokon, prije 50 godina, biskup Arnerić na današnji dan u šibenskoj kate-drali zaredio nas 18 mladih svećenika, članova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Neki su se brzo umorili i napustili službu. Drugi su se istrošili i prešli na drugi svijet. S pijetetom ih spominjemo: fra Ante Mihaljević, fra Jerko Ćaleta, fra Ivan Akrap i fra Frane Bilokapić s nama su danas u mislima i molitvama, kazao je kruševski župnik, zahvalivši svima koji su došli na proslavu njihova zlatnog jubileja, a posebno provincijalu dr. fra Marku Mršu koji je predvo-dio misno slavlje, u koncelebraciji s čak 30 sve-ćenika, koliko ih crkva Sv. Jurja u Kruševu vjerojatno na jednoj sv. misi nije nikad do sada imala.

Vjernici koji su došli nazočiti ovom nesvakidašnjem slavlju, s oduševljenjem su pogledom pra-tili zlatomisnike i ostale brojne svećenika kod oltara kruševske crkve, koja je bila okićena pre-krasnim cvijećem i hrvatskom zastavom, a iznad oltara stajalo je zlatomisničko geslo: „Prolaznost zasipava stope naše u pijesku i kaže da ne znače ništa, vječnost ih razgrće i govori: dobro je što su ovuda prošli“. Stigle su i čestitke šibenskog biskupa i zadarskog nadbiskupa. Mons. Tomislav Ro-gić čestitao je zlatomisnicima ri-ječima:

- Prošli ste veliku dionicu puta koju vam je Bog povjerio u službi njegovoj za dobrobit Cr-kve i hrvatskog naroda u domo-vini, po svijetu i vašim biskupi-jama. Uzvratio vam Gospodin svojim milosrđem za svaku žrtvu i velikodušnost, za svaku strplji-

vost i poslušnost, za svaku toplu riječ utjehe i ohrabrenja, za svaki liturgijski čin, misnu žrtvu i molitvu kojim ste ispunjavali svoje poslanje, a po kojima je Gospodin Bog dolazio vama i povjerenom puku Božjem.

Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić u čestitci je poručio kako su ovako visoke obljet-nice dobra prigoda razmišljati o daru svećenič-kog i redovničkog poziva:

- Krist vas je izabrao, radujte se! Neka vam On i neizmjerna vrijednosti njegove žr-tve bude zalogom vječnog spasenja. A Marija, majka Isusova i majka svećenika neka vas pra-ti svojom zaštitom i bude vaša trajna utjeha i snaga.

Fra Marko Mrše: Ono što je započeo, Bog će uistinu i dovršiti!

Svečano misno slavlje u crkvi sv. Jurja u Kruševu predvodio je fra Marko Mrše, provin-



cijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupi-telja koji je u svojoj propovijedi rekao:

- Draga braćo slavljenici, franjevci, sve-ćenici: fra Ivane, fra Dujo, fra Pavle, fra Jure, fra Nikola i fra Stjepane. Sa svrhom i ciljem sam izgovorio vaša časna i dična imena, imena kojima vas je Bog pozvao i prozvao i po vašim imenima ste prepoznati i znani. Bog vas je po-zvao u život, roditelji su vam nadjenuli imena, a vi ste tako nazvani dično i ponosno, časno i pošteno išli ovim svijetom, ostvarujući svoj ži-vot, živeći svoje poslanje, vršeći svoje zvanje u svećeničkom i redovničkom pozivu. Prepoznali ste i osjetili Božji poziv i odazvali se tom pozi-vu. Prije 50 godina niste znali kojim i kakvim će vas putem Bog voditi. Imali ste vjeru i nadu da će Bog sve okrenuti na dobro. Ni danas ne znamo što će donijeti sutra, ali vjera u Boga injegovu providnost olakšava našu i vašu sva-kodnevicu. Ne znate kako će dalje ići, ali znamo i znate da je Bog vjeran i milosrdan i da će ono što je započeo uistinu i dovršiti, jer on je veći od našega srca, istaknuo je fra Marko i uime zlato-misnika molio:

- Gospodine pred tobom sam, hvala Ti na svemu što si nam dao i darovao. Ti si nas uzdržao ovih 50 godina u svojoj svetoj službi, ti ćeš nas i dalje svojom vjernom milosti nepresta-no čuvati. Mi se Bože uzdamou tvoje beskrajno

milosrđe i molimo kao i pred 50 godina: vodi nas stazom svojih zapovijedi i iznova nas po-sveti svojom božanskom snagom i milosti.

Dvije Mihaele, najljepši ukras zlatomi-sničkog oltara

Među ministrantima na misnom slavlju u Kruševu bile su i dvije Mihaele: Jedna doma-ća Jurjević, a druga prezimena Nimac iz Li-šanaOstrovičkih, odakle je rodom i kruševski župnik fra Ivan. Iako su ministranti pretežno dječaci, ove dvije ministrantice pokazuju da u crkvi nema predrasuda i da smo svi djeca Božja. Mihaela Jurjević je svake nedjelje kod oltara u Kruševu, a Mihaela Nimac u svojim Lišanima. Imaju puno toga zajedničkog, a prošle su subote bile najljepši ukras zlatomisničkog oltara.

Čovjek na Mjesec, a oni na OltarJedan od zlatomisnika, Fra Nikola Ćurčija

zahvalio je na kraju slavlja uime svojih kolega.- Iste te godine 1969., kad smo se nas

šestorica uspeli na Oltar, čovjek je stupio na Mjesec. Čovjek se vratio s Mjeseca, a nas še-storica s Oltara nismo sišli, kazao je fra Nikola.


INOZEMNA PASTVA

DUHOVNE VJEŽBE ZA HRVATSKE SVEĆENIKE I ĐAKONE IZ ZAPADNE EUROPE

„Živa duša dušobrižništva” bila je tema du-hovnih vježbi za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe, koje su se održale, od po-nedjeljka 11. do četvrtka 14. ožujka, u Kući za duhovne vježbe sv. Pavla Biskupije Augsburg, u Leitershofenu kod Augsburga, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Duhovne vježbe vodio je prof. dr. sc. fra Ante Vučković, OFM, Split, koji je održao pet meditacija: „Slijep sam bio, a sada vidim. Duhovnost u pogledu (Iv 9, 25)“; „Sva se kuća napuni mirisom. Unositi miris duha (Iv 12, 3)“; „Effata! Otvarati uši i razriješivati jezik (Mk 7, 35)“; „Dotaknu se njegove haljine. Dodirivati duh (Mk 5, 27)“ i „Okusiti večeru Gospodnju. Duhovnost za stolom (Lk 14, 24)“.

ve je na početku uime organizatora pozdra-vio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, posebno predstavivši sveće-nike, koji su po prvi puta sudjelovali na duhov-nim vježbama u organizaciji Ureda iz Frankfur-ta: fra Petra Komljenovića (München), vlč. Stjepana Lončara (Pariz), vlč. Davida Ryana (Luxembourg), fra Mladena Sesara (Blanke-nau) i fra Matu Logaru (Augsburg), koji su potom rekli nekoliko riječi o sebi.

Pozdravnu riječ okupljenima uputio je i rav-natelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić prenijevši pozdra-ve i predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, po-moćnog vrhbosanskog biskupa mons. dr. Pere Sudara, i biskupa HBK i BK BiH. Ujedno je sudionicima poželio radosno i plodonosno vri-jeme provedeno na duhovnim vježbama. Tije-kom duhovnih vježbi sudionike je pozdravio i referent zajednica drugih materinskih jezika u Biskupiji Augsburg mons. dr. Alessandro Pe-rego, koji je istaknuo važnost u današnje vrije-me svjedočenja vjere vjernika drugih materin-skih jezika, kako u Biskupiji Augsburg, tako i u cijeloj Katoličkoj Crkvi u Njemačkoj. U Bisku-piji Augsburg djeluju tri hrvatske katoličke mi-sije (HKM): HKM Augsburg, HKM Kempten i HKM Nersingen.

Na duhovnim vježbama su se okupila pede-set tri svećenika i jedan trajni đakon iz hrvatskih katoličkih misija iz Zapadne Europe (Njemač-ka, Švicarska, Francuska, Švedska, Luxembo-rug, Velika Britanija i Irska), među kojima je bio i delegat za Zapadnu Europu (Francuska, zemlje Beneluxa, Veliku Britanija i Irska), vo-ditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Ču-kman.

Voditelj duhovnih vježbi prof. dr. sc. fra Ante Vučković je između ostalog istaknuo: „Premda duhovne vježbe traju relativno kratko, one su dobra prigoda da se svećenici susretnu, izmje-ne svoja iskustva i da se stvori ozračje molitve-nog susreta. „U pravom smislu riječi to se teško mogu nazvati duhovnim vježbama, budući da su pretpostavke takve da nedostaje vremena za šutnju, za meditaciju, za osobnu molitvu, onako kako bi to tražile duhovne vježbe koje bi trajale otprilike sedam dana. Ipak je ovo intenzivni-je molitveno vrijeme, tako da smo ove godine posevetili pozornost osjetilima. Na temelju pet osjetila izabrani su novozavjetni tekstovi koji govore o određenim zgodama iz Isusova života o pojedinom osjetilu te smo ih pokušali razu-mjeti najprije kao ljudsku realnost,koja je osje-tilna, utjelovljena, i kroz svako osjetilo otvoriti vrata prema transcendenciji.

Dakle, osjetila nas vode u sakramentalni od-nos s Bogom, izravni odnos s Bogom jer posta-ju vrata, metafore, način na koji se susrećemo s Bogom. Pokazalo se da je to dosta važan po-gled, budući da smo kao utjelovljena bića ne-prestano upućeni na ono što vidimo, što čujemo, što pipamo, što mirišemo, što kušamo. Budući je to svakodnevni život, često nam to pobje-gne iz svijesti i nije nam dovoljno prisutno kao određeni mogući odnos s Bogom. Stoga je cilj ovih duhovnih vježbi bio sve to posvijestiti, uči-niti osjetila osjetljivijima, senziblnijima, produ-bljenijima u duhovnom smislu i na taj način sve to prenijeti na vjernike s kojima svećenici rade. Vjernicima je od iznimne važnosti da otkriju svom utjelovljenom životu mogućnost odnosa s Bogom, mogućnost molitve, jednog utjelovlje-nog, produbljenog života s Bogom“, istaknuo je


inozemna pastva

dr. fra Ante Vučković. Središnji događaj duhov-nih vježni bila su misna slavlja, koja je uz pri-godni nagovor predvodio dr. fra Ante Vučković uz suslavlje sudionika duhovnih vježbi, a bila je prigoda i za pokorničko bogoslužje, klanjanje

pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i osob-ne molitve. Misna slavlja animirao je voditelj HKM Göteborg u Švedskoj vlč. Mladen Vuk uz pratnju na orguljama.

KÖLN: BLAGOSLOV KIPA SV. ANTE Euharistijsko slavlje na blagdan sv. Josipa,

19. ožujka 2019., u Hrvatskoj katoličkoj župi u crkvi Minoritekirche u Kölnu predvodio je žu-pnik fra Vuk Buljan. Na kraju slavlja fra Vuk je blagoslovio novi kip sv. Ante na čiju čast je izmoljena pobožnost 13 utoraka. Naime, pobož-nost je dobro zaživjela u župi i stoga je nabav-

ljen novi kip iz Italije. Kip je od drveta, visine 140 cm.

Za vrijeme sv. mise Veliki zbor pod rav-nanjem fra Denisa Šimunovića predvodio je pjevanje, a za današnju svetkovinu sv. Josipa uvježbali su pjesme: Josipe, o oče sveti i Ak od Ante tražiš čuda.

ODRŽANA DVADESET DEVETA BIBLIJSKA OLIMPIJADADvadeset deveta Biblijska olimpijada „Fra

Bernard Dukić“ o temi „Velikani vjere u Hr-vata“, u sklopu 46. susreta hrvatske katroličke mladeži u Njemačkoj, održana je u subotu 23. ožujka u dvorani „Bürgerhaus“ u Obetshausenu nedaleko Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Prije olimpijade u dvorani je slavlje-no svečano misno slavlje, koje je predvodio i propovijedao dušobrižnik u Hrvatskoj katolič-

koj župi (HKŽ) Frankfurt am Main fra Kristijan Šilić u suslavlju s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, vodite-ljem Hrvatske katoličke misije (HKM) Mainz fra Jurom Zebićem, voditeljm HKM Wuppertal fra Markom Domazetom – Lošom i vlč. Mar-kom Zadravcem.

Fra Kristijan Šilić je u nadahnutoj propovi-jedi istaknuo kako sv. Luka u svom evanđelju donosi jednu od najljepših prispodoba od Bož-


inozemna pastva

jem milosrđu, a koju ne donose ostali evanđeli-sti. „Malo je ljudi, koji ne bi ozbiljno prigovorili dobrom ocu iz današnje Isusove prispodobe što velikodušno prima natrag svoga sina nakon sve-ga lošega koje je učinio. Sigurno je malo oče-va koji bi stvarno tako postupili prema takvom svom sinu. Nakon što su ga odgojili, učili, ljubi-li ga cijeli život, on ode i sve potrati i na kraju se vrati kući. Isus nam u toj prispodobi ne govori o nekom zemaljskom ocu nego o svom Nebe-skom Ocu. Tada je sve lakše razumljivo, prem-da nama ljudima nije baš prihvatljivo. Većina nas bi to ipak znatno drukčije učinila. Bog je taj koji preuzima inicijativu. On je taj koji ide iz-bubljenom sinu u susret. Ova prispodoba o mi-losrđu donosi neka pitanja. Koliko smo svjesni da je Božje milosrđe veće od svakog mog gri-jeha? Jesam li onaj koji druge nosi Isusu ili se ponašam poput starijeg sina? Kojim me osoba-ma Gospodin šalje kako bi preko mene iskazao svoje milosrđe? Nosimo li milosrđe u sredinu u kojoj živimo i djelujemo, ili smo poput stari-jeg sina?“, kazao je fra Kristijan dodavši: „Dok ste se pripremili za ovo druženje i natjecanje, upoznali ste dosta svetaca i blaženika iz našega hrvatskog naroda. Pritom ste se možda i sami oslobodili predrasuda o svecima kao nekim vi-šim bićima i čudotvorcima i u njima prepoznali ono što oni doista jesu bili – ljudi poput nas i oni koji su živjeli život koji mi živimo. Kroz ono što su bili kao ljudi, postali su sveci. Svetost se postiže životom. Pritom je potrebno svakod-nevno rasti. Kad padnemo, trebamo ustati. Dra-gi mladi, želim vam od srca da vam naši sveci, od bl. Alojzija Stepinca, sv. Nikole Tavelića, sv. Leopolda Mandića, s. Klare Žižić, o. Ante An-tića i svih onih koje ste na svim tim stanicama isčitavali, da njihovi životu vama budu primjer. Crkva ima puno povjerenja u vas, Crkva puno od vas očekuje, obitelj također od vas puno oče-kuje. Budite poput ovog sina iz evanđelja, koji se nekad izgubi, zaluta, koji nekad malo ode od Isusa, koji nekad učini neki grijeh, nešto loše, da uspijete uvijek ustati i vratiti se Isusu, jer nas On ovijek čeka, zove. Gdje ćemo ga naći? Naći ćemo ga uvijek na sv. misi. Stoga, iskoristite ta-lente koje vam je dao Bog. Poruka današnjeg susreta je da se zajedno družimo i učimo o hr-vatskom narodu i povijesti, hrvatskim svecima, da ljubite hrvatski jezik, da ljubite Domovinu iz

koje su potekli vaši roditelji, djedovi i bake, da nikada ne zaboravite tko ste i što ste, da uvijek možete s hrabrošću reći – ja sam Hrvat, ja sam Hrvatica, vjerujem u Isusa. Molimo tijekom ove sv. mise za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, za sve Hrvate koji žive po cijelom svijetu da im Bog uvijek bude primjer i snaga da se ne izgube u ovom životu, koji često zna biti težak. Uvi-jek nađimo snagu u Isusu, u našem Nebesmom Ocu, koji uvijek trči prema nama bez obzira što učinili. I neka nas sveci našega hrvatskog na-roda zagovaraju pred Isusom kako bismo svi jednoga dana došli u nebo i zajedno se s njima radovali kroz svu vječnost.

U misnom slavlju molilo se i za pok. fra Ber-narda Dukića, dugogodišnjega naddušobrižnika (delegata) za hrvatsku pastvu u Njemačkoj, u vrijeme kojega su olimpijade i pokrenute, a po kojemu je od ove godine Olimpijada i nazvana.

Misno slavlje pjesmom i glazbom je uveliča-la skupina mladih HKŽ Frankfurt am Main pod vodstvom s. Filipe Smoljo, a koji su na kraju misnog slavlja uz pratnju na klavijaturama fra Kristijana Šilića izveli hrvatsku himnu „Lijepa naša“.

