Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Perspektive interkulturalnog pristupa
obrazovanju u hrvatskim školama
mr.sc. Marijana Marinović,
Agencija za odgoj i obrazovanje
XXI. PROLJETNA ŠKOLA
ŠKOLSKIH KNJIŢNIČARA RH
ZADAR, 24. travnja 2009.
Osnovni pojmovi
• Multikulturalizam, interkulturalizam,
interkulturalno obrazovanje i
interkulturalna pedagogija pojmovi su koje
povezujemo s prihvaćanjem i poštivanjem
tuĎih kultura, običaja i vrijednosti.
• U hrvatski školski sustav ušli su
osamdesetih godina prošlog stoljeća iz
zapadnih demokracija
Multikulturalizam
• multus – lat. mnogi, mnogo
• Istodobno postojanje više različitih
elemenata
• Multikulturalnost danas je registracija
kulturne raznolikosti, nazočnosti više
kultura na istom prostoru.
Interkulturalizam
• inter – lat. meĎu
• podrazumijeva dinamiku i suodnos
• Interaktivan odnos meĎu različitim
kulturama (hrvatskom i srpskom,
hrvatskom i romskom, hrvatskom i
talijanskom, hrvatskom i albanskom,
hrvatskom i češkom…) nazivamo
interkulturalnošću.
Odnos meĎu kulturama
• višeslojan i raznolik
• od kulturne isključivosti i odbacivanja
vrijednosti drugih kultura
• do prihvaćanja različitih kulturnih
vrijednosti temeljem individualnih izbora
• u EU je poštivanje kulturne raznolikosti
prihvaćen kao princip odnosa meĎu
europskim kulturama
„Gajenje osobne kulture i
poštivanje tuĎe ne potiče samo
napredak društva, nego biva brana
despotizmu i svjetionik svjetskog
sklada.“
Ivan Supek, osnivač
meĎunarodne Lige za mir
HUMANISTIČKA NAČELA I
DEMOKRATSKI PRINCIPI 1. UVAŢAVATI PROŠLOST I OČUVATI ŢIVOT
…Štujući tradiciju oslonit ćemo se na humanističke
teţnje i djela znanosti i umjetnosti…
2. AFIRMIRATI LJUDSKU JEDNAKOST
…Fiksni ljudski karakteri javljaju se tek u Molierovim komedijama, škrtaca, mizantropa, licimjera i hipohondara, a manje u Shakespearovim dramama junaka, sanjara ili zločinaca… U svakom čovjeku susrećemo se sa svim ljudskim mogućnostima – a to je temelj humanističkog načela jednakosti…
3. AFIRMIRATI LJUDSKU SLOBODU
…Da li je francuska revolucija od deklaracije ljudskih prava skrenula u teror, vječita je kušnja slobode… Sloboda i jednakost ukorijenjene su u neizmjernost ljudskih mogućnosti…
4. PROŠIRITI SOLIDARNOST NA SVE LJUDE
Nije vaţna samo neovisnost sudstva nego se takoĎer mora s privrede dići teška drţavna ruka i poštovati autonomija sveučilišta i drugih kulturnih zasada…
5. TRAŢITI ISTINU I UVAŢAVATI NAČELO
TOLERANTNOSTI
…čovjek mora biti toliko skroman da ne smatra svoje mišljenje nepogrešivim ili apsolutnim…
6. UPRAVLJATI RAZVOJ NA OPĆU BLAGODAT
…Po svojem principu okupljanja i unutarnjeg
angaţmana, političke stranke se preteţno
sastoje od članova osrednje pameti i
karaktera, ali natprosječne lukavosti i pohlepe
za vlašću, novcem i publicitetom. Ljudi skloni
stvaralaštvu htjet će se radije afirmirati u
gospodarskim pothvatima, znanstvenim
istraţivanjima ili umjetničkim djelima i rijetko će
svoju teţnju za originalnošću podrediti
stranačkoj organizaciji i propagandi, gdje se
sve ponavlja do zatupljivanja…
7. GAJITI LJEPOTU I UMJETNOST
…Gajenje kulture ne potiče samo napredak
društva, nego biva brana despotizmu i svjetionik
svjetskog sklada. No, da bi umjetnost očuvala
univerzalnost ukorijenjenu u svačiji zavičaj, ne
smiju se knjiţevnici i drugi umjetnici podreĎivati
drţavnim ili partijskim direktivama. Poeziji trne
stvaralački plamen, ako joj nisu gorivo ljudska
sloboda, ponos i čeţnja. Stoga su neovisnost
umjetnika, kao i znanstvenika, te autonomija
njihovih institucija bitne za uspostavu
humanističke demokracije…
8. DIĆI PRAVO NA PRAVDU
…Pravo je za mnoge fiškale i univerzitetske profesore jedno unosno zanimanje, umjesto da bude tijelo pravde. Traţiti istinu i ustrajati uz pravdu protiv nasilja, laţi ili zabluda najviše podiţe čovjekovo dostojanstvo…
9. PROMICATI SVJETSKO JEDINSTVO
…Ne treba se zanijeti da će sve zlo iščeznuti uklanjanjem sadašnjih fanatizama i nepravdi. Ljudi nisu racionalna bića, koja bi se smirila po nekom savršenom ureĎenju, a njihova maštanja, čeţnje, ambicije, pothvati, taštine, ljubavi i ljubomore čine njihov ţivot pod vječnim zvijezdama nepredvidivom pustolovinom
10. BITI DOBAR
…Zla radu u planetarnu nesreću, i dobar čovjek je odan čovječanstvu…
ROMSKO SRCE
projekt OŠ “Fran Franković”
Rijeka
XXI. PROLJETNA ŠKOLA
ŠKOLSKIH KNJIŢNIČARA RH
ZADAR, 24. travnja 2009.
MINI
PROJEKT
PROJEKT
“RAZNOLIKA RIJEKA”
2005. I 2006.
GODINA
STOTINJAK
UČENIKA OD
5. DO 8.
RAZREDA
DESETAK
UČITELJA
(POV, RKT,
LK, GEO,
HJ, INF)
8 “AKCIJA”
ZAŠTO MANJINE?
• jer je Rijeka tradicionalno multikulturalan grad
• jer je to dobar naĉin uĉenja o demokraciji i toleranciji kao dijelu interkulturalne pedagogije
• jer se takvim pristupom moţe mnogo nauĉiti o zaviĉajnoj povijesti
• jer se u izravnom kontaktu razvijaju vještine komunikacije
POĈETAK
• lipanj 2005. – petodnevna radionica “Raznolika Rijeka”:
1. 40 uĉenika
2. 3 uĉiteljice (povijest + RKT vjeronauk)
3. 12 udruga nacionalnih manjina
4. 16 sati terenskog rada
5. 12 sati rada u školi
U “ĈEŠKOJ BESEDI”
U SLOVENSKOM KULTURNOM DOMU “BAZOVICA”
U RIJEĈKOJ SINAGOGI
RAD U ŠKOLI
ŠKOLSKI PROJEKT “RAZNOLIKA RIJEKA”
NAČIN RADA:
• mini – projekti
• rad s izvorima i literaturom
• intervjui i razgovori
• radionice – likovne, glazbene, plesne, književne
• skupljanje materijala i stvaranje školske arhive
• prezentiranje
SURADNICI:
• manjinske udruge i ustanove
• vijeća nacionalnih manjina
• ured Grada zadužen za nacionalne manjine
• mediji
• ostale škole
MINI -PROJEKT “RIJEĈKI ROMI”
• nositelj: povijesna grupa – 15 uĉenika osmih razreda
• likovna i foto grupa
• cilj → upoznati rijeĉku romsku zajednicu, ostvariti suradnju i zajedniĉke aktivnosti
• PROJEKT SE SAMOSTALNO RAZVIJA I SAM STVARA AKTIVNOSTI
ZAŠTO RIJEĈKI ROMI?
• pet romskih udruga
• brojne i raznovrsne aktivnosti
• jaka izdavaĉka djelatnost
• srdaĉnost i otvorenost za suradnju
• “Desetljeće za ukljuĉivanje Roma
2005. – 2015.”
• slabo poznavanje povijesti i kulture
• marginalizacija i predrasude
NAŠE AKTIVNOSTI
RAD S LITERATUROM
• osnovni enciklopedijski tekst
• romska glasila – “Budućnost/Anglunipe”,
“Romano zoni”
• “Društveni poloţaj Roma u Hrvatskoj”
(Društvena istraţivanja br. 46/47)
• internet
• razne knjige i tisak
• popisi stanovništva, “Nacionalni plan za Rome”
SLABI REZULTATI
SUSRETI S ROMSKIM UGLEDNICIMA
gosp. Surija Mehmeti – predsjednik
Vijeća romske nacionalne manjine
2. gosp. Fari Ibraimovski - savjetnik Zajednice udruga Roma u Hrvatskoj
6. SUSRETI ROMA – “ROMSKO SRCE”Rijeka, studeni 2006.
- predstavljanje knjiga “Ţivot i vrijeme” Farija Ibraimovskog i “Priĉe starijih Romkinja”
• izloţba crteţa Slobodana Nenada Karadţića Kanesla
• izvedba izvornih romskih pjesama
• razgovor s romskim uglednicima
PRIĈE STARIJIH ROMKINJA
• “Usmene povijesti starijih Romkinja grada Rijeke” u izdanju udruge “Bolji ţivot”
• ţivotne priĉe koje je u izvornom oblikuzabiljeţila povjesniĉarka Ana Bogdanićuz pomoć gĊe Sandre Pavelić
• naĉin rada:1. ĉitanje priĉa2. likovna radionica 3. razgovor s gĊom Pavelić, koautoricom
knjige i predsjednicom udruge “Bolji ţivot”
GOSPOĐA SANDRA PAVELIĆ – PREDSJEDNICA UDRUGE “BOLJI ŢIVOT”
PETODNEVNA RADIONICA
“ROMSKO SRCE”
• 42 učenika
• 3 učiteljice
• gosti: plesna skupina Udruge “Bolji ţivot”,
glazbenici iz skupine “Pehlin kings”
• izrada panoa
• izrada prezentacije
• prezentiranje
AKCIJA PRIKUPLJANJA
UDŢBENIKA I PRIBORA
• prikupljeno je više od 600 udţbenika te
dosta slikovnica, dječjih časopisa i
školskog pribora
• donacija Udruzi “Bolji ţivot”
• posjet romskom naselju Rujevica
ULOGA ŠKOLSKE KNJIŢNICE
• “srce škole” – mjesto okupljanja i
istraţivanja
• lijep prostor za ugošćavanje
• organizacija predstavljanja knjiga i
slikovnica
• organizacija radionica
ŠTO SMO NAUĈILI?
• Romi su narod bez domovine• Romi imaju velike probleme –
neobrazovanost, nezaposlenost, stambeni problemi, netolerancija i diskriminacija društva prema Romima
• Romi imaju bogatu kulturu, zanimljivu povijest, ţivopisne obiĉaje
...Romi
zasluţuju bolji
ţivot i
prihvaćanje
Crteţ Ene Dţafić, 8.b