za objekt: Regionalna sanitarna deponija komunalnog otpada ...¡тудија... · upravljanje Čvrstim otpadom Još šezdesetih godina 20. stoljeća upravljanje čvrstim otpadom

Regionalni centar za upravljanje otpadom d.o.o.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠza objekt:

Regionalna sanitarna deponija komunalnogotpada „Gračanica“

Regionalni centar za upravljanje otpadom d.o.o.

ZGI 2

NARUČITELJ : Regionalni centar za upravljanje otpadom d.o.o.G.Vakuf/Uskoplje

OBJEKT : Regionalna sanitarna deponija komunalnog otpada„Gračanica“

BROJ STUDIJE : 01-2-83-VIII/15

IME I ADRESA OPERATORA POGONA I POSTROJENJA


ZGI 3

NARUČITELJ : REGIONALNI CENTAR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

D.O.O. G.VAKUF/USKOPLJE

POSTROJENJE ZA KOJESE IZRAĐUJE STUDIJA

: REGIONALNA SANITARNA DEPONIJA

KOMUNALNOG OTPADA „GRAČANICA“ – OPĆINA

G.VAKUF/USKOPLJE

IZVRŠITELJ POSLA

:

ZAGREBINSPEKT d.o.o. Mostar

Rudarska 247 88000 Mostar

036 334 280, 334 281, 334 282

e-mail: [email protected]

web: www.zagrebinspekt.com

www.zagrebinspekt.ba

OBRAĐIVAČI : Nikica Zovko, dipl. ing. str. __________________

Sandro Zovko, dipl. ing. el. __________________

Jurica Jurica, dipl. ing. el. __________________

Tomislav Leko, dipl. ing. chem. teh. __________________


ZGI 4

Sanda Zorić, dipl. ing. sig. __________________

Magdalena Čolak, mag.ing.aedif. __________________

Katharina Barić, univ.bacc.oecol. __________________

VRIJEME IZRADE : Kolovoz 2015. godine

IME I ADRESA OPERATORA :Regionalni centar za upravljanje otpadom d.o.o

Humac bb

70240G.Vakuf/Uskoplje, BiH


Direktor

Regionalni centar za upravljanjeotpadom d.o.o

Direktor

ZAGREBINSPEKT d.o.o.

___________________________ ___________________________


ZGI 5

Sadržaj:

0.1. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM....................................................................... 13

0.2. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM U BOSNI I HERCEGOVINI ........................... 14

1.1. UVOD.......................................................................................................................... 19

1.2. OPIS FIZIČKIH KARAKTERISTIKA PROJEKTA I UVJETI UPOTREBE ZEMLJIŠTA

TIJEKOM IZGRADNJE ...................................................................................................... 21

1.2.1. Količine, vrste i sastav otpada .............................................................................. 21

1.2.2. Način skupljanja i sastav otpada .......................................................................... 23

1.2.3. Opis izgradnje i rada odlagališta........................................................................... 36

1.2.4. Tehnologija budućeg načina odlaganja otpada .................................................... 43

1.2.5. Sastavni dijelovi zahvata i njihov razmještaj u prostoru (zone)............................. 47

1.2.6. Zatvaranje odlagališta .......................................................................................... 51

1.2.7. Oprema ................................................................................................................ 56

1.2.8. Radna snaga ........................................................................................................ 58

1.2.9. Etapna izgradnja................................................................................................... 59

2.1. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ..................................................................... 63

2.1.1. Opis šireg područja............................................................................................... 63

2.1.2. Opis užeg područja............................................................................................... 66

2.1.3. Geološke karakteristike šireg područja................................................................. 69

2.1.4. Hidrogeološke karakteristike područja.................................................................. 70

2.1.5. Flora i fauna.......................................................................................................... 71

2.1.6. Kulturno-povijesna baština ................................................................................... 72

2.1.7. Zaštićene prirodne vrijednosti............................................................................... 72

2.1.8. Okolna naselja i stanovništvo ............................................................................... 73

2.1.9. Prometna infrastruktura ........................................................................................ 74

2.1.10. Infrastruktura ...................................................................................................... 75

2.1.11. Krajobrazne karakteristike .................................................................................. 75


ZGI 6

3.1. Mogući utjecaji na okoliš ............................................................................................. 78

3.2. Utjecaj na okoliš tijekom gradnje i korištenja odlagališta otpada................................. 81

3.2.1. Utjecaj na vode ................................................................................................... 81

3.2.2. Utjecaj na tlo......................................................................................................... 83

3.2.3. Utjecaj na kvalitetu zraka...................................................................................... 84

3.2.4. Utjecaj na floru i faunu.......................................................................................... 86

3.2.5. Utjecaj od povišene razine buke........................................................................... 86

3.2.6. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ................................................................... 87

3.2.7. Utjecaj na krajobraz.............................................................................................. 87

3.2.8. Utjecaj na stanovništvo......................................................................................... 87

3.2.9. Utjecaj na postojeću i planiranu infrastrukturu ...................................................... 88

3.2.10. Utjecaj u slučaju ekološke nesreće..................................................................... 88

3.2.11. Čvrsti otpad i otpadne vode................................................................................ 89

4.1. Faza građenja ............................................................................................................. 91

4.1.1. Mjere zaštite od požara prilikom izgradnje ........................................................... 93

4.2. Faza korištenja odlagališta.......................................................................................... 93

4.2.1. Mjere za smanjenje negativnih utjecaja................................................................ 93

4.2.2 Mjere za zbrinjavanje čvrstog otpada .................................................................... 95

4.2.3Mjere zaštite okoliša tijekom održavanja ................................................................ 95

4.2.4. Mjere planirane za praćenje proizvodnje, nastanka otpada i emisija.................... 97

4.2.5. Mjere zaštite od požara ........................................................................................ 98

4.2.6. Ostale mjere ......................................................................................................... 99

5.1. Zakonska regulativa .................................................................................................. 101

5.2. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša .............................................................. 102

8.1. Opis predloženog projekta ........................................................................................ 114

8.1.1. Način skupljanja i sastav otpada ........................................................................ 115

8.1.2. Sastav otpada..................................................................................................... 115


ZGI 7

8.1.3. Proračun potrebnog prostora i vijek trajanja odlagališta otpada ......................... 117

8.1.4.Opis izgradnje i rada odlagališta.......................................................................... 117

8.1.5. Oprema .............................................................................................................. 119

8.2.1. Utjecaj na vode................................................................................................... 120

8.2.2. Utjecaj na tlo....................................................................................................... 122

8.2.3. Utjecaj na kvalitetu zraka.................................................................................... 123

8.2.4. Utjecaj na floru i faunu........................................................................................ 124

8.2.5. Utjecaj od povišene razine buke......................................................................... 125

8.2.6. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ................................................................. 126

8.2.7. Utjecaj na krajobraz............................................................................................ 126

3.2.8. Utjecaj na stanovništvo....................................................................................... 126

8.2.9. Utjecaj na postojeću i planiranu infrastrukturu .................................................... 127

8.2.10. Utjecaj u slučaju ekološke nesreće................................................................... 127

8.2.11. Faza korištenja odlagališta ............................................................................... 129

8.2.12. Čvrsti otpad i otpadne vode.............................................................................. 131

8.3. Monitoring stanja okoliša........................................................................................... 133

8.3.1. Zakonska regulativa .......................................................................................... 133

8.3.2. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša ........................................................ 134


ZGI 8

Popis slika:

Slika 1 Hijerarhija sustava upravljanja otpadom .................................................................... 15

Slika 2Okvirna shema nadležnosti u sustavu upravljanja otpadom u Federaciji BiH ............. 17

Slika 3 Geodetska snimka postojećeg stanja predmetne lokacije ......................................... 20

Slika 4 Podjela otpada (prema mjestu postanka) .................................................................. 27

Slika 5 Podjela otpada (prema svojstvima)............................................................................ 30

Slika 6 Rudnik uglja „Gračanica“ ........................................................................................... 36

Slika 7 Donji brtveni sloj......................................................................................................... 38

Slika 8 Sustav za detekciju popuštanja geomembrane ......................................................... 40

Slika 9 Lokacija buduće deponije .......................................................................................... 41

Slika 10 Tehnologija rada odlagališta .................................................................................... 46

Slika 11 Trenutne ceste na predmetnoj lokaciji ..................................................................... 50

Slika 12 3-D prikaz primjera rekultivacije ............................................................................... 54

Slika 13 Detalj zatvaranja deponije........................................................................................ 55

Slika 14 Situacija regionalne deponije- faze izgradnje........................................................... 61

Slika 15 Grb grada Gornji Vakuf-Uskoplje Slika 16 Položaj općine Gornji Vakuf-Uskoplje.. 63

Slika 17 Učestalost vjetra- meteorološka stanica Bugojno .................................................... 65

Slika 18 Satelitska snimka užeg područja.............................................................................. 66

Slika 19 Rudnik uglja „Gračanica“ ......................................................................................... 67

Slika 20 Dio lokacije regionalne sanitarne deponije............................................................... 67

Slika 21 Zaključak o davanju suglasnosti za zamjenu nekretnina ......................................... 68

Slika 22 Rijeka Vrbas ............................................................................................................ 70

Slika 23 Satelitski prikaz udaljenosti predmetne deponije od rijeke Vrbas ............................ 71

Slika 24 Neke od biljaka zapazenih na predmetnoj lokaciji ................................................... 72

Slika 25Prometnica koja vodi prema ulazu u rudnik uglja „Gračanica“ .................................. 74

Slika 26 Neki od objekata u vlasništvu rudnika uglja „Gračanica“.......................................... 76

Slika 27 Detalj otplinjavanja................................................................................................... 85


ZGI 9

Popis tablica:

Tablica 1Popis kantonalnih ministarstava u FBiH za okoliš ................................................... 16

Tablica 2 Količina komunalnog otpada prema općinama u 2013. godini ............................... 21

Tablica 3Sastav komunalnog otpada za područje – Regija Gornji Vakuf .............................. 28

Tablica 4 Procijenjene količine neopasnog industrijskog otpada u FBiH ............................... 29

Tablica 5Procjena ukupnih količina otpada za deponiranje regije Gornji Vakuf do 2040.

godine – scenarij 1 ................................................................................................................ 33

Tablica 6 Procjena ukupnih količina otpada za deponiranje regije Gornji Vakuf do 2040.

godine – scenarij 2 i 3............................................................................................................ 34

Tablica 7 Procjena potrebnog deponijskog prostora do 2040. godine ................................... 35

Tablica 8 Broj stanovnika po opicinama (1991. godine) ........................................................ 73

Tablica 9 Broj stanovnika po opicinama (1991. godine) ........................................................ 73

Tablica 10Pokrivenost domaćinstava uslugom odvoza otpada po općinama ........................ 73

Tablica 11 Vrijednosna ljestvica mogućeg utjecaja zahvata na okoliš ................................... 79

Tablica 12Pregled utjecaja planiranog zahvata na okoliš bez mjera zaštite .......................... 81

Tablica 13 Pojedinačni utjecaji na okoliš ............................................................................... 81

Tablica 14Karakteristike procjednih voda nove deponije ....................................................... 95

Tablica 15 Prijedlog monitoring sustava .............................................................................. 106

Tablica 16Karakteristike procjednih voda nove deponije..................................................... 131

Tablica 17 Prijedlog monitoring sustava .............................................................................. 139


ZGI 10

OVLAŠTENJE IZVRŠITELJA POSLA


ZGI 11




0. UVOD


ZGI 12

Još od prvih zajednica ljudi su stvarali otpad ali je on postao veliki problem tek u novije

vrijeme. Razvojem i pretvaranjem društva u potrošačko, vrste i količina otpada su se

mijenjali. Uslijed gospodarskog rasta i rastuće potrošnje bilježi se stalni porast količine

nastalog otpada.

Prema Zakonu o upravljanju otpadom u Federaciji BiH (Sl. Novine FBiH, br. 33/03), otpad

podrazumijeva sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da

budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada i utvrđenoj u

provedbenom propisu.Otpad se klasificira premasvojstvima i prema mjestu nastanka. Ovisno

o svojstvima otpada, otpad se može podijeliti na opasni, neopasni i inertni otpad.Po mjestu

nastanka razlikuju setri vrste otpada:

1. Komunalni otpad je otpad koji nastaje u kućanstvima te u proizvodnim i uslužnim

djelatnostima a po svojstvima je sličan onom nastalom u kućanstvima. Ovaj otpad

nastaje svakodnevno kroz dnevne djelatnosti, pa je i postupanje s ovim otpadom

najveći problem.

2. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu ili

srodnim djelatnostima npr. građevinarstvu, rudarstvu, poljoprivredi, kemijskoj industriji

itd.

3. Otpad čije gospodarenje je propisano posebnim pravilnicima i propisima. U tu

kategoriju ulazi ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema,

vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne gume, infektivni otpad iz zdravstvenih

ustanova, otpadna ulja, mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, itd.

Djelovanje otpada može uzrokovati emisije u vode, zrak i tlo, koje mogu utjecati na zdravlje

ljudi i okoliš. Koliki će taj utjecaj biti, ovisi o količini i svojstvima otpada te načinu na koji se

njime gospodari. Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom različitih

otpadnih tvari, čovjek sve više utječe na svoj okoliš, mijenja prirodno uspostavljeno stanje i

tako dovodi do ekološke neravnoteže. Zbog toga je cilj svakog zahvata u prirodi, svake

eksploatacije prirodnih resursa i njihove prerade da se prije svega sagledaju mogući štetni

utjecaji na okoliš, kako bi se predvidjele potrebne mjere za sprječavanje štetnih utjecaja. To

podrazumijeva pronalaženje rješenja, zasnovanih na proučavanju ekosustava, koji imaju za

cilj minimiziranje štetnih utjecaja na okoliš. Rješenja se mogu naći u stručnom, pravilnom i

sveobuhvatnom tretiranju zaštite radnog i životnog okoliša. Pri izradi predinvesticijskih i

investicijskih programa kao i projektne dokumentacije, sve što je propušteno u pripremnoj


ZGI 13

fazi ne može se uspješno nadoknaditi u fazi eksploatacije čak ni uz povećane materijalne

troškove. Posljedice koje na okoliš i zdravlje ljudi ima nepropisno odlaganje otpada može biti

veoma štetno, te se razvija sve veća potreba za uvođenjem sustava upravljanja otpadom.

Predmetna Studija o utjecaju na okoliš izrađena je sukladno članku 3, 4 i 12 Pravilnika o

pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i

postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje (Sl.

Novine FBiH, br. 19/04).

0.1. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOMJoš šezdesetih godina 20. stoljeća upravljanje čvrstim otpadom (UČO) postalo je predmet

pojačanog zanimanja u čitavom svijetu. Do tog vremena industrijske zemlje su svoj čvrsti

otpad odlagale na odlagalištima sa nasipanjem ili su ga sagorijevale, iako je bilo i izvjesnog

recikliranja. Međutim, ni sagorijevanje ni odlaganje na odlagališta, onako kako se provodilo,

nije predstavljalo praksu koja bi se smatrala pozitivnom za životnu sredinu. Uređaji za

sagorijevanje ili spaljivanje obično nisu bili opskrbljeni sredstvima za kontrolu aerozagađenja,

dok se za najveći dio odlagališta moglo reći da su obična smetlišta. Manje industrijalizirane

zemlje oslobađale su se svog čvrstog otpada spaljivanjem na otvorenom prostoru ili

bacanjem na smetlišta. Međutim, u mnogim takvim zemljama postojao je, iako neformalan,

značajan sustav recikliranja u kome su privatni pojedinci, sortirajući odloženi otpad, dolazili

do metala, stakla, tekstila i drugih materijala.

Došlo je do zatvaranja mnogih uređaja za sagorijevanje otpada, pa su sve veće količine

otpada bile odlagane na odlagališta. Zato je došlo i do usavršavanja tehnike nasipanja zemlje

na deponijama, u cilju sprječavanja mogućeg zagađenja voda i stvaranja drugih problema u

životnoj sredini. Također, u industrijskim područjima su se počela graditi postrojenja za

pretvaranje otpada u energiju putem sagorijevanja, koja su bila opskrbljena uređajima za

kontrolu aerozagađenja. To je naročito bio slučaj u područjima u kojima je energija skupa ili

oskudna.Posljednjih godina razvoj na tom planu nije bio tako intenzivan, pa se veća pažnja

počela posvećivati smanjenju broja izvora otpada (tj. sprečavanju njegovog nastanka) i

recikliranju.

Odlagališta postaju sve manje smetlišta, pa su umjesto toga pažljivo projektirane, upravljane

i nadgledane kako bi se spriječilo zagađivanje.Danas je čvrsti komunalni otpad mnogo

složeniji i skuplji za rukovanje nego ikada ranije, pa je stoga značaj planiranja u ovoj oblasti,

kao i važnost obuke kadrova mnogo veći.


ZGI 14

0.2. UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM U BOSNI I HERCEGOVINICjeloviti sustav upravljanja otpadom bitna je sastavnica modernog društva, a za njegovo

razvijanje i učinkovitost važne su gospodarske odrednice koje potiču smanjivanje otpada,

odvojeno skupljanje, obradu, recikliranje i uporabu te usmjeravanje i kontinuirani razvoj

navedenog. Trenutno u Bosni i Hercegovini, gradovi i županije organiziraju prikupljanje i

odlaganje otpada na način koji ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja

otpadom. Upravljanje otpadom Bosni i Hercegovini prioritetno je pitanje zaštite okoliša. Za

razliku od zemalja članica EU, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju određene

količine energije, BiH je suočena s kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju

otpadom koji ozbiljno ugrožavaju okoliš.

Strategija upravljanja čvrstim otpadom 2008-2018 predviđa rješavanje problema prikupljanja i

odlaganja. Iz strategije proizlaze i obveze Općina, a jedna od obveza je i donošenje plana

upravljanja otpadom na nivou općine.

Prema Zakonu o upravljanju otpadom (Službene novine F BiH, br. 33/03 i 72/09), „upravljanje

otpadom“ je sustav djelatnosti i radnji koji podrazumijevaju sprječavanje nastanka

komunalnog otpada, smanjivanje količine otpada i njegovih opasnih karakteristika, tretman

otpada, planiranje i kontrolu djelatnosti i procesa upravljanja otpadom, transport otpada,

uspostavljanje, rad, zatvaranje i održavanje uređaja s tretmanom otpada nakon zatvaranja,

monitoring, savjetovanje i obrazovanje u vezi s djelatnosti i radnji na upravljanju otpadom.

Načela upravljanja otpadom su:

načelo prevencije u svrhu smanjenja rizika po zdravlje ljudi i životnu sredinu i

izbjegavanja degradacije životne sredine;

načelo opreznosti radi sprječavanja opasnosti ili štete po životnu sredinu koju

prouzrokuje otpad;

načelo odgovornosti proizvođača otpada (prema karakteristikama proizvoda i

tehnologiji proizvodnje, proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg ekološkog

rješenja)

načelo zagađivač plaća (proizvođač ili imalac otpada snosi sve troškove prevencije,

tretmana, odlaganja i monitoringa otpada, kao i troškove sanacijskih mjera zbog šteta

prouzrokovanih životnoj sredini ili štete koju će otpad najvjerojatnije prouzrokovati);


ZGI 15

načelo blizine podrazumijeva da se tretman ili odlaganje otpada treba vršiti u najbližem

odgovarajućem postrojenju ili lokaciji, uzimajući u obzir ekološku i ekonomsku

profitabilnost;

načelo regionalnosti podrazumijeva da izgradnja postrojenja i objekata za tretman

otpada i njegovo odlaganje treba biti osigurano na način da pokriva potrebe regije i

omogućava samoodrživost izgrađenih objekata.

Prema Federalnom planu upravljanja otpadom2012-2017, upravljanje otpadom se treba

bazirati na hijerarhiji postupaka tretmana otpada koje su sastavni dio integralnog sustava

upravljanja otpadom.

Slika 1 Hijerarhija sustava upravljanja otpadom

Prema ovoj hijerarhiji, najveći prioritet u tretmanu otpada moraju imati aktivnosti na njegovom

izbjegavanju, dok, trenutno u BiH najkorištenija praksa, direktnog odlaganja krutog otpada

ima najniži prioritet i teži se ka njenom smanjivanju. Implementaciju ovih generalnih ciljeva je

moguće provesti jedino uvođenjem jednog Integralnog sustava upravljanja otpadom.

Integralni sustav upravljanja otpadom treba osigurati mehanizme koji će u velikoj mjeri

poštovati sve aspekte životnog vijeka proizvoda, počevši od prirodnih resursa pa sve do

njegovog odlaganja kao otpada.


ZGI 16

Upravljanje okolišem na lokalnoj razini u Bosni i Hercegovini je vrlo složena stvar. Federacija

Bosna i Hercegovina se sastoji od deset kantona, njihove kompetencije opisane su u

Federalnom ustavu. Svaki od kantona ima svoju vladu i donosi svoje zakone (usklađeni s

Federalnim zakonima). Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva

koja se bave pitanjima zaštite okoliša na kantonalnoj razini.

R.br. Naziv kantona Naziv nadležnog ministarstva

1. Unsko-sanski kantonMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i

zaštite okoline

2. Posavski kantonMinistarstvo prometa, veza, turizma i zaštite

okoliša

3. Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštitu okolice

4. Zeničko-dobojski kantonMinistarstvo za prostorno uređenje, saobraćaj i

komunikacije i zaštitu okoline

5. Bosansko-podrinjski kantonMinistarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i

zaštitu okoline

6. Srednjobosanski kantonMinistarstvo prostornog uređenja, obnove i

povratka

7.Hercegovačko-neretvanski

kantonMinistarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša

8.Zapadnohercegovački

kanton

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i

zaštite okoliša

9. Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

10. Kanton 10Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog

uređenja i zaštite okoliša

Tablica 1Popis kantonalnih ministarstava u FBiH za okoliš

Općine u oba entiteta uglavnom izvršavaju svoje nadležnosti u zaštiti okoliša preko

različitih općinskih službi, poput onih za komunalne poslove, prostorno planiranje,

urbanizam, razvoj, inspektorati i drugo.


ZGI 17

Slika 2Okvirna shema nadležnosti u sustavu upravljanja otpadom u Federaciji BiH


ZGI 18




1. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA


ZGI 19

1.1. UVODBudući da u regiji Gornji Vakuf-Uskoplje postoji veliki broj točkastih izvora onečišćenja-

nesanitarne deponije, razvila se potreba za izgradnjom regionalne sanitarne deponije

komunalnog otpada. Njenom izgradnjom otpad će se prikupljati kontrolirano, odlagati na

deponiju koja će biti izolirana brtvenim slojevima od okoliša, te neće negativno utjecati na isti.

U područje regije Gornji Vakuf uključene su sljedeće općine: Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf-

Uskoplje i Donji Vakuf. Područje regije Gornji Vakuf prema popisu iz 2013. godine obuhvaća

oko 102 360 stanovnika.Organizirano skupljen otpad s navedenog područja odlaže se na

općinske deponije :

Bugojno: deponija "Dubočine",

Gornji Vakuf-Uskoplje: deponija "Batuški Lug",

Donji Vakuf: deponija "Ornice",

Jajce: deponija "Kruščica".

Općinske deponije su službene deponije uglavnom otvorenog tipa koje ne zadovoljavaju

osnovne uvjete sanitarnog odlaganja. Na općinskim odlagalištima otpada ne postoje sustavi

za zaštitu voda, tla ili zraka. Mali je broj općinskih deponija na kojima su izvršeni sanacijski

pothvati. Kontrole procjednih voda i plinova nema gotovo ni na jednoj općinskoj deponiji.

Povremeno se vrši zasipanje otpada inertnim materijalom pomoću manjih bagera. Zbog

navedenih razloga, razvila se potreba za izgradnjom regionalne deponije koja će biti urađena

prema europskim normama, na način da spriječi nekontrolirano oslobađanje štetnih tvari iz

tijela deponije u okoliš (vode, tlo i zrak), a posebno deponijskog filtrata, deponijskog plina,

neugodnih mirisa i drugih štetnih tvari koje se javljaju u tragovima.

Upravljanje otpadom u regiji Gornji Vakuf - Uskoplje bazira se na regionalnom konceptu koji

u sebi sadrži izgradnju regionalne deponije "Gračanica" koja se nalazi na lokalitetu Rudnika

uglja „Gračanica“ u naselju Humac, općina Gornji Vakuf-Uskoplje.

Namjena objekta je odlaganje komunalnog otpada i tehnološkog neopasnog otpada sličnih

svojstava komunalnom otpadu s analiziranog područja pod kontroliranim uvjetima, odnosno

sanitarno odlaganje otpada. Ostale vrste otpada se ne smiju odlagati na ovu kategoriju

deponije. Otpad bi se na predmetnoj deponiji odlagao do kraja 2040. g. uz mogućnost

proširenja odlagališnih ploha na rezerviranom prostoru čime bi se bitno produljio vijek trajanja

lokacije.


Zagrebinspekt d.o.o. Mostar 20

Slika 3 Geodetska snimka postojećeg stanja predmetne lokacije



1.2. OPIS FIZIČKIH KARAKTERISTIKA PROJEKTA I UVJETI UPOTREBE ZEMLJIŠTATIJEKOM IZGRADNJE

1.2.1. Količine, vrste i sastav otpadaNa regionalnoj deponiji komunalnog otpada „Gračanica“ predviđeno je odlaganje

komunalnog i tehnološkog neopasnog otpada sa područja općina Gornji Vakuf, Donji Vakuf,

Bugojno i Jajce. Organizirano skupljen otpad s navedenog područja odlaže se na općinske

deponije (Bugojno: deponija "Dubočine", Gornji Vakuf-Uskoplje: deponija "Batuški Lug", Donji

Vakuf: deponija "Ornice", Jajce: deponija "Kruščica").

Podatke o količini otpada proizvedenog na području ovih općina dobili smo iz Javnih

komunalnih poduzeća svake pojedinačne općine i to:

Općina Bugojno - JKUP “Čistoća” d.o.o.

Općina Gornji Vakuf /Uskoplje - JKP “Radovina” d.o.o.

Općina Donji Vakuf - JKUP “Čistoća” d.o.o.

Općina Jajce - JKP “Čistoća i zelenilo” d.o.o.,

te podataka iz Studije izvedivosti za regionalnu sanitarnu deponiju Srednjebosanskog

kantona – regija 1, Fichtner/IPZ. Količina proizvedenog komunalnog otpada je procijenjena

iznosom oko 19 564 tona. U količinama komunalnog otpada uključeni su svi izvori

komunalnog otpada (kućni oko 98,4%, kabasti oko 1,5% i ostali oko 0,1 %). U sljedećoj

tablici su prikazane količine otpada prema općinama koje obuhvaća ova regija.

Općina Ukupna količina odloženogotpada, t/god

Bugojno 10 001

Jajce 3 372

Gornji Vakuf 3 176

Donji Vakuf 3 014

UKUPNO 19 564

Tablica 2 Količina komunalnog otpada prema općinama u 2013. godini


ZGI 22

Prema podacima iz Federalnog plana upravljanja otpadom u donjoj tablici prikazana je

proizvodnja komunalnog otpada i otpada komunalnog tipa u Federaciji Bosne i Hercegovine,

kao i pokrivenost uslugom prikupljanja i odlaganja otpada po kantonima.