Drugi dio susreta započeo prigodnom riječi generalnog konzula Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta na Majni Vedrana Ko-njevoda, a potom i autora pitanja za olimpijadu dr. Tvrtka Beusa iz Zagreba. Delegat vlč. Ivica Komadina uputio je dobrodošlicu sudionicima olimpijade – gostima, svećenicima, pastoral-nim suradnicama i suradnicima, redovicama i laikinjama i laicima, kao i svima koji su doš-li u pratnji sudionika olimpijade – roditeljima, braći i sestrama i prijateljima. Svima je zaželio puno uspjeha na Olimpijadi. Ujedno je zahva-lio dr. Tvrtku Beusu iz Zagreba, koji je po peti put pripremio građu i pitanja za Olimpijadu, a ovoga puta prema knjizi „Velikani vjere u Hr-vata“ – Prigodni album u izdanju Glasa Koncila uz 50 godina Maloga koncila – MAKA, Zagreb, 2015. Potom je delegat vlč. Komadina otvorio 29. biblijsku olipijadu.

Dr. Beus je bio predsjednik prisudbene ko-misije na Olimpijadi, a u komisiji su još bile pastoralna suradnica u HKM Mittelbaden (Karlsruhe) Sanja Gluhak i pastoralna suradni-ca u HKZ Sindelfingen Ana Šošić. Zapisničarka


je bila Mirjana Kaloci iz Frankfurta. Program je vodio dr. Adolf Polegubić, glavni urednik „Žive zajednice“, koji je u organizaciji i pripre-mi olimpijade sudjelovao zajedno djelatnicama Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta: Ljubicom Markovica-Baban, Romanom Kašaj i mr. Antonijom Tomljanović-Brkić.

Na olimpijadi je sudjelovalo 19 ekipa iz 12 hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Nje-mačkoj. I to iz Augsburga, Darmstadta, Fran-kfurta (3), Freiburg-Bad Säckingena, Kassela (2), Ludwigshafena, Stuttgart-centra (2), Main-za (2), Offenbacha, Rüsselsheima (2), Wiesba-dena (2) i Wuppertala. Sve su ekipe prisupile pismenom dijelu natjecanja. Članovi ekipa (njih pet) odgovarali su na deset različitih pitanja. Bodovi svih članova ekipa su se na kraju zbra-jali, pa je dvanaest ekipa s najviše osvojenih bodova na pismenom dijelu natjecanja išlo u drugi – usmeni krug natjecanja. Članovi ekipa, koje su ušle u usmeni krug natjecanja, izabra-li su svoga predstavnika, koji ih je predstaljao u tom dijelu natjecanja. Predstavnici ekipa u usmenom dijelu odgovarali su na pitanja podje-ljena u tri jakosne skupine. Ispravnost pismenog dijela natjecanja kontrolirali su: Zora Bilobrk, Mirjana Kaloci, Sanja Gluhak, Ana Šošić, Ivan Gavranović i Ivana Jurić.

Na drugom – usmenom dijelu Olimpijade sudjelovao je apostolski nuncij u SR Njemač-koj nadbiskup dr. Nikola Eterović, koji je uputio prigodnu riječ, te je istaknuo važnost čitanja Sv. pisma na duhovan način, a to je riječ koju nam Bog upućuje za današnje vrijeme. „Svi ovi ve-likani o kojim ste učili pripremajući se za ovu Olimpijadu, postali su velikani zbog Božje rije-či, jer su nastojali živjeti po Sv. pismu nadahnu-tom Duhom Svetim. Ne može se razumjeti naša kultura, naša civilizacija bez Sv. pisma. Zato i oni koji nisu vjernici trebali bi poznavati Sv. pi-smo. Ima toliko izreka koje su dio naše kulture, a koji imaju temelje u Sv. pismu. Nalazimo se u korizmi i ovih ćemo dana čuti o Judi koji je izdao Isusa Krista. To se također nalazi u Sv. pismu. Čut ćemo i o sv. Petru koja ga je zatajio, pa se obratio i postao ljubljeni Kristov učenik; o sv. Ivanu koji je ostao uvijek vjeran Isusu Kristu i koji je na posebni način ljubio učitelja“, kazao je nuncij mons. Eterović, zaželjevši svima da budu poput sv. Ivana uvijek vjerni, ili poput sv.

Petra da upoznaju svoje grijehe, da se pokaju i da se ponovno Kristu vrate kako bi bili auten-tični kršćani, svjedoci Isusa Krista ovdje gdje žive i rade. „Svima vam želim sve najbolje i uspješan završetak ovog korizmenog hodočašća prema najvećem blagdanu naše kršćanske vje-re – Uskrsu. Već unaprijed sretan Uskrs svima vama!“

U drugom – usmenom dijelu Olimpijade na-tjecale su se ekipe: II. ekipa Mainz, I. ekipa Ma-inz, ekipa Darmstadt, I. ekipa Rüsselsheim, II. ekipa Frankfurt, II. ekipa Wiesbaden, ekipa Au-gsburg, ekipa Freiburg-Bad Säckingen, II. ekipa Kassel, ekipa Wuppertal, III. ekipa Frankfurt i I. ekipa Frankfurt.

Ekipa s najviše osvojenih bodova bila je II. ekipa HKŽ Frankfurt am Main, koja je osvojila zlatne medalje i 500 eura. Župnik je fra Željko Ćurković, a ekipu su pripremali s. Filipa Smoljo i fra Ivan Čikara.U ekipi su bili: Nikolina Sti-pović, Anica Krišto, Marija Magdalena Tomić, Sarah Šakić i Nina Marija Pandža.

Drugo mjesto – srebrne medalje i 350 eura osvojila je II. ekipa HKM Wiesbaden. Voditelj misije je fra Kristijan Montina, a ekipu je pri-premala s. Gordana Davidović. U ekipi su bili: Matej Freitag, Josipa Kovačević, Julia Jozić, Lena Ilić i Ivan Rajčić.

Treće mjesto – brončane medalje i 200 eura osvojila je II. ekipa HKM Mainz. Voditelj mi-sije je fra Jure Zebić, a ekipu je pripremala s. Dionizija Tomas. U ekipi su bili: Helena Italo, Nikolina Italo, Lea Leko, Dora Lovreković i Anela Pavić.

Sve su misije i zajednice, iz koje su se natje-cale ekipe na olimpijadi dobile spomenice. Na kraju je riječi zahvale nunciju mons. Eteroviću i svima okupljenima uputio delegat vlč. Koma-dina, koji je medalju olimpijade predao nunciju Eteroviću te priznanja članovima prosudbenog vijeća, obitelji Mirona Mioča na gostopirmstvu, i drugim zaslužnima za ostvarenje Olimpijade. Spomenice i medalje predao je mons. Eterović, koji je na Olimpijadu stigao iz Berlina. Nakon fotografiranja ekipa s nuncijem mons. Etero-vićem, uslijedio je zabavni program uz glazbu DJ Ivana. Za sudionike olimpijade priređen je ručak.

inozemna pastva


GODIŠNJI SASTANAK POVJERENSTVA HKM LONDON U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Londonu u

četvrtak 4. travnja 2019. održan je godišnji sa-stanak Povjerenstva Misije (Croatian Church Trust). Voditelj Misije i predsjednik Povjeren-stva fra Ljubomir Šimunović podnio je godiš-nje financijsko i pastoralno izvješće te govorio o izazovima i planovima za sljedeće razdoblje. Članovi Povjerenstva dr. Tomislav Markić, na-

cionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, i Mišo Marlais, predstavnik zajed-nice, također su se s nekoliko riječi osvrnuli na događaje protekle godine te s priznanjem za-hvalili fra Ljubi na njegovu zauzetom pastoral-nom, kulturnom i svakom drugom radu u zajed-nici hrvatskih katolika u Londonu i Ujedinjenoj Kraljevini.

KORIZMENI DUHOVNI IMPULS ZA MLADE U HKŽ MÜNCHEN U organizaciji Hrvatske katoličke

župe München priređen je „Korizmeni duhovni impuls“ za mlade u Münchenu. Duhovni im-puls predvodio je fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja i duhovni asistent Frame, pod naslovom „Post srca i duše“. Susret se održao u nedjelju 7. travnja 2019. u misijskoj kapeli Bl. Alojzija Stepinca.

Vrijeme korizme je tradicionalno obilježeno postom, pokorom i dobročinstvima. Vjernici se pokušavaju prilagoditi zahtjevima korizme svo-jim osobnim zavjetima. Ti zavjeti često dolaze u svoju krizu propitkivanja o svrsi odricanja. Potom se nestrpljivo očekuje kraj korizme i ko-rizmenog odricanja.

Ako se korizmena obećanja i zavjeti ograni-čeni na kratko vrijeme korizme oni ostaju po-

lovični, nedovoljni. Predavač je prisutne upo-znao o pojmu posta srca i duše po kojem se tim postovima ispravnije postavlja odnos prema Bogu i bližnjemu. Takav post, ili pristup postu ne ostaje ograničen na vrijeme korizme nego može postati trajni stav osobnog čišćenja u od-nosu prema drugima. Uz post usko je povezana molitva, dar Duha Svetoga koji nas nadahnuto vodi pravim smjerovima molitve koja posve-ćuje i potiče na prava dobra djela, prihvaćanja bližnjeg kao brata svoga.

Na kraju duhovnog nagovora fra Josip je upoznao prisutne o novosti rada na apostolatu novih duhovnih zvanja na koju su se nakanu svi prisutni na kraju susreta pomolili.

Tijekom susreta svojim pjevanjem animirali su članovi zbora mladih Frame München.

ODRŽAN 28. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL S 5. DJEČJIM FESTIVALOM

Tradiconalni 28. hrvatski folklorni festival, u sklopu kojeg je održan 5. dječji hrvatski foklor-ni festival, održan je u subotu 4. svibnja u Kul-tur- und Sportzentrum „Martinsee“ u Heusen-stammu kod Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Na festivalu je nastupilo devet dječjih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemačkoj. Prije festivala slavila se Služba riječi, koju je predvo-dio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. U progodnoj riječi na temelju prigodnog Evanđelja delegat vlč. Komadina je istaknuo kako nas Isus ostavlja da se borimo, da veslamo, da se ne predajemo: kao roditelji koji su ponosni na uspjeh svojega djeteta, u školi,

na poslu, u sportu. „S Isusom ćemo sigurno pri-spjeti na drugu obalu, u sigurnu luku spasa.“

U Službi riječi pjesmom i glazbom je sudje-lovala skupina djece i mladih iz Hrvatske ka-toličke župe Frankfurt am Main pod vodstvom pastoralne suradnice s. Filipe Smoljo i Lovre Ivoševića.

Nakon Službe riječi pozdravljena je Domo-vina himnom „Lijepa naša“ uz pratnju skupine djece i mladih HKŽ Frankfurt am Main.

Festival je uz prigodnu riječ otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Ko-madina. Zahvalio je na dolasku djeci i mladima na festival u pratnji voditelja njihovih folklornih skupina, roditelja, svećenika, pastoralnih surad-

inozemna pastva


nica i suradnika (redovnica i laika), braće i se-stara i prijatelja, te ljubitelja hrvatske folklorne baštine. U prosudbenoj komisiji bili su ugledni istraživač hrvatskog folklora, stručni savjetnik Međunarodne smotre folklora u Zagrebu i duša metkovskog folklora prof. Vidoslav Bagur i koreografkinja i stručna voditeljica prema krite-rijima Hrvatskoga društva folklornih koreogra-fa i voditelja iz Zagreba Iva Cvetko.

Folklorne skupine pjesmom i plesom poka-zale su bogatstvo hrvatske tradicijske kulture, koja se njeguje u hrvatskim krajevima. Folklor-na skupina HKM Essen izvela je „Zagorske mo-tive za djecu“. Folklorna skupina HKM Darm-stadt izvela je dječje pjesme i plesovi Slavonije – „Ajmo cure, ajmo se okretat“. Folklorna sku-pina HKM Nürnberg izvela je pjesme i pleso-ve Like. Folklorna skupina HKM Düsseldorf izvela je pjesme i plesove Slavonije . Folklorna skupina HKM Offenbach izvela je dječje igre i pjesme Hrvatskog zagorja – „Muha v melin

nosila“. Folklorna skupina HKZ Ludwigsburg izvela je pjesme i plesove Slavonije – „Tri li-vade“. Folklorna skupina HKŽ Frankfurt izvela je pjesme i plesove Posavine – „Savila se bijela loza vinova“. Folklorna skupina HKZ Stuttgart – Bad Cannstatt izvela je pjesme i plesove Sla-vonije – „Sjedi Janko pod Jablankom“. Folklor-na skupina HKM Wuppertal izvela je priču o Divi Grabovčevoj – „Tamo gdje bi Divin kraj“.

Na kraju je delegat vlč. Komadina zahvalio svim sudionicima i okupljenima, poglavito obi-telji Vuko na gostoprimstvu, a potom su člano-vi prosudbene komisije prof. Vidoslav Bagur i Iva Cvetko uručili zlatne medalje predstavnici-ma skupina. Program je vodio Mateo Vukušić. Nakon festivala članovi prosudbene komisije su voditeljima folklornih skupina osobno uputili stručnu riječ glede nastupa njihove skupine.

U zabavnom dijelu nastupio je DJ Ivan Bi-landžija.

BERLIN: PROSLAVLJENA 50. OBLJETNICA HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE BERLIN

Svečano misno slavlje u nedjelju 19. svibnja predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropo-lit kardinal Vinko Puljić u punoj crkvi sv. Se-bastijana u Berlinu u zajedništvu s ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozmestvu dr. vlč. Tomislavom Markićem, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, generalnim vikarom Nadbiskupije Berlin o. Manfredom Kolligom – SSCC, misijskim du-šobrižnicima fra Mijom Šabićem i fra Tomisla-vom Brekalom te s još desetoricom svećenika uglavnom franjevaca Franjevačke provincije Presvetog Otukupitelja koji su djelovali u misji u Berlinu i uz asistenciju dvojice đakona. Mi-snom slavlju prebivao je i veleposlanik R. Hr-vatske u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman te više Školskih sestara franjevki Krista Kralja – Bosansko-Hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje su dugo godina djelovale u mi-siji.

Kardinal Puljić je u propovijedi istaknuo: „Raduje me kad vas vidim oko oltara. Raduje me da ste sačuvali vjeru svojih otaca. Raduje

me da ovdje svjedočite vjeru. Ta je vjera skupo koštala naš hrvatski narod bez obzira iz kojih je krajeva. Ljudi su za tu vjeru ginuli, umirali, svjedočili, podnosili zatvore, ali su ostali vjer-ni. Zato vas želim ohrabriti u ovom jubileju da istinski pokušate ustrajati u toj vjeri, ali ne samo vi, nego tu vjeru valja ostaviti u baštinu mlađim naraštajima, jer je obitelj prva škola vjere. Život po vjeri roditelja je najveća propovijed svako-me od nas. Temelj i moje vjere bio je u mojoj roditeljskoj kući, u kojoj se molilo, u kojoj se Boga bojalo, gdje se Boga štovalo, gdje se Bož-ja riječ držala. I zato sam radostan da vas vidim u hramu Božjem, a to je divno doživjeti, a to ste rekli i na svom osvrtu na pedeset ljeta. Živjeli smo u zajedništvu kao braća i seste. I to je dubo-ka istina. Braća smo i sestre po Krvi Kristovoj. Krv nas je Kristova ujedinila u jednu Crkvu i u njoj smo svi mi braća i seste bez obzira koliko godina, znanja ili sposobnosti imali. Svi smo mi djeca Božja. Na poseban način to je Kristovo uskrsnuće donijelo jer nam je obnovilo to dosto-janstvo i veće je to što smo po Kristovom uskr-

inozemna pastva


snuću dobili dar dostojanstva djece Božje, nego to što smo stvoreni. Zato želim upravo u ovom jubileju u vama probuditi svijest vaših korijena, vašeg identiteta, vaše vjere. Na poseban način hrvatski je narod kroz povijest posebno bio pre-poznatljiv po tri znaka. Prvi je znak križ, koji nije bio samo znak, već sadržaj života. Poseb-no mi koji smo živjeli s drugima i drugačijima bilo u Bosni i Hercegovini ili drugim narodima, znalo se tko je katolik, koji na vratima ili dvo-rišta ili kuće ima križ. Po tome se znalo da je to kršćanska kuća. Nije bilo kuće da se u njoj nije držao na zidu križ. I baš kad nam je bilo teško, znali smo pogledati na križ i reći: Isuse, pomo-zi! To je naše pouzdanje u Boga. Drugi znak na-šeg identiteta je pobožnost Majci Božjoj. Nije to onako usput, jer s tog križa nam je Bog dao svoju Majku preko učenika Ivana. Kroz našu burnu povijest, kad smo se uvijek morali bra-niti, uvijek nas je napadalo i optuživalo kao i danas. Onda smo hrlili Mariji. Njoj se prepo-ručivali, njoj davali zavjete. Gospa je na svoj način protkala našu povijest, našu vjeru. Naša Gospina svetišta sve više okupljaju. U trećem vas znaku želim upozoriti da mediji žele unijeti razdor u hrvatski narod. Ne svi. Čast poštenima i istinitima. Oni koji su plaćeni da truju javnost,

oni nam žele otrguti to jedinstvo s Crkvom, a sada pojedine Papine izjave tako manipuliraju da je hrvatski narod tobože protiv Pape. Kad bi blaženi Alojzije Stepinac ustao sada iz gro-ba, što bi nam rekao? Rekao bi: Budite vjerni Crkvi. I danas vam poručjujem da je najveća stvar koja je obilježila našu povijest vjernost Crkvi i Papi. Svetost bl. Alojzija Strepinca ne ovisi ni od biskupa ni od Pape. On je već svet. Zato se ne dajmo ti javnim mnijenjem zatrova-ti. Sačuvajmo tu vjernost. U tome vas radosno podržavam i hrabrim, a onda na poseban način ne zaboravimo zahvaliti Bogu na daru vjere. To je najveći dar koji imamo na zemlji. Ako neće roditelji prenijeti vjeru u Isusa uskrsloga svo-joj djeci, ništa im neće ostavili. Neka vas veže međusobna ljubav. Prenesite vjeru na buduće naraštaje. Poštujte pravla i zakone ove zemlje u koju ste došli, ali to ne znači da trebate izbubiti što ste ponijeli sa svoga ognjišta – vjeru otaca, ljubav prema svome idetitetu. Nemoj se stidjeti svoga kraja i svoga zavičaja. Nemoj se stidjeti svojih korijena, čuvaj svetinju otaca i to prene-si na svoja pokoljenja. Budite svjedoci ovdje u Njemačkoj onoga što smo bili kroz povijest i onoga što trebamo biti i danas. Ne dajmo se uni-štiti, nego budimo narod koji zna voljeti sebe i

inozemna pastva


bližnjega. Ostanite vjerni Bogu i svome domu. Prenesite to divno blago svoje vjere, kulture i idenititeta budućim pokoljenjima i budimo za-hvalni svima onima koji su nam na našem križ-nom putu bili rame za plakanje, potpora za op-stanak. Svjedočimo da smo djeca Božja i braća u Isusu Kristu“, kazao je kardinal Vinko Puljić u propovijedi.

Na kraju su prigodnu riječ uputili generalni vikar o. Manfred Kollig – SSCC koji je ujedno prenio čestitke i pozdrave nadbiskupa dr. He-inera Kocha, veleposlanik R. Hrvatske u Nje-mačkoj dr. Gordan Grlić Radman i predsjednica župnog vijeća njemačke župe sv. Sebastijana, u čijoj se crkvi Hrvati iz misije okupljaju na sre-dišnje misijsko misno slavlje, Anita Wursthorn, koji su ujedno uputili čestitku za 50. obljetni-cu misije. Voditelj misije fra Edvard je zahva-lio svima na pomoći oko organizacije proslave. Misno slavlje, koje su svojim pjevajem uveli-čali župni mješoviti zbor pod vodstvom Martije Ćosić i pranjom na glasoviru Ane Draganović, i klapa „Poverello“, pod vodstvom Marina Tadi-na završilo je zahvanom pjesmom „Tebe Boga hvalimo“ i pjesmom „Kraljice neba“. Nakon misnog slavlja za sve je priređen ručak u dvori-štu misije uz pjesmu i druženje.

Akademija u povodu 50. obljetnice misije „Dani vjernosti Bogu i Domovini“

Svečana akademija u povodu 50. obljetnice Hrvatske katoličke misije Berlin pod geslom „Dani vjernosti Bogu i Domovini“ održana je u subotu 18. svibnja u punoj dvorani RBB „Sen-desaal“ u Berlinu.

Akademija je započela molitvom, koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić. Nakon pozdravne riječi voditelja misije fra Edvarda Sokola, prigodnu riječ uputio je kardinal Puljić koji je svima če-stitao 50. obljetnicu misije. „Obljetnice obve-zuju. Prije nas je u ovoj misiji uloženo pedeset ljeta molitve, žrtve, rada. Tamo, gdje su stali svi oni koji su djelovali u ovoj misiji prije nas, mi nastavljamo. Zato želim da Bog blagoslovi ovaj rad u službi naše nebeske i zemaljske Do-movine.“ Potom je fra Edvard pozdravio broj-ne goste – poglavito Školske sestre franjevke

Krista Kralja – Bosansko-Hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, a koje su dugo godina djelovale u misiji, potom franjevce Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja koji su djelo-vali u misiji, delegata za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj vlč. Ivicu Komadinu, te predstavnike Nadbiskupije Berlin, kao i predstavnike diplo-matskog, kulturnog i društvenog života. Nakon izvođenja njemačke i hrvatske himne, prigodnu riječ je uputila predsjednica župnog vijeća Ani-ca Krstanović, koja je istaknula veliku važnost misije za sve njezine naraštaje, od početka do danas. Čestitke za 50. obljetnicu misije uputi-li su nadbiskup Berlina mons. dr. Heiner Koch putem video-poruke, dr. Stefan Dybovski, vele-poslanica Bosne i Hercegovine u SR Njemač-koj Jadranka Winbow Negodić, zamjenik pred-stojnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske Dario Magdić. Putem video-poruke čestitku je uputio i veleposlanik R. Hr-vatske u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman i trener „Bayerna“ Niko Kovač, koji je odrastao uz misiju Berlin.

U bogatom duhovno-kultunom programu nastupili su: klapa „Berlin“ pod vodstvom Ante Bagarića tamburaši pod vodstvom Ivice Silov Tepića; misijski mješoviti zbor pod vodstvom Martije Ćosić i pranjom na glasoviru Ane Dra-ganović (u jednoj točki je zbor nastupio uz prat-nju na gitari: Zvonimira Andrika, klarinetu: Ane Begić; uz pranju tamburaša: Ivice Silova Tepi-ća, Josipa Ivančića i Dubravka Jakupčevića i uz pratnju na ljerici Perice Križanca); klapa „Pove-rello“ pod vodstvom Marina Tadina; zbor mla-dih pod vodstvom Suzane Smolković (pratnja na glasoviru: Ana Draganović, na gitari: Sergej Abramov, na violini: Mile Brzović) te pjevačice bivšeg dječjeg zbora „Ivan Lukačić“ pod ravna-njem fra Stipice Grgata (pratnja na glasoviru: s. Krešimira, pratnja tamburaša: Ivica Silov Tepić, Josip Ivančić i Dubravko Jakupčević).

Nastupile su i folklone skupine – folklor na-raštaja pod vodstvom Katarine Čarapina i Iva-na Baćka, mali folklor pod vodstvom Marije Knezović i Draške Perić i veliki folklor koji je na oduševljenje okupljenih nastupio s „Erom s onog svijeta“.

U tri dijela je je prikazan video u kojem je

inozemna pastva


dan pregled 50 godina misije, a mladi su pri-premili dojmljiv kviz o zanimljivostima i rekor-dima misije. Fra Evdard Sokol i predsjedništvo župnog vijeća – Anica Krstanović, Mijo Marić i Suzana Smolković zahvalili su svima na oda-zivu, nakon čega su uručeni prigodni darovi za-služnima. Na kraju je uz sudjelovanje zbora mi-

sije i svih izvođača programa izvedena skladba „Pedeset ljeta“ pod ravnanjem njezina kompo-zitora fra Stipice Grgata uz pratnju na glasovi-tu Ane Draganović. Program je znalački vodila Marina Medved Pulić.

DUBLIN: GODIŠNJI SKUP HRVATSKIH DUŠOBRIŽNIKA ZAPADNE EUROPE

U karmelićanskom centru „Avila“ u Dubli-nu održao se od 3. do 5. lipnja Godišnji susret hrvatskih dušobrižnika iz pastoralnog područja Zapadna Europa.

Na susretu su sudjelovali voditelji hrvat-skih katoličkih misija vlč. Josip Levaković iz Dublina, fra Ljubomir Šimunović iz Londo-na, fra Mišo Sirovina zajedno s fra Robertom Sliškovićem iz Rotterdama, fra Tomo Anđić iz Brisela, don Stjepan Lončar iz Pariza i delegat vlč. Stjepan Čukman iz Nice. Na susretu je bio i nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, kao i gost vlč. Vladimir Švenda iz HKM Malmö. Svoj izo-stanak opravdao je vlč. David Ryan iz Luksem-burga.

Susret je započeo 3. lipnja okupljanjem u centru „Avila“, a nastavljen u utorak, 4. lipnja euharistijskim slavljem koje je predvodio de-legat Hrvatske inozemne pastve za Zapadnu Europu vlč. Stjepan Čukman, voditelj HKM Nica. U radnom dijelu susreta, nakon molitve i pozdrava nacionalnog ravnatelja Markića i de-legata Čukmana, razmijenjena su iskustva sve-ćenika iz pastoralne prakse te istaknuti izazovi s kojima se susreću u svakoj pojedinoj misiji.

Delegat Čukman podnio je izvješće o go-dišnjem susretu Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu, održanom 24. travnja, a fra Ljubomir

Šimunović održao je predavanje o društvenim mrežama kao sredstvu nove evangelizacije u pastoralu hrvatskih iseljenika, istaknuvši kako bi govor o društvenim mrežama u našem posla-nju bio promašen izvan konteksta nove evange-lizacije.

Podsjetio je na misli svetoga pape Ivana Pavla II. o potrebi nove evangelizacije i novih svjedoka za naše vrijeme. Spomenuo je i misao Benedikta XVI. koji je internet usporedio s no-vim kontinentom koji tek treba upoznati, dok papa Franjo govori o moći interneta i društve-nih mreža, koje imaju velike mogućnosti pro-micanja susreta, ali u sebi kriju i mnoge opasno-sti. Na kraju izlaganja fra Šimunović podijelio je vlastito iskustvo u pastoralnom radu putem društvenih mreža, osobito Facebook stranice Misije.

Radni dio susreta zaključen je zajedničkim ručkom u dublinskoj župi svete Marije koja je i dom Hrvatske katoličke misije u Dublinu. Tom prigodom svećenici su se susreli i s veleposlani-kom Republike Hrvatske u Irskoj Ivanom Ma-šinom, kao i s domaćim župnikom Fachtnom McCarthyem. Popodne i večer proveli su u razgledanju Dublina. Dogovoreno je kako će sljedeći Godišnji skup biti održan u Briselu od 8. do 10. lipnja 2020.

MARIENTHAL: HRVATI U NJEMAČKOM GOSPINU SVETIŠTUSvečano misno slavlje ispred crkve u sveti-

štu predvodio je gvardijan i upravitelj svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Petar Klapež u zajedništvu sa župnikom Hrvatske katoličke župe u Frankfurtu i predstavnikom toga pasto-ralnog područja za svećenike fra Željkom Ćur-

kovićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije Wiesbaden fra Kristijanom Montinom te s još sedmoricom svećenika Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, koji djeluju u hrvat-skim katoličkim misijama u tome pastoralnom području.

inozemna pastva


Sve je na početku uime organizatora – Hrvat-ske katoličke župe Frankfurt pozdravio župnik fra Željko Ćurković, a potom u ime gvardijana franjevačkog samostana u Marienthalu fra Ber-nolda Geyera fra Bernardin Schröder.

Fra Petar Klapež je u propovijedi je izrazio radost što se Hrvati katolici već pedeset godina okupljaju na Duhovski ponedjeljak na hodoča-šće u tom Gospinom svetištu. Ujedno je podje-tio kako toga dana Hrvati katolici u Njemačkoj hodočaste i u marijanska svetišta u Neviges, Hi-ledesheim i Deggingen „Vjerujem da svatko od nas danas ovdje doživljava svoj osobni susret s Bogom po zagovoru naše nebeske Majke. Kao Marijin narod hodočastimo joj pojedinačno, u skupinama ili sa svojim obiteljima. U čašće-nju Blažene Djevice Marije od najranijih dana Crkva je Gospi davala mnoga imena, oznake i nazive. U svakom od tih naziva Crkva je htela izreći neku ulogu i važnu zadaću koju je Gospa imala u ispunjenju Božjega plana, ili je isticala neku Marijinu vrlinu, ili joj je na taj način oda-vala počast. Crkva je u lauretanskim litanijama izbrojila pedeset imena ili naziva Majke Božje. Kršćani pojedinačno i zajedno rado mole litani-je Majke Božje“, kazao je fra Petar Klapež pod-sjetivši na Gospinu važnost u povijesti spasenja, poglavito u vremenu nastanka Crkve na Duho-ve. „Gospin zadatak je bio preuzeti majčinstvo nad cijelom Kristovom Crkvom. Ona je putokaz i slika budućeg savršenstva Crkve. Marija je ona koja okuplja Crkvu, ona oko koje se Crkva okuplja i ona koju Crkvu zagovara.“ Potom je podsjetio na važnija marijanska svetišta u svije-tu i u domovini. „Posebno smo mi Hrvati blizu

Blaženoj Djevici Mariji i ona puno znači u na-šem kršćanskom životu. Marija je živjela svoju vjeru i dala je svoje srce Bogu. Marija sve to čini snagom Duha Svetoga, a ne ljudskom sna-gom. Marija je i pod križem vršila volju Božju. I mi osnažimo svoju vjeru na ovom svetom mje-stu“, sve je na kraju potaknuo fra Petar Klapež.

Milodari su bili namijenjeni za gradnju cr-kve sv. Nikole Tavelića u Brnazama kod Si-nja. Pjevanje na misi uz pratnju na orguljama animirale su s. Pavimira Šimunović i s. Filipa Smoljo iz Hrvatske katoličke župe Frankfurt am Main. Misnom slavlju pribivalo je i više pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laika) na čelu s njihovim predstavnikom, pa-storalnim referentom u HKM Offenbacah am Main Zvonkom Orlovićem. Misnom slavlju pribivale su i školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, koje djeluju u Biskupiji Mainz. Fra Željko Ćurković je zahvalio fra Petru Kla-pežu i svima okupljenima na hodočašću.

Na kraju sv. mise fra Petar Klapež je predvo-dio molitvu i blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom uz meditaciju na riječi Očenaša, u kojoj je sudjelovalo više pastoralnih suradni-ca – redovnica. Prije misnog slavlja vjernici su imali prigodu za sv. ispovijed i osobne molitve te su mogli sudjelovati u pobožnosti križnoga puta, kojega je predvodio voditelj HKM Offe-nbach am Main fra Tomislav Dukić zajedno s pastoralnim suradnikom Zvonkom Orlovićem i skupinom vjernica iz te misije.

inozemna pastva


OFS I FRAMADUBRAVICE: OSNIVANJE BRATSTVA OFS-A

Na poziv fra Mate Gverića, župnika u župi sv. Kate u Dubravicama, organiziran je susret članova područnog vijeća OFS-a sa vjernicima zainteresiranim za život po Evanđelju a u duhu sv. Franje Asiškog.

Ovom susretu je nazočilo dvanaest od uku-pno dvadeset članova koji su pokazali interes za OFS, fra Mate i sa područne razine Svemirka Matić, OFS, područna ministra u područnom bratstvu OFS-a “SV. Nikola Tavelić “, Anita Močić, OFS, područna animatorica za Framu i fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik konferenci-je područnih duhovnih asistenata ovog područ-ja. Fra Mate je pozdravio goste i domaće čla-nove budućeg bratstva izrazivši dobrodošlicu i poželjevši uspješan i plodonosan rad.

Po programu susret je zamišljen kao svoje-vrsno upoznavanje Pravila i Generalnih konsti-tucija.

Područna ministra Svemirka u svom izlaga-nju pozivajući se na priručnik za formaciju u OFS-u donosi crtice o tome tko je Sveti Franjo Asiški, kako on shvaća i svjedoči ljubav pre-ma Gospodinu, prema Blaženoj Djevici Mariji, ljubav prema svemu stvorenom, načinu na koji

moli. Nakon kratkog uvoda o životu sv. Fra-nje, upoznala je prisutne i sa nekoliko članaka iz Pravila i Generalnih konstitucija u kojima se govori o tome što je to Franjevački red i koga on okuplja te djelom o strukturi i načinu djelovanja OFS-a.

Fra Stipe se u svom izlaganju osvrnuo na duhovnu i pastoralnu asistenciju o kojoj govori članak 26 Pravila OFS-a, a koje kaže da će vi-jeća različitih razina tražiti od viših Poglavara redovničkih obitelji sposobne i spremne redov-nike za duhovnu asistenciju te da će vijeća u određenom vremenskom razdoblju tražiti pa-storalni pohod viših razina kako bi se radilo na jačanju vjernosti karizmi i opsluživanju Pravila. Također je govorio i o duhovnoj i pastoralnoj asistencija o kojima čitamo u Generalnim kon-stitucijama u članku 85-91 te u Statutu za du-hovnu i pastoralnu asistenciju u člancima 1-24.

Ovom prilikom je izabrana kontakt osoba za buduću suradnju i razmjenu informacija a to je Anđela Šišak.

Druženje je uz prigodnu zakusku privedeni kraju u ugodnom bratskom razgovoru.

XIII. NACIONALNI TEČAJ ZA DUHOVNE ASISTENTE FRANJEVAČ-KOGA SVJETOVNOG REDA I FRANJEVAČKE MLADEŽI

U Međugorju je od 11. do 13. ožujka odr-žan XIII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) i Franje-vačke mladeži (FRAMA) iz Hrvatske o temi „Aktualna pitanja u praksi asistencije OFS-u i FRAMA-i“.

