Zagreb, 18. srpnja 2016. Broj 456/457 - SSSH · Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić o „slučaju Boso“ Udruge poslodavaca bi se trebale ograditi od poslodavaca

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 18. srpnja 2016. • Broj 456/457

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

EDUCA@SSSH – započela provedba novog sustava sindikalnog osposobljavanja

Str. 10.-11.

Slušaj, misli, govori - Osnove uspješnog komuniciranja, Zagreb, 19. svibnja


Str. 10.-11.


Str. 10.-11.


Str. 10.-11.

Trinaesta Vlada Republike Hrvat-ske, eto, nije imala sreće (ni mi s njom)! Nije trajala ni pola godine

te nas najvjerojatnije u rujnu, prvi puta od osamostaljenja, čeka „popravni ispit“ – prijevremeni parlamentarni izbori. Hrvatska trenutno ima Vladu u ostavci čiji pojedini ministri iznenađuju nekim svojim potezima. No, u hrvatskoj politici ionako ništa nije kao što se čini i nitko ne čini ono što treba!

Krenimo redom. Vlada je pala u Hrvat-skome saboru 16. lipnja 2016. (neki kažu: previše šestica!) i to 13 dana nakon što ju je zapravo sam premijer Orešković srušio javno p(r)ozivajući potpredsjednike Kara-marka i Petrova da podnesu ostavke jer njihovi međusobni odnosi opterećuju rad Vlade. Međutim, teško je vjerovati da nije znao kako će njegov zahtjev za odstupanjem onih koji mu daju legitimitet, Vladu učiniti neodrživom. HDZ zatim u Saboru pokreće postupak glasanja o povjerenju predsjed-niku Vlade istodobno najavljujući preslagi-vanje saborske većine, što se već 17. lipnja, nakon provedenih konzultacija i obraćanja predsjednice RH Grabar-Kitarović, poka-zalo utopijom. Nakon predsjedničina apela predsjedniku Sabora Reineru za odgovor-nim ponašanjem, Sabor je donio odluku o svom (ne)radu do 15. srpnja, nakon čega ćemo saznati i datum prijevremenih izbora. No, najnoviji razvoj događaja otvara niz pitanja. Naime, na vladu u ostavci primje-njuje se Zakon o Vladi RH koji kaže da će, ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika vlade, vlada obavljati (samo) tehničke poslove do imenovanja nove. S druge strane, na vladu kojoj prestaje mandat po raspisivanju izbora (dosa-dašnja iskustva), primjenjuje se Zakon o postupku primopredaje vlasti koji kaže da do primopredaje poslova novoj vladi ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti (osim, ako je nužno, vršitelje dužnosti), niti smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti (osim ako bi njihovo nezaključivanje proizvelo znatnu materi-jalnu štetu). Dakle, moglo bi se zaključiti kako sadašnja vlada, koja nije tehnička na način kako smo to dosad navikli, smije obavljati samo tehničke poslove do imeno-vanja nove. No, s obzirom na to da će nova vlada biti imenovana tek nakon izbora, a ne nakon eventualnog preslagivanja, može li se zaključiti da će od vremena raspisivanja

prijevremenih parlamentarnih izbora vlada ipak biti uobičajeno tehnička?

Ove i ovakve nedoumice posljednjih dana prisutne u medijskom i drugom javnom prostoru, osim pitanja o (ne)kvaliteti hrvatskoga zakonodavstva, otvo-rile su i put zlouporabi položaja pojedi-nih ministara u ostavci. Tako, primjerice, iz šestomjesečne hibernacije probuđeni Šustar, kao da je samo to čekao, dan poslije pada Vlade razrješuje Ekspertni tim Cjelovite kurikulane reforme, a nekoliko dana kasnije od najagilnijih oponenata te reforme imenuje nove članove, u raspravu gura „novi/stari“ Zakon o sportu..., hipe-raktivni Nakić (modus operandi: svaki dan posij po jednu novu ideju za reforme u zdravstvu!) gura izmjene temeljnih zdrav-stvenih zakona iako Sabor ne funkcionira, nejasnim dopisom o uputnicama proizvodi kaos u sustavu, brzopotezno smjenjuje kompletne uprave u bolnicama i omogu-ćuje im zadržavanje pozicija na dulje od dva mandata..., Butković prije dva mjeseca imenuje svoje v.d.-ove na pozicije pred-sjednika uprava ključnih javnih poduzeća (HAC, HC, HŽ...) a sada i raspisuje javne natječaje..., Šprlje raspisuje javni natječaj za glavnog tajnika Ministarstva... Drugi ministri provode javne rasprave o pojedi-nim zakonskim prijedlozima... Dodatno, šefovi institucija i ustanova, i sami vršitelji dužnosti, razrješuju i postavljaju „svoje ljude“ po svim razinama ... Sve u svemu, ne samo nezakonito, već i nemoralno!

U svakom slučaju, osim usijanog ljeta, očekuje nas i vruća izborna jesen. SSSH će svakako, kao i prije prethodnih parla-mentarnih izbora, glavnim političkim akterima pokušati nametnuti rasprave o temama poput smjera društveno-ekonomskog razvoja, pojedinih javnih politika, socijalnoga dijaloga i industrijske demokracije i dr.

Glavna urednica

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Benović, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Dijana Šobota i Petra Šprajaček

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Vlada u „otkaznom roku“

Face

book

Vla

de R

H

DOGAĐAJI

Na 203. sjednici Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) primilo je na znanje prijed-log privremene obustave dijela Programa mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapo-šljavanje (HZZ) u 2016. godini, te je Upravno vijeće HZZ-a na sjednici, održa-noj 23. lipnja 2016. godine, privremeno obustavilo zaprimanje i odobravanje zahtjeva za dio programa mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a u 2016. godini. Privremeno se obustavlja dio programa mjera aktivne politike zapo-šljavanja iz nadležnosti HZZ-a u 2016. godini financiranih iz sredstava Državnog proračuna i to:■■ potpore za zapošljavanje,■■ potpore za samozapošljavanje,■■ potpore za usavršavanje,■■ stručno osposobljavanje za rad bez

zasnivanja radnog odnosa,■■ javni radovi.

Najviše se „prašine diglo“ oko mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Kako se navodi u priopćenju HZZ-a, mjera SOR-a provodila se krajnje neselektivno, i za nedeficitarna zanimanja, za osobe s visokom stručnom spremom i bez institu-cije mentorstva, te je ozbiljno rušila cijenu rada, čime je u potpunosti zaustavljeno klasično zapošljavanje mladih.

- Dakle, mjera će i u budućnosti ostati, ali bitno redefinirana. Bit će znatno

otvorenija najugroženijim skupinama na tržištu rada, a to su mladi koji su najviše do četiri mjeseca u evidenciji nezaposle-nih, te dugotrajno nezaposlene mlade osobe, objašnjavaju iz HZZ-a.

Za komentar su mediji pitali Anu Milićević Pezelj, izvršnu tajnicu SSSH, ujedno i članicu Upravnog vijeća HZZ-a ispred sindikalnih središnjica. Kako je za portal h-alter.org rekla, situacija o obustavi mjera često se događala i prijaš-njih godina zbog manjka koordinacije između raspoloživih sredstava i zapri-mljenih zahtjeva.

- Primjerice, prošle godine sredstava nije bilo za posljednja dva mjeseca, te je nešto više od tri tisuće zahtjeva, u vrijed-nosti 32 milijuna kuna, prebačeno u ovu godinu. Međutim, s obzirom na to da je proračun za ovu godinu predvidio znatno manje sredstava u odnosu na 2015., bilo je potrebno donijeti odluku koja omogu-ćava prestanak zaprimanja zahtjeva, jer ih se ne može riješiti. Nije sporno da neke mjere treba redefinirati, jer je vanj-ska evaluacija pokazala niz stvari na koje smo upozoravali godinama, ali je loše što se to radi pod prisilom neosiguravanja dovoljnih sredstava u proračunu i to ne može biti opravdanje, rekla je Milićević Pezelj, upozorivši kako će ovim potezom najviše biti zakinute osobe koje su starije od 30 godina i koje nisu imale priliku raditi u struci.

Mjere aktivne politike zapošljavanja

Privremena obustava dijela programa

Gospodarsko-socijalno vijeće

MRMS koordinira rješavanje problema socijalnih partnera do prijevremenih izboraSlijedom političkih okolnosti izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade RH i raspu-štanja Hrvatskoga sabora, sjednice Gospodarsko-socijalnoga vijeća do daljnjega se neće sazivati. Stoga je funkcioniranje tripartitnoga socijalnoga dijaloga na nacionalnoj razini u vrijeme tehničke Vlade bila tema sastanka sindikalnih središnjica, Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS), održanog 1. srpnja.

Zaključeno je kako će MRMS, tj. ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, koordinirati rješavanje problema socijalnih partnera s nadležnim ministarstvima koji mogu nastati do održavanja prijevremenih izbora, tj. formiranja nove Vlade.

Osnovana Koordinacija SSSH za kolektivno pregovaranje

Razmjena iskustva i dobre prakseU sklopu provedbe kampanje SSSH „Kolektivni ugovori kao instrument stabilnosti i održivog razvoja“ osnovana je Koordinacija SSSH za kolektivno pregovaranje, koja je svoju prvu sjednicu održala 29. lipnja 2016., u Radničkome domu, u Zagrebu. Koordinaciju čine stručnjaci udruženih sindikata koji će razmjenjivati iskustva i dobre prakse, te davati smjernice i preporuke za kolek-tivno pregovaranje.

Na prvoj sjednici date su informa-cije o sklapanju, odnosno o sklopljenim kolektivnim ugovorima na granskoj razini. Posebice su spomenuti razlozi zastoja u kolektivnim pregovorima u sektoru trgo-vine, te reakcija HUP-a na dostavljeni Prijedlog Kolektivnog ugovora za zapo-slene u poljoprivredi i prehrambenoj indu-striji Hrvatske. Članovi Koordinacije izni-jeli su i svoja iskustava, odnosno probleme s kojima se njihov sindikat susreće u kolek-tivnim pregovorima, bilo na granskoj ili kućnoj razini. Takva analiza stanja trebala bi biti podloga za uspostavu zajednič-kih ciljeva i interesa, odnosno utvrđiva-nje zajedničkih minimalnih standarda u granskim kolektivnim ugovorima na razini SSSH. Uz to, glavni izazov Koordinacije bit će i promjena svijesti o važnosti kolektiv-nih pregovora kod poslodavaca, ali i kod samih članova.