Kanton Brojstanovnika 8

Pokrivenost(%)

Proizvodnjaotpada

(kg/stan/god)

Ukupneproizvedene

količineotpada (t/god)

Unsko-sanski 9 288 114 75 350 100 840

Posavski 39 886 60* 236 9 431

Tuzlanski 10 498 549 40 332 165 705

Zeničko-dobojski 11 400 602 55 291 116 575

Bosansko-podrinjski 12 33 093 65 220 7 280

Srednjobosanski 254 992 60* 214 54 656

Hercegovačko-neretvanski 13 225 930 77 363 81 981

Zapadnohercegovački 81 707 60* 211 17 240

Kanton Sarajevo 423 645 85 386 163 527

Kanton 10(Herceg-bosanski) 80 800 60* 220 17 816

Federacija BiH 2 327 318 63% 316 735 051

* Nisu dostupni egzaktni podaci, uzet je prosjek za FBiH8 Federacija u brojkama 2010, Federalni zavod za statistiku9 Studija izvodljivosti otpadom na području općine Bihać , Općina Bihać (2009.g.)10Studija vrednovanja lokacije regionalne sanitarne deponije za Tuzlanski kanton, JKP „Regionalna eko-

deponija“ d.o.o., 2008.g.11Plan upravljanja otpadom ZE-DO kantona, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i

zaštitu okoline ZDK (2007.g.)12Vrednovanje lokacije regionalne sanitarne deponije za regiju Gornje Podrinje, SERDA (2009.g.)13Plan upravljanja otpadom na području HNŽ/K, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ/K,

(2010/2011.g.)


ZGI 23

1.2.2. Način skupljanja i sastav otpadaPostojeće stanje prikupljanja i odlaganja otpada temelji se na dostupnim podacima o količini i

porijeklu otpada iz Studije izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju Srednjebosanskog

kantona – regija 1, iz 2012. godine, rezultatima terenskih istraživanja, kao i ostalih dostupnih

podataka (statistike, popis stanovništva 2013. i dr). Upravljanje otpadom na području regije

Jajce, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Bugojno, opisano je i planskim dokumentom "Plan

upravljanja otpadom u FBiH za period 2012.-2017.".

Budući da se ne provodi vaganje količina otpada koji se odlaže na deponijama, procjena

količina se temeljila na broju ulazaka vozila s otpadom na deponiju i njihovoj nosivosti ili

korisnim volumenom nadgradnje.

Organizirano skupljanje i odvoz otpada s područja regije Gornji Vakuf provode sljedeća

poduzeća:




Općina Jajce - JKP “Čistoća i zelenilo” d.o.o.

Procjenjuje se da je u 2013. godini organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada bilo

obuhvaćeno oko 91 533 stanovnika u cca 24 957 domaćinstava.

Općina Bugojno

Na području općine Bugojno odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava provodi se jedanput

tjedno. Organizirano skupljen otpad odlaže se na općinsku deponiju „Dubočine“.

Skupljanje i odvoz otpada određeno je programima skupljanja i odvoza otpada. Odvoz

otpada iz privrede obavlja se svakodnevno, tijekom 7 radnih dana tjedno.

Korisnici usluga JKUP „Čistoća“ d.o.o. svoj otpad skupljaju i iznose na za to predviđeno

mjesto u plastičnim vrećama, posudama ili u kontejnerima 1 100 litara te 5 i 7 m3, i to:

Plastičnim vrećama 25% domaćinstava

Posudama 45% domaćinstava

Kontejnerima 30% domaćinstava


ZGI 24

Na razmatranom širem području nema izdvojenog skupljanja pojedinih reciklirajućih

komponenti otpada.

Otpad se prikuplja korištenjem voznog parka koji uključuje specijalna vozila za prikupljanje

otpada s nadgradnjom (tzv. smećari) ili pomoću autopodizača kontejnera od 5-10 m3,

pomoću drugih vozila (čistilice, kamioni sandučari, traktori i sl.).

Za obavljanje poslova skupljanja i odvoza otpada, uključena je sljedeća oprema:

Specijalno vozilo za skupljanje otpada - “smećar” – 2 kom.

(korisni volumen nadgradnje 15 m3)

Autopodizač za prijevoz kontejnera- 1 kom.

Općina Gornji Vakuf/Uskoplje

Na području općine Gornji Vakuf/Uskoplje odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava

provodi se dvaput tjedno od strane JKP „Radovina“.Organizirano skupljen otpad odlaže se

na općinsku deponiju „Batuški Lug“. Skupljanje i odvoz otpada određeno je programima

skupljanja i odvoza otpada. Odvoz otpada iz privrede obavlja se dvaput tjedno ili po pozivu,

tijekom 5 radnih dana tjedno.

Korisnici usluga JKP „Radovina“ d.o.o. svoj otpad skupljaju i iznose na za to predviđeno

mjesto u plastičnim vrećama, posudama ili u kontejnerima 1 100 litara te 4 i 5 m3, i to:





komponenti otpada.

Skupljanje otpada s mjesta njegovog nastanka kao i odvoz istog, provodi se specijalnim

vozilima koja na sebi imaju nadgradnju u koju se otpad ubacujeili pomoću autopodizača

kontejnera od 5-10 m3, te se isti odvozi na odlagalište.Za obavljanje poslova skupljanja i

odvoza otpada, uključena je sljedeća oprema:

Specijalno vozilo za skupljanje otpada - “smećar” – kom. 2


Autopodizač za prijevoz kontejnera – kom. 1


ZGI 25

Općina Donji Vakuf

Na području općine Donji Vakuf odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava provodi se

jedanput tjedno. Organizirano skupljen otpad odlaže se na općinsku deponiju „Ornice“.


otpada iz privrede obavlja se jedanput tjedno ili po pozivu, tijekom 5 radnih dana tjedno.

Korisnici usluga Javnog komunalnog uslužnog preduzeća "Čistoća" d.o.o. svoj otpad

skupljaju i iznose na za to predviđeno mjesto u plastičnim vrećama, posudama ili u

kontejnerima 1 100 litara te 4 m3 i to u sljedećim omjerima:





komponenti otpada.




Za obavljanje poslova skupljanja i odvoza otpada „JKP "Komunalno" d.d., uključena je

sljedeća oprema:

Specijalno vozilo za skupljanje otpada - “smećar” – kom.1


Autopodizač za prijevoz kontejnera – kom. 1

Općina Jajce

Na području općine Jajce odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava provodi se jedanput

tjedno. Organizirano skupljen otpad odlaže se na općinsku deponiju „Kruščica“.


otpada iz privrede obavlja se po pozivu, tijekom 6 radnih dana tjedno.


ZGI 26

Korisnici usluga JKP „Čistoća i zelenilo“ d.o.o. svoj otpad skupljaju i iznose na za to

predviđeno mjesto u plastičnim vrećama, posudama ili u kontejnerima 1 100 litara te 4 m3., i

to u:





komponenti otpada.





Specijalno vozilo za skupljanje otpada - “smećar” – kom. 2


Autopodizač za prijevoz kontejnera - kom. 2

Kamioni za prijevoz otpada – kom. 2

(korisni volumen nadgradnje 4-6 m3)

Čistilica - kom 1

1.2.2.1. Sastav komunalnog otpadaKomunalni otpad je otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili

sastava sličan otpadu iz domaćinstva. Dakle, riječ je o otpadu koji nastaje svakodnevno

tijekom cijele godine i skuplja se u redovnom odvozu komunalnog poduzeća radi odlaganja

na deponije neopasnog otpada. U domaćinstvima komunalni otpad nastaje najvećim dijelom

od pripreme hrane, pri čemu nastaju razne vrste biorazgradivog i ambalažnog otpada, te

održavanjem čistoće prostora u kojem borave i rade osobe.

U industrijskim i/ili uslužnim, komercijalnim djelatnostima komunalni otpad nastaje

prvenstveno u ovisnosti o osnovnoj djelatnosti kojom se pravni subjekt bavi. No, težinski

prevladava ambalažni otpad, papir te otpad od pripreme hrane i konzumiranja napitaka.

Navedeni otpad nastaje u prostorima gdje boravi zaposleno osoblje i/ili korisnici usluga.


ZGI 27

Slika 4 Podjela otpada (prema mjestu postanka)

Pokrivenost uslugom odvoza otpada na predmetnom području iznosi u prosjeku oko 89

%.Količina komunalnog otpada koja je 2013. godine odložena na općinskim deponijama u

regiji Gornji Vakuf, procijenjena je na bazi dobivenih podataka komunalnih poduzeća u regiji,

podataka iz Studije izvedivosti za regionalnu sanitarnu deponiju Srednjebosanskog kantona –

regija 1, Fichtner/IPZ i procijenjena je iznosom oko 19 564 tona. U količinama komunalnog

otpad uključeni su svi izvori komunalnog otpada (kućni oko 98,4%, kabasti oko 1,5% i ostali

oko 0,1 %).

Procjenjuje se da je u 2013. godini organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada bilo je


OpćinaStanovnika

(popis2013)

Domaćinstava(popis 2013)

Obuhvaćenodomaćinstav

a

Obuhvatnost,%

Bugojno 34 559 9 546 8 682 91,0Jajce 30 758 8 388 6 452 76,9Gornji Vakuf 22 304 5 754 5 754 100,0Donji Vakuf 14 739 4 221 4 069 96,4

UKUPNO 102 360 27 909 24957 89,4

• Razni kućni otpad• Vrtni otpad• Tržnički otpad• Kancelarijski otpad• Otpad s javnih površina (smeće)

Komunalni otpad

• Otpad iz industrijskih pogona• Otpad iz uslužnih i obrtničkih djelatnosti

Tehnološki otpadMedicinski otpadPoljoprivredni i stočarski otpadGrađevinski otpadRudarski otpadPosebni otpad


ZGI 28

Odvojeno prikupljanje otpada radi reciklaže se ne provodi. Procijenjeni sastav komunalnog

otpada koji se deponira prikazan je u sljedećoj tablici:

Red. br. Komponenta mas%

1 Papir i karton 19,27

2 Staklo 2,37

3 Plastika 18,37

4 Metal 1,28

5 Drvo 2,72

6 Kuhinjski biootpad 10,53

7 Vrtni biootpad 5,98

8 Tekstil 8,04

9 Pelene 2,66

10 Inertni 2,49

11 Guma 0,04

12 Posebni otpad 0,27

13 Sitnica (< 30 mm) 25,97

Ukupno: 100,00

Tablica 3Sastav komunalnog otpada za područje – Regija Gornji Vakuf

Neopasni komercijalni i industrijski otpadOsim komunalnog otpada, na regionalnoj deponiji „Gračanica“, može se odlagati i

komercijalni i industrijski otpad, te inertni otpad. Komercijalni otpad predstavljaju materijali

koji nastaju kao dio posebne vrste radne prakse (npr. u prodavnicama, kancelarijama,

itd.).Industrijski bezopasni otpad podrazumijeva sav otpad koji proizvodi industrija, osim onog

koji je zakonom određen (u definiranim listama) kao opasan otpad. Prema Zakonu o

upravljanju otpadom (''Službene novine FBiH'', broj: 33/03, 72/09), neopasni otpad je otpad

koji nije definiran kao opasni otpad.

Ova vrsta otpada u pravilu je po karakteristikama slična komunalnom otpadu. Obujam

proizvodnje utječe i na količinu neopasnog otpada koji se odlaže na deponijama.Kako

saznajemo iz podataka Federalnog zavoda za statistiku, najveće količine neopasnog


ZGI 29

proizvodnog otpada čini otpad iz termičkih procesa 2 306 615 t/god, te otpad iz anorganskih

kemijskih procesa u iznosu od 84 243 t/god. Ukupna količina neopasnog proizvodnog otpada

(ne uključujući otpad iz aktivnosti 01, 13, 15, 16, 17, 18, 19 i 20 prema Pravilniku o

kategorijama otpada sa listama) iznosi 2 542 208 t/god. U skladu sa konceptom čistije

proizvodnje, preporučuje se maksimalno korištenje industrijskog otpada kao sekundarne

sirovine, te samo ono što se ne može koristiti kao takvo, odlaže na predmetnu deponiju.

KantonUkupne količine

neopasnog proizvodnogotpada (t/god)

Unsko-sanski 5 000

Posavski 100

Tuzlanski 1 300 000

Zeničko-dobojski 1 000 000

Bosansko-podrinjski 250

Srednjobosanski 2 000

Hercegovačko-neretvanski 8 000

Zapadnohercegovački 250

Kanton Sarajevo 9 000

Kanton 10(Herceg-bosanski) 50

Federacija BiH 2 325 100

Tablica 4 Procijenjene količine neopasnog industrijskog otpada u FBiH


ZGI 30

Inertni otpadPrema Zakonu o upravljanju otpadom (''Službene novine FBiH'', broj: 33/03, 72/09), inertni

otpad je otpad koji nije podložan značajnim fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama.

Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili kemijski obrađivati,

biološki razgrađivati ili nepovoljno utjecati na druge tvari sa kojima dolazi u kontakt na način

da uzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožavanje zdravlja ljudi.

Prema dostupnim podacima iz Federalnog plana upravljanja otpadom 2012. – 2017. i Studije

izvedivosti za regionalnu sanitarnu deponiju Srednjebosanskog kantona – regija 1,

Fichtner/IPZ), procjenjuje se da je na području regije Gornji Vakuf u 2013. godini stvoreno

cca 2.100 tona inertnog otpada (zemlja, šuta).

Opasni otpadU opasni otpad se ubrajaju kiseline i lužine, galvanizacijski talozi, kovinski hidroksidi, ostaci iz

kalionica, ostali anorganski toksični otpad, nafta i naftni derivati, organske kiseline i kiselinski

katrani, fenoli, upotrjebljena organska otapala i talozi, talozi boja i lakova i ostaci pri

proizvodnji boja i lakova, zaštitna sredstva za biljke (pesticidi, insekticidi, herbicidi, fungicidi),

ostali otpad raznih kemikalija, talozi iz uređaja za pročišćavanje i dr., te se taj otpad ne smijeodlagati na regionalnoj sanitarnoj deponiji.

Slika 5 Podjela otpada (prema svojstvima)

Opasni otpadIma jedno od svojstava: eksplozivnost, zapaljivost, reaktivnost, toksičnost,

nagrizanje, nadražljivost, kancerogenost, mutagenost, kemijski ili biološki razgradljiv

Inertni otpadNe podliježe fizikalnoj, kemijskoj ili

biološkoj razgradnji Ne ugrožava okoliš


ZGI 31

1.2.2.2. Projekcija količina otpadaProjekcije količina otpada za komunalni otpad i za komercijalni/industrijski otpad koji će se

odlagati na regionalnu sanitarnu deponiju komunalnog otpada „Gračanica“, rađene su za

period od 2016. do 2040. godine na bazi podataka iz 2013. godine.

Projekcije količina otpada za deponiranje rađene su prema sljedećim scenarijima:

„scenarij 1“ (tzv. "ne čini ništa" ili "do nothing" – Prognoza ukupnih količina otpada

bez reciklaže (izdvojenog prikupljanja pojedinih komponenti otpada); danas pretežiti

način gospodarenja otpadom

„scenarij 2“ – Prognoza ukupnih količina otpada prema strateškim ciljevima FBiH

(Strategiji zaštite okoliša)

„scenarij 3“ – Prognoza ukupnih količina otpada s dodatnim izdvajanjem

biorazgradivog otpada iz ukupnog toka miješanog komunalnog otpada a sa ciljem

dostizanja kvantitativnih ciljeva iz EU Direktive o otpadu za 2020. godinu

Ulazni podaci za projekciju količina otpada za regiju Gornji Vakuf su:

procijenjeni broj stanovnika pokrivenih uslugom zbrinjavanja otpada: 91 533

ukupna količina odloženog komunalnog otpada: 19 223t miješanog + 50 t

biorazgradivog otpada; ukupno 19 273 t

specifična količina komunalnog otpada:0,59 kg/st/dan; 215 kg/st/god

količina odvojeno prikupljenog otpada za recikliranje: ne provodi se

prosječna godišnja stopa promjene ukupnog broja stanovnika regije Gornji Vakuf: 0,15

% (rast) do 2040. godine

povećanje pokrivenosti domaćinstava uslugom prikupljanja i zbrinjavanja otpada: u

2014. 93 %, u 2018. 95 % (prema Strategiji upravljanja otpadom FBiH)

prosječna godišnja stopa rasta specifične količine komunalnog kućnog otpada: 1,4 %

rast količine glomaznog (kabastog) otpada i ostalih vrsta komunalnog otpada: ovisno

od porasta specifične količine komunalnog kućnog otpada

rast količine biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova: ovisno o povećanju

pokrivenosti područja uslugom zbrinjavanja otpada

pretpostavljen rast pokrivenosti uslugom zbrinjavanja otpada s pokrivenosti od 100 %

do 2040. godine


ZGI 32

odvojeno prikupljati komponente (papir/karton, plastika, staklo metal) otpada za

recikliranje: u 2018. godini 10 % (prema Strategiji upravljanja otpadom FBiH) –

scenarij 2

udio odvojeno prikupljenih komponenti (papir/karton, plastika, staklo metal) otpada za

recikliranje: u 2020. godini 50 %, (prema EU okvirnoj Direktivi o otpadu) – scenarij 3

prosječna godišnja stopa rasta komercijalnog i industrijskog otpada: 2,4 %

odvojeno prikupljanje otpada za recikliranje iz privrede: u skladu s politikom rada

pojedinog privrednog subjekta vezano za izbjegavanje nastajanja otpada (u svijetu

prisutan trend minimiziranja proizvodnje otpada u narednom razdoblju će se sve više

primjenjivati)

pretpostavljena prosječna godišnja stopa rasta inertnog otpada: 0,7 %

U sljedećim tablicama daje se procjena ukupnih količina otpada koji će se odlagati na

analiziranom području regije Gornji Vakuf u periodu do 2040. godine, ovisno o scenarijima.

GodinaOdlaganje

komunalnogotpada, t/god

Odlaganjekomercijalnog/

neopasnogproizvodnog, t/god

Odlaganjebiorazgradivog,

t/god

Ukupno otpada zaodlaganje (scenarij 1),

t/god

2016 20.263 3.284 1.072 24.618

2017 20.836 3.368 1.201 25.405

2018 21.420 3.452 1.345 26.217

2019 21.818 3.538 1.365 26.721

2020 22.217 3.625 1.386 27.228

2021 22.640 3.714 1.408 27.762

2022 23.065 3.804 1.431 28.300

2023 23.492 3.896 1.454 28.842

2024 23.921 3.990 1.477 29.388

2025 24.353 4.085 1.500 29.938

2026 24.786 4.181 1.524 30.492

2027 25.222 4.280 1.548 31.050

2028 25.660 4.379 1.573 31.612

2029 26.100 4.481 1.598 32.179

2030 26.543 4.584 1.623 32.749


ZGI 33

2031 26.988 4.689 1.648 33.324

2032 27.435 4.795 1.674 33.904

2033 27.884 4.903 1.700 34.487

2034 28.336 5.012 1.727 35.075

2035 28.790 5.123 1.754 35.667

2036 29.247 5.236 1.781 36.264

2037 29.706 5.350 1.808 36.865

2038 30.168 5.466 1.837 37.470

2039 30.632 5.584 1.865 38.080

2040 31.098 5.703 1.894 38.695

Tablica 5Procjena ukupnih količina otpada za deponiranje regije Gornji Vakuf do 2040. godine– scenarij 1

Godina Ukupno otpada za odlaganje(scenarij 2), t/god

Ukupno otpada za odlaganje(scenarij 3), t/god

2016 24.608 24.608

2017 25.297 25.297

2018 25.100 25.100

2019 25.474 24.178

2020 25.837 21.440

2021 26.210 21.746

2022 26.568 22.047

2023 26.909 22.345

2024 27.231 22.638

2025 27.532 22.928

2026 27.809 23.212

2027 28.059 23.492

2028 28.278 23.767

2029 28.463 24.037

2030 28.609 24.301

2031 28.711 24.560

2032 28.765 24.812

2033 28.764 25.059


ZGI 34

2034 28.702 25.298

2035 28.571 25.531

2036 28.364 25.756

2037 28.072 25.974

2038 27.684 26.184

2039 27.190 26.385

2040 26.578 26.578

Tablica 6 Procjena ukupnih količina otpada za deponiranje regije Gornji Vakuf do 2040. godine– scenarij 2 i 3

1.2.2.3. Proračun potrebnog prostora i vijek trajanja odlagališta otpadaPrilikom određivanja potrebnog prostora za sanitarnu deponiju koristili su se podaci navedeni

u tablicama br. 5 i 6 odnosno procijenjene količine otpada prema pojedinim scenarijima.

Procjena potrebnog prostora na deponiji vrši se za period odlaganja otpada do 2040. godine.

Na duljinu vremenskog razdoblja u kojem se predmetna lokacija odlagališta može

eksploatirati za zadane količine ukupnog otpada, najviše utječe primijenjena tehnologija rada

na odlagalištu i sastav otpada koji je zatim podložan mikrobiološkoj razgradnji, što rezultira

slijeganjem odlagališta i popratnim sekundarnim zbijanjima i klizanjima. Pri proračunu su se

primjenjivale iskustvene vrijednosti strojnog zbijanjaotpada koji se dovozi i deponira. Ova

vrijednost specifične gustoće ugradnje otpada u tijelo deponije zbijanjem, u EU se kreće do

najviše 0,85 t/m3, što ovisi o opremi na deponiji i drugim čimbenicima. Na regionalnoj

sanitarnoj deponiji „Gračanica“, pretpostavlja se prosječna vrijednost strojnog zbijanja otpada

od 0,750 t/m3. Prilikombiorazgradnje otpada u deponiji dolazi do slijeganja uslijed težine

gornjih slojeva otpada. U proračunu je procijenjeno prosječno ukupno slijeganje otpada od

15%. Ukoliko se uzme u obzir slijeganje otpada, odnosno, da se biorazgradivi otpad

postupno u tijelu deponije razgrađuje, vijek trajanja deponije može se produžiti i za cca 10%

što ovisi o omjeru količina komunalnog i industrijskog otpada. Kao dodatni uvjet javlja se

konstantno poštivanje tehnologije rada, kao i svakodnevno zbijanje i prekrivanje otpada.

Primjena scenarija 2 ili 3 bi, u svakom slučaju, donijela brojne prednosti kako u ekološkom i

ekonomskom pogledu, tako i u pogledu dodatne uštede u prostoru deponije, odnosno

produženju vijeka trajanja deponije.Europskom okvirnom direktivom je postavljen plan za

ostvarenje dva nova cilja: do 2020. zemlje članice Europske unije trebale bi reciklirati 50%

komunalnog otpada i 70% građevinskog otpada.


ZGI 35

U sljedećoj tablici je prikazana procjena potrebnog deponijskog prostora za analizirano

područje regije Gornji Vakuf za period do 2040. godine prema scenariju 1.

GodinaUkupno otpada

za odlaganje(scenarij 1)

Ukupnoodlaganje

Odlaganje-kumulativno

Odlaganje-kumulativno

(uz slijeganje)

t/god m3/god m3 m3

2016 24.618 32.824 32.824 27.900

2017 25.405 33.873 66.697 56.692

2018 26.217 34.956 101.653 86.405

2019 26.721 35.627 137.280 116.688

2020 27.228 36.303 173.584 147.546

2021 27.762 37.016 210.599 179.009

2022 28.300 37.733 248.332 211.082

2023 28.842 38.456 286.788 243.770

2024 29.388 39.184 325.972 277.076

2025 29.938 39.917 365.889 311.005

2026 30.492 40.656 406.544 345.562

2027 31.050 41.400 447.944 380.752

2028 31.612 42.150 490.093 416.579

2029 32.179 42.905 532.998 453.049

2030 32.749 43.666 576.664 490.164

2031 33.324 44.432 621.096 527.932

2032 33.904 45.205 666.301 566.356

2033 34.487 45.983 712.284 605.441

2034 35.075 46.767 759.050 645.193

2035 35.667 47.556 806.607 685.616

2036 36.264 48.352 854.959 726.715

2037 36.865 49.153 904.112 768.495

2038 37.470 49.961 954.072 810.962

2039 38.080 50.774 1.004.846 854.119

2040 38.695 51.593 1.056.440 897.974

Tablica 7 Procjena potrebnog deponijskog prostora do 2040. godine


ZGI 36

Kao što se iz tablice vidi, do 2040. godine treba ukupno deponirati oko 900.000 m3 otpada.

Treba napomenuti da u proračunu potrebnog prostora isti odnosi na otpad, a nije uračunat

prekrivni materijal. Na ovu količinu otpada, međutim treba količinski dodati cca 10 % za

prekrivni materijal.Površina na koju se može smjestiti navedena količina otpada proračunava

se ovisno o konfiguraciji terena i geometrije deponije.

1.2.3. Opis izgradnje i rada odlagalištaPredmetna deponija će se izgraditi na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje, a ukupna

površina regionalne sanitarne deponije unutar ograde iznosi cca 13,60 ha.Tehnologija rada

na predmetnom odlagalištu sastoji se iz uređenja nepropusne podloge i odlaganja otpada po

kasetama. Odlagalište bi se uredilo kao sanitarno odlagalište na koje bi se odlagao otpad s

područja općina Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf i Jajce. Površina deponijskih

kaseta etape 1 je cca 2,00 ha dok je površina deponijskih kaseta etape 4 još cca 2,0 ha. Za

proširenje u fazi 4 je rezervirano dodatnih cca 4 ha.

Postojeća se lokacija nalazi na neravnom terenu na lokaciji rudnika ugljena „Gračanica“ , na

kojoj se i odlagao materijal, pa se predviđa nabijanje materijala na propisanu nosivost te

primjena kombinirane metode odlaganja otpada i to odlaganje otpada u etažama. Na samoj

lokaciji se još uvijek iskapa ugljen i paralelno odlaže materijal iz iskopa, pa se geometrija

lokacije svakodnevno mijenja. Prije početka bilo kakvih radova potrebno je novelirati i

uskladiti projekt s zatečenim stanjem.

Slika 6 Rudnik uglja „Gračanica“


ZGI 37

Tehnologija rada na regionalnoj sanitarnoj deponiji otpada sastoji se iz sljedećeg:

postavljanje ograde oko dijela lokacije regionalne deponije (deponija, prateći objekti)

izrada donjeg zaptivnog sloja ugradnjom mineralnog sloja (bentonitni tepih + HDPE

folija)

ugradnja sustava za detekciju puknuća geomembrane

izrada obodnih kanala za skupljanje sljevnih oborinskih voda

izrada sustava za otplinjavanje

odlaganje otpada uz slojevito zbijanje te popunjavanje do projektirane visine

dnevno prekrivanje otpada slojem inertnog materijala

ugradnja završnog pokrovnog sloja na ispunjenim dijelovima (zatvaranje deponije)

ozelenjavanje zatvorenog područja i sadnja visokog i niskog raslinja

monitoring (kontrola).

Izgradnja donjeg zaptivnog sloja započinje čišćenjem i izravnavanjem plohe uz istovremenu

izgradnju servisne ceste oko tijela deponije. Nakon pripreme terena postavlja se brtveni

sustav - koji se sastoji od:

brtvenog sloja slabopropusnog materijala debljine 50 cm,

koeficijent vodopropusnosti k=10-7 m/s,

bentonitnog tepiha,

Sustav za detekciju puknuća geomembrane

HDPE folije,

zaštitnog sloja geotekstila i

drenažnog sloja za procjedne/oborinske vode debljine min. 50 cm.


ZGI 38

Slika 7 Donji brtveni sloj

Na drenažni se sloj odlaže otpad. Predviđeno je postavljanje sustava za detekciju popuštanja

geomembrane koji će detaljnije biti razrađen i opisan u glavnom projektu. Prije početka

odlaganja otpada na najnižem dijelu deponije izrađuje se nasip visine 2,5m. Nasip se gradi i

po rubu svake nove etaže. Za sve radove koristi se interna cesta. Širina nasipa (na vrhu)

iznosi 1m. Nasip se gradi da je unutrašnji pokos 1:1, a vanjski pokos 1:3 (širina: visina).

Izradit će se sustav obodnih kanala za prihvat oborinske vode koje se slijevaju s deponije.

