Zagreb Pasionska baština - culturenet.hr...obilazan kulturni događaj u hrvatskoj metropoli Zagrebu, prepoznat i u drugim zemljama Europe. Naime, Europska udruga Europassion, čiji

Pasi

on

ska

ba

štin

a Z

agre

b

26.svečanosti

1.-12. travnja 2017.

Programska knjizica - ovitak.indd 6 3/26/2017 10:11:05 AM

26.svečanosti

1.-12. travnja 2017.

PASIONSKA BAŠTINA 2017.1.-12. travnja

utemeljitelji udruge Pasionska baština:†akademik Nikola Batušić, †akademik Jerko Bezić, akademski

slikar Josip Botteri-Dini, †mr. Antun Celio-Cega, mr. Jozo Čikeš, †Zvonko Festini, prof., dr. Darko Lukić, vlč. Vlado Magić, g. Mladen Martić, prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, †prof. dr. Petar Selem, †akademik Ante Stamać, †mo. Ljubo Stipišić, Davor Šišmanović, prof.

umjetnički direktor Pasionske baštine:mr. sc. Jozo Čikeš

KATALOG

nakladnik: Pasionska baština, Zagreb Barutanski breg 20 tel.: 01 24 21 537 mob.: 091 52 65 364 e-mail: [email protected] www.croatianhistory.net/etf/pasion www.pasionska-bastina.hr

za nakladnika: Jozo Čikeš urednica: Dijana Hrebak korektura: Kristina Čikeš grafičko oblikovanje: Gordan Karabogdan tisak: INTER NOS, Zagreb naklada: 100

motiv na ovitku: Radionica Joosa van Clevea (Kleve, 1480. – Antwerpen, 1540./41.), Skidanje s križa, oko 1520., ulje na drvu, Muzej Mimara (inv. br. ATM 858)

U publikaciji su korišteni motivi slike Procesija, 1990., akad. slikara Josipa Botterija-Dini

pokroviteljstvo:Gradska skupština Grada Zagreba

Potpora:Ministarstvo kulture Republike HrvatskeGradska skupština Grada ZagrebaGradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada ZagrebaHrvatsko društvo skladateljaTuristička zajednica grada Zagreba

zahvaljujemo na suradnji:Muzej MimaraDruštvo hrvatskih književnikaZagrebačka katedralaAkademska crkva sv. KatarineBazilika Srca Isusova, PalmotićevaCrkva sv. MartinaCrkva sv. PetraCrkva sv. Antuna PadovanskogKnjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnicaKnjižnica Marija Jurić ZagorkaStara gradska vijećnica, Galerija Kristofor StankovićGalerija MORH-a "Zvonimir"Studio Moderne galerije Josip Račić

Jednako zahvaljujemo i svima koji su činom, savjetom ili kojom drugom dobrohotnošću pridonijeli održavanju ovih Svečanosti.

ProslovTradicija Svečanosti Pasionske baštine u pro-

teklih 26 godina postala je prepoznatljiv i neza-obilazan kulturni događaj u hrvatskoj metropoli Zagrebu, prepoznat i u drugim zemljama Europe. Naime, Europska udruga Europassion, čiji je član i udruga Pasionske baštine Zagreba, organizira i umrežuje suradnju članica koje izvode kazališne spektakle na temu Isusove muke. Takva se uprizo-renja izvode uglavnom u eksterijerima, rjeđe u ka-zalištima. Predstave su opremljene tehnikom, sce-nografijom i kostimima s velikim brojem izvođača. Kako takve organizacije iziskuju znatna financijska sredstva i veliki angažman mještana u kojima se izvodi spektakl Pasije, predstave se repriziraju ci-klički u pojedinim zemljama s razmacima i većim od 4 godine.

Za razliku od takve prakse članica Europassi-ona, program korizmenih Svečanosti zagrebačke udruge Pasionske baštine karakterizira godišnji kontinuitet izvedbi, ne samo kazališnih, već i ra-zličitih umjetničkih žanrova stvaralaštva na temu Muke, čiji neprekinuti slijed traje od 1991. godine sve do danas.

Zbog velikog broja izvedbenih djela, Sveča-nosti u Zagrebu traju desetak dana i obuhvaćaju brojne aktivnosti iz područja književnosti, te li-kovnog, glazbenog, pučkog stvaralaštva i tradicij-ske baštine, odnosno običaja nadahnutih temom Pasije. Program se izvodi u korizmenom razdoblju u crkvenim i svjetovnim kulturnim ustanovama. Sveobuhvatnost postojećih i novonastalih umjet-ničkih djela, zagrebačkim Svečanostima Pasionske baštine daje konceptualnu posebitost i razliku u odnosu na pasionske programe u drugim mjestima Hrvatske, a posebice drugim zemljama Europe. Po sadržaju, programi Svečanosti Pasionske baštine u Zagrebu su jedinstveni i kao takvi popularni među građanima koji su ih prihvatili kao svoje tradicio-nalne zagrebačke Korizmene Svečanosti.

Posebitost zagrebačkih Pasionskih svečanosti je i u raznolikosti sadržaja programa, od klasičnih do su-vremenih, koji su visoke umjetničke razine i po tome što ostvaruju desetodnevna brojna baštinska, klasična, ali i nova djela stvarana upravo za tu prigodu. S jedne strane, bogato pučko i tradicijsko nasljeđe običaja iz različitih krajeva razotkriva posebitosti pojedinih re-gija Hrvatske, dok se s druge strane izvode nagrađi-vana stara i nova umjetnička djela afirmiranih umjet-nika, koja su stvarana i nastala na poticaj Pasionske baštine raspisivanjem javnih natječaja za nova djela na temu Muke. Natječaji za nova djela raspisuju se trienalno, a ocjenjuju ih kompetentni članovi povje-renstva iz područja književnosti, glazbe i likovnosti. Iz dosadašnjih stručnih ocjena i izbora povjerenstva o novonastalim nagrađenim djelima i njihovim izved-bama, možemo sa zadovoljstvom konstatirati da su ona visokih umjetničkih dosega, a u sezoni ih prati više od 8000 gledatelja. Dosada je od 1997. godine iz književnosti nagrađeno 15 autora (2 zbirke pjesama,4 poeme, 4 romana, 1 esej, 4 Križna puta), iz područja glazbe nagrađeno je 10 djela, a iz likovnosti 19 autora. Nagrađivana djela izvođena su i u drugim gradovima Hrvatske i u inozemstvu.

Upravo ta činjenica da se svake godine stvaraju i izvode nova djela pokazuje važnost djelovanja i dopri-nos Pasionske baštine obogaćenju umjetničke riznice Hrvatske na području književnosti, glazbe i likovnog stvaralaštvu na temu Muke. Istodobno, ona trajno podstiče oživotvorenje i prikupljanje baštinskog i etnološkog tradicijskog stvaralaštva koje na najbolji način dokazuju svoju ljepotu, originalnost, posebitost te doprinos u osvještavanju identiteta i svijesti o vri-jednosti naše baštinske kulture.

Osim natječaja i izvedbi novih djela, Pasionska baština svake druge godine organizira i znanstvene simpozije na temu "Muka kao nepresušno nadahnuće u kulturi", čiji su znanstveni radovi dosada objavljeni u 10 Zbornika. Značajan doprinos udruge Pasionska baština u kulturi prepoznala je i skupština Grada Za-greba, koja je 2016. godine dodijelila osnivaču udruge mr. sc. Jozi Čikešu nagradu Grada Zagreba za izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine promi-canjem pasionskih vrijednosti na kojima su utemelje-ne hrvatska povijest i kultura.

Sigurni smo da će program i 26. Svečanosti Pasionske baštine i ove godine opravdati povjere-nje i očekivanja vjerne zagrebačke publike, te da će brojem posjetitelja nadmašiti dosadašnji broj, tim više što postoji veliki interes autora koji stvaraju na temu Pasije. Posebno veseli što se među njima nalaze i brojni mladi autori, čija djela doživljavaju praizvedbe upravo na ovim Svečanostima. Hvale je vrijedno i treba posebno pohvaliti profesore koji su u nastavni proces stvaranja novih umjetničkih djela na pasionske teme uključili i studente Likov-ne i Glazbene akademije Sveučilišta u Zagrebu i tako mladenačkom kreativnošću obogaćuju Pasi-onske svečanosti.

Valja naglasiti da se već godinama Svečanosti Pasionske baštine odvijaju pod trajnim pokrovi-teljstvom Skupštine Grada Zagreba, kao i to, da se je 10. jubilarni međunarodni znanstveni simpozij u 2014. godini "Pasionska baština Istre i Kvarnera" odvijao pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Uz to valja pohvaliti i nadasve zahvaliti za veliki doprinos i kreativni angažman pojedinim kulturnim ustanovama koje ustupaju k tome i svoje prostore za izvedbu programa. Ove godine radosno se pridružujemo proslavi tridesete obljet-nice Muzeja Mimara, kad će po prvi puta, ovom izložbom iz njegova fundusa u samom muzeju biti prezentirana pasionska likovna djela poznatih domaćih i stranih autora. Uz crkve sv. Petra, sv. Martina, sv. Katarine, Bazilike Srca Isusova, Zagre-bačke katedrale, sv. Antuna Padovanskog, svoje će prostore ustupiti i Starogradska vijećnica, Galeri-ja "Kristofor Stanković", Knjižnice Grada Zagreba, aula Gradske knjižnice, Galerija MORH-a "Zvo-nimir", Knjižnica "Marija Jurić Zagorka", Studio Moderne galerije "Josip Račić" i Društvo hrvatskih književnika.

Sigurni smo da će nova djela obogatiti kulturne sadržaje u Zagrebu i Hrvatskoj, te da će 26. Svečanosti Pasionske baštine u Zagrebu biti zapažene ne samo po bogatstvu, raznovrsnosti i visokoj izvedbenoj razini kulturnih programa, već da će dati i značajan dopri-nos u prepoznatljivosti grada Zagreba po Pasionskim svečanostima kao turističkoj destinaciji sa zanimljivim kulturnim sadržajem.

prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak

98 Program Program

str. 36

str. 38

str. 44

str. 50

str. 52

str. 58

str. 14

str. 16

str. 19

str. 26

str. 32

S v e č a n o o t v o r e n j e :

Muzej Mimara Rooseveltov trg 5

u 12:00 sati

IZ PASIONSKOG FUNDUSA MUZEJA MIMARA

odabir: Milica Japundžić Bruno Šeper postav: Tehnička služba Muzeja Mimara

G l a z b e n i p r o g r a m :

ROMANSE I PJESME SVJETSKE DUHOVNE GLAZBE izvode: Alexei Tanovitski, bas, solist Marinskog teatra pratnja: Ivana Marija Tanovitski, violina Elizabeta Adžaga, klavir

Crkva sv. PetraVlaška 93

u 20:00 sati

Tomislav Uhlik: STABAT MATER,

oratorij za soliste, mješoviti zbor i orgulje

Dražen Kurilovčan: PLAČ MAJKE MARIJE,

pučki oratorij za soliste i mješoviti folklorni zbor, praizvedba

izvode: Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA” solisti: Vedrana Zrnić, sopran Jana Pogrmilović, alt Filip Filipović, tenor Fran Pogrmilović, bas orgulje: Elizabeta Zalović dirigent: Bojan Pogrmilović

Program

1. 4

. Su

BOTA

►

►

Crkva sv. MartinaVlaška 36

u 17:00 sati

Ivan Žan: PASIONSKE SKLADBE, (iz oratorija Babilonsko sužanjstvo, iz Muke po Luki

i iz oratorija Put križa)

izvode: Gradski zbor Novalja solisti: Branka Pleština-Stanić, sopran Vinko Maroević, tenor Božo Župić, bas orgulje: prof. Mirta Kudrna dirigent: mo. Ivan Žan

Crkva sv. KatarineKatarinin trg bb

u 20:00 sati

Giovanni Battista Pergolesi:STABAT MATER,

za sopran, alt, gudače i basso continuo

izvodi: Hrvatski barokni ansambl solisti: Anabela Barić, sopran Franko Klisović, kontratenor voditeljica: Laura Vadjon

2. 4

. N

EDJE

LJA

►

►

Stara gradska vijećnica Galerija Kristofor Stanković

Ul. sv. Ćirila i Metoda 5u 18:00 sati

Milan Juranić: KRIŽNI PUT,

izložba postav: Stanko Špoljarić

Bazilika Srca IsusovaPalmotićeva 33

u 20:00 sati

KADA BUDE TILO 'MRITI…, pučka korizmena pjevana baština Omiša i okolice

(Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Omiš)

izvode: klapa Pasika, župa Sv. Mihovila Arkanđela, Kostanje, pučki pivači župe Sv. Luke Evanđeliste, Kučiće, pjevačice župe Uznesenja BDM, Lokva Rogoznica, Cantores Almissum, župa Sv. Ivana Nepomuka, Omiš odabir i animacija: Joško Ćaleta, Jure Šaban Stanić

3. 4

. PO

NED

JELJ

AK

►

►


u 20:00 sati

Leopold Ebner:POD KRIŽEM,

oratorij za dva soprana, bariton i gudače (1791.)

transkripcija i obradba: Lovro Županović (1973.)

Edvard Grieg: ASINA SMRT (iz suite Peer Gynt op.54)

Frano Đurović: STALA PLAČUĆ TUŽNA MATI,

koncert za fagot i gudače, praizvedba

izvode: Komorni gudački orkestar Muzičke akademije Zagreb solisti – studenti Muzičke akademije Zagreb: Josipa Bilić, sopran Viktorija Đurđek, sopran Florian Tavić, bariton Tomislav Franić, fagot pjevače uvježbao: prof. Zoran Novačić umjetnički voditelj: prof. Jože Haluza

4. 4

. u

TORA

K

►

Knjižnice grada Zagrebaaula Gradske knjižnice

Starčevićev trg 6u 12:00 sati

KRIST NA KRIŽU U DJELIMA HRVATSKIH I EUROPSKIH UMJETNIKA

(monografije, katalozi, reprodukcije i grafike)

autor izložbe i postav: Igor Pugelnik

Bazilika Srca IsusovaPalmotićeva 33

u 20:00 sati

HOSANA SINU DAVIDOVU,pučka korizmena pjevana baština Ražanca (Zadarska

nadbiskupija) i Murtera na otoku Murteru (Šibenska biskupija)

izvode: župni pjevački zbor Sv. Mihovil, Murter, otok Murter, crkveni pučki pivači župe Gospe od Ružarija, Ražanac odabir i animacija: Joško Ćaleta, Vedranko Šikić Balara

5. 4

. SR

IJED

A

►

►


u 20:00 sati

Tomislav Uhlik: VERONIKIN RUBAC, simfonijska slika za duhački orkestar, praizvedba Anđelko Klobučar: PAPINSKA MISA Henri Tomasi: FANFARES LITURGIQUES

izvode: Antonia Dunjko, sopran Cappella Odak Simfonijski puhački orkestar OSRH dirigentica: Jasenka Ostojić

6. 4

. ČE

TVRT

AK ►

1110 Program Program

Galerija MORH ZvonimirBauerova 33u 12:00 sati

Jasmin Fazlagić — Zvonko Martić:IZ ŽIVE PASIONSKE RIZNICE BiH, izložba

postav: Stanko Špoljarić

Zagrebačka katedralaKaptol 31

u 20:30 sati

Johann Sebastian Bach: MUKA PO IVANU, BWV 245

dirigent: Vladimir Kranjčević izvode: Zagrebačka filharmonija solisti: Martina Zadro, sopran | Martina Gojčeta-Silić, mezzosopran | Dejan Maksimilijan Vrbančič, tenor | Zrinko Sočo, tenor | Giorgio Surian, bas | Dalibor Hanzalek, bas bariton | Leon Košavić, bariton | Pavao Mašić, orgulje | Smiljan Mrčela, violončelo | Izidor Erazem Grafenauer, lutnja Akademski zbor Ivan Goran Kovačić

Crkva sv. Antuna PadovanskogUl. Sveti Duh 31

u 20:00 sati

SVITLA NOĆ —…koj' na križu umri za nas,

korizmeni koncert zagrebačkih klapa

izvode klape: Petrada, Vinčace, Bošket, Stine, Slavić, Grdelin, Vokalni ansambl Angeluš odabir i animacija: Davor Capković, Joško Ćaleta

7. 4

. Pe

TAK

►

►

►


u 20:00 sati

Ljubo Stipišić: USKRSNUĆE,

oratorij

izvode: Gradski zbor Brodosplit solist: Vinko Maroević, tenor dirigent: Vlado Sunko8.

4.

SuBO

TA

►


u 20:00 sati

KRIŽ NAM STOJI VU POLJU, korizmene pučke pjesme Zagrebačkog polja i Hrvatskog zagorja

izvode: KUD "Kupljenovo", Zaprešić voditelj: Ivica Ivanković KUD "Pojatno", Zaprešić voditelj: Mladen Kuhar orgulje: Mario Kambić odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

9. 4

. N

EDJE

LJA

►

Knjižnica Marija Jurić ZagorkaKrvavi most 2u 12:00 sati

Hrvoje Ljubić — Ratko Janjić-Jobo — Marijan Glavnik — Danijel Žabčić:

PASIJA, izložba

o izložbi govori: Željka Čorak

Crkva sv. Katarine Katarinin trg bb

u 20:00 sati

DUŠO SAD POĐI SAMNOM, tradicijske korizmene pripovijedne pjesme iz Slavonije i Srijema

izvode: Ženski vokalni ansambl Zwizde, Muška vokalna skupina Sinovi atara, solist: Zrinka Posavec, sopran recitatori: Rosanda Tometić, Ivan Kojundžić odabir i animacija: Miroslava Hadžihusejnović Valašek

10. 4

. PO

NED

JELJ

AK

►

►

Studio Moderne galerije Josip Račić

Margaretska 3u 18:00 sati

KALVARIJA, izložba studenata ALU (Zagreb)

odabir i postav: izv. prof. art. Tomislav Buntak

Crkva sv. PetraVlaška 93

u 20:00 sati

KORIZMENI KONCERT(Rahmanjinov, Liszt, Reger, Talis, Liszt, Rheinberger, Durufle,

Bruckner, Monteverdi, Čajkovski, Poulenc, Gallus, Rossini, Lukaszewski, Schütz)

izvodi: Zbor HRT-a dirigent: Borut Smrekar

11. 4

. u

TORA

K

►

►

Društvo hrvatskih književnikaTrg bana J. Jelačića 7

u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA —PASIONSKA LIRIKA MARINA SABIĆA

sudjeluju: Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika Joško Ševo, dramski umjetnik


PASIONSKE SKLADBE (Mozart, Pergolesi, Händel)

izvode: Tanja Ruždjak, sopran orgulje: Elizabeta Zalović

12. 4

. SR

IJED

A

►

Hrvatski glazbeni zavodGundulićeva 6u 20:00 sati

J. S. Bach: JOHANNES-PASSION, BWV 245

izvodi: Vokalni ansambl Antiphonus Robert Bartneck, tenor | Krešimir Stražanac, bas | Dmitry Sinkovski – Laura Vadjon, violina | Vlatka Peljhan, viola | Domen Marinčič, violone | Franjo Bilić – Erazem Grafenauer – Aapo Häkkinen – Pavle Zajcev, continuo | Ana Benić – Marta Šomođi Homan, poprečna flauta | Jasu Moisio – Stjepan Nodilo, oboa dirigent: Tomislav Fačini

Župna crkva Posrednice Svih Milosti

Katuni-Kreševou 12:00 sati

Ljubo Stipišić: USKRSNUĆE,

oratorij

izvode: Gradski zbor Brodosplit solist: Vinko Maroević, tenor dirigent: Vlado Sunko

12. 3

. N

EDJE

LJA

►

►

Pečuška katedralaKapela Corpus Christi

Pečuh (Mađarska)u 16:30 sati

Crkva sv. Martina Martinici (Mađarska)

u 11:50 sati

NARODE MOJ LJUBLJENI,

koncert

izvodi: Vokalni ansambl Angeluš, Zagreb organizatori: 5. Dani Pasionske baštine Hrvata u Mađarskoj - Zaklada Zornica, Udruga Pasionska baština Zagreb, Hrvatski klub Augusta Šenoe

18. 3

. Su

BOTA

19. 3

. N

EDJE

LJA

str. 102

str. 103

str. 108

str. 66

str. 77

str. 68

str. 82

str. 86

str. 92

str. 93

Pr

eP

or

uč

aM

o:

1312 Program Program

Franjevačka crkva sv. Mihaela ArkanđelaSubotica (Vojvodina)

u 19:00 sati

Tavankut (Vojvodina)

u 10:30 sati

KRIŽ NAM STOJI VU POLJU…, koncert hrvatskih crkvenih i pučkih bunjevačkih i kajkavskih korizmenih pjesama

izvode: Zbor Sveta Cecilija - Subotica; voditeljica i orguljašica: č.s. Mirjam Pandžić KUD Pojatno - Pojatno (Zaprešić); voditelj: Mladen Kuhar KUD Kupljenovo - Kupljenovo (Zaprešić); voditelj: Ivica Ivanković orgulje: Mario Kambić odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

organizatori: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica Udruga Pasionska baština Zagreb HKPD Matija Gubec, Tavankut

25. 3

. Su

BOTA

►

26. 3

. N

EDJE

LJA ►

Crkva sv. Ivana Krstitelja Zaprešić

u 19:30 sati

KRIŽ NAM STOJI VU POLJU, korizmene pučke pjesme Zagrebačkog polja i

Hrvatskog zagorja

izvode: KUD Kupljenovo - Kupljenovo (Zaprešić); voditelj: Ivica Ivanković KUD Pojatno - Pojatno (Zaprešić); voditelj: Mladen Kuhar orgulje: Mario Kambić odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

7. 4

. Pe

TAK

►

Župna crkva sv. Nikole Biskupa Jastrebarskou 19:30 sati

TUŽNI GLASI ZE SEH STRAN…, — kipec kajkavskih korizmenih pjesama iz Hrvatskoga

zagorja te Jaskanskoga Prigorja i polja

izvode: KUD Lipa – Slavetić; voditelj Mario Kambić KUD Bratinečko srce – Bratina; voditelj Mario Kambić Mario Kambić, orguljaš KUD Kupljenovo i VK Vanka – Kupljenovo (Zaprešić); voditelj Ivica Ivanković odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

10. 4

. PO

NED

JELJ

AK ►

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

Dubrovniku 19:00 sati

Crkva sv. Nikolečilipi

u 11:30 sati

CRUCIFIXUS, koncert

izvode: Cappella Odak orgulje: Filip Horvat dirigentica: Jasenka Ostojić

1. 4

. Su

BOTA

►

2. 4

. N

EDJE

LJA ►

1514 1. travnja Subota

SUBO

TA, 1

. tra

vnja

Muzej Mimara Rooseveltov trg 5 u 12:00 sati

S v e č a n o o t v o r e n j e :

IZ PASIONSKOG FUNDUSA MUZEJA MIMARA

odabir, organizacija i likovni postav: Milica Japundžić Bruno Šeper tehnička realizacija postava: Tehnička služba Muzeja Mimara

O izložbi:

Izložba Iz pasionskog fundusa Muzeja Mimara, postavljena u Muze-ju Mimara od 1. do 17. travnja 2017., jedno je od najvažnijih događanja u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja 30. obljetnice djelovanja Muzeja. Ona je plod suradnje s Udrugom Pasionska baština, koja nam je tijekom 26 godina svojega djelovanja podarila prave niske biserja pučkih pobož-

Čovjek boli, Krug Aelberta Boutsa (?, 1452./1454. – Louvain, 1549.), poč. XVI. st.ulje na drvu, inv. br. ATM

1902

nosti, književnosti, glazbe... Prepoznavši u djelovanju Udruge istinsku predanost bezvremenskim vrijednostima ljudske kreativnosti ponesene vječnom spoznajom Kristove patnje, muke i oprosta, Muzej je uvijek iznova otvarao svoja vrata bogatom programu dana Pasionske baštine, te je upravo u Muzeju Mimara održano 19 sjajnih izložbi djela velikana suvremene hrvatske umjetnosti te ostvarenja mladih umjetnika.

Bogatstvo fundusa Muzeja Mimara u svojoj je začudnoj slojevitosti izvorište brojnih spoznaja o povijesti i kulturi življenja, a izlošcima su ispričane stotine priča koje nas svojom motivikom uvode u najtananije slojeve ljudske duše, spoznaje i htijenja. Upravo je tematika u kojoj se isprepleće dubina proživljenih trenutaka ljudske vjere i ufanja našla svoj izričaj u djelima zbirke slikarstva, skulpture i primijenjenih umjetnosti, a dnevi Kristova života, njegove bezvremenske ljubavi i patnje u nekima su od njih našli svoje ponajbolje utjelovljenje.

Odabrana djela iz fundusa Muzeja Mimara prezentirana na ovoj izložbi posvjedočuju svu snagu istinske vjere te obilježavaju još jednu u nizu izložbi isklične kakvoće koja je obilježila našu dosadašnju surad-nju. Gotičko slikarstvo Italije; Čovjek boli, djelo iz kruga Alberta Boutsa; njemačko renesansno reljefno Raspeće s Marijom i Ivanom, djelo Se-bastiana Loschera; Križ iz Limogesa (XIV. st.); Raspeti Krist, talijanska skulptura s početka XVII. st. – samo su neka od izloženih djela koja pred nas donose vječnost Kristove biti. Njihova kakvoća i umješnost njihove izradbe ponajbolja su potvrda predanosti vjeri i vječnoj ljudskoj potrebi za ljepotom koja u uskrsnuću i trajanju svega što uzvisuje i oplemenjuje ljudsko biće nalazi smisao postojanja.

Sigurni smo kako će i ova izložba ostaviti dojmljiv trag u brojnim slojevima djelovanja Udruge Pasionska baština te ujedno uveličati 30. obljetnicu djelovanja Muzeja Mimara.

mr. sc. Lada Ratković Bukovčan, muzejska savjetnica, ravnateljica Muzeja Mimara

* * *

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

1716 1. travnja Subota1. travnja Subota


ROMANSE I PJESME SVJETSKE DUHOVNE GLAZBE

P. Česnokov: DA ISPRAVITSJA MOLITVA MOJA J. Massenet: ELEGIE M. Glinka: SOMNENINIJE N. Rimski-Korsakov: REDJEJET OBLAKOV…

izvode: Alexei Tanovitski, bas, solist Marinskog teatra pratnja: Ivana Marija Tanovitski, violina Elizabeta Adžaga, klavir

alexei Tanovitski, bas svjetskoga glasa, solist Marinskog teatra, dobitnik mnogih prestižnih na-grada na međunarodnim pjevačkim natjecanjima, jedna je od najsjajnijih zvijezda svoje generacije. Njegov moćni, tamni, duboki glas, velikog raspona i dinamike vrlo mu je rano osigurao vrhunski me-đunarodni ugled.

Svoj umjetnički put započeo je 1999. godine u Marinskom teatru u Petrogradu gdje je ubrzo pre-poznat njegov talent te je do danas otpjevao preko 60 vodećih basovskih uloga od Borisa Godunova, Ivana Groznog, Ivana Khovanskog, Kočubeja, Don Alfonsa, Zaccarie, Padre Guardiana do Wagnerov-skih uloga Wotana, Hagena i Dalanda. Gostuje s Marinskim kazalištem u najvećim opernim kućama svijeta kao što su Covent Garden, Bastille, Théâtre du Châtelet, La Scala, Teatro Real, Deutsche Oper Berlin, Royal Swedish Opera...

S 29 godina, pod ravnanjem maestra Valerija Gergieva debitirao je u Metropolitan operi ulo-gom Wotana u Wagnerovom Prstenu Nibelunga, dobivši visoka priznanja kritike i publike koja su mu donijela nove angažmane u operama Don Car-los, Evgenij Onjegin i Iolanta. Nakon premijernog

nastupa, kritičari New York Timesa napisali su: "Sa svojim prekrasnim glasom, karizmatičan bas Alexei Tanovitski zvučao je kao da pjeva Borisa Godunova u ulozi Wotona."

Nastavlja samostalno nastupati u opernim produkcijama velikih kazališta svijeta od Boljšoj teatra, Nacionalne opere u Budimpešti i Varšavi, Teatro San Carlos u Lisabonu, Teatro Real u Ma-dridu, Theatra Regio, Massimo, Lirico i San Carlo u Italiji do debija s ulogom Zaccarie u Bečkoj držav-noj operi 2011. godine.

Nakon premijerne izvedbe opere Pskovitjanka (2008.) Rimskog-Korsakova u Marinskom teatru i premijere Boljšoj teatra (2010.) na otvorenom u samoj tvrđavi Pskov postao je najbolji tumač uloge Ivana Groznog.

Redovito nastupa i u najrenomiranijim kon-certnim dvoranama diljem svijeta. Neke od njih su Barbican centre, Albert Hall (BBC Proms), Audito-rium di Milano, Salle Pleyel, Berlin Philharmonie, Gewandhaus, Palau de la Música, Tchaikovsky Concert Hall, Suntory Hall, Bunka Kaikan, Beijing Concert hall, Hollywood Bowl, Kennedy Center, Carnegie Hall...

Surađuje s najpoznatijim dirigentima svijeta: M. i V. Jurowski, G. Noseda, Sir M. Elder, K. Nagano, G. Rozhdestvensky, P. Järvi, X. Zhang, T. Sokhiev, Y. Nezet-Seguin, E.-P. Salonen, K.-L. Wilson, J. Bas-hmet, te gostuje na poznatim festivalima od Salz-burga, Aix-en-Provencea, Bregenza, Diaghileva, Baden-Badena do Helsinkija, Mikkelija te Moskve i Petrogradskih zvijezda bijelih noći.

Nosač zvuka opere Nos Dmitrija Šostakoviča gdje tumači ulogu Ivana Jakovljevića bio je nomi-niran za prestižnu nagradu Grammy 2010. godi-ne a nosač je dobitnik nagrada Best Opera Edison Awards, Best Opera Midem Classical Awards 2010, Choc de l’Année Classique (France), CDs of the Year Washington Post, Chicago Tribune, Boston Globe te Disc of the Month Opera magazine.

Snimio je također nosače zvuka opera Parsifal (R. Wagner), Zaljubljen u tri naranče (S. Prokofjev), Put u Reims (G. Rossini) te kantate S. Rahmanjino-va Proljeće i Zvona.


Ivana Marija Tanovitski završava studij violine u Hrvatskoj, a postiplomski i doktorski studij na kon-zervatoriju Rimskog-Korsakova u Petrogradu. Tijekom studija aktivno počinje koncertirati samostalno i u suradnji s drugim glazbenicima na festivalima u Hr-vatskoj i Rusiji.

U velikom simfonijskom orkestru Marinskog te-atra svira honorarno operni, baletni i simfonijski re-pertoar kazališta, a od 2008. godine i kao stalni član. 2012. odlučila se preseliti u Hrvatsku gdje nastavlja svoj umjetnički rad.

elizabeta adžaga rođena je u Zagrebu, gdje započinje svoju glazbe-nu naobrazbu. Studentica je klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. R. Dalibaltayana. Godinu 2015./2016. studirala je u klasi prof. M. Hughesa na Universitat für Musik und Darstellande Kunst u Beču. Tijekom školovanja aktivno sudjeluje na međunarodnim i državnim na-tjecanjima te osvaja brojne nagrade. Aktivno koncertira i surađuje s drugim glazbenicima. Između brojnih nastupa, ostali su vrlo zapaženi solistički nastupi sa Zagrebačkom filharmonijom u velikoj koncertnoj dvorani Lisinski te sa Petrogradskim simfonijskim orkestrom u Rusiji.

Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | u 20:00 sati

Tomislav Uhlik: STABAT MATER, oratorij za soliste, mješoviti zbor i orgulje

Stabat Mater / Cuius animam gementem / O, quam tristis / Quae moerebat / Quis est homo / Vidit suum / Eia Mater / Fac ut ardeat / Sancta Mater / Fac ut portem / Inflammatus et accensus / Quando corpus

izvode: Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA", solisti: Vedrana Zrnić, sopran Jana Pogrmilović, alt Filip Filipović, tenor Fran Pogrmilović, bas orgulje: Elizabeta Zalović dirigent: Bojan Pogrmilović

KUD Ina, Pasionska bastina 2016.


Dražen Kurilovčan: PLAČ MAJKE MARIJE, praizvedba, pučki oratorij za soliste i mješoviti folklorni zbor

Nud mislimo / Zadnja večerja / Na Maslinskoj gori / Sudište / Kalvarija / Križu tvrdi i nemili

izvode: Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA", Majka Marija: Vedrana Zrnić, sopran Isus: Filip Filipović, tenor dirigent: Bojan Pogrmilović

O djelu Stabat Mater:

Stabat Mater (ili Stabat Mater dolorosa) je katolički himan iz 13. stoljeća najčešće pripisan franjevcu Jacoponeu da Todiju i papi Inocentu III. Naslov je uzet iz prvih stihova himna. Snažna poe-ma koja govori o patnjama Majke Marije inspirira-la je brojne skladatelje (Palestrina, Pergolesi, Ale-ssandro Scarlatti, Vivaldi, Haydn, Rossini, Dvořak itd.). U prijevodu je fragmentarno (najčešće njen prvi dio) nalazimo i u hrvatskom pučkom crkve-nom pjevanju. Ova skladba nastala je na poticaj dirigenta ovog zbora, a autor ju je posvetio 25-toj obljetnici Pasionske baštine i 40-toj obljetnici Zbora KUD-a "INA".

Tomislav uhlik (Zagreb, 24. listopada 1956.) skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio studije te-orijskih glazbenih predmeta i dirigiranja. Istaknuti je hrvatski skladatelj srednje generacije čiji opus broji preko stotinu djela za razne ansamble, od amaterskih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, preko komornih sastava, sve do simfonijskog i simfonijskog puhačkog orke-stra. Posebno su mu zapažena djela skladana u folklornom stilu, od kojih su neka, u izvedbi ansambla Lado, u kojem je kao glazbeni voditelj zapo-čeo profesionalnu karijeru, obišla svijet. Dobitnik je Vjesnikove nagrade Josip Slavenski za 1998. godinu, kao i drugih značajnih priznanja.

Kao dirigent djelovao je pretežito u Zagrebačkom gradskom kaza-lištu Komedija, u kojem je premjerno izveo nekoliko opereta i mjuzikla poput Kneginje čardaša i Grofice Marice te Kralj je gol i Tko pjeva zlo ne misli. Gostovao je u HNK u Zagrebu i Osijeku, vodio Mješoviti pjevački zbor Lira, a povremeno je ravnao Simfonijskim i Revijskim orkestrom HRT-a te Orkestrom Oružanih snaga RH.

Redoviti je profesor na Odsjeku za glazbenu kulturu Muzičke akade-mije Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj je stalno zaposlen od 2002.

O djelu Plač Majke Marije:

U svom dugogodišnjem istraživačkom i obrađi-vačkom radu na području pučke crkvene pjevane ba-štine, posebno me fascinira pasionska pjevana bašti-na, a naročito fenomen Gospinog plača.

Po narudžbi Varaždinskih baroknih večeri 2014. godine, pripremao sam s Ansamblom LADO cjelove-černji koncert s temom Gospina plača. Želio sam pri-kazati cijeli lirsko-epski spijev,a isto tako i sve lokali-tete gdje se Gospin plač pjevao, te sam tako upoznao bogatstvo tradicijskog pučkog crkvenog pjevanja. Za tu potrebu preslušao sam brojne napjeve iz svih kra-jeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Sve to me pota-klo me je da na temeljima tradicije pučkog crkvenog pjevanja napišem novo glazbeno djelo koje se temelji na šarolikosti i ljepoti stilova i načina pjevanja širom Hrvatske. Tako sam koristio zvukovlje i stil otočke i obalne Dalmacije, zadarskog zaleđa, Banovine te sje-verozapadne Hrvatske (Podravina i Međimurje). Cijela dramaturgija temelji se na različitosti i ljepoti zvuko-va. Ujedno sam želio proniknuti u unutarnji doživljaj pučkih pjevača kako bi djelo dobilo potpuni smisao. Koristio sam koralno i glagoljaško pjevanje.

Tekstove sam preuzeo iz: Pariške pjesmarice iz 14. stoljeća (Nud mislimo), Trogirske pjesmarice s kraja 16.stoljeća (Prigovaranje Blažene Dive Marije i Križa Isusova, Versi Božjeg tila), a koristio sam i ra-zne pučke varijante Gospina plača Matije Divkovića i Tome Babića.

Dražen Kurilovčan


Dražen Kurilovčan (Zagreb, 1969) završio je Muzičku akademiju u Zagrebu. Od 1991. djeluje kao plesač i pjevač u Ansamblu LADO gdje od 1998. obnaša dužnost voditelja zbora, a od 2008. glazbenog voditelja – dirigenta. U Ansamblu, posebno se isticao u zahtjevnim solističkim pjevačkim zadacima (Evanđelist u Kalvariji Ljube Stipišića) te kao diri-gent brojnih božićnih i korizmenih koncerata. Autor je obrada mnogih djela iz područja crkvene pučke glazbe. Za album korizmenih napjeva sjeverozapadne Hrvatske Raspelo (u izvedbi Ansambla LADO) dobio je 2003. godine nagradu Porin u kategoriji najbolji album duhovne glazbe, te 2013. godine za album O, Isuse daj mi suze (korizmeni napjevi Sla-vonije, Baranje i Srijema) Glazbeni je voditelj i suradnik niza folklornih amaterskih skupina te zborova (VA Lipe, VA Samoborke) Od srednjoškol-skih dana intenzivno se bavi sakupljačkim radom posebno na području Velike Gorice i Turopolja te Posavine, Banovine i Pounja. Intenzivno dje-luje i u društvenom i duhovnom životu svoga kraja. Stručni je suradnik Hrvatskog sabora kulture za područje folkornog pjevanja. Za Udrugu dirigenata Hrvatske i za Agenciju za odgoj i obrazovanje održavao je niz seminara i radionica iz područja hrvatskog tradicijskog pjevanja. Orgu-ljaš je župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici.

Mješoviti pjevački zbor KuD-a "INa" osnovan je 1976. godine. Nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Češka, Slovačka, Slovenija, Ka-nada, Poljska, Austrija, Mađarska, Francuska), samostalno i u suradnji s profesionalnim ansamblima (Zagrebačka filharmonija, Hrvatski ko-morni orkestar, Gudački komorni orkestar iz Českog Krumlova, sastav Flamenco Company svjetski poznatog španjolskog gitarista i skladatelja Paca Peñe, i dr.). Repertoar Zbora čine duhovne skladbe, zborske obrade hrvatskog i svjetskog folklora, a često se izvode i obrade zabavnoglaz-benih evergreena. Posebno atraktivan je božićni program. Od dolaska sadašnjeg dirigenta Bojana Pogrmilovića 1988. Zbor je izveo preko 300 naslova, od čega četrdesetak višestavačnih djela. 1997. i 1998. godine Zbor je do sada snimio sedam nosača zvuka - kasetu "Misa a la chile-na", te CD-e: "Voda zvira", "Folklor u zborskoj glazbi", "Radost svijetu" s božićnim programom, CD na čijem se repertoaru nalaze dva velika djela Johna Ruttera (Requiem i Gloria), te CD s djelom Ljube Stipišića Delmate "Postaje križne puka našega" i "Folklor u zborskoj glazbi 2".. CD "Voda zvira" je 1999. godine bio nominiran za prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu "Porin".). Zbor ove godine slavi 40 godina od osnutka i nepre-kidnog djelovanja.

Vedrana Zrnić diplomirala je na Ekonomskom fakultetu i Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. U srednjoj glazbenoj školi završila je pjevanje kod prof. Bojana Pogrmilovića, a na Muzičkoj akademiji diplo-mirala u klasi prof. Vlatke Oršanić.

Kao članica i solistica Zbora KUD-a "INA" održala je mnogobrojne nastupe u Hrvatskoj, većini europskih zemalja i Kanadi. Članica je reno-mirane i višestruko nagrađivane Klape Cesarice. S oba ansambla danas surađuje i kao vokalni pedagog. Od 2010.-2015. godine radila je u Zboru Hrvatske radiotelevizije kao stalni honorarni suradnik, a od 2015.g. pro-ducentica je Zbora.

Cjelovečernje koncerte u suradnji s baritonom Bojanom Pogrmilo-vićem i pijanisticom Lanom Bradić održala je u zemlji i inozemstvu. Soli-stički je surađivala s Hrvatskim komornim orkestrom i Zagrebačkom fil-harmonijom ("Requiem" i "Gloria" Johna Ruttera), s orkestrom Muzičke akademije i dirigentom Mladenom Tarbukom (R. Wagner "Wesendonck Lieder", W. A. Mozart "Čarobna frula", uloga Druge Dame - projekt nagrađen Rektorovom nagradom). U organizaciji Koncertne direkcije i Orgulja Heferer nastupila je kao mezzosopran u prvoj scensko-glaz-benoj produkciji djela "Stabat Mater" G.B. Pergolesija u Hrvatskoj (so-pran Nikolina Pinko, harmonium Mario Penzar, režija Mathias Behren-ds). Ostvarila je suradnju sa svjetski renomiranim lutnjistom Yasunori Imamura (Japan) na Međunarodnom festivalu rane glazbe u Zagrebu 2014.g. U sklopu švicarsko-hrvatske suradnje nastupala je tijekom 2015. i 2016.g. na koncertima u Bernu i Kneževom dvoru u Dubrovniku.

Osim po koncertnoj djelatnosti, zapažena je i po vokalno pedagoš-kom radu. Usavršavala se na seminarima renomiranih profesora pjeva-nja: Marvin Keenze, Gerhard Zeller, Vlatka Oršanić, Norma Enns, Ank Reinders, Nelli Manuilenko, Helena Lazarska, Scott McCoy.

Jana Pogrmilović rođena je u Zagrebu gdje završila osnovnu glaz-benu školu za glasovir i pjevanje, te srednju glazbenu školu za pjevanje u klasi svoga oca. Od najmanjih nogu, a to znači nekih 18 godina pjeva i pleše u Folklornom ansamblu "Mladost". Od 2008. godine članica je i solistica Zbora INA iz Zagreba. Od 2012.-2016. umjetnička je voditeljica vokalnog sastava "Koralde".

U svibnju 2014. Bila je i pobjednica kategorije za mjuzikl na Među-narodnom natjecanju solo pjevača "Lav Mirski" u Osijeku. Tumačila je jednu od glavnih uloga u mjuziklu "Legenda Ružice Grada" (ZGK Kome-dija), a trenutno kao vanjski suradnik HNK u Osijeku tumači ulogu "Liesl" u mjuziklu "Moje pjesme moji snovi". Za tu ulogu zajedno s ostalom "djecom" iz Mjuzikla dobila je Nagradu Hrvatskog glumišta. Trenutno studira mjuzikl na "Vienna Konservatorium" u Beču.


Filip Filipović, rođen je 4. kolovoza 1997. u Zagrebu. Već u ranoj dobi pokazao je veliko zanimanje za pjevanje, a spletom slučajnih okol-nosti 2007. godine upisuje klavir u Glazbenoj školi "Vatroslav Lisinski", u razredu prof. Gordane Cepike. Upravnu i birotehničku školu upisuje 2012. godine a godinu kasnije započinje svoje pjevačko obrazovanje upisavši prvi pripremni razred u klasi prof. Bojana Pogrmilovića. 2014. godine sudjeluje na međunarodnom pjevačkom natjecanju "Lav Mirski" u Osijeku i osvaja 2. nagradu, dok na istom natjecanju godinu dana kasnije osvaja 1. nagradu. Iste godine osvaja 1. nagradu na Međunarod-nom natjecanju "Vera Kovač Vitkai" u Novom Sadu. Sudjeluje na pje-vačkim seminarima Matjaža Robavsa, a od 2012. član je Zbora KUD-a "INA" iz Zagreba. Od prošle godine student je solo pjevanja na Akademiji za glasbo u Ljubljanu u klasi svjetski renomiranog pjevača i pedagoga Matjaža Robavsa.

Fran Pogrmilović (Zagreb, 27. 10. 1997.) osnovnu školu završio je u Samoboru. S osam godina upisuje se u Glazbenu školu Vatroslava Li-sinskog u Zagrebu, glavni predmet violina. U drugom razredu osnovne glazbene škole paralelno upisuje predmet tambure. U Samoboru završa-va srednju glazbenu školu za tambure.

Član je i solist Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a INA iz Zagreba. Također, dugogodišnji je član Folklornog ansambla Mladost iz Samobora i u njemu pleše od svoje pete godine. Od 2014. godine voditelj je orke-stra navedenog ansambla. Kao violinist, stalni je suradnik OSS Buševec i pedagog-instruktor mladih violinista u ansambla. Od 2016. godine pre-uzima Ženski vokalni ansambl "Koralde".

Intenzivno se bavi skladanjem i aranžiranjem, posebice folklornog izričaja, no također piše i u drugim žanrovima za raznovrsne glazbene sastave. Trenutno pohađa nastavu solo pjevanja u GŠ Vatroslava Lisin-skog, u klasi mr. art. Bojana Pogrmilovića. Ove godine kao pjevač osvaja i 1. nagradu na Natjecanju solo pjevača "Vera Kovač Vitkai" u Novom Sadu.

elizabeta Zalović diplomirala je teoriju glazbe i orgulje u klasi red. prof. Ljerke Očić na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2006. završila je usavršavanje iz orgulja u klasi red. prof. Marija Penza-ra.. Od 2010. docent je za Institutu za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje orgulje.

Kao orguljašica održala je niz recitala i nastupala na renomiranim međunarodnim glazbenim festivalima u zemlji i inozemstvu od kojih su najznačajniji: Muzički biennale Zagreb, Dani hrvatske glazbe, Međuna-rodna glazbena tribina u Puli, festival suvremene glazbe Trieste Prima (Italija), Glazbene večeri mira (BiH), ciklus Svjetski orguljaši u Moskvi (Rusija).

Elizabeta Zalović članica je prvog na ovim prostorima orguljaškog dua Quattro obbligato. Kao član orguljaškog dua Quattro obbligato održala je velik broj koncerata, od kojih su najznačajniji: koncert u Beču u crkvi sv. Petra, u Mostaru povodom proslave 800. obljetnice franje-vačkog reda, u katedrali u Sarajevu, u organizaciji hrvatskog kulturnog društva "Napredak", u Požegi na Orguljaškin glazbenim večerima, u Đa-kovu na Đakovačkim vezovima, niz koncerata u zagrebačkoj katedrali, nastup na Međunarodnom festivalu orguljaške glazbe u gradu Soči (Ru-sija), na Međunarodnom festivalu orguljaške glazbe u Austriji te koncert povodom Svjetskog dana glazbe u Ljubljani (Slovenija). Solistički nosač zvuka Pop-Art u izdanju diskografske kuće Croatia Records s djelima suvremenih stranih i domaćih skladatelja za orgulje snimljen je godine 2011.

Bojan Pogrmilović, dirigent, solo pjevač i vokalni pedagog. Diplo-mirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Magistrirao je na Fakultetu muzičke umjetnosti u Skoplju. Deset godina bio je glazbeni voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado", a sada predaje solo pjevanje na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. Kao vo-ditelj dalmatinskih klapa "Mareta", "Cesarice" i "Gajeta" osvojio je broj-ne nagrade na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu i međunarodnom festivalu zborova u Veroni, a njegovi učenici solo pjevanja osvajali su nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Član je žirija do-maćih i međunarodnih natjecanja zborova i često član žirija Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Od 1988. vodi mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA", koji je pod njegovim ravnanjem dosegnuo visoku razinu. Dvije godine dirigirao je mješovitim pjevačkim zborom iz Verone sastavljenim od članova 15 zborova Udruženja zborova Grada (AGC Verona). Od 2003. do 2011. vodio je Vokalni ansambl "Samoborke" s kojim je osvojio Zlatnu plaketu i naziv pobjednika Folklorne kategorije na natjecanju zborova "Praga cantat". Sada vodi Klapu "Poj" iz Samobora i Klapu "Barun" iz Svete Nedelje. Ravnao je i gudačkim orkestrom iz Češkog Krumlova, Hr-vatskim komornim orkestrom, te Zagrebačkom filharmonijom. Kao solist i sa svim svojim ansamblima realizirao je tridesetak nosača zvuka. Jedan je od šestero Hrvata uvrštenih u ediciju "Who is who in choral music?".

Nastupe Zbora INA podržavaju:

2726 2. travnja Nedjelja

NED

JELJ

A, 2

. tra

vnja

Crkva sv. Martina Vlaška 36 u 17:00 sati

Ivan Žan: PASIONSKE SKLADBE, (iz oratorija Babilonsko sužanjstvo, iz Muke po Luki i iz oratorija Put križa)

izvode: Gradski zbor Novalja, solisti: Branka Pleština-Stanić, sopran Vinko Maroević, tenor Božo Župić, bas orgulje: prof. Mirta Kudrna dirigent: mo. Ivan Žan

P r o g r a m :

Iz oratorija Babilonsko sužanjstvo"Ti me zavede, o Gospode" (Arija Jeremije, tenor)"Obratite se" (duet Ezekijel i Jeremija, bas i tenor)"Jer niste poslušali mojih riječi" (Arija Jahve, bas)"Kako osamljena sjedi prijestolnica" (Tužaljke, arija Jeremije)"Spomeni se, Gospode" (Tužaljke, mješovit zbor)"Samo je u Bogu mir" (ps 62, sopran solo)

Posljednja večera iz Muke po LukiEvanđelist: tenorIsus: basmješoviti zbor

četvrta, dvanaesta i trinaesta postaja iz Put križa(na stihove don Antona Šuljića)

Najavljivač: tenorIvan: tenorIsus: basMarija: sopranNarod: mješoviti zborKrižu sveti, muko slavna (završni zbor iz "Put križa")

Prof. mr. Ivan Žan, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog i orguljaš (Zadar, 4. 10. 1955.) 1983. godine diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ("Zborsko praktično izvođenje" kod. prof. V. Kranjčevića). U ruj-nu 1983. upisao je redovni studij kompozicije na Hochschule fur Musik und darstellende Kunst u Beču. 1987. diplomirao je, a 1989. magistrirao kompoziciju kod prof. Ericha Urbannera u Beču. 1989. znanstveno-na-stavno vijeće Muzičke akademije u Zagrebu imenovalo ga je asistentom za teorijsko glazbene predmete. Studentima glazbene pedagogije pre-davao je na Pedagoškom fakultetu u Puli do 1991. godine.

Od 1992. do 1995. studirao je i usavršavao se u dirigiranju, orgu-ljama i gregorijanskom koralu u Essenu (Njemačka). Paralelno vodio njemački zbor u Bochumu. Od veljače 1996. do rujna 2007. radio je u Mannheimu kao zborovođa i orguljaš. U tom periodu predavao je teo-rijsko glazbene predmete, održavao stručne glazbene seminare diljem Njemačke...

U rujnu 2007. vratio se u Hrvatsku. Radi kao stručni glazbeni djelat-nik u Centru za kulturu Novalje. Član je Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Snimio je preko 45 vlastitih dje-la s domaćim i stranim izvođačima. Djela su mu objavljena na LP-ploči, raznim CD-ima, kazetama te tiskana u raznim knjigama i pjesmaricama. Obradio je niz skladbi i djela za zborove, klape, vokalne i instrumentalne ansamble i orkestre.

Djela su mu izvođena u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Hrvat-skoj i drugdje. Djela: orkestralna: Simfonija in F, Concertino, Novaljska suita; koncertantna: Koncert za klarinet i orkestar, Koncert za orgulje i orkestar, Koncert za fagot i orkestar; komorna: Fuga za orgulje, Klavirski trio, Divertimeno za čelo i klavir, Concertino za komorni sastav;Vokalno instrumentalna i vokalna: "Metodijevo preminuće" (kantata), "Trinaesti učenik" (oratorij, na stihove ak. Ivana Goluba), "Bečka misa" (za bariton solo i komorni orkestar), "Te Deum laudamus" (za soliste, zbor i orkestar),

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

2928 2. travnja Nedjelja2. travnja Nedjelja

"Missa in D" (za soliste, zbor i orkestar), "Babilonsko sužanjstvo" (oratorij za soliste, zbor i orgulje), "Biskup Kvirin" (oratorij za soliste, zbor i orgulje) "Dom Gospodnji" (oratorij za soliste, zbor i orgulje) "Ja sam Put, Istina i život" (oratorij za soliste, zbor i orgulje) "Put križa" (oratorij na stihove Antona Šuljića, za 12 solista, zbor i orgulje). Obradbe: Njemačke Božićne pjesme za mj. zbor i simfonijski orkestar, obradbe napjeva Vele šetemane za muški zbor, obradbe dalmatinskih pjesama za zborove i klape; obradbe njemačkih i hrvatskih pjesama za razne ansamble... Recenzije: o Gustavu Mahleru. Knjige: Tradicijska pjevanja otoka Paga, Harmonija na klaviru;

Član je ocjenjivačkog suda na raznim zborskim i klapskim natjeca-njima...

Gradski zbor Novalja osnovan je prije 6 go-dina. Okuplja pjevače iz Novalje, okolnih mjesta te mjesta Kolan na Pagu. Na programu njeguje dal-matinsku, duhovnu, klasičnu i rodoljubnu glazbu. Zbor je nastupao u Sloveniji i Hrvatskoj. Ponekad nastupa zajedno s renomiranim opernim solistima iz Zagreba i Splita. Umjetnički voditelj zbora od njegovog osnutka je maestro, prof. Ivan Žan.

Gra

dski

zbo

r N

oval

ja

Branka Pleština Stanić (Split 1989.). Glazbeno obrazovanje zapo-čela je u Glazbenoj školi "Josip Hatze" u razredu prof. Sanje Erceg-Vre-kalo. Magistrirala je (2013.) i diplomirala (2012.) na Muzičkoj akademiji sveučilišta u Zagrebu u razredu prof. Martine Gojčete Silić.

Uspješno je nastupala u zemlji i inozemstvu (Švicarska, Austrija). Surađivala je s nekoliko renomiranih orkestara (orkestar opere HNK Split, Splitski gudački kvartet, simfonijski orkestar Muzičke akademije, mandolinski orkestar "Sanctus Domnio") i dirigenata (Mladen Tarbuk, Zoran Novačić, Ivo Lipanović, Hari Zlodre, Marco Boemi, Tonći Ćićerić). Dobitnica je prve nagrade na Međunarodnom natjecanju "Lav Mirski" u Osijeku.

U dvorani Lisinski debitirala je u ulozi prvog dječaka u Mozartovoj "Čarobnoj fruli" 2009. godine, a 2011. godine ulogom Frasquite u ope-ri "Carmen", projekt nagrađen rektorovom nagradom. 2014. debitirala je pod krovom Splitske operne kuće ulogom Julije u operi "The little sweep" Benjamina Brittna (dirigent: Hari Zlodre; redatelj: Jelena Bosan-čić), a od 2015. u operi "Carmen" ulogom Frasquite (dirigent: Ivo Lipa-nović, Marco Boemi; redatelj: Dora Ruždjak Podolski), operi "Ernani" u ulozi Giovanne (dirigent: Ivo Lipanović; redatelj: Giancarlo del Monaco), i operi "Mala Floramye" u ulozi Tonkice (dirigent: Hari Zlodre, redatelj: Goran Golovko). Surađivala je s poznatim domaćim i inozemnim umjet-nicima (Martina Gojčeta Silić, Dunja Vejzović, Gerhard Zeller, Martina Zadro, Ventseslav Anastasov, Marvin Keenze i dr.). Od 2010. do 2012. radila je kao vanjski suradnik HRT zbora u Zagrebu. Aktivna je članica udruge "Milka Trnina" u Zagrebu.

Trenutno je zaposlena u Hrvatskom Narodnom Kazalištu u Splitu.

Vinko Maroević rođen je u Splitu. Solo pje-vanje je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Za-grebu, u klasi prof. Cynthije Hansell-Bakić. Prije toga diplomirao je brodogradnju na zagrebačkom FSB te završio subotnju školu orgulja na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu. Debitirao je u HGZ u Zagrebu ulogom Mengone u komičnoj operi Ljekarnik J. Haydna (1986). Studij opernih uloga usavršavao je u Rimu, a jednu sezonu je bio član Opernhausa u Grazu. Na pozornici HNK Split prvi se put pojavio tumačeći ulogu Beppea u operi I Pagliacci R. Leoncavalla (1992). Nakon toga inter-pretira čitav niz uloga u operama Verdija, Pucci-nija, Donizettija, Massneta, Rossinija, Ponchiellija, Boita, Čajkovskog, Smetane, Saint-Saensa, Stra-ussa i Bizeta. Od domaćeg opernog repertoara


pjevao je u operama I. pl. Zajca, Gotovca, Hatzea, F. Paraća, Krstičevića, Tijardovića i Foretića Nastu-pa i kao koncertni pjevač u zemlji i inozemstvu, a posebice se ističe kao interpret dijela sakralnog sadržaja. Posebno mjesto zauzima uloga Evanđe-lista u oratoriju Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu B. Papandopula koju je i snimio s čuve-nim zborom "Brodosplit" te istu ulogu u oratoriju Uskrsnuće od Lj. Stipišića. Također je nastupao u oratorijima don Šime Marovića: Križ i Vrata vjere te Ivana Žana: Babilonsko sužanjstvo, Biskup Kvi-rin, Dom Gospodnji i Križni put od kojih su većina snimljeni. Inače je u angažmanu kao solist opere HNK u Splitu.

Božo Župić rođen je u Sinju 14. lipnja 1981. gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Glazbom se počeo baviti od 1999., kada upisuje srednju glazbenu školu Josip Hatze u Splitu. Godine 2003. upisao je stu-dij Glazbene akademije Sveučilišta u Splitu u klasi profesorice Nelli Ma-nuilenko, gdje je uspješno diplomirao u srpnju 2007. odličnim uspjehom i stekao zvanje Akademski glazbenik Solo pjevač i Profesor pjevanja.

Tijekom školovanja osvojio je dvije druge nagrade na natjecanju pjevača u Hrvatskoj (2003., 2005.). Tijekom studija nastupao je na mno-gim koncertima kao solista te kao član komornih sastava, od kojih mo-žemo izdvojiti nastup u HNK Split sa komornim orkestrom Glazbene akademije Sveučilišta u Splitu u izvedbi Mozartovog Figarovog pira te Večer opernih arija i dueta mladih solista u HNK Split.

Na drugom međunarodnom natjecanju "Rijeka Belcanto" ušao je u finale natjecanja gdje je nastupio na svečanom koncertu uz pratnju or-kestra HNK Ivan pl. Zajc i dirigenta Ive Lipanovića (2006.). Na poznatom svjetskom natjecanju Hans Gabor Belvedere 2008. došao je do finala.

U listopadu 2008. upisuje poslijediplomsko umjetničko usavršava-nje na Zagrebačkoj akademiji kod uglednog profesora i pjevača Giorgia Surjana, diplomira poslijediplomski studij u ožujku 2012. Polaznik je više seminara kod uglednih profesora kao što su Snježana Bujanović, Olivera Miljaković, Gerhard Zeler, Marvin Keenze...

U HNK-u Split pjeva svoju prvu ulogu 2007. g. u operi "Simon Boccanegra G. Verdija (uloga Pietra). Poslije kreću uloge kućevlasnika Benoita u Puccinijevim "Le Boheme" (Boemima) i studijsku ulogu Collina uloga Veliki Svećenik u operi G. Verdija "Nabucco", uloga Wagnera u operi "Faust" C. Gounoda, uloga Elijakima u operi Judita Frane Paraća, uloge Betta i Notara u operi Gianni Schicchi G. Puccinija, ulogu Basillia

u operi Seviljski brijač G. Rossini ulogu Vornića u Adelu i Mari J. Hatzea ulogu Banca u operi Machbet G. Verdija uloga gazda Marka u Eri sa onoga svijeta, uloga Abimelech u Samsonu i Dalili od Sain Saensa itd. Pjeva i sakralnu glazbu od kojih ističemo Messa di gloria od Pucinija te Mozartov Requiem. Nastupa sa mnogobrojnim komornim instrumental-nim sastavima te pjeva uz operni repertuar i komorni. Od 2008. godine radi i kao profesor u srednjoj glazbenoj školi Makarska te ima položen državni stručni ispit.

Mirta Kudrna, rođena u Zagrebu, diplomirala je orgulje na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Huberta Berganta. Tijekom i nakon studija nastupala je solistički i u komornim sastavima, sudjelovala na orguljaškim natjecanjima u zemlji i inozemstvu, te na snimanjima nekoliko nosača zvuka sakralne glaz-be. U sezoni 1994/95 osvojila je nagradu HDS-a za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora (Toccata u g-molu Franje Dugana). Usavršavala se na nekoliko stručnih seminara Hannfried Lucke (Austrija), José Luis González Uriol (Španjolska), Bine Katrine Bryn-dorf (Danska), Roman Perucki (Poljska).

Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu se u akadem-skoj godini 2004/05 usavršavala u klasi prof. Maria Penzara u interpretaciji barokne glazbe sa osobitim naglaskom na 18 leipziških korala J. S. Bacha. Članica je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika te The In-corporated Association of Organist (London). Zajed-no sa orguljašicom Elizabetom Zalović 2006. godine osnovala je orguljaški duo "Quattro obbligato" koji do danas iza sebe ima brojne nastupe na festivalima u zemlji i inozemstvu kao i snimljena dva nosača zvuka u izdanju nakladničke kuće Croatia Records. Predaje orgulje na Institutu za crkvenu glazbu "Albe Vidako-vić" Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i glazbena je urednica na Hrvatskom radiju i televiziji.


Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

Giovanni Battista Pergolesi: STABAT MATER, za sopran, alt, gudače i basso continuo

izvodi: Hrvatski barokni ansambl solisti: Anabela Barić, sopran Franko Klisović, kontratenor voditeljica: Laura Vadjon

P r o g r a m :

Francesco Durante: 4. KONCERT za gudače u e-molu Adagio Ricercare del 4. Tono Largo Presto

Giovanni Battista Pergolesi: STABAT MATER za sopran, alt, gudače i basso continuo

Stabat Mater dolorosa Cuius animam gementem O quam tristis et afflicta Quae moerebat et dolebat Quis est homo, qui non fleret Vidit suum dulcem natum Eja, Mater, fons amoris Fac, ut ardeat cor meum Sancta Mater, istud agas Fac, ut portem Christi mortem Inflammatus et accensus Quando corpus morietur Amen

Hrvatski barokni ansambl najznačajniji je hrvatski ansambl speci-jaliziran za povijesno vjernu interpretaciju instrumentalne i vokalno-in-strumentalne glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama. Ansambl je utemeljen 1999. godine, i okuplja renomi-rane glazbenike mlađe generacije - instrumen-taliste i pjevače, već afirmirane u izvođenju barokne glazbe. Uz stalne koncertne cikluse od po sedam koncerata u Hrvatskom glazbenom za-vodu s tematski jasno osmišljenim programima hrvatskog i inozemnog baroknog repertoara, redoviti su gosti brojnih domaćih i inozemnih

festivala (Varaždinske barokne večeri, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Korkyra Baroque Festival, Osorske glazbene večeri, Glazbene ve-čeri u sv. Donatu, Histria festival, Pasionska baština, Organum Histriae, Koncerti u Eufrazijani, Rovinjsko glazbeno ljeto, Brodsko ljeto, Osječ-ko ljeto, Paško ljeto, Festival SEVICQ Brežice, Festival hrvatske glazbe u Beču, Festival "Esteban Salas" (Havana – Kuba), Međunarodni barokni festival Melk, Festival "Misiones de Chiquitos" (Bolivija), Festival du-hovne glazbe srednjoeuropskih zemalja u Rimu, Festival Tesori musi-cali Toscani – Pisa i dr. U svojim programima, ansambl često ugošćuje vr-hunske strane i domaće soliste i dirigente, eksperte u autentičnom pristupu izvođenju barokne glazbe (En-rico Onofri, Adrian Butterfield, Laurence Cummings, Richard Egarr, Hervé Niquet, Stefano Montanari, Phi-lip Pickett, Catherine Mackintosh, Werner Ehrhardt, Ryo Terakado, Aapo Häkkinnen, Richard Egarr, Peter Lönnerberg, Mimi Mitchell, David Staff, Theresa Caudle, Enrico Onofri, Alessandro Tampieri, Rachel Brown, Adrian Butterfield, Stefano Montanari, Marcello Gatti, Jaap ter Linden, Jacques Ogg). Ravnateljica popularne HRBA-e je renomirana violinistica

Hrvatski barokni ansam

bl


Laura Vadjon. Zbog iznimno stručnih, stilski čistih i virtuoznih in-ter-pretacija, glazbena ih kritika i publika svrstavaju u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije. U programima Hrvatskog baroknog ansambla redo-vito su zastupljeni i hrvatski barokni autori, odnosno oni koji su djelovali na ovom području (F. Spon-ga-Usper, G. Usper, T. Cecchini, V. Jelić, I. Lukačić i dr.). Hrvatski barokni ansambl dobitnik je diplome "Mi-lka Trnina" Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za 2002. godinu i nagrade "Orlando" za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama 2014. godine. Ansambl je, osim u Hrvatskoj, nastupao i u Austriji, Italiji, Nje-mačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Švedskoj, Finskoj, Argentini, Kubi, Boliviji, Estoniji, Francuskoj, Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Sloveniji.

Hrvatski barokni ansambl: Laura Vadjon, violina i umjetičko vod-stvo, Tanja Tortić, violina, Ivan Jakšeković, viola, Lea Sušanj Lujo, violon-čelo, Krešimir Has, orgulje

anabela Barić studentica je četvrte godine pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana. Diplomirala je antičku ar-heologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nastupila je kao soli-stica na autorskoj večeri skladateljice Sanje Drakulić u prosincu 2013. Godine, na svečanostima Pasionske baštine u izvedbi Jezuševa Križnog puta Josipa Magdića u travnju 2014. godine, na koncertu u čast Mil-ke Trnine u foyeru HNK u Zagrebu u ožujku 2015. Stalna je članica i solistica u nekoliko zborova (Cappella Zinka, Cappella Odak, Cantores Sancti Marci, Komorni zbor i zbor Muzičke akademije u Zagrebu), a s kojima ostvaruje značajne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu. Od sezone 2015/2016. nastupa s vokalnim ansamblom Antiphonus pod vodstvom maestra Tomislava Fačinija kao članica ansambla i solistica. Sa klasom profesora Suriana izvodi isječke iz opere Figarov pir W. A. Mozarta u ulozi Susanne (Zorin dom, Karlovac, 2014., dvorac Eltz, Vukovar, 2014., Mala dvorana Vatroslav Lisinski, Zagreb, 2015., Pag i Funtana 2015., Bri-juni 2016). U travnju 2015. godine utjelovila je lik Monsieur Rideau-a na praizvedbi opere Madame Buffault Borisa Papandopula u produkciji Muzičke akademije u Zagrebu na sceni HNK u Zagrebu. U veljači 2016. godine debitirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u ulo-zi Barbarine u Figarovom piru W. A. Mozarta. U zajedničkom projektu Sveučilišta u Zagrebu i HNK u Zagrebu pjeva ulogu Poppaee u Agrippini G. F. Händela. Od 2016. godine redovito nastupa s Hrvatskim baroknim ansamblom. U veljači 2017. ostvarila je samostalni koncert u Dohi (Ka-tar) sa Doha Baroque Ensemble-om. Trenutno priprema ulogu Lyške Bystrouške u Lukavoj maloj lisici L. Janačeka u zajedničkom projektu Sveučilišta u Zagrebu i HNK u Zagrebu.

Franko Klisović rođen je u Šibeniku, gdje je za-vršio osnovnu školu, srednju Ekonomsku školu te osnovnu i srednju Glazbenu školu Ivana Lukačića u klasi prof. Gordane Pavić, odsjek klavir i teorija glazbe. Nakon mature upisuje Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu, studij dirigiranja u klasi mo. Mladena Tar-buka i mo. Tomislava Fačinija.

U svom rodnom gradu djelovao je kao orguljaš od 9 godine i kao zborovođa od 12 godine, od kada razvija sve veći afinitet prema radu s ansamblima i dirigiranju. Za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja preuzima zbor mladih Šibenske biskupije Laudantes, s kojim ostvaruje brojne uspješne nastupe. Danas djelu-je i kao orguljaš katedralnog zbora u Šibeniku.

Krajem 2015. počinje se baviti pjevanjem pod mentorstvom jedne od najugledniji pjevačica i vokal-nih pedagogoinja u Hrvatskoj, Martine Gojčete – Silić te već nakon samo par mjeseci dobiva ulogu Ottonea u Händelovoj ‘Agrippini’ sa kojom je u travnju 2016. debitirao u HNK Zagreb. Također, nastupa sa Hrvat-skim baroknim ansamblom i vokalnim ansamblom ‘Antiphonus’.

3736 3. travnja Ponedjeljak

PON

EDJE

LJAK

, 3. t

ravn

ja

Stara gradska vijećnica, Galerija Kristofor Stanković

Ul. sv. Ćirila i Metoda 5

u 18:00 sati

Milan Juranić: KRIŽNI PUT, izložba

postav: Stanko Špoljarić

O autoru:

Rođen sam u Zagorskom selu Cigrovec koje pripada župi i općini Pregrada. Pri završetku osnovne škole učiteljica hrvatskog otkriva kod mene nadarenost za pisanje.

Nakon osnove škole upisao sam gimnaziju u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Tu su profesori iz Hrvatskog primjetili moj stil i gledali u meni budućeg pisca koji obećaje, a neki od njih bili su sveučilišni profesori koji nakon što su proglaše-ni politički nepoćudnima svoj su kruh zarađivali

predajući hrvatski jezik u spomenutom sjemeništu.Pa ipak nisam krenuo tim putem. U vojsci po-

činjem slikati. Tu je bilo i više vremena, a i moguć-nosti. Nakon vojske u bogosloviji sam podosta sli-kao i bavio se proučavanjem likovnog svijeta. Kako je Zagreb bio svojevrsni centar likovnih događanja ne samo u ondašnoj Jugoslaviji nego i šire, to sam u živo mogao razgledavati brojne vrijedne izložbe.

Dolaskom na jednu malu župu u Zagorju osje-tio sam dah djetinjstva i nastavi ono što me još kao dijete privlačilo: pčele, ljekovito bilje i slikanje, dakako.

Izlagao sam na mnogim samostalnim i sku-pnim izložbama, a o mojim radovima pisali su: Biserka Rauter – Plančić (tada u Klovićevim dvo-rima), Snježana Pintarić – Muzej suvremene um-jetnosti, Davorin Vujčić – Galerija A. Augustinči-ća, galerist Antun Bauer, prof. Mladen Pejaković i drugi.

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

3938 3. travnja Ponedjeljak3. travnja Ponedjeljak

Bazilika Srca Isusova | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

KADA BUDE TILO ‘MRITI..., pučka korizmena pjevana baština Omiša i okolice (Kostanje, Kučiće, Lokva Rogoznica, Omiš)

izvode: klapa Pasika, župa Sv. Mihovila Arkanđela, Kostanje, pučki pivači župe Sv. Luke Evanđeliste, Kučiće, pjevačice župe Uznesenja BDM, Lokva Rogoznica, Cantores Almissum, župa Sv. Ivana Nepomuka, Omiš

odabir i animacija: Joško Ćaleta, Jure Šaban Stanić

P r o g r a m :

ulazna procesija

Kralju kojemu sve živi (Antifona, Psalam 67) Kostanje, Kučiće, Omiš

Cvjetnica

Slava čast i hvala ti (Himan, procesija na Cvijetnicu)

Lokva Rogoznica

Gospodine, smiluj se (omiška misa na cvjetnicu) Omiš

Ja se kajem, Bože mili (korizma) Kučiće

Svet (omiška misa, na cvjetnicu) Omiš

Slava čast i hvala ti (Himan, procesija na Cvijetnicu)

Kostanje

Jaganjče Božji (omiška misa na cvjetnicu) Omiš

Sprovodni obred

Tebi Bože pripada pjesma na Sionu

(ulazna pjesma) Kučiće

Prosti mi Gospode, jer su ništa dani moji

(sprovod) Kostanje

Dan od gnjeva (Himan, misa za pokojne) Kučiće

Braćo brata sprovodimo (bratimska pjesma) Kostanje

Oslobodi me Gospodine (odrišenje) Omiš

Korizma (obredi Velikoga tjedna)

Smiluj se meni Bože (Psalam 50) Kostanje

Oče nebeski Bože (Uzdasi Isusu) Omiš

Stala plačuć tužna mati (Put križa) Kostanje

Usta moja uzdižite (Himan, Veliki četvrtak) Lokva Rogoznica

Što ste stali, o misnici (Ponukovanje, Gospin plač, fra P. Knežević)

Kučiće

Muka po Ivanu (odlomak) (Veliki petak) Omiš

Veliki petak

Evo drvo križa (obredi Velikog petka) Kučiće

Smiluj se meni Bože (Ps. 50, napjev Velikog petka u procesiji)

Omiš

Puče moj (Kada bude tilo mriti)

(prijekori Velikog petka) Kostanje

Puče moj (prijekori Velikog petka) Kučiće

Ispovidajte se Gospodinu jer je dobar

(iz procesije Velikog petka) svi sudionici programa


Pučko korizmeno pjevanje i sprovodni obred u Župi sv. Ivana Nepomuka u omišu

Tradicijsko pučko pjevanje u Omišu je do danas fragmentarno istra-ženo i samo dijelom održano u živoj praksi. Grad već duže vrijeme nema bratovštine niti osobitih oblika pjevačkih udruženja koja su nekada, komplementarno s radom župnika i župskog vijeća, održavali u obrednoj praksi i kolektivnoj memoriji pučke napjeve župe. Ipak, Sveta sedmica (danas Veliki tjedan) jest u Omišu jedini dio crkvene godine u kojem se izvodi veći dio liturgijskih pučkih napjeva usmeno prenesenih u naše vrijeme. Vrlo mali broj napjeva održao se u vremenu "kroz godinu" i u Adventu.

Omiš danas nema skupinu muških pučkih pivača; ipak, Muka i Is-povidajte se (završni napjev Velikog Petka), a dobrim dijelom i Smiluj se meni Bože (procesijski psalam na Veliki Petak) izvode muški pivači, osobito pomno odabrani za pjevanje Muke. Ostale napjeve izvodi župni mješoviti zbor.

Na Cvitnicu se izvodi misni ordinarij (Gospodine, Svet, Jaganjče Božji) određen za tu nedjelju. Nikada se taj pučki napjev mise ne ponovi tijekom crkvene godine. Prema kazivanju Katice Kovačić (r.1924.), koja u zboru pjeva od 1941. do danas, uvijek je tu misu pjevao župski zbor uz orgulje, samo na Cvitnicu.

Veliki Petak je u Omišu tradicijski najvažniji dan crkvene godine bez obzira na neprijeporno liturgičko i epistemološko značenje Uskrsa. Na Petak se izvodi Muka po Ivanu koju je, prema kazivanju pok. Nikše Čečuka, pok. Božidara Pape Popovca i Boška Čečuka (r.1936.) zapisala Terezija Kusanović, prvakinja Opere HNK u Splitu. Sinoptičke Muke se izvode prema istom napjevu. Muku su dugo godina pjevali Nikša Čečuk, Boško Čečuk i Božidar Popovac uz "nadzor" Ive Staničića Ćapice, njiho-vog prethodnika u toj odgovornoj zadaći, čovjeka koji je čitav život u Omišu bio vjeran pjevač i remeta bez premca u povijesti župe. Smjenom generacija, Terezija Kusanović organizira 2005. nove pjevače Muke, ma-hom pjevače čuvene mješovite klape "Puntari". Muku je zapisala i po-dijelila uloge: Čitač je Denis Tafra, koji tu ulogu pjeva i danas, Pjevač je jedno vrijeme Darko Kusanović, nakon toga Jure Šaban- Stanić, a Isusa Mijo Stanić, od 2014. Josip Ančić. Posebnost Muke, osim u razvijenoj, reljefnoj glazbenoj građi, jest u tome što Isus s vremenom postaje laička uloga, poput Čitača i Pjevača; Isus je intonativno najviša uloga, vokalno najzahtjevnija. Istraživanje pokazuje da je u prošlosti Isus bio za oktavu niži od današnje verzije, što je omogućavalo svećeniku prilično ugodnu pjevačku poziciju; kazivači svjedoče o tome da su se župnici povreme-no uključivali u izvođenje, ne često. Podizanje izvedbene razine fiksira-njem zapisa i intonacije, uvođenjem izvrsnih pjevača u ovu priču danas

je gotovo nezamislivo pjevanje Muke bez prethodne provjere vokalnih sposobnosti. Danas pjevači uče Muku, o spontanom prenošenju više nema govora. Na žalost, odgovori župnog zbora (Turbe) su standardni, uz pratnju orgulja, a u tradicijskom svjetlu Turbe-Svjetina pjeva na me-lodiju Pjevača. Svakom pjevaču je velika čast i odgovornost biti u Omišu pjevač Muke; ta pozicija među vjerničkim pukom ima specifičnu težinu.

Smiluj se meni Bože pjevaju članovi župnog zbora u procesiji koja kreće s bočnog ulaza u crkvu odmah iza baldehina i svećenika koji nosi pokaznicu (mostrancu) i na tri točke ju daje na poklon vjernicima. Pro-met se u gradu tokom procesije zaustavlja. Procesija završava ulaskom puka u crkvu na glavani ulaz i rasporedom muških pjevača oko glavnog oltara. Solista, nekada i do troje pjevača, izvode Ispovidajte se, karak-terističan napjev Omiša. Puk odgovara i tako završavaju obredi Petka.

Posebno zahtjevna je bila rekonstrukcija pjevanja sprovodnog obre-da koji se u tradicijskom obliku prestao održavati od 1971., otvaranjem novog gradskog groblja "Vrisovci", izmještenog pet kilometara izvan centra. Staro gradsko groblje ima od tada spomenički karakter. Zala-ganjem kazivača: Katice Kovačić, Boška Čečuka, Emila Peraka, a ponaj-više Božidara Popovca koji je najveći dio protokola sprovoda ispričao i otpjevao rekonstruiran je 2015., gotovo čitav pjevani dio tradicijskog sprovoda u Omišu. U pjevanju je korišten Oficij za mrtve Biskupskog ordinarijata Hvar iz 1940., a prema Hrvatskom Bogoslužbeniku oca P. Vlašića (Dubrovnik 1923.). Napjevi su: Jutarnja za mrtve (Psalam 94.), Večernja za mrtve (izvode se tri psalma, a svaka antifona ima drugačiji zapjev i različitog psalmista; odgovori su jednoglasni). Štenja pjeva soli-sta; kombinacija su korala i strukture harmonijskog mola.

Smiluj se meni Bože (napjev potpuno drugačiji od onoga na Veliki Petak) i dijelovi Večernje za mrtve se pjevaju u sprovodnoj procesiji. Na Odrišenju, u Omišu se zvala "Pisma na grobu", se pjeva Oslobodi me, Gospodine, od smrti vječne, jednoglasna, durska melodija sa solistom i odgovorima pjevača. Čitavo sprovodno pjevanje je muško. Tužna je činjenica da su Cantores Almissum sprovodni obred nakon gotovo pola stoljeća pjevali upravo na sprovodu kazivača, Božidara Popovca, u stu-denom 2016.

Jure Šaban Stanić


Muški pučki pjevači iz Kučića neizostavan su dio vjerskog života i baštine župe Kučiće.

Pučki pjevači pjevaju sprovodne mise, te mise koje se za duše pokoj-nika služe sedmi i trideseti dan nakon pokopa i na prvu godišnjicu smrti.

Nadalje, pučki pjevački zbor održava tradiciju pjevanja Muke Gos-podina našega Isusa Krista na Cvjetnicu i Veliki petak, Gospinoga plača, te bogoslužja Velikoga tjedna (osobito Velikoga petka), a zbor pjeva i obredne molitve za vjerne mrtve na blagdan Svih svetih i Dušnog dana.

Osim toga pučki pjevači sudjeluju u tradicionalnim procesijama pri-godom crkvenih blagdana kao što su: sveti Luka, Gospin prinos, Tijelovo, Srce Isusovo i Mala Gospa, u takvim prigodama oni predvode pjevanje litanija.

Tradicija pučkog pjevanja u Kučićima stara je sigurno više od jed-noga stoljeća. Svih tih godina način pjevanja se sačuvao, prenoseći se usmeno, po sluhu i bez ikakvoga notnog zapisa.

Pri tomu su se zadržale neke glavne osobine pučkoga pjevanja: melodija i ritam napjeva su jednostavni, često recitativnog karaktera i odgovaraju liturgijskom činu, a pjevanje je na hrvatskom (narodnom) jeziku.

Pjesme se pjevaju bez pratnje glazbala (a cappella), po sluhu ("na uho"), tvoreći akorde spontano, a pjevači su vođeni tradicionalnim i au-tentičnim izričajem. Do danas je to ostao sačuvani dio pučke pobož-nosti, te odraz opće crkvene i duhovno-kulturne baštine župe sv. Luke Evanđelista u Kučićima.

Marko Tomasović

Joško Ćaleta (Trogir, 1964), etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent. Diplomirao je glazbe-nu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, a ma-gistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru, Canada. Od 1997. stručni je suradnik Instituta za etnologiju i folkloristiku. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih ko-misija, smotri i festivala diljem Hrvatske, te viši predavač studija etnologije i kulturne antropolo-gije u Zadru.

Od 1979. klapski je pjevač (klapa Trogir), a za-tim i voditelj (Trogir, Radovan, Kairos). Za vrijeme boravka u Kanadi dirigent je vancouverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja nagrade za naj-bolji etnički zbor u Kanadi (1994., 1996.). Rad s klapama nastavlja i po povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent zagrebačkih kla-pa (Jelsa, Nostalgija, Sagena, Dišpet, Braciera) s kojima osvaja prestižne nagrade na festivalima u Hrvatskoj (Omiš, Kaštel Kambelovac) i inozemstvu (Verona, Prag).

2000. godine dobitnik je nagrade Josip An-dreis koju dodjeljuje Društvo skladatelja Hrvatske za dostignuća na polju muzikologije (za album Hr-vatska tradicijska glazba) te nagrade Ivan Lukačić na 34. Varaždinskim baroknim večerima. Ova po-sljednja plod je dugogodišnje suradnje s ansam-blom LADO koja mu je osim brojnih koncerata i dvaju nosača zvuka (album Preveliku radost na-višćujem Vama i album Kalvarija – Ljubo Stipišić) donijela i brojne diskografske nagrade Porin te na-gradu Orlando za izniman umjetnički doseg na 54. Dubrovačkim ljetnim igrama (2003.).

4544 4. travnja Utorak

UTO

RAK,

4. t

ravn

ja

Crkva sv. Katarine Katarinin trg bb u 20:00 sati

Leopold Ebner: POD KRIŽEM, oratorij za dva soprana, bariton i gudače (1791.)

transkripcija i obradba: Lovro Županović (1973.)

izvode: Komorni gudački orkestar Muzičke akademije Zagreb solisti – studenti Muzičke akademije Zagreb: Josipa Bilić, sopran, Viktorija Đurđek, sopran Florian Tavić, bariton

Tomislav Franić, fagot pjevače uvježbao: prof. Zoran Novačić umjetnički voditelj: prof. Jože Haluza

P r o g r a m :

Edvard Grieg: ASINA SMRT (iz suite Peer Gynt op.54)

Andante doloroso

Frano Đurović: STALA PLAČUĆ TUŽNA MATI, koncert za fagot i gudače, praizvedba

1. O koliko ucviljena, bješe ona uzvišena 2. Bol bolova sve to ljući 3. U tvom društvu uz križ stati

solist: Tomislav Franić, fagot

Leopold Ebner: POD KRIŽEM, oratorij za dva soprana, bariton i gudače (1791.)

Transkripcija i obradba Lovro Županović (1973.)

Uvodni tropjev - Adagio Arija 1, sopran - Andante Arija 2, bariton - Andante Arija 3, sopran - Adagio Dvopjev 1 – Andante Dvopjev 2 – Adagio Završni tropjev -Adagio

solisti: Josipa Bilić, sopran Viktorija Đurđek, sopran Florian Tavić, bariton

O djelu i kompozitoru:

Leopold Ebner se rodio u Varaždinu 22.10.1769. Pod budnim okom svoga oca glazbenika rano iskazuje svoju nadarenost. Kasniju razgra-natu umjetničku djelatnost vezao je isključivo za svoj rodni grad. Bio je pedagog i župni orguljaš u uršuliskom samostanu u Varaždinu, da bi 1807. postao slobodni umjetnik. Osniva orkestar od dvadesetak člano-va koji ubrzo postaje stredišnja os gradskog glazbenog života.

Sklada prvenstveno crkvenu glazbu, među ostalim 19 misa, litanije, Te Deum i Oratorium. Od svjetovnih skladbi ističu se brojne orguljske kompozicije, Trio u B-duru i Sonata u C-duru, koja ujedno predstavlja i prvu klavirsku sonatu u povijesti hrvatske glazbe.

"Oratorium" – centralna skladba večerašnjeg koncerta praizvedena je u godini Mozartove smrti -1791. godine. Autor originalnog teksta na njemačkom jeziku ostao je do danas nepoznat. U novije vrijeme djelo se izvodi pod nazivom "Pod križem", a uredio ga je naš poznati muzi-kolog Lovro Županović. Iako je raspolagao zavidnim kompozitorskim

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

4746 4. travnja Utorak4. travnja Utorak

vještinama Ebner je Kristovu muku oslikao svjetlim bojama i lirski, s mi-nimalnim korištenjem dramatskih akcenata. Sopranske dionice tretira izrazito virtuozno, dok baritonu povjerava kantilenske melodijske linije.

Sve u svemu svi možemo biti ponosni na našega Varaždinca Ebne-ra koji je krajem 18. stoljeća skladao glazbu koje se ne bi postidjeli ni najbolji europski kompozitori tog doba.

prof. Zoran Novačić

Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Za-grebu u okviru nastave djeluje od jeseni 2006. godine, a osnovan je na inicijativu prof. Jože Haluza. Svrha takvog ansambla je omogućiti stu-dentima-gudaćima stjecanje prvih iskustava i vještina zajedničkog mu-ziciranja u većem ansamblu, uz vježbu maksimalne komunikacije među dionicama, kao i punog kreativnog zalaganja, s obzirom da ansambl dje-luje samostalno, bez dirigenta.

Kroz ovakve se projekte studenti postupno uvode u profesionalni način rada koji ih očekuje kao buduće glazbenike.

Do sada je održano niz uspješnih koncerata u dvorani Akademije (F-5) sa različitim programima, te nastupi u sklopu Glazbenog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj u Zagrebu, na Memorijalu J. Š. Sla-venski u Čakovcu, dva koncerta u dvorani HGZ-a, dva koncerta u pro-gramima Pasionske baštine i koncert u Peterskirche u Beču 13. studenog 2009. pod vodstvom čuvene barokne violinistice i pedagoga Catherine Mackintosh.

Gud

ački

kom

orni

ork

esta

r M

uzič

ke a

kade

mije

Sve

učili

šta

u Za

greb

u (2

016.

)

Sastav orkestra: violine: Jože Haluza, Veronika Fišter, Martin Krpan, Joško Stojanov, Petar Ruk, Jakov Šredl Noami Komforta, Ana Pavković, Mateja Ulaga, Georg Draušnik, Ivana Miličić, Ante Slišković viole: Marta Balenović, Filip Vitko, Margareta Lukić violončela: Jurica Mrčela, Josip Boštjančić, Tonko Marković, Lucija Pejković k.bas: Mihael Ros

Tomislav Franić (fagotist), rođen 1969. u Du-brovniku. Nakon osnovnog i srednjoškolskog glazbe-nog obrazovanja u rodnom gradu upisuje Glazbenu akademiju u Ljubljani, gdje u klasi prof. Božidara Tumpeja diplomira 1993. Tijekom studija osvaja više prvih nagrada na državnim natjecanjima. Dvije godine surađuje sa Slovenskim vojnim orkestrom u Ljubljani, a zatim se posvećuje glazbeno - pedagoškom radu. Nakon povratka u Dubrovnik 2004. postaje stalnim članom Dubrovačkog simfonijskog orkestra, gdje i da-nas djeluje. Godine 2009. uspješno sudjeluje na Me-đunarodnom fagotističkom natjecanju u francuskom Ville d’Avray-Pariz. Dvogodišnje glazbeno usavršava-nje na Conservatoriu della Swizzera-Italiana u Luganu u Švicarskoj, u klasi prof Gabora Meszarosa, okončava 2013. Poslijediplomski specijalistički studij za izvođače uspješno završava 2016. na Muzičkoj akademiji u Za-grebu, u klasi prof. Žarka Perišića. Nastupa kao solist i komorni glazbenik u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Zoran Novačić (Krapina, 1964.), dirigent i skladatelj, diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi Pavla Dešpalja kod kojeg pohađa i jednogodišnju specijalizaciju. Kao stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić usavršava se u Münchenu i Beču kod Beri-slava Klobučara. Djelovao je kao korepetitor i pomoćni dirigent u Operi HNK u Zagrebu te kao asistent i zborovođa Zbora HRT. Kao dirigent surađivao je s domaćim i inozemnim orkestrima, a redovito nastupa kao pratitelj vokalnih solista na glasoviru i orguljama. Dobitnik je Diplome Milka Trnina. Docent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Član je Hr-vatskog društva samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika.


Započinje sa skladanjem sredinom devedesetih, a opus mu bilježi niz skladbi.

Od komornih skladbi napisao je, između ostalog, Divertimento za gudački kvartet (1999.), Zrinjski-varijacije za flautu, obou i glasovir (2004.), Rosni cvetek za puhački kvintet (2004.) te Svetomartinjski trio za glasovir, violinu i violončelo (2004.). Komična opera Tajna krapinske-ga kluča (2000.) je nakon praizvedbe doživjela niz uspješnih izvedbi u Zagrebačkom kazalištu "Komedija”.

Od vokalno instrumentalnih skladbi ističu se Kajkavska misa za sole, zbor i orkestar (2001.) i glazbeno-scensko prikazanje Kajkavski rekvijem za sole, zbor i orkestar (2002.). Potpisuje veći broj ciklusa sa-kralnih pjesama te solo pjesama na stihove I. Oreba: Jutro u Vela Luci (2003.), na stihove Dobriše Cesarića: Voćka poslije kiše (2004.), Tišina, (2005.) i Vjetru (2005.) te na stihove A.B. Šimića "Svjetlost zvijezda" (2011.). Oratorij Stabat mater (2006.) za dva sola i gudače praizveden je na Pasionskoj baštini 2009. i nagrađen od Skupštine Grada Zagreba. Prvi stavak Veliki prasak, Uskrsa stvorenja-"Simfonije svemira" (2009.) za veliki orkestar preradio je za dva glasovira, a Koncert za violinu i orke-star "Voda” (2010.) imati će praizvedbu u 2016. g. Za Pasionsku baštinu 2011. napisao je Via crucis za gudači orkestar i soliste. 2012. godine nastaju Tri crkvene skladbe za mješoviti zbor, a godinu poslije Simfonija sv. Franjo Asiški i Cantico di frate sole za veliki orkestar, zbor i soliste.

2014. godine dovršava Leptire za obou, klarinet i fagot. Najnovije djelo "Galaktički koncerti" obuhvaća: "Orion" Koncert za fagot, gudače i harfu, "Plejade" Koncert za obou, gudače i udaraljke i "Liru" Koncert za harfu i gudače. Sva tri solistička koncerta biti će tiskana od strane HUOKU-a.

Violinist Jože Haluza je nakon završene srednje muzičke škole u Varaždinu kod prof Đure Horvata, studirao u klasi prof. Ivana Pinkave i Ivana Weilanda na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje i danas djeluje (od 1996. godine) kao profesor za komornu glazbu, i kao voditelj Gudačkog komornog orkestra. Član je, a kasnije i zamjenik koncertnog majstora u Zagrebačkoj filharmoniji (od 1973. do 1982.), zatim je 16 godina bio član ansambla Zagrebački solisti, a od 1998. do 2003. djeluje kao koncertni majstor orkestra Grad-skog kazališta Komedija. Kontinuirano se bavi komor-nom glazbom kao član Tria Ars longa, Gudačkog kvar-teta Pro arte, Zagrebačkog gudačkog tria, Gudačkog kvarteta Rucner, Ansambla 3+ i povremeno još nekih ansambala. Jedan je od osnivača i koncertni majstor Varaždinskog komornog orkestra (od 1994. do 2013.) s kojim je često nastupao i kao solist izvodeći djela A. Vivaldija, J. S. Bacha, G. Ph. Telemanna, A. Corellija, W. A. Mozarta, F. Schuberta, R. Vaughana Williamsa, T. Uhlika, F. Paraća, M. Tarbuka i A. Klobučara. Soli-stički je nastupao i s ansamblom Zagrebački solisti, Društvenim orkestrom HGZ-a, te sa Simfonijskim or-kestrom HRT-a.

5150 5. travnja Srijeda

SRIJ

EDA

, 5. t

ravn

ja

Knjižnice grada Zagreba, aula Gradske knjižnice

Starčevićev trg 6 u 12:00 sati

KRIST NA KRIŽU U DJELIMA HRVATSKIH I EUROPSKIH UMJETNIKA(monografije, katalozi, reprodukcije i grafike)

autor izložbe i postav: Igor Pugelnik

Izložba "Krist na križu u djelima hrvatskih i europskih umjetnika” predstavlja dio fonda Či-taonice priručnika i zbirki Gradske knjižnice, koja posjeduje najveću zbirku djela iz područja povije-sti umjetnosti u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske.

U fondu Čitaonice priručnika i zbirki nalazi se oko 5500 monografija, kataloga, reprodukcija i grafika, a dio tog bogatog fonda odnosi se i na sakralnu umjetnost.

Izložene monografije i reprodukcije prikazuju temu Isusovog raspeća u raznim razdobljima sli-karstva, kiparstva i grafike, od starih majstora do suvremenog stvaralaštva.

Osim hrvatskih umjetnika (Klović, Meštrović, Seder, Dulčić...) izložene su i reprodukcije eu-ropskih velikana (fra Angelico, El Greco, Tizian, Velázquez...).

Kroz prikaz raspetog Krista autor izložbe Igor Pugelnik, koordinator čitaonica Gradske knjižni-ce, pokazat će temu raspeća kao nepresušan izvor umjetničke inspiracije, te njezinu univerzalnost i aktualnost u europskoj umjetnosti i kulturi.

A. Dürer, Raspeće, 1508., bakropis

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

5352 5. travnja Srijeda5. travnja Srijeda

Bazilika Srca Isusova | Palmotićeva 33 | u 20:00 sati

HOSANA SINU DAVIDOVU,pučka korizmena pjevana baština Ražanca (Zadarska nadbiskupija) i Murtera na otoku Murteru (Šibenska biskupija)

izvode: župni pjevački zbor Sv. Mihovil, Murter, otok Murter, crkveni pučki pivači župe Gospe od Ružarija, Ražanac odabir i animacija: Joško Ćaleta, Vedranko Šikić Balara

P r o g r a m :

raŽaNaC Križu sveti, stablo slatko / Usta moja uzdižite

(ulazna procesija)

Ja se kajem Bože mili (korizma)Stala plačuć tužna mati (Put križa) Poslušajte braćo mila (Gospin plač)

MurTer CvijetnicaProsti moj, Bože jer sad se kajem (40 satno klanjanje - Kvarantore) Hosana Davidovu sinu (Antifona, procesija na Cvijetnicu) Slava, čast i hvala Ti... (Himan, procesija na Cvijetnicu) Kad je ono Gospodin ulazio u sveti grad

(Antifona)

Smiluj mi se Bože (Psalam 50)

raŽaNaC, obred sprovodaIz dubine vapijem tebi, Gospodine (Psalam 130)Dan od gnjeva, vaj nemilom (Himan za pokojne)Oslobodi mene, Gospodine (odrišenje)Pokoj vični daj im Gospodine

MurTer Veliki četvrtak/Veliki petak: Od vrata paklenih (Antifona) Iz plača Jeremije proroka (štenje)Usta moja uzdižite (Himan u procesiji) Kad bi pokopan Gospodin (Veliki petak, pred oltarom

pohrane) Muka (po Ivanu) isječak (Veliki petak)

raŽaNaC Veliki petak: Crkvica se gradi, tamjanom se kadi (molitvica, uspavanka) Evo drvo križa (Veliki petak, ljubljenje križa)Križu sveti / Cjelivat će duša moja (Veliki petak, ljubljenje križa)Puče moj (Veliki petak, prijekori)

MurTer Veliki petak:Puče moj (prijekori Velikog petka) Barjaci kreću kraljevi (u procesiji Velikog petka) Ispovi'te se Gospodinu jer je dobar (iz procesije Velikog petka)

raŽaNaC

Svetoj žrtvi Uskrsnici (posljednica) Blagoslovio nas Bog naš

MurTer Velika Subota: Ovo je dan što ga učini Gospodin (Antifona)


O programu

Koncert Hosana sinu Davidovu pučkih pivača iz Murtera naslovljen je prema nosaču zvuka pučkih pjevača iz Murtera nominiranom 2000 godine za najprestižniju diskografsku nagradu Porin. Isti naslov nosi i koncert korizmenih napjeva od Cvitnice do Uskrsa kojeg su pivači iz Murtera u svojoj bogatoj izvedbenoj aktivnosti više puta izvodili. No ovom prilikom ćemo ih slušati u jednom drugom izdanju, zajedno s pje-vačima iz Ražanca. Praksa dosadašnjih koncerata pučke korizmene vo-kalne baštine bila je prikazivanje susjednih lokaliteta, geografski bliskih područja. Ovo je po prvi puta da zajedničkim koncertom predstavljamo tradicije susjednih nad/biskupija; povijesno, obije su perjanica glagoljaš-tva i to je glavna poveznica u povijesti ovih udaljenih župa. Ono što će ih povezati su velike razlike u glazbeno stilskim specifičnostima pjevanja ali i primjetna razlika u izvođačko-scenskom iskustvu; Bogata ostavšti-na Murtera koju su vrijedni entuzijasti u posljednjih dvadesetak godina doveli do savršenstva suprotstavlja se neiskusnim Ražančanima tek na početku mukotrpnog puta revitalizacije nekad velike pjevačke tradicije. Uigrana i na javne nastupe navikla Murterska družina pomoći će svojim prijateljima iz Ražanca (približio ih je upravo božićni koncert Murterina u Ražancu) da zajedničkim snagama publici dočaraju dio korizmenog ozračja kakav je moguće doživjeti u njihovim sredinama.

o ražancu (Duško Miletić)Najstariji pisani spomen mjesta Ražanca je 1332.godine u popisu

zadarskog plemića Martinušića, koji se nalazio 2 kilometra južno od da-našnjeg naselja oko srednjovjekovne crkve sv. Andrije koja je bila župna crkva do preseljenja. Sastojao se od više malih sela protegnutih nekoliko kilometara istočno i zapadno od spomenute crkve. Današnji Ražanac

na južnoj obali Velebitskog kanala je utemeljen 1507.godine izgrad-njom kaštela i obrambenih zidova na punti Pesak, formiranjem novog naselja i gradnjom crkve. Ražanac je bio mjesto pod upravom Venecije i posjed zadarskih plemićkih obitelji Carnarutis, Grisogono i Ventura, ka-snije i drugih brojnih bogatih zadar-skih posjednika. Kao župa Ražanac je pripadao Ninskoj biskupiji do njena ukinuća 1828. godine kad se pripojio Zadarskoj nadbiskupiji. Svoj procvat je doživio u prvoj polovici 19. stoljeća

Crkva u Ražancu, oko 1909. godinePr

oces

ija u

Raž

ancu

za druge austrijske vladavine pojavom obrta i trgovine, te osnivanjem škole i razvojem pismenosti. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađen je vodovod i luka čime je Ražanac postao sjecište važnih puteva. Spoj dinarske i mediteranske kulture te spoj glagoljaške i latinske tradicije činili su ovo mjesto posebnim. Župna crkva Gospe od Ružarija, rušena više puta, bila je glavno ishodište vjerskog i kulturnog identiteta što se manifestiralo kroz rad brojnih bratovština skula, pojedinaca, istaknutih svećenika onog doba, domaćih sinova koji su sačuvali staroslavenski na-rodni jezik u liturgiji i glagoljaštvo. U Crkvi je bio početak i svršetak svih životnih ciklusa od rođenja, svakodnevnog života sve do smrti. Težak život i surovi uvjeti, kamen, more, nebo učinili su ljude postojanima u borbi za život tako i za naslijeđe kroz koje su osjećali duh pradjedova. Ražančani su unatoč nedaćama, ratovima i raznim utjecajima sačuvali dio višestoljetne baštine koja se očituje kroz svjetovne običaje poklade, običaje vezane uz crkvene blagdane naročito korizmeni napjevi, te su sami ljudi kroz pjevanje i pokoru intezivno proživljavali muku i smrt Gospodinovu. Korizma se proživljavala u dubokoj poniznosti bez svje-tovnog pjevanja i veselja sve do Velikog petka ispunjena monotonijom i crninom, da bi danom Uskrsnuća svečano prešli u slavljenje novog Ži-vota.


Murtersko pučko crkveno pjevanje "Crkveni pivači su mještani, revni članovi župske zajednice, ljudi

dobrih glasovnih mogućnosti, izvrsni poznavatelji i promicatelji crkve-ne glazbene baštine i nadasve zdušni aktori u bogoslužnom pjevanju", kazat će u svojoj velikoj studiji o glagoljaškom pjevanju u Murteru veliki poznavatelj glagoljaške baštine dr. sc. fra Izak Špralja.

Njihovu privrženost i posvećenost ovom načinu života koji bez pje-vanja ne bi bio isti, svjedoči i sjećanje jednog od aktora/pivača koju nam donosi ista studija:

"Mnogo su puta prepričavane razne zgode i anegdote iz starog hora i o starim "pivačima" iz onoga vremena dok se još pjevali iza "reštel" na donjem podu hora. Sjećam se da je u vrijeme pjevanja velikih crkvenih obreda, prije svega tijekom Velike sedmice kad su pjevači provodili na horo skoro više vremena nego doma, obavezno ispod banka bila "burača" vina, da "pivači" s vremena na vrijeme ohlade grlo. Nije u tome bilo ništa sablažnjivo, niti je to ikada prešlo u nekakvo pijanstvo. Prije bi se znalo dogoditi da se za vrijeme proba koje su se održavale popodne prije samog obreda znalo potegnuti koji "gucaj vina" više, pa bi poneki "pivač" došao na hor već pomalo "u kargu". Osim toga, poneki "pivač" je trebao i malo hrabrosti pred solo nastup, pa bi u tom slučaju čašica mogla malo pomoći." (Ivo Nadov Juraga)

Mur

ters

ko p

učko

crk

veno

pje

vanj

e, u

Spl

itu

(Sv.

Dom

inik

) Kako sad već povijest svjedoči, sve je počelo za župnikovanja šiben-skog biskupa, mons. Ante Ivasa, tada svećenika u Murteru (1980.–1992). Vodičanin odrastao uz pučku pjevanu tradiciju, mons. Ivas je zajedno s crkvenim pjevačima obnovio tradiciju organiziranog crkvenog pjevanja. On nanovo organizira muški zbor koji izvodi glagoljaško pjevanje na hrvatskom liturgijskom jeziku, komponira nove pjesme, potiče razvoj ženskog zbora, obnavlja rad dječjeg zbora. No, počeci organiziranog pjevanja u Murteru nisu započeli u nama bliskoj prošlosti. Organizira-na pjevačka djelatnost u Murteru je dokumentirana od 1900. godine, vremena kada je tadašnji župnik don Niko Plančić utemeljio pjevački zbor. Prva pisana svjedočanstva bilježe nastup crkvenih pjevača u crkvi i na rivi za svečanosti ređenja i mlade mise don Nikole Markova (dnev-nik Hrvatska – Croatia). Stogodišnja tradicija ostavila je neizbrisiv trag kako na količini izvedbenog repertoara tako i na kvaliteti pjevanja koju svojim izvedbama ponosno pronose murterski pjevači. Količina posebno korizmenog ali i drugih repertoara kroz crkvenu godinu doista je im-presivna, a osobito mjesto u njemu zauzimaju brojne mise (3 božićne mise). Dijelom je to i stoga što su svi murterski svećenici uvodeći novine u crkveno pjevanje istodobno osobitu pažnju poklanjali i obnavljanju starijeg sloja crkvenog pučkog pjevanja karakterističnog za sredinu u kojoj su djelovali. Velik broj najsvečanijih i svečanih napjeva upravo se pjeva u razdoblju korizme i Velikog tjedna koji i u Murteru predstavlja vrhunac glazbovanja, posebnog glazbenog izričaja kojim se njegovi da-našnji nositelji, crkovni pivači, s pravom mogu podičiti.

dr. sc. Joško Ćaleta

Joško Ćaleta (vidi str. 43)

5958 6. travnja Četvrtak

ČETV

RTA

K, 6

. tra

vnja


Tomislav Uhlik: VERONIKIN RUBAC, simfonijska slika za duhački orkestar, praizvedba

izvode: Antonia Dunjko, sopran Cappella Odak Simfonijski puhački orkestar OSRH dirigentica: Jasenka Ostojić

P r o g r a m :

Tomislav Uhlik: VERONIKIN RUBAC, simfonijska slika za duhački orkestar, praizvedba

Anđelko Klobučar: PAPINSKA MISA Gospodine Slava Svet Jaganjče

Henri Tomasi: FANFARES LITURGIQUEs

Annonciation Evangile Apocalypse Procession du Vendredi - Saint

O kompozitorima i dijelima:

Tomislav uhlik (Zagreb, 1956) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je na teoretsko-nastavničkom odjelu (1981.) i dirigiranje u klasi Igora Gjadrova (1989.), a od 1983. studirao je i kompoziciju u klasi Stanka Horvata. Usavršavao se 1990. na seminaru za zborovođe u Gwattu u Švicarskoj. Od 1983 do 1985 bio je zaposlen u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, gdje je kao glazbeni ravnatelj unaprijedio zborsko pjevanje. Zatim je radio kao korepetitor u zagrebač-koj Baletnoj školi, a od 1987. kao korepetitor u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, gdje je od 1992. do 2002. bio i dirigent. Od 2002. djeluje kao docent; od 2007. kao izvanredni profesor teorijskih predme-ta na Odsjeku za glazbenu pedagogiju na Muzičkoj akademiji. U kaza-lištu Komedija premijerno je dirigirao nekolicinu opereta i mjuzikala te vlastito božićno prikazanje za soliste, folklorni zbor i orkestar Narodil se mladi Kralj (2000). Kao dirigent i skladatelj surađuje i sa više drugih uglednih ansambala (Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske, Tam-buraški orkestar HRT-a). U svojem je skladateljstvu podjednako orijenti-ran izvornom stvaralaštvu kao i onom pod utjecajem elemenata hrvat-ske narodne glazbe, ali i zabavne i jazz-glazbe. Skladajući s očitim afini-tetom za zborske i vokalno-instrumetalne sastave stvorio je pozamašan opus od oko 250 naslova, a koji uključuje i orkestralnu, koncertantnu i komornu glazbu. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, među njima za skladbe Čarobnjak iz Oza, minijature za simfonijski orkestar (1985), Ža-lobne varijacije za harfu (1991), Četiri bagatelle za mali klarinet in Re i gitaru (1991), Concertino u ljetnu večer za kvartet saksofona (1997), za mješoviti zbor (Ciganska, 1980; Nokturno, 1987 Dešpet, 1989; Munida, 2000), Mali princ, suita za harmonikaški orkestar (1980) te za puhački (Satyricon, 1998; Scherzo 2001) i tamburaški orkestar (Žalobni rondo, 1998; Veseli svatovi, 2000; Kvintarijada, 2001).

biografije © Muzički informativni centar KDZ / Minstrel 2015.

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

6160 6. travnja Četvrtak6. travnja Četvrtak

Skladba Veronikin rubac, simfonijska slika za puhački orkestar To-mislava Uhlika, nastala je na poticaj dirigentice Jasenke Ostojić, prigo-dom koncerta Simfonijskog puhačkog orkestra OSRH u ciklusu Svečano-sti Pasionske baštine 2017. godine.

U glazbenoj sceni šeste postaje križnog puta oslikan je Kristov hod pod teretom križa prekinut s nekoliko posrtaja, i Veronika, koja mu prilazi s rupcem. U Veronikin rubac se tada utisnula slika svetog obraza, štovana i danas kao kršćanska relikvija.

Jasenka Ostojić, dirigentica

Akademik anđelko Klobučar, jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja i orguljaša današnjice, rođen je 1931. godine, a preminuo prošle, 2016. godine u Zagrebu. Studij na Historijsko–teorijskom odje-lu Muzičke akademije u Zagrebu završio je 1955. U kompoziciji bio je učenik M. Cipre, a u orguljama F. Lučića. U orguljama se usavršavao kod A. Nowakowskog u Salzburgu, a u kompoziciji kod A. Joliveta u Parizu, Od 1968. bio je docent, od 1983. do umirovljenja 2006. godine redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je djelovao i kao pročelnik Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju, te professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. U Ljetnoj orguljaškoj školi u Šibeniku bio je voditelj seminara suvremene glazbe te ravnatelj programa. Bio je orguljaš Prvostolne crkve u Zagrebu. Za svoju svestranu umjetničku i stručnu djelatnost dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: Nagrada Mil-ka Trnina (1970); Vjesnikova nagrada Josip Slavenski (1984.); Nagrada Vladimir Nazor (1990.); Nagrada Ivan Lukačić (1991., 1999.); Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (1996.); Nagrada Grada Zagreba (1997.); Diskografska nagrada Porin za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi (2002.); Nagrada Lovro pl. Matačić Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika za životno djelo (2010.), Odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996.). Dugogodišnji je redovni član Hrvatskog društva skladatelja, a od 1992. redoviti član HAZU. Iza Anđelka Klobučara ostaje jedan od najvećih opusa u hrvatskoj ozbiljnoj glazbi. Značajan je njegov orkestralni i koncertantni opus, a iznimno plodan bio je i kao sklada-telj za pojedinačne instrumente i komorne sastave. Od 1958. do 1963. glazbeni je suradnik Dubrava–filma u Zagrebu, kada kao plodan autor i spretan improvizator započinje rad na svom velikom i značajnom opu-su filmske glazbe. Autor je glazbe za dvadesetak igranih, te veliki broj dokumentarnih filmova. Posebno je značajna njegova autorska suradnja na animiranom filmu, u zlatno doba Zagrebačke škole.

Istaknuto mjesto u opusu Anđelka Klobučara zauzimaju skladbe za orgulje te sakralna djela: mise, oratoriji, kantate i zborovi. Posebno je vrijedno spomenuti Papinsku misu nastalu u ožujku 1994. godine na poticaj tadašnjeg predstojnika Instituta za crkvenu glazbu dr. Izaka

Špralje i tajnika Josipa Korpara, a povodom 900. obljetnice Zagrebačke biskupije i prvog dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku. Za tu prigodu Anđelko Klobučar je prvobitnu verziju za mješoviti zbor, puk i orgu-lje instrumentirao za puhački orkestar, te je u toj verziji praizvedena u sklopu euharistijkog slavlja na zagrebačkom hipodromu 11. rujna iste godine. U praizvedbi ove čeverostavačne pučke mise čija je posebnost jednostavnost izraza, sudjelovao je, među ostalima, upravo Simfonijski puhački orkestar OSRH.

Francuski glazbenik Henri Tomasi (1901.-1971.) svoju je karijeru vrlo uspješno gradio kao skladatelj i dirigent. Glazba koju je upijao u djetinjstvu (La Casinca na Korzici) snažno je utjecala u izgradnji nje-govog umjetničkog profila, te se naslućuje u mnogim njegovim djeli-ma. Henri Tomasi je svoju kreativnu djelatnost usmjerio većinom prema kazalištnoj i orkestarskoj glazbi, koju karakterizira bogatstvo kolorita, ritmičnost te neposrednost doživljaja u kontaktu s publikom. U nekim njegovim djelima prisutan je utjecaj jazza i tradicionalne glazbe različi-tih kultura iz cijeloga svijeta, ponaprije one s Korzike. Sklonost tradici-onalnoj glazbi dodatno je porasla preuzimanjem položaja šefa dirigenta Francuskog nacionalnog radija tijekom 1930-ih. Tomasijev opus bro-ji oko 130 skladbi, uključujući opere, filmsku glazbu, sakralnu glazbu, koncerte i djela za orkestar. Henri Tomasi je osobito cijenjen sklada-telj solističkoh koncerata posvećenih različitim instrumentima. Ukupno 16 koncertnih naslova pisani sa za flautu, saksofon, violu, rog, klarinet, trombon, fagot, obou, violončelo, harfu, kontrabas, gitaru, trubu i rog. Među njegovim operama, najpoznatije su: Don Juan de Manara (1944.), L'Atlantide (1951) i Ulysse (1961).

Djelo Fanfares Liturgiques Henrija Tomasija nastalo je 1952. godine. Kao i druge autorove skladbe za srodne orkestre, Fanfares Liturgiques su izuzetno dobro prihvaćene od strane glazbene publike i kritike. Pisane u instrumentaciji za brass ansambl, timpane i bubnjeve, Fanfares Litur-giques imaju četiri stavka: 1) Navještenje, 2) Evanđelje, 3) Apokalipsa, i 4) Procesija na Veliki petak. Po svojim zahtjevnim tehničkim karak-teristikama djelo je namjenjeno profesionalnom sastavu, i vrijedan je doprinos puhačkom repertoaru sakralne tematike.


Sopranistica antonia Dunjko (Varaždin 1992.) trenutačno je studentica pete godine solo pjevanja u klasi prof. Lidije Horvat Dunjko. Dobit-nica je niza prvih nagrada na natjecanjima; među recentnima je prva nagrada na Natjecanju pjevača Iuventus canti u Slovačkoj 2014. g. Godine 2013. nominirana je za Pjevača godine u ciklusu Molto cantabile Koncertne direkcije Zagreb. Ostvarila je nastupe u nizu projekata Muzičke akademije Sve-učilista u Zagrebu (Od ljubavi i zlobe do Maršala; operne produkcije: I. Stravinski- Slavuj (Slavuj), C. W. Gluck- Orfej i Euridika (Amor), I. pl. Zajc- ope-reta Momci na brod (Ema), G. F. Händel- Agrippina (Poppea).

Surađivala je s brojnim orkestrima (Simfonij-ski orkestar Muzičke akademije, Barokni orkestar Muzičke akademije, Komorni orkestar Muzičke akademije, Zagrebački orkestar mladih, Varaždin-ski komorni orkestar, Vojni puhači orkestar RH, Tamburaški orkestar HRT-a, Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebačka filharmonija...) i dirigentima (mo. Tarbuk, mo. Juranić, mo. Skender, mo. Faci-ni, mo. Bjelinski, mo. Ostojić, mo. Vukovojac, mo. Gosta, mo. Lipanović, mo. Kranjčević, mo. Hager...)

Od inozemnih nastupa izdvajaju se nastupi u Beču, Tarvisiju, Salzburgu, Washingtonu (Kennedy centar), Budimpešti, Beogradu, Ceskym Budejovi-cama...

Za dosadašnja postignuća u akademskoj go-dini 2012./2013. nagrađena je Dekanovom nagra-dom.

Cappella odak, nazvana prema skladatelju Krsti Odaku, mješoviti je pjevački zbor koji djeluje pod okriljem udruge Collegium pro arte. Nastao jedinstvenim spojem pjevača dvaju ansambala, ženskog zbora Cappella Zinka i nekadašnjih pjevača Zagrebačkih dječaka, Cappella Odak rezultat je dugogodišnjeg umjetničkog i pedagoškog rada diri-gentice Jasenke Ostojić. U svega nekoliko godina od osnutka (2010.), Cappella Odak ostvarila je niz značajnih glazbenih suradnji i izvedbi: Haydnove Paukenmesse u Portorožu (Slovenija) s Hrvatskom komor-nom filharmonijom pod ravnanjem M. Tarbuka, Mahlerove 8. simfoni-je pod dirigentskom palicom V. Gergijeva u Ljubljani i Zagrebu, glaz-beno-pedagoški projekt Pismo prijatelju pod pokroviteljstvom British

Capp

ela

Oda

k (P

asio

nska

bas

tina

201

5.)

Councila, Mozartov Requiem u d-molu, u sklopu hrvatsko-japanskog memorijalnog zbora i orkestra u Zagrebu i Varaždinu, Fauréov Requiem s američkim gostujućim zborom Durango Choral Society u Zagrebu i sa Samoborskim gudačima, te Brahmsov Njemački rekvijem op. 45 na 15th Varna International Music Academy u Beču (Austrija). Cappella Odak je u dva navrata bila pozvana sudjelovati na prestižnom zborskom festi-valu Concorso Polifonico Internationale Guido d' Arezzo 2014. i 2015. godine u Arezzu (Italija), gdje je osvojila dvije treće i novčane nagrade. Na 5. Međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova u Ohridu (Makedo-nija) osvojila je Prvu nagradu. Održala je niz samostalnih cjelovečernjih koncerata: u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, posebno zapažen koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu koji je emitirala Hrvatska radi-otelevizija, gostovala u Samoboru, Osijeku i Našicama, otvorila je 24. i jubilarne 25. svečanosti Pasionske baštine u Muzeju Mimara u Zagrebu, Dane kršćanske kulture u Katedrali sv. Jakova u Šibeniku, festival Cro Patria u Splitu, nastupila na 1. Festivalu suvremene zborske glazbe u Zagrebu i 27. Međunarodnom zborskom festivalu u Saviglianu (Italija). Obljetničku 2015. godinu završila je svečanim koncertom Cappella Odak ...u pet godina u Maloj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, kada je praizvela ciklus 5 minijatura na haiku, poklon Cappelli skladatelja T. Uhlika, I. Josipovića, M. Tarbuka, I. J. Skendera i D. Bukvića. Među na-stupima Cappelle Odak u 2016. godini ističu se koncerti na prestižnom festivalu The Florilège Vocal de Tours, Francuska, u elitnom društvu od 9 odabranih zborova iz cijeloga svijeta, kao i nastupi u premijernim izved-bama kantate Gurre Lieder Arnolda Schönberga pod ravnanjem mo Nik-


še Bareze kojima su započeli ciklusi Kanconijer Hrvatske radiotelevizije i Lisinski subotom Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Cappella Odak je u 2016. godini otvorila tri festivala: Festival Noć hrvatskog filma u za-grebačkom Kinu Europa, Međunarodni festival Musica Sacra u Vrsaru, te Festival hrvatske glazbe u Beču, koncertom koji je nagrađen ovacijama bečke publike. U prosincu, uz sudjelovanje na humanitarnom koncertu u organizaciji Lions kluba Kontesa Dora u Muzeju Mimara, Cappella Odak je bila jedna od protagonista u projektu Shakespeare kroz riječ i glazbu koji je održan u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse na Muzičkoj akade-miji u organizaciji Britanskog veleposlanstva, a u suradnji s Muzičkom akademijom, Akademijom dramskih umjetnosti i Tekstilno - tehnološim fakultetom.

Idejni pokretač i osnivač Collegiuma pro arte je dirigentica Jasenka Ostojić, koja u Cappelli Odak umjetnički djeluje uz asistenciju Franje Bilića, studenta Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

orkestar oružanih snaga republike Hrvatske (oSrH) reprezen-tativni je orkestar Republike Hrvatske osnovan 1991. godine, a u ovom sastavu djeluje od 2008. Orkestar OS sastoji se od Simfonijskog puhač-kog orkestra OSRH sa sjedištem u Zagrebu i koji je okosnica Orkestra OS, te Orkestra HRM i Klape HRM "Sv. Juraj" sa sjedištem u Splitu. Pored obavljanja protokolarno-ceremonijalnih zadaća koje predstavljaju glav-ninu djelovanja, orkestar je razvio opsežnu koncertnu djelatnost širom Hrvatske i u Europi. Najveći dio repertoara čine originalne skladbe za puhače, hrvatske praizvedbe djela svjetske glazbene baštine, djela su-vremenih skladatelja i praizvedbe hrvatskih autora. U sklopu orkestra djeluje i niz komornih sastava različite vrste koji su sposobni svirati sve glazbene vrste i stilove od klasike, jazza do revijske glazbe. Uz prvog še-fa-dirigenta Mladena Tarbuka koji je u orkestru djelovao do 2000. godi-ne, stalne goste-dirigente Dragana Sremca i Tomislava Uhlika, te drugog šefa-dirigenta Tomislava Fačinija, orkestrom su ravnali mnogi uvaženi dirigenti - Uroš Lajovic, Miljenko Prohaska, Pavle Dešpalj, Nikša Bare-za, Vjekoslav Šutej, Krešimir Šipuš, Ivo Lipanović, Loris Voltolini, Walter Hilgers... Osim koncerata u glazbenim sezonama, najvažnije nastupe or-kestar je ostvario na hrvatskim ljetnim festivalima (Dubrovnik, Rovinj, Krk, Zagreb, Zadar, Hvar, Osor, Osijek), Varaždinskim baroknim večerima, euharistijskim slavljima prilikom dolaska pape Ivana Pavla II u Zagreb 1995. i 1998. i pape Benedikta XVI 2011., Međunarodnoj glazbenoj tri-bini Opatija 1996., 1997. i 2011., Puli 1999., otvorenju Dubrovačkog ljetnog festivala 1997. i 1998.; te gostovanjima u Budimpešti (1997.), zatim na internacionalnom festivalu Moskovska jesen 1997. i Danima hrvatske glazbe u Beču 2008. i 2010. Uz koncertnu djelatnost, orkestar je veoma uspješno nastupao i na mnogobrojnim međunarodnim festi-

valima vojnih orkestara (Köln, Berlin, Albertville, Neuchatel, Stuttgart, Salzburg, Hannover, Karlsruhe, Debrecen, Saumur, Krakow…) gdje je svojim koreografiranim nastupima redovito izazivao oduševljenje publi-ke. Pored brojnih snimki za Hrvatsku Radioteleviziju, orkestar je snimao i za vodeću diskografsku kuću Honey Rock. Simfonijski puhački orkestar OSRH dobitnik je hrvatskih glazbenih nagrada - diplome Milka Trnina za vrhunske glazbene domete u 1997. godini, te nagrade Vatroslav Lisinski 1998. za izvođenje hrvatskih skladatelja. Orkestar se može pohvaliti da je u ovih 25 godina naručio i praizveo preko 60 novih skladbi hrvatskih autora. Trenutno pod vodstvom zapovjednika i dirigenta pk Miroslava Vukovojac-Dugana, djelovanje orkestra, a u njegovom sklopu Orkestra i Klape HRM, obilježava i dalje izuzetno bogata koncertna aktivnost uz veliku angažiranost na protokolarnim, ceremonijalnim i ostalim zadaća-ma u okviru Oružanih snaga RH.

Jasenka ostojić, dirigentica, diplomirala je dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Pavla Dešpalja, kod kojeg je završila stručno usavršavanje kao stipendistica Fonda Lovro & Lilly Matačić. Re-dovita je profesorica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu gdje vodi Zbor i Komorni zbor Muzičke akademije, s kojima ostvaruje izvrsne operne i vokalno - instrumentalne projekte pohvaljene od strane jav-nosti i glazbene kritike u zemlji i inozemstvu, te surađuje s eminentnim umjetnicima današnjice (M. Horvat, V. Gergijev, R. Muti itd). Kao diri-gentica zborova i orkestara osvojila je desetke državnih i međunarodnih nagrada, među kojima su i dva europska Grand Prix-a. Bogatu koncer-tnu djelatnost ostvaruje na festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu (Veli-ka Britanija, Francuska, Austrija, Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Sjedinjene Američke Države). Ravnala je praizvedbama brojnih skladatelja (A. Marković, N. Njirić, P. Gotovac, J. Magdić, T. Uhlik, I. Josipović, D. Bobić, D. Bukvić, S. Drakulić, M. Tarbuk, A. Knešaurek, I. J. Skender, V. Čop, B. Vlahek i drugi), za čije je izvedbe u nekoliko navra-ta nagrađena posebnim priznanjima. Specijalizirala je vokalnu izobraz-bu pjevača mladalačke dobi kod Bečkih dječaka, Austrija. Dirigentica je Zagrebačkih dječaka, čiji solisti u posljednja dva desetljeća redovito nastupaju u produkcijama nacionalnih opernih i koncertnih kuća. Go-dine 2006. osniva Hrvatsko društvo Collegium pro arte pri kojem djelu-ju priznati zborovi Cappella Zinka i Cappella Odak. Članica je stručnih ocjenjivačkih sudova na natjecanjima dirigenata, orkestara i zborova u Hrvatskoj i inozemstvu. Predavač je i voditelj seminara i stručnih usa-vršavanja, te gost predavač na sveučilištima u SAD-u, Poljskoj, Austriji i Sloveniji. Umjetnička je ravnateljica World Choir Festival on Musical, Thessaloniki, Grčka.

6766 7. travnja Petak

PETA

K, 7

. tra

vnja

Galerija MORH Zvonimir Bauerova 33 u 12:00 sati

Jasmin Fazlagić — Zvonko Martić: IZ ŽIVE PASIONSKE RIZNICE BiH, izložba

Prikaz pasionske baštine Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz umjetničku fotografiju prikazuje običaje i religijske prakse vezane uz vrijeme od Či-ste srijede do Uzašašća Gospodnjega ili Spasova. U prikazu korizmeno uskrsnih običaja i religijskih praksi inscenirani su neki običaji koji su zaborav-ljeni i više ne obavljaju (pranje posuđa pepelom) do novijih tradicija kao što je organiziranje križ-nih puteva. U izradi fotografija je lokalno stanov-ništvo iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine u tradicijskoj odjeći područja s kojega se predstav-lja dio običaja.

o. Zvonko Martić, prior je u Samostanu-duhovnom centru "Karmel sv. Ilije” na Buškom jezeru, u okolici Tomislavgrada. Uz svoje redovničko i svećeničko poslanje o. Zvonko dvadesetak godina bavi se istraživanjem tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini o čemu je objavio nekoliko ra-dova. Također, autor je nekoliko izložbi i voditelj je etnografske zbirke tradicijske odjeće, nakita i čipke iz Bosne i Hercegovine koja se čuva u Karmelu sv. Ilije.

Jasmin Fazlagić je započeo karijeru 1995. godine radeći sa majsto-rom umjetničke fotografije Besimom Hodžićem. Za to vrijeme je pre-šao dug put od novinskog fotografa, radeći za najjače novinske kuće i magazine u Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj, surađujući sa nekim od izdanja EPH. Od 2004. radio je kao urednik fotografije u magazinu Gracija, nakon čega se odlučuje nastaviti karijeru kao slobodni fotograf.

Prirodnim talentom i dugogodišnjim radom uspio je izgraditi pre-poznatljivost stila, pa se nerijetko mogu prepoznati njegove fotografije u raznim publikacijama. Potpisnik je velikog broja reklamnih kampanja, modnih kataloga, kalendara i drugih promotivnih materijala, suradjujući sa mnogim marketing agencijama i kompanijama, ali i za mnoge umjet-nike i ljude iz javnog i kulturnog života.

Cvje

tna

nedj

elja

na

grob

lju u

Doc

u, o

kolic

a Tr

avni

ka (f

oto:

J. F

azla

gić)

Najdraži projekat u karijeri se veže za fotografisanje tradicijskih nošnji i običaja naroda u Bosni i Hercegovini, koji radi već dugi niz go-dina zajedno sa karmelićaninom o. Zvonkom Martićem. Sakupljajući materijale iz priča i narodnih predanja, te ih pretvarajući u fotografije, pokušavaju spasiti od zaborava običaje i tradiciju naroda na prostorima BiH.

Dobitnik je posebnog priznanja Federalnog ministarstva turizma i okoliša za doprinos u razvoju i njegovanju tradicije i tradicijskih običaja u Bosni i Hercegovini, na otvaranju jedne od izložbi 2010. godine. Ja-smin se svrstava medju najpriznatije fotografe što potvrđuje velika lista klijenata, koji koriste njegove usluge. Trenutno živi i radi u Sarajevu.

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.

6968 7. travnja Petak7. travnja Petak

Crkva sv. Antuna Padovanskog | Ul. Sveti Duh 31 | u 20:00 sati

SVITLA NOĆ —…koj’ na križu umri za nas, korizmeni koncert zagrebačkih klapa

izvode klape: Bošket, Grdelin, Petrada, Slavić, Stine, Vinčace, Vokalni ansambl Angeluš odabir i animacija: Davor Capković, Joško Ćaleta

P r o g r a m :

V.a. aNGeLuŠ (m): Jezuš Kristuš sinek Božji (zapisao i obradio D. Kurilovčan)

klapa VINčaCe (m): Dan večere Gospodina (Tisno, obr, J. Ćaleta)

klapa PeTraDa (m): Promislimo braćo danas (Mirca/Donji Humac, obr. J. Ćaleta)

klapa BoŠKeT (m): U Gospodina mučenje (Tisno, obr. J. Ćaleta)Ja se kajem (liturgijski tekst, glazba B. Juračić)

klapa SLaVIĆ (mj): O biči priljuti (završni zbor ‘’Muke po Ivanu’’ B. Papandopula)Puče moj (spontano pjevanje, Poljica- zapisao Stjepan Stjepanov)

klapa STINe (m): Stala Majka (obr. M. Markovina)Barjaci kreću Kraljevi (Podstrana, zapisao i obradio B. Juračić)

klapa PeTraDa (m): Barjak Kraljev ide sada (Korčula, obr. V. Bonačić)Zastor hrama razdrije se (Pučišća, obr. V. Bonačić)

klapa VINčaCe (m): Puče moj (Novi Vinodolski, zapisao M. Butorac)Ja se kajem (Novi Vinodolski, zapisao M. Butorac)

klapa GrDeLIN (m):Kad bi pokopan Gospod (Korčula, obr. J. Primorac)Klanjamo se (Komiža/Korčula, zapisao fra I. Špralja, obr. V. Šiša)

V.a. aNGeLuŠ (m): Gorko cvili Marija (Baranja, zapisao i obradio P. Begovac)Narode moj ljubljeni (Lađevac, obr: J. Ćaleta)

klapa SLaVIĆ (mj): Prosti mi Gospode (obr. K. Magdić)

O programu:

Ponukani uspješnim i zapaženim lanjskim koncertom i vođeni že-ljom da ta vrsta koncerta ponovno postane dio tradicionalnih godišnjih aktivnosti i inače vrlo živahne zagrebačke klapske scene, i ove će se godine u okviru manifestacije Pasionska baština održati Svitla noć- korizmeni koncert klapa grada Zagreba pod nazivom ‘’...koj’ na križu umri za nas’’.

Peti po redu korizmeni koncert dalmatinskih klapa grada Zagreba pod nazivom Svitla noć (nazvanog po istoimenoj skladbi istaknutog klapskog kompozitora Dinka Fia uglazbljenog na tekst Lucije Rudan, inspiriranog višestoljetnom tradicijom procesije Za križen na otoku Hvaru) predstavlja dio bogate hrvatske korizmene vokalne tradicije i kompozicija pisanih za muška vokalna izvođačka tijela inspiriranih mu-kom i smrću Isusa Krista koje prethode njegovom slavnom uskrsnuću; središnjom temom kršćanstva koja je u našem narodu iznjedrila brojne pjesme i običaje te kroz povijest inspirirala mnoge umjetnike pa tako i kompozitore vokalne (klapske) glazbe. Upravo je ta višestoljetna tra-diciji pučkog crkvenog (glagoljaškog) pjevanja korijen, izvor ili vrilo iz koga je potekla glazbena forma klapskog pjevanja, koja se u današ-nje vrijeme učvrstila i postala prepoznatljiv i autohton glazbeni oblik i izvan granica Republike Hrvatske; klapsko je pjevanje uostalom 2012. godine uvršteno i na čuvenu UNESCO- vu listu Nematerijalne svjetske baštine. Stoga je posve prirodno, da ne kažemo i nužno, da se klape svako toliko prisjete i vrate (pre)često zaboravljenom a od puka i njih samih neodvojivom iskonu. Vrijednim i ustrajnim dosadašnjim radom, pogotovo u proteklom stoljeću, stručnjaci, etnomuzokolozi i entuzijasti


zaboravu su otrgli nemali broj pučkih crkvenih (korizmenih) napjeva. U tom se periodu, čvrsto naslonjena na glagoljašku tradiciju pučkog crkvenog pjevanja, paralelno razvija i cvate pučka dalmatinska pjesma svjetovnog karaktera. Sve većim širenjem te vrste pjeva, organizira-njem manifestacija i festivala posvećenih toj vrsti tradicijske pjesme, glagoljaško pjevanje koje mu je prethodilo i na koje se naslanjalo po-malo pada u zaborav. No u devedesetim godinama prošlog stoljeća, kroz napor stručnjaka i entuzijasta a i manifestacija kao što je Pasi-onska baština, ponovno dolazi do povratka svijesti o vrijednosti tog dijela baštine i povećanog interesa za njegovim očuvanjem i obnovom u modernom kontekstu. Nizom klapskih pasionskih koncerata, audio izdanja i sličnih projekata, Pasionska je baština pokrenula novu vrstu pristupa tradiciji pučkog korizmenog pjevanja usredotočenu ne samo na manifestnu, koncertno - izvedbenu nego i na stručnu, znanstvenu i istraživačku aktivnost ključnu za opstanak te glazbene vrste – priku-pljanje, obradu i objavljivanje zanimljivih, nepoznatih glazbenih primje-ra iz prebogate ostavštine južnohrvatske korizmene glazbene tradicije. U svemu tome, klape i klapski pjevači imaju iznimno velik značaj. Stoga je svesrdna potpora zagrebačkih klapa koje su se i do sada više puta pokazale i dokazale kroz niz vrlo zanimljivih, iznimno kvalitetnih zajed-ničkih tematskih programa bila ključna da bi ovakav projekt zaživio. Velik broj pjevača u zagrebačkim klapama, uostalom podrijetlom je iz Dalmacije i ovo im je jedinstvena prilika oživiti i prezentirati dio tradi-cije koja se još i danas aktivno proživljava u njihovim rodnim mjestima na obali, otocima i po zaleđu južne Hrvatske.

Ne gubeći iz vida istraživački rad i ustrajanje na otkrivanju za-boravljenih i do sada neizvođenih napjeva kao temeljnu odrednicu pri sastavljanju programa, i u ovogodišnjem će se izdanju Svitle noći kao i u svakom dosadašnjem uz već afirmirane autore (B. Papandopulo, M. Markovina, J. Ćaleta, K. Magdić, V. Bonačić, D. Kurilovčan, J. Pri-morac) te uz poznate često nagrađivane skladbe i glazbene obrade publici predstaviti novi napjevi pripremljeni upravo za ovu priliku. Do-datnu pak vrijednost ovogodišnjem izdanju daje i činjenica da će se svojim skladbama i obradama korizmenog repertoara publici po prvi puta predstaviti novi autori: ove su godine to Vedrana Šiša i Blaženko Juračić. Uz zagrebačke klape, kako to i sam naslov koncerta ističe, po-nukani pozitivnim odjecima prošlogodišnjeg koncerta ponovni sudionik programa je renomirani zagrebački vokalni ansambl Angeluš. Odabi-rom programa koji često predstavlja slabije poznatu, jednako lijepu i vrijednu kontinentalnu vokalnu tradiciju korizmenog pjevanja (Turopo-lje, Zagorje, Baranja…) njihov će nastup poslužiti kao izvrstan sonorni kontrast dominantno dalmatinskom repertoaru. Svi izvođači koji su u protekla četiri koncertna projekta nastupili svoju aktivnost vezuju uz

grad Zagreb. Da bi i u ovom segmentu napravili iskorak odlučili smo pozvati renomiranu klapu iz drugih dijelova Hrvatske. Veseli nas činje-nica da će, sa napjevima svog kraja, kao gosti na ovogodišnjem koncer-tu po prvi puta sudjelovati i jedna od trenutno najkvalitetnijih muških klapa – klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog. Među ostalim uspjesima o njihovoj kvaliteti svjedoči i činjenica da su pjevači klape Vinčace aktu-alni dvostruki pobjednici Omiškog FDK-a, najvažnijeg i najprestižnijeg klapskog natjecanja i festivala.

Neumoran rad klapa i autora/obrađivača na očuvanju baštine, predstavljanje novih napjeva i autora kao i stalno ustrajanje na kvali-teti izvedbe uz vrhunske gostujuće ansamble daju nam za pravo nadati se da će i ovogodišnja Svitla noć biti dostojan i dostojanstven prikaz po mnogima najmističnijeg i najljepšeg dijela pučke Hrvatske pjevane baštine.

Davor Capković, Joško Ćaleta

Vokalni ansambl angeluš nastao je na inicijativu grupe pjevača ansambla Lado koje je vodila želja da i kroz Angeluš njeguju pučke napjeve cijele Hrvatske, te ih na taj način otmu zaboravu. Iskustvo članova saku-pljeno kroz dugogodišnji rad u LADU, ali i drugim an-samblima (Akademski zbor SKUD-a "Ivan Goran Kova-čić”, zbor HRT-a, klape) omogućilo je da VA "Angeluš” vrlo brzo ostvari zapažene nastupe i projekte. Posebnu pažnju ovaj ansambl posvećuje njegovanju napjeva i načina pjevanja koji su zapostavljeni u našoj javnosti i na glazbenoj sceni. Svojim izvedbama trudi se što više približiti izvornom izričaju napjeva koje izvode. Raznolikost tih glazbenih izraza čini svaki koncert vokalnog ansambla Angeluš posebnim i atraktivnim široj publici. Tematskim koncertima pučkih korizme-nih i božićnih napjeva Angeluš se predstavio publici u sklopu različitih manifestacija (Pasionska baština, Dani kršćanske kulture), a u više navrata je promovi-rao hrvatsku glazbenu baštinu i u inozemstvu. Osim izvornog folklora, Angeluš njeguje kajkavske popevke, te popularnu glazbu drugih krajeva Hrvatske naslo-njenu na folklor. Nastupi na festivalima u Pitomači (Pjesme Podravine i Podravlja), Karlovcu (Kupafest - Pokuplje u pjesmi), Velikoj Gorici (VGF) primjeri su takvog djelovanja. 2013.g. na festivalu "Klape Gospi Sinjskoj” Angeluši su izveli pobjedničku skladbu Joška Ćalete "Zdrava o Divice, mnogo milostiva”.


Klapa Vinčace osnovana je u rujnu 1999. s težnjom očuvanja i nje-govanja višeglasnog pjevanja dalmatinskih i primorskih izvornh napjeva.

Naziv "Vinčace" predstavlja vijenac od bilja koji je davnih godina na glavi nosila djevojka uoči svog vjenčanja. Umjetnički voditelj klape je Sveto Popović.

Klapa je tokom djelovanja osvojila brojne nagrade. Na međuna-rodnom festivalu zborova u Veroni 2001. godine - klapa osvaja zlatnu plaketu i 1. mjesto. Zatim, 2002. godine osvaja 1. nagradu na festivalu Melodije Kvarnera (Karin Kuljanić).

Na buzetskom Festivalu klapa "Pivajući sva smo blaga stekli” 2009. god. klapa je osvojila 3. mjesto po stručnom ocjenjivačkom žiriju. 2. mje-sto žirija je ostvarila 2010. i 2016.god., a 1. mjesto žirija 2012.,2013., 2014. i 2015.god. Na festivalu klapa u Senju osvaja slijedeće nagrade: 2000. god. apsolutni pobjednici, 2001. god. 1. mjesto publike i 2. mjesto žirija. Na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu 2000. god. klapa je pro-glašena najboljim debitantom. 2015. i 2016. osvaja 1. nagradu stručnog povjerenstva i zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša.

2013. klapa ostvaruje prvu promociju video spota za skladbu "Ti-mun od života". Ubrzo nakon toga izlazi spot za pjesmu ‘’Ima san tebe’’.

Klapa je izdala dva nosača zvuka: "Da se ne zatre spomen" 2012. i "Uživo pod Nehajem" 2013.

Klapa Vinčace je ostvarila brojne duete i suradnje:Karin Kuljanić ‘’Još malo’’Marko Škugor ‘’Srića moja’’Vinko Coce ‘’Fala ti pape’’Duško Jeličić i kvartet Veljak’’ Laku noć grade’’Klape s Kvarnera ‘’Trogirskom Slavuju’’Đani Maršan ‘’Nije čovik škoj’’

Klapa Petrada, koju čine Bračani i oni vezani uz Brač, osnovana je u jesen 2007. godine u Zagrebu. U dosadašnjem se radu može pohvaliti nagradom stručnog žirija za najbolje debitante na Festivalu dalmatin-skih klapa u Omišu 2009. godine, zlatom i pobjedom u folklornoj kate-goriji i nastupom na Grand Prixu festivala Venezia in Musica 2010. go-dine, pobjedom na festivalu Klape Gospi Sinjskoj 2013. i 2016. godine, nastupom na prestižnom klapskom festivalu Aklapela 2015. godine te brojnim zapaženim nastupima na domaćim i međunarodnim festivalima i smotrama. Iza sebe imaju i samostalni album "Čuj slavića di propiva - Serenade” koji je koncertnu promociju doživio 2010. godine u raspro-danom zagrebačkom kinu ‘’Europa’’. Trenutno je u pripremi novo izdanje na kojem će se naći do sada rijetko izvođene skladbe i obrade narodnih napjeva pokojnog maestra Dinka Fia.

Klapa Bošket - Bošket je dalmatinska riječ za stablo koje je služilo kao mamac za hvatanje ptica pjevica, a upravo se tako jedna skupina "ptica pjevica" 2013. godine u Zagrebu okupila na klapski bošket i osno-vala istoimenu klapu. Mladići dolaze većinom iz Dalmacije, no preduvjet nije bio regionalna pripadnost - jedini kriterij bio je ljubav prema klap-skom četveroglasnom muziciranju. Tako danas članovi dolaze iz raznih krajeva Lijepe naše – Dubrovnik, Omiš, Split, Pag, Zagreb te Bjelovar. Dakle govorimo o devetorici momaka u rasponu od 20 do 30 godina, različitih odgoja, svjetonazora, interesa, dijalekata, ali kad se povede pjesma sve se razlike brišu i klapa diše kao jedno.

Prve godine klape prošle su u filtriranju sastava te izgradnji okvira za nadolazeće vrijeme. Ono što vrijedi istaknuti su nastupi na klapskim smotrama u Senju, Kolanu na Pagu, više pojavljivanja u sklopu Ciklusa dalmatinskih klapa grada Zagreba, Festival studentskih klapa itd. Za-nimljiv izlet u nešto drugačije vode klapa je ostvarila sudjelovanjem u projektu Lijepa naša Sava, u sklopu kojega su obradili stare savske na-pjeve te ih izvodili u mjestima kroz koje prolazi rijeka Sava (Županja, Slavonski brod, Zagreb, Sisak). Prvo međunarodno iskustvo dogodilo se 2014. godine, kada je klapa nastupila na Festivalu klapa u Perastu, Boka kotorska. Iste godine klapa je prvi put sudjelovala na Festivalu dalmatin-skih klapa Omiš, u kategoriji debitanata. Sljedeću godinu obilježio je prvi cjelovečernji samostalni koncert u muzeju Mimara, kojim je klapa stavila pečat na prve godine svog rada i udarila temelje za dalje. Iste 2015. godine klapa ostvaruje prvo pojavljivanje u Omišu na FDK u konkuren-ciji muških klapa. Krajem godine klapa nastupa na božićnom koncertu u zagrebačkoj Bazilici Srca Isusova, što je predstavljalo prvo iskustvo s klapskom sakralnom glazbom, a čemu će se klapa povremeno vraćati i u daljnjem radu. Taj koncert ujedno je bio prvi koji je klapa radila pod stručnim vodstvom nove voditeljice, Gine Damjanović.

2016. godine klapa je zaredala s nastupima na Večeri Dinka Fia u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, koncertu "U vrtu" zagrebačkih klapa na Filozofskom fakultetu, smotrama klapa u Svetoj Nedelji te Povljani na Pagu. Sve to bio je uvod u nastup na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, jubilarnom 50. izdanju, gdje se klapa plasirala u svoje prvo finale ovog najprestižnijeg klapskog festivala. Nedugo potom klapa osvaja 1. mjesto prema odluci stručnog žirija na Festivalu klapske pisme u Posušju i cijenjenu nagradu Posuški stećak. Ljetnu sezonu klapa je zatvorila na-stupima na smotrama u Sv. Filip i Jakovu, Bibinjama i Sisku. Kraj godine obilježio je nastup na 15. smotri muških pjevačkih sastava Hrvatske te izvođenje kolendi na Božićnom koncertu u Zagrebu.

Klapa preferira izvoditi pjesme i napjeve koji su iz raznih razloga zaboravljeni, time nastojimo ostaviti nešto u nasljedstvo novim klapskim generacijama kako su i naši cijenjeni prethodnici ostavili nama te pod-sjetiti na širinu i bogatstvo dalmatinske kulturne baštine.


Klapa Slavić (mj) osnovana je 2008. godine od grupice studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Broji osam članova i do sad je ostvarila niz nastupa na raznim smotrama, fe-stivalima, promocijama. Mogu se izdvojiti nastupi u Večeri mješovitih klapa Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2011., na otvorenju Varaždinskih ba-roknih večeri te na Festivalu adventske i božićne pjesme 2011. u Pragu. Klapa Slavić izdala je 2012. godine nosač zvuka korizmenih i glagoljaških na-pjeva pod nazivom "Počinje plač". Na nosaču zvu-ka gostuju i pjevači iz poznatih zagrebačkih klapa: Ani Vuletić i Nela Šarić (klapa Cesarice), Ivana Tolić (klapa Armorin), Andro Bojanić (klapa Grdelin) te mlada klapa Pižolot.

U pripremi je drugi nosač zvuka. Klapa Slavić od samog početka djeluje bez glazbenog voditelja.

Klapu Stine čini pet prijatelja. Kao osobnosti razlikuju se u mno-gočemu, ali ono što je dio svakog od njih ljubav je prema klapskoj pismi i drugim "guštima" što se vežu uz taj biser dalmatinskog identiteta. Uz višegodišnje prijateljevanje upravo je pjesma ona koja ih veže još više i kroz koju se najbolje razumiju.

Četvorica članova fetivi su Dalmatinci, a peti je prijatelj Slavonac za kojeg kažu da je dalmatinska duša u slavonskom tijelu.

Iza njih je mnoštvo neformalnih druženja uz pjesmu, pjevanja na ulici, u studentskoj sobi, jednom riječju pjevanja "za gušt", a takve pri-gode bile su pokretač ozbiljnog umjetničkog djelovanja. Klapa je služ-beno osnovana u siječnju 2013. g. Od tada se pojavljuje na mnogim kulturnim manifestacijama, susretima i smotrama klapa kao što su smo-tre klapa u Puli, Sisku, Daruvaru, Sv. Filipu i Jakovu, Neumu, na otoku Pašmanu, Krku i sl. Brzo su prepoznati kao kvalitetan sastav na klapskoj sceni mlađe generacije, o čemu svjedoči osvojenih ukupno 6 nagrada stručnog žirija i publike na Festivalu studentskih klapa na kojem su na-stupali od 2014. do 2016. g., te osvojena prva nagrada stručnog žirija na Večeri debitanata 50. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2016. i plasman u prestižno finale iste godine, te osvojena druga nagrada stručnog žirija na Festivalu klapske pisme Posušje 2016. g.

Klapa nema voditelja, a povremeno surađuje s nekolicinom vanjskih suradnika, ponajviše s maestricom Antonijom Mimicom.

U repertoaru prevladavaju izvorni dalmatinski napjevi, te uz njih skladana klapska glazba i obrade popularnih stvari.

Klapa Grdelin (m) osnovana je u Zagrebu u ve-ljači 2000. god, te je kroz dvanaest godina postojanja i djelovanja postupno istraživala i proširivala repertoar pjesama izvođenih na različitim koncertima i festivali-ma. Repertoar je obuhvaćao izvorne dalmatinske pje-sme u obradi poznatih skladatelja i etnomuzikologa (J. Gotovac, Lj. Stipišić, D. Fio, D. Tambača i dr.) obrade popularnih napjeva, te tradicionalne pučke korizmene napjeve, božićne pjesme i kolende. Nepresušni izvor pjesama klapa nalazi u bogatoj glazbenoj baštini gra-da Splita i okolice.

Od prve godine postojanja klapa redovito sudje-luje na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu na ko-jem je u nekoliko navrata sudjelovala u finalnoj večeri (2002, te redovito od 2005. do danas). Godine 2006. klapa Grdelin je podijelila prvo mjesto u Večerima izvornih napjeva i osvojila je drugo mjesto Stručnog ocjenjivačkog žirija, te Srebrni leut grada Omiša u fi-nalnoj večeri muških klapa. Godine 2009. klapa osvaja Brončani leut, a 2010. i 2011. ponovno Srebrni leut.

Sudjelovala je i na brojnim koncertima (koncer-ti klapa grada Zagreba, Božićni koncerti zagrebačkih klapa, korizmeni koncerti, autorski koncerti, humani-tarni nastupi), surađivala sa grupama Kries, Elemental i Ivom Gamulinom Gianniem, te na inozemnim gosto-vanjima (Republika Češka, Mađarska, Slovenija, Grčka, Poljska, Irska, Njemačka, SAD, Francuska, Italija, Špa-njolska) i klapskim smotrama diljem zemlje.

Klapa Grdelin je dosad održala brojne cjelovečer-nje koncerte, od kojih su među zadnjima koncerti u Parizu na festivalu ‘’Croatie, la voici’’ i Villes de Mu-siques du Monde’’, u listopadu 2012. Klapa je 2015. objavila drugi nosač zvuka pod nazivom "Drugi krug".

Joško Ćaleta (vidi str. 43)


Davor Capković rođen je 31.10.1986. g. u Za-grebu u obitelji podrijetlom iz Pučišća na otoku Braču, gdje je proveo i dio djetinjstva. Osnovnu i srednju školu kao i osnovnu glazbenu školu završio je u Zagrebu i Velikoj Gorici, gdje trenutno i živi. Magistrirao je sociologiju i komparativnu književ-nost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sa klap-skom je pjesmom u doticaju praktički od rođenja, no aktivno se klapskim pjevanjem počeo baviti 2007. g. u Zagrebu kao jedan od prvih članova tada osnovane muške klape ''Petrada'' pod vod-stvom Jurice Boškovića. Od jeseni 2011. g. uz do-tadašnju pjevačku, zajedno sa Juricom Boškovićem preuzima i ulogu voditelja klape. Od jeseni 2012. g. sa njime surađuje i u vođenju VA ''Angeluš'', a od početka 2014. g. je s njime i Petrom Biskup i u ulozi suveditelja zagrebačke ženske klape ''Ća-kulone''. Od veljače 2012. g. preuzima ulogu vo-ditelja u novoosnovanoj ženskoj klapi ''Obilanca'' u Zagrebu, a u ožujku 2013. g. preuzima vođenje ženske klape ''Kolapjanke'' iz Siska. Te 2013. g. na priznatom festivalu ''Klape Gospi Sinjskoj'' sa kla-pom ''Petrada'' osvaja prvu nagradu publike dok VA ''Angeluš'' istovremeno osvaja prvu nagradu stručnog žirija. U svibnju 2014. g. preuzima ulogu voditelja zagrebačke ženske klape ''Armorin'', koja te godine na najznačajnijem klapskom festivalu- FDK-u u Omišu- osvaja prvo mjesto žirija i publike u ženskoj konkurenciji, dok mješovita klapa ''Đi-rata'' čiji je član i pjevač na istom festivalu osvaja prvu nagradu stručnog povjerenstva u Večeri no-vih skladbi. Kroz dosadašnji rad kao pjevač i vo-ditelj susretao se i surađivao sa mnogim klapskim stručnjacima, od kojih najprije valja izdvojiti Joška Ćaletu i Marka Rogošića. Oni su, uz već spomenu-tog Juricu Boškovića, ljudi koji su najviše utjecali a i dalje utječu na njegov rad i čiji savjet i mišljenje uvijek može potražiti.

Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | u 20:30 sati

Johann Sebastian Bach: MUKA PO IVANU, BWV 245

dirigent: Vladimir Kranjčević izvode: Zagrebačka filharmonija solisti: Martina Zadro, sopran Martina Gojčeta-Silić, mezzosopran Dejan Maksimilijan Vrbančič, tenor Zrinko Sočo, tenor Giorgio Surian, bas Dalibor Hanzalek, bas bariton Leon Košavić, bariton Pavao Mašić, orgulje Smiