3. poglavlje: Ponaanje potroaa

MIKROEKONOMIJA

Seminarska nastava

Zadaci

Rijeimo

2. Nacrtajte za sljedee pojedince njihove krivulje indiferencije za dva dobra: hamburgeri i pivo.

a) Al voli pivo, ali mrzi hamburgere. On uvijek preferira jo piva, bez obzira koliko hamburgera ima.

za Al-a su hamburgeri loa dobra (manje je poeljnije nego vie)

njegove krivulje indiferencije imaju nagib prema gore i udesno, a ne dolje i udesno kao to je to uobiajeno za dobra dobra (vie je bolje nego manje)

Rijeimo

Hamburgeri

Pivo

Al preferira U1 pred U2 i U2 pred U3

Zato?

fiksirajmo H na H1,

odnosno P na P1

bolje je manje loeg dobra

za dodatno pivo spremni smo prihvatiti loe dobro H

ALI, nagib je sve manji

Rijeimo

meutim, ukoliko se pretpostavi da su hamburgeri neutralna dobra, tada bi krivulje indiferencije bile vertikalne i korisnost bi rasla kako bi se Al pomicao udesno i konzumirao vie piva

Hamburgeri

Pivo

U1 U2 U3

Al preferira U3 pred U2 i U2 pred U1

Zato?

fiksirajmo H na H1 odnosno P na P1

Rijeimo

b) Betty je svejedno hoe li imati sveanj od tri piva ili dva hamburgera. Njene se sklonosti ne mijenjaju kad konzumira dodatne koliine piva ili hamburgera.

kako je Betty indiferentna (pruaju joj istu razinu korisnosti) izmeu tri piva i dva hamburgera, krivulja indiferencije spaja te dvije toke

Betty-ine krivulje indiferencije su paralelni pravci s nagibom koji je jednak -2/3 (Betty mijenja 2H za 3P)

T (P, H)

T1 (0,2); T2 (3,0)

H/P=(0-2)/(3-0)=-2/3

Rijeimo

Hamburgeri

Pivo

Rijeimo

c) Chris pojede jedan hamburger, pa ga zatim zalije jednim pivom. On e troiti dodatne koliine piva i hamburgera samo zajedno u toj kombinaciji.

za Chrisa su hamburgeri i pivo savreni komplementi jer ih uvijek troi zajedno, on ih uvijek troi u fiksnoj proporciji (1:1)

krivulje indiferencije su L - oblika (oblik pravog kuta)

Rijeimo

Hamburgeri

Pivo

Rijeimo

d) Doreen voli pivo, ali je alergina na govedinu. Svaki put kad pojede hamburger od govedine dobije osip.

za Doreen su hamburgeri vie loa dobra no dobra dobra

preferirana pozicija za Doreen nije gore i desno ve dolje i desno

Doreen preferira U1 vie nego U2 i U2 vie nego U3

Rijeimo

Hamburgeri

Pivo

Rijeimo

3. Cijena audio kaseta je 10$, a cijena CD-a 15$. Philip raspolae budetom od 100$ i ve je kupio tri kasete. Dakle, preostalo mu je 70$ za potronju na dodatne kasete ili CD-e. Nacrtajte njegovu budetsku crtu. Ako Philip preostali novac potroi na 1 kasetu i 4 CD-a, prikaite potroaki izbor na budetskoj crti.

s obzirom na preostali dohodak od 70$, moe si priutiti:

7 audio kaseta ako cijeli preostali dohodak troi na iste (70/10)

4,7 CD-a ako cijeli preostali dohodak troi na iste (70/15)

Rijeimo

budetska crta sijee vertikalnu os pri koliini od 7 audio kaseta i horizontalnu os pri koliini od 4,7 CD-a

s obzirom da su cijene konstantne, nagib budetske krivulje je konstantan te je ona stoga ravna linija

Audio kasete

CD-i

potroaki izbor: 1 audio kaseta i 4 CD-a

Rijeimo

4. Debra obino kupuje neko bezalkoholno pie prilikom odlaska u kino, te obino moe birati izmeu tri veliine. Pie od 8 unci (1 unca=0,0284 litre) stoji 1,50$, 12 unci 2,00$ dok je cijena pia od 16 unci 2,25$. Opiite budetsko ogranienje s kojim se Debra suoava kad odluuje koju veliinu pia kupiti (pretpostavite da se Debra besplatno moe rijeiti vika pia koji joj preostaje).