Obodnim kanalima voda će odlaziti u taložnik/sabirni bazen za prikupljanje oborinske

vode..Procjedne vode odvode se u sabirne bazene za skupljanje procjedne vode svaki

volumena 250 m3.

Sustav za detekciju popuštanja geomembraneSustav za detekciju popuštanja geomembrane je električni sustav za kontrolu brtve

(geomembrane), kao i detekciju mjesta propuštanja u sustavu brtvljenja.

Sustav se temelji na mjerenju potencijalnih razlika u sustavu , a funkcionira pomoću struje

koja slijedi vlagu kroz mjesto propuštanja. Senzori su raspoređeni u obliku mreže ispod


ZGI 39

geomembrane, povezani kabelima u sustav i detektiraju razlike u gustoći strujanja ispod

geomenbrane.

Mjerenje između dva senzora ne utječe na pojavu napona iznad geomembrane. Nakon što

ujednačeno električno polje bude generirano iznad membrane, ponovno se mjeri razlika

potencijala između dva ista senzora. Učinak propuštanja stvara velike promjene u

električnom potencijalu dva najbliža senzora koji su u blizini propusta.

Po analizama različitih potencijala propuštanje može biti lokalizirano s visokom točnošću.

Osnovni uvjet za savršenu funkciju sustava je vlaga iznad rupe koja uzrokuje protok struje

kroz rupu, što znači da ukoliko bude procjeđivanja kroz eventualno nastalo oštćenje, isto će

se detektirati navedenim sustavom.

Sustav koristi posebno razvijene dijelove, od kojih se očekuje dugi vijek trajanja zbog vrste

materijala, zajedno s potpunom kontrolom kvalitete tijekom proizvodnje i montaže. Zbog

svega navedenog je sustav pogodan za upotrebu u sustavima od kojih se očekuje duži vijek

trajanja (kod brtvenih sustava za deponije to je 30-40 god).

Tehnički opis sustava za detekciju popuštanja geomembraneIspod brtvenog sloja u mreži (u pravilu 8m x 8m) su instalirani senzori, koji služe za mjerenje

električnog potencijala. Svaki od ovih senzora povezan je sa upravljačkom kutijom vlastitim

kabelom.

Iznad brtvenog sloja u redovitim razmacima (cca. svako 40m) instalirani su električni izvori

kojima iznad brtvenog sloja homogeno električno polje može biti generirano. Električni izvori

povezani su vlastitim kabelima sa upravljačkom kutijom.

Sustav senzora se temelji na činjenici da kroz oštećenja u sloju geomembrane pojavljuje

strujanje odozgo prema dolje slojevima u sustavu. Uz jedan uvjet, da je na mjestu oštećenja i

ispod dovoljno vlage. Princip se temelji na mjerenjima potencijalnih razlika između rešetki

mreže instaliranih senzora ispod geomembrane.

Detalji mjerenja redom:

Mjerenje potencijala između dva susjedna senzora - 1. mjerenje.

Prema izvoru elektriciteta definira se voltaža koja se šalje u sloj iznad geomembrane.

Potencijali između istih dviju susjednih senzora ponovno vrednuju paralelno - 2.

mjerenje.

Ovi koraci će se provoditi za sve senzore jedan za drugim.

Izračunati razlike potencijala s naponom i bez napona.


ZGI 40

Dijelovi sustava za detekciju popuštanja geomembraneDijelovi sustava su:

Komponente u sustavu

Mjeriteljski dio za sakupljanje podataka

Sustav za interpretaciju rezultata odgovarajućim softverom

Komponente sustava za detekciju oštećenja će biti instalirane u blizini brtvenog sloja

(geomembrane) brtvenog sustava. Zbog toga je trajnost prizemnih komponenti sustava

detekcije oštećenja u brtvenom sustavu od temeljne važnosti.

U prizemne komponente senzora sustava ubrajamo:

Fleksibilne senzore

Kabel

Električni izvori i

Upravljačke kutije

Slika 8 Sustav za detekciju popuštanja geomembrane


ZGI 41

Slika 9 Lokacija buduće deponije

Opis rada

Na ulazu odlagališta mora biti istaknuta ploča s natpisom "REGIONALNA SANITARNA

DEPONIJA" s natpisom imena voditelja rada deponije i radnim vremenom. U trećoj smjeni

organizirana je samo čuvarska služba. Deponija mora biti ograđena ogradom visine 2 metra i

mora biti trajno čuvana, a ulaz je omogućen po pristupnoj cesti pokraj čuvara. Čuvar upućuje

vozilo na mjesto istresanja otpada, a samo mjesto određuje voditelj deponije. Na deponiju

smiju ući vozila komunalnih poduzeća registriranih za prikupljanje otpada, ostalih poduzeća i

privatnih prijevoznika koji imaju dozvolu za deponiranje otpada na navedenoj lokaciji, te

građani koji otpad dovezu jednoosovinskom autoprikolicom volumena do 0,5 m3. Ostali

subjekti prvo moraju dobiti dozvolu od vlasnika deponije i istu moraju na ulazu pokazati

čuvaru deponije.

Na ulaznoj porti deponije vrši se vaganje i kontrola otpada i vodi se dnevnik s dnevnim

podacima o kontroli dovezenog otpada. U dnevnik se upisuju sljedeći podaci:

podaci o vozilu: registracija, vrsta vozila - smećar, autopodizač, kiper, kombi ili

osobno, te korisni volumen nadgradnje (m3 i tone)


ZGI 42

podaci o vrsti (komunalni, glomazni, komercijalni, neopasni industrijski, građevinski,

zeleni), količini i porijeklu (vlasniku) zaprimljenog otpada,

načinu deponiranja, prekrivanju i održavanju stabilnosti deponiranog otpada,

praćenju sastava i količine deponijskih plinova,

sastavu procjednih voda, sastavu i kvaliteti podzemnih voda, odvodnji oborinskih voda

te rekultiviranju dijela deponije ispunjene otpadom

izvanredni događaji (požar, eksplozije, odron otpada, vremenske nepogode)

čuvarska služba (ime i prezime čuvara i eventualne napomene).

Sastavni dio dnevnika je dokumentacija o otpadu (prateća dokumentacija za neopasni

indutrijski otpad), o opremljenosti, o opremi, ugrađenom materijalu, pregledu i poduzetim

mjerama po nalogu inspekcije zaštite životne sredine te pregled praćenja prirodnih i

izvanrednih događaja na deponiji i monitoringu. Odgovorna osoba za ispravan rad deponije

je voditelj deponije. Uz voditelja, na deponiji je i rukovatelj radnim strojem (kompaktor, dozer,

utovarivač) koji zamjenjuje voditelja u slučaju odsustva. Zaposlenici koji rade na deponiji

moraju biti osposobljeni za rad na siguran način i u svemu se moraju pridržavati zakonskih

propisa vezanih uz rad i požar. Osim toga trebaju se educirati za primjenu tehnologije rada.


ZGI 43

1.2.4. Tehnologija budućeg načina odlaganja otpadaTehnologija odlaganja otpada na sanitarnom odlagalištu sastoji se iz sljedećih osnovnih

operacija, koje se odvijaju tijekom radnog dana:

istresanje otpada na radnu površinu,

razastiranje otpada u slojeve,

sabijanje otpada,

dnevno prekrivanje otpada inertnim materijalom ili alternativnim prekrivnim

slojem (membrana izrađena iz LDPE-folije sve do popunjavanja cijele kasete),

prekrivanje popunjene etaže slojem gline ili dovezenim inertnim materijalom te

materijalom od uređenja građevinskog zemljišta,

završno zatvaranje i ozelenjivanje.

Odlaganje otpada na radnu površinu

Prva etaža se formira izradom kasete (polja) koja se ispunjava do visine 2,5 m, odnosno

debljina sloja otpada u prvoj etaži je cca 2,5 m, kao i preostale etaže. Dno polja u poprečnom

presjeku se izvodi pod nagibom od (3 i 1)% prema drenaži u sredini polja, dok je u uzdužnom

presjeku nagib od 1 % prema kraju polja. Na izlasku iz polja postavlja se puna drenažna cijev

– kolektor.

Na kraju radnog dana otpad treba prekriti dnevnim prekrivnim slojem (inertnim materijalom ili

LDPE vatrootpornom i vodonepropusnom membranom za dnevno i privremeno prekrivanje

otpada). Gornja ploha etaže prekriva se glinovitim materijalom koji se dobro nabije i izvodi se

s padom od minimalno 2 % prema krajevima. Time je onemogućen pristup glodavcima,

insektima i pticama, te raznošenje laganog otpada, a osim toga, omogućeno je lakše kretanje

vozila. U slučaju nepovoljnog vremena (jaka kiša, snijeg) otpad se odlaže neposredno uz

internu cestu. Ovdje se otpad prekriva građevinskom šutom koja će za tu svrhu biti

pripremljena, a kada se vrijeme popravi ovako odloženi otpad treba prebaciti na polje za

odlaganje otpada.

Kod rada ljeti radno čelo treba vlažiti (prskanje je omogućeno procjednom vodom ili vodom

koju dovozi autopoljevač da bi se spriječilo podizanje prašine. Kod jačeg vjetra oko radnog

čela treba postaviti montažne ograde radi skupljanja laganog otpada. Svaki dan radno čelo

označava voditelj deponije.


ZGI 44

Za pravilan rad vrlo je bitan redoslijed popunjavanja deponije. Otpad se odlaže u etažama

koje se postavljaju radi oblikovanja deponije kao prirodnog brežuljka ili kaskadno

zatvaranjem jarka. Otpad i prekrivni materijal trebaju biti dobro izravnati i nabijeni kako bi se

izbjeglo erodiranje uslijed utjecaja padalina.

Razastiranje i zbijanje otpada

Otpad se s mjesta istresanja iz kamiona “smećara” ili autopodizača kompaktorom slojevito

rasprostire preko radnog polja. Radno polje ima nagib od 1 : 3 ili blaži. Radni stroj zbija

otpad, a da bi se otpad dobro zbio potrebno je prijeći preko svakog polja otpada 4 – 7 puta.

Dobrom zbijenošću otpada smanjuje se kasnije nepravilno slijeganje, a i više otpada stane

na pripremljeno polje. Ravnanje i zbijanje otpada bolje je kad je otpad vlažan te ga, pored

ostalog, ljeti treba vlažiti (ne polijevati). Za to se koristi procjedna voda. Otpad velikih

dimenzija ne smije se odlagati na deponiju, već se mora odvojeno prikupljati i tek

predobrađenog eventualno odlagati na deponiji ili privremeno u reciklažnom dvorištu.

Debljina slojeva

Otpad se rasprostire u slojevima debljine od 0,3 do 0,5 m. Bitno je da slojevi ne budu deblji

od 0,5 m, čime se postiže bolje zbijanje. Etaže su slojevi otpada i prekrivnog materijala visine

2,5 m. Kod ispunjavanja pojedine etaže potrebno ju je ispuniti za cca 0,5 m više od konačno

predviđene kote – zbog slijeganja.

Prekrivanje slojeva otpada i zbijanje prekrivnog materijala

Dnevno prekrivanje slojeva otpada je neizbježna operacija sanitarnog načina deponiranja.

Ona se svakodnevno obavlja inertnim materijalom (zemlja, inertni materijal od građevinskih

radova) debljine 10 – 20 cm ili se koristi posebna LDPE folija.

Prekrivanje u toku dana može biti i češće, naročito ljeti, dok se zimi to radi rjeđe, odnosno

svaka dva do tri dana. Dnevnim prekrivanjem obuhvaćen je samo vodoravni (gornji) dio

etaže, dok se čelo radnog dijela ne prekriva inertnim materijalom već se koristi mobilna LDPE

vatrootporna folija.

Nakon što se popuni prva etaža, njezina gornja površina se prekriva slojem gline ili inertnog

materijala debljine 15 cm, a geomembrana (LDPE folija) se premješta na novu (susjednu)


ZGI 45

kasetu – i tako redom. Međuetažnom i završnom prekrivnom sloju dan je nagib od minimum

2%, a predlaže se 3%.

Prekrivni materijal treba biti dobro izravnat i nabijen kako bi se izbjeglo njegovo erodiranje

uslijed utjecaja oborina. Dobro izveden i ozelenjen prekrivni sloj smanjuje količinu procjedne

vode, sprječava prisutnost insekata i ptica, svodi mogućnost ovih pojava na minimum, te

sprječava raznošenje lakših frakcija otpada uslijed djelovanja vjetra.

Odlaganje otpada iz industrije, građevinskog otpada i dr.

Otpad iz industrije koji je neutralan sa kemijskog i biološkog stanovišta, može se odlagati na

deponiju. Ovdje je bitno napomenuti, da je većinu otpada iz industrije nepotrebno odlagati na

deponiju, jer može poslužiti kao sekundarna sirovina. Reciklaža sekundarnih sirovina iz

otpada koje potječu od industrije je korisna. Time se smanjuje deponijski prostor, što također

predstavlja uštedu. Zbog toga je, dopunom organizacije rada, potrebno pristupiti

izdvajanju sekundarnih sirovina, i to na mjestu nastajanja, te izgraditi sabirne centre

(reciklažna dvorišta) odakle se skupljene sekundarne sirovine šalju na preradu.

Građevinski otpad koji se dovozi na deponiju treba privremeno odložiti uz internu cestu, te

upotrijebiti za izgradnju interne ceste na radnoj etaži, a višak može poslužiti kao

prekrivni materijal.


ZGI 46

Slika 10 Tehnologija rada odlagališta


ZGI 47

1.2.5. Sastavni dijelovi zahvata i njihov razmještaj u prostoru (zone)Na lokaciji regionalne sanitarne deponije moraju se nalaziti svi sadržaji koji služe za pravilan i

siguran rad. Svi objekti moraju biti izgrađeni imajući u vidu Direktive EU, tako da svi brtveni

slojevi zadovoljavaju Direktivu (u skladu s tehno-ekonomskim mogućnostima područja).

Regionalna sanitarna deponija podijeljena je na sljedeće prostore:

ulazno - izlazna zona sa pratećim sadržajima

prostor za odlaganje otpada – radna zona

prostor oko deponije

ostali sadržaji

rezervirani prostor.

Ukupna površina regionalne sanitarne deponije unutar ograde iznosi cca 13,60 ha.

Ulazno-izlazna zona sa pratećim sadržajima

Ova zona obuhvaća sve objekte predviđene za smještaj opreme i boravak djelatnika. Ovdje

se predviđaju: ulazna vrata, objekt za zaposlene s parkingom, bazeni za fekalne vode i

tehnološku vodu, vaga s nadstrešnicom, plato za pranje podvozja i opreme, te reciklažno

dvorište.

Ulazna vrata ukupne širine 7,1 m, a sastoje se od dvokrilnih vrata za kolni ulaz te vrata

za pješake (1,1 m). Mora postojati mogućnost zaključavanja

Objekt za zaposlene 140 m2 (17,15 m x 8,25 m)

Parkiralište - na prostoru ulazno-izlazne zone osigurano je 12 parkirališnih mjesta

Sanitarne otpadne vode iz sanitarnog čvora treba upuštati u zatvoren vodonepropusni

sabirni bazen kapaciteta oko 90 m3. Sadržaj iz sabirnog bazena treba odvoziti

autocisternom i prazniti u gradsku kanalizaciju

Kolna vaga – na lokaciji regionalne sanitarne deponije predviđena je jedna vage

dužine 18 m. Uz vagu planirana je nadstrešnica i 1 montažni upravljački kontejner (6

m x 2.4 m), koji ujedno služi i kao porta

Plato za pranje vozila i opreme treba biti armirano – betonski na kojem se vrši pranje

podvozja vozila i opreme

Reciklažno dvorište - to je posebno opremljen prostor namijenjen razvrstavanju i

privremenom odlaganju pojedinih vrsta otpada kao npr: papira, kartona, stakla (ravno i

ambalažno), metala, metalne i PET ambalaže, glomaznog otpada, auto guma,


ZGI 48

električnog i elektroničkog otpada, stiropora i dr. U reciklažnom dvorištu postavit će se

odgovarajući kontejneri za izdvojeno skupljanje pojedinih izdvojenih komponenti

otpada, automatska preša-balirka i privremeno skladište problematičnog otpada

Prostor za odlaganje otpada

Na ovom prostoru odlaže se otpad po zacrtanoj tehnologiji. Dno deponije mora biti izvedeno

kao vodonepropusno sa sustavom za skupljanje procjednih voda i sustavom otplinjavanja.

Prostor za odlaganje otpada zauzima površinu od cca 4,00 ha.

Prostor oko deponije

Ovaj prostor predstavlja tampon zonu prema okolnom terenu, ograničavajući ulazak

neovlaštenih osoba, sprječavajući divlje odlaganje otpada i raznošenje prašine. U ovoj zoni

nalazi se ograda, obodni kanali, protupožarni put (servisna cesta), zeleni pojas te sabirni

bazen i laguna za skupljanje procjednih voda.

Ograda sprječava ulazak nepozvanima te domaćim i divljim životinjama. Visina ograde

je 200 cm. Uz ogradu je poželjno zasaditi trnovitu živicu

Obodni kanal služi za skupljanje oborinskih voda koje se slijevaju sa zatvorenog dijela

deponije i gravitirajućeg okolnog terena. Predviđen je betonski kanal trapeznog oblika

Protupožarni put (servisna cesta) širine 5,5 m gradi se oko deponije otpada, čime se

omogućuje vatrogasni pristup oko cijelog tijela deponije

Zeleni pojas predviđa se postići sadnjom autohtonog bilja

Procjedne vode iz deponije drenažnim sustavom dovode se u betonske nepropusne

bazene (250 m3). Voda u ovim bazenima može služiti i za protupožarne svrhe. Iz

bazena će se uronjenim crpkama obavljati recirkulacija po tijelu deponije prvih 5

godina. U III. fazi rada deponije predviđena je izgradnja uređaja za pročišćavanje

procjednih voda.

Ostali sadržajOstali sadržaj čine:

Stalne prometnice.Uz tijelo deponije predviđa se izgradnja makadamske prometnice

koja je ujedno i vatrogasni pristup tijelu deponije. Širina vatrogasnog pristupa je 6,00

sa obostrano planiranom bankinom od 0,5 m


ZGI 49

Privremene ceste - da bi se osiguralo transportiranje otpada do radnog polja potrebno

je izgraditi interne (privremene) ceste. One se izgrađuju kao makadamske, a može se

koristiti i priručni materijal (građevinski otpad, šuta i sl.) u kombinaciji s umjetnim

materijalima. Kako su ove ceste na slabo nosivom tlu predlaže se uporaba sendvič

sloja, tj. geosintetika (geotekstil i mreža) i drobljenog kamena. Izrađuju se usporedno s

proširivanjem deponije. Da bi se osiguralo kretanje kamiona maksimalni dozvoljeni

nagib je 10 %. Širina puteva je 3 do 6 m. Potrebno je izraditi i odvodne kanale kraj

ovih puteva. Ove ceste nisu stalne i bit će prekrivene sljedećim etažama otpada ili će

se reciklirati

Promet vozila koja dovoze otpad – mora biti ograničen na lokaciji deponije u skladu s

tipom vozila i njegovom brzinom. Iz tog razloga prometni znakovi će biti postavljeni na

mjesta gdje je to neophodno

Opskrba vodom osigurana je iz cisterne (koja se nalazi ispod zemlje) preko

hidrobloka. U budućnosti se predvića spajanje na sustav javne gradske vodopskrbe.

Opskrba električnom energijom predviđena je spojem na električnu mrežu.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – služi za potrebe pročišćavanja otpadnih voda

koje će nastajati na lokaciji regionalne sanitarne deponije; predviđena je izgradnja

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u III. fazi

Baklja za spaljivanje odlagališnog plina – služi za spaljivanje deponijskog plina kako bi

se zaštitio okoliš ali i zdravlje ljudi od nekontrolirane emisije deponijskog plina.

Spaljivanjem odlagališnog plina na baklji neće nastajati štetni produkti sagorjevanja

budući da se radi o tipskim bakljama koje propisuje Direktiva EU i koje su

dimenzionirane sa svim mjerama zaštite okoliša.

Rezervirani prostor za obradu građevinskog otpada – realizirao bi se na dijelu lokacije

i služio bi za prihvat i obradu građevinskog otpada. Na lokaciju regionalne sanitarne

deponije zaprimale bi se sljedeće vrste otpadnog materijala: beton, armirani beton,

kamen, asfalt, cigla, crijep i žbuka. Neće se zaprimati sljedeći otpad: miješani

građevinski otpad, građevinska stolarija, keramičke pločice, iskop zemlje i dr. Na

lokaciji je moguće koristiti mobilnu drobilicu. Vrsta i kapacitet ovisit će o vrsti materijala

koji se obrađuje.

Zeleni pojas služi za odvajanje deponije od ostalog prostora. Uz obod deponije se sadi

mlado drveće i grmlje, a tlo je zatravnjeno. Drveće i travu treba zasaditi i posijati i po

zatvorenim dijelovima deponije


ZGI 50

Slika 11 Trenutne ceste na predmetnoj lokaciji

Rezervirani prostor

Na lokaciji regionalne sanitarne deponije predviđen je rezervirani prostor za buduće širenje

(budući Centar za gospodarenje otpadom) na kojem se mogu smjestiti određeni budući

sadržaji kao što su sadržaji:

FAZA 2:

Izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada na rezerviranom dijelu

lokacije te izgradnja preostalog dijela ograde oko lokacije deponije.

Izgradnja svih ostalih potrebnih sadržaja neophodnih za funkcioniranje postrojenja za

obradu otpada.

Površina rezervirane površine ove faze iznosi cca 1,60 ha.

FAZA 3:

Izgradnja/postavljanje postrojenja za obradu procjednih i sanitarnih otpadnih voda



ZGI 51

FAZA 4:

Izgradnja drugog dijela deponijskih ploha za deponiranje otpada (proširenje) sa

sustavom za prikupljanje i recirkulaciju procjednih voda i sustavom pasivnog

otplinjavanja te obodne makadamske prometnice oko dijela deponijskih ploha na

rezerviranom dijelu lokacije.


FAZA 5:

Prostor za obradu građevinskog otpada – realizirao bi se na dijelu lokacije i služio bi

za prihvat i obradu građevinskog otpada. Na lokaciju regionalne sanitarne deponije

zaprimale bi se sljedeće vrste otpadnog materijala: beton, armirani beton, kamen,

asfalt, cigla, crijep i žbuka. Neće se zaprimati sljedeći otpad: miješani građevinski

otpad, građevinska stolarija, keramičke pločice, iskop zemlje i dr. Na lokaciji je

moguće koristiti mobilnu drobilicu. Vrsta i kapacitet ovisit će o vrsti materijala koji se

obrađuje.


1.2.6. Zatvaranje odlagalištaOvoj fazi pristupa se tek nakon prestanka rada odlagališta, međutim, konačnu namjenu

prostora treba imati u vidu prilikom izrade projekta. Zatvaranje saniranog odlagališta se svodi

na to da se utjecaj na okoliš svede na minimum, a pri tome treba težiti da se

novooblikovani prostor dovede u stanje koje se estetski uklapa u okolni teren.

Nakon zatvaranja popunjenog dijela odlagališta potrebna je provedba dugoročne kontrole

procjednih voda i plinova (tzv. monitoring). Posebnu pozornost za vrijeme i nakon

zatvaranja treba obratiti na sljedeće kritične faktore:

završni pokrovni sloj,

slijeganje,

stabilnost kosina i erozija,

otpadne vode,

plinove, i

ozelenjivanje.

Zatvaranju se pristupa poravnavanjem gornje plohe odlagališta, a nakon toga treba

izraditi završni pokrovni sloj koji se onda rekultivira. U dio završnog pokrovnog sloja –


ZGI 52

kao rekultivirajućeg sloja – može se ugraditi zemlja, ali i građevinski otpad od uređenja

gradilišta na razmatranom području ili miješani materijali, a što bi znatno umanjilo troškove.

Kao završni pokrovni sloj predviđen je "sendvič sloj" koji se sastoji od:

izravnavajućeg sloja prekrivnog materijala,

drenažnog sloja za plinove (min. 30 cm) ili alternativno umjetnog drenažnog sloja,

zaštitnog sloja geotekstila (po potrebi),

bentonitnog tepiha - GCL (k=10-9 m/s),

drenažnog sloja za oborinske vode (min. 50 cm) ili alternativno umjetnog drenažnog

sloja (geodrena),

zaštitnog sloja geotekstila (po potrebi),

rekultivirajućeg završnog pokrovnog sloja (min. 100 cm),

ozelenjavanja (trave i drveće).

Ovo je navedeni prikaz slojeva izrađen u skladu s Direktivom EU. Prilikom odabira

debljina pojedinih slojeva, vodilo se računa o mogućnosti otklizavanja, količini vlažnosti koja

se može zadržati radi ozelenjavanja i sprječavanja nastajanja pukotina koje se javljaju

isušivanjem. Dovoljna vlažnost, hranjivost i debljina završnog pokrovnog sloja omogućuju

pravilan rast vegetacije, pa su i posljedice procjeđivanja i erozije manje, a onemogućeno je

prodiranje životinja i korijenja kroz pokrovni sloj. Ovdje je vrlo bitno napomenuti da se

izgradnja pokrovnog sloja treba obaviti u ljetnom periodu, kada nema padalina. Padaline

mogu uzrokovati eroziju završnog humusnog sloja ukoliko na njemu nije narasla vegetacija.

Korijenje biljaka djeluje kao armatura i sprječava erodiranje zemljanog sloja.

Ozelenjavanje je jedan od najvažnijih čimbenika u zatvaranju svake deponije. Ono je prilično

skupo, ali predstavlja dobru investiciju u odnosu na javnost. Poduzima se zbog estetskih

razloga, ali također radi sprječavanja erozije zbog površinskog otjecanja oborina te radi

smanjenja količina procjednih voda.

Slijeganje

Slijeganje je rezultat konsolidacije odloženog otpada uslijed različitih procesa koji se odvijaju

u otpadu i nehomogenosti različitih vrsta otpada i materijala, a javljaju se zbog zbijenosti

izazvane težinom gornjih slojeva otpada te smanjenjem volumena izazvane biološkom

razgradnjom otpada. Brzina slijeganja ovisi o sljedećim parametrima:

sastavu otpada (više organskog materijala uzrokuje veće slijeganje),


ZGI 53

količini prekrivnog materijala u cijelom odlagalištu,

količini oborina (veće količine oborina uzrokuju veće slijeganje – za vrijeme

rada odlagališta),

zbijenosti otpada (otpad zbijen na cca 0,6 t/m3 sliježe se 10 – 30 %, a zbijen na 0,8

t/m3 sliježe se manje od 10 %).

Veličina slijeganja je na svakoj deponiji drugačija, a može se pretpostaviti da se 90 %

slijeganja dogodi u prvih 5 godina nakon odlaganja otpada. Tipično slijeganje nakon dužeg

razdoblja iznosi 15-20 %, dok su vrijednosti od 40 % zabilježene u područjima gdje je bilo

puno otpada organskog porijekla. Slijeganje otpada na deponiji može se protegnuti čak do 50

godina.

S obzirom da se slijeganje može javiti i na malim površinama, odmah treba pristupiti

zatrpavanju ovih mjesta (depresija), planiranju i ozelenjavanju. Na predmetnoj deponiji se

predviđa ugradnja repera kojima će se kontrolirati slijeganje tijela deponije.

ErozijaStabilnost kosina i erozija mogu postati problem ako je pogrešno postavljen nagib.

Dok se ne pristupi ozelenjivanju, javljaju se problemi kanalića i erozije uslijed

oborinskih voda. Jedna od čestih metoda za kontrolu erozije je pravilno postavljanje kamenja

srednje veličine, između kojih se sadi drveće, a koji se odupiru erozijskoj snazi vode. Također

se iskopavaju rigoli okomito na tok vode, a koji su zatravljeni. Konačni nagibi određuju se

krajnjom namjenom terena.