Namjera je da i u ovom području sindikalnoga rada udruženi sindikati i SSSH djeluju zajedno i koordinirano, pokušaju mijenjati praksu nabolje, te se prilagoditi promjenama i izazovima s kojima se sindikati susreću.

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

Newsletter SSSH

Novi oblik izravne komunikacijeSSSH je tijekom lipnja pokrenuo izla-ženje Newslettera SSSH, koji sadržava izbor vijesti iz protekloga tjedna, a preko linka vodi vas do web-stranice SSSH za detaljnije i opširnije informacije o pojedi-noj temi. Newsletter će petkom primati svi čiji se mailovi nađu u bazi podataka SSSH, kao i svi koji izraze želju za njego-vim primanjem. Za primanje Newslettera možete se prijaviti preko web-stranice SSSH. Isto tako, u svakom trenutku možete se i odjaviti s liste primatelja.

Želja nam je ovim oblikom komu-niciranja izravno doprijeti do što većega broja sindikalnih povjerenika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, članova radničkih vijeća i svih ostalih zainteresiranih za naš rad.

Informirajte se. Budite u tijeku. Aktivirajte se u borbi za radna prava i bolje uvjete rada. Brojnost je naša snaga. Pravodoban pristup točnoj informaciji preduvjet je uspješnoga sindikalnoga rada. Zajedno smo jači!

Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić o „slučaju Boso“

Udruge poslodavaca bi se trebale ograditi od poslodavaca koji grubo krše radnička prava„Slučaj Boso“, u kojemu je radnica te trgovine, članica Sindikata trgovine Hrvatske, uz materijalne dokaze, progo-vorila o teškim kršenjima radničkih prava, uzburkala je javnost, a na povr-šinu su isplivali i brojni drugi detalji koji ukazuju na nefunkcioniranje pravne države. Na žalost, „slučaj Boso“ nije jedini. Predsjednici Sindikata trgovine Hrvatske Zlatici Štulić postavili smo nekoliko blic-pitanja…■■ Kako natjerati takve poslodavce na

prestanak kršenja radničkih prava?Država konačno mora reagirati kroz svoje institucije. Moraju se generalno sankcio-nirati svi koji ne poštuju zakon. Moramo postati pravna država.

■■ Poruka ostalim radnicima u trgo-vini „Boso“?

Budite solidarni sa svojom kolegicom. Podržite je u borbi za radnička prava, jer će tako svima biti bolje. Nemojte se okretati protiv nje, jer poslodavci znaju koristiti takve situacije i okrenuti kolege protiv pojedinca. To su elementi školskog primjera mobinga. ■■ Poruka radnicima u sektoru trgovine?

Sindikalno se organizirajte. Uključite se u Sindikat trgovine Hrvatske. Ustavno je pravo svakog radnika biti članom sindi-kata, a na njemu je odluka hoće li to prihvatiti.■■ Ali u „Bosi“ je zabranjeno sindi-

kalno organiziranje!?

O tome smo obavijestili Hr- vatsku udrugu poslodavaca, čiji je „Boso“ član. Očeku-jemo da i oni poduzmu od- ređene korake, ako smo do- ista socijalni partneri i u dobroj namjeri radimo i razgovaramo. Udruge poslodavaca bi se trebale ograditi od poslodavaca koji grubo krše radnička prava i ne poštuju svoje radnike.

„Paritetnim fondom do jačanja socijalnog dijaloga u sektoru graditeljstva – SOGRADI“

Suglasje o potrebi osnivanja paritetnog fonda

Kako se, među ostalim, 8. srpnja, moglo čuti tijekom završne konferencije projekta „Paritetnim

fondom do jačanja socijalnog dijaloga u sektoru graditeljstva – SOGRADI“, što ga provodi Hrvatska udruga posloda-vaca - Udruga poslodavaca graditeljstva, s partnerima: Sindikatom graditeljstva Hrvatske i udrugom Stowarzyszenie B-4, u razdoblju od 27. srpnja 2015. do 26. srpnja 2016. godine, postoji suglasje sindikalne i poslodavačke strane o potrebi osnivanja solidarnog, neovisnog i nepro-fitnog paritetnog fonda, ali koji bi morao biti zanimljiv i društvu u cjelini.

U svijetu postoje paritetni fondovi za različite namjene, ali se sudionici ovoga projekta zalažu za fond čije je područje obuhvata sektorsko strukovno obrazo-vanje i izobrazba/prevencija, te naknada štete ozlijeđenom radniku. U prijedlogu modela paritetnog fonda u graditeljstvu RH, napominju kako je potrebno dono-šenje posebnog zakona o paritetnim

fondovima i horizontalno usklađivanje zakonodavnog okvira, kao i omogućava-nje osnivanja paritetnih fondova putem granskih kolektivnih ugovora. Fond bi se financirao uplatama poslodavaca iz sektora graditeljstva, uz diferenciranu stopu doprinosa sukladnu rizicima poje-dinog radnog mjesta. Najviša stopa bila bi za izričito rizične poslove (npr. krovo-pokrivači). Članstvo bi bilo obvezno svim gospodarskim subjektima iz djelatnosti graditeljstva, a obuhvaćao bi sve radnike u sektoru. Fondom bi upravljali osnivači i upravitelji – socijalni partneri u djelat-nosti graditeljstva na nacionalnoj razini.

Zlatica Štulić

4 | sindikalna akcija

DOGAĐAJI

U skladu sa Zakonom o radu (čl. 94.), za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te

za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odre-đeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Koliko će iznositi uvećanje plaće, određuje se drugim izvo-rima prava kojima se inače uređuju plaće (ugovorom o radu, kolektivnim ugovo-rom, pravilnikom o radu).

Baza kolektivnih ugovora SSSH (http://www.baza.kolektivni-ugovori.info/ ) sadrži kolektivne ugovore čiji su potpisnici sindikati udruženi u SSSH. U bazi se nalaze cjeloviti tekstovi kolektivnih ugovora, kao i strukturirani podaci o više od 80 pokazatelja za svaki ugovor. Tako je moguće usporediti i dodatke na plaću u pojedinim kolektivnim ugovorima.

Primjer usporedbe dodatka na plaću koji se odnosi na otežane uvjete rada:

UGOVOR DODACI NA PLAĆU

Kolektivni ugovor zaposlenih u Lipovljani lignum d.o.o. Lipovljani

- otežani uvjeti rada do 15%

Kolektivni ugovor za Cresanku d.d. Cres

- otežani uvjeti rada: 5-20%

Dodatak kolektivnom ugovoru za Tisak d.d.

- otežani uvjeti rada: 5-15%

Kolektivni ugovor za GOLUBOVEČKI KAMENOLOM d.d.

- za otežane uvjete rada: 10-50%

Kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca u Đuro Đaković Aparati d.d.

- nečistoća atmosfere više od normalne, zračenje, ionizirajući plinovi, snažna buka, bliještanje i rad u tami, izloženost tijela prljanju, rad na visokim ili niskim temp., rad u vodi, vlazi ili na propuhu, opasnost od ozljeda, rad na visini - 2%;

- monotonija u radu - 1%;- za rad u 2. smjeni od

15,00 do 23,00 sati - 15%

Izvor: Baza kolektivnih ugovora SSSH

Otežani uvjeti rada podrazumijevaju rad na visokoj i niskoj temperaturi, rad u buci, na visini, u izmjenjivom ritmu rada i sl. Svoja iskustva rada u otežanim uvjetima rada s nama su podijelili članovi sindikata udruženih u SSSH.

Mladen Juki-čić-Juka (Sindi-kat humanitarnog razminiranja, SSH-SDPI): Svaki teren ima svoje specifič-nosti i opasnosti, ali nikada neću zaboraviti projekt »Vojarne Logori-šte« kod Karlovca: 363.000 metara kvadrat-nih i više od 30.000 minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojitih sredstava. Na svakih deset metara kvadratnih bilo je jedno sredstvo. Vani plus 35 stupnjeva, a mi radili centimetar po centimetar. Svaka dva-tri dana sva ta sredstva trebalo je prebrojati, zapisati, slikati i uništiti. Psi koje smo iznajmili da nam pomognu padali su u nesvijest od vrućine i napora, nisu ni oni više mogli njušiti, jer je bilo puno fragme-nata i cijeli je prostor bio duboko zagađen i kontaminiran od raznih čestica i plinova. Čovjek može ono što životinja ne može.

Sandrino Rac (Sindikat inženjera i tehničara šumarstva): Zaposlen sam u Hrvatskim šumama d.o.o., na radnome mjestu revirnika. Konkretnoga radnoga dana rađena je „doznaka“, tj. odabir stabala za sječu. Obilježavanje odabranih stabala vrši se na prsnoj visini (1,3 m), a izmjeru odabranih stabala i žigosanje na panju rade pomoćni radnici. Odabir stabala radi se

tijekom ljeta ove godine, a sječa odabranih stabala odvija se sljedeće godine. Radni uvjeti su bili povoljni na početku radnoga dana, porastom temperature nepovoljni, zbog gustog stanja sastojine, šume… Moje sredstvo rada su olovka i papir. Radnici koji rade uz mene koriste pomičnu promjerku-za izmjeru stabala, doznačni čekić-za žigosanje na panju i doznačni sprej- narančaste boje, kojim se obilje-žavaju odabrana stabla. Tako obilježena stabla sjekači prilikom sječe lakše uoče. Bio je to kvalitetan radni dan, količina izvrše-nih radova unutar prosjeka.

Fikret Husejnović (Sindikat meta-laca Hrvatske-Industrijski sindikat): Radim kao zavarivač u Brodogradilištu 3. maj. Ima nas desetak, raspoređenih po sekciji. Toga srpanjskoga dana zavarivali smo jedan dio palube. Bilo je pakleno vruće. Sparno. Inače nosim zaštitnu opremu, ali sam je danas morao skinuti. Nije bilo za izdržati.