primijetite kako cijena po unci pada kako veliina pia raste

pie od 8 unci, stoji 1,50$/8 unci = 0,19 $/unci

pie od 12 unci, stoji 2,00$/12 unci =0,17 $/unci

pie od 16 unci, stoji 2,25$/16 unci = 0,14$/unci

uzimajui u obzir da postoje 3 razliite cijene po unci bezalkoholnog pia budetska krivulja ima dva pregiba tj. koljena

Nacrtajte!

Rijeimo

Unce bezalkoholnog

pia

= 0,19

= 0,17

= 0,14

>

>

Sva ostala dobra

Rijeimo

5. Pretpostavimo da Bill smatra da su maslac i margarin savreno zamjenjiva dobra, pa jedan paket margarina moe zamijeniti paket maslaca iste teine.

a) Nacrtajte skup krivulja indiferencije koje opisuju Billove sklonosti prema maslacu i margarinu.

Margarin

Maslac

Rijeimo

b) Jesu li ove krivulje indiferencije konveksne? Zato?

pojam konveksnosti

nagib krivulje raste (tj. postaje manje negativan) ili se ne mijenja kako se pomiemo niz krivulju prema dolje

f(x) 0 druga derivacija koja pokazuje promjenu nagiba tangente

stroga konveksnost implicira da linija odnosno segment koji povezuje dvije toke na konveksnoj krivulji lei iznad te krivulje

krivulje okrenute prema unutra u odnosu na ishodite

f(x) > 0

Rijeimo

s obzirom da korisnik smatra maslac i margarin savrenim supstitutima

nema opadajue granine korisnosti (f(x) = 0)

rezultirajue krivulje indiferencije su ravne linije

ravne linije nisu strogo konveksne

Rijeimo

c) Ako je cijena maslaca 2$, a cijena margarina samo 1$ po paketu, te ako Bill raspolae mjesenim budetom od 20$, od koliko e maslaca, a koliko margarina biti sastavljena njegova koara? Moete li svoj odgovor prikazati grafiki?

max korisnosti tangencija krivulje indiferencije i budetske krivulje

budetsko ogranienje PB*B + PM*M = I

I=20$

PB = 2$/kom

PM = 1$/paketu

2*B + 1*M = 20

2B =20 - M /2

B = 10 0,5*M

Nacrtajte budetski pravac i krivulje indiferencije!

Odredite optimalno rjeenje!

M = 0 -> B = 10 T1 (0,10)B = 0 -> M=20 T2 (20,0)

Rijeimo

s obzirom da je Bill indiferentan prema maslacu i margarinu, a cijena maslaca je vea od cijene margarina, Bill e kupovati samo margarin

kutno rjeenje optimalno rjeenje nalazi se na osi x Bill maksimalizira korisnost u toki A

Margarin

Maslac

Rijeimo

6. Pretpostavimo da su Jones i Smith odluili odvojiti 1.000$ godinje za tekua osvjeenja u obliku alkoholnih i bezalkoholnih pia. Jones i Smith se znatno razlikuju po svojim sklonostima prema ovim dvjema vrstama osvjeenja. Jones je skloniji alkoholnim nego bezalkoholnim piima, dok Smith vie voli bezalkoholna pia.

a) Nacrtajte skup krivulja indiferencije za Jonesa, te jo jedan za Smitha.

Rijeimo

Alkoholna pia

Bezalkoholna pia

Jones preferira alkoholna pia (manji MRS)

Smith preferira bezalkoholna pia (vei MRS)

Rijeimo

b) Objasnite zato su dva skupa meusobno razliita koristei pojam granine stope supstitucije.

pri bilo kojoj kombinaciji alkoholnih i bezalkoholnih pia:

Jones se je spreman odrei puno bezalkoholnih pia za jedinicu alkoholnog pia

treba puno bezalkoholnih pia kako bi mu se kompenziralo odustajanje od jedne jedinice alkoholnog pia

Smith se je spreman odrei puno alkoholnih pia za jedinicu bezalkoholnog pia

MRS alkoholnih za bezalkoholna pia je manji za Jonesa nego za Smitha (nagib manje negativan)