Oborinske vode mogu izazvati eroziju, oštećenja u pokrovnom materijalu i uništenje

vegetacije. Ova pojava može se spriječiti izgradnjom otvorenih zaštitnih kanala. Otvoreni

zaštitni kanali imaju funkciju zaštite tijela odlagališta od erozije i oštećenja pokrovnog

materijala i vegetacije. Takvi kanali uobičajenog su trapeznog profila. Kanale treba pravilno

postaviti i dimenzionirati tako da se spriječi taloženje u njima, kao i da se onemoguće velike

proticajne brzine protočne oborinske vode.

Ozelenjivanje

Ozelenjivanje je jedan od najvažnijih čimbenika u zatvaranju svake deponije. Ono je prilično

skupo, ali predstavlja dobru investiciju u odnosu na javnost. Poduzima se zbog estetskih

razloga, ali također radi sprječavanja erozije zbog površinskog otjecanja oborina te radi

smanjenja količina procjednih voda.


ZGI 54

Postupak rekultivacije podjeljen je na tehničku i biološku fazu. U fazi tehničke rekultivacije se

na prethodno formirani teren nanosi sloj odgovarajućeg supstrata, sa ciljem da se

osiguraju preduvjeti za razvoj vegetacije. Tehničkoj rekultivaciji može se pristupiti

neposredno po završenim radovima na uređenju, nivelaciji i finalnom prekrivanju završnih

površina gornjim brtvenim slojem.

U biološkoj fazi se zasniva vegetacijski pokrivač, uz primjenu neophodnih mjera koje

trebaju olakšati pokretanje pedoloških procesa. Biološki pokrivač je za deponiju bitan i iz

razloga što on pokrovnom brtvenom sloju, koji se sastoji od velike količine humusa, služi kao

armatura. Korijenje trava i biljaka koje se zasade imaju ulogu armature u tlu, budući da

korijenje drži humusni sloj na okupu prilikom padalina (smanjuje se erozija tla). Također, sloj

biološkog pokrivača smanjuje mogućnost procjeđivanja vode u gornji brtveni sloj.

U pogledu izbora tipa zemljišta za tehničku fazu rekultivacije, najpovoljniju varijantu

predstavlja tip lokalnog zemljišnog supstrata, čime se uspostavlja pedološki kontinuitet

između rekultivirane površine i njenog neposrednog okruženja.

Među varijantama biološke rekultivacije, kao adekvatno rješenje, predviđa se formiranje

livade travno - leguminoznog sastava na tijelu deponije i obodnim nasipima.

Slika 12 3-D prikaz primjera rekultivacije

Livadska vegetacija, u uvjetima pravilne njege, osigurava kontinuiranu pokrivenost površine

zemljišta, kao i ravnomjernu prožetost po dubini korjenjem i žilama. Ovim se osigurava


ZGI 55

zaštita od erozije i unaprjeđuje se struktura zemljišta, a ono se smjenom redovnih godišnjih

ciklusa obogaćuje i humusnom komponentom koja se zatim povezuje u organo - mineralni

kompleks.

Na deponiju se preporučuje posaditi bilje koje ima mali korijen, kako bi se spriječilo

eventualno probijanje gornjeg brtvenog sloja.

Izrada gornjeg brtvenog sloja i sijanje vegetacije se preporučuje odraditi pred ljetni period,

kada je mala količina padalina, kako bi se spriječilo eventualno erodiranje humusnog sloja

uslijed padalina.

Točno definiranje vrsta biljaka i rasporeda sadnica na lokaciji će se definirati projektom

rekultivacije deponije.

Slika 13 Detalj zatvaranja deponije


ZGI 56

1.2.7. OpremaRad s otpadom odnosi se na razastiranje otpada preko radne površine, a nakon što su isti

istreseni iz kamiona smećara ili kontejnera, te njihovo sabijanje. Pri izboru opreme za

regionalnu sanitarnu deponiju vodi se računa da ista može udovoljavati slijedeće funkcije: rad

s otpadom (razastiranje, zbijanje), iskop i transport prekrivnog materijala i njegovo zbijanje te

održavanje tijela deponije i privremenih cesta. Na lokaciji regionalne sanitarne deponije

predviđen je rad kompaktora, buldožera i utovarivača. Kompaktor i buldožer radit će s

otpadom koji će se dovoziti na lokaciju, dok će se utovarivač koristiti za rad s prekrivnim

materijalom.

Izbor tipa, veličine i broja opreme koja radi s otpadom ovisi o mogućnosti da se otpad

razastire, sabija i prekriva inertnim materijalom, a što ovisi o sljedećim čimbenicima:

količini i vrsti otpada na dan

količini i vrsti prekrivnog materijala na dan

udaljenosti na koju se vrši transport

načinu odlaganja otpada

stupnju zbijenosti

dodatnim zahtjevima kao što je održavanje puteva i sl.

raspoloživim financijskim sredstvima.

KompaktorSluži za razgrtanje i zbijanje otpada na deponiji i smatra se najefikasnijim strojem. Svojim

radom kompaktor otpad drobi, zbija i miješa, a pokrovni materijal razgrće i njime prekriva

otpad itd.

Tehničke karakteristike stroja:

Snaga 314kW

Težina 32 100 kg

Dimenzije:

Dužina

Širina

Visina

8 120mm

3 800 mm

4 120 mm

Kotači sa zubima i kompaktirajućom širinom 1 350 mm (prednji) i 1 123 mm (stražnji)

Promjer kotača 1 660 mm

Razmak između osovina 3 500 mm


ZGI 57

Klima uređaj

Buldožer

Namijenjen je za raznošenje otpada i prekrivnog materijala na odlagalištu kao i drugog

inertnog materijala. Ujedno služi i za rad uz kompaktor.


Snaga 231kW

Težina 38,7t

Dimenzije:

Dužina

Širina

Visina

4 262 mm

3 040 mm

3 428 mm

Klima uređaj

Kombinirani stroj – rovokopač i utovarivač

Služi za manipulaciju raznim vrstama materijala, od otpada do prekrivnog materijala. Također

služi za iskope za razne potrebe na deponiji. Prvenstveno služi na deponiji za pretovar i

manipulaciju prekrivnim materijalom.


Snaga 82 kW

Kapacitet 27 t/m3

1.2.7.1. Ostala potrebna opremaOsim opreme koja se koristi za rad s otpadom, predviđena je nabavka visokotlačnog perača,

hidrobloka, agregata, muljnih pumpi i pumpi za procjedne vode, protupožarnih aparata i

ostalog priručnog materijala, kao i nabava mobilnog telefona.

Predviđa se postavljanje 1 kolne vage 60 t, dimenzija 18 m x 3 m, iznad razine prometnice, s

pristupnim rampama. Uz vagu je planirana nadstrešnica i montažni upravljački kontejner, koji

ujedno služi i kao porta.

U fazi 3 predviđena je nabava i ugradnja mobilnog membranskog uređaja za pročišćavanje

otpadne vode.


ZGI 58

1.2.8. Radna snagaZa normalno poslovanje regionalne sanitarne deponije u prvoj fazi, predviđen je rad u prvoj

smjeni dok su druga i treća smjena predviđene kao čuvarska služba. Ukupno je predviđeno 7

radnika.

Rad na deponiji odvija se u I. smjeni, predviđena je sljedeća radna snaga:

Opis posla Brojdjelatnika

Stupanjstručnespreme

Smjena

Voditelj deponije i reciklažnog dvorišta 1 VSS ili VŠS I.

Strojar (vozač radnog stroja) 2 KV I.

Radnik na vagi (kontrola ulaza) 1 KV I.

Pomoćni radnik (ujedno čuvar u I. smjeni) 1 KV I.

Čuvarska služba 2 PKV II. i III.

Ovdje treba napomenuti da zaposlenik, odgovoran za odlagalište, mora imati najmanje VII/1

stupanj stručne spreme (VSS) tehničkog ili kemijsko-tehničkog usmjerenja. Isti ne mora biti

stalno prisutan na odlagalištu.

Voditelj deponije nadzire provođenje predviđenih mjera zaštite te vodi rad u skladu s

tehnološkim elaboratom glavnog projekta.

Strojar osigurava da se dovezeni otpad istovari na točno određenom mjestu i upravlja u

skladu s tim.

Radnik na vagi obavlja evidentiranje vozila i kontrolu ulaza, a pomoćni radnik pranje kotača

kamiona smećara visokotlačnim peračem prije odlaska iz kruga deponije. Zadužen je za

čišćenje platoa od blata i smeća, a također kontrolira razine u separatoru ulja i sabirnim

bazenima. Zadužen je za čuvanje deponije u I smjeni.

Čuvari u II. i III. smjeni zaduženi su za čuvanje deponije.

Sljedeća radna snaga predviđa se za smještaj u poslovnim prostorijama upravne zgrade,

međutim ista se može modificirati:


ZGI 59



Smjena

Direktor 1 VSS ili VŠS I.

Ekonomist 1 VSS ili VŠS I.

Inženjer ekologije 1 VSS ili VŠS I.

Tajnica 1 SSS I.

Radna snaga koja se predviđa za odvijanje rada reciklažnog dvorišta je sljedeća:



Smjena

Pomoćni radnik 1 KV I.

Sukladno navedenom, 7 zaposlenih potrebno je predvidjeti za rad deponije, još 4 zaposlenika

u upravnoj zgradi, 1 zaposlenik za rad reciklažnog dvorišta. Navedeni broj zaposlenika

(ukupno 12) odnosi se na 1. fazu rada deponije. Kasnije će se broj radnika povećavati

ukoliko bude potrebno prilikom realizacija sljedećih faza.

Prilikom bolesti i odmora treba organizirati zamjene, ukoliko se pokaže da postojeće

zaposleno osoblje ne može zadovoljiti potrebe pravilnog rada. Svi zaposleni djelatnici moraju

završiti tečaj zaštite na radu, a djelatnik koji radi s otpadom mora biti obučen i za zaštitu od

požara i eksplozija. Svi radnici moraju raspoznavati osnovne vrste opasnog otpada koji se ne

smije odlagati na deponiju.

1.2.9. Etapna izgradnjaIzgradnja regionalne deponije "Gračanica" izvodi se u više etapa i četiri faze, i to:

FAZA 1:

etapa 1: izgradnja ulazno-izlazne zone (ulazna vrata, asfaltirana prometnica, vaga s

mjeriteljskom kućicom i separatorom i taložnikom ulja i masti) izgradnja ograde oko

dijela deponije, izgradnja objekta upravne zgrade sa pripadajućim parkiralištem za

osobna vozila, izgradnja internih prometnica, izgradnja prvog dijela deponijskih ploha

za deponiranje otpada sa sustavom za prikupljanje i recirkulaciju procjednih voda i

sustavom pasivnog otplinjavanja te obodne makadamske prometnice oko dijela

deponijskih ploha, izgradnja obodnog kanala oko deponije, izgradnja bazena/taložnika

za skupljanje oborinskih voda, izgradnja platoa za pranje podvozja, izgradnja


ZGI 60

vodoopskrbne mreže, izgradnja kanalizacijske i elektro opskrbne mreže i nabava

radnih strojeva za deponiju;

etapa 2: izgradnja reciklažnog dvorišta;

etapa 3: izgradnja/postavljanje baklje za spaljivanje deponijskog plina

etapa 4: izgradnja preostalog dijela deponijskih kazeta za odlaganje otpada

etapa 5: parcijalno zatvaranje deponije završnim pokrovnim slojem

FAZA 2:Izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada na rezerviranom dijelu lokacije te

izgradnja preostalog dijela ograde oko lokacije deponije.

FAZA 3:Izgradnja/postavljanje postrojenja za obradu procjednih i sanitarnih otpadnih voda na

rezerviranom dijelu lokacije

FAZA 4:Izgradnja drugog dijela deponijskih ploha za deponiranje otpada (proširenje) sa sistemom za

prikupljanje i recirkulaciju procjednih voda i sistemom pasivnog otplinjavanja te obodne

makadamske prometnice oko dijela deponijskih ploha na rezerviranom dijelu lokacije.

FAZA 5:

Izgradnja ploha za obradu građevinskog otpada sa svim potrebnim sadržajima na

rezerviranom dijelu lokacije.

Ove faze su neovisne i jedna ne uvjetuje drugu, osim logičkog slijeda. Za svaku pojedinu

fazu će se izraditi zaseban glavni projekat te ishoditi zasebna uporabna dozvola.Predmet

ovog projekta je faza 1 u kojem se iznose osnovni podaci o postojećem stanju, projekcijama

količina otpada prema scenarijima koji podrazumijevaju postizanje zacrtanih ciljeva vezanih

za odvojeno prikupljanje otpada prema nacionalnim i EU ciljevima.

Za provedbu faza 2, 3 , 4 i 5 ostavlja se rezervirani prostor za prethodno navedene sadržaje,

a koji će biti predmet drugih projekata.



Slika 14 Situacija regionalne deponije- faze izgradnje






2. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽENPROJEKTOM


ZGI 63

2.1. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

2.1.1. Opis šireg područjaGornji Vakuf-Uskoplje je grad i središte istoimene općine, smještene u Srednjobosanskom

kantonu.Gornji Vakuf predstavlja jedno od najstarijih mjesta u Bosni nastalih aktom

uvakufljavanja od strane bosanskog plemstva iz osmanlijskog perioda. Nalazi se u

Skopaljskoj dolini koja se prostire u gornjem toku rijeke Vrbas, duga je 27km a široka samo 2

km. 2001. godine prema odluci međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nazivu općine i

naseljenog mjesta Gornji Vakuf se dodaje nastavak Uskoplje.Općina obuhvaća površinu od

402,7 km2. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Gornjem Vakufu - Uskoplju je živio

25181 stanovnik koji su naseljavali 51 naseljeno mjesto organizirano u 15 Mjesnih zajednica.

Nažalost, neka od tih naseljenih mjesta su danas potpuno napuštena, a procjenjuje se da

danas općina broji oko 21000 stanovnika.

Slika 15 Grb grada Gornji Vakuf-Uskoplje Slika 16 Položaj općine Gornji Vakuf-Uskoplje

Gornji Vakuf-Uskoplje okružen je planinama Vranicom s istočne i Radušom sa zapadne

strane, dok se na jugu nalazi prijevoj Makljen. Prema sjeveru se nastavlja dolina Vrbasa ka

Bugojnu i Donjem Vakufu. Osim s Bugojnom, općina graniči s općinama Novi Travnik,

Fojnica, Konjic, Prozor-Rama i Kupres. Od značajnih vodotoka uz Vrbas, tu su i Bistrička

rika, Trnovača, Krušćica, Voljišnica i Tuščica. U samom gradu postoji potok Barica u koju se

ulijeva sezonski potok Uševica, dok su potoci Ilidža i Javić od 1964. godine uključeni u

kanalizacijsku mrežu. Najveća nadmorska visina općine je 2112 metara koliko iznosi najviši


ZGI 64

vrh Vranice Nadkrstac. Osim Nadkrstca postoji više vrhova Vranice viših od 2000 metara, a

svojom visinom ističe se Ločika sa 2107 metara nadmorske visine.

Klima u općini Gornji Vakuf-Uskoplje je umjereno kontinentalna i izuzetno je pogodna za

razvoj povrtlarskih kultura, a pogotovo kupusa. Klima je, radi veće nadmorske visine (oko

100m), blizine velikih palninskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja

oštrija u odnosu na umjereno kontinentalnu klimu na području nitzvodno uz Vrbas. Ljetne

temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje

kupusu koji teško podnosi temeperature veće od 25 ̊C.

Iz raspoložive dokumentacije kišromjerne stanice Bugojno i stanice Banja Luka, prosječne

godišnje padaline za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje jesu 1 060 mm/m2 . Hipsometrijski je

kišomjerna stanica u Bugojnu niža od Banja Luke i može se smatrati relevantnom.

Srednja godišnja temperatura za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje iznosi t=10,6 ̊C, odnosno

temperature se najčešće kreću u okviru 6-12 C̊ na godišnjoj razini, zbog blizine planinskim

predjelima, i gornjeg toka rijeke Vrbas, koji sa sobon nose hladan zrak.

Prema prosjeku po mjesecima temperatura iznosi: I. mjesec t=-0,7 ̊C; II. mjesec t= 1,6 ̊C; III.

mjesec t=6,1 ̊C; IV. mjesec t=10,9 ̊C; V. mjesec t=15,6 ̊C, VI. mjesec t= 18,9 ̊C; VII. mjesec

t=20,6 ̊C; VIII. mjesec t=19,7 ̊C; IX. mjesec t= 15,9 ̊C; X. mjesec t=10,8 ̊C; XI. mjesec t= 5,9 ̊C

i XII. mjesec t=1,2 ̊C.

Pravac ruže vjetrova za klimatološku stanicu Bugojno je uglavnom sjeverozapad-jugoistok

kao što je prikazano na sljedećoj slici. Brzina kretanja vjetrova na području općine Gornji

Vakuf-Uskoplje je slabija i iznosi prosječno od 3-7 m/s godišnje.


ZGI 65

Slika 17 Učestalost vjetra- meteorološka stanica Bugojno

Ovakav geografski položaj i pogodna klima pogoduje razvoju poljoprivrede, naročito

povrtlarstva, i turizma zbog iznimnih prirodnih ljepota i očuvanog okoliša naročito planina

Vranice i Raduše te oko Ždrimačkih jezera, Ždrimačkog vodopada, Pijavičkog jezera, Pasjeg

jezera, rijeka Vrbas, Voljišnice, Trnovače, Bistrička Rike i Kruščice. što bi trebalo iskoristiti u

narednim godinama za povećanje broja uposlenih.


ZGI 66

2.1.2. Opis užeg područjaUpravljanje otpadom u regiji Gornji Vakuf – Uskoplje bazira se na regionalnom konceptu koji

u sebi sadrži izgradnju regionalne deponije "Gračanica" koja se nalazi pored magistralne

ceste M 16.2 na granici općina Bugojno i Gornji Vakuf-Uskoplje. Regionalna deponija je

smještena na lokalitetu Rudnika uglja „Gračanica“ u naselju Humac, općina Gornji Vakuf-

Uskoplje na zemljišnim parcelama označenima kao: k.p. 19/5, k.p. 19/6, k.p. 19/7, k.p. 19/8,

k.p. 19/9 K.O. Pajić Polje.

Slika 18 Satelitska snimka užeg područja

Pristup lokaciji je sa glavne magistralne ceste M 16.2 Bugojno – Gornji Vakuf-Uskoplje. S

magistralne ceste prema rudniku vodi postojeća prometnica kojom se koristi i rudnik.

Navedenu prometnicu je potrebno urediti i u kasnijim fazama vjerojatno proširiti. Nakon

prelaska preko mosta koji će također biti potrebno urediti je predviđeno izvesti novu pristupnu

prometnicu. Ova prometnica kao i uređenje postojeće te mosta nije dio ovog projekta budući

da je izvan zahvata deponije

Deponija je okružena mjestima: Rosulje, Gračanica, Ričica, Humac, Odžak, Dražev Dolac,

Pajić Polje, Duratbegović Dolac, Hrasnica, Zanasovići, Bojska, Lužani i Grnica. Gornji Vakuf-

Uskoplje i Bugojno nalaze se oko 9 km od lokacije “Gračanica“.

Na području gdje je predviđena izgradnja regionalne sanitarne deponije, trenutno je aktivan

rudnik uglja „Gračanica“. Rudnik se uspješno se bavi proizvodnjom i distribucijom ugljena

području cijele Bosne i Hercegovine, pri čemu se vrši površinska eksploatacija uglja.


ZGI 67

Slika 19 Rudnik uglja „Gračanica“

Slika 20 Dio lokacije regionalne sanitarne deponije


ZGI 68

Slika 21 Zaključak o davanju suglasnosti za zamjenu nekretnina


ZGI 69

2.1.3. Geološke karakteristike šireg područjaU litostratigrafskom smislu, područje buduće regionalne deponije „Gračanica“, grade

sedimenti miocenske starosti.

Naslage tercijara obuhvaćaju slatkovodne srednje i gornje miocenske sedimente deponirane

u Bugojanskom, Prozorskom i Konjičkom bazenu. To su terigene tvorevine u kojima se na

osnovu litoloških i paleontoloških razlika i i superpozicijskih odnosa mogu izdvojiti:

podinske breče, konglomerati, pješčari,

laporci i laporoviti krečnjaci sa ugljem,

krovinski konglomerati i pješčari.

Konkordantno preko konglomerata i pješčara leže laporci i laporoviti krečnjaci sa ugljenim

slojevima prošaranim glinovitom komponentom. To je karakterističan horizont slatkovodnog

miocena u paleontološkom pogledu.

2.1.3.1. Geološke karakteristike predmetne lokacijePredmetna deponija se planira izgraditi na jalovištu rudnika uglja. Na predmetnoj lokaciji,

ugalj se eksploatira površinski. Tako prilikom eksploatacije nastaju velike količine jalovine,

koje služe za popunjavanje eksploatiranih područja. Na predmetnoj lokaciji su se prije

početka eksploatacije izvršila istražna bušenja kako bi se dobili podaci o količini i kvaliteti

uglja. Istražnim bušenjima je utvrđeno kako se mikrolokacija sastoji od sljedećih slojeva:

površinski sloj – humusni pokrivač

glinoviti laporci

ugalj precijecan slojevima laporca

sloj glinovitih lapora i masnih glina

Prema navedenim bušotinama možemo utvrditi kakvi se materijali nalaze u jalovištu, a kakvi

u podini jalovišta, budući da se eksploatiralo do podinskog sloja ispod ugljevitog sloja.

Površinski sloj – humusni pokrivač i glinoviti laporci su odloženi na jalovište, što odvojeno, a

dijelom i zajedno. Prilikom eksploatacije, ugalj se separirao i odvozio, a laporci i dio uglja koji

su eksploatirani se odlažu na jalovište. Ispod uglja se nalaze gline – vodonepropusni slojevi.

Ovo potvrđuje i činjenica da se oborinske vode koje nastaju na lokaciji zadržavaju u donjem

dijelu eksploatacijskog polja, što svjedoči o vodonepropusnosti donjih slojeva.


ZGI 70

2.1.4. Hidrogeološke karakteristike područjaHidrogeološke karakteristike područja su prilično jednostavne. Sa aspekta hidrogeološke

kategorizacije osnovno tlo je svrstano u slabovodopropusno do vodonepropusno tlo.

Osnovno tlo je izgrađeno od glinovitih lapora i masnih glina.

Nasip od jalovišta uglja na kojem će se izgraditi deponija je ocjenjen kao dobro

vodopropustan, međutim ispod nasipa se nalazi osnovno tlo koje je ocjenjeno kao

slabovodopropusno.

U kategoriju slabovodopropusnih sredina spadaju tvorevine površinskog pokrivača

predstavljene aluvijalno-deluvijalnim tvorevinama koje su predstavljene glinovitim

materijalima. U njima je moguće prisustvo male količine površinskih voda veoma male

izdašnosti. U kategoriju vodonepropusnih sredina spada geološki supstrat, koji predstavlja

podinsku hidrogeološku barijeru/izolator/ kvartarnim tvorevinama.

U prilog svemu navedenom govori i činjenica da na području gdje bi se trebala nalaziti

deponija postoje vec rudarski kopovi, čija je kota niza od predviđene za deponiju, te da u

istim nikada nije registrirana pojava podzemnih voda. Zbog vodonepropusne podloge,

onemogućeno je procjeđivanje oborinske vode u tlo, te se ona akumulira u kopovima i potom

ispumpava za to predvidenim strojevima.

Od stalnih površinskih tokova, u blizini predmetne lokacije protiče rijeka Vrbas koja je

izgradila usku dolinu dugu 27km, a široku samo 2 km.

Slika 22 Rijeka Vrbas


ZGI 71

Slika 23 Satelitski prikaz udaljenosti predmetne deponije od rijeke Vrbas

2.1.5. Flora i faunaOpćina Gornji Vakuf-Uskoplje i promatrana lokacija buduće regionalne deponije se nalazi u

zoni šumo stepe i pripada šumsko-travnom tipu visinske pojasnosti.

Mikrolokalitet buduće deponije je smjesten u zoni Rudnika Gracanica, na dijelu na kojemu je

zavrsena eksploatacija, tako da na isto u ovome trenutku ne predstavlja stanište biljnih i

životinjskih vrsta.

U makrolokalitetu od šumske vegetacije preovladava ekosustav bukovih i i bukovo-jelovih

šuma europske bukve (Fagus silvatica i Abies alba), šume hrasta kitnjaka (Quercus petraea),

malim dijelom zastupljenost bioma vlažnih šuma hrasta lužnjaka, poljskog jasena (Fraxinus

ornus) i graba (Carpinus betulus) u blizini vodenih tokova.

U neposrednoj blizini predmetne lokacije prostire se biljni pokrivač od niskog raslinja i guste

travnate mase.


ZGI 72

Po pitanju faune, na lokaciji nema krupne divljači ali se mogu naći razne vrste insekata,

glodavaca i ptica. Međutim, kao što je navedeno, u blizini protječe rijeka Vrbas (cca 350m) u

kojoj su pretežno zastupljene potočne pastrmke i lipljeni.

Slika 24 Neke od biljaka zapazenih na predmetnoj lokaciji

2.1.6. Kulturno-povijesna baštinaNa području planiranog zahvata nije detektirana zaštićena kulturno-povijesna baština.

Ukoliko tijekom izgradnje dođe do pronalaska određene vrste kulturno-povijesnih spomenika i

slično, radovi će se obustaviti, te će o tome biti obavještene nadležne institucije.

2.1.7. Zaštićene prirodne vrijednostiNa području planiranog zahvata niti u blizini nema zaštićenih prirodnih vrijednosti.


ZGI 73

2.1.8. Okolna naselja i stanovništvoRegionalna deponija komunalnog otpada obuhvaća odlaganje otpada sa područja općina

Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno i Jajce. Podatke o broju stanovnika iz navedenih

općina dobili smo iz zadnjeg službenog popisa 1991. godine, kao i procjene izvršene 2009.

godine. Broj stanovnika je prikazan u sljedećim tablicama.

Općina Broj stanovnika (1991.)

Gornji Vakuf-Uskoplje 25 181

Donji Vakuf 24 544

Bugojno 45 007

Jajce 46 889

Tablica 8 Broj stanovnika po opicinama (1991. godine)

OpćinaBroj stanovnika (2009.)

Gornji Vakuf-Uskoplje 19 248

Donji Vakuf 14 070

Bugojno 19 248

Jajce 37 255

Tablica 9 Broj stanovnika po opicinama (1991. godine)



Općina Stanovnika(popis 2013)

Domaćinstava(popis 2013)

Obuhvaćenodomaćinstava Obuhvatnost, %

Bugojno 34 559 9 546 8 682 91,0

Jajce 30 758 8 388 6 452 76,9

Gornji Vakuf 22 304 5 754 5 754 100,0

Donji Vakuf 14 739 4 221 4 069 96,4

UKUPNO 102 360 27 909 24 957 89,4

Tablica 10Pokrivenost domaćinstava uslugom odvoza otpada po općinama


ZGI 74

Pokrivenost uslugom odvoza otpada na predmetnom području iznosi u prosjeku oko 89

%.Količina komunalnog otpada koja je 2013. godine odložena na općinskim deponijama u

regiji Gornji Vakuf, procijenjena je na bazi dobivenih podataka komunalnih poduzeća u regiji,

podataka iz Studije izvedivosti za regionalnu sanitarnu deponiju Srednjebosanskog kantona –

regija 1, Fichtner/IPZ i procijenjena je iznosom oko 19 564 tona. U količinama komunalnog

otpad uključeni su svi izvori komunalnog otpada (kućni oko 98,4%, kabasti oko 1,5% i ostali

oko 0,1 %).

Deponija je okružena mjestima: Rosulje, Gračanica, Ričica, Humac, Odžak, Dražev Dolac,

Pajić Polje, Duratbegović Dolac, Hrasnica, Zanasovići, Bojska, Lužani i Grnica. Gornji Vakuf-

Uskoplje i Bugojno nalaze se oko 9 km od lokacije “Gračanica“.

2.1.9. Prometna infrastrukturaLokacija regionalne deponije "Gračanica" je u blizini magistralne ceste M 16.2 na granici

općina Bugojno i Gornji Vakuf-Uskoplje. Regionalna deponija je smještena na lokalitetu

Rudnika uglja „Gračanica“ u naselju Humac, općina Gornji Vakuf-Uskoplje.

Pristup lokaciji je sa glavne magistralne ceste M 16.2 Bugojno – Gornji Vakuf-Uskoplje.

Nakon skretanja s magistralne ceste je postojeća prometnica kojom se koristi i rudnik.

U drugim fazama projekata potrebno je planirati rekonstrukciju postojeće makadamske

prometnice kao i izgradnju novog cestovnog mosta.

Slika 25Prometnica koja vodi prema ulazu u rudnik uglja „Gračanica“


ZGI 75

2.1.10. InfrastrukturaKao izvor električne energije na odlagalištu "Gračanica" predviđeno je spajanje na električnu

mrežu. Također, predviđeno je spajanje deponije ''Gračanica'' na sustav javne gradske

vodoopskrbe. Na samoj lokaciji je će se koristiti tehnološke vode iz bazena za sakupljanje

oborinske vode iz obodnog kanala.

Za potrebe radnika zaposlenih na deponiji predviđa se potrošnja od cca 338 m3 vode na

godinu. Za tehnološke potrebe, odnosno pranje strojeva koji rade na deponiji i guma vozila

koja organizirano dovoze otpad na deponiju, potrebno je cca 150 m3/godinu. Prema tome,

ukupna potreba za vodom je cca 488 m3 na godinu.

Odlagalište ''Gračanica'' nije spojeno na sustav javne odvodnje. Na lokaciji se planira

izgradnja zatvorenog vodonepropusnog sabirnog bazena za skupljanje sanitarne otpadne

vode volumena 90 m3. Sadržaj sabirnog bazena, u kojem se skupljaju sanitarne otpadne

vode, potrebno je prazniti putem poduzeća registriranog za zbrinjavanje otpadnih voda.

Predviđa se nastajanje cca 338 m3/god. sanitarnih otpadnih voda (koje će se skupljati u

vodonepropusnom sabirnom bazenu, a koji će se prazniti po potrebi) te cca 150 m3/god

otpadnih voda od pranja strojeva i vozila (koje će se upuštat preko separatora i taložnika u

sustav oborinske odvodnje). Na lokaciji će ukupno nastajati cca 458 m3/god ovih otpadnih

voda (uračunato 20 % gubitaka tehnoloških voda).

2.1.11. Krajobrazne karakteristikeLokacija na kojoj će se nalaziti regionalna deponija je specifična jer se nalazi na području na

kojem je trenutno aktivan rudnik uglja. Dio na kojemu će se izgraditi deponija je zapravo

odlagalište jalovine rudnika ugljena. Kao rezultat površinske eksploatacije sirovine, između

ostalih, dolazi i do kontinuiranih izmjena pejzaža.

Trenutno se na lokaciji nalaze objekti u vlasništvu rudnika uglja ”Gračanica” kao što su: nova

i stara upravna zgrada, laboratorij, kotlovnica i drugi.


ZGI 76

Slika 26 Neki od objekata u vlasništvu rudnika uglja „Gračanica“


ZGI 77


OBJEKT: Regionalna sanitarna deponija komunalnog otpada

„Gračanica“


3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA PROJEKTA NAOKOLIŠ


ZGI 78

3.1. Mogući utjecaji na okolišU kontekstu razmatranja okolišnih problema potrebno je sagledati sve okolišne aspekte, te

identificirati, analizirati i vrednovati sve moguće negativne utjecaje predmetnog objekta na

okoliš. Ekološki rizici vezani uz odlagalište kao građevinu mogu imati različite utjecaje na

okoliš i stanovništvo:

onečišćenje vode, tla i zraka;

degradacija površine terena, što dovodi do osiromašenja flore i faune;

buka i vibracije;

uklapanje u okoliš.

Za vrednovanje utjecaja planiranog zahvata na okoliš koristi se metoda matrica utjecaja ili

interakcija kojom se ukazuje na područja koja su manje ili više ranjiva za različite djelatnosti

usko vezane za promatrani zahvat u okolišu i područja na kojima se planirane djelatnosti

mogu razvijati sa što manje negativnih utjecaja na okoliš. Kriteriji analize obuhvaćaju aspekte

zaštite okoliša: zaštitu prirode, zaštitu neobnovljivih resursa i zaštitu prostora.

Matrica utjecaja definirana je na temelju metode analogije, komparativne metode i ekspertne

metode, te prethodnih obrada podataka utjecaja odlagališta. Za određivanje intenziteta

utjecaja na okoliš korištena je ishodišna ljestvica koja opisuje količinu i vrstu promjene u

okolišu, a prikazana je u sljedećoj tablici.

Utjecaji se procjenjuju obzirom na vrste djelatnosti koje obuhvaća planirani zahvat, a koje

čine: izgradnja postrojenja, proizvodnja, unutarnji i vanjski transport i sanacija.

Utjecaj odlagališta je procijenjen s obzirom na postojeće stanje, te je izrađena sumarna

tablica s pregledom razmatranih utjecaja svakog dijela zahvata na okoliš i dijelove okoliša.


ZGI 79

Ocjena utjecaja Opis Vrsta utjecaja

1 – 4 Zanemariv utjecaj

Nova djelatnost neće uništiti ili promijeniti dijelove

okoliša.

5 – 8 Mali utjecaj

Nova djelatnost će malo uništiti ili promijeniti

dijelove okoliša, a koji je procijenjen na srednju ili

manju kakvoću.

9 – 12 Umjereni utjecaj

Nova djelatnost će dijelom uništiti ili promijeniti

samo dijelove okoliša koji su ocijenjeni srednjom

kakvoćom.

13 – 16 Veliki utjecaj

Nova djelatnost jako pogađa okoliš, te će novom

aktivnošću biti uništeni dijelovi okoliša kao i

prethodno navedeni, ali u manjem opsegu

odnosno na manjem broju pojedinih elemenata i

na manjoj površini.

17 – 20 Nedopustiv utjecaj

Nova djelatnost jako utječe na okoliš, te će dijelovi

okoliša biti uništeni ili u potpunosti promijenjeni, a

ponajprije u područjima gdje se odjednom javlja

više kakvoća koje je nužno štiti (zakonom

zaštićena područja područja izuzetne kakvoće,

rijetke ili vrlo izuzetne vrste, niska sposobnost

neutralizacije ili revitalizacije i sl.)

Tablica 11 Vrijednosna ljestvica mogućeg utjecaja zahvata na okoliš


ZGI 80

Područja zaštite i sastavni dijeloviokoliša

Ocjena

a) Priroda i okolišPedosfera

pedološke značajke 7,0

Hidrosferapodzemne vode 1,0

Atmosferazrak 4,0

mikroklima 1,0

Biosferaflora 10

fauna 10

b) Neobnovljivi resursiVode

izvori pitke vode 1,0

Atmosferaklimatske značajke 1,0

prostor – potencijal zanaselja 8,0

poljoprivreda 8,0

c) ProstorKrajobraz

vizualne vrijednosti 4,0

naselja (turizam i rekreacija)prometna infrastruktura 2,0

socijalna infrastruktura 2,0

buka 4,0

kulturna dobraarheološka baština 1,0

graditeljska baština 1,0


ZGI 81

Ukupno po stupcima 65,0

Srednja vrijednost 4,0

Tablica 12Pregled utjecaja planiranog zahvata na okoliš bez mjera zaštite

Područja zaštite Srednja ocjena Utjecaj na okolišPriroda i okoliš 5,5 Mali utjecaj

Neobnovljivi resursi 4,5 Mali utjecaj

Prostor 1,8 Zanemariv utjecaj

Tablica 13 Pojedinačni utjecaji na okoliš

Zbrajajući sveukupne vrednovane utjecaje na okoliš pojedinih aktivnosti na predmetnom

zahvatu, te dijeleći s brojem mogućih utjecaja dobivena je srednja vrijednost utjecaja na

okoliš ovog zahvata koja iznosi 4,0. Prema postavljenim kriterijima, uvažavajući projektirane

mjere za implementaciju svih mjera da deponija ima svojstva sanitarne deponije, zahvat ima

mali utjecaj na okoliš odnosno nova djelatnost će malo uništiti ili promijeniti dijelove okoliša, a

koji je procijenjen na srednju ili manju kakvoću..

Posebno su izdvojeni pojedinačni utjecaji na okoliš i vrednovani prema istoj vrijednosnoj

ljestvici, te je na taj način određena lista pojedinačnih utjecaja na okoliš.

Prema srednjim ocjenama zahvat će nešto veći utjecaj imati na prirodu i okoliš odnosno

najveću pažnju treba posvetiti utjecaju na biosferu (floru i faunu) i pedosferu.

3.2. Utjecaj na okoliš tijekom gradnje i korištenja odlagališta otpadaNegativni utjecaji mogu se očitovati na vode, zemljište, floru i faunu, zrak i pejzaž, i mogu

nastupiti kao posljedica pripreme lokacije za izgradnju, kao i radova tijekom same gradnje i

korištenja.

3.2.1. Utjecaj na vodePrilikom izgradnje i rada deponije komunalnog otpada, može doći do pojave:

• čistih oborinskih voda,

• sanitarno-fekalnih voda.

• potencijalno zauljenih voda i


ZGI 82

• procjednih onečišćenih voda,

Čiste oborinske vode su vode nastale na krovnim plohama objekata, te na zatvorenom dijelu

odlagališta. Ove vode su bez onečišćenja i mogu se upuštati u okoliš bez prethodnog stupnja

pročišćavanja. Čiste oborinske vode sa krovova se prikupljaju sustavom horizontalnih i

vertikalnih oluka. Čiste oborinske vode na zatvorenom dijelu odlagališta su vode koje se

prikupljaju obodnim kanalom nakon zatvaranja odlagališta. Predviđeni su i trokutasti rigoli po

površini zatvorenih dijelova odlagališta, kako bi se smanjila količina procjedne vode u tijelu

odlagališta. Nadalje, pokrovni sloj (kapa) izveden je tako da ima pad, kako bi se veći dio

oborina najkraćim putem odveo s površine odlagališta. S obzirom na to da će sav otpad biti

zatvoren nepropusnim mineralnim slojem, mogućnost izravnog kontakta onečišćenih

procjednih voda iz odlagališta s vodama u obodnom kanalu ne postoji.

Budući da se gornji brtveni sloj, između ostalog, sastoji od vodonepropusne barijere i

drenažnog sloja, sva voda koja se procijedi u gornji brtveni sloj se prikuplja drenažnim slojem

i odvodi do obodnih kanala. Iz obodnih kanala, voda se ispušta u prirodni recipijent preko

taložnika za oborinsku vodu.

Sanitarno-fekalne otpadne vode nastaju u sanitarnim čvorovima objekata i iste se prikupljaju

sustavom cijevi i okana, te se ispuštaju u vodonepropusnu septičku jamu. Pražnjenje

septičke jame će se vršiti od strane ovlaštenog poduzeća koje je registrirano za obavljanje

navedene djelatnosti.

Potencijalno zauljene otpadne vode su vode koje nastaju na manipulativnim plohama

prilikom njihovih ispiranja uslijed padalina ili prilikom pranja vozila. Potencijalno zauljene

otpadne vode se kontrolirano prikupljaju i odvode na tretman u separator ulja i masti sa

koalescentnim filterom. Nakon tretmana u separatoru ulja i masti, pročišćena voda će se

ispuštati u prirodni recipijent preko revizionog okna za monitoring.

Procjedne vode su vode koje nastaju procjeđivanjem oborinske vode kroz tijelo deponije, na

otvorenim radnim kasetama. One se onečiste različitim organskim i anorganskim tvarima

procjeđivanjem kroz otpad. Predviđa se izgradnja donjeg brtvenog sloja koji će između

ostalog sadržavati vodonepropusni sloj. Iznad vodonepropusnog sloja se nalazi drenažni

šljunčani sloj u kojemu su smještene drenažne cijevi koje služe za prikupljanje procjednih

voda i odvođenje izvan deponije – u sabirni bazen za procjedne vode. Iz sabirnog bazena se

voda crpkama i mobilnim povratnim cijevima i raspršivačima vraća na tijelo deponije.


ZGI 83

Recirkulacija je jako dobar način tretiranja procjednih voda, budući da se povratom vode na

tijelo deponije jedan dio vode ispari, a drugi dio se procjeđuje ponovo kroz otpad. Također,

pozitivna strana recirkulacije je i za što se recirkulacijom ovakve vode u tijelu deponije

stvaraju povoljniji uvjeti za razgradnju otpada.

Iz svega naprijed navedenog, vidljivo je da je se posebna pažnja obratila na to da se zaštite

vode od potencijalnog negativnog utjecaja.

Najznačajniji površinski tok na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje predstavlja rijeka

Vrbas. Potrebno je naglasiti kako se ni u jednom slučaju voda neće ispuštati u prirodne

recipijente bez prethodne obrade, te samim time predmetna deponija ne predstavlja

opasnost po površinske tokove.

Podzemne vode, kao i površinske, u kontaktu s otpadom se onečišćuju ovisno o svojstvima

odloženog otpada i količini vode koja se procjeđuje kroz tijelo odlagališta. Ako odlagalište

radi na ispravan i sanitaran način, ova pojava nije moguća.

Odlagalište otpada „Gračanica“ se gradi na podlozi koja se sastoji pretežno od glinovitih

komponenti koje sredinu čine slabovodopropusnom do vodonepropusnom. Osim što ova

prirodna komponenta onemogućuje procjeđivanje onečišćene vode u tlo, i sama konstrukcija

tijela deponije će biti takva da sadrži vodonepropusne slojeve. I kao još jedna dodatna mjera

osiguranja instalirati će se sustav za detekciju puknuća geomembrane, koji je ranije opisan u

tekstu. Ovaj sustav služi za lociranje eventualnog puknuća geomembrane u donjem

brtvenom sloju.

3.2.2. Utjecaj na tloOdlagalište otpada „Gračanica“ će se urediti kao sanitarno odlagalište otpada na kojem će se

otpad odlagati na sanitarni način. Tijekom građenja bit će umjeren utjecaj na tlo zbog toga

što će se promijeniti pedološke značajke na predmetnoj lokaciji uslijed prilagodbe terena

gradnji odlagališta. Na izravnato tlo postavit će se „donji“ brtveni sloj koji se sastoji od sloja

izravnavajućeg materijala, geotekstila, geomreže, bentonitnog tepiha (GCL-a) čija najveća

vrijednost koeficijenta propusnosti mora iznositi 10-9 m/s, HDPE-folije, te drenažnog sloja za

procjedne vode. Drenažnim cijevima procjedna voda odvodit će se do lagune i bazena za

skupljanje procjednih voda odgovarajućeg volumena. Na drenažni sloj odlagat će se otpad.

Konačno zatvaranje odlagališta izvršit će se ugradnjom „završnog“ pokrovnog sloja koji se

sastoji od sloja izravnavajućeg materijala, plinodrenaže, bentonitnog tepiha (GCL-a),


ZGI 84

drenažnog sloja za vanjske vode, zaštitnog sloja geotekstila, rekultivirajućeg sloja i

ozelenjavanja. Iz tog razloga utjecaji na tlo tijekom korištenja, a i nakon zatvaranja smanjeni

su na minimum.

Utjecaji na tlo mogući su jedino u slučaju nepridržavanja sanitarnog načina odlaganja otpada

i to: neprekrivanjem otpada, izazivanjem požara na odlagalištu, odlaganjem neadekvatnog

otpada i slično.

3.2.3. Utjecaj na kvalitetu zrakaPlinovi koji se stvaraju prilikom aerobne i anaerobne razgradnje organskih tvari na

odlagalištima mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj količini prisutni su

CH4 i CO2, dok u manjoj H2S, NH3, N2, razni aldehidi, merkaptani, plinoviti niži ugljikovodici,

te heksan, heptan, oktan i dr. Prosječni sastav odlagališnog plina mijenja se ovisno o

uvjetima u kojima se nalazi odlagalište te o tome u kojoj je fazi razgradnja otpada.

Tako je, općenito govoreći, prosječni sastav odlagališnog plina:

metan, CH4- 35 – 65 %

ugljični dioksid, CO2 - oko 45 %

ostali plinovi (>100 vrsta) - oko 10 %.

Budući da se radi o procjenama količina koje su rađene na temelju procjena karakteristika

otpada koji se danas treba odlagati, prikazane teoretske vrijednosti u praksi mogu odstupati

od procijenjenih. Odstupanja mogu također nastati ovisno o pridržavanju uputa o načinu

odlaganja i vrstama otpada koji se odlaže. Stvarno nastajanje metana samo je dio teoretski

proračunate količine. Uzrok tome je to što se veliki dio organskog ugljika – kada je u topivom

obliku kao što su jednostavne kiseline i alkoholi – ispere. Dakle, najveći dio ugljika odloženog

na odlagalištu predstavljaju složeni organski spojevi, dok ugljik napušta odlagalište kao CH4 i

CO2 ili kao organsko opterećenje u procjednoj vodi. Metan je plin lakši od zraka i zato lako

migrira. Njegovo kretanje unutar tijela odlagališta ovisno je o tlaku i difuziji u okolinu. On

kreće iz mjesta većih koncentracija prema mjestima manjih koncentracija. Metan se može

nakupljati na pojedinim mjestima, što onda može rezultirati eksplozijama. Budući da količina

metana 5 – 15 % sa zrakom tvori eksplozivnu smjesu, bitno je poduzeti sve mjere kako bi se

spriječila mogućnost eksplozije i požara na odlagalištima. Iz tog razloga kontrolirano

otplinjavanje odlagališta je neophodno.

Daljnji negativni učinak nastajanja metana je njegov utjecaj na završni vegetativni pokrivač

odlagališta. Iako metan nije toksičan za biljke, stvaranje određenih količina metana u zoni


ZGI 85

korijena dovodi do nedostatka kisika i ugibanja biljaka. Slični učinak imaju H2S i CO2.

Problem izazvan nastajanjem plinova može biti neugodan miris uzrokovan tragovima H2S i

zbog nastajanja hlapivih organskih spojeva kao što su merkaptani, što u konačnici opet

rezultira nastankom sumporovodika. Miris se uklanja na način da se plinovi skupljaju i

spaljuju ili se otpad prekriva slojem inertnog materijala. Utjecaj CO2 na okolinu očituje se u

tome što je on teži od zraka i pada na dno odlagališta, gdje se topi u vodi, pa povećava

korozivnost i kiselost procjedne vode. Za vrijeme aerobne faze na odlagalištu se stvara

najveća količina CO2, dok prelaskom u anaerobne uvjete njegova količina se znatno

smanjuje.

Na odlagalištu otpada „Gračanica“ predviđen je pasivni način otplinjavanja odlagališta putem

ugrađenih okomitih šljunčanih kanala tijekom rada odlagališta.

Pri parcijalnom zatvaranju dijela deponije, a prije prelaska na drugu radnu plohu, na gornju

plohu šljunčanih kanala ugrađuje se biofilter (rahli kompost koji se ne smije prekrivati

geotekstilom) minimalne debljine 2 m s funkcijom pročišćavanja deponijskog plina. Detalj

otplinjavanja dan je na shematskom prikazu. Točna mjesta postavljanja ventilacijskih kanala

definirati će se Glavnim projektom.

Slika 27 Detalj otplinjavanja

Na kakvoću zraka utječu prašina i neugodni mirisi. Neugodni mirisi na odlagalištu nastaju kao

rezultat anaerobne razgradnje organskih dijelova otpada. Spojevi sumpora (iz organske


ZGI 86

komponente) prelaze u sulfide koji u kombinaciji s vodikom formiraju sumporovodik. Za

suzbijanje neugodnih mirisa, otvorene radne plohe otpada se moraju prekrivati svakodnevno

inertnim materijalom koji služi kao filter ili višekratnom LDPE folijom.

Također, negativan utjecaj po okoliš može imati i emisija prašine prilikom kretanja vozila

unutar pogona. Kontrolu prašenja potrebno je regulirati prometnim rješenjem, kretanjem

vozila uređenim prometnim površinama. Prašenje je moguće smanjiti i polijevanjem

prometno-manipulativnih površina vodom.

3.2.4. Utjecaj na floru i faunuPoznato nam je da je mikrolokalitet buduće deponije smjesten u zoni Rudnika Gracanica, na

dijelu na kojemu je završena eksploatacija, tako da isto u ovome trenutku ne predstavlja

stanište biljnih i životinjskih vrsta.

Za očekivati je da se na deponiji mogu naći ptice, glodavci i insekti. Međutim, budući da se

radi o sanitarnoj deponiji na kojoj će se vršiti redovno prekrivanje otpada nepropusnim

materijalom, kao i deratizacija, znatno će se onemogućiti pojavljivanje navedenih vrsta na

deponiji prilikom njenog rada.

Prilikom zatvaranja deponije, izradit će se projekt rekultivacije kojim će se točno definirati

vrsta, količina i razmještaj biljnih vrsta na deponiji. Time će se deponija zatvoriti i urediti, te

tako stvoriti uvjeti za rast biljnog svijeta koji eventualno može postati stanište nekim

životinjskim vrstama (prvenstveno pticama.)

3.2.5. Utjecaj od povišene razine bukeNa deponiji se stvara buka koju treba razmatrati s dva gledišta:

buka koju proizvodi oprema na deponiji

buka koju proizvode transportna sredstva (smećari, autopodizači, kamioni i sl.)

prilikom kretanja i istovara otpada.

Također buku stvaraju transportna sredstva, kako na deponiji, tako i na prilaznim cestama.

Uvažavajući činjenicu da je na deponiji predviđen rad sa suvremenim strojevima, s obzirom

na konfiguraciju terena, te da je deponija dovoljno udaljena od najbližih stambenih prostora,

ne očekuje se negativan utjecaj na najugroženije prostore sa aspekta buke.

Posebno naglašavamo da će se rad sa građevinskim strojevima obavljati samo u dnevnim

satima, definiranim Zakonom o zaštiti od buke ("Službene novine" Federacije BiH, broj:


ZGI 87

110/12). Promatrajući općenito, razina buke na prilaznim prometnicama ovisiti će o

odabranim sredstvima transporta, frekvenciji prometa i kvaliteti prometnice. Kako se rad

odvija u prvoj smjeni, utjecaj buke na okoliš izostati će u drugoj i trećoj smjeni.

3.2.6. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinuNa lokaciji planiranog zahvata kao niti u njegovoj blizini nisu detektirane zaštićene prirodne i

kulturno-povijesne vrijednosti, pa stoga nema ni negativnih utjecaja na iste.

U slučaju arheoloških nalaza prilikom radova na odlagalištu, investitor će obustaviti radove te

obavijestiti nadležne službe.

3.2.7. Utjecaj na krajobrazS obzirom na to da će se odlagalište otpada „Gračanica“ urediti i koristiti kao sanitarno

odlagalište otpada, negativni utjecaji na krajobraz će biti minimalni.

Dnevno prekrivanje slojeva otpada je obvezna operacija prilikom provedbe ispravnog

sanitarnog odlaganja. Svakodnevno se prekriva inertnim materijalom ili alternativnim

pokrovom (LDPE-geomembrana). Nakon konačnog zatvaranja deponije vršiti će se ugradnja

rekultivacijskog sloja i njeno ozelenjavanje travom, niskim i visokim raslinjskim biljem, čime

će se deponija uklopiti u okoliš. Rekultivacija predstavlja pozitivan utjecaj deponije u odnosu

na sadašnje stanje, budući da je radom rudnika formirana deponija jalovišta koja nije

rekultivirana i narušava prirodni pejzaž.

3.2.8. Utjecaj na stanovništvoBudući da je stanovništvo u stalnoj međuovisnosti sa okolnom prirodom (voda, tlo, zrak, flora,

fauna..), utjecaj na stanovništvo predstavlja svojevrsni rezime svega navedenog: Kako je

navedeno:

Primjenom svih projektiranih rješenja neće doći do kontaminacije površinskih tokova i

podzemne vode

Budući da će se izraditi donji brtveni sloj koji je nepropusan neće doći do

kontaminacije tla

Prekrivanjem otpada inertnim materijala neće doći do raznošenja laganog otpada po

okolnom zemljištu, niti širenja neugodnih mirisa i zaraznih bolesti.

Polijevanjem manipulativnih ploha spriječit će se podizanje prašine


ZGI 88

Na deponiji je predviđenja izgradnja ograde kojom će se spriječiti pristup neovlaštenim

osobama, te životinjama kao i raznošenje otpada van područja deponije

Vršiti će se redovno pokrivanje otpada inertnim materijalom čime je onemogućen

pristup pticama i glodavcima, te samim tim i širenje zaraznih bolesti.

Primjenom suvremene tehnologije, te po potrebi zaštitnih sredstava neće doći do

negativnih utjecaja od buke, prvenstveno na radnike a potom i okolno stanovništvo

Shodno svemu navedenom može se zaključiti kako neće doći do negativnih utjecaja na

stanovništvo.

3.2.9. Utjecaj na postojeću i planiranu infrastrukturuPostojeća se lokacija nalazi na neravnom terenu na lokalitetu rudnika ugljena „Gračanica“ ,

na kojoj se i odlagao materijal, pa se predviđa nabijanje materijala na propisanu nosivost te

primjena kombinirane metode odlaganja otpada i to odlaganje otpada u etažama.

Na samoj lokaciji se još uvijek iskapa ugljen i paralelno odlaže jalovina iz iskopa, pa se

geometrija lokacije svakodnevno mijenja.

3.2.10. Utjecaj u slučaju ekološke nesrećePožari onečišćuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja. Požar izaziva

onečišćenje okoliša u obliku dima i zagađenja zraka. Za nastajanje požara bitna su tri

elementa, a to su goriva tvar, kisik i izvor paljenja. Prva dva elementa su stalno prisutna na

odlagalištima, dok izvor paljenja može biti izazvan namjerno ili nenamjerno.

Tako je moguće da se na odlagalištu neke vrste otpada zapale uslijed potpunog isušenja (u

situaciji kada se na odlagalište odlaže otpad prema kojem je potreban poseban tretman), a

također je moguće samozapaljenje uslijed razbijenog stakla, koje je tako oblikovano da

djeluje kao leća, te utjecajem prirodnih pojava (udar groma ili trenje).

Budući da bi se predmetna deponija trebala graditi na podlozi od jalovine koja je potencijalno

zapaljiva (uz izvor paljenja) potrebno je provesti mjere zaštite od požara. Površina koja je

predviđena za izgradnju Deponije ima veliko požarno opterećenje, stoga je nužno

kontinuirano provođenje mjera zaštite od požara, što će biti obrađeno Glavnim projektom.


ZGI 89

3.2.11. Čvrsti otpad i otpadne vodeNa budućem gradilištu se treba uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja nastalog otpada

(po vrstama), te ugovaranje njihovog zbrinjavanja sa ovlaštenim skupljačima/obrađivačima

otpada, uz vođenje propisane dokumentacije.

Tijekom izgradnje odlagališta može se očekivati nastajanje sljedećih vrsta otpada:

Klasa otpada Vrsta otpada01 04 09 Otpadni pijesak i otpadne vrste gline

17 05Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih

lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera

20 03 01 Miješani komunalni otpad

20 03 99 Komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način

Otpad koji se očekuje na lokaciji prilikom rada odlagališta otpada (redovno održavanje),

prema katalogu otpada danim u Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (Službene

novine FBiH”, broj 9/05), može se razvrstati u sljedeće skupine:

Klasa otpada Vrsta otpada13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 05 Sadržaj iz odvajača ulje/voda

15 02 02*Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća

onečišćena opasnim tvarima

15 02 03Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća koja

nije navedena pod 15 02 02

19 07 02* Procjedne vode sa deponija koje sadrže opasne materije

19 07 03 Procjedne vode sa deponija koje nisu navedene pod 19 07 02

1. 20 03 01 Miješani komunalni otpad

20 03 04 Muljevi iz septičkih jama


*opasni otpad

Pored navedenog nastajat će i određena količina komunalnog otpada. Negativni utjecaj

čvrstog otpada može se spriječiti njegovim pravovaljanim zbrinjavanjem i to shodno Zakonu o

upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, broj 33/03 i 72/09), pripadajućim podzakonskim

aktima, te Planu o upravljanju otpadom operatora.


ZGI 90



„Gračanica“


4.OPIS MJERA ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEKATA


ZGI 91

4.1. Faza građenjaFaza građenja podrazumijeva sljedeće:

Pripremni radovi;

Radovi na izvođenju pristupnih puteva;

Obilježavanje i iskolčavanje trase i temelja

Zemljani radovi – uređenje terena predmetne deponije;

Armiranje i betoniranje temelja;

Izgradnja tijela odlagališta sa svim potrebnim slojevima;

Izgradnja obodnog kanala oko tijela odlagališta

Izgradnja sabirnog bazena i ostalih pratećih objekata

Završni radovi na uređenju puteva i ploha unutar prostora deponije

Prilikom izgradnje odlagališta treba primijeniti sve mjere koje proizlaze iz važećih propisa o

gradnji objekta kao i odgovarajuće mjere zaštite na radu. Potrebno je:

Sve građevinske materijale, gorivo, maziva, boje, otapala i druge kemikalije, potrebno

je skladištiti i koristiti na propisan način. Iskopano tlo i građevinske jame ne smiju se

onečistiti tijekom izvođenja zemljanih radova.

Prilikom pojave onečišćenja potrebno je izvršiti sanaciju kako bi se spriječila

kontaminacija tla i podzemnih voda.

Građevinski materijal i druge tvari koje su nastale ili su dovezene u krug gradilišta,

zabranjeno je stavljati u građevinske jame i zatrpavati.

Pretakališta goriva moraju biti izvedena na vodonepropusnoj podlozi i s ugrađenim

separatorom.

Ostaci boja, lakova i ostalih opasnih tvari moraju se skupljati u posebne posude i

predati ovlaštenim tvrtkama za zbrinjavanje istih.

Tijekom građenja neophodno je za potrebe gradilišta osigurati primjerene sanitarne

uvjete. Potrebno je postaviti ekološke toalet kabine za sanitarne potrebe radnika.

Sustav odvodnje planiranog zahvata izvesti prema hidrauličnom proračunu, od

vodonepropusnih cijevi s učinkovitim načinom spajanja i brtvljenja. Instalaciju je

potrebno provjeriti na vodonepropusnost.

Izrada donjeg brtvenog sloja

Zbog efikasnosti skupljanja procjednih voda (filtrata) potrebno je kvalitetno izvesti donji

sloj deponije.


ZGI 92

Potrebno je izgraditi sabirnu jamu za prihvat i obradu ostalih otpadnih voda, te

separator ulja i masti (od pranja kotača vozila, pranje smećara, s reciklažnog dvorišta i

posuda za sakupljanje otpada).

Prije početka rada potrebno je izvršiti mjerenje razine buke, te na temelju dobivenih

rezultata propisati dodatne mjere zaštite radnika ukoliko se za to pokaže potreba.

Izgraditi pasivni sustav otplinjavanja

Sustav obodnih kanala izvesti oko tijela odlagališta kako bi se osigurao prihvat

oborinskih voda, a prikupljene vode odvoditi u sabirni bazen, te ih koristiti u

tehnološkom procesu ili kontrolirano ispuštati u okoliš.

Izgraditi septičku jamu za prihvat sanitarnih otpadnih voda.

Predvidjeti sustav odvodnje za sve radne i prometne površine.

Izgraditi sustav za sakupljanje otpadnih voda od pranja vozila, opreme i reciklažnog

dvorišta sa separatorom ulja i masti.

Procjednu vodu na odlagalištu skupljati sustavom drenažnih cijevi te odvoditi u sabirni

bazen.

Raspršivače postaviti na kompost i procjednu vodu iz sabirnog bazena raspršivati

kako bi se uvela u tijelo odlagališta.

Pri izvođenju zemljanih radova, humusni sloj posebno odlagati kako bi se naknadno

mogao koristiti za uređenje zemljanih površina.

Prilikom punjenja transportnih vozila vlažiti iskopani materijal prije izlaska vozila sa

gradilišta kako bi se spriječilo prašenje.

Otpad koji nastaje za vrijeme izgradnje objekta mora se prikupljati na gradilištu na

način da se ne ugrožava okoliš.

Prije početka rada postrojenja potrebno je provesti mjerenja u nultom stanju kako bi se

dobili podaci o trenutačnom stanju okoliša na danoj lokaciji.

Odlagalište se mora opremiti nužnom opremom za odlaganje otpada i održavanje

odlagališta (ugradnja mosne vage, izgradnja ograde, postavljanje uređaja za pranje

vozila, oprema za kvalitetno odlaganje i prekrivanje otpada - buldozer, urediti i opremiti

prostor za privremeno skladištenje i predobradu odvojeno skupljenih ili na odlagalištu

izdvojenih frakcija korisnog dijela komunalnog otpada (metali, staklo, papir/karton,

gume, itd.).


ZGI 93

4.1.1. Mjere zaštite od požara prilikom izgradnjePrilikom pripremnih radova za izgradnju deponije potrebno je obraditi pozornost na mjere

zaštite od mogućeg požara uzrokovanog zapaljenjem podloge (jalovine). Mogućnost da dođe

do navedenog je vrlo mala, no u svakom slučaju se moraju poduzeti određene mjere zaštite

koje moraju biti sastavni dio Glavnog projekta.

Jedna od mjera zaštite od požara ove vrste, može biti osiguravanje određene količine

inertnog materijala u neposrednoj blizini izvođenja radova, kako bi se uslijed eventualnog

zapaljenja jalovine moglo brzo reagirati i prekinuti dovod kisika požaru slojem inertnog

materijala.

4.2. Faza korištenja odlagališta4.2.1. Mjere za smanjenje negativnih utjecajaPrilikom projektiranja predmetne deponije korištene su smjernice Zakona o upravljanju

otpadom FBiH, Federalnog plana upravljanja otpadom. Deponija je projektirana sa svom

potrebnom infrastrukturom. Svi slojevi deponije su projektirani kao nepropusni, što spriječava

negativne utjecaje na okoliš. Donji brtveni sloj sastoji se od nepropusne mineralne barijere i

sloja za filtriranje, te potrebnih međuslojeva. Sve procjedne vode koje nastaju tijekom rada

deponije se prikupljaju preko procjednog sloja i pomoću cijevi odvode u sabirni bazen.

Procjedne vode – filtrat se pomoću pumpa iz sabirnog bazena preko zatvorenog cjevovoda

distribuiraju ponovno na tijelo deponije, čime se vrši njena recirkulacija.

Filtrat prikupljen drenažom upušta se u armirano betonski bazen pravokutnog oblika uz

kojega će se nalaziti šaht sa zatvaračem na dolaznom vodu i objekt dimenzija 2,00x2,00m, u

kojem su smještene dvije pumpe od kojih je jedna radna, a druga rezervna.

Dakle, u prvoj fazi ne planira se vršiti pročišćavanje filtrata, nego samo njegova recirkulacija,

što je najčešće primjenjivan i najjednostavniji proces za preradu filtrata.

Kod ovog načina obrade, tijelo odlagališta se koristi kao anaerobni biološki filter. Poslije

prskanja filtrata po površini otpada, jedan dio filtrata se ispari, drugi se izgubi u

hidrotermičkim procesima u otpadu, dok se preostali najmanji dio, ponovo vraća u proces

recirkulacije.

Ovaj način je usvojen, a njegovu osnovu čine: taložnik (bazen) za prikupljanje filtrata

pumpna stanica i tlačni cjevovodi sa mobilnim rasprskivačima.


ZGI 94

U idućim fazama implementacije projekta sanitarne deponije predviđeno je instaliranje

postrojenja za pročišćavanje procjednih voda sa deponije, ali tek nakon provedenih detaljnih

monitoringa, te utvrđivanja sastava procjednih voda.

Isto je predviđeno budući da je sastav filtrata teško definirati, a samim time i tehnologiju

pročišćavanja, jer on ovisi o nizučimbenika kao što su: sastav otpada, starost odlagališta,

hidrogeološke karakteristike prostora na kome se nalazi odlagalište, klima, godišnje doba,

vlaga i voda koja se procjeđuje kroz otpad i dr.

Sastav filtrata ovisi i o fazi biorazgradnje. Filtrat sa novijih deponija (do dvije godine) sadrži

visoke koncentracije organskih kiselina, amonijaka i ukupno otopljenih tvari. Kod starijih i

stabiliziranijih deponija najveći dio razgradivih spojeva je već razgrađen pa se i organski dio

filtrata smanjuje.

Generalno, iz dosadašnjeg pregleda kvalitativnih osobina deponijskog filtrata, može se

zaključiti da filtrat karakteriziraju sljedeća svojstva:

boja tamno smeđa do crna;

pH kod mladih deponija kiseo, a kod starihlužnat (pH = 5,3 - 9,1);

BPK5 i KPK veoma visok u pojedinim fazama odlaganja

visok sadržaj teških metala u pojedinim fazama odlaganja

visok sadržaj klorida u pojedinim fazama odlaganja

visok sadržaj amonijaka;

veoma mali sadržaj fosfora.

Procjedne vode sanitarnih deponija sadrže veće koncentracije kontaminanata u odnosu na

komunalne otpadne vode, kao i industrijske otpadne vode. Dosadašnja istraživanja

procjednih voda sa deponija pokazuju da:

kvaliteta procjednih voda sa deponija je izuzetno promjenljiva,

procjene za kvalitetu procjedne vode buduće ili postojeće deponije za neki budući

period, mogu se orijentacijski vezati za iskustvene pokazatelje iz literature;

modeliranje kvalitete, zasnovano na modelima i empirijskim relacijama, može se

primijeniti uz obradu i primjenu specifičnih uvjeta i karakteristika konkretne deponije;

kvaliteta filtrata se mijenja u ovisnosti od starosti deponije i zato postrojenje za tretman

procjednih voda mora biti fleksibilno i prilagodljivo, da prati promjene kvaliteta filtrata;

Očekivani parametri procjednih voda


ZGI 95

Očekivane karakteristike procjednih voda, sa novoizgrađenih sanitarnih ćelija, na osnovu

kojih je potrebno projektiratinovo postrojenje, u trećoj fazi korištenja deponije, prikazane su u

tablici:

Sastav deponijskihprocjednih voda

Nova deponija (< 2 godine)

RasponTipične

vrijednosti*BPK5 gO2/m3 2 000 – 30 000 10 000

TOC g/m3 1 500 – 20 000 6 000KPK gO2/m3 3 000 – 60 000 18 000

Ukupne suspendiranetvari g/m3 200 – 2 000 500

Ukupni dušik g/m3 10 – 8000 2000Amonijačni dušik g/m3 10 – 8000 2000

Nitrati g/m3 5 – 400 25Ukupni fosfor g/m3 5 – 100 30

pH 4.5 – 7.5 6Kloridi g/m3 200 – 3 000 500Sulfati g/m3 50 – 1 000 300

Tablica 14Karakteristike procjednih voda nove deponije

Završna faza korištenja deponije, je njeno zatvaranje nepropusnim pokrovom, kada nema

više nastanka procjednih voda, budući da se sprječava padanje atmosferilija na istu.

Otplinjavanje plinova se vrši pasivnim putem, a kroz monitoring će se otkriti je li potrebna

ugradnja baklje, budući da ponekad i nije potrebna, a sve ovisi od sastava otpada.

Predviđeno je prekrivanje horizontalnog sloja kasete inertnim materijalom prilikom njenog

napredovanja, a radno čelo kasete se prekriva vatrootpornom LDPE folijom. Prekrivanjem

otpada se sprječava i širenje neugodnih mirisa, te raznošenje otpada po okolnom terenu.

Ugradit će se i sustav za detekciju oštećenja geomembrane koji detektira svako oštećenje

geomembrane i omogućuje da se brzo reagira i sanira postojeće oštećenje.

4.2.2 Mjere za zbrinjavanje čvrstog otpadaTijekom redovitog održavanja odlagališta negativni utjecaj čvrstog otpada minimizirati

njegovim pravilnim zbrinjavanjem. Proizvođač otpada je odgovoran za ekološki prihvatljivo

skladištenje otpada prije njegovog povrata ili odlaganja. Proizvođač otpada vrši odlaganje

otpada na predmetnu sanitarnu deponiju.

4.2.3Mjere zaštite okoliša tijekom održavanjaTijekom redovnog rada predmetnog zahvata, odnosno pojedinih jedinica u njegovom

sastavu, a s ciljem uklanjanja ili bitnog ublažavanja mogućih nepovoljnih utjecaja na okoliš i

zdravlje ljudi, predlažu se sljedeće mjere zaštite:


ZGI 96

Za pravilan rad odlagališta nužno je osigurati i osposobiti stručno osoblje za vođenje i

održavanje instalirane opreme (sustav za odvodnju i pročišćavanje procjednih voda,

sustav za otplinjavanje, postrojenje za tehnološku obradu otpada, sustav za detekciju

oštećenja geomembrane), te osoblje kontinuirano educirati.

Uvesti sustavan rad na unapređenju sustava za upravljanje otpadom, kojim će se

smanjiti udio biološkog aktivnog i opasnog otpada koji se odlaže na odlagalište.

Na odlagalištu je potrebno voditi dnevnik odlagališta u koji se upisuju svi relevantni

podaci vezani uz rad odlagališta:

Količina odloženog otpada

Količina utrošenog inertnog materijala

Količina utrošenog ostalog materijala

Broj radnih sati strojeva

Podaci o količini i kvaliteti procjednih voda

Podaci o količini i kvaliteti odlagališnog plina

Provesti vizualni pregled komunalnog otpada prije i poslije istovara na odlagalištu.

Sanitarne otpadne vode se sustavom interne odvodnje usmjeravaju u vodonepropusnu

septičku jamu.

Procjedne otpadne vode se sustavom interne odvodnje prikupljaju u bazen za

tehnološke otpadne vode.

Oborinske otpadne vode koje nastaju na čistim površinama skupljaju se odvojenim

sustavom odvodnje i ispuštaju u okoliš bez tretmana.

Onečišćene oborinske vode (s parkirališta, platoa za pranje kotača i vage, transportnog

centra, reciklažnog dvorišta i drugih manipulativnih površina te internih prometnica) bi

se trebale usmjeravati do rubnih kanala sustava interne odvodnje onečišćenih

oborinskih voda do kolektora, te taložnika krutih čestica i separatora ulja i masti. Nakon

obrade, pročišćena voda će se kontrolirano ispuštati u okoliš (po potrebi se

recirkulacijskim sustavom pročišćena voda može koristiti u tehnološkim procesima

unutar samog Centra), uz zadovoljavanje zahtjeva iz Uredbe o uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije(Sl. Novine FBiH broj

04/12).

Potrebno je vršiti monitoring rijeke Vrbas uzvodno i nizvodno od deponije prilikom

sušnih perioda i tijekom velikih vodostaja.


ZGI 97

Otpad koji se odlaže u odlagalište neopasnog otpada polaže se u propisno uređeni

prostor opremljen odgovarajućim brtvenim sustavom kojim će se spriječiti prodiranje

procjednih voda iz tijela odlagališta u okoliš.

Potrebno je vršiti dnevno prekrivanje odloženog otpada sa inertnim materijalom u svrhu

sprječavanja njegovog raspršivanja, uklanjanja neugodnih mirisa i onemogućavanja

pristupa životinjama u potrazi za hranom, te smanjenja mogućnosti donje granice

eksplozivnosti na tijelu odlagališta.

Tijekom odlaganja otpada pažnja treba biti usmjerena prema pravilnom rukovanju s

otpadom:

Otvorena površina za odlaganje otpada treba biti što manja

Treba što prije postići konačni oblik tijela odlagališta, odnosno da se što prije može

postaviti međupokrivka

Vršiti zbijanje otpada, kako bi se spriječio ulazak zraka u tijelo odlagališta, te da se

iskoristi volumen odlagališta i minimizira naknadno slijeganje

Osigurati unutrašnju stabilnost otpada.

Postrojenje za tehnološku obradu otpada treba redovito održavati

U svrhu prevencije požara Centar treba biti opskrbljen vatrodojavnim sustavom i

videonadzorom, te opremom za gašenje požara (vanjski hidranti i aparati za gašenje

požara).

U svrhu učinkovite kontrole eventualne lateralne migracije odlagališnog plina na

odlagalištu neopasnog otpada ugraditi zdence za otplinjavanje.

4.2.4. Mjere planirane za praćenje proizvodnje, nastanka otpada i emisijaSve tehničke i radne parametre tijekom eksploatacije deponije nadzirati kontinuirano i u

realnom vremenu. U svom radu, deponija proizvodi i svoj vlastiti otpad:

procjedne vode

sanitarne otpadne vode

potencijalno zauljene otpadne vode

čvrsti otpad ( uredski materijal, papir, plastična ambalaža i sl. )

Procjedne vode iz deponije se rješavaju tako da se vrši recirkulacija filtrata po tijelu deponije,

tako da nema ispuštanja procjednih voda u okoliš.

Sanitarne otpadne vode se zbrinjavaju u vodonepropusnu septičku jamu. Kada se ista

napuni, njeno pražnjenje se vrši od strane ovlaštenog poduzeća.


ZGI 98

Potencijalno zauljene otpadne vode koje nastaju prilikom pranja vozila, sapiranja

manipulativnih ploha, i sl. odvode se do taložnika, na kojemu se izdvajaju čestice, a zatim se

odvode do separatora ulja i masti, gdje se vrši pročišćavanje. Pročišćena voda će se ispuštati

u recipijent, a prije mjesta ispuštanja će biti okno za uzimanje uzoraka (monitoring).

4.2.5. Mjere zaštite od požaraDeponija i oprema će biti osigurane mobilnim protupožarnim aparatima i hidrantskom

mrežom na regionalnoj deponiji. Kao protupožarna voda može se koristi oborinska voda iz

bazena za skupljanje oborinskih voda ili će se koristiti voda iz vodoopskrbne mreže a sve će

biti obrađeno u projektu zaštite od požara.

U slučaju pojave požara odmah treba prekinuti odlaganje otpada i evakuirati dio zaposlenika,

te obavjestiti profesionalnu vatrogasnu jedinicu. Zaposlenici osposobljeni za gašenje požara

odmah se s potrebnom opremom uključuju u gašenje požara. Gašenje se prvo vrši

prenosivim aparatima na prah, a zapaljeno mjesto deponije lokalizira se osim prenosivim

aparatima i guranjem inertnog materijala (glina) na i oko požara. Posebno napominjemo da

treba izbjegavati gašenje požara većim količinama čiste vode. Da bi se spriječilo trovanje

zaposlenika isti moraju nositi zaštitne maske, a u slučaju trovanja treba zatražiti intervenciju

medicinske ekipe.

Kako bi se opasnost od nastajanja požara i eksplozija svela na najmanju moguću mjeru

treba:

zabraniti pušenje na lokaciji deponije

zabraniti uporabu otvorenog plamena

organizirati prisutnost buldožera i utovarivača

na mjestu radova imati na svakom vozilu prijenosne aparate za gašenje požara, te

mobilne aparate od 50 kg koji se nalaze uz mjesto istresanja otpada

postaviti ploče upozorenja “OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJE”,

“ZABRANJENO PUŠENJE”.

na deponiji vršiti kontrolu i mjerenje koncentracije metana

ispušne cijevi radnih strojeva treba zaštititi zaštitnim mrežama koje sprječavaju izlazak

iskri.

Zaposlenici koji rade na sanaciji moraju biti osposobljeni za zaštitu od požara i za rukovanje

opremom za gašenje požara.


ZGI 99

Izvođač na gradilištu mora stalno mjeriti koncentracije plinova, provoditi mjere za zaštitu od

eksplozija, te provoditi obuku zaposlenika. Ukoliko se pri radovima utvrdi nedopuštena

koncentracija plinova radove se mora odmah prekinuti, a nastavak je moguć tek kada se

koncentracije plinova vrate u dopuštene granice.

Jalovinu koja potiče iz rudnika uglja, a nalazi se na predmetnoj lokaciji, potrebno je redovno

prekrivati slojem inertnog materijala kako bi se spriječila mogućnost od zapaljenja jalovine.

4.2.6. Ostale mjere

Radnicima osigurati odgovarajuću odjeću i obuću i osobna zaštitna sredstva.

Medicinska zaštita obuhvaća prethodne i periodične preglede radnika prema programu

za ovu vrstu djelatnosti te instaliranje kutija hitne pomoći koje će biti dostupne svim

radnicima;

Pridržavati se i provoditi sve mjere i poštovati uvjete koji će biti definirani u vodnom

aktu;

Tijekom rada odlagališta, poduzimati i niz drugih postupaka i mjera, čija je svrha sigurno

odvijanje procesa i redukcija negativnih posljedica, a time i zaštita radne i životne

sredine. To su prvenstveno mjere organizacijske i higijensko-tehničke prirode;

Obavezna je primjena sredstava za zaštitu na radu, propisanih za vršenje ovih poslova,

shodno važećoj zakonskoj regulativi.


ZGI 100



„Gračanica“


5. MONITORING STANJA OKOLIŠA


ZGI 101

5.1. Zakonska regulativaOsnovu za sva mjerenja i ocjenu utjecaja na okoliš, te mjere monitoringa izvršit će se u

skladu sa slijedećim Zakonima i Pravilnicima:

1. Zakonom o zaštiti okoliša ("Službene novine FBiH'', broj: 33/03 i 38/09).

2. Zakonom o zaštiti zraka ("Službene novine FBiH'', broj: 33/03).

3. Zakon o zaštiti od buke ("Službene novine" Federacije BiH, broj: 110/12).

4. Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, br. 70/06).

5. Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 72/09).

6. Pravilnik o kategorijama otpada sa katalogom/listama („Službene novine FBiH“, broj:

9/05).

7. Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u pogon samo

ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine FBiH'', broj: 19/04).

8. Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih tvari u zrak ("Službene novine FBiH'', broj:

12/05).

9. Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih

tvari, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvalitete zraka ("Službene novine FBiH'',

broj: 1/12).

10.Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (''Službeni list SR BiH'',

broj: 46/1989).

11.Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne

kanalizacije (''Službene novine FBiH'', broj: 4/12).

12.Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorjevanja

(''Službene novine FBiH'', broj: 3/13)

13.Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (''Službene novine FBiH'',

broj: 9/14)

14.Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetimai

parametrima za ocjenu stanja voda i monitoring voda (“Službene novine FBiH”, broj

1/14).

15.Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (“Službene novine FBiH”, broj 12/05).


ZGI 102

5.2. Prijedlog programa praćenja stanja okolišaMetodologija mjerenja treba da objedini više vrsta mjerenja, laboratorijskih analiza i procjena

utemeljenih na tim mjerenjima, i to:

tijekom gradnje,

tijekom korištenja i

nakon prestanka rada zahvata

Prijedlog programa praćenja stanja okoliša

Zrak Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje

CO CO2

Ukupni taložni prah Ukupne lebdeće

čestice Lebdeće čestice 10

(PM10)

100 m južno oddeponije i 100 m

sjeverno oddeponije

Tijekomgrađevinskih

radova nadeponiji

Tijekomeksploatacije

CH4, CO, CO2, NO, NO2, NOx

NH4, SO2

VOC H2S Ukupni taložni prah Ukupne lebdeće

čestice Lebdeće čestice 10

(PM10) drugi plinovi i hlapivi

produkti


sjeverno oddeponije

Shodnozahtjevima iz

okolinskedozvole, aminimalno

jednom godišnje

Nakon prestankarada zahvata

CH4, CO, CO2, NO, NO2,


sjeverno oddeponije

Premazahtjevima

Projekta sanacije


ZGI 103

NOx

NH4, VOC SO2

H2S, drugi plinovi i hlapivi

produkti

Tlo Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje

Voda VOC pH vrijednost Ulja i masti Olovo (Pb) Kadmij (Cd)

Okoliš deponije


radova nadeponiji


Sadržaj vode VOC pH vrijednost Ulja i masti Ukupni dušik PAH Kadmij (Cd) Olovo (Pb) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) Živa (Hg)

Okoliš deponije

Shodnozahtjevima iz


jednom godišnje


Sadržaj vode VOC pH vrijednost Ulja i masti Ukupni dušik PAH Kadmij (Cd) Olovo (Pb) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn) Živa (Hg)

Okoliš deponijePo zahtjevima

Projekta sanacije


ZGI 104

Voda Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje

Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl.Novine F BiH br.4/12), te ulja i masti imineralna ulja.

Piezometar


radova nadeponiji


Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl.Novine F BiH br.4/12), te ulja i masti imineralna ulja.

Izlaz izseparatora, te

piezometar

Shodnozahtjevima iz

okolinskedozvole, odnosnoshodno Uredbi o

uvjetimaispuštanja

otpadnih voda uprirodne

recipijente isustav javne

kanalizacije (Sl.Novine F BiH br.4/12), odnosnominimalno dvaputa godišnje


Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl.Novine F BiH br.4/12), te TOC,željezo, mangan,cink, nikal, živa,olovo, bakar, krom,kadmij, sulfidi, ulja imasti, mineralna ulja.

Izlaz iz separatora,te mjestadefinirana

projektom sanacije

Premazahtjevima

Projekta sanacije


ZGI 105

Rijeka Vrbas Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje


100 m uzvodno i100 m nizvodno od

deponije

Shodnozahtjevima iz


uvjetimaispuštanja







deponije

Shodnozahtjevima iz


uvjetimaispuštanja





Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl.Novine F BiH br.4/12), te TOC,


deponije

Shodnozahtjevima iz


uvjetimaispuštanja



ZGI 106

željezo, mangan,cink, nikal, živa,olovo, bakar, krom,kadmij, sulfidi, ulja imasti, mineralna ulja



Buka Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje

Ekvivalentni nivobuke

Vršna vrijednostL1%




Okoliš deponije


radova nadeponiji







Okoliš deponije

Shodnozahtjevima iz


jednomgodišnje







Okoliš deponije

PremazahtjevimaProjektasanacije

Tablica 15 Prijedlog monitoring sustava


ZGI 107

Nositelj zahvata dužan je provoditi program praćenja stanja okoliša (monitoring) i nakon

zatvaranja odlagališta, tj. poslije definitivnog prestanka odlaganja otpada. Nakon prve

godine praćenja stanja okoliša potrebno je pratiti pokazatelje čija je koncentracija iznad

propisanih maksimalno dozvoljenih vrijednosti.

Kontrola otpada

Provoditi registraciju vozila koja dovoze otpad na odlagalište otpada. Za vozila koja ulaze na

odlagalište upisivati u evidencijske listove količinu dovezenog otpada (volumen i/ili težinu). U

dnevnik se upisuju sljedeći podaci:











Kontrola voda u obodnom kanalu

Prikupljene oborinske vode potrebno je uzorkovati na mjestu ispusta iz odlagališta

(taložniku) te kontrolirati u skladu s važećim zakonskim propisima. Potrebno je

kontrolirati funkcionalnost obodnih kanala i stanje ploha odlagališta poslije svake obilnije kiše.