Štefica Šoštar (Sindikat Novine): Prodavačica sam na kiosku Tiska. Poslovi su gotovo isti svaki dan –prodaja novina, cigareta, bonova, a radimo i ostale usluge koje se nude na kioscima. Dok radim na sebi imam radnu kutu. Uvjeti rada su specifični, jer je riječ o kiosku koji je, zapravo, limena kutija. Uvelike ovise o vremenskim uvje-tima. Tijekom ovih srpanjskih vrućina u kiosku koristimo klima- uređaje. Smjenu odrađujem sama.

Pravo na povećanu plaću

Otežani uvjeti rada


UDRUŽENI SINDIKATI„Slatina Kom“ d.o.o.

Nastavak kontinuiteta skladnih socijalnih odnosaDana 5. srpnja 2016. godine potpisan je Kolektivni ugovor za društvo „Slatina Kom“ d.o.o. koji će vrijediti dvije godine. Njegovom se primjenom nastavlja konti-nuitet skladnih socijalnih odnosa i ispu-njavanje obveza poslodavca prema radni-cima u smislu isplate ne samo plaće, već i materijalnih prava u visini zajamčenoj najvišim neoporezivim iznosima.

U ime poslodavca ugovor je potpisao direktor Dragutin Vuk, a u ime Samo-stalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) glavni sindikalni povjerenik podružnice SSKH „Slatina Kom“ d.o.o. Ivan Ugar-ković.

„Dalekovod“ d.d. Zagreb

Zadržana većina dosad ugovorenih pravaSindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) sklopio je novi kolektivni ugovor za »Dalekovod« d.d. Zagreb. Kolektivni ugovor sklopljen je na određeno vrijeme i primjenjuje se od 29. lipnja 2016. do 31. prosinca 2017. godine. Zadržana je većina dosad ugovorenih prava radnika, te su dodatno povećane otpremnine u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza. Sindikalni

povjerenik za sindikalni rad može kori-stiti dva sata godišnje po svakom članu sindikata. Dosad je imao pravo na jedan sat godišnje za svakog člana.

Na svečanom potpisivanju kolektiv-nog ugovora ispred SGH bili su: Dražen Buljić, Rajko Pavelić, Jasenka Vukšić i Domagoj Ferdebar, a ispred »Daleko-voda« Alen Premužak, Mirela Makovi-čić Mujić, Ivana Šimić i Mario Hojan.

PASTOR TVA d. d.

Preciznije ugovorena prava radnikaNakon četveromjesečnih pregovora, a slijedom isteka prethodno sklopljenog kolektivnog ugovora, u Rakitju je 30. lipnja 2016. potpisan Kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca u trgovačkom društvu PASTOR TVA d. d. s trogodišnjim rokom primjene. Dobar

socijalni dijalog doveo je do određenih povećanja i preciznije ugovorenih prava radnika. Posebna vrijednost je ugovoreni stimulativni dio plaće po odjelima kojima je precizno definirana norma i povećanje plaće u slučaju njezina prekoračenja.

Kolektivni ugovor su potpisali, sa strane Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata, Kruno Zanoški, glavni sindikalni povjerenik i Siniša Kosić, regionalni povjerenik, a sa strane poslodavca Hrvoje Popović, direktor.

„Inker“ d.d.

Povećanje osnovne plaćeNovim kolektivnim ugovorom u „Inkeru“ d.d. Zaprešić, potpisanim 14. lipnja 2016., Sindikat EKN-a Hrvatske uspio je povećati osnovnu plaću radnicima u administra-ciji tri posto, te sedam posto radnicima u proizvodnji. Povećanje plaće primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine, što znači da će se svim radnicima isplatiti razlika plaće od 1.siječnja do 31.svibnja 2016. godine! Dogovoreno je i povećanje jubilarnih nagrada radnicima do visine neopore-zivih iznosa. Novi Kolektivni ugovor vrijedit će do 1. travnja 2017. godine. Potpisivanju su, uz Vladu Kosa, sindikalnog povjerenika Sindikata EKN-a, i Luisa Sergioa Castra, predsjed-nika Uprave „Inkera“ d.d., prisustvovali i Željko Klaus, v.d. predsjednika Sindi-kata EKN- a, te Vesna Šakoronja, jedna od članica pregovaračkog tima Sindikata „Inkera“ d.d.

PASTOR Tvornica vatrogasnih aparata d. d.

„Slatina Kom“ d.o.o.

„Dalekovod“ d.d. Zagreb


UDRUŽENI SINDIKATITEKOL TERI d.o.o. Rijeka i TEKOL Trogir

Ograničenje zapošljavanja radnika s ugovorima na određeno vrijemeNakon tromjesečnih pregovora, u Rijeci su 17. lipnja 2016. potpisana dva nova kolektivna ugovora kod istog vlasnika. Prava za radnike i poslodavca u potpu-nosti su jednaka u obje tvrtke, ali kako su to ipak dvije pravne osobe valjalo je tako i sklopiti kolektivne ugovore. Sadržajem kolektivnih ugovora napravljen je znača-jan iskorak u ugovaranju prava radnika. Ugovoreno je ograničenje zapošljavanja radnika s ugovorima o radu na određeno vrijeme i to na razinu od najviše 20 posto od ukupnog broja radnika zaposlenih kod poslodavca na razini poslovne godine. Ako pak poslodavac zapošljava radnika na određeno vrijeme, preko agencije za povremeno zapošljavanje može zaposliti najviše četiri posto od ukupnog broja zaposlenih radnika preko svih agencija za povremeno zapošljavanje. Osnovica za obračun i isplatu plaća je minimalna plaća, a koeficijenti su ugovoreni na način da se grupe i rasponi zapravo ne preklapaju. Broj dana godišnjeg odmora je ograničen na 27, međutim, subote se ne računaju u godišnji odmor. Ugovorene su naknade plaća za vrijeme kada radnik ne radi zbog

opravdanih razloga u visini prosjeka plaće zadnja tri mjeseca. Materijalna prava je poslodavac isplaćivao u najvišem neopo-rezivom iznosu, no u slučaju nemoguć-nosti sindikat i poslodavac se međusobno dogovaraju, odnosno pregovaraju o visini mogućeg takvog iznosa.

Kolektivni ugovor za radnike i poslo-davca u TEKOL TERI potpisao je glavni sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat Zoran Pavković, a za TEKOL TROGIR glavni sindikalni povjerenik Petar Saratlija, uz supotpis Damira Bačinovića, regional-nog povjerenika.

TISAK d.d.

Zadržavanje dosadašnjih pravaO Dodatku Kolektivnom ugovoru TISAK d.d. svake se godine pregovara za predstojeće jednogodišnje razdoblje, pa tako i ove. Kolektivnim ugovorom, sklopljenim prošle godine, regulirana su prava i obaveze iz područja Zakona o radu, a Dodatkom se reguliraju materi-jalna prava. Poslodavac je naveo kako, prema stanju i poslovanju „Tiska“, za sada, nema prostora za povećanje prava, te je predložio zadržavanje prava iz Dodatka KU-a na dosadašnjoj razini. Dodatak je potpisan i primjenjuje se od 1. srpnja 2016.

Prema prijedlogu poslodavca jubi-larne nagrade do kraja godine isplaćivat

će se na promijenjeni način: 80 posto nagrade radnik će primiti putem MPC kartice, a 20 posto putem tekućih računa, svi radnici kompanija u sastavu koncerna „Agrokor“. U slučaju nepostizanja dogo-vora, poslodavac je imao namjeru pred-ložiti izmjenu članka 75. KU-a kojim su ugovoreni iznosi jubilarnih nagrada. Kako je Sindikatu Novine, prvom reprezenta-tivnom sindikatu u „Tisku“, bilo nepri-hvatljivo smanjivanje (mijenjanje) iznosa jubilarnih nagrada, a taj stav su zauzeli i ostali sindikati u SSSH, sazvana je sjed-nica Glavnog odbora Sindikata Novine. Budući da se tražila suglasnost samo za polovicu ove godine, kao i činjenica da su svi sindikati u kompanijama iz sastava koncerna „Agrokor“, koji imaju članove u sindikatima udruženim u SSSH, dali svoj pristanak, većinom glasova prihvaćen je prijedlog poslodavca.

Sindikat Novine potpisao je Doda-tak Kolektivnome ugovoru, uz stav da se o sindikalnom prijedlogu razgovara nakon poslovnih rezultata za siječanj-rujan 2016., tj. u jesen 2016. Predlaže se povećanje dara djetetu do visine neopo-rezivog iznosa, tj. na 600,00 kuna, kao i isplata dara u naravi radnicima kako je moguće člankom 10. Dodatka KU-a. Radnici očekuju i povećanje plaća kao i dodatka za otežane uvjete rada. Posebno se žale prodavači kojima je stimulacija, a time i plaća, sve manja. Istodobno se povećava broj usluga koje kupcima pružaju, odrađuju sve više vrsta, sve složenijih i odgovornijih poslova, što njihove plaće ne prate. U svome radu doživljavaju vrijeđanja kupaca, krađe, pa i prijetnje i prepade.

E-Kolektor, nova podružnica Sindikata NovineSindikat Novine je od 24. lipnja 2016. bogatiji za još jednu podružnicu - E-Kolektor. Djelatnost tvrtke je obrada i zbrinjavanje neopasnog otpada. Podružnica broji 20 članova koji su za povjerenika izabrali Nikolu Jerbića, a za zamjenike Zlatka Šobaka i Filku Glasnović.

TEKOL TERI d.o.o. Rijeka i TEKOL Trogir


DOGAĐAJI

- Nema supstancijalnih razlika u pravima, kao što su dodaci na plaću, posebna materijalna prava ili naknade troškova, kao ni ostalih prava ili obveza radnika koji se odnose na raspored radnoga vremena, korištenje odmora i dopusta i slično. Općenito, može se zaključiti kako u pogledu većine prava postoje veće varijacije između pojedinih kolektivnih ugovora koji se primjenjuju u gospodar-stvu nego između prosječnih kolektivnih ugovora za gospodarstvo i onih za javni sektor – zaključak je to dr. sc. Dragana Bagića s Odsjeka za sociologiju Filozof-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nakon provedenog istraživanja (2014. i 2016.).