Rijeimo

c) Ako Jones i Smith jednako plaaju za svoja osvjeenja, hoe li se njihove MRS alkoholnih za bezalkoholna pia razlikovati? Objasnite.

kako bi max korisnost potroa mora konzumirati koliine dobara tako da je MRS izmeu dva dobra jednak odnosu cijena

ako su Jones i Smith racionalni potroai, njihova MRS mora biti jednaka s obzirom da se suoavaju s jednakim trinim cijenama

no, kako Jones i Smith imaju razliite preferencije, konzumirat e razliite koliine dva dobra (alkoholnih i bezalkoholnih pia)

bez obzira na razliite razine koliina, MRS e biti jednak

Rijeimo

7. Potroai u Georgiji avokado plaaju dvostruko skuplje nego breskve. Meutim, u Kaliforniji je cijena avokada i breskvi jednaka. Ako potroai maksimaliziraju korisnost, hoe li granine stope supstitucije breskvi za avokado biti jednake kod potroaa u obje savezne drave.

MRS breskvi za avokado je koliina avokada (y-os) koju se je osoba spremna odrei za dodatnu breskvu (x-os)

kada potroai maksimaliziraju korisnost, biraju kombinaciju breskvi i avokada tako da je MRS = Pbreskva/Pavokado

u Georgiji je Pavokado = 2*Pbreskva

potroai maksimaliziraju korisnost:

MRS =

MRS = 2

= 1

2

Rijeimo

u Kaliforniji je Pavokado = Pbreskva

potroai maksimaliziraju korisnost:

MRS =

MRS =

= 1

MRS nije jednaka u obje savezne drave, odnosno via je u Kaliforniji

Rijeimo

8. Anne esto leti, pa lanstvom u frequent flyer klubu zrakoplovne kompanije dobiva kupone koji omoguuju kupnju zrakoplovnih karata po snienim cijenama. Cijene su sniene 25% nakon to Anne sakupi 25.000 milja, te 50% nakon 50.000 milja. Moete li nacrtati budetsku crtu s kojom je Anne suoena pri planiranju svojih letova tijekom godine.

na grafikonu prikaemo koliinu preletenih milja na x-osi, a na osi y sva ostala dobra, u dolarima

budetsko ogranienje: PM*M + PG*G = I

G = I/PG M*(PM/PG)

nagib budetskog pravca: PM/PG

cijena milja (PM) se mijenja kako se mijenja broj skupljenih tj. preletenihmilja (M)

budetska krivulja ima pregibe pri M=25.000 milja i M=50.000 milja

0; 50

25; 25

50; 6,25

62,5; 00

10

20

30

40

50

60

0 20 40 60 80Sva

ost

ala

do

bra

(u

00

0 $

)

Milje (u 000)

Budetska krivulja

Rijeimo

pretpostavimo: PM=1$/milji za M 25.000 milja PM=0,75$/milji za 25.000 < M

50.000 milja PM=0,5$/milji za M>50.000 milja

PG = 1,00$ I = 50.000$

Nagib = -1

Nagib = - 0,75

Nagib = - 0,5

nagib budetske krivulje (PM/PG) -1 od A do B -0,75 od B do C -0,5 od B do D

Rijeimo

9. Antonio kupuje 8 novih udbenika za prvi razred srednje kole po cijeni 50$ po udbeniku. Rabljeni udbenici stoje 30$ po komadu. Knjiare su najavile da e novi kolski udbenici za sljedeu godinu poskupjeti 20%, a rabljeni 10%. Antonijev otac zbog poskupljenja nudi dodatnih 80$. Hoe li Antoniju nakon poskupljena biti bolje ili gore?

prema aksiomu otkrivenih preferencija, s obzirom da Antonio odluuje kupovati samo nove udbenike kada su dostupni i novi i stari, zakljuuje se da on stare udbenike ne smatra supstitutima po staroj cijeni

nakon poskupljena novi udbenici stoje 60$ (50$+0,20*50$), a stari 33$ (30$ + 0,10*30$)

relativna cijena novih u odnosu na rabljene udbenike raste s 50/30 = 1,67 na 60/33 = 1,82

Rijeimo

PRVA GODINA (prije poskupljenja)

+ = 400

50 + 30 = 400

sjecite s y-osi: N=0; R=400/30 =13,33

sjecite s x-osi: N=400/50 =8; R= 0

SLJEDEA GODINA (nakon poskupljenja)

+ = 480

60 + 33 = 480

sjecite s y-osi: N=0; R=480/33 =14,55

sjecite s x-osi: N=480/60 =8; R= 0

Nacrtajte budetske krivulje!