Kontrola procjednih voda

Procjedne vode potrebno je prikupljati i uzorkovati iz sabirnog bazena za svrhu

određivanja sastava filtrata kako bi se odredio adekvatan uređaj za pročišćavanje procjednih

voda. Procjedne vode treba kontrolirati u skladu s važećim zakonskim propisima.

Kontrola voda sa platoa za pranje vozila i opreme, te ostalih manipulativnih površina

S obzirom da vode s ovih prostora mogu biti potencijalno zauljene, potrebno ih je kontrolirano

prikupiti i odvesti na tretman pročišćavanja kroz separator ulja i masti sa koalescentnim

filterom, te preko revizionog okna za monitoring ispustiti u okolinu. Separator ulja i masti


ZGI 108

mora imati metalne poklopce zbog povremenog čišćenja. Ispitivanje se provodi u skladu s

važećim zakonskim propisima.

Kontrola plinova

Pri razgradnji otpada nastaju metan, ugljični dioksid, kisik, vodik i sumporovodik. Ostali

plinovi javljaju se u tragovima i nije ih potrebno mjeriti. Emisija navedenih plinova mjeri se na

mjestima za odzračivanje u skladu s propisima. Referentne odzračnike odredit će ovlaštena

ustanova.

O radu odlagališta vodi se očevidnik, a osim navedenih podataka upisuju se:

Kontrola slijeganja tijela deponije, kao i nasipna težina otpada

Pregled obodnih kanala i stanja ploha odlagališta – poslije svake obilnije kiše.

Meteorološki podaci - na najbližoj meteorološkoj stanici uzimaju se podaci o volumenu i

intenzitetu oborina, temperaturama, smjeru i jačini vjetra, evaporaciji i vlažnosti. Podaci se

upisuju 1 puta godišnje.

Kontrola slijeganja

Kontrola slijeganja tijela deponije, kao i nasipna težina otpada, obavlja se geodetskim

snimanjem te usporedbom s težinom odloženog otpada i to 1 puta godišnje, dok se nakon

zatvaranja odlagališta snima svake četvrte godine. Monitoring slijeganja provodi se

ugradnjom repera u tijelo odlagališta i mjerenjem pomaka istih. Reperi se postavljaju svakih

30-tak m jedan od drugog Reperi se postavljaju po površini odlagališta, ali i po kosinama.


ZGI 109



„Gračanica“

BROJ STUDIJE :

6.NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA



„Gračanica“



ZGI 110

Za izbor lokacije sanitarne deponije analiziran je cjelokupni prostor regije Srednje

Bosanski Kanton 1. Korištena je prostorno-planska dokumentacija te karte u mjerilu

1:25.000.Studijom odabira lokacije koje je odradilo poduzeće IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.

Zagreb, lokacija „Gračanica“ se pokazala kao jedina prihvatljiva za ovakav projekt. Uslijed

toga, ovom Studijom nije predviđeno alternativno rješenje.


ZGI 111



„Gračanica“


7. NAZNAKE POTEŠKOĆA


ZGI 112

Tijekom izrade Studije utjecaja na okoliš predmetne Regionalne sanitarne deponije

komunalnog otpada „Gračanica“ razmatrana su rješenja definirana Idejnim projektom.

Izgradnjom deponije prema projektnom rješenju, koje se treba do kraja razraditi kroz

Glavni projekt, te eksploatacijom iste na projektirani i propisani način ne očekuju se

poteškoće u implementaciji predmetnog projekta.

Sličan projekt je implementiran i u Zenici, kao i u zemljama u okruženju, te je nakon

odredjenog vremena eksploatacije istoga evidentan benefit lokalnoj zajednici kroz

sanitarno zbrinjavanje otpada.


ZGI 113



„Gračanica“


8. NETEHNIČKI REZIME


ZGI 114

8.1. Opis predloženog projektaBudući da u regiji Gornji Vakuf-Uskoplje postoji veliki broj točkastih izvora onečišćenja-

nesanitarne deponije, razvila se potreba za izgradnjom regionalne sanitarne deponije

komunalnog otpada. Njenom izgradnjom otpad će se prikupljati kontrolirano, odlagati na

deponiju koja će biti izolirana brtvenim slojevima od okoliša, te neće negativno utjecati na isti.

U područje regije Gornji Vakuf uključene su sljedeće općine: Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf-

Uskoplje i Donji Vakuf. Područje regije Gornji Vakuf prema popisu iz 2013. godine obuhvaća

oko 102 360 stanovnika. Organizirano skupljen otpad s navedenog područja odlaže se na

općinske deponije :

Bugojno: deponija "Dubočine",

Gornji Vakuf-Uskoplje: deponija "Batuški Lug",

Donji Vakuf: deponija "Ornice",

Jajce: deponija "Kruščica".

Općinske deponije su službene deponije uglavnom otvorenog tipa koje ne zadovoljavaju

osnovne uvjete sanitarnog odlaganja. Na općinskim odlagalištima otpada ne postoje sustavi

za zaštitu voda, tla ili zraka. Mali je broj općinskih deponija na kojima su izvršeni sanacijski

pothvati. Kontrole procjednih voda i plinova nema gotovo ni na jednoj općinskoj deponiji.

Povremeno se vrši zasipanje otpada inertnim materijalom pomoću manjih bagera. Razvila se

potreba za izgradnjom regionalne deponije koja će biti urađena na način da spriječi

nekontrolirano oslobađanje štetnih tvari iz tijela deponije u okoliš (vode, tlo i zrak), a posebno

deponijskog filtrata, deponijskog plina, neugodnih mirisa i drugih štetnih tvari koje se javljaju

u tragovima.

Upravljanje otpadom u regiji Gornji Vakuf - Uskoplje bazira se na regionalnom konceptu koji

u sebi sadrži izgradnju regionalne deponije "Gračanica" koja se nalazi na lokalitetu Rudnika

uglja „Gračanica“ u naselju Humac, općina Gornji Vakuf-Uskoplje.

Namjena objekta je odlaganje komunalnog otpada i tehnološkog neopasnog otpada sličnih

svojstava komunalnom otpadu s analiziranog područja pod kontroliranim uvjetima, odnosno

sanitarno odlaganje otpada. Ostale vrste otpada se ne smiju odlagati na ovu kategoriju

deponije. Otpad bi se na predmetnoj deponiji odlagao do kraja 2040. g. uz mogućnost

proširenja odlagališnih ploha na rezerviranom prostoru čime bi se bitno produljio vijek trajanja

lokacije.


ZGI 115

8.1.1. Način skupljanja i sastav otpadaPostojeće stanje prikupljanja i odlaganja otpada temelji se na dostupnim podacima o količini i

porijeklu otpada iz Studije izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju Srednjebosanskog

kantona – regija 1, iz 2012. godine, rezultatima terenskih istraživanja, kao i ostalih dostupnih

podataka (statistike, popis stanovništva 2013. i dr). Upravljanje otpadom na području regije

Jajce, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Bugojno, opisano je i planskim dokumentom "Plan

upravljanja otpadom u FBiH za period 2012.-2017.".

Budući da se ne provodi vaganje količina otpada koji se odlaže na deponijama, procjena

količina se temeljila na broju ulazaka vozila s otpadom na deponiju i njihovoj nosivosti ili

korisnim volumenom nadgradnje.

Organizirano skupljanje i odvoz otpada s područja regije Gornji Vakuf provode sljedeća

poduzeća:




Općina Jajce - JKP “Čistoća i zelenilo” d.o.o.




Specijalno vozilo za skupljanje otpada - “smećar”

Autopodizač za prijevoz kontejnera

Kamioni za prijevoz otpada

Čistilica

8.1.2. Sastav otpadaKomunalni otpad je otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili

sastava sličan otpadu iz domaćinstva. Dakle, riječ je o otpadu koji nastaje svakodnevno

tijekom cijele godine i skuplja se u redovnom odvozu komunalnog poduzeća radi odlaganja

na deponije neopasnog otpada. U domaćinstvima komunalni otpad nastaje najvećim dijelom

od pripreme hrane, pri čemu nastaju razne vrste biorazgradivog i ambalažnog otpada, te

održavanjem čistoće prostora u kojem borave i rade osobe.


ZGI 116

U industrijskim i/ili uslužnim, komercijalnim djelatnostima komunalni otpad nastaje

prvenstveno u ovisnosti o osnovnoj djelatnosti kojom se pravni subjekt bavi. No, težinski

prevladava ambalažni otpad, papir te otpad od pripreme hrane i konzumiranja napitaka.

Navedeni otpad nastaje u prostorima gdje boravi zaposleno osoblje i/ili korisnici usluga.

Osim komunalnog otpada, na regionalnoj deponiji „Gračanica“, može se odlagati i

komercijalni i industrijski otpad, te inertni otpad. Komercijalni otpad predstavljaju materijali

koji nastaju kao dio posebne vrste radne prakse (npr. u prodavnicama, kancelarijama, itd.).

Industrijski bezopasni otpad podrazumijeva sav otpad koji proizvodi industrija, osim onog koji

je zakonom određen (u definiranim listama) kao opasan otpad. Prema Zakonu o upravljanju

otpadom (''Službene novine FBiH'', broj: 33/03, 72/09), neopasni otpad je otpad koji nije

definiran kao opasni otpad.

Ova vrsta otpada u pravilu je po karakteristikama slična komunalnom otpadu. Obujam

proizvodnje utječe i na količinu neopasnog otpada koji se odlaže na deponijama. Kako

saznajemo iz podataka Federalnog zavoda za statistiku, najveće količine neopasnog

proizvodnog otpada čini otpad iz termičkih procesa 2 306 615 t/god, te otpad iz anorganskih

kemijskih procesa u iznosu od 84 243 t/god. Ukupna količina neopasnog proizvodnog otpada

(ne uključujući otpad iz aktivnosti 01, 13, 15, 16, 17, 18, 19 i 20 prema Pravilniku o

kategorijama otpada sa listama) iznosi 2 542 208 t/god. Prema dostupnim podacima iz

Federalnog plana upravljanja otpadom 2012. – 2017. i Studije izvedivosti za regionalnu

sanitarnu deponiju Srednjebosanskog kantona – regija 1, Fichtner/IPZ), procjenjuje se da

poduzeća i pravne osobe sa razmatranog područja regije Gornji Vakuf same dovoze godišnje

na deponije u iznosu od oko 3 000 tona neopasnog komercijalnog i industrijskog otpada. U

skladu sa konceptom čistije proizvodnje, preporučuje se maksimalno korištenje industrijskog

otpada kao sekundarne sirovine, te samo ono što se ne može koristiti kao takvo, odlaže na

predmetnu deponiju.

U opasni otpad se ubrajaju kiseline i lužine, galvanizacijski talozi, kovinski hidroksidi, ostaci iz

kalionica, ostali anorganski toksični otpad, nafta i naftni derivati, organske kiseline i kiselinski

katrani, fenoli, upotrjebljena organska otapala i talozi, talozi boja i lakova i ostaci pri

proizvodnji boja i lakova, zaštitna sredstva za biljke (pesticidi, insekticidi, herbicidi, fungicidi),

ostali otpad raznih kemikalija, talozi iz uređaja za pročišćavanje i dr., te se taj otpad ne smijeodlagati na regionalnoj sanitarnoj deponiji.


ZGI 117

8.1.3. Proračun potrebnog prostora i vijek trajanja odlagališta otpadaPrilikom određivanja potrebnog prostora za sanitarnu deponiju koristili su se podaci navedeni

u tablicama br. 5, 6 i 7 odnosno procijenjene količine otpada prema pojedinim scenarijima.

Procjena potrebnog prostora na deponiji vrši se za period odlaganja otpada do 2040. godine.

Na duljinu vremenskog razdoblja u kojem se predmetna lokacija odlagališta može

eksploatirati za zadane količine ukupnog otpada, najviše utječe primijenjena tehnologija rada

na odlagalištu i sastav otpada koji je zatim podložan mikrobiološkoj razgradnji, što rezultira

slijeganjem odlagališta i popratnim sekundarnim zbijanjima i klizanjima. Pri proračunu su se

primjenjivale iskustvene vrijednosti strojnog zbijanja otpada koji se dovozi i deponira. Ova

vrijednost specifične gustoće ugradnje otpada u tijelo deponije zbijanjem, u EU se kreće do

najviše 0,85 t/m3, što ovisi o opremi na deponiji i drugim čimbenicima. Na regionalnoj

sanitarnoj deponiji „Gračanica“, pretpostavlja se prosječna vrijednost strojnog zbijanja otpada

od 0,750 t/m3. Prilikom biorazgradnje otpada u deponiji dolazi do slijeganja uslijed težine

gornjih slojeva otpada. U proračunu je procijenjeno prosječno ukupno slijeganje otpada od

15%. Ukoliko se uzme u obzir slijeganje otpada, odnosno, da se biorazgradivi otpad

postupno u tijelu deponije razgrađuje, vijek trajanja deponije može se produžiti i za cca 10%

što ovisi o omjeru količina komunalnog i industrijskog otpada. Kao dodatni uvjet javlja se

konstantno poštivanje tehnologije rada, kao i svakodnevno zbijanje i prekrivanje otpada.

Primjena scenarija 2 ili 3 bi, u svakom slučaju, donijela brojne prednosti kako u ekološkom i

ekonomskom pogledu, tako i u pogledu dodatne uštede u prostoru deponije, odnosno

produženju vijeka trajanja deponije. Europskom okvirnom direktivom je postavljen plan za

ostvarenje dva nova cilja: do 2020. zemlje članice Europske unije trebale bi reciklirati 50%

komunalnog otpada i 70% građevinskog otpada.

8.1.4.Opis izgradnje i rada odlagalištaPredmetna deponija će se izgraditi na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje, a ukupna

površina regionalne sanitarne deponije unutar ograde iznosi cca 13,60 ha.Tehnologija rada

na predmetnom odlagalištu sastoji se iz uređenja nepropusne podloge i odlaganja otpada po

kasetama. Odlagalište bi se uredilo kao sanitarno odlagalište na koje bi se odlagao otpad s

područja općina Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf i Jajce. Površina deponijskih

kaseta etape 1 je cca 2,00 ha dok je površina deponijskih kaseta etape 4 još cca 2,0 ha. Za

proširenje u fazi 4 je rezervirano dodatnih cca 4 ha.


ZGI 118

Postojeća se lokacija nalazi na neravnom terenu na lokaciji rudnika ugljena „Gračanica“ , na

kojoj se i odlagao materijal, pa se predviđa nabijanje materijala na propisanu nosivost te

primjena kombinirane metode odlaganja otpada i to odlaganje otpada u etažama. Na samoj

lokaciji se još uvijek iskapa ugljen i paralelno odlaže materijal iz iskopa, pa se geometrija

lokacije svakodnevno mijenja. Prije početka bilo kakvih radova potrebno je novelirati i

uskladiti projekt s zatečenim stanjem.

Tehnologija rada na regionalnoj sanitarnoj deponiji otpada sastoji se iz sljedećeg:

postavljanje žičane ograde oko dijela lokacije regionalne deponije (deponija, prateći

objekti)

izrada donjeg zaptivnog sloja ugradnjom mineralnog sloja (bentonitni tepih + HDPE

folija)

izrada obodnih kanala za skupljanje sljevnih oborinskih voda

izrada sustava za otplinjavanje

odlaganje otpada uz slojevito zbijanje te popunjavanje do projektirane visine

dnevno prekrivanje otpada slojem inertnog materijala

ugradnja završnog pokrovnog sloja na ispunjenim dijelovima (zatvaranje deponije)

ozelenjavanje zatvorenog područja i sadnja visokog i niskog raslinja

monitoring (kontrola).

Izgradnja donjeg zaptivnog sloja započinje čišćenjem i izravnavanjem plohe uz istovremenu

izgradnju servisne ceste oko tijela deponije. Nakon pripreme terena postavlja se brtveni

sustav - koji se sastoji od:

brtvenog sloja slabopropusnog materijala debljine 50 cm,

koeficijent vodopropusnosti k=10-7 m/s,

bentonitnog tepiha,

HDPE folije,

zaštitnog sloja geotekstila i

drenažnog sloja za procjedne/oborinske vode debljine min. 50 cm.

Na drenažni se sloj odlaže otpad. Predviđena je ugradnja sustava za detekciju popuštanja

geomembaran. Prije početka odlaganja otpada na najnižem dijelu deponije izrađuje se nasip

visine 2,5m. Nasip se gradi i po rubu svake nove etaže. Za sve radove koristi se interna

cesta. Širina nasipa (na vrhu) iznosi 1m. Nasip se gradi da je unutrašnji pokos 1:1, a vanjski

pokos 1:3 (širina: visina).


ZGI 119

Izradit će se sustav obodnih kanala za prihvat oborinske vode koje se slijevaju s deponije.

Obodnim kanalima voda će odlaziti u taložnik/sabirni bazen za prikupljanje oborinske vode.

Procjedne vode odvode se u sabirne bazene za skupljanje procjedne vode svaki volumena

250 m3.

Sustav za detekciju popuštanja geomembraneSustav za detekciju popuštanja geomembrane je električni sustav za kontrolu brtve

(geomembrane), kao i detekciju mjesta propuštanja u sustavu brtvljenja.

Sustav se temelji na mjerenju potencijalnih razlika u sustavu , a funkcionira pomoću struje

koja slijedi vlagu kroz mjesto propuštanja. Senzori su raspoređeni u obliku mreže ispod

geomembrane, povezani kabelima u sustav i detektiraju razlike u gustoći strujanja ispod

geomenbrane.

Mjerenje između dva senzora ne utječe na pojavu napona iznad geomembrane. Nakon što

ujednačeno električno polje bude generirano iznad membrane, ponovno se mjeri razlika

potencijala između dva ista senzora. Učinak propuštanja stvara velike promjene u

električnom potencijalu dva najbliža senzora koji su u blizini propusta.

Po analizama različitih potencijala propuštanje može biti lokalizirano s visokom točnošću.

Osnovni uvjet za savršenu funkciju sustava je vlaga iznad rupe koja uzrokuje protok struje

kroz rupu.

Sustav koristi posebno razvijene dijelove, od kojih se očekuje dugi vijek trajanja zbog vrste

materijala, zajedno s potpunom kontrolom kvalitete tijekom proizvodnje i montaže. Zbog

svega navedenog je sustav pogodan za upotrebu u sustavima od kojih se očekuje duži vijek

trajanja (kod brtvenih sustava za deponije to je 30-40 god).

8.1.5. OpremaRad s otpadom odnosi se na razastiranje otpada preko radne površine, a nakon što su isti

istreseni iz kamiona smećara ili kontejnera, te njihovo sabijanje. Pri izboru opreme za

regionalnu sanitarnu deponiju vodi se računa da ista može udovoljavati slijedeće funkcije: rad

s otpadom (razastiranje, zbijanje), iskop i transport prekrivnog materijala i njegovo zbijanje te

održavanje tijela deponije i privremenih cesta. Na lokaciji regionalne sanitarne deponije

predviđen je rad kompaktora, buldožera i utovarivača. Kompaktor i buldožer radit će s

otpadom koji će se dovoziti na lokaciju, dok će se utovarivač koristiti za rad s prekrivnim

materijalom.


ZGI 120

Izbor tipa, veličine i broja opreme koja radi s otpadom ovisi o mogućnosti da se otpad

razastire, sabija i prekriva inertnim materijalom, a što ovisi o sljedećim čimbenicima:

količini i vrsti otpada na dan

količini i vrsti prekrivnog materijala na dan

udaljenosti na koju se vrši transport

načinu odlaganja otpada

stupnju zbijenosti

dodatnim zahtjevima kao što je održavanje puteva i sl.

raspoloživim financijskim sredstvima.

Osim opreme koja se koristi za rad s otpadom, predviđena je nabavka visokotlačnog perača,

hidrobloka, agregata, muljnih pumpi i pumpi za procjedne vode, protupožarnih aparata i

ostalog priručnog materijala, kao i nabava mobilnog telefona.

8.2. Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš

U kontekstu razmatranja okolišnih problema potrebno je sagledati sve okolišne aspekte, te

identificirati, analizirati i vrednovati sve moguće negativne utjecaje predmetnog objekta na

okoliš.Ekološki rizici vezani uz odlagalište kao građevinu mogu imati različite utjecaje na

okoliš i stanovništvo:

onečišćenje vode, tla i zraka;

degradacija površine terena, što dovodi do osiromašenja flore i faune;

buka i vibracije;

uklapanje u okoliš.

Negativni utjecaji mogu se očitovati na vode, zemljište, floru i faunu, zrak i pejzaž, i mogu

nastupiti kao posljedica pripreme lokacije za izgradnju, kao i radova tijekom same gradnje i

korištenja.

8.2.1. Utjecaj na vodePrilikom izgradnje i rada deponije komunalnog otpada, može doći do pojave:

• čistih oborinskih voda,

• sanitarno-fekalnih voda.

• potencijalno zauljenih voda i

• procjednih onečišćenih voda,


ZGI 121

Čiste oborinske vode su vode nastale na krovnim plohama objekata, te na zatvorenom dijelu

odlagališta. Ove vode su bez onečišćenja i mogu se upuštati u okoliš bez prethodnog stupnja

pročišćavanja. Čiste oborinske vode sa krovova se prikupljaju sustavom horizontalnih i

vertikalnih oluka. Čiste oborinske vode na zatvorenom dijelu odlagališta su vode koje se

prikupljaju obodnim kanalom nakon zatvaranja odlagališta. Predviđeni su i trokutasti rigoli po

površini zatvorenih dijelova odlagališta, kako bi se smanjila kolicina procjedne vode u tijelu

odlagališta. Nadalje, pokrovni sloj (kapa) izveden je tako da ima pad, kako bi se veći dio

oborina najkraćim putem odveo s površine odlagališta. S obzirom na to da će sav otpad biti

zatvoren nepropusnim mineralnim slojem, mogućnost izravnog kontakta onečišćenih

procjednih voda iz odlagališta s vodama u obodnom kanalu ne postoji.

Budući da se gornji brtveni sloj, između ostalog, sastoji od vodonepropusne barijere i

drenažnog sloja, sva voda koja se procijedi u gornji brtveni sloj se prikuplja drenažnim slojem

i odvodi do obodnih kanala. Iz obodnih kanala, voda se ispušta u prirodni recipijent preko

taložnika za oborinsku vodu.

Sanitarno-fekalne otpadne vode nastaju u sanitarnim čvorovima objekata i iste se prikupljaju

sustavom cijevi i okana, te se ispuštaju u vodonepropusnu septičku jamu. Pražnjenje

septičke jame će se vršiti od strane ovlaštenog poduzeća koje je registrirano za obavljanje

navedene djelatnosti.

Potencijalno zauljene otpadne vode su vode koje nastaju na manipulativnim plohama

prilikom njihovih ispiranja uslijed padalina ili prilikom pranja vozila. Potencijalno zauljene

otpadne vode se kontrolirano prikupljaju i odvode na tretman u separator ulja i masti sa

koalescentnim filterom. Nakon tretmana u separatoru ulja i masti, pročišćena voda će se

ispuštati u prirodni recipijent preko revizionog okna za monitoring.

Procjedne vode su vode koje nastaju procjeđivanjem oborinske vode kroz tijelo deponije, na

otvorenim radnim kasetama. One se onečiste različitim organskim i anorganskim tvarima

procjeđivanjem kroz otpad. Predviđa se izgradnja donjeg brtvenog sloja koji će između

ostalog sadržavati vodonepropusni sloj. Iznad vodonepropusnog sloja se nalazi drenažni

šljunčani sloj u kojemu su smještene drenažne cijevi koje služe za prikupljanje procjednih

voda i odvođenje izvan deponije – u sabirni bazen za procjedne vode. Iz sabirnog bazena se

voda crpkama i mobilnim povratnim cijevima i raspršivačima vraća na tijelo deponije.

Recirkulacija je jako dobar način tretiranja procjednih voda, budući da se povratom vode na

tijelo deponije jedan dio vode ispari, a drugi dio se procjeđuje ponovo kroz otpad. Također,


ZGI 122

pozitivna strana recirkulacije je i za što se recirkulacijom ovakve vode u tijelu deponije

stvaraju povoljniji uvjeti za razgradnju otpada.

Iz svega naprijed navedenog, vidljivo je da je se posebna pažnja obratila na to da se zaštite

vode od potencijalnog negativnog utjecaja.

Najznačajniji površinski tok na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje predstavlja rijeka

Vrbas. Potrebno je naglasiti kako se ni u jednom slučaju voda neće ispuštati u prirodne

recipijente bez prethodne obrade, te samim time predmetna deponija ne predstavlja

opasnost po površinske tokove.

Podzemne vode, kao i površinske, u kontaktu s otpadom se onečišćuju ovisno o svojstvima

odloženog otpada i količini vode koja se procjeđuje kroz tijelo odlagališta. Ako odlagalište

radi na ispravan i sanitaran način, ova pojava nije moguća.

Odlagalište otpada „Gračanica“ se gradi na podlozi koja se sastoji pretežno od glinovitih

komponenti koje sredinu čine slabovodopropusnom do vodonepropusnom. Osim što ova

prirodna komponenta onemogućuje procjeđivanje onečišćene vode u tlo, i sama konstrukcija

tijela deponije će biti takva da sadrži vodonepropusne slojeve. I kao još jedna dodatna mjera

osiguranja instalirati će se sustav za detekciju puknuća geomembrane, koji je ranije opisan u

tekstu. Ovaj sustav služi za lociranje eventualnog puknuća geomembrane u donjem

brtvenom sloju.

8.2.2. Utjecaj na tloOdlagalište otpada „Gračanica“ će se urediti kao sanitarno odlagalište otpada na kojem će se

otpad odlagati na sanitarni način. Tijekom građenja bit će umjeren utjecaj na tlo zbog toga

što će se promijeniti pedološke značajke na predmetnoj lokaciji uslijed prilagodbe terena

gradnji odlagališta. Na izravnato tlo postavit će se „donji“ brtveni sloj koji se sastoji od sloja

izravnavajućeg materijala, geotekstila, geomreže, bentonitnog tepiha (GCL-a) čija najveća

vrijednost koeficijenta propusnosti mora iznositi 10-9 m/s, HDPE-folije, te drenažnog sloja za

procjedne vode. Drenažnim cijevima procjedna voda odvodit će se do lagune i bazena za

skupljanje procjednih voda odgovarajućeg volumena. Na drenažni sloj odlagat će se otpad.

Konačno zatvaranje odlagališta izvršit će se ugradnjom „završnog“ pokrovnog sloja koji se

sastoji od sloja izravnavajućeg materijala, plinodrenaže, bentonitnog tepiha (GCL-a),

drenažnog sloja za vanjske vode, zaštitnog sloja geotekstila, rekultivirajućeg sloja i


ZGI 123

ozelenjavanja. Iz tog razloga utjecaji na tlo tijekom korištenja, a i nakon zatvaranja smanjeni

su na minimum.

Utjecaji na tlo mogući su jedino u slučaju nepridržavanja sanitarnog načina odlaganja otpada

i to: neprekrivanjem otpada, izazivanjem požara na odlagalištu, odlaganjem neadekvatnog

otpada i slično.

8.2.3. Utjecaj na kvalitetu zrakaPlinovi koji se stvaraju prilikom aerobne i anaerobne razgradnje organskih tvari na

odlagalištima mogu posredno ili neposredno utjecati na okoliš. U najvećoj količini prisutni su

CH4 i CO2, dok u manjoj H2S, NH3, N2, razni aldehidi, merkaptani, plinoviti niži ugljikovodici,

te heksan, heptan, oktan i dr. Prosječni sastav odlagališnog plina mijenja se ovisno o

uvjetima u kojima se nalazi odlagalište te o tome u kojoj je fazi razgradnja otpada.