Tečaj je organizirala Konferencija nacio-nalnih duhovnih asistenata OFS-a u suradnji s nacionalnim asistentima FRAMA-e. Radni dio tečaja bio je u sjedištu Radiopostaje Mir Me-đugorje, a sudionici su bili besplatno smješte-ni u Hotelu Pervan u Međugorju. Sudjelovalo je dvadeset i šestero asistenata među kojima je bilo i nekoliko asistenata iz Bosne i Hercegovi-ne. U radu su sudjelovali svi nacionalni asistenti OFS-a i trojica nacionalnih asistenata FRAMA-e.

Na početku je sudionike tečaja pozdravio nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje. Nagla-sio je važnost i hitnost pastoralnog i duhovnog rada s mladima u današnje vrijeme. Potrebno je mladima dati orijentaciju u mnoštvu današnjih ponuda i informacija te biti blizu onima koji su ranjeni zbog neredovitih obiteljskih prilika, po-sebno onim mladima čiji su se roditelji rastavi-li. Nakon njega sudionike su uime organizatora pozdravili fra Vladimir Vidović, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a, i fra Filip Đurđević, predsjednik Kon-ferencije nacionalnih duhovnih asistenata FRA-MA-e.

Uvodno izlaganje „Franjevački svjetovni red kao javno vjerničko društvo i red u Crkvi“


ofs i frama

uvečer prvog dana održao je crkveni pravnik dr. Ratko Radišić, OFM, iz Zagreba. Drugi je dan počeo izlaganjem „Upravljanje OFS-om ili asistencija OFS-u – o naravi asistencije prema Generalnim konstitucijama OFS-a iz 2000. g.“, koje je održao nacionalni duhovni asistent fra Mate Bašić, OFM.

U nastavku tečaja asistenti su, podijeljeni u dvije skupine, sudjelovali u dvije radionice. U prvoj su na temelju uvodnih izlaganja nacio-nalnog asistenta fra Zvonimira Brusača, TOR, i uz sudjelovanje nacionalnih asistenata OFS-a fra Vladimira Vidovića, OFMConv, i fra Ante Pervana, OFMCap, obrađene teme „Bitna obi-lježja identiteta OFS-a“ i „Razlučivanje poziva u OFS“. U drugoj su, uz koordinaciju nacional-nog asistenta OFS-a fra Mate Bašića, OFM, a na temelju dokumenata OFS-a i uvodnih izlaga-nja Danijele Rebac iz Nacionalnog vijeća OFS-a, voditeljice nacionalnog povjerenstva za for-maciju, i dr. Ratka Radišića, obrađena praktična pitanja povezana s temom „Osjećaj pripadnosti

OFS-u i (ne) sudjelovanje u životu i djelovanju bratstva“. U radionicama su sudionici imali pri-liku tražiti dodatna razjašnjenja i iznijeti isku-stva iz svoje prakse. Uvečer su asistenti sudjelo-vali na euharistiji s hodočasnicima, koji su toga dana ispunili međugorsku župnu crkvu.

Fra Marinko Šakota, OFM, međugorski žu-pnik, prikazao je asistentima rad s hodočasnici-ma, brojne organizirane aktivnosti pastoralno-duhovnog i evangelizacijskog karaktera koje se ostvaruju već dugi niz godina te promišljanja o radu s hodočasnicima u budućnosti. Mario Knezović, OFM, upoznao je sudionike s djelo-vanjem Radiopostaje Mir Međugorje, pokazav-ši im radne prostore postaje. Tečaj je završen trećeg dana izvještajem iz radionica i završnim razgovorom. Nakon toga su sudionici slavili euharistiju u župnoj crkvi, kojoj je predsjedao fra Vladimir Vidović, predsjednik Konferencije nacionalnih asistenata OFS-a.

TRSTENIK: OFS „BLAGOVIJEST“ PROSLAVILO BLAGDAN BLAGOVIJESTI

Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“ pro-slavilo je svoj imendan (blagdan Naviještenja Gospodinova, odnosno Blagovijesti) u ponedje-ljak, 25. ožujka 2019. u crkvi Presvetoga Otku-pitelja u Splitu na Trsteniku.

Na slavlje imendana su pozvani, uz do-maćina OFS „Blagovijest“, Split-Trstenik, i

predstavnici četiriju Mjesnih bratstava OFS-a grada Splita: OFS ,,Sv. Frano“, Split - Obala, OFS „Gospa od Pojišana“, Split - Pojišan, OFS „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan, OFS „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri i tri Mjesna bratstva OFS-a koja gravitiraju gradu Splitu: OFS „Sve-ta Elizabeta“, Drid-Trogir, OFS „Gospa Sinj-ska“, Sinj i OFS „Gospa Karmelska“, Omiš.


Misu je predslavio i propovijedao fra Doma-goj Runje, OFM, gvardijan. Koncelebrirali su fra Ivica Jurić, OFM, magistar bogoslova, fra Petar Milanović-Trapo, OFM, duhovnik Druž-be sestara franjevki od Bezgrješne u Grljevcu i fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent OFS-a „Blagovijest“, Split-Trstenik. Slavlju je sudje-lovao i fra Drago Vrhovac, OFMCap, duhovni asistent OFS-a „Gospa od Pojišana“, Split-Po-jišan.

Poslije propovijedi bila je obnova obećanja evanđeoskoga života/zavjetovanja (Obrednik OFS-a, br. 49.).

Pjevali su, za vrijeme slavlja, članovi brat-stava OFS-a (5+3) pod ravnanjem fra Stipana Vugdelije, bogoslova.

Na kraju slavlja, fra Domagoj je čestitao imendan Mjesnom bratstvu OFS-a „Blagovi-jest“, a predstavnicima OFS-a uputio je zahval-nicu.

Potom je Mira Maslov, OFS, ministra uputila svima prisutnima ove riječi:

„Draga braćo i sestre u Kristu, Generalne konstitucije OFS-a ‘trajnu formaciju’ braće i se-stara u OFS-u postavljaju kao prioritet. Trajna formacija kroz tečajeve, susrete, izmjenu isku-stava, ima za cilj pomagati svoj braći:

- da slušaju i razmatraju Božju riječ ‘prelaze-ći iz evanđelja u život i iz života u evanđelje’;

- da, prosvijetljeni vjerom i pomognuti do-kumentima crkvenoga učiteljstva, razmišljaju o zbivanjima u Crkvi i društvu, te da sukladno tome zauzimaju dosljedne stavove;

- da odjelotvore i prodube franjevački poziv izučavajući spise sv. Franje, sv. Klare i franje-vačkih autora. (Generalne konstitucije OFS-a, čl. 44, br. 3.)

Jedan od oblika trajne formacije jesu i litur-gijski čini, posebno slavlje svete mise. I ovo naše večerašnje slavlje imendana našega mje-snog bratstva ‘Blagovijest’ jedan je od oblika trajne formacije, to jest odgoja i obrazovanja u vjeri.

S ovim poticajnim porukama iz Generalnih konstitucija OFS-a zahvaljujem, u prigodi na-šega imendana, Bogu za sva dobra kojima nas neprestano dariva.

Zahvaljujem također Franjevačkoj obitelji samostana Sluge Božjega oca fra Ante Antića (Split – Trstenik) na čelu s gvardijanom fra Do-magojem Runjom. Dragi fra Domagoju, hvala Vam za predslavljenje večerašnjega misnoga slavlja i za sadržajnu i aktualnu propovijed.

Hvala Vam za Vašu franjevačku otvorenost i blizinu jer i Vi činite, kao i ostala braća fra-njevci, da je Franjevački samostan na Trsteniku i naš dom gdje se možemo osjećati da smo živi i organski dio Franjevačke obitelji.

Hvala fra Stipi Nimcu, duhovnom asistentu Mjesnoga bratstva OFS-a ‘Blagovijest’, za nje-govu požrtvovnost, podršku, strpljenje, povje-renje, za darovano vrijeme, za učenje u vjeri...

Posebna hvala našim obiteljima koje imaju razumijevanja za naš poziv i poslanje u Franje-vačkom svjetovnom redu.

Hvala prisutnim predstavnicima/-cama Mje-snih bratstava OFS-a grada Splita i okolice (Drid, Sinj i Omiš), koji nas potiču i učvršćuju u uskrsnoj vjeri, nadi i ljubavi!

Hvala i našem vrijednom bogoslovu fra Sti-panu Vugdeliji koji je glazbeno animirao naše večerašnje slavlje.

Hvala svima koji su na bilo koji način su-djelovali u pripremi ovoga našega imendanskog slavlja!

Nakon blagoslova pozivam sve predstavnike/-ce OFS-a na Agape i druženje u našu malu sa-mostansku blagovaonicu.

Kličem uz zahvalnicu zajedno s našim Ocem svetim Franjom: ‘Gospodin Vam dao svoj mir’!“

*********Propovijed fra Domagoja Runje, gvardijanaSvetkovina Navještenja Gospodinova ili

Blagovijest, jedinstvena je svetkovina koja se zapravo zove Evanđelje. Riječ blagovijest samo je stari hrvatski prijevod grčke riječi euangeli-on. Anđeo Gabrijel navijestio je Blaženoj Dje-vici Mariji da će „roditi Sina i nadjenuti mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Sveviš-njega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.“ (Lk 1,31-33).

ofs i frama


Događaj Blagovijesti temeljni je evanđeoski događaj, pa u njemu možemo pronaći i temelj-ne evanđeoske životne postavke. To se odnosi na evanđeoske savjete: siromaštvo, poslušnost i čistoću.

Čistoća je životno stanje Blažene Djevice Marije.

Poslušnost nije mogla biti jasnije izražena nego što je to u Marijinim riječima: „Evo služ-benice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rije-či!« (Lk 1,38).

A siromaštvo izraženo je u svemu.Sam ambijent u kojem se događa blagovi-

jest siromašan je. Nema tu opisa Marijine kuće i odjeće, ili njezina imovnoga stanja. Ali sve je rečeno u riječi Nazaret. Taj galilejski grad, kako ga širokogrudno naziva evanđelist Luka, ne spominje se ni u jednoj knjizi Staroga zavje-ta. U njemu se nije ništa važno dogodilo. Iz nje-ga ne potječe ni jedna važna osoba. Pa ni onda kada su u njemu živjeli Isus, Marija i Josip, nit-ko u Nazaretu nije prepoznavao njihovu veliči-nu. Poznata je ona zgoda iz Evanđelja po Iva-nu kada Natanaelu iz susjedne Kane Galilejske dolazi Filip i kaže: „Našli smo onoga o kome je pisao Mojsije u Zakonu i Proroci: Isusa, sina Josipova, iz Nazareta.“, a on mu odgovara: „Iz Nazareta da može biti što dobro?“ (Iv 1,46). Nije to samo primjer antagonizma susjednih mjesta, nego izraz činjenice o Nazaretu kao savršeno beznačajnom i prezrenom mjestu, da se u njemu moglo skrovito posijati sjeme Utje-lovljene Riječi. Božja naklonost prema slabima i prezrenima u Bibliji nije nikada zakazala, pa čak ni onda kada ti slabi i prezreni – u ovom slučaju nazarećani – nisu baš bili moralni i du-hovni uzori.

Unatoč svemu, čini se da siromaštvo i liše-nost materijalnih dobara jednostavno stvara

pogodniji ambijent za život u milosti i istini. U svakom slučaju, to je životno iskustvo Svetoga našega oca Franje. Njegov životni stav može se sažeti u njegovu molitvu: „Gospodine, što ho-ćeš da učinim“. Ta molitva nije ostala bez od-govora.

Bilo je to kada je jednom ušao u crkvu i dok se čitalo Evanđelje čuo Isusove riječi uče-nicima: ”Putom propovijedajte: ‘Približilo se kraljevstvo nebesko!’ Bolesne liječite, mrtve uskrisujte, gubave čistite, zloduhe izgonite! Besplatno primiste, besplatno dajte! Ne stječite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase, ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa.“(Mt 10,7-10).

Oduševljen metodom propovijedanja evan-đelja siromašnim životom Franjo je te riječi shvatio kao odgovor na svoju molitvu i uskli-knuo: ”To je ono što hoću, to je ono što tražim, to želim cijelim srcem izvršavati” (1 Cel 22). U tim riječima Franjo je Božju volju prepoznao kao svoj životni poziv – kao ono što zapravo i on sam hoće.

Svetkovina Blagovijest obično pada u ko-rizmeno vrijeme. To mi se čini veoma priklad-nim, jer se sadržaj ove svetkovine odlično slaže s onim što slušamo na početku svake korizme kada nas Evanđelje poziva da svoj post, molitvu i djela ljubavi činimo u skrovitosti (usp. Mt 6,1-6. 16-18). U skrovitosti Nazareta Marija jepo Duhu Svetom začela Gospodina našega Isusa Krista. Osim Josipu, Isusovu ocu pred ljudima, ta tajna njegova djevičanskoga začeća ostala je skrivena, sve dok je nisu otkrili njezini plodovi spasenja. Po primjeru Svete obitelji i Svetoga Franje živimo i mi tako skrovito da o nama go-vore samo dobri plodovi izrasli iz sjemena po-slušnosti Božjoj riječi.

II. SUSRET POČETNE FORMACIJE U OFS-U U KARINU U subotu, 30. ožujka 2019., u Karinu je odr-

žan je II. susret početne formacije za članove Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Gospa od Anđela“, u osnivanju, u Karinu predvođen povjerenstvom za formaciju Područnoga bratstva OFS-a „Sv. Nikola Tave-

lić“ na čelu sa Svemirkom Matić, OFS, područ-nom ministrom i fra Stipom Nimcem, OFM, po-dručnim duhovnim asistentom. Formacijskom susretu prisustvovalo je 10 članova. Neki su zbog objektivnih razloga bili odsutni.

Pozdravnu riječ, na početku susreta, uputio

ofs i frama


je fra Petar Klarić, (gvardijan i župnik), duhovni asistent Mjesnog bratstva OFS-a, u osnivanju, te privremena voditeljica Zrinka Baković.

Nakon pozdrava domaćina, okupljenima je područna ministra Svemirka Matić približila Franjevački svjetovni red: oblik života i apo-stolsku djelatnost prema Generalnim konstitu-cijama OFS-a. Posebno je istaknula primjer sv. Franje kao uzor rekavši da je za Franju rad bio dar i milost, put za razvoj vlastite osobnosti, te ovisno o našem staležu, dobi, mogućnosti mo-ramo se truditi živjeti evanđeoskim životom te nastaviti život u svijetu u kršćanskom i franje-vačkom duhu.

Fra Stipe Nimac posebno je istaknuo smjer-nice II. Vatikanskog koncila i konstituciju Lu-men gentium, te naglasio da je svaki krštenik pozvan na svetost... Naravno, svjetovni franjev-ci i svjetovne franjevke u svojem staležu...

Istaknuo je da trebamo svjedočiti ljudsko do-stojanstvo po mjeri Isusa Krista, jamčiti vjernost OFS-a franjevačkoj karizmi, prenositi franje-vačku duhovnost i sudjelovati u formaciji brat-stva. Posebno se osvrnuo na tri bitne i temeljne označnice OFS-a nakon Drugoga vatikanskog sabora i prema poslijesaborskim smjernicama OFS-a: svjetovnost Reda, jedinstvo Reda i auto-nomija u upravljanju Redom.

Fra Stipe je naglasio potrebu sustavne du-hovne i pastoralne skrbi koju je Crkva povje-

rila Prvome franjevačkom redu i Trećemu sa-mostanskom redu (TOR), obveza je prije svega njihovih generalnih i provincijskih ministara. Njima pripada »altius moderamen – više vod-stvo« o kojem se govori u kan. 303. »Altius moderamen« ima za cilj jamčiti vjernost OFS-a franjevačkoj karizmi, zajedništvo s Crkvom i jedinstvo s Franjevačkom obitelji, a to su vred-note koje za svjetovne franjevce predstavljaju njihov životni poziv.

Osobita je zadaća asistenta prenositi fra-njevačku duhovnost i sudjelovati u početnoj i trajnoj formaciji Braće, zaključio je fra Stipe, područni duhovni asistent.

Poslije II. formacijskog susreta razvila se živa i plodonosna plenarna rasprava.

Fra Petar, duhovni asistent zahvalio je, na kraju, svima, posebno gostima s više područne razine, područnoj ministri Svemirki i područ-nom duhovnom asistentu fra Stipi, a Zrinka Baković, privremena voditeljica OFS-a „Gospe od Anđela“ u Karinu, napomenula je, uz zahval-nicu, da je OFS u Karinu blagoslov za župnu zajedni i za Franjevačku obitelj OFM-a te za svakog čovjeka dobre volje...

Poslije formacijskog susreta bio je Agape kojeg su pripremili članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Gospe od Anđela“, u osnivanju, u Ka-rinu.