Rijeimo

Rabljeni udbenici

(kom)

Novi udbenici

(kom)

13,33

14,55

8

L1 L2

Rijeimo

u prvoj godini Antonio je kupovao 8 novih udbenika po cijeni 50$/udbeniku kutno rjeenje

nova cijena novih udbenika je 60$/udbeniku i on i dalje moe kupiti 8 udbenika jer je njihova ukupna cijena 480$ to je upravo jednako ukupnom dohotku (dodatni prihod pokriva rast cijena)

Antoniu definitivno nije loije s obzirom da si i dalje moe priutiti isti broj novih udbenika

njemu ak moe biti i bolje, ako se odlui prebaciti na rabljene udbenike (naravno ako se nove i stare udbenike promatra kao supstitute)

izglednije je da e ostati u kutnom rjeenju

Rijeimo

Antonio na poveanje relativne cijene i dodatni prihod moe dakle reagirati na dva naina:

1) Ukoliko novi i rabljeni udbenici za Antonia nisu supstituti on e nakon to cijena udbenika naraste i otac mu da 80$ biti jednako zadovoljan (ista krivulja indiferencije).

dodatni prihod = 80$

(nova cijena novih udbenika stara cijena novih udbenika)*Q

(60-50)*8=80$

dodatni prihod = porastu potroenog iznosa na nove udbenike

2) Ukoliko se, kao odgovor na poveanje relativne cijene i dodatni prihod, odlui kupiti nekoliko rabljenih udbenika, pomaknut e se na viu

krivulju indiferencije i bit e zadovoljniji.

Rijeimo

10. Pretpostavimo da i Samantha i Jason troe po 24$ tjedno na iznajmljivanje video kaseta i odlaske u kino. Kad su cijene kino ulaznica i iznajmljivanja kaseta 4$, oboje iznajmljuju 3 kasete te posjeuju kino 3 puta tjedno. Zbog konkurencije meu videotekama dolo je do pada cijena iznajmljivanja na 2$/kaseta, dok je cijena kino ulaznica porasla na 6$/ulaznici. Samantha sada iznajmljuje 6 kaseta i kupuje 2 kino ulaznice, dok Jason odlazi u kino jednom tjedno te iznajmljuje 9 video kaseta.

a) Je li Samanthi nakon promjena cijena bolje ili gore?

da bismo to otkrili nacrtajmo prvo njena budetska ogranienja

Rijeimo

budetski pravac L1

Prije promjene cijena

PK= 4$/kaseta

PU= 4$/ulaznica

I=24$

ako kupuje samo kasete:

24$ : 4$/kaseta = 6 kaseta

T1 (0, 6)

ako kupuje samo ulaznice:

24$ : 4$/ulaznica = 6 ulaznica

T2 (6, 0)

budetski pravac L2

Nakon promjena cijena

PK= 2$/kaseta

PU= 6$/ulaznica

I=24$

ako kupuje samo kasete:

24$ : 2$/kaseta = 12 kaseta

T3 (0, 12)

ako kupuje samo ulaznice:

24$ : 6$/ulaznica = 4 ulaznice

T4 (4, 0)

Rijeimo

0

2

4

6

8

10

12

14

0 1 2 3 4 5 6 7

Vid

eo

kas

ete

Kino ulaznice

Budetski pravci

L2

L1

Rijeimo

Prije promjene cijena

PK= 4$/kaseta

PU= 4$/ulaznica

I=24$

trina koara A

3 video kasete

3 ulaznice za kino

4$/k *3k + 4$/u*3u=12+12= 24$

trina koara B

6 video kaseta

2 ulaznice

4$/k *6k + 4$/u*2u=24+8= 32$

Nakon promjena cijena

PK= 2$/kaseta

PU= 6$/ulaznica

I=24$

trina koara A

3 video kasete

3 ulaznice za kino

2$/k *3k + 6$/u*3u=6+18= 24$

trina koara B

6 video kaseta

2 ulaznice

2$/k *6k + 6$/u*2u=12+12= 24$

Rijeimo

Samanthina polazna toka maksimalizacije korisnosti reprezentirana je tokom Ana U1

nakon promjena cijena, Samantha si i dalje moe priutiti trinu koaru A, ali bira B to otkriva da ona trinom koarom B postie viu razinu korisnosti (U2)

grafiki trina koara Bmora se nalaziti na vioj krivulji indiferencije (via razina korisnosti U2)