Tako je, općenito govoreći, prosječni sastav odlagališnog plina:

metan, CH4- 35 – 65 %

ugljični dioksid, CO2 - oko 45 %

ostali plinovi (>100 vrsta) - oko 10 %.

Budući da se radi o procjenama količina koje su rađene na temelju procjena karakteristika

otpada koji se danas treba odlagati, prikazane teoretske vrijednosti u praksi mogu odstupati

od procijenjenih. Odstupanja mogu također nastati ovisno o pridržavanju uputa o načinu

odlaganja i vrstama otpada koji se odlaže. Stvarno nastajanje metana samo je dio teoretski

proračunate količine. Uzrok tome je to što se veliki dio organskog ugljika – kada je u topivom

obliku kao što su jednostavne kiseline i alkoholi – ispere. Dakle, najveći dio ugljika odloženog

na odlagalištu predstavljaju složeni organski spojevi, dok ugljik napušta odlagalište kao CH4 i

CO2 ili kao organsko opterećenje u procjednoj vodi. Metan je plin lakši od zraka i zato lako

migrira. Njegovo kretanje unutar tijela odlagališta ovisno je o tlaku i difuziji u okolinu. On

kreće iz mjesta većih koncentracija prema mjestima manjih koncentracija. Metan se može

nakupljati na pojedinim mjestima, što onda može rezultirati eksplozijama. Budući da količina

metana 5 – 15 % sa zrakom tvori eksplozivnu smjesu, bitno je poduzeti sve mjere kako bi se

spriječila mogućnost eksplozije i požara na odlagalištima. Iz tog razloga kontrolirano

otplinjavanje odlagališta je neophodno.

Daljnji negativni učinak nastajanja metana je njegov utjecaj na završni vegetativni pokrivač

odlagališta. Iako metan nije toksičan za biljke, stvaranje određenih količina metana u zoni

korijena dovodi do nedostatka kisika i ugibanja biljaka. Slični učinak imaju H2S i CO2.


ZGI 124

Problem izazvan nastajanjem plinova može biti neugodan miris uzrokovan tragovima H2S i

zbog nastajanja hlapivih organskih spojeva kao što su merkaptani, što u konačnici opet

rezultira nastankom sumporovodika. Miris se uklanja na način da se plinovi skupljaju i

spaljuju ili se otpad prekriva slojem inertnog materijala. Utjecaj CO2 na okolinu očituje se u

tome što je on teži od zraka i pada na dno odlagališta, gdje se topi u vodi, pa povećava

korozivnost i kiselost procjedne vode. Za vrijeme aerobne faze na odlagalištu se stvara

najveća količina CO2, dok prelaskom u anaerobne uvjete njegova količina se znatno

smanjuje.

Na odlagalištu otpada „Gračanica“ predviđen je pasivni način otplinjavanja odlagališta putem

ugrađenih okomitih šljunčanih kanala tijekom rada odlagališta.

Pri parcijalnom zatvaranju dijela deponije, a prije prelaska na drugu radnu plohu, na gornju

plohu šljunčanih kanala ugrađuje se biofilter (rahli kompost koji se ne smije prekrivati

geotekstilom) minimalne debljine 2 m s funkcijom pročišćavanja deponijskog plina. Točna

mjesta postavljanja ventilacijskih kanala definirati će se Glavnim projektom.prometno-

manipulativnih površina vodom.

Na kakvoću zraka utječu prašina i neugodni mirisi. Neugodni mirisi na odlagalištu nastaju kao

rezultat anaerobne razgradnje organskih dijelova otpada. Spojevi sumpora (iz organske

komponente) prelaze u sulfide koji u kombinaciji s vodikom formiraju sumporovodik. Za

suzbijanje neugodnih mirisa, otvorene radne plohe otpada se moraju prekrivati svakodnevno

inertnim materijalom koji služi kao filter ili višekratnom LDPE folijom.

Također, negativan utjecaj po okoliš može imati i emisija prašine prilikom kretanja vozila

unutar pogona. Kontrolu prašenja potrebno je regulirati prometnim rješenjem, kretanjem

vozila uređenim prometnim površinama. Prašenje je moguće smanjiti i polijevanjem

prometno-manipulativnih površina vodom.

8.2.4. Utjecaj na floru i faunuPoznato nam je da je mikrolokalitet buduće deponije smjesten u zoni Rudnika Gracanica, na

dijelu na kojemu je završena eksploatacija, tako da isto u ovome trenutku ne predstavlja

stanište biljnih i životinjskih vrsta.

Za očekivati je da se na deponiji mogu naći ptice, glodavci i insekti. Međutim, budući da se

radi o sanitarnoj deponiji na kojoj će se vršiti redovno prekrivanje otpada nepropusnim


ZGI 125

materijalom, kao i deratizacija, znatno će se onemogućiti pojavljivanje navedenih vrsta na

deponiji prilikom njenog rada.

Prilikom zatvaranja deponije, izradit će se projekt rekultivacije kojim će se točno definirati

vrsta, količina i razmještaj biljnih vrsta na deponiji. Time će se deponija zatvoriti i urediti, te

tako stvoriti uvjeti za rast biljnog svijeta koji eventualno može postati stanište nekim

životinjskim vrstama (prvenstveno pticama.)

8.2.5. Utjecaj od povišene razine bukeNa deponiji se stvara buka koju treba razmatrati s dva gledišta:

buka koju proizvodi oprema na deponiji

buka koju proizvode transportna sredstva (smećari, autopodizači, kamioni i sl.)

prilikom kretanja i istovara otpada.

Također buku stvaraju transportna sredstva, kako na deponiji, tako i na prilaznim cestama.

Uvažavajući činjenicu da je na deponiji predviđen rad sa suvremenim strojevima, s obzirom

na konfiguraciju terena, te da je deponija dovoljno udaljena od najbližih stambenih prostora,

ne očekuje se negativan utjecaj na najugroženije prostore sa aspekta buke.

Posebno naglašavamo da će se rad sa građevinskim strojevima obavljati samo u dnevnim

satima, definiranim Zakonom o zaštiti od buke ("Službene novine" Federacije BiH, broj:

110/12). Promatrajući općenito, razina buke na prilaznim prometnicama ovisiti će o

odabranim sredstvima transporta, frekvenciji prometa i kvaliteti prometnice. Kako se rad

odvija u prvoj smjeni, utjecaj buke na okoliš izostati će u drugoj i trećoj smjeni.


ZGI 126

8.2.6. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinuNa lokaciji planiranog zahvata kao niti u njegovoj blizini nisu detektirane zaštićene prirodne i

kulturno-povijesne vrijednosti, pa stoga nema ni negativnih utjecaja na iste.

U slučaju arheoloških nalaza prilikom radova na odlagalištu, investitor će obustaviti radove te

obavijestiti nadležne službe.

8.2.7. Utjecaj na krajobrazS obzirom na to da će se odlagalište otpada „Gračanica“ urediti i koristiti kao sanitarno

odlagalište otpada, negativni utjecaji na krajobraz će biti minimalni.

Dnevno prekrivanje slojeva otpada je obvezna operacija prilikom provedbe ispravnog

sanitarnog odlaganja. Svakodnevno se prekriva inertnim materijalom ili alternativnim

pokrovom (LDPE-geomembrana). Nakon konačnog zatvaranja deponije vršiti će se ugradnja

rekultivacijskog sloja i njeno ozelenjavanje travom, niskim i visokim raslinjskim biljem, čime

će se deponija uklopiti u okoliš.Rekultivacija predstavlja pozitivan utjecaj deponije u odnosu

na sadašnje stanje, budući da je radom rudnika formirana deponija jalovišta koja nije

rekultivirana i narušava prirodni pejzaž.

3.2.8. Utjecaj na stanovništvoBudući da je stanovništvo u stalnoj međuovisnosti sa okolnom prirodom (voda, tlo, zrak, flora,

fauna..), utjecaj na stanovništvo predstavlja svojevrsni rezime svega navedenog: Kako je

navedeno:

Primjenom svih projektiranih rješenja neće doći do kontaminacije površinskih tokova i

podzemne vode

Budući da će se izraditi donji brtveni sloj koji je nepropusan neće doći do

kontaminacije tla

Prekrivanjem otpada inertnim materijala neće doći do raznošenja laganog otpada po

okolnom zemljištu, niti širenja neugodnih mirisa i zaraznih bolesti.

Polijevanjem manipulativnih ploha spriječit će se podizanje prašine

Na deponiji je predviđenja izgradnja ograde kojom će se spriječiti pristup neovlaštenim

osobama, te životinjama kao i raznošenje otpada van područja deponije

Vršiti će se redovno pokrivanje otpada inertnim materijalom čime je onemogućen

pristup pticama i glodavcima, te samim tim i širenje zaraznih bolesti.


ZGI 127

Primjenom suvremene tehnologije, te po potrebi zaštitnih sredstava neće doći do

negativnih utjecaja od buke, prvenstveno na radnike a potom i okolno stanovništvo

Shodno svemu navedenom može se zaključiti kako neće doći do negativnih utjecaja na

stanovništvo.

8.2.9. Utjecaj na postojeću i planiranu infrastrukturuPostojeća se lokacija nalazi na neravnom terenu na lokalitetu rudnika ugljena „Gračanica“ ,

na kojoj se i odlagao materijal, pa se predviđa nabijanje materijala na propisanu nosivost te

primjena kombinirane metode odlaganja otpada i to odlaganje otpada u etažama.

Na samoj lokaciji se još uvijek iskapa ugljen i paralelno odlaže materijal iz iskopa, pa se

geometrija lokacije svakodnevno mijenja.

8.2.10. Utjecaj u slučaju ekološke nesrećePožari onečišćuju atmosferu otrovnim produktima nepotpunog izgaranja. Požar izaziva

onečišćenje okoliša u obliku dima i zagađenja zraka. Za nastajanje požara bitna su tri

elementa, a to su goriva tvar, kisik i izvor paljenja. Prva dva elementa su stalno prisutna na

odlagalištima, dok izvor paljenja može biti izazvan namjerno ili nenamjerno.

Tako je moguće da se na odlagalištu neke vrste otpada zapale uslijed potpunog isušenja (u

situaciji kada se na odlagalište odlaže otpad prema kojem je potreban poseban tretman), a

također je moguće samozapaljenje uslijed razbijenog stakla, koje je tako oblikovano da

djeluje kao leća, te utjecajem prirodnih pojava (udar groma ili trenje).

Požar se na odlagalištu može javiti kao površinski i dubinski. Površinski požari su opasni, ali

se njihovo gašenje obavlja relativno brzo i lako.

Dubinski požari javljaju se rijetko. Nastaju onda kada se vatra s površine proširi u dubinu

odlagališta, pa počnu gorjeti zapaljivi plinovi nastali fermentacijom. Gašenje takvih požara je

vrlo teško. U slučaju požara, veće štete za zrak i okoliš mogu se pojaviti samo u slučaju kada

je na odlagalištu odložena nedozvoljena vrsta otpada.

Budući da bi se predmetna deponija trebala graditi na podlozi od jalovine koja je zapaljiva

potrebno je provesti mjere zaštite od požara. Naime, jalovina je ugljena prašina koja nema

svojstvo samozapaljenja, što znači da može biti uzrok požara samo u slučaju da joj se

dovede izvor energije. Također, moguće je i biti će primjenjene određene mjere zaštite kako

bi se spriječila mogućnost zapaljenja ove prašine.


ZGI 128


ZGI 129

8.2.11. Faza korištenja odlagališta

8.2.11.1.Mjere za smanjenje negativnih utjecajaPrilikom projektiranja predmetne deponije korištene su smjernice Zakona o upravljanju

otpadom FBiH, Federalnog plana upravljanja otpadom. Deponija je projektirana sa svom

potrebnom infrastrukturom. Svi slojevi deponije su projektirani kao nepropusni, što spriječava

negativne utjecaje na okoliš. Donji brtveni sloj sastoji se od nepropusne mineralne barijere i

sloja za filtriranje, te potrebnih međuslojeva. Sve procjedne vode koje nastaju tijekom rada

deponije se prikupljaju preko procjednog sloja i pomoću cijevi odvode u sabirni bazen.

Procjedne vode – filtrat se pomoću pumpa iz sabirnog bazena preko zatvorenog cjevovoda

distribuiraju ponovno na tijelo deponije, čime se vrši njena recirkulacija.

Filtrat prikupljen drenažom upušta se u armirano betonski bazen pravokutnog oblika uz

kojega će se nalaziti šaht sa zatvaračem na dolaznom vodu i objekt dimenzija 2,00x2,00m, u

kojem su smještene dvije pumpe od kojih je jedna radna, a druga rezervna.

Dakle, u prvoj fazi ne planira se vršiti pročišćavanje filtrata, nego samo njegova recirkulacija,

što je najčešće primjenjivan i najjednostavniji proces za preradu filtrata.

Kod ovog načina obrade, tijelo odlagališta se koristi kao anaerobni biološki filter. Poslije

prskanja filtrata po površini otpada, jedan dio filtrata se ispari, drugi se izgubi u

hidrotermičkim procesima u otpadu, dok se preostali najmanji dio, ponovo vraća u proces

recirkulacije.

Ovaj način je usvojen, a njegovu osnovu čine: taložnik (bazen) za prikupljanje filtrata

pumpna stanica i tlačni cjevovodi sa rasprskivačima.

U idućim fazama implementacije projekta sanitarne deponije predviđeno je instaliranje

postrojenja za pročišćavanje procjednih voda sa deponije, ali tek nakon provedenih detaljnih

monitoringa, te utvrđivanja sastava procjednih voda.

Isto je predviđeno budući da je sastav filtrata teško definirati, a samim time i tehnologiju

pročišćavanja, jer on ovisi o nizu čimbenika kao što su: sastav otpada, starost odlagališta,

hidrogeološke karakteristike prostora na kome se nalazi odlagalište, klima, godišnje doba,

vlaga i voda koja se procjeđuje kroz otpad i dr.

Sastav filtrata ovisi i o fazi biorazgradnje. Filtrat sa novijih deponija (do dvije godine) sadrži

visoke koncentracije organskih kiselina, amonijaka i ukupno otopljenih tvari. Kod starijih i


ZGI 130

stabiliziranijih deponija najveći dio razgradivih spojeva je već razgrađen pa se i organski dio

filtrata smanjuje.

Generalno, iz dosadašnjeg pregleda kvalitativnih osobina deponijskog filtrata, može se

zaključiti da filtrat karakteriziraju sljedeća svojstva:

boja tamno smeđa do crna;

pH kod mladih deponija kiseo, a kod starihlužnat (pH = 5,3 - 9,1);

BPK5 i KPK veoma visok u pojedinim fazama odlaganja

visok sadržaj teških metala u pojedinim fazama odlaganja

visok sadržaj klorida u pojedinim fazama odlaganja

visok sadržaj amonijaka;

veoma mali sadržaj fosfora.

Procjedne vode sanitarnih deponija sadrže veće koncentracije kontaminanata u odnosu na

komunalne otpadne vode, kao i industrijske otpadne vode. Dosadašnja istraživanja

procjednih voda sa deponija pokazuju da:

kvaliteta procjednih voda sa deponija je izuzetno promjenljiva,

procjene za kvalitetu procjedne vode buduće ili postojeće deponije za neki budući

period, mogu se orijentacijski vezati za iskustvene pokazatelje iz literature;

modeliranje kvalitete, zasnovano na modelima i empirijskim relacijama, može se

primijeniti uz obradu i primjenu specifičnih uvjeta i karakteristika konkretne deponije;

kvaliteta filtrata se mijenja u ovisnosti od starosti deponije i zato postrojenje za tretman

procjednih voda mora biti fleksibilno i prilagodljivo, da prati promjene kvaliteta filtrata;

Očekivani parametri procjednih voda

Očekivane karakteristike procjednih voda, sa novoizgrađenih sanitarnih ćelija, na osnovu

kojih je potrebno projektiratinovo postrojenje, u trećoj fazi korištenja deponije, prikazane su u

tablici:


ZGI 131

Sastav deponijskihprocjednih voda

Nova deponija (< 2 godine)

RasponTipične

vrijednosti*BPK5 gO2/m3 2 000 – 30 000 10 000

TOC g/m3 1 500 – 20 000 6 000KPK gO2/m3 3 000 – 60 000 18 000

Ukupne suspendiranetvari g/m3 200 – 2 000 500

Ukupni dušik g/m3 10 – 8000 2000Amonijačni dušik g/m3 10 – 8000 2000

Nitrati g/m3 5 – 400 25Ukupni fosfor g/m3 5 – 100 30

pH 4.5 – 7.5 6Kloridi g/m3 200 – 3 000 500Sulfati g/m3 50 – 1 000 300

Tablica 16Karakteristike procjednih voda nove deponije

Završna faza korištenja deponije, je njeno zatvaranje nepropusnim pokrovom, kada nema

više nastanka procjednih voda, budući da se sprječava padanje atmosferilija na istu.

Otplinjavanje plinova se vrši pasivnim putem, a kroz monitoring će se otkriti je li potrebna

ugradnja baklje, budući da ponekad i nije potrebna, a sve ovisi od sastava otpada.

8.2.12. Čvrsti otpad i otpadne vodeNa budućem gradilištu se treba uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja nastalog otpada

(po vrstama), te ugovaranje njihovog zbrinjavanja sa ovlaštenim skupljačima/obrađivačima

otpada, uz vođenje propisane dokumentacije.

Tijekom izgradnje odlagališta može se očekivati nastajanje sljedećih vrsta otpada:

Klasa otpada Vrsta otpada

01 04 09 Otpadni pijesak i otpadne vrste gline

17 05Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih

lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera



Otpad koji se očekuje na lokaciji prilikom rada odlagališta otpada (redovno održavanje),

prema katalogu otpada danim u Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (Službene

novine FBiH”, broj 9/05), može se razvrstati u sljedeće skupine:


ZGI 132

Klasa otpada Vrsta otpada

13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 05 Sadržaj iz odvajača ulje/voda

15 02 02*Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća

onečišćena opasnim tvarima

15 02 03Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća koja

nije navedena pod 15 02 02

19 07 02* Procjedne vode sa deponija koje sadrže opasne materije

19 07 03 Procjedne vode sa deponija koje nisu navedene pod 19 07 02


20 03 04 Muljevi iz septičkih jama


*opasni otpad

Pored navedenog nastajat će i određena količina komunalnog otpada. Negativni utjecaj

čvrstog otpada može se spriječiti njegovim pravovaljanim zbrinjavanjem i to shodno Zakonu o

upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH, broj 33/03 i 72/09), pripadajućim podzakonskim

aktima, te Planu o upravljanju otpadom operatora.


ZGI 133

8.3. Monitoring stanja okoliša8.3.1. Zakonska regulativaOsnovu za sva mjerenja i ocjenu utjecaja na okoliš, te mjere monitoringa izvršit će se u

skladu sa slijedećim Zakonima i Pravilnicima:

1. Zakonom o zaštiti okoliša ("Službene novine FBiH'', broj: 33/03 i 38/09).

2. Zakonom o zaštiti zraka ("Službene novine FBiH'', broj: 33/03).

3. Zakon o zaštiti od buke ("Službene novine" Federacije BiH, broj: 110/12).

4. Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, br. 70/06).

5. Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, broj: 33/03 i 72/09).

6. Pravilnik o kategorijama otpada sa katalogom/listama („Službene novine FBiH“, broj:

9/05).

7. Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u pogon samo

ako imaju okolinsku dozvolu ("Službene novine FBiH'', broj: 19/04).

8. Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih tvari u zrak ("Službene novine FBiH'', broj:

12/05).

9. Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih

tvari, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvalitete zraka ("Službene novine FBiH'',

broj: 1/12).

10.Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (''Službeni list SR BiH'',

broj: 46/1989).

11.Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne

kanalizacije (''Službene novine FBiH'', broj: 4/12).

12.Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorjevanja

(''Službene novine FBiH'', broj: 3/13)

13.Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (''Službene novine FBiH'',

broj: 9/14)

14.Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetimai

parametrima za ocjenu stanja voda i monitoring voda (“Službene novine FBiH”, broj

1/14).

15.Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja (“Službene novine FBiH”, broj 12/05).


ZGI 134

8.3.2. Prijedlog programa praćenja stanja okolišaMetodologija mjerenja treba da objedini više vrsta mjerenja, laboratorijskih analiza i procjena

utemeljenih na tim mjerenjima, i to:

tijekom gradnje,

tijekom korištenja i

nakon prestanka rada zahvata

Prijedlog programa praćenja stanja okoliša

Zrak Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje

CO

CO2

Ukupni taložni prah

Ukupne lebdećečestice

Lebdeće čestice 10(PM10)

Okoliš deponije


radova nadeponiji


CH4,

CO,

CO2,

NO,

NO2,

NOx

NH4,

SO2

VOC

H2S

Ukupni taložni prah

Ukupne lebdećečestice

Okoliš deponije

Shodnozahtjevima iz


jednomgodišnje


ZGI 135

Lebdeće čestice 10(PM10)

drugi plinovi i hlapiviprodukti


CH4,

CO,

CO2,

NO,

NO2,

NOx

NH4,

VOC

SO2

H2S,

drugi plinovi i hlapiviprodukti

Okoliš deponije


Tlo Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje

Voda

VOC

pH vrijednost

Ulja i masti

Olovo (Pb)

Kadmij (Cd)

Okoliš deponije


radova nadeponiji


Sadržaj vode

VOC

pH vrijednost

Ulja i masti

Okoliš deponije

Shodnozahtjevima iz


jednom


ZGI 136

Ukupni dušik

PAH

Kadmij (Cd)

Olovo (Pb)

Kobalt (Co)

Nikal (Ni)

Bakar (Cu)

Krom (Cr)

Cink (Zn)

Živa (Hg)

godišnje


Sadržaj vode

VOC

pH vrijednost

Ulja i masti

Ukupni dušik

PAH

Kadmij (Cd)

Olovo (Pb)

Kobalt (Co)

Nikal (Ni)

Bakar (Cu)

Krom (Cr)

Cink (Zn)

Živa (Hg)

Okoliš deponije

Po zahtjevimaProjektasanacije


ZGI 137

Voda Parametar Mjestomjerenja

Učestalostmjerenja

Tijekomizgradnje

Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl. NovineF BiH br. 4/12), te ulja imasti i mineralna ulja.

Pizometar

Tijekomgrađevinskih radova

na deponiji


Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl. NovineF BiH br. 4/12), ulja imasti, mineralna ulja.


piezometar

Shodno zahtjevimaiz okolinske dozvole,

odnosno shodnoUredbi o uvjetima

ispuštanja otpadnihvoda u prirodne

recipijente i sustavjavne kanalizacije

(Sl. Novine F BiH br.4/12), odnosno

minimalno dva putagodišnje

Nakonprestanka radazahvata

Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda uprirodne recipijente isustav javnekanalizacije (Sl. NovineF BiH br. 4/12), te ulja imasti, mineralna ulja.


mjestadefiniranaprojektomsanacije

Prema zahtjevimaProjekta sanacije


ZGI 138

Rijeka Vrbas Parametar Mjestomjerenja

Učestalostmjerenja

Tijekomizgradnje

Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda u prirodnerecipijente i sustav javnekanalizacije (Sl. Novine FBiH br. 4/12), te TOC,željezo, mangan, cink,nikal, živa, olovo, bakar,krom, kadmij, sulfidi, uljai masti, mineralna ulja.

100 m uzvodno i100 m nizvodno

od deponije

Shodno zahtjevimaiz okolinske

dozvole, odnosnoshodno Uredbi o

uvjetima ispuštanjaotpadnih voda u

prirodne recipijente isustav javne

kanalizacije (Sl.Novine F BiH br.4/12), odnosno



Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda u prirodnerecipijente i sustav javnekanalizacije (Sl. Novine FBiH br. 4/12), te TOC,željezo, mangan, cink,nikal, živa, olovo, bakar,krom, kadmij, sulfidi, uljai masti, mineralna ulja.


od deponije







Nakonprestanka rada

zahvata

Obavezni parametrishodno Uredbi ouvjetima ispuštanjaotpadnih voda u prirodnerecipijente i sustav javnekanalizacije (Sl. Novine FBiH br. 4/12), te TOC,željezo, mangan, cink,nikal, živa, olovo, bakar,krom, kadmij, sulfidi, uljai masti, mineralna ulja


od deponije








ZGI 139

Buka Parametar Mjesto mjerenja Učestalostmjerenja

Tijekom izgradnje






Okoliš deponije


radova nadeponiji







Okoliš deponije

Shodnozahtjevima iz


jednomgodišnje







Okoliš deponije


Tablica 17 Prijedlog monitoring sustava

Nositelj zahvata dužan je provoditi program praćenja stanja okoliša (monitoring) i nakon

zatvaranja odlagališta, tj. poslije definitivnog prestanka odlaganja otpada. Nakon prve

godine praćenja stanja okoliša potrebno je pratiti pokazatelje čija je koncentracija iznad

propisanih maksimalno dozvoljenih vrijednosti.


ZGI 140

Kontrola otpada

Provoditi registraciju vozila koja dovoze otpad na odlagalište otpada. Za vozila koja ulaze na

odlagalište upisivati u evidencijske listove količinu dovezenog otpada (volumen i/ili težinu). U

dnevnik se upisuju sljedeći podaci:











Kontrola voda u obodnom kanaluPrikupljene oborinske vode potrebno je uzorkovati na mjestu ispusta iz odlagališta

(taložniku) te kontrolirati u skladu s važećim zakonskim propisima. Potrebno je

kontrolirati funkcionalnost obodnih kanala i stanje ploha odlagališta poslije svake obilnije kiše.

Kontrola procjednih vodaProcjedne vode potrebno je uzorkovati iz sabirnog bazena i lagune za skupljanje

procjednih voda te kontrolirati u skladu s važećim zakonskim propisima.

Kontrola voda sa platoa za pranje vozila i opreme, te ostalih manipulativnih površinaS obzirom da vode s ovih prostora mogu biti zamašćene, potrebno ih je najprije propustiti

kroz separator ulja i masti prije ispuštanja u okolinu. Separator ulja i masti mora imati

metalne poklopce zbog povremenog čišćenja. Ispitivanje se provodi u skladu s propisima.


ZGI 141

Kontrola plinovaPri razgradnji otpada nastaju metan, ugljični dioksid, kisik, vodik i sumporovodik. Ostali

plinovi javljaju se u tragovima i nije ih potrebno mjeriti. Emisija navedenih plinova mjeri se na

mjestima za odzračivanje u skladu s propisima. Referentne odzračnike odredit će ovlaštena

ustanova.

O radu odlagališta vodi se očevidnik, a osim navedenih podataka upisuju se:

Kontrola slijeganja tijela deponije, kao i nasipna težina otpada, obavlja se geodetskim



ugradnjom repera u tijelo odlagališta i mjerenjem pomaka istih. Reperi se postavljaju

svakih 30-tak m jedan od drugog (ili gušće, zavisno od veličine odlagališta). Reperi se

postavljaju po površini odlagališta, ali i po kosinama.

Pregled obodnih kanala i stanja ploha odlagališta – poslije svake obilnije kiše.

Meteorološki podaci - na najbližoj meteorološkoj stanici uzimaju se podaci o volumenu i

intenzitetu oborina, temperaturama, smjeru i jačini vjetra, evaporaciji i vlažnosti. Podaci se

upisuju 1 puta godišnje.

Kontrola slijeganjaKontrola slijeganja tijela deponije, kao i nasipna težina otpada, obavlja se geodetskim



ugradnjom repera u tijelo odlagališta i mjerenjem pomaka istih. Reperi se postavljaju svakih

30-tak m jedan od drugog (ili gušće, zavisno od veličine odlagališta). Reperi se postavljaju po

površini odlagališta, ali i po kosinama.

Documents

za objekt: Regionalna sanitarna deponija komunalnog otpada ...¡тудија... · upravljanje Čvrstim otpadom Još šezdesetih godina 20. stoljeća upravljanje čvrstim otpadom