KARIN: PRIMANJE U OFS U samostanu Gospe od Anđela u župi Karin,

u utorak 9. travnja 2019. vladalo je posebno ozračje. Dvanaestero braće i sestara odlučilo je pobliže upoznati život sv. Franje a upoznajući sv. Franju približiti se Isusu Kristu,odlučilo je ući u Franjevački svjetovni red i započeti proces formacije. Sv. Franjo se u svom životu molio Gospodinu da mu podari spoznaju ljubavi ko-jom je On nas ljubio i spoznaju boli koju je trpio Isus Krist u trenutku kada je na križu umirao za nas. Sv. Franjo je uspio toliko živjeti Evanđelje da je uistinu dobio rane nalik onima raspetoga Gospodina. To je putokaz koji pokazuje put i nama svjetovnim franjevcima.

Obred primanja u OFS u ime Crkve pred-

vodio je fra Stipe Nimac, OFM, područni du-hovni asistent Zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a “SV. Nikola Tavelić “, a u ime OFS-a primanje je predvodila područna mini-stra Svemirka Matić. Fra Stipe Nimac je pred-vodio i sv. Misu a u koncelebraciji su bili fra Petar Klarić, OFM, gvardijan, župnik i duhovni asistent budućeg mjesnog bratstva ”Gospe od Anđela” u Karinu, fra Frano Samodol, OFM, poratni gvardijan u Karinu i fra Damir Ćiro Čikara,OFM, duhovni asistent mjesnog bratstva Gospe od Ružarija iz Drniša čiji članovi su bili prisutni na ovom slavlju.

U svojoj propovijedi fra Stipe je na prvo mjesto stavio sam proces formacije, ističući

ofs i frama


pritom koliko je važno vratiti se na izvore kroz proučavanje spisa i života svetih Franje i Klare, otvoriti se Duhu Svetom koji nas vodi do pot-pune istine. No u svemu tome treba nam biti ja-sno da smo svi pozvani na svetost svako u svom staležu. Svetost nije privilegija niti klerika niti laika nego svi moraju raditi na postizanju sveto-sti. Sv. Franjo je braći govorio:”mene je poučio Gospodin neka i vas pouči, ne ja, Franjo, nego Isus Krist”. Neka i nas pouči da Ga što vjernije slijedimo.

Pravilo, Generalne konstitucije i Statut kažu da je obaveza svjetovnog franjevci opsluživati Evanđelje, jer to je način da se odgajamo i ra-stemo u vjeri. Nije moguće biti dobar fratar-kle-rik i svjetovnjak-laik ukoliko niste upoznati s teologijom klečanja-molitve i teologijom sjede-nja-učenja riječi su kojima je fra Stipe zaključio svoje obraćanje.

Svoj “Evo me “ na poziv kojim su pozvani učiti franjevaštvo izrekli su:

1. Baković, Marija

2. Baković, Zrinka, voditeljica3. Kraljević, Franjo4. Mihić, Nada5. Šimunković, Marija6. Šušnja, Mijo7. Šušnja, Zorica8. Turkalj, Đurđica9. Turkalj, Mato10. Tuzlak, Ana11. Vojnić Tunić, Ladislav12. Zubčić, MirjanaMisno slavlje je bilo uistinu dostojanstveno,

u duhu korizmenog vremena u kojem se na-lazimo a tome je pridonijela i gospođa Senka Mutić koja je sviranjem i pjevanjem animirala ovaj događaj i ovom prilikom iskreno hvala kao i svim prisutnima kako domaćinima tako i pri-stiglim gostima koji su uzveličali ovaj susret.

SINJ: 20. OBLJETNICA FRAME Franjevačka mladež Župe Gospe Sinjske

proslavila je 20. obljetnicu djelovanja u sinjskoj župi. Godine 1999. počelo je okupljanje mla-dih u Samostanu Gospe Sinjske pod okriljem Čudotvorne Gospe Sinjske, a u jesen te godine 23 framaša dala su i prva obećanja da će živjeti svoje mladenaštvo nadahnjujući se na životu sv. Franje Asiškog. Te godine osnovano je i Vijeće Frame u mjesnom bratstvu Župe Gospe Sinjske.

Obilježavanje 20. obljetnice Frame u Župi Gospe Sinjske počelo je u subotu, 27. travnja 2019. godine, duhovnom obnove za članove Frame koja je održana u Kući susreta sestara milosrdnica u Ćurlinama. Duhovnu obnovu za framaše vodila je s. Dominika Vrdoljak, katehe-ta i pastoralna suradnica u zajednici Sv. Nikole Tavelića u Brnazama. Duhovni asistent fra An-tonio Mravak, predvodio je slavlje primanja no-vih članova u ovo mjesno bratstvo. Frami Gos-pe Sinjske pristupilo je 16 novih framaša koji su odlučili u Frami živjeti svoje mladenaštvo po zagovoru i primjeru sv. Franje Asiškog.

Istoga dana u Dvorani Gospe Sinjske u 20

sati održanje koncert duhovnih skladbi pod ge-slom „20 godina zajedno“. Na koncertu su na-stupili „VIS TotusTuus - Sinj“, „VIS Dominus – Split“ te „Zbor mladih“župe Gospe u Siti iz Strožanca.

U nedjelju, 28. travnja, preko svete mise u 11. 30 sati održanoje slavlje obećanja u Frami. Euharistijskim slavljem i Obredom obećanja predsjedao je fra Petar Klapež, gvardijan i upra-vitelj Svetišta Gospe Sinjske uz koncelebraci-ju fra Antonia Mravka, duhovnog asistenta u Frami. Desetero framaša je po prvi put izreklo i obnovilo svoja obećanja. Tim činom framaši su izrekli da će živjet svoj krsni savez s Bogom posvećujući svoju mladost Kristu da žive Evan-đelje u bratstvu Franjevačke mladeži. U propo-vijedi predsjedatelj slavlja pozvao je framaše da se ne boje svjedočiti svoju vjeru, nego da svo-jom jednostavnošću i mladošću budu graditelji boljega svijeta.

U slavlju obećanja sudjelovali su članovi splitskih bratstava -Frama Gospe od Zdravlja i Frama Pojišan.

ofs i frama


IZABRANO NOVO PODRUČNO VIJEĆE ZADARSKO-ŠIBENSKOG OFS-A

VII. izborni kapitul Zadarsko-šibenskog područnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Nikola Tavelić“ održan je u svojoj središnjici, u Franjevačkom samostanu sv. Frane u Zadru (Trg sv. Frane 1) u subotu, 4. svibnja 2019.

Kapitulu je predsjedala Vesna Peharec, OFS, nacionalna doministra a u ime Konferencije na-cionalnih duhovnih asistenata bio je fra Zvoni-mir Brusač, TOR, nacionalni duhovni asistent.

Fra Anselmo Stulić, gvardijan u Franjevač-kom samostanu sv. Frane u Zadru, uime odsut-noga privincijala fra Andrije Bilokapića, OFM i samostanske braće pozdravio je Vesnu, nacio-nalnu doministru i fra Zvonimira, nacionalnog duhovnog asistenta te sve kapitularce.

Pozdrave su uputili Vesni nacionalnoj do-ministri i fra Zvonimiru, nacionalnom duhov-nom asistentu Svemirka Matić, područna mi-nistra uime svoje i uime Područnoga vijeća i svih delegata na kapitulu. Fra Stipe Nimac, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata pozdravio je iste u ime svoje i druga dva člana Konferencije, fra Augustina Kordića, OFMConv područnog duhovnog asistenta i fra

Bože Sučića, TOR, područnog duhovnog asi-stenta.

Kapitulu je nazočila i Gabrijela Radaš, pred-sjednica područne Frame.

Kapitul se odvijao po svojem zadanom pro-gramu.

Fra Zvonimir je održao duhovni nagovor kojeg je naslovio „Kršćansko i franjevačko bratstvo“, a Vesna, nacionalna doministra, po-zdravila je sve prisutne uime Branke Černugelj, nacionalne ministre i u svoje osobno ime. Uka-zala je na vrijednost i važnost izbornog kapitu-la za život i rad Područnog OFS-a te ukazala na smjernice OFS-a u svezi s tim. Usljedilo je trogodišnje „Izvješće“ (2016.-2019.) područne ministre Svemirke i drugih služba unatar Po-dručnog vijeća.

Rasprava na Kapitulu odvijala se u dvije ra-dionice koje su imale pred sobom ovu zbilju: Stanje i perpektiva Zadarsko-šibenskoga po-dručnog bratstva OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“ i teološko-pastoralni metodološki trokorak: vi-djeti, prosuditi, djelovati!

ofs i frama


Izabrani su na mandat od tri godine (2019.-2022.):

Ante Labor, OFS, područni ministar, MB “Uzvišenje svetoga Križa”, Krapanj-Brodarica

Olga Marić, OFS, područna zamjenica mi-nistra, MB “Uzvišenje svetoga Križa” Krapanj - Brodarica

Antonio Marić, OFS, područni tajnik, MB “Uzvišenje svetoga Križa”, Krapanj - Brodarica

Kata Brakus, područna blagajnica, OFS, MB “Gospa od Ružarija “, Drniš

Milka Ricov, OFS, područna povjerenica za formaciju, MB “Sv. Elizabeta Ugarska”, Novalja

Dragan Milićević, OFS, povjerenik za Fra-mu, MB “Sv. Ante Padovanski”, Knin

Marija Baričević, OFS, područna vijećnica, MB „Sv. Elizabeta Ugarska”, Novalja

Hrvoje Šteko, OFS, područni vijećnik, MB „Sv Frane“, Zadar

I ovi članovi čine Područno vijeće: Fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konfe-

rencije područnih duhovnih asistenata Fra Augustin Kordić, OFMConv, područni

duhovnih asistent Fra Božo Sučić, TOR, područni duh. asistentGabrijela Radaš, predsjednica područne Frame

Izabrani su i delegati za Nacionalni ka-pitul:

Marija Vukušić, OFS, MB “Gospa od Ruža-rija”, Drniš

Slavka Pletković, OFS, MB “Gospa od Ru-žarija “, Drniš

Poslije izbora bilo je slavlje Euharistije koju je predslavio i propovijedao fra Zvonimir Bru-sač, nacionalni duhovni asistent. Fra Zvonimir je poslije Evanđelja i propovijedi uveo izabrane u službu.

Nakon Kapitula područna ministra Svemirka Matić u mandatu 2016.-2019. zahvalila je naci-onalnoj doministri Vesni i nacionalnom duhov-nom asistentu fra Zvonimiru na dobro obavlje-nom zadatku. Isto tako, izrekla je zahvalnicu i svim članovima područnog vijeća te drugim kapitularcima kao i domaćinima Mjesnom brat-stvu „sv. Frane“, u Zadru i članovima OFM, na čelu s gvadijanom fra Anselmom, a novoizabra-nom Područnom vijeću u mandatu 2019.-2022. zaželjela je dobar rad i okrenutost prema napri-jed i Istini obećavši raspoloživost i svekoliku pomoć u svakom trenutku novoizabranima.

Na kraju Kapitula i slavlja Euharistije bilo je Agape koje su pripremili članovi mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Frane“, Zadar.

HODOČAŠĆE OFS-A GRADA SPLITA SV. L. B. MANDIĆU Hodočašće Franjevačkoga svjetovnog reda

(OFS) grada Splita u prigodi blagdana sv. Le-opolda Bogdana Mandića u Splitu na Pojišanu održano je u utorak, 14. svibnja 2019. u župi Gospe od Pojišana u Splitu na Pojišanu (Kapu-cinska poljana 1) u 19 sati.

Hodočašće je organiziralo Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda „Gospa od Po-jišana“, Split – Pojišan. Sudjelovala su Mjesna bratstva OFS-a 5+3, tj. pet Mjesnih bratstava grada Splita: Mjesno bratstvo „Gospa od Po-jišana“, Split – Pojišan (Dragica Buljubašić, OFS, ministra); Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri (Lukrecija Bojanić, OFS, ministra); Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Frano“, Split – Obala (Dina Vrcan, OFS, mini-stra); Mjesno bratstvo OFS-a „Sveta Obitelj“,

Split – Sukoišan (Anka Kovačić, OFS, mini-stra); Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik (Mira Maslov, OFS, ministra) i tri Mjesna bratstva koja gravitiraju gradu Spli-tu: Mjesno bratstvo OFS-a “Gospa od Karme-la”, Omiš (Vlado Bilić, OFS, ministar); Mjesno bratstvo OFS-a “Čudotvorna Gospa Sinjska”, Sinj (Mara Grčić Filipović, OFS, ministra) i Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Elizabeta Ugar-ska”, Trogir – Drid (Vesna Delić, OFS, mini-stra).

Misu za hodočasnike predslavio je i propovi-jedao fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik kon-ferencije područnih duhovnih asistenata.

Koncelebrirao je fra Drago Vrhovac, OFMCap, duhovni asistent mjesnoga bratstva OFS-a „Gospa od Pojišana“, Split-Pojišan.

ofs i frama


Ministrantsku službu vršila je Frama „Gospe od Pojišana“.

Na početku mise hodočasnike je pozdravio domaćin fra Drago, duhovni asistent, te ista-knuo i potaknuo inicijativu hodočašćenja mje-snih bratstava OFS-a sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću, zaštitniku Splitsko-dubrovačkog po-dručnog bratstva OFS-a, te zaželio ljudsko-kr-šćansku i franjevačku dobrodošlicu.

Fra Stipe je naslovio svoju propovijed „Sv. Leopold Bogdan Mandić uzor štovanja Boga“. Istaknuo je četiri oznake sv. Leopolda Bogdana Mandića: „čovjek za druge“, „prijatelj ljudi“, „čovjek dijaloga“ i „čovjek otkrivanja dobra u drugome“ („nijedan čovjek nije toliko od blata a da ne bismo u njemu otkrili bar zrnce zlata“). Po ovim označnicama i danas je za svjetovne franjevke i svjetovne franjevce sv. Leopold Bogdan Mandić uzor štovanja Boga... Potom je ukazao na dvije nužno potrebne vrijednosti unutar naših mjesnih bratstava: „zahvalnost“ i „praštanje“, te na dva prioriteta jako važna za članove OFS-a: „židovsko-kršćansko poimanje čovjeka“ i njegova neprovrediva dostojanstva te „jačanje obrazovanja“ (formacija, trajni odgoj i obrazovanje u vjeri...).

Fra Stipe je ukazao i na ovu posebnost u gra-du Splitu: župa Gospe od Pojišana najfranjevač-kija je župa od 25 župa grada Splita. Naime, na području župe Gospe od Pojišana (Split-Poji-šan) koju poslužuju franjevci kapucini Franje-vačke provincije sv. Leopolda Bogdana Mandi-ća sa sjedištem u Zagrebu prisutni su franjevke i franjevci iz Franjevačke obitelji: Red manje braće - Ordo fratrum minorum (OFM), Franje-vački samostan oca fra Ante Antića, Split-Trste-nik; Red manje braće kapucina - Ordo fratrum minorum capuccinorum (OFMCap), Franje-vački kapucinski samostan Gospe od Pojišana, Split-Pojišan; Red sv. Klare (franjevke Klari-se) - Ordo sanctae Clarae (OSC), Samostan sv. Klare, Split-Lučac; Franjevački svjetovni red – Ordo franciscanus saecularis (OFS) „Gospa od Pojišana“, Split-Pojišan; Franjevački svjetovni red - Ordo franciscanus saecularis (OFS), „Bla-govijest“, Split – Trstenik; Franjevačka mladež (FRAMA) „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan. Franjevci ili Red manje braće (lat. Ordo fratrum

minorum, OFM) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv. Franje Asiškog (1182. – 1226.). Red manje braće osnovao je Franjo Asiški 1209. godine. Sv. Franjo je po svom obraćenju ustano-vio bratstvo “Pokornička braća i sestre” iz ko-jeg se razvijaju tri franjevačka reda: Manja bra-ća – muški red (OFM, OFMConv., OFMCap.); Klarise – ženski red; Franjevački svjetovni red (OFS) – i muški i ženski red; Franjevci trećo-redci – muški samostanski red (TOR).

Za vrijeme mise trajno su se zavjetovali čla-novi OFS-a „Gospa od Pojišana“: Ljubica Topić i Ante Vuco.

Uime Crkve i OFS-a trajne zavjete primila je Dragica Buljubašić, OFS, ministra Mjesno-ga bratstva OFS-a „Gospa od Pojišana“, a fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata potvrdio.

Službu svjedoka vršile su Zrinka Ančić, OFS, povjerenica za formaciju i Anamarija Durdov, OFS, blagajnica.

Poslije popričesne molitve svi prisutni hodo-časnici, privremeno i trajno zavjetovani članovi OFS-a učinili su „Obnovu evanđeoskoga živo-ta/zavjetovanja“ (Obrednik OFS, br. 49. i 50.).

Potom je uime domaćina, Mjesnog bratstva OFS-a „Gospa od Pojišana“, ministra Dragica uputila zahvalnicu ovim riječima: „Na kraju ove svete mise zahvaljujem Bogu i Blaženoj Djevici Mariji na našem zajedničkom slavlju i susretu s Uskrslim Kristom. Zahvaljujem svim članovima bratstava grada Splita i okolice koji su prisutni na ovom slavlju. Posebno zahvalju-jem fra Stipi Nimcu, predsjedniku Konferenci-je područnih duhovnih asistenata Splitsko-du-brovačkoga područnog bratstva OFS-a koji je predslavio ovo sveto misno slavlje. Zahvalju-jem fra Dragi, našemu duhovnom asistentu kao i našoj povjerenici za formaciju Zrinki Ančić i svima onima koji su doprinijeli da ovo slavlje uspije. Na kraju čestitam našim novim člano-vima Ljubici i Anti koji su se večeras trajno za-vjetovali, a Vas braćo i sestre OFS-a pozivam nakon svete mise na bratsko druženje“.