Video kasete

Kino ulaznice

Rijeimo

b) Je li Jasonu bolje ili gore?

da bismo to otkrili nacrtajmo prvo njegova budetska ogranienja

budetski pravac L1 24$ : 4$/kaseta = 6 kaseta

24$ : 4$/ulaznica = 6 ulaznica

budetski pravac L2 24$ : 2$/kaseta = 12 kaseta

24$ : 6$/ulaznica = 4 ulaznice

Prikaite grafiki!

Rijeimo

Prije promjene cijena

PK= 4$ /kaseta

PU= 4$/ulaznica

I=24$

trina koara A

3 video kasete

3 ulaznice za kino

4$/k *3k + 4$/u*3u=12+12= 24$

trina koara B

9 video kaseta

1 ulaznica

4$/k *9k + 4$/u*1u=36+4= 40$

Nakon promjena cijena

PK= 2$ /kaseta

PU= 6$/ulaznica

I=24$

trina koara A

3 video kasete

3 ulaznice za kino

2$/k *3k + 6$/u*3u=6+18= 24$

trina koara B

9 video kaseta

1 ulaznica

2$/k *9k + 6$/u*1u=18+6= 24$

Rijeimo

Jasonova polazna toka maksimalizacije korisnosti reprezentirana je tokom A na U1

nakon promjena cijena, Jason si i dalje moe priutiti trinu koaru A, ali bira B to otkriva da on trinom koarom B postie viu razinu korisnosti (U2)

grafiki trina koara B mora se nalaziti na vioj krivulji indiferencije (via razina korisnosti U2)

Rijeimo

11. Connie raspodjeljuje mjeseni prehrambeni budet od 200$ na dva dobra: meso i krumpir.

a) Pretpostavimo da meso (M) kota 4$/funti, a krumpir (P) 2$/funti. Nacrtajte Connieno budetsko ogranienje.

4*M + 2*P = 200$

4*M = 200$ - 2*P /4

M = 50 - 0,5*P

P = 0; M = 50 T1 (0, 50)

P = 100 ; M = 0 T2 (100, 0)

Rijeimo

Krumpir

Meso

Budetsko ogranienje

Rijeimo

b) Pretpostavimo da je njena funkcija korisnosti danas jednadbom u(M, P) = 2*M + P. Kojom bi kombinacijom mesa i krumpira Conniemaksimalizirala svoju korisnost? (Naputak: meso i krumpir su savreni suptituti).

max korisnosti tangencija krivulje indiferencije i budetske krivulje

kako pronai krivulju/e indiferencije?

pronalaskom trinih koara koje osiguravaju istu razinu korisnosti (funkcija korisnosti daje isti rezultat)

najviu koja je ostvariva raspoloivim dohotkom > U = 100

Zato ne npr. U = 99? Ili U = 101?

Rijeimo

Conniena korisnost jednaka je U=100

kad kupuje 50 funti mesa i ne kupuje krumpir ili

kad ne kupuje meso i kupuje 100 funti krumpira

njena krivulja indiferencije podudara se sa njenim budetskim ogranienjem

bilo koja kombinacija mesa i krumpira du te linije osigurava joj maksimalnu korisnost

Rijeimo

Krumpir

Meso

Budetsko ogranienje i krivulja indiferencije

Rijeimo

c) U Connienoj trgovini postoji akcijska ponuda: ako Connie kupi 20 funti krumpira (2$/funti), dobiva dodatnih 10 funti besplatno. Ova ponuda se odnosi samo na prvih 20 funti krumpira. Sve daljnje koliine krumpira naplatit e se po cijeni od 2$/funti. Nacrtajte Connieno budetsko ogranienje.