Autor pojašnjava kako je namjera istraživanja bila provjeriti teze o privi-legiranosti zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama u pogledu radnih uvjeta, te materijalnih i ostalih prava kroz analizu podataka o obilježjima kolektiv-nog pregovaranja u RH, s naglaskom na usporedbu državne uprave i javnih službi (javni sektor), s jedne strane, te gospodar-stva (privatna i javna poduzeća), s druge strane. U obzir su uzeti kolektivni ugovori koji su bili na snazi u razdoblju između 1. srpnja i 1. studenoga 2014. godine. Prema autorovim tvrdnjama, većina obrađenih kolektivnih ugovora sklopljena je na neodređeno vrijeme, ili pak na relativno dugi rok, te su bili relevantni i početkom 2016.

Kada je, pak, u pitanju pokrivenost kolektivnim ugovorima, analiza je poka-zala kako je „tržište rada u gospodarstvu“ vrlo heterogeno po pitanju razvijenosti kolektivnog pregovaranja, i to s obzirom na veličinu poduzeća, njegovu starost i djelatnost. Stoga u gospodarstvu nala-zimo dva segmenta: jedan u kojemu postoji visoka razina pokrivenosti kolek-tivnim ugovorima koja je bliska razini pokrivenosti u javnom sektoru, dok je u drugom dijelu pokrivenost vrlo niska ili ne postoji.

„Sustav kolektivnog pregovaranja u RH ne segmentira tržište rada po kriteriju javnog sektora u odnosu na gospodarstvo, nego s obzirom na to je li kolektivno pregovaranje razvijeno ili nije.“ D. Bagić

Iskustava kolektivnog pregovaranja sindikata udruženih u SSSHSindikati udruženi u SSSH imaju dugogo-dišnju tradiciju kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora. Počet-kom devedesetih godina prošloga stoljeća sklapani su opći kolektivni ugovori (Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo, potpi-sivan s HGK i Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća, potpi-sivan s Vladom RH, a kroz Koordinaciju hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća).

Od osnivanja Hrvatske udruge poslo-davaca (HUP) kao dobrovoljne posloda-vačke organizacije (1993.) i s početkom primjene novoga Zakona o radu (1996.), sindikati SSSH sve su više pregovarali i potpisivali kolektivne ugovore s granskim udrugama HUP-a (nastojeći ih odlukom nadležnog ministra proširiti na sve poslo-davce u djelatnosti, a radi što veće pokri-venosti radnika), u kombinaciji s kolek-tivnim ugovorima na razini poslodavca. Kolektivni ugovori s HUP-ovim udru-gama pokrivaju privatni sektor, gdje je i sama stopa sindikalne organiziranosti, u pravilu zbog nezakonitog sprječavanja od strane poslodavaca i zastrašivanja radnika, značajno niža od javnog sektora (pod javnim sektorom ovdje razumijevamo državnu upravu, javne službe, ali i javna poduzeća), te je svaki novi kolektivni ugovor, posebice ako je granski i proši-ren, izuzetno dragocjen za prava radnika!

Vjerujemo kako bi podaci u istraži-vanju dr. Bagića o visini materijalnih prava u gospodarstvu bili osjetno niži kada bi se

promatrao samo privatni sektor (iako i tu postoje rasponi), no sama vrsta prava (sadržaj) o kojima se pregovara i u javnom i u privatnom sektoru, slični su. Dijelimo autorovo mišljenje kako su najznačajnije razlike svakako između prava radnika koje pokriva ili ne pokriva neki kolektivni ugovor, odnosno gdje djeluje ili ne djeluje sindikat. To je, uostalom, potvrdilo i istra-živanje SSSH o prekarnom radu provede-nom tijekom 2015. godine.

Obilježja kolektivnog pregovaranja u Republici Hrvatskoj

Kolektivnim ugovorima do većih prava i kvalitetnijih radnih mjesta

Web-anketa SSSH

Redovito korištenje besplatnih pravnih savjetaSkrećemo pozornost na anketna pitanja koja postavljamo na web-stranici SSSH kako bismo od vas dobili povratne informacije o raznim temama.Pratite nas i dalje. Donosimo rezultate posljednje web-ankete:


AKTUALNOBez značajnih poboljšanja na tržištu rada:

Smanjenje nezaposlenosti uz istodobni pad broja zaposlenihOSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

2015. 1

BDP, stalne cijene, u cijenama prethodne godine, mlrd. kn (1Q2016.1) 333,8 77,9

BDP, realna godišnja stopa rasta, % (1Q2016.1) 1,6 2,7Stopa inflacije, % (V. 2016.1,2) -0,5 -1,8Bruto inozemni dug, mil. €, na kraju razdoblja (III. 2016. 1) 45.534 44.340Bruto inozemni dug, % BDP 103,7 -Javni dug, % BDP 86,7 -Proračunski deficit, % BDP -3,2 -Izvor: DZS, HNB 1 Posljednji raspoloživi podatak 2 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine

TRŽIŠTE RADAPrema Anketi o radnoj snazi 1Q 2016. Promjena1

Aktivno stanovništvo, tis. 1.836 -2,5%Zaposleni, tis. 1.554 0,7%Nezaposleni, tis. 282 -17,1%Stopa zaposlenosti, % 43,2 0,5ppStopa anketne nezaposlenosti, % 15,4 -2,7ppStopa nezaposlenosti mladih (15-24 god), % 32,6 -14,2ppIzvor: DZS1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (1Q 2015.)

Prema administrativnim izvorima V. 2016. Promjena1

Aktivno stanovništvo 1.609.024 -3,2%Zaposleni 1.376.697 -0,7%Stopa registrirane nezaposlenosti, % 14,4 -2,1ppNezaposleni 232.327 -15,6%Izvor: DZS, HZZ 1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (V. 2015.)

PLAĆE I MIROVINE IV. 2016. V. 2016.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća, kn 5.633 -Prosječna bruto plaća, kn 7.688 -Broj korisnika mirovina 1.231.472 1.231.031Prosječna mirovina, kn 2.429,01 2.429,97Prosječna mirovina (% prosječne neto plaće) 43,1 -Odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1:1,10 1:1,12Minimalna plaća, kn (2016.) 3.120,00Najniža mirovina, kn (od 1. siječnja 2016., za jednu godinu mirovinskog staža) 59,50

Izvor: DZS, HZMO

BLOKIRANI I BROJ RADNIKA KOJI NE PRIMAJU PLAĆU 31.5.2016. Promjena1

Broj blokiranih građana 329.071 2,0%Dug građana, mlrd. kn 39,17 17,6%

01.01. – 31.03.2016.Broj radnika koji ne primaju plaću 4.543Izvor: FINA, Porezna uprava1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (V. 2015.)

Petra Šprajaček

Blokada računa

Kontinuirani porast broja blokiranih građana i iznosa duga

Prema podacima Financijske agencije (FINA), zbog neizvršenih osnova za plaćanje 31. svibnja 2016. godine u Hrvatskoj je evidentiran 329.071

blokirani građanin. Građani su zajedno dugovali 39,17 milijardi kuna. Uspoređujući navedeni podatak s istim razdobljem prethodnih godina, broj blokiranih građana i iznos duga povećava se iz godine u godinu, a u uspo-redbi sa 2013. godinom broj blokiranih građana povećao se za 26,2 posto.

Najveći dio duga, točnije 53,0 posto ukupnog iznosa građani duguju bankama, a nakon toga slijedi dugovanje prema središnjoj državi od 10,1 posto. Promatrajući dug građana s obzirom na visinu duga, 38,4 posto građana duguje iznos od 10.000 kn ili manje, dok 16,2 posto građana duguje više od 100.000 kn. Ipak, potrebno je spomenuti kako se, u odnosu na kraj pret-hodne godine, broj građana koji duguju do 10.000 kn smanjio, kao i iznos njihova duga, ali suprotno tome raste broj blokira-nih građana čiji je iznos duga veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna, kojih je 31. svib-nja 2016. g. bilo za 8,29 posto više nego potkraj prošle godine.

Što se tiče duga prema ročnosti, 78,1 posto građana u blokadi je više od godinu dana.

Petra Šprajaček


DOGAĐAJI

Provedbom 15 tečajeva u razdo-blju od 10. svibnja do 14. srpnja, završila je pilot-faza novog sustava

sindikalnog osposobljavanja EDUCA@SSSH. Na tečajevima održanim u Zagrebu, Puli, Trogiru, Varaždinskim Toplicama, Daruvaru, Plitvicama i Tuhe-ljskim Toplicama, sudjelovalo je više od

200 sindikalnih povjerenika i članova sindikalnih povjereništava iz više od 140 sindikalnih podružnica 15 različitih sindikata. U provedbi tečajeva sudjelovalo je 19 trenera iz SSSH i sedam udruženih sindikata.

Novi sustav edukacije razvijen je u sklopu projekta "EDUCA – novi sustav

sindikalnog osposobljavanja", financira-nog sredstvima Europske unije iz Europ-skog socijalnog fonda. U sklopu projekta, čija je ukupna vrijednost iznosila 1,8 mili-juna kuna, pripremljeno je deset različitih tečajeva, koji čine novi Program temelj-nog sindikalnog osposobljavanja SSSH. Tečajevi obrađuju deset različitih tema

važnih za sindikalni rad. U pripremi teča-jeva sudjelovala je grupa trenera iz SSSH i udruženih sindikata, koji su istodobno prošli i posebnu obuku na području metodologije obrazovanja odraslih.

Za svaki tečaj pripremljen je materijal za polaznike od 50-ak stranica. Materijal sadrži cjelokupan pregled sadržaja tečaja, te ga svaki polaznik dobiva na samom tečaju. Sadržaj materijala samo je manjim dijelom rezultat teorije, a većim dugo-godišnje prakse sindikalnoga rada. Svi tečajevi temelje se na aktivnim metodama učenja, odnosno na učenju putem prakse i zajedničkoga rada svih sudionika. To znači da se svaki tečaj sastoji iz kombi-nacije predavanja (prezentacija) i grupnih aktivnosti, odnosno vježbi. Važan dio svih tečajeva čini rasprava i razmjena iskustva među sudionicima.