Fra Stipe je zaključno istaknuo da je „model OFS-a 5+3“ (pet Mjesnih bratstava grada Splita i tri koja gravitiraju gradu Splitu) već zaživio. Već smo na ovoj razini organizirali slavljene

ofs i frama


zaštitnika pojedinih mjesnih bratstava, kari-tativnu akciju „Kruh svete Elizabete“, „Dani svete Elizabete“, „Okrugle stolove“ s različitim temama, duhovne obnove, prigodna tematska predavanja i ove godine započeli smo s hodoča-šćem sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću u Split na Pojišan. Sve su ovo oblici samoevangeliziranja i evangeliziranja. S ovim oblicima evangeliza-cije želimo kao svjetovne franjevke i svjetovni franjevci biti prepoznatljivi s franjevačkom du-hovnošću (fraternitas, minoritas, evangelicitas, apostolicitas) u gradu Splitu. Isto tako, želimo da ovi oblici postanu tradicija s franjevačkim pečatom i prepoznatljivošću...– istaknuo je fra Stipe.

Nadamo se da će ovo hodočašće u prigodi blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića po-stati tradicionalno i da će Franjevački svjetovni

red grada Splita i okolice hodočastiti svake go-dine u svibnju našem zaštitniku i uzoru štovanja Boga – zaključio je fra Stipe.

Molitva sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću Gospodine Isuse, ti si ljubljeni Sin Očev koji

zauvijek «ostaje u ljubavi njegovoj». Tvoj vjerni nasljedovatelj sv. Leopold Bogdan Mandić isku-sio je Očevu ljubav i bio je «čovjek za druge» i «prijatelj ljudi». Daj da po njegovu zagovoru svi ljudi osjete ljubav Božju, da je mogu podije-liti sa svojima u obitelji, donositi onima s koji-ma se susreću u životu i radu, te da prepoznaju da su po tebi međusobno braća i sestre koje u svim prilikama prati očev blagoslov. Amen.

Nakon slavlja mise za hodočasnike pripre-mljen je Agape koje je pripremio domaćin, Mje-sno bratstvo OFS-a „Gospe od Pojišana“, Split – Pojišan.

PROSLAVLJENO 25 GODINA FRAME GOSPE OD ZDRAVLJA Split je ovaj vikend odzvanjao franjevačkom

radošću. Od 10. do 12. svibnja 2019. obilježi-lo se slavlje 25 godina postojanja Frame Gospe od Zdravlja. Slavlje je započelo u petak, 10. 5. 2019., molitvom za duhovna zvanja i klanja-njem koje je predvodio otac nadbiskup Marin Barišić uz koncelebraciju desetak svećenika.

Framaši su subotu jutro dočekali radno, odr-žavši radionicu za djecu uz pjesmu i slatkiše. Skauti, Salezijanska mladež, Frama Poljud, Frama Pojišan su im se pridružili popodne na zajedničkoj evangelizaciji na splitskoj Rivi. Po-dijeljeni u četiri grupe besplatnim zagrljajima smekšali su i najtvrđa srca, slatkišima i citatima

izmamili osmijeh svima, šarenim balonima do-nijeli boju Splitu, pjesmom i plesom uveselili mnoge. Krunica i sveta misa uslijedile su nakon popodnevnog druženja na Rivi, a sve je napo-sljetku okrunjeno koncertom na kojem su nastu-pili: Vis Veritas Aeterna, Zbor Frame Hercego-vina, Vis Darovi Duha, Bend Dodir Milosrđa, Zbor Mladih Vrba.

Posljednji dan slavlja, obilježen je prima-njem devet mladih u bratstvo franjevačke mla-deži i davanjem obećanja dvanaestero framaša za vrijeme večernje svete Mise. Sve se završilo zakuskom i druženjem.

Proslavu je popratila i Laudato televizija.

ODRŽANI IZBORNI KAPITULI OFS-A U LUMBARDI I OREBIĆU Izborni kapitul Mjesnoga bratstva Franje-

vačkoga svjetovnoga reda (OFS) „Sv Padre Pio“, Lumbarda (otok Korčula) održan je u subotu, 18. svibnja 2019., u dvorani župe sv.

Roka, Lumbarda (otok Korčula), prije podne, a poslije podne, u Mjesnom bratstvu OFS-a „Sv. Elizabeta Ugarska“ u dvorani Franjevačkog sa-mostana u Orebiću na Pelješcu.

3. NACIONALNO HODOČAŠĆE OFS-A I FRAME U subotu, 25. svibnja 2019., u Zagrebu i Kra-

šiću održano je 3.nacionalno hodočašće OFS-a i Frame na kojem je u velikom broju bilo prisutno i zadarsko-šibensko područno bratstvo OFS-a

odnosno mjesna bratstva Drniš, Novalja, Zadar i Karin i predstavnik mjesnog bratstva Krapanj Brodarica koji je ujedno i novi područni mini-star. Sam program hodočašća je započeo u deset

ofs i frama


sati euharistijskim slavljem u zagrebačkoj ka-tedrali koje je predslavio monsinjor Ivan Šaško pomoćni biskup zagrebački a u koncelebraciji su bili provincijal provincije sv,. Ćirila i Meto-da fra Ilija Vrdoljak, OFM, nacionalni duhovni asistenti fra Vladimir Vidović, OFMConv, pred-sjednik konferencije nacionalnih duhovnih asi-stenata, fra Mate Bašić, OFM te brojni mjesni duhovni asistenti među kojima i fra Petar Klarić mjesni duhovni asistent bratstva Karin.

Na samom početku fra Vladimir je pozdra-vio oca biskupa kao i ostalu braću svećenike te braću i sestre laike pri tom istaknuo: “Kao članovi Reda svjesni smo svoje odgovornosti u društvu i Crkvi, svjesni smo osobito važnoga trenutka u našoj povijesti kada je potrebna mo-litva, žrtva i predanost u svjedočenju Radosne vijesti. Svjesni smo da nam životni put bl. Aloj-zija može biti izvrstan smjerokaz u često nesi-gurnim životnim stvarnostima. Da nam naš brat u Kristu, ali brat i po pripadnosti svjetovnom redu bl. Alojzije može biti uzor vjere i nasljedo-vanja Uskrslog Gospodina upravo u tim teško opterećenim stvarnostima naših života“.

Biskup Šaško je u homiliji naglasio: “Poziv u franjevački svjetovni red jest zahtjevan po-ziv, ali je kršćanski poziv, poziv u Crkvi, uvijek praćen milošću i potrebnim darovima. Frama i Franjevački svjetovni red dio su razgovora koji traje između Krista i njegovih; razgovora u ko-jemu vjernik i vjernica trajno pitaju Franjinim pitanjem: Gospodine, što želiš da učinim?

To je pitanje iz kojega će proizići briga za Crkvu, njezina duboka obnova, briga za ono što je i u svjetovnome redu snažno naglašeno: povezanost sa župnom i biskupijskom zajedni-com. Osjećamo da nam je u Hrvatskoj potrebna snažnija crkvenost. Ona nije plod naših organi-zacijskih napora, nego pritjelovljenosti Kristu,

napose po euharistiji.“Biskup Šaško je ohrabrio prisutne svjetovne

franjevce u življenju vlastite karizme istaknuv-ši: „Oslonjeno na karizmu svoga utemeljitelja franjevaštvo je uvijek živjelo: Evanđelje kao vrelo, euharistiju kao središte, siromahe kao braću i sestre, a Crkvu kao Majku“.

Hodočašće je održano pod geslom „U tebe se Gospodine uzdam“, a organiziralo ga je Nacio-nalno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda s ciljem molitve za proglašenje svetim bl. Aloj-zija Stepinca. Bl. Alojzije je bio član OFS-a u mjesnom bratstvu Kaptol.

Nakon mise, molitve na grobu bl. Alojzija Stepinca i obilaska muzeja bl. Alojzije hodoča-snici su se uputili na Sveti Duh gdje su doma-ćini pripravili ručak za braću i sestre a zatim je u crkvi sv. Ante uslijedilo predstavljanje brat-stava. U poslijepodnevnim satima hodočasnici su se uputili u Krašić, rodno mjesto bl. Alojzija Stepinca gdje su imali zajedničku molitvu Fra-njevačke krunice. Župnik u Krašiću vlč. Ivan Vučak dočekao je brojne hodočasnike svjetovne franjevce i u obraćanju upoznao sve prisutne sa životom bl. Alojzija Stepinca. Između ostalog vrlo zanimljivi detalji su da je blaženik bio osu-đen na pet godina strogog zatvora, te četrnaest godina kućnog pritvora bez ikakvih ljudskih prava,nije smio brata u prolazu pozdraviti, usli-jed bolesti od koje je bolovao izgubio je trideset i šest litara krvi a sve to je bila posljedica ka-zne i progona jer se nije htio odreći svoje vjere i ljubavi prema Kristu. Nakon upoznavanja sa životom bl. Alojzije obišli smo mjesto njegovog boravka, radnu sobu i sobu u kojoj je preminuo 10. veljače 1960.

Duhovno ispunjeni i radosna srca rastali smo se od braće i sestara do nekog novog susreta. MIR I DOBRO.

STUDENCI: PRIMANJE U OFS-U Obred primanja u Franjevački svjetovni red

(OFS) Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetov-nog reda (OFS) „Sv. Padre Pio“ (u obnavljanju) održan je u nedjelju, 26. svibnja 2019. u crkvi Sv. Ilije u Studencima, za vrijeme župne mise u 10, 30 sati.

Misu je predslavio i propovijedao fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije po-dručnih duhovnih asistenata Splitsko-dubrovač-koga područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, Split. Misi je nazočio i fra Zoran Jonjić, OFM, župnik i duhovni asistent.

ofs i frama


Primljeno je osam kandidata/-ica. Kandidate/-ice je primila u ime Crkve i OFS-a Mila Šuto, područna ministra, a fra Stipe Nimac, OFM, po-dručni duhovni asistent potvrdio.

Primljeni su u OFS „Sv. Padre Pio“:1. Miroslava Bilić Antičević2. Ivan Bilić Antičević3. Maja Bilić Antičević4. Stipe Bilić Antičević, voditelj5. Jelena Bilić Antičević6. Biserka Bilić Kovačević7. Frano Bilić Kovačević8. Marija MarasPosebnost ovoga slavlja primanja u Studen-

cima bila je što je od sveukupno osam samo iz jedne obitelji primljeno pet članova.

Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Padre Pio“ u obnavljanju, pripada Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bog-dan Mandić“, sa sjedištem u Splitu (Franjevač-ki samostan Gospe od zdravlja, Trg Gaje Blata 3, Split), koje sačinjava 25 Mjesnih bratstava OFS-a: 24 kanonski osnovana i jedno (1) u ob-navljanju (OFS „Sv. Padre Pio“, Studenci), i broji 528 trajno zavjetovanih članova, 29 pri-vremeno zavjetovanih, 29 u početnoj formaciji, te 24 duhovna asistenta.

Na slavlju obreda primanja sudjelovali su predstavnici Mjesnih bratstava OFS-a s pod-ručja imotskoga dekanata: OFS „Sv. Franjo“, Imotski (Angela Koštro, OFS, ministra); OFS „Sv. Klara“, Podbablje (Zdenko Perkušić, OFS, ministar); OFS „Rane sv. Frane“, Proložac (Su-zana Šimić, OFS, ministra); OFS „Svi sveti fra-njevačkog reda“, Runovići (Ivana Lešina, OFS, ministra); OFS „Sv. Roko“, Vinjani (Zrinka Ku-kavica, OFS, ministra); OFS „Sv. Leopold Bog-dan Mandić“, Zmijavci (Jasna Šabić, OFS, mi-nistra). Formacijske susrete za OFS u osnivanju

(i obnavljanju), ako ne može „jamac“ Mjesno bratstvo koje je zemljopisno najbliže Mjesnom bratstvu u osnivanju (i obnavljanju), onda pro-vodi viša razina, područno vijeće, povjerenik/-ca za formaciju, zajedno s područnom mini-strom i područnim duhovnim asistentom.

Formacijske susrete prije obreda primanja u Studencima održavala je Angela Koštro, OFS, područna povjerenica za formaciju (kada je bila spriječena formacijske susrete održavao je nje-zin suprug Dragutin Koštro, OFS, povjerenik za formaciju mjesnoga bratstva „Sv. Frano“, Imot-ski kojemu je ovu službu povjerilo Područno vijeće na čelu s područnom mnistrom Milom Šuto)!

Slavljenicima je na kraju slavlja čestitao fra Zoran, župnik i duhovni asistent. Isto tako, če-stitao je svima onima koji su doprinijeli da se dogodi ovo slavlje. Posebno je zahvalio područ-noj ministri Mili, područnome duhovnom asi-stentu fra Stipi, područnoj povjerenici za forma-ciju Angeli i mjesnom povjereniku za formaciju Dragutinu te predstavnicima mjesnih bratstava OFS-a imotskoga dekanata te župskom mješo-vitom zboru i zborovođi Mariu, ministrantima i sakristanki Ružici Šakić.

Nakon župnikove čestitke i zahvalnice, slav-ljenicima su čestitali Angela i Dragutin Koštro, povjerenici za formaciju, Mila, područna mi-nistra i fra Stipe Nimac, područni duhovni asi-stent.

Za vrijeme mise pjevao je Mješoviti zbor župe sv. Ilije pod ravnanjem Maria Cikojević, zborovođe.

Poslije slavlja bio je Agape u župnoj kući koje su zajedno s fra Zoranom, župnikom i du-hovnim asistentom pripremili članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Padre Pio“, u obnavljanju.

Slikom je zabilježio događaj slavlja primanja gospodin Ljudevit Cikojević, dipl. teolog.

TRSTENIK: ZAVJETOVANJE I PRIMANJE U OFS-U Prigodom proslave jubilarne godine (24.

lipnja 2018. – 24. lipnja 2019.) u kojoj se obi-lježava 40. obljetnica odobrenja Pravila OFS-a koje je papa Pavao VI. odobrio 24. lipnja 1978. održano je slavlje trajnog i privremenog zavje-

tovanja te primanja u Mjesnom bratstvu Franje-vačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik u nedjelju, 2. lipnja 2019. u cr-kvi Presvetoga Otkupitelja u Splitu na Trsteni-ku.

ofs i frama


Misu je predslavio fra Domagoj Runje, OFM, gvardijan. Fra Domagoj je u prigodnoj propovi-jedi obradio temu „Mjesto i uloga OFS-a prema ‘Pobudnici svetoga Franje braći i sestrama od pokore’“ aktualizirajući sadržaj „Pobudnice“ tijekom povijesti i kao smjerokaz za današnje vrijeme... Potom je istaknuo: „Crkva je svjedok Evanđelja i ona se temelji na Bogu i svjedoci-ma evanđelja. Franjevački svjetovni red je Red unutar Crkve. Svjetovni franjevi i svjetovne franjevke poput sv. Franje Asiškoga, svjedoka evanđelja pozvani su i poslani u našem vreme-nu ovdje u Splitu biti svjedoci Evanđelja“. Fra Domagoj je zaključio svoju propovijed citiraju-ći ove poticajne riječi iz „Pobudnice“: „Ovo su riječi života i spasenja. Ako ih netko bude čitao i izvršio, naći će život i primit će spasenje od Gospodina“.

Trajno su se zavjetovale tri kandidatice, tri su se privremeno zavjetovale i tri su primljene.

Zavjete je primila, u ime Crkve i OFS-a, Mira Maslov, OFS, ministra, a fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent potvrdio. Ulogu svje-doka vršili su za vrijeme trajnog i privremenog zavjetovanja Snježana Burica Glibota, OFS, tajnica i Mladen Knezović, OFS, povjerenik za formaciju.

Trajno su se zavjetovale: Meri Ćaleta, Zrin-ka Pejković i Dijana Skelin.

Zavjetovale su se na godinu dana: Marica Barbaroša Palčok, Ana Burić, Alenka Madžar

Primljene su: Ivka Andrić, Katica Hanžek i Ana Perasović.

Na slavlju su sudjelovali i predstavnici Mje-snih bratstava OFS-a grada Splita: OFS „Sv.

Frano“, Split-Obala, OFS „Gospa od Pojišana“, Split-Pojišan, OFS „Sveta Obitelj“, Split-Suko-išan i OFS „Gospa od zdravlja“, Split-Dobri.

Za vrijeme slavlja pjevali su Veliki zbor cr-kve Presvetoga Otkupitelja i franjevački bogo-slovi pod ravnanjem gospodina Pere Prosenice, zborovođe.

Na kraju slavlja gvardijan fra Domagoj upu-tio je svoje čestitke slavljenicama uime Bratstva Franjevačkog samostana Oca fra Ante Antića i u svoje osobno ime te zaželio da članovi OFS-a „Blagovijest“, u Splitu na Trsteniku budu svje-doci Isusova Evanđelja poput sv. Franje Asiš-koga.

Potom je ministra Mira u ime OFS-a „Blago-vijest“ i fra Stipe, duhovnoga asistenta uputila slavljenicama i prisutnome Narodu Božjemu zahvalnicu ovim riječima: „Draga braćo i sestre u Kristu, zahvalna sam Gospodinu za današnje slavlje. Zahvaljujem uime Franjevačkoga svje-tovnog reda ‘Blagovijest’, duhovnog asistenta fra Stipe i svoje osobno ime, Bogu za sestre koje je danas darovao našem Bratstvu, pozivajući ih da u svijetu i u svojem staležu, žive Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista po primjeru sv. Franje Asiškoga.

Posebna hvala našim obiteljima koje imaju razumijevanja za naš poziv i poslanje u Franje-vačkom svjetovnom redu.

Zahvaljujem također Franjevačkoj obitelji samostana sluge Božjega oca fra Ante Antića (Split – Trstenik) na čelu s gvardijanom fra Do-magojem Runjom za bratsku potporu i suradnju.

Hvala prisutnim predstavnicima/-cama Mje-snih bratstava OFS-a grada Splita za uzajmno

ofs i frama


učvršćivanje u uskrsnoj vjeri, nadi i ljubavi. Hvala i članovima našega Velikog zbora crkve Presvetoga Otkupitelja, franjevačkim bogoslo-vima i gospodinu Peri Prosenici, zborovođi za lijepo liturgijsko pjevanje za vrijeme našega da-našnjega slavlja.

Hvala svima koji su na bilo koji način sudje-lovali u pripremi ovoga našega slavlja.

Drugi vatikanski koncil ističe nauk o ‘op-ćem pozivu na svetost u Crkvi’ (u V. poglavlju o Crkvi „Lumen gentium“). Svaki stalež u Cr-kvi, prema tom koncilskom nauku ima svoj put

svetosti: svećenici svoj, redovnici svoj, vjernici laici svoj. Mi, svjetovne franjevke i svjetovni franjevci, pozvani smo i poslani, u svojem sta-ležu i području svjetovnosti, živjeti po Božju i svjedočiti svetost u svom staležu unutar Crkve i društva u kojem živimo i djelujemo te biti znak uskrsne nade i svjedoci franjevačke duhovnosti: bratstva, poniznosti, malenosti, vjernosti evan-đelju i služenja. Hvala. Gospodin Vam dao svoj mir.“

Poslije slavlja bio je agape koje su pripremili članovi OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik.

DUBRAVA: PRIMANJA U FRAMU, SPORTSKI KAPITUL I PODRUČNA SKUPŠTINA

U subotu, 1. lipnja 2019. godine, u župi Gos-pe od Zdravlja u Dubravi kod Šibenika održana su primanja u Franjevačku mladež. Svečano eu-haristijsko slavlje s početkom u 15 sati predvo-dio je fra Josip Repeša, područni duhovni asi-stent. U koncelebraciji su bili fra Žarko Maretić, dubravski župnik, fra Mario Radman, gvardijan i župnik na Šubićevcu, fra Ivan Penava, područ-ni duhovni asistent i župnik Vidika, fra Ante Vukušić, župnik Bilica i fra Jerko Kolovrat, duhovni asistent Frame Dubrava i Gospe van Grada. Pjevanje na misi animirali su framaši iz Dubrave zajedno sa biskupijskim animato-rima. U Framu je primljeno 12 članova: Alek-sić Karmen, Jakovljević Karla, Junaković Ana, Junaković Petra, Kokić Marta, Rak Katarina, Rak Sara, Rak Tihana, Rupić Ante, Rupić Pe-tra, Samardžić Hana i Žaja Ema. Obred prima-nja predvodila je Gabriela Radaš, predsjednica

Zadarsko-šibenskog područnog bratstva frame. Ovaj su događaj svojom prisutnošću uveličali framaši iz Knina, Drniša, Lišana, Šubićevca i Gospe van Grada.

Frama Dubrava započela je svoje susrete održavati u svibnju 2018. godine, da bi dočeka-la svečani dan prvih primanja i osnutka Frame 1. lipnja 2019. godine. Ovaj događaj obilježio je i sportski kapitul te područna skupština koji su se održali nakon svete mise i obreda primanja. U sportskom kapitulu sudjelovao je i don Ga-brijel Jagarinec, povjerenik za mlade Šibenske biskupije. Zahvaljujemo ravnatelju Osnovne škole Petra Krešimira IV. (područni odjel Du-brava), gospodinu Darku Junakoviću, što nam je ustupio školsku dvoranu i učionice za potrebe održavanja sportskog kapitula i područne skup-štine.

IZABRANO NOVO PODRUČNO VIJEĆE SPLITSKO-DUBROVAČKOG OFS-A

VII. izborni kapitul Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva „Sv. Leopold Bogdan Man-dić“ održan je u njegovoj središnjici, u Franje-vačkom samostanu Gospe od zdravlja u Splitu na Dobrome (Trg Gaje Bulata 3) u subotu, 8. lipnja 2019.

Prije slavlja izbornog kapitula bila je misa. Misu je predslavio i propovijedao fra Mate Ba-šić, OFM, nacionalni duhovni asistent. Konce-

lebrirao je fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik konferencije područnih duhovnih asistenata.

Kapitulu je kao delegat nacionalne ministre Branke Černugelj predsjedala Danijela Rebac, nacionalna povjerenica za formaciju, a u ime Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata bio je fra Mate Bašić, OFM, nacionalni duhovni asistent.

ofs i frama


Pozdrave su uputili Danijeli, nacionalnoj povjerenici za formaciju i fra Mati, nacional-nom duhovnom asistentu Mila Šuto, područna ministra uime svoje i uime Područnoga vijeća i svih delegata na kapitulu. Fra Stipe Nimac, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata pozdravio je iste u ime svoje i troji-ce članova Konferencije, fra Damjana Glavaša, OFMConv, područnog asistenta; fra Drage Vr-hovca, OFMCap, područnog asistenta i fra Kri-stijana Kovačevića, TOR, područnog asistenta.

Kapitulu je nazočila i Tereza Marković, predsjednica područne Frame.

Kapitul se odvijao po svojem zadanom pro-gramu.

Fra Mate je održao duhovni nagovor koji je naslovio „Svjedočenje Pedesetnice – Duha Sve-toga u OFS-u“, a Danijela, nacionalna povje-renica za formaciju, pozdravila je sve prisutne uime Branke Černugelj, nacionalne ministre i u svoje osobno ime. Ukazala je na vrijednost i važnost izbornog kapitula za život i rad Po-dručnog OFS-a te ukazala na smjernice OFS-a u svezi s tim. Usljedilo je trogodišnje „Izvješće“ (2016.-2019.) područne ministre Mile i drugih služba unatar Područnog vijeća.

Izabrani su na mandat od tri godine (2019.-2022.):

Mila Šuto, OFS, područna ministra, MB „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, Zmijavci

Zdenka Grčić Filipović, OFS, područna za-mjenica ministre, MB „Čudotvorna Gospa Sinj-ska“, Sinj

Jelena Ševček, OFS, područna tajnica, MB „Čudotvorna Gospa Sinjska“, Sinj

Jasna Šabić, OFS, područna blagajnica, MB „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, Zmijavci

Angela Koštro, OFS, područna povjerenica za formaciju, MB „Sv. Frano“, Imotski

Pero Mihaljević, OFS, područni povjerenik za Framu, MB „Gospa od zdravlja“, Split – Do-bri

Maja Duspara, OFS, područna vijećnica, MB „Blagovijest“, Split – Trstenik

Suzana Fiorenini, područna vijećnica, MB „Gospa snježna“, Cavtat

Mara Ljubić, OFS, područna vijećnica, MB „Gospa od zdravlja“, Split – Dobri

Kata Marinović, OFS, područna vijećnica, MB „Sv. Frano“, Split – Obala

ofs i frama


Uz izabrane i ovi članovi čine Područno vi-jeće:

Fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konfe-rencije područnih duhovnih asistenata

Fra Damjan Glavaš, OFMConv, područni duhovnih asistent

Fra Drago Vrhovac, OFMCap, područni du-hovni asistent

Fra Kristijan Kovačević, TOR, područni du-hovni asistent

Tereza Marković, predsjednica područne Frame

Izabrani su i delegati za Nacionalni kapi-tul:

Niljana Borčić, OFS, MB „Bl. Marija Prope-tog Isusa Petković,, Blato – Vela Luka (Korču-la)

Suzana Fiorenini, OFS, MB „Gospa snjež-na“, Cavtat

Zrinka Kukavica, OFS, MB „Sv. Roko“ , Vi-njani

Mira Maslov, OFS, MB „Blagovijest“, Split – Trstenik

Službu tajnice kapitula vršila je Suzana Fio-renini, OFS, MB „Gospa snježna“, Cavtat; gla-sove su brojale Maja Ivanko, OFS, MB „Rane sv. Frane“, Proložac i Jelena Ševček, OFS, MB „Čudotvorna Gospa Sinjska“, Sinj.

Nakon Kapitula područna ministra Mila Šuto zahvalila je nacionalnoj povjerenici za forma-

ciju/delegatu nacionalne ministre Danijeli i nacionalnom duhovnom asistentu fra Mati na dobro obavljenom zadatku. Isto tako, izrekla je zahvalnicu i svim članovima područnog vijeća te drugim kapitularcima kao i domaćinima Mje-snom bratstvu „Gospe od zdravlja“, u Splitu na Dobrome i članovima OFM, na čelu s gvadija-nom fra Jakovom Begonja, a novoizabranom Područnom vijeću na čijem će čelu biti i u man-datu 2019.-2022. zaželjela je Božji blagoslov te obilje zdravlja u obnašanju odgovornih služba.

Na kraju Kapitula i slavlja Euharistije bilo je Agape koje su pripremili članovi Područnog OFS-a i mjesnoga bratstva OFS-a „Gospe od Zdravlja“, Split – Dobri.

______________________Splitsko-dubrovačko Područno bratstvo

OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ sa sjedi-štem u Splitu (Franjevački samostan Gospe od zdravlja, Trg Gaje Blata 3, Split) sačinjava 23 Mjesnih bratstava OFS-a: 22 kanonski osnova-na i jedno (1) u obnavljanju (OFS „Sv. Padre Pio“, Studenci), broji 528 trajno zavjetovanih članova, 29 privremeno zavjetovanih, 29 u po-četnoj formaciji, te 21 duhovna asistenta (neki duhovni asistenti vrše službu asistencije u dva Mjesna bratstva OFS-a). U ovom područnom bratstvu OFS-a djeluje Konferencija područnih duhovnih asistenata i zastupljene su sve četi-ri obedijencije: OFM, OFMConv, OFMCap, TOR.

OBEĆANJE FRAME ŠUBIĆEVACU nedjelju, 09. lipnja 2019., održana su obe-

ćanja u mjesnom bratstvu Frame Šibenik-Šubi-ćevac pod geslom „Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio“ Iv (15,12). Nakon procesije uz svijeće započela je svečana sveta misa koju je predvodio fra Lazar Perica, župni vikar u Imot-skom uz koncelebraciju fra Šimuna Markulina, prof. na KBF u Splitu, fra Marka Đereka, đako-na i fra Maria Radmana, gvardijan i župnik koji je vodio obred obećanja. Petero framaša je prvi

put izreklo svoja obećanja, a tri framašice su ob-novile svoja obećanja. Tim činom obnovili su svoj krsni savez s Bogom, obećali posvetiti svo-ju mladost Kristu kroz godinu dana i odazvati se na svaki poziv dobra. Nakon završetka sve-te mise druženje se nastavilo u samostanskoj dvorani. Zahvaljujemo skupini mladih iz župe Dubrava-Gospa od Zdravlja koji su pjevanjem i sviranjem uveličali naše slavlje, članovima OFS-a i drugih bratstava na dolasku i podršci.

ofs i frama


RAZNO

FRA IVICA JURIĆ OBJAVIO KNJIGU O CRKVENIM POKRETIMA NA TALIJANSKOM JEZIKU

Fra Ivica Jurić, svećenik i magistar bogoslova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja te profesor Pastoralne teologije na Katoličkom bo-goslovnom fakultetu u Splitu, objavio je knjigu na talijanskom jeziku pod nazivom „Movimen-ti e nuove comunità nella parrocchia,Possibili

protagonisti della nuova evangelizzazione“ – Pokreti i nove zajednice i župi, Mogući pro-tagonisti nove evangelizacije. Knjigu je tiskala izdavačka kuća Edizioni Sant’Antonio. Podije-ljena je u pet poglavlja i broji 324 stranice.

IZLOŽBA SLIKA “DANI VJERNOSTI BOGU I DOMOVINI” FRA TOMISLAVA BREKALA

Dušobrižnik Hrvatske katoličke misije Ber-lin, fra Tomislav Brekalo – Tomić priredio je 1. ožujka 2019. u prostorijama Hrvatske katoličke misije Berlin svoju drugu samostalnu izložbu slika, slikanih vodenim bojama. Organizator tog kulturnog događaja bilo je Hrvatsko kul-turno društvo Vladimir Fran Mažuranić. Izlož-ba pod geslom Dani vjernost Bogu i domovini

okupila je mnoštvo vjernika, među kojima su se našli predstavnici hrvatskih udruga i društava iz Berlina, dopunske nastave i Veleposlanstva. Uz razgledavanje 30 prelijepih slika, na kojima se vide pejzaži i objekti iz Hrvatske, Bosne i Her-cegovine te Berlina, posjetitelji su mogli uživati i u izuzetno lijepim pjesmama koju su tu večer izvodili članovi muške klape Berlin.

SPLIT: OBRANA DOKTORATA SILVANE BURILOVIĆ CRNOV Silvana Burilović Crnov, doktorandica na

poslijediplomskom sveučilišnom studiju Kr-šćanstvo i suvremena kultura Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, obranila je u srijedu, 20. ožujka 2019., doktorski rad na temu„Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugoga vatikanskog sabora“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante Vučkovića i uz sumentorstvo prof. dr. sc. Mladena Parlova,

stekavši akademski stupanj doktorice znanosti na humanističkom području, iz polja teologije, grana fundamentalne teologije. Rad je obrani-la pred Ispitnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Anđelko Domazet, predsjednik; prof. dr. sc. Ante Vučković, mentor; prof. dr. sc. Mladen Parlov, sumentor; prof. dr. sc. Ante Mateljan, član te doc. dr. sc. Tomislav Kovač, vanjski član.

FRA MARIJAN MANDAC NAPISAO KNJIGU „SVETI AUGUSTIN. ŽIVOT I DJELO.“

Marijan Mandac napisao je i u suizdanju Kr-šćanske sadašnjosti iz Zagreba i Službe Božje iz Splita objavio knjigu pod naslovom Sveti Au-gustin. Život i djelo. Knjiga sadrži 283 stranice.

Knjiga sadrži četiri poglavlja. I. Tijek Augusti-nova života, II. Augustinovi teološki protivnici; III. Dijelovi Augustinove teologije; IV. Prikaz Augustinovih spisa.

FRA JOSIP ŠIMIĆ: „PUČKA POBOŽNOST U KRŠĆANSKOJ MISLI I NAUKU NAKON DRUGOG VATIKANSKOG KONCILA“

Knjiga Pučka pobožnost u kršćanskoj misli i nauku nakon Drugog vatikanskog koncila auto-ra Josipa Šimića tiskana je u izdanju Kršćanske sadašnjosti, u nizu Teološki radovi sv. 89, ožu-jak, Zagreb, 2019., 305 str. Knjiga se sastoji od

predgovora, popisa kratica, uvodnih misli, tu-mačenja ciljeva istraživanja, dvanaest poglav-lja, bibliografije - popisa svih upotrijebljenih izvora (dokumenti i izjave učiteljstva od 1962. [od Konstitucije o liturgiji Drugog Vatikanskog


razno

koncila] pa do 2002. [Direktorij o pučkoj po-božnosti i liturgiji] ) i popisa sve upotrijebljene

literature, kazala imena, kazala pojmova i bi-lješke o autoru.

FRA JOZO ŽUPIĆ: “JOSIP KULETIN” Iz tiska je izašla knjiga fra Joze Župića. Knji-

ga obrađuje Josipa Kuletina rodom iz Sinja koji je rođen 3. siječnja 1906. Krstio ga je 22. si-ječnja 1906. o. Augustin Škomrlj. Pohađao je i Franjevačku gimnaziju kao vanjski đak. Završio

je muzičku akademiju u Zagrebu i bio kapelnik u Kraljivini Jugoslaviji, NDH i JA. Ubijen je od partizana 1945. godine.

Njegova koračnica “Sinjski alkari” svira se svake godine na Sinjskoj alci.

FRA STJEPAN ČOVO: “FRANJEVCI IZBJEGLICE”

Knjiga fra Stjepana Čove: FRANJEVCI IZBJEGLICE Franjevačke provincije Presve-tog Otkupitelja pojavila se u javnosti početkom travnja 2019. godine. Njezin je nakladnik Fra-njevačka provincija Presvetog Otkupitelja na čelu s provincijalom fra Joškom Kodžomanom koji nas je svojom riječju uveo u sadržaj i vrijed-nost knjige. Knjiga se pojavila u nizu Čovinih knjiga o pojedinim fratrima koje je on objavio a to su: o. Dominik Šušnjara (Makarska, 1998.), o. Leonard Bajić mučenik za vjeru i Domovinu (Split, 2003.), o. Bonaventura Radonić filozof i mučenik (Split, 2007.), o. Metod Vezilić odgo-

jitelj mladeži i mučenik (Split, 2010.) a tako i o jednom odsjeku naše tužne povijesti: Trolist mučenika Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja (o. Stanko Bradarić, o. Mila Lapić i o Petar Paviša), (Sinj, 2008.), FRANJEVCI žr-tve Drugoga svjetskog rata i poraća u Cetinskoj krajini (Sinj, 2015.) i Franjevci samostana Maj-ke Božje Lurdske u Zagrebu žrtve komunistič-koga progona (Zagreb, 2017.). Nova knjiga je posvećena Uspomeni svih stradalih, prognanih i raseljenih Hrvata diljem svijeta među koje su ubrojeni i fratri izbjeglice Franjevačke provin-cije Presvetog Otkupitelja, a tiskana je u tiskari Dalmacija papir u Splitu u nakladi od 500 pri-mjeraka. Recenzenti su knjige Dušan Moro i Frano Doljanin. Lekturu je obavila Ana Pokle-pović Škrmeta, prof., grafički urednik knjige i naslovne stranice jest gospodin Neven Marin. Uvodnu riječ za knjigu napisao je o. fra Joško Kodžoman, provincijal.

Sadržaj knjige ocrtava teške ratne prilike za vrijeme Drugoga svjetskog rata i njegova poraća u Hrvatskoj i kako su one odražavale u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja čiju su se članovi našli u vrtlogu raznih poli-tičkih progona. Drugi su u strahu od komuni-stičkih progona morali napuštati svoja mjesta i tražiti utočište da sačuvaju gole živote. Bje-žeći od partizanskih progona, mnogi su fratri iz Dalmacije, našli prvo utočište u samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu odakle su ka-snije krenuli u široki svijet kao duhovni pra-titelji iseljenih Hrvata po logorima najprije u Austriji, potom u Italiji te na koncu po Južnoj i Sjevernoj Americi. Moramo se prisjetiti da se Provincija u Drugom svjetskom ratu i njegovu poraću našla na meti raznih progona a najviše partizansko-komunističkih kada su ubijena ili


stradala 44 njezina člana i da se u iseljeništvu nalazilo 27 fratara i da je komunistička vlast od 1944.-1951. kaznila teškim zatvorom 25 fratara koji su kaznu izdržavali u KPD Stara Gradiška s ukupnom kaznom od 170 godina i 8 mjeseci robije, ali je bilo i drugih osuđenika koji su ka-zne izdržavali u drugim kaznenim ustanovama, čije su kazne bile kraće, onda možemo vidjeti da je Provincija ostala na „ostacima ostataka“ svojih članova koji su trebali iznijeti „teret dana i žege“ svoga poslanja. Razlogom je o. Grabić, provincijal, prigodom odlaska trojice fratara u SAD ovako pisao: „Dakako, da bi nam bilo svi-ma milije da ste sva trojica amo kod nas jer je posla mnogo, a poslanika malo. No, vjerujući da je i vaš polazak u nacrtu Božje Providnosti te da ćete uz blagoslov vaših starješina, uz vašu žrtvu i spretnost uroditi najboljim plodovima“. Trebalo je u Provinciji živjeti, organizirati pa-storalni rad, otvoriti odgojne zavode i ne potpi-sati kapitulaciju koja je poput Damoklova mača stajala za vratom s prijetnjom potpunog unište-nja. Izbjegla braća nisu zaboravila kolijevku iz koje su potekli i svojom su pomoći pomagali duhovno i materijalno.

Knjiga opisuje dvije skupine fratara iselje-nika. Prva je skupina fratar iseljenik, pastoralni radnik, a druga je fratar znanstvenik, istraži-vač, uklopljen u znanstveni rad oko dr. fra Kar-la Balića u Rimu u Međunarodnoj komisiji za kritičko izdavanje djela bl. Ivana Duns Škota. Presudan je čas za okupljanje franjevaca oko dr. Balića kad je on 1938. godine bio imenovan za predsjednika Međunarodne škotističke komisije za kritičko izdavanje djela poznatog filozofa i teologa franjevca iz srednjega vijeka i osnutak Papinske međunarodne Marijanske akademije u Rimu. O. Grabić, provincijal, pronicavom je odlukom Baliću poslao vrijedne i sposobne lju-de koji su sve svoje sile posvetili tom važnom i zahtjevnom radu. Oni su nazivani Rimskom ili Grabićevom kolonijom koji su se providnošću Božjom našli u Rimu poslije Drugoga svjetskog rata i činili sve kako će smjestiti i organizirati kako izbjeglice civile a tako i fratre kao njihove

duhovne pastire. Kako je iz Hrvatske pri koncu Drugoga svjetskoga rata izbjeglo mnogo našega svijeta, crkvene su vlasti nastojale organizirati pastoralnu skrb za njih te je neke fratre uputila najprije u Austriju a potom u Italiju a na koncu u Južnu i Sjevernu Ameriku. Oni koji su zadnji čas bježali pred komunistima uhićeni su i povraćeni u Hrvatsku gdje su neki stradali i za njihove se grobove ne zna, a drugi su suđeni i ubijeni, dok su drugi bili osuđeni na dugogodišnju robiju a jedan ih je broj ipak bio oslobođen. Nekim je fratrima kasnije ipak uspjelo pobjeći od komu-nističke vlasti i naći utočište u stranome svijetu i tako se priključili izbjegličkoj sudbini.

U knjizi su opisani svi fratri izbjeglice abe-cednim redom i svakomu se pristupilo na teme-lju arhivske ili pisane građe. Ovo je djelo koje se po prvi put ozbiljno pozabavilo proučavanjem i prezentiranjem svakog našeg fratra izbjeglice. Kod svakoga od njih možemo naći vrijedne sa-držaje života i rada bilo da su se bavili duhov-nim radom među iseljenim Hrvatima, čuvajući kod njih vjeru i ljubav prema napuštenoj domo-vini ili su se našli s domicilnim stanovništvom zemalja u koje su se uselili. Njihov je život bio zahtjevan i nesiguran, ali važan, jer nam on svjedoči koliko su radili na afirmaciji religiozne i nacionalne svijesti i kulture u svijetu, uvijek vjerni svom duhovnom i nacionalnom pozivu. Iako daleko od matice Provincije, uvijek su s njom bili povezani i nikada se nisu učlanili u neku drugu zajednicu, ostajući vjerni svojoj pr-voj ljubavi – Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Svi su oni umrli, većinom u stra-nome svijetu, tek ih je nekoliko doživjelo slom komunizma zbog kojega su se otisnuli u daleki svijet. Važno je da je dio naše i njihove povijesti sada pred nama i da oni nisu naša zaboravljena braća. Smatramo ovaj rad dobrodošlim jer naša iseljena i raseljena braća nisu zaboravljena nego da njihova uspomena ostaje uvijek s nama kao teški, ali odgovorni dio našeg puta kroz bespuća povijesti. Sigurno da potpora Provincije koju je pružila ovomu radu služi Provinciji na čast.

SPLIT: NOVO NOTNO IZDANJE ZLATNE HARFE U prigodi obilježavanja 35. obljetnice osnut-

ka Udruge dječjih župnih zborova u RH i BiH Zlatna harfa (1984.-2019.), Vijeće franjevačkih

zajednica u RH i BiH i Institut za crkvenu glaz-bu u Zagrebu objavili su novu zbirku duhovnih skladbi za dječji zbor pod nazivom Uzmi me za

razno


ruku. Zbirku je priredio fra Stipica Grgat pročel-nik za Zlatnu harfu u RH i BiH. Edicija sadrži skladbe za spomenute zborove koje su izvedene na festivalima Zlatne harfe u vremenu između 2004. i 2019. godine. Ova je zbirka već treća u nizu istoga izdavača s istom tematikom.

U nizu izdavačke djelatnosti Udruge dječjih župnih zborova Zlatna harfa, koja obuhvaća dječje zborove s područja Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, sve do Subotice u Srbi-ji, predajemo javnosti novu zbirku zborskih duhovnih skladbi za djecu pod nazivom Uzmi me za ruku. Zbirka je tiskana u prigodi trideset i pete obljetnice osnivanja Smotre dječjih župnih zborova Zlatna harfa, a predstavlja notnu gra-đu duhovnih skladbi za dječje zborove nastale u razdoblju između 2004. i 2019. godine. Skladbe prvih dvadeset godina djelovanja Zlatne harfe objelodanjene su u dvjema zbirkama. Prva je objavljena 1989. godine pod naslovom Nove skladbe o Isusu i Mariji i sadržavala je skladbe izvedene na smotrama Zlatne harfe iz 1987. i 1988. godine. Druga je objelodanjena 2004. go-dine pod naslovom Prijatelju malenih, a sadr-žavala je skladbe izvedene na smotrama između

1988. i 2004. godine.Iz ovoga novog razdoblja prikupljen je velik broj novih skladbi za dječji zbor. Budući da je pri odabiru za ovu zbirku bilo teško odrediti koje bi skladbe trebale ući u uži izbor, osnovali smo stručno povjerenstvo sa-stavljeno od glazbenika i liturgičara, koje je pre-ma prethodno postavljenim kriterijima odredilo sadržaj ove zbirke. Tako su odabirom uvrštene one skladbe koje su, s obzirom na svoju cjelovi-tost, odgovarale postavljenim kriterijima.

U uži izbor nisu uvrštenepjesme u kojima su pri transkripciji uočene određene manjkavosti, bilo u pogledu sadržaja i jasnoće teksta, notnog zapisa, godine izvedbe ili nekog tehničkog ra-zloga. Zbog formalne ujednačenosti u nekim odabranim pjesmamaredakcija je unijela manje intervencije, a odnosile su se uglavnom na gra-fički izgled pojedinepjesme, njezin notni sustav, jasno razgraničenje pjevačke od instrumental-nih dionica, potpisivanje teksta, dinamiku, rita-mili poneki harmonijski postupak.

Raspored odabranih pjesama složili smo pre-ma slijedu liturgijske godine: Mise za djecu Pjesme božićnoga vremena Pjesme korizmenoga i vazmenoga vre-

mena Pjesme za vrijeme kroz godinu Pjesme Bl. Dj. Mariji Druge pjesmeIz tog rasporeda iščitavamo ono što je Zlat-

na harfa od samog početka sebi zacrtala i što zapravo jest njezin pravi smisao: njegovanje liturgijske glazbe među najmlađima. No kako taj ideal u praksi još uvijek nije u potpunosti zaživio, nego se u liturgijskim slavljima izvode pjesme koje prema našem mišljenju odgovaraju prije nekom drugom stilu i mogu valjano poslu-žiti u nekim drugim vanliturgijskim prigodama, te smo pjesme uvrstili pod nazivom Druge pje-sme.

S obzirom na vizualni identitet ove zbirke, nastojali smo da slijedi vizual one iz 2004. go-dine, pa i u tom smislu zbirke imaju čvrstu po-veznicu.

razno


FRA IVAN MACUT OBJAVIO RAD O FRA JURI BOŽITKOVIĆU Fra Ivan Macut, docent na KBF-u u Splitu, objavio je izvorni znanstveni rad u časopisu Cr-kva u svijetu pod naslovom „Fra Jure Božitko-vić – istraživač i povjesničar hrvatske filozofske baštine“.U radu autor osvjetljava ulogu Božitkovića kao marljivog i stručnog istraživača hrvatske filozofske baštine. U prvom poglavlju dono-se se osnovni podatci o životu i radu fra Jure Božitkovića. Drugo poglavlje bavi se njegovim filozofskim stvaralaštvom u kojem su popisane sve njegove bibliografske jedinice iz područja filozofije. Treće poglavlje sadrži razvrstavanje te kratak prikaz i analizu Božitkovićeva filozof-

skog opusa u cjelini, s posebnim naglaskom na istraživanje hrvatske filozofske baštine. Iz ana-lize proizlazi da se Božitković najviše bavio sta-rijom hrvatskom filozofijom, istraživao arhive franjevačkih samostana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja te analizirao i predstavio filozofiju našeg znamenitog filozofa Ante Petri-ća, koji je sve svoje radove iz filozofije napisao i objavio na talijanskom jeziku. Božitkovićevo značenje nalazi se u sustavnom istraživanju i opisivanju rukopisne filozofske građe po franje-vačkim samostanskim knjižnicama te u sustav-nom bavljenju filozofijom Ante Petrića.

FRA STIPE NIMAC UREDIO KNJIGU „SVETA ELIZABETA U SPLITU NA TRSTENIKU“

Stipe Nimac (ur.), Sveta Elizabeta u Splitu na Trsteniku, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit“, Knjiga 36., Split – Trstenik 2019., str. 250.Objavljena je trideset i šesta knjiga u nizu bibli-oteke „Ravnokotarski Cvit“. Urednik je knjige red. prof. dr. sc. fra Stipe Nimac.Recenzenti su izv. prof. dr. sc. Ante Periša, Sve-učilište u Zadru, red. prof. (u trajnom zvanju) Vlado Sunko, Umjetnička akademija, Sveučili-

šte u Splitu i red. prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, Umjetnička akademija, Sveučilište u Splitu.Lektor je izv. prof. dr. sc. Ante Periša, Sveučili-šte u Zadru; grafičko oblikovanje i pripremu je načinio gospodin Neven Marin. Knjiga je tiska-na u tiskari „Denona“ u Zagrebu.

razno


NAŠI POKOJNICI† MIRKO BITANGAu Gospodinu preminuo je 8. lipnja 2019. u 90. godini života Mirko Bitanga pok. Marka, otac fra Marka Bitange. Misa i sprovodni obredi održani su u utorak, 11. lipnja 2019., u 17 sati u Runovićima. Počivao u miru Božjem.

DEUTSCHLAND

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64293 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64293 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8-10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 96894576

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 33778510 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 Marktplatz 5. 71634 LUDWIGSBURG Tel.: 07141/1411-609 i -/1411-602 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeransstr. 17 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART - ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - BAD CANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIA

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USA

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALAT SPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJA SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURA IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJAT VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKAT SPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700; 541 702

“PLANINA I MORE“ 21300 MAKARSKA Franjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANIS VITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Šetalište kard. Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRI OTAC ANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRA RAFO KALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBA BOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN Donji Karin 196, 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT - DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT - TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza Nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 701 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294; 311 470 312-661

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE Porat 137, 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPEBAĆINA - Plina Stablina BAJAGIĆ

Bajagić 52 B,21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST - BAŠKA VODA Obala sv. Nikole 73 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/187 4205

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

Domazeti 1, 21228 Blizna DonjaBRŠTANOVO

21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTA VELIKA Ulica I/27, 22323 Pirovac Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO Mandarići 2, 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO Riderska 15, 22000 Šibenik Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE - IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 902 7717 Tel: 022/311 472;

DUBRAVICE Srida Dubravica 1, 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški Put crkve 20, 22 320 Drniš Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m Sv. Roka 1, 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE Čuvalo 163, 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

Dučići 1, Siverić, 22320 Drniš Kard. Utišinovića 14

KARIN - samostan KIJEVO

Bajani 46, 22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVRATE

Uz cestu 51, 22000 Šibenik Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA Kozica 27, 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA Hrvatskih mučenika 31 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE Lišane Ostr. 227, 23 420 Benkovac Tel: 023/ 661 015

LOVINAC - GračacLOVREĆ-OPANCI

F. Tuđmana 10, 21 257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI Dr. F. Tuđmana 20, Drinovci 22 320 Drniš Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE Ogorje 21, 21 203 Donji Muć Tel: 021/ 663 106

OTOK Sv. Luke 10, 21238 Otok Dalm. Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ Nova II br. 3, 22205 Sitno Donje Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA - STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPODBABLJE

Trg dr. F. Tuđmana 2, Drum 21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET - LABIN Put M. Motike 18, 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190; 021/ 340 216

PRIMORSKI DOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC Sv. Mihovila 15, 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Mob: 098/9242 274

RADOŠIĆ - Lećevica

RUNOVIĆI Runović 90, 21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ Dučići 1, 22320 Drniš Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT - samostanSTANKOVCI

Stankovci 150, 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA Jezerska 2, 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI Podgreda 5, 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN - samostanŠIBENIK - CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METERIZE 22000 Šibenik, Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC v. samostan

ŠIBENIK - VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2, 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE Ugljane 14b, 21240 Trilj Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKO BRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI Donji Vinjani 175, 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA Petra Mišure 2, 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB - samostanZAOSTROG - samostanZAVOJANE - KozicaZLOPOLJE - OgorjeZMIJAVCI

Ivana Pavla II. 56, 21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Documents

WWW - E-MAIL - Split · 2020. 4. 13. · WWW - E-MAIL. USTANOVE. Provincijska stranica: franjevci-split.hr. Franjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com. Franjevački klerikat -