Rijeimo

do 20 funti krumpira Connieno budetsko

ogranienje ima nagib -1/2 (- PP/PM = -2$/

4$/= -

1

2)

nakon toga njena budetska linija je ravna od 20 do 30 funti krumpira, jer je dodatnih 10 funti krumpira besplatno i ne mora se odrei ni funte mesa da bi dobila tu ekstra koliinu krumpira

nakon 30 funti krumpira, nagib budetske linije ponovno postaje -1/2 sve dok ne doe do odsjeka na x-osi od 110 funti krumpira

Meso

Krumpir

Rijeimo

d) Zbog epidemije truljenja krumpira, cijena raste na 4$ po funti, a trgovina prestaje s opisanom akcijskom ponudom. Kako sada izgleda Connienobudetsko ogranienje? Koja e kombinacija mesa i krumpira Conniemaksimalizirati korisnost?

budetsko ogranienje: 4*M + 4*P = 200

P=0; 4*M=200 -> M=50 T1 (0, 50)

M=0; 4*P=200 -> P=50 T2 (50, 0)

Connie dakle moe kupiti ili 50 funti mesa ili 50 funti krumpira ili sve kombinacije izmeu toga

u(M, P) = 2*M + P

u(M, P)

u(0, 100) = 2*0 + 100 = 100

u(50, 0) = 2*50 + 0 = 100

Rijeimo

obzirom je toka tangencije krivulje indiferencije U=100 i budetskog pravca, toka A Connie maksimalizira korisnost u toki A (kutno rjeenje)

Meso

Krumpir

Budetsko ogranienje

Krivulja indiferencije za U=100

Rijeimo

12. Korisnost koju Jane dobiva potronjom hrane F i odjee C izraena je jednadbom u(F, C) = F*C.

a) Nacrtajte krivulju indiferencije koja proizlazi iz razine korisnosti 12, te krivulju indiferencije razine korisnosti 24. Jesu li krivulje indiferencije konveksne?

kako bismo pronali trine koare hrane F i odjee C koje osiguravaju zadovoljstvo odnosno korisnost razine 12 odnosno 24 potrebno je rijeiti sljedee jednadbe:

u(F, C) = 12

F*C = 12

C=12/F

u(F, C) = 24

F*C = 24

C=24/F

Rijeimo

U=12 U=24

Hrana (F) Odjea (C) Hrana (F) Odjea (C)

1,0 1,0

1,5 2,0

2,0 3,0

3,0 4,0

4,0 6,0

6,0 8,0

8,0 12,0

12,0 24,0

12,0

8,0

6,0

4,0

3,0

2,0

1,5

1,0

24,0

12,0

8,0

6,0

4,0

3,0

2,0

1,0

Rijeimo

krivulje indiferencije su konveksne

0

5

10

15

20

25

30

0 2 4 6 8 10 12

Od

jea

(F)

Hrana (F)

U=12

U=24

Rijeimo

b) Pretpostavimo da hrana kota 1$ po jedinici, a odjea 3$ po jedinici. Jane moe potroiti 12$ na hranu i odjeu. Nacrtajte budetsku crtu s kojom je suoena.

0

2

4

6

8

10

12

14

0 1 2 3 4 5

Od

jea

Hrana

Budetski pravac PF*F + PC*C = I

1*F + 3*C = 12$

F=0 3*C=12 -> C=4

T1 (0, 4)

C=0 1*F=12 -> F=12

T2 (12,0)

Rijeimo

c) Uz koji e izbor Janeina korisnost biti maksimalizirana? (Naputak: rijeite problem grafiki).

02468

1012141618202224

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Od

jea

Hrana

Grafiko rjeenje problema maksimalizacije korisnosti

U=24

U=12

Rijeimo

najvea razina zadovoljstva pojavljuje se u toki u kojoj je budetska linija tangenta najvie krivulje indiferencije

toka F=6 i C=2

u toj toki Jane:

troi svoj dohodak 6*1+2*3 = 12

dakle nalazi se na budetskom pravcu

postie korisnost

u(F, C) = F*C=6*2 = 12

dakle nalazi se na krivulju indiferencije U = 12

Rijeimo

d) Kolika je granina stopa supstitucije hrane za odjeu kad je korisnost maksimalna?

u toki maksimalizacije korisnosti potronje, nagib krivulje indiferencije jednak je nagibu budetskog ogranienja