Sindikat - glas radnika - Organizacija i vođenje sindikalne podružnice, Zagreb, 7. lipnja

Ujedinjeni pregovaramo, razjedinjeni molimo - Uvod u kolektivno pregovaranje, Varaždinske Toplice, 16. i 17. svibnja

Prepoznaj, djeluj, zaštiti - Zaštita prava članova i radno pravo, Zagreb, 1. lipnja

EDUCA@SSSH

Započela provedba novog sustava sindikalnog osposobljavanja


DOGAĐAJI

U sklopu projekta također je reno-virana i opremljena dvorana 226 na drugome katu Radničkoga doma u Zagrebu, koja će se koristiti za potrebe održavanja tečajeva u Zagrebu. Izrađen je i novi dio internetske stranice SSSH posvećen sindikalnoj edukaciji (www.educa.sssh.hr), na kojemu se mogu pronaći sve informacije o novom sustavu sindikalnog osposobljavanja, uključujući termine i lokacije održavanja tečajeva.

Projekt EDUCA i novi sustav sindi-kalnog osposobljavanja rezultat su odluke VII. Kongresa SSSH, održanog u stude-nome 2014. g., na kojemu je odlučeno da će u mandatnom razodoblju 2014.-2018. SSSH ponovno uspostaviti jedin-stveni sustav sindikalnog osposobljavanja namijenjen svim udruženim sindikatima.

Ta odluka bila je rezultat spoznaje da se sindikalna edukacija može kvalitetnije i učinkovitije organizirati na razini središ-njice, odnosno objedinjavanjem kadrov-skih i financijskih resursa svih udruženih sindikata.

Novi sustav osposobljavanja kreće u redovnu provedbu od jeseni 2016. godine, kada će ponovno biti proveden ciklus od svih deset pripremljenih tečajeva. Također će se nastaviti s razvojem novih tečajeva, uključujući one namijenjene članovima radničkih vijeća, povjereni-cima radnika za zaštitu na radu, pred-stavnicima radnika u organu poslodavca i članovima europskih radničkih vijeća. S vremenom, za pojedine teme razvijat će se i napredne razine tečajeva.

Budući da financijski plan SSSH ne predviđa sredstva za sindikalnu eduka-ciju u opsegu koji bi dopustio financiranje ovako opsežnih edukacijskih aktivnosti, novi sustav sindikalnog osposobljavanja, usvojen na 16. sjednici Predsjedništva Vijeća SSSH 11. travnja, predviđa da će se tečajevi financirati putem kotizacije. Koti-zacija će biti određena u iznosu potreb-nom za pokrivanje operativnih troškova provedbe tečajeva (hrana i osvježenje za sudionike, tisak materijala, te putni troš-kovi za trenere ako se tečaj održava izvan Zagreba, te troškovi smještaja sudionika ako tečaj uključuje noćenje).

Uspostavom novog sustava, SSSH nastavlja dugogodišnju tradiciju sustav-nog rada na području sindikalne eduka-cije, nastojeći ju podići na novu razinu. Budući da sindikalna edukacija predstavlja preduvjet uspješnoga sindikalnoga rada, i temelj snažnoga sindikata, SSSH će nasta-viti raditi na daljnjem razvoju i jačanju novog sustava, kao i širenju kulture učenja i osobnog razvoja među predstavnicima svih udruženih sindikata.

Darko Šeperić

Materijal za polaznike Anatomija sindikata - Organiziranje i funkcioniranje sindikata, Pula, 9. i 10. lipnja

Ljudi su snaga - Mobilizacija, organiziranje sindikalnih i industrijskih akcija, NP Plitvice, 16. i 17. lipnja

EDUCA@SSSHProgram temeljnog osposobljavanja sindikalnih predstavnika

1. Zajedno smo jači - Sindikat i uloga sindikalnog povjerenika

2. Sindikat – glas radnika - Organizacija i vođenje sindikalne podružnice

3. Prepoznaj, djeluj, zaštiti - Zaštita prava članova i radno pravo

4. Slušaj, misli, govori - Osnove uspješnog komuniciranja

5. Uštekaj se u sindikat - Učlanjivanje i aktivizam

6. Anatomija sindikata - Organizacija i funkcioniranje sindikata

7. Ujedinjeni pregovaramo, razjedinjeni molimo - Uvod u kolektivno pregovaranje

8. Rad nije roba - Osnove ekonomije rada

9. Ljudi su snaga - Mobilizacija, organiziranje sindikalnih i industrijskih akcija

10. Dostojanstven rad, dostojanstven život - Zdravlje, sigurnost i dostojanstvo na radu

Za više informacija posjetite www.educa.sssh.hr, ili nam se obratite na [email protected], ili 01 46 55 048.


AKTUALNO

SUDSKA PRAKSA

Poništenje nezakonitih izvanrednih izbora za radničko vijećeMeđu parničnim strankama je, među ostalim, sporno jesu li tijekom provođe-nja izvanrednih izbora počinjene teške povrede pravila izbornog postupka jer nije glasovala najmanje jedna trećina glasača upisanih u popis radnika s pravom glasa.

Na temelju izvedenih dokaza u bitnom je utvrđeno:■■ da su 27. kolovoza 2015. godine

trgovačka društva „x“ d.d. i „y“d.o.o. pripojena trgovačkom društvu „z“ d.d. koji istog dana mijenja naziv u „q“ d.d.,■■ da su sva prethodno navedena trgo-

vačka društva u vrijeme pripajanja imala svoja radnička vijeća,■■ da je trgovačko društvo „z“ d.d., odnosno potom „q“ d.d., imalo radničko vijeće od samo jednog člana u osobi AA, a radnička vijeća pripo-jenih društava imala su po tri člana zbog većeg broja radnika,■■ da je nakon pripajanja dva trgo-

vačka društva prema popisu radnika s biračkim pravom za izvanredne izbore za Radničko vijeće trgovačkog društva „q“ d.d. imalo 238 radnika, a na izvanredne izbore održane u razdoblju od 18. prosinca 2015. do 28. prosinca 2015. pristupilo je 27 radnika, odnosno glasača.Prema odredbi čl. 162., st. 1. Zakona

o radu (ZOR), („NN“, 93/14.), radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindi-kati koji imaju svoje članove kod određe-nog poslodavca, ili kandidat za radničko vijeće, mogu od nadležnog suda zahtije-vati da, u slučaju teške povrede obveza iz ZOR-a o provođenju izbora za radničko vijeće koja je utjecala na rezultate izbora, poništi tako provedene izbore.

Ovaj sud je mišljenja kako tije-kom provođenja predmetnih izbora za radničko vijeće nisu osigurani rezultati sukladno stvarnoj volji radnika, jer na izbore nije pristupila najmanje jedna

trećina upisanih radnika s biračkim pravom, pa je tako došlo do teške povrede obveza o provođenu izbora koja je utje-cala na rezultate izbora.

Naime, iako Zakon o radu iz 2014., za razliku od Zakona o radu iz 2009., više ne sadrži odredbu o glasovanju najmanje jedne trećine radnika s biračkim pravom kao pretpostavkom za valjanost izbora, u čl. 233., st.3. ZOR/2014., propisano je kako do stupanja na snagu provedbenih propisa ostaje na snazi, među ostalim, i Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća („NN“, 81/10.), čiji je integralni dio i Obrazac br. 20. Kako taj obrazac uvjetuje valjanost izbora glasovanjem više od jedne trećine radnika s pravom glasa, valjalo je primijeniti navedene odredbe, a ne, zbog inertnosti sustava, smatrati kako valjanost izbora više nije uvjetovana brojem radnika koji su glasovali.

Ovu intenciju zakonodavca potvrdio je i Pravilnik o postupku izbora radnič-kog vijeća („NN“, 3/16.) kada u članku 17. propisuje da su izbori valjani ako je glasovala najmanje jedna trećina radnika s biračkim pravom.

Stoga je valjalo tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje predmetnih izbora prihvatiti kao osnovanim.

MIŠLJENJA UPRAVNIH TIJELA

Tko može ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja?

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije ošte-ćenje ili znatnija onesposobljenost pojedi-nog organa ili dijelova organa, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzro-kuje invalidnost. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Kada nezaposlena osoba može ostvariti pravo na novčanu naknadu do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tzv.“trajnu“ novčanu naknadu? Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - Sukladno članku 44., stavku 2. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pravo na novčanu naknadu do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu imaju nezaposlene osobe koje su na radu provele više od 32 godine i kojima nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu. To znači da nezaposlena osoba u trenutku podnošenja zahtjeva za novčanu naknadu mora kumulativno imati najmanje 60 godina starosne dobi i više od 32 godine provedene na radu, uz uvjet da ispunjava i ostale zakonske uvjete propisane za ostva-rivanje prava na novčanu naknadu.

Godišnji odmorMinistarstvo rada i mirovinskog sustava - Sukladno odredbi članka 85. Zakona o radu poslodavac je dužan donijeti raspored korištenja godišnjeg odmora, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Također, poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Ako vaš poslodavac navedeno ne bi učinio možete se obratiti Inspekto-ratu rada zbog provođenja inspekcijskog nadzora nad radom poslodavca anoni-mnom predstavkom, na besplatni telefon


Dana 2. travnja 2015. g. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u Francuskoj donio je presudu kojom je utvrdio da je g. I. Solomunu (dalje: tužitelju) povrije-đeno pravo na pošteno suđenje i pravo na mirno uživanje prava vlasništva, jer je Vrhovni sud ukinuo pravomoćnu presudu donesenu u njegovu korist, a Županijski sud u Sisku u naknadnom ponovljenom postupku odlučio na štetu tužitelja.

Tužitelj je kao službenik pred Općin-skim sudom u Hrvatskoj Kostajnici vodio spor protiv svoga poslodavca, Republike

Hrvatske, radi isplate dodatka na plaću, za koji je smatrao da mu po zakonu pripada zbog života i rada na području posebne državne skrbi. Nakon što je isho-dio pravomoćnu presudu u svoju korist, Republika Hrvatska postupila je po toj presudi i isplatila mu dugovani iznos. Međutim, Državno odvjetništvo Repu-blike Hrvatske podnijelo je izvanredni pravni lijek - zahtjev za zaštitu zakonito-sti, Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, zatraživši ukidanje pravomoćne presude donesene u korist tužitelja. Vrhovni je sud takav zahtjev uvažio, te je ukinuo

pravomoćnu presudu i vratio tužiteljev predmet Županijskom sudu u Sisku na ponovni postupak. U ponovljenom postupku, Županijski sud u Sisku je odbio tužiteljevu tužbu. Tužitelj je, izgubivši spor, morao vratiti državi iznos koji je prethodno od nje primio, a što je i učinio.

Europski sud za ljudska prava je utvr-dio kako je ukidanje pravomoćne presude donesene u korist tužitelja bilo protivno načelu pravne sigurnosti, zbog čega je povrijeđeno pravo tužitelja na pošteno suđenje (čl. 6. Konvencije o zaštiti ljud-skih prava i temeljnih sloboda). To stoga što u ovom predmetu Sud nije ustanovio postojanje nikakvih izvanrednih okol-nosti, koje bi opravdale ukidanje pravo-moćne sudske odluke, a u koju se tužitelj imao pravo pouzdati.

Također, imajući u vidu kako je zbog takvoga zahvata Vrhovnoga suda u pravo-moćnu sudsku odluku tužitelj morao vratiti iznos dobiven temeljem te presude, Europski je sud utvrdio da mu je povri-jeđeno i pravo na mirno uživanje prava vlasništva, protivno čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju.

Za utvrđenu povredu konvencij-skih prava Sud sud je tužitelju dosudio 3.871,69 eura na ime pretrpljene mate-rijalne štete, 5.000,00 eura na ime nema-terijalne štete, te 2.400,00 eura na ime troškova postupka.

Izvor: sudska praksa UZRH pred Europskim sudom za ljudska prava

Pripremila: Sunčica Benović

AKTUALNO0800 4949, odnosno putem elektroničke pošte na: [email protected].

Nastavno, vezano uz određivanje kori-štenja godišnjeg odmora u cijelosti, odno-sno dijelovima, upućujemo kako raspored godišnjeg odmora određuje poslodavac. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir

potrebe organizacije rada, te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Slijedom navedenoga, mišljenja smo kako je poslodavcu dopušteno donositi raspored korištenja godišnjeg odmora vodeći računa primarno o učinkovi-toj organizaciji rada. Dakle, mišljenja smo kako vam poslodavac ne bi morao

omogućiti korištenje neprekidnoga cjelo-kupnoga godišnjeg odmora ako objek-tivno procjenjuje kako nije u mogućnosti organizirati rad, odnosno pravo na kori-štenje godišnjeg odmora drugih radnika zbog vašeg korištenja cjelokupnoga godiš-njeg odmora.

Pripremila: Gordana Palajsa

Sudska praksa Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu: pravo na pošteno suđenje i pravo na mirno uživanje prava vlasništva

Ukidanjem pravomoćne presude tužitelju su povrijeđena ljudska prava


AKTUALNO

Britanski izlazak – kolokvijalno zvan pod akronimom „Brexit“ - izazvao je uzbunu u europskim

političkim ali i financijskim krugovima: politička kriza u Britaniji i EU, te strah od domino- efekta u drugim državama članicama, jačanja euroskepticizma, ali i ksenofobije; slabljenje gospodarstva i rast neizvjesnosti; manjak raspoloživih sred-stava iz europskih fondova...

Zabrinutost i razočaranostOzbiljno je zabrinut i duboko razočaran i europski sindikalni pokret: Europska konfederacija sindikata (ETUC) je odluku o Brexitu nazvala „crnim danom za Europu, za Ujedinjeno Kraljevstvo i za radnike“, te upozorila kako EU ovo mora shvatiti kao poziv na buđenje i hitno osigurati bolji »deal« za radnike. EU mora djelovati odlučno kako ovo ne bi postao početak raspada Europske unije, te nanijelo golemu štetu radnim mjestima i pravima radnika. Europ-ska unija mora ponovno početi raditi u korist radnika, stvarati pravednije i ravnopravnije društvo, ulagati u kvalitetna radna mjesta, dobre javne usluge i stvarne mogućnosti za mlade. Britanski savez sindikata TUC (Trades Union Congress), koji je aktivno zago-

varao ostanak u Uniji, ističe kako je sada prvi prioritet zaštititi radna mjesta i standard radnika. »Vlada mora hitno izraditi plan obrane industrije Ujedinje-nog Kraljevstva i očuvanja britanskih radnih mjesta. To znači obranu funte i poticanje ekonomije. Radnici ne smiju platiti cijenu odluke o napuštanju EU-a.« TUC traži nacionalni akcijski plan i odlučne poteze britanske vlade u prije-laznom razdoblju prije početka izlaska iz EU-a, kako bi se na minimum sveli negativni utjecaji izrazite nesigurnosti na ekonomiju i društvo. TUC je tako pred-ložio konkretne poteze koje je potrebno poduzeti u smislu zaštite radnih mjesta i standarda života; industrijskog plani-ranja, javnih investicija u infrastrukturu i financijske podrške ekonomskoj aktiv-nosti; korištenja javne potrošnje a ne monetarne politike za poticanje potra-žnje, te zaštitom domaće valute; zaštitom prava radnika, plaća i mirovina, kao i uloge sindikata. Britanski savez sindikata traži i plan za zadržavanje pristupa jedin-stvenom tržištu, ali i političko djelova-nje koje će odgovoriti na nezadovoljstvo izraženo od strane brojnih glasača.

Europski sindikalni lideri sastali su se na izvanrednoj sjednici prošire-nog Upravljačkog odbora ETUC-a u Londonu, 11. srpnja 2016. kako bi iska-

zali solidarnost britanskim kolegama i radnicima, ali i raspravili sljedeće korake nakon referenduma i spriječili da cijenu izlaska iz EU-a plaćaju radnici. Sindikalni lideri su u zajedničkoj izjavi potvrdili svoju predanost „zajedničkoj primjeni pravila koja štite radnike, potrošače i okoliš“. Naglašena je i potreba da EU ostvari napredak na području održivog rasta, kvalitete radnih mjesta i nade za budućnost ako želi riješiti pitanje „bijesa i ogorčenosti birača“ koje nije rezervirano samo za Ujedinjeno Kraljevstvo.

Europski sindikalni pokret je svje-stan da u ovim trenucima nesigurnosti i neizvjesnosti moramo raditi zajedno na izgradnji snažnije i radikalno drukčije Europe. Neposredna odgovornost Europ-ske unije i britanske vlade jest osigurati da

Ujedinjeno Kraljevstvo napušta Europsku uniju –

Radnici ne smiju platiti cijenu izlaska Na referendumu o budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva održanom 23. lipnja 2016.

godine 51,9 posto Britanaca izjasnilo se za izlazak iz Europske unije, dok je za ostanak bilo 48,1posto. Premijer David Cameron u obraćanju javnosti neposredno nakon objavljivanja rezultata referenduma ponudio je svoju ostavku. Konzervativnu stranku i premijersko mjesto preuzima druga žena u povijesti na toj poziciji – Theresa May, ministrica unutarnjih poslova u Cameronovoj vladi. Sada slijedi složena procedura izlaska iz Unije koja može trajati dvije godine, a Europa i svijet su pred razdobljem velike nesigurnosti. Jedno je sigurno, Europa više neće biti ista, a saznat ćemo tek do koje mjere će se promijeniti


AKTUALNO

ekonomske turbulencije izazvane rezul-tatima referenduma, ali i svih narednih pregovora i odluka, ne dovedu do gubitka radnih mjesta. Pregovori o razdruživa-nju ne smiju potkopati temelje Europ-ske unije: jedinstveno tržište koje se temelji na slobodi kretanja i zajedničkoj primjeni pravila koja štite radnike, potro-šače i okoliš; te socijalni model, koji još uvijek služi kao primjer ostatku svijeta. Ništa od toga nije moguće odbaciti, ili primjenjivati samo na neke zemlje. Ne smije postojati Europa „à la carte“. Jasno je kako Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija sada trebaju vremena za pregovore o njihovu budućem odnosu, no nedopu-stiva su odgađanja i suspendiranje akcija koje imaju za cilj stvaranje pravednije i ravnopravnije Europe, otvaranje boljih radnih mjesta i uspostavljanje ravnoteže između ekonomskog upravljanja i snaž-nih socijalnih i progresivnih fiskalnih politika. EU mora provesti reforme koje promiču transparentnost, ravnopravnost i dostojanstveni standard rada i života za sve. Europski sindikalni pokret u tom kontekstu posebno upozorava na inici-jative poput revizije Direktive o raspo-ređivanju radnika, Europski stup soci-jalnih prava, jačanje socijalnog dijaloga, te sudjelovanje sindikata i poslodavaca u ekonomskom i socijalnom odlučivanju na europskoj razini. S obzirom na to da je pitanje migracija bilo, i još uvijek jest, posebno osjetljivo u kontekstu Brexita, sindikalni lideri traže od nacionalnih vlada i EU-a da se pozabave uzrocima zabrinutosti građana, a to su prije svega aktivnosti za sprječavanje potkopavanja plaća, te osiguravanje načela jednakog tretmana i jednake plaće za jednaki rad za sve radnike. Potrebno je poslati jasne signale da se rasizam i ksenofobija neće tolerirati, ni na radnome mjestu ni u druš-tvu. Glavni tajnik ETUC-a Luca Visen-tini rekao je kako je „europski sindikalni pokret odlučan promicati i štititi interese radnika kroz pregovore o novom odnosu između EU-a i UK-a. Pratit ćemo pomno pregovore zajedno s TUC-em“. Glavna tajnica Britanskog saveza sindikata Fran-ces O’Grady podsjetila je kako je TUC „kroz čitavu kampanju upozoravao da će Brexit ugroziti prava radnika. Naši save-znici u europskim sindikatima žele nam

pomoći zaštititi ta prava, i zbog solidar-nosti s britanskim radnicima i zato što ne žele da neka država na pragu EU-a potkopava sa slabijim pravima. Izlazak iz Europske unije ne znači slabljenje naših veza s europskim sindikatima – one će zapravo biti važnije nego ikad. Nasta-vit ćemo se boriti za snažnija socijalna i radnička prava u Europi, te za budući trgovinski sporazum između Britanije i EU-a koji osigurava da naši radnici zadrže ista zajamčena prava na radnome mjestu kao i radnici u EU-u.“

Europa temeljena na socijalnoj pravdiEuropski sindikalni pokret smatra kako ne može postojati puni pristup jedinstvenome tržištu bez primjene slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, te bez pravednog financijskog doprinosa u proračun EU-a. Naš je cilj Europa temeljena na socijalnoj pravdi u kojoj su interesi svih radnika na primjeren način zaštićeni. Bijes i razočara-nje glasača nije ograničeno samo na Ujedi-njeno Kraljevstvo. Brojni su signali neza-dovoljstva građana i potrebe da se ostvare pomaci na području održivog rasta, kvali-tetnih radnih mjesta i nade za buduć-nost. Mjere štednje i pravila tzv. fiskalnog pakta, koji su doveli do snižavanja plaća i uvjeta rada, uvelike su izazvali i otuđenost od europskog projekta među onim dije-lovima populacije od kojih se očekivala

podrška. Trošak ekonomske integracije u izostanku socijalne zaštite je rastuća nejednakost, nesigurnost i marginaliza-cija građana EU-a. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između ekonomskih sloboda i socijalnih prava, a ne gurati kao rješenje deregulaciju na području zaštite i prava. Europi je nužan ambiciozan program inve-sticija kako bi se izgradile javne usluge, otvorila kvalitetna radna mjesta, pota-knuo održivi rast, te riješili veliki izazovi kao što su klimatske promjene, starenje stanovništva i digitalizacija. Ekonomski oporavak i jednakost moguće je postići višim plaćama. Plaće i uvjeti rada moraju biti zajamčeni, kao i pravo na kolektivno pregovaranje i pravedan udio u profitu je jačanje radničke participacije. Europa nema budućnosti ako ponovno ne izgradi veze sa svojim građanima, ako ne postane Europa za ljude.

Brexit je poziv na uzbunu, poziv koji ukazuje da je sada vrijeme za pozi-tivne promjene i reformu Europske unije – EU treba reforme koje će promicati transparentnost, demo-kraciju, jednakost i dostojanstvene uvjete života i rada za sve. Europski sindikalni pokret zajednički će raditi na ostvarenju tih ciljeva – zajedniš-tvo je dio tkiva sindikata, a to se nije promijenilo ovim referendumom.

Pripremila: Dijana Šobota


DOGAĐAJI

U Ženevi je od 30. svibnja do 10. lipnja 2016. održano 105. zasjedanje Međunarodne konferencije rada Međunarodne organi-zacije rada (MOR).

Međunarodna konferencija rada najviše je tijelo odlučivanja MOR-a, koja se sastaje svake

godine i okuplja tripartitne delegacije iz država članica MOR-a. Ove godine u njezinu su radu sudjelovala rekordna 5.982 izaslanika iz 187 država članica MOR-a, koji su raspravljali o ključ-nim pitanjima svijeta rada, uključujući dostojanstveni rad u globalnim lancima opskrbe, zapošljavanju za tranziciju ka miru, pitanjima pomorskoga rada i osnovnim pravima radnika.

U sastavu radničke delegacije Hrvat-ske sudjelovale su Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodne odnose i organizacijski razvoj (u radu Odbora o globalnim lancima opskrbe) i Dorotea Zec iz Sindikata pomoraca Hrvatske (u radu Odbora za primjenu standarda). Konferencijom je predsjedala Mildred Oliphant, ministrica rada JAR-a.

Osim uobičajenih, stalnih točaka Konferencije (izvješća Upravljačkog odbora i glavnoga direktora, program i proračun, te izvješća o primjeni konvencija i preporuka), na dnevnome redu Konferencije bila je opća rasprava o dostojanstvenome radu u globalnim lancima opskrbe; prva rasprava o dosto-janstvenome radu za mir, sigurnost i odgovor na katastrofe: Revizija Prepo-ruke o zapošljavanju (prijelaz od rata prema miru); evaluacija utjecaja MOR-ove Deklaracije o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju iz 2008., te pomorska pitanja, odnosno potvrđiva-

nje amandmana na Kodeks Konvencije o radu u pomorstvu iz 2006., kao i usva-janje amandmana na anekse Konvencije o identifikacijskim dokumentima pomo-raca (revidirana), br. 185. (2003.). Dana 9. lipnja održan je i Samit Svijet rada, o temi dostojanstvenoga rada za mlade, a održan je i poseban panel na visokoj razini o dječjem radu u lancima nabave. Izaslanici su raspravljali i o izvještaju glavnog tajnika MOR-a „Inicijativa za okončanje siromaštva: MOR i Agenda 2030“. Konferenciji su se obratili i pred-sjednik Švicarske konfederacije, Johann Schneider-Ammann, te predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Junc-ker.

Odbor o dostojanstvenome radu u globalnim lancima opskrbe je, u sklopu opće rasprave, kroz intenzivne tripar-titne diskusije i pregovore raspravljao o načinima na koje globalni lanci opskrbe mogu dati učinkovitiji doprinos dosto-janstvenome radu i održivome razvoju. Odbor je konsenzusom usvojio rezolu-ciju i zaključke s akcijskim planom, koji MOR-u daju snažan mandat da bude predvodnik u globalnoj akciji za premo-šćivanje nedostataka u upravljanju u sektorskim, nacionalnim, regionalnim i međunarodnim globalnim lancima. Od MOR-a je zatraženo provođenje pravo-dobnoga i dinamičnoga programa djelo-vanja. Odlukom Upravljačkog odbora, MOR treba sazvati tripartitni sastanak kako bi se ocijenili neuspjesi koji dovode do deficita dostojanstvenoga rada u globalnim lancima opskrbe, identifici-rali istaknuti izazovi u upravljanju, te razmotrili programi, mjere, inicijative ili standardi koji su potrebni za promi-canje dostojanstvenoga rada u global-nim lancima opskrbe. Time je otvoren put osnaživanju postojećih standarda,

kao i razmatranju novih međunarodnih standarda namijenjenih zaštiti radnika u lancima opskrbe.

Prema procjenama MOR-a, broj radnih mjesta u globalnim lancima opskrbe porastao je s 295 milijuna 1995. godine na 453 milijuna 2013. godine. Više od petine globalne radne snage zaposleno je u globalnim lancima nabave. Milijuni drugih su tzv. skrivena radna snaga. ITUC je otkrio skrivenu radnu snagu od 116 milijuna radnika u globalnim lancima nabave u samo 50 multinacionalnih kompanija, ili 94 posto njihove ukupne radne snage kod dobavljača, pri čemu većina kompanija

Dorotea Zec i Dijana Šobota

105. zasjedanje Međunarodne konferencije rada MOR-a

Svjetski parlament rada utabao put globalne akcije za oblikovanje svijeta rada


DOGAĐAJIne prihvaća odgovornost za minimalnu plaću od koje se može živjeti, sigurnost radnih mjesta ili dostojanstvene uvjete rada. Radnička strana smatra kako je nužno donošenje konvencije koja će od vlada zahtijevati da tvrtke pozivaju na odgovornost, a zaključci Odbora omogu-ćuju nastavak rasprave u tom pravcu.

Ne postoji jednoznačna defi-nicija globalnih lanaca opskrbe, s obzirom na njihovu složenost, različitost i dinamički karakter; neki od pojmova koji se koriste su globalne mreže proizvodnje, globalni lanci vrijednosti i slično, pri čemu svi pojmovi naglasak stavljaju na temeljnu karakteri-stiku prekogranične proizvodnje i trgovine, ali iz ponešto drugačijih perspektiva.

Za potrebe opće rasprave o globalnim lancima opskrbe, MOR koristi sljedeću definiciju: prekogranična organizacija aktiv-nosti koja je potrebna kako bi se robe i usluge dovele do potrošača kroz inpute i različite faze razvoja i proizvodnje.

Tvrtke sudjeluju u globalnim lancima opskrbe ili kao tzv. vodeće tvrtke, koje pojedinačne zadaće proizvodnje izdvajaju izvan svoje matične zemlje, ili kao dobavljači koji obavljaju te zadaće za vodeće tvrtke u drugim zemljama. To znači da mogu djelovati izravno i neizravno.

Konferencija je velikom većinom odobrila dva amandmana na Kodeks Konvencije o radu pomoraca (MLC, 2006., stupila na snagu 20. kolovoza 2013.), čime su usvojene smjer-nice za ukidanje zlostavljanja i uznemiravanja na brodu, te dopušteno petomjesečno produženje valjanosti pomor-skih certifikata u okolno-stima kada je brod prošao odgovarajuće inspekcije, ali nije moguće izdati novi certi-fikat i učiniti ga dostupnim na brodu. Usvojen je i amandman na anekse revidirane Konvencije br. 185 o identifikacijskim ispra-vama pomoraca kako bi se uskla-dile identifikacijske isprave pomo-raca sa specifikacijama Međunarodne organizacije civilnoga zrakoplovstva.

Odbor koji je raspravljao o evalu-aciji utjecaja MOR-ove Deklaracije o socijalnoj pravdi za pravednu globa-lizaciju iz 2008. usvojio je Rezoluciju kojom se poziva na konkretnu akciju kako bi se ostvario puni potenci-jal Deklaracije, djelovanjem u sklopu UN-ove Agende 2030. i integriranjem dostojanstvenoga rada u nacionalne strategije održivoga razvoja. Rezolucija poziva i na promicanje dostojanstve-noga rada kroz partnerstva i koheren-tnost politika na nacionalnoj razini s međunarodnim i regionalnim ekonom-skim i financijskim institucijama. Rezo-lucija podcrtava potrebu jačanja kapaci-teta MOR-a i njegovih članica u dopri-nosu ostvarivanju ciljeva Agende 2030.

Konferencija je održala prvu raspravu u sklopu procedure dvostruke rasprave o reviziji Preporuke o zapo-šljavanju (prijelaz od rata prema miru), br. 71 (1944.), kako bi se uzeo u obzir sadašnji kontekst, te potreba da se odgovori na situacije konflikata i kata-strofa, ali i izbjegličke krize. Revizija proširuje fokus Preporuke o izgradnji i oporavku na pitanja prevencije, pripre-mljenosti i oporavka. Revizija se oslanja na sve veći međunarodni konsenzus o ključnoj ulozi zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta, kao i MOR-ovoj agendi dostojanstvenoga rada u odgovoru

na krize i za izgradnju mira. Druga rasprava, koja ima za cilj usvajanje revidirane Preporuke, bit će održana na Međunarodnoj konferenciji rada u lipnju 2017. godine.

Odbor o primjeni konvencija i preporuka usvojio je zaključke o 24 pojedinačna slučaja vezana za pita-nja koja proizlaze iz primjene radnih prava. Od 24 slučaja, šest ih se odnosilo na Bjelorusiju (K. 29), Irsku (K. 98), Češku Republiku (K. 111), Ujedinjeno Kraljevstvo (K. 87), Kazahstan (K. 87) i Turkmenistan (K. 105), pri čemu su Bjelorusija i Turkmenistan slučajevi sa dvije zvjezdice (posebno ozbiljni sluča-jevi).

Rasprava se temeljila na godiš-njem izvještaju Odbora stručnjaka za primjenu konvencija i preporuka, koji je nezavisno tijelo sastavljeno od prav-nih stručnjaka zaduženih za ispitivanje primjene konvencija i preporuka MOR-a u zakonu i praksi od strane država članica MOR-a. Odbor je raspravljao i o Općem izvještaju u vezi s radnicima migrantima.

Hrvatska je u izvještaju istaknuta kao zemlja koja nije dostavila prvi izvje-štaj o primjeni Konvencije o pomorcima (MLC, 2006.), još od 2014., te dodat-nih 27 izvještaja za različite konvencije MOR-a.

Pripremila: Dijana Šobota

Radnička glasnogovornica u radu Odbora, Catelene Passchier, naglasila je izazove pred nama: „Svi su povezani, ali nitko nije odgovoran. Potrebni su nam odgovornost i upravljanje, pose-bice kad je riječ o „ekonomskom poslodavcu“, vodećoj tvrtki u lancu nabave. Potrebni su nam standardi koji se primjenjuju gdje god doseže lanac nabave. Ne smiju postojati opravdanja, iznimke, prebacivanje krivnje za zloupotrebe na lokalni menadžment samo zato što je podugovarač, ili zato što je daleko od zemlje porijekla.“


PRAVNI SAVJETIPITANJE: Sindikalni sam povjerenik u jednoj sindikalnoj podružnici. Obraćam Vam se u vezi s donošenjem Pravilnika o radu trgovačkog društva koji je donio član Uprave društva, a da se prije njegova dono-šenja nije savjetovao sa mnom, kao sindi-kalnim povjerenikom u funkciji radnič-koga vijeća, budući da radničko vijeće nije utemeljeno. Što mogu u vezi s time podu-zeti? (A.D.,Cres)

ODGOVOR: Odredbom članka 27., st.1. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/2014.), propisano je da se o donošenju pravilnika o radu poslodavac mora savje-tovati s radničkim vijećem na način i u uvjetima propisanim zakonom. Člankom 150., stavak 1. ZOR-a propisano je da se prije donošenja važnih odluka za položaj radnika, poslodavac mora savjetovati sa radničkim vijećem o namjeravanoj odluci, dok je u stavku 3. istoga članka navedeno kako se uz ostale odluke, važnom odlu-kom smatra i donošenje pravilnika o radu. Kako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sukladno odredbi članka 153., stavka 3. ZOR-a, sindikalni povjere-nik preuzima sva prava i obveze radničkoga vijeća propisane zakonom, pa je poslodavac bio u obvezi da se o donošenju navedenog pravilnika o radu savjetuje sa sindikalnim povjerenikom. Nakon što je poslodavac propustio izvršiti savjetovanje, odluka o donošenju pravilnika o radu je ništetna, pa je, shodno tome, i tako donijeti pravilnik o radu (članak 150., stavak 12. ZOR-a) nište-tan. Kao sindikalni povjerenik možete se obratiti poslodavcu i upozoriti ga da je pri donošenju Pravilnika o radu postupljeno protivno Zakonu. Upozorite poslodavca da treba donijeti novi pravilnik o radu, a pri njegovu donošenju mora se pridrža-vati načina i uvjeta propisanih ZOR-om. Možete se obratiti i Teritorijalnom uredu SSSH Rijeka gdje će vam biti pružena potrebna pravna pomoć.

PITANJE: Rješenjem invalidske komisije utvrđena mi je neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, te je poslodavac u obvezi osigurati mi druge odgovarajuće poslove. Mora li mi poslo-davac ponuditi drugi ugovor o radu za obavljanje odgovarajućih poslova, ili mi mora otkazati postojeći ugovor o radu, te istodobno ponuditi novi? Može li mi samo

ponuditi novi ugovor? U nedostatku odgo-varajućih poslova, može li mi se otkazati ugovor o radu? (M.M., Rijeka) ODGOVOR: Prema odredbi članka 41. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14.) ako kod radnika postoji nepo-sredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, koju je utvrdilo ovla-šteno tijelo u skladu s posebnim propi-som, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obav-ljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je moguće više odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja tih poslova posloda-vac je dužan prilagoditi poslove sposobno-stima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere kako bi radniku osigurao odgovarajuće poslove. Ako je poslodavac poduzeo sve mjere, a ne može radniku osigurati odgo-varajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nala-zom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslo-davac može radniku otkazati, uz suglasnost radničkoga vijeća.

Sukladno iznijetom, ako nema odgo-varajućih poslova, poslodavac Vam može otkazati ugovor o radu u propisanoj proce-duri, uz suglasnost radničkoga vijeća. S obzirom na to da Vam poslodavac može dati otkaz, uvijek bi bilo bolje da Vam se ponudi ugovor o radu za druge odgovara-

juće poslove. To se može učiniti na način da Vam se ponudi sporazumno sklapanje takvog ugovora o radu, ili Vam se otkaže ugovor o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. U slučaju otkaza treba postojati suglasnost radničkoga vijeća. Ako suglasnost bude uskraćena, trebala bi je nadomjestiti arbitraža. Kako uvjeti za arbitražu iz članka 151. Zakona o radu još nisu osigurani (ministar nije donio potrebni pravilnik), nadomještanje sugla-snosti i dalje se osigurava putem suda.

PITANJE: Imam zaključen ugovor o radu za obavljanje poslova vozača. Nakon redovitog pregleda kod specijalista medi-cine rada dobio sam uvjerenje da sam nesposoban za rad vozača. U kolektiv-nom ugovoru tvrtke propisano je kako je u slučaju smanjenja radnikove radne sposobnosti zbog ozljede na radu, invali-diteta ili profesionalne bolesti, utvrđenih pravomoćnim rješenjem nadležnoga tijela, poslodavac dužan osigurati mu povoljnije uvjete rada (lakši posao, rad na jednostav-nijim poslovima i sl.) i to bez smanjenja njegove osnovne plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nastupanja spomenutih okolnosti. Postoji upražnjeno radno mjesto radnika na porti, koje bih mogao obav-ljati. Imam li pravo na koeficijent vozača? (A.B., Rijeka) ODGOVOR: Poslovi vozača su poslovi koji su posebnim propisom određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada, pa te poslove radnik može obavljati samo ako ispunjava zdravstvene uvjete. Ako radnik nije zdravstveno sposoban za svoje poslove, može dobiti otkaz. Ako radnik zbog zdrav-stvene nesposobnosti za svoje poslove sklopi ugovor o radu za obavljanje drugih poslova, ima pravo na koeficijent propisan za te poslove i ne može zadržati koeficijent ranijih poslova. Radniku se može otkazati s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, te radnik može i ne mora prihvatiti ponudu poslodavca. Nalaz medicine rada ne znači smanjenje radne sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnoga tijela, jer je takvo rješenje samo rješenje invalidske komisije temeljem Zakona o mirovinskom osigura-nju, pa se ta odredba kolektivnog ugovora, na žalost, ne primjenjuje u Vašem slučaju i može Vam se smanjivati koeficijent, odno-sno plaća.

Odgovara: Nada Barišić, pravna povjerenica u

Teritorijalnom uredu SSSH Rijeka


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. Milica Debelić A. Starčevića 11 b 23000 Zadar

2. Ilija Ćosić Josipa Badalića 25

10312 Kloštar Ivanić

3. Igor Sušić Krešimirova 8, 51000 Rijeka

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 456/457

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. rujna 2016.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: PREPRODAVAČ


ISBN 978-953-6176-11-3

Ako želite sve saznati o ugovorima na određeno vrijeme, privremenome zapošljavanju putem agencija, radnome vremenu, jednakome i nejednakome rasporedu radnoga vremena, odmorima i dopustima, prestanku ugovora o radu i otkaznim rokovima…, onda bi Zakon o radu trebao biti sastavnim dijelom Vaše osobne biblioteke.

Predlažemo Zakon u radu u izdanju SSSH, koji, radi lakšeg snalaženja, sadrži i kratki vodič kroz Zakon, te tabelarni prikaz uređenja prava i obveza radnika.

Ime i prezime ili naziv sindikalne podružnice: ________________________________________________________

OIB: __________________________________________________________________________________________

Adresa i kontakt telefon: ___________________________________________________________________________

Mjesto i poštanski broj: _______________________________________________________________________________

Ime i prezime sindikalnog povjerenika (ako je naručitelj podružnica): _______________________________________

Naručujem __________ primjeraka Zakona o radu, cijena 30,00 kuna po primjerku.

Iznos od __________ kuna uplaćen na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311103, s naznakom »ZOR«.

Narudžbenicu ili kopiju uplatnice poslati poštom na adresu::Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb, faksom na broj: 01 46 55 040, ili na mail: [email protected] .Dodatne informacije na tel: 01 46 55 052.

NA

RU

DŽ

BEN

ICA

"

P R E D L A Ž E M O I Z D A N J E S S S H

ZAKON O RADU

DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


Documents

Zagreb, 18. srpnja 2016. Broj 456/457 - SSSH · Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić o „slučaju Boso“ Udruge poslodavaca bi se trebale ograditi od poslodavaca