MRS = PF/PC

=1$/

3$/=

1

3

dakle, Jane se je spremna odrei 1/3 jedinice odjee za dodatnu jedinicu hrane

Rijeimo

e) Pretpostavimo da Jane sa svojim budetom od 12 dolara kupuje 3 jedinice odjee i 3 jedinice hrane. Je li njena granina stopa supstitucije hrane za odjeu u ovom sluaju manja ili vea od 1/3. Objasnite.

ukoliko Jane kupuje 3 jedinice hrane za 1$/jedinici i 3 jedinice odjee po cijeni 3$/jedinici potroit e cijeli budet

3*1 + 3*3 = 3+9 = 12

unato tome, Jane bi postigla razinu zadovoljstva 9, to je suboptimalanodabir

u(F,C)=F*C = 3*3 = 9

iz oitog razloga s obzirom da je najvia ostvariva krivulja indiferencijeu = 12 (to je vie od u = 9)

Rijeimo

u toki max korisnosti - krivulja indiferencije ima samo jednu dodirnu toku s budetskim pravcem, a ostale toke krivulje indiferencije lee iznad budetskog pravca

to u ovom sluaju ne vrijedi (Zato?)

uzmimo npr. toku (F, C) = (9, 1)

u(F, C) = F*C

u(F, C) = 9*1=9

nalazi se na krivulji indiferencije u=9 kao i T (3,3)

i takoer se nalazi na budetskom pravcu L = 12 kao i T (3,3)

2 zajednike toke krivulje indiferencije i budetske krivulje

dio dohotka neiskoriten -> mogue je daljnjom potronjom ostvariti viu razinu korisnosti rezultat je suboptimalan

Rijeimo

Odjea

Hrana

u toki (3,3)

MRS > PF/PC MRS > 1/3

pa bi se pri tim cijenama Jane bila spremna odrei vie odjee kako bi dobila dodatnu jedinicu hrane

to traje sve dok MRS = PF/PC

Potranja i ponaanje potroaa (5. poglavlje Medi, Polovina)

ZADACI

ZADACI

Nadopunite!

Nadopunite

1. Subjektivni uitak to ga potroa poluuje troei neko dobro naziva se

________

2. Dodatna korisnost to je daje prirast raspoloive koliine za jednu

jedinicu nekog dobra naziva se _______________

4. Krivulja granine korisnosti je ________ zakrivljena prema apscisnoj

osi.

3. Zbroj graninih korisnosti svih raspoloivih jedinica nekog dobra ini

_______________

korisnost.

granina korisnost.

negativno

ukupnu korisnost.

5. Krivulja ukupne korisnosti je ________ zakrivljena prema apscisnoj osi.pozitivno

6. Jednakost granine korisnosti po novanoj jedinici za razliite proizvode

je uvjet ___________________

7. Nastojanje potroaa da troi manje dobara ija je cijena relativno

porasla, a vie onih ija je cijena relativno opala zove se

______________

9. Paradoks vrijednosti bio je nerjeiv sve dok se nije utvrdilo da cijena

dobra ovisi o njegovoj ________________

8. Razlika izmeu ukupne korisnosti i trine vrijednosti nekog dobra je

_________ _____

potroaeve ravnotee.

efekt supstitucije.

graninoj korisnosti.

potroaev viak.

10. Kada bi granina korisnost svih jedinica koritenih dobara bila ista, tada

potroaev probitak ____________ne bi postojao.

Nadopunite

ZADACI

Tono netono (T-N)

1. ___ Korisnost nekog dobra je subjektivna kategorija koja se moe

kvantitativno izraziti kardinalnim brojevima.

N

2. ___ Krivulja potranje ima negativan nagib uslijed djelovanja efekta

dohotka.

N

3. ___ Suma graninih korisnosti jednaka je ukupnoj korisnosti.T

4. ___ Potroaeva ravnotea se postie onda kada se izjednae granine

korisnosti svih dobara.

N

5. ___ Zbroj graninih korisnosti povrh trinih vrijednosti daje potroaev

probitak.

T

Tono netono (T-N)

6. ___ Poveanje trine vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim

uvjetima poveat e veliinu potroaeva probitka.

N

7. ___ Najracionalnija raspodjela raspoloivog vremena na razliite

aktivnosti postie se tako da se izjednae granine korisnosti posljednje

minute pri svakoj aktivnosti.

T

8. ___ Poveanjem dohotka smanjit e se potronja inferiornih dobara.T

9. ___ Povea li se dohodak, doi e do pomaka po krivulji potranje.N

10. ___ Pri graninoj korisnosti jednakoj nuli ukupna korisnost dosee svoj

maksimum.

T

Tono netono (T-N)

ZADACI

Viestruki izbor

Viestruki izbor

1. Ako je granina korisnost dobra jednaka nuli tada:

a) je ukupna korisnost tog dobra dosegnula svoj maksimum

b) dotino dobro nema korisnosti, tj. potroai ga vie ne ele koristiti

c) potroa dosie ravnoteu u kupovini tog dobra

d) ukupna korisnost dobra takoer mora biti nula

2. Prema zakonu opadajue korisnosti:

a) ako se koliina potroenog dobra poveava, tada se ukupna korisnost smanjuje

b) ako se koliina potroenog dobra smanjuje, tada se takoer smanjuje i ukupna korisnost

c) ako se dohodak poveava, tada se smanjuje granina korisnost

d) ako se koliina potroenog dobra poveava, tada se smanjuje njegova granina korisnost

e) ako se cijena dobra poveava, tada se granina korisnost smanjuje

Viestruki izbor

3. Potroa maksimalizira svoje zadovoljstvo troei dobro A i B kada je:

a) MU (A) = MU (B)

b) MU (A) / P (B) = MU (B) / P (A)

c) MU (A) / P (A) = MU (B) / P (B)

d) P (A) = P (B)

e) nita od navedenog

4. Efekt dohotka se odnosi na sljedea ekonomska dogaanja:

a) ako se dohodak smanjuje, potroai e kupovati manju koliinu odreenog dobra

b) smanjenje cijena ima isti efekt kao i porast dohotka, pa e potroai kupovati vie dobara

c) koliina kupljenog dobra e se smanjiti kako dohodak raste

d) ako se dohoci potroaa poveavaju, oni poveavaju svoju tednju tako da se njihova potronja relativno smanjuje

Viestruki izbor

5. Smanjenje trine vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim uvjetima dovest e do:

a) smanjenja potroaeva vika

b) porasta potroaeva vika

c) smanjenja granine korisnosti dobra

d) poveanja granine korisnosti dobra

6. Cijena dobra A je 2 kn, a cijena dobra B 5 kn. Ako potroa smatra da je granina korisnost dobra B 25 jedinica i eli maksimalizirati korisnost pri kupnji oba dobra, onda granina korisnost dobra A mora iznositi:

a) 5 jedinica

b) 10 jedinica

c) 15 jedinica

d) zbog nedostatka podataka nije mogue dati odgovor

Viestruki izbor

7. Granina korisnost dobra A je 100 jedinica, a dobra B 40 jedinica. Pri cijeni od 4 kn za dobro A u uvjetima ravnotee potroaa, cijena dobra B e iznositi:

a) 1,4 kn

b) 1,5 kn

c) 1,6 kn

d) 2,0 kn

e) zbog nedostatka podataka nije mogue odgovoriti

8. Cijena dobra A iznosi 5 kn, a cijena dobra B 8 kn. Ako potroa smatra da je ukupna korisnost A 150 jedinica i ako eli maksimizirati korisnost pri kupnji oba dobra, onda ukupna korisnost dobra B iznosi:

a) 200 jedinica

b) 240 jedinica

c) 300 jedinica

d) na temelju navedenih podataka nije mogue odgovoriti

Viestruki izbor

9. Potroaev viak se definira kao

a) razlika izmeu TU dobra i maksimalnog iznosa kojeg su potroai spremni za njega platiti

b) razlika izmeu TU dobra i trine vrijednosti

c) suma TU dobra i njegova trine vrijednosti

d) TR to ga proizvoa prima za prodaju pojedinog dobra

e) suma MU sviju potroaa tog dobra

10. Koja je od navedenih kombinacija primjer dobra supstituta?

a) govedina i cigarete

b) osobna raunala i televizori

c) automobili i benzin

d) ria i tjestenina

Pitanja

Hvala Vam na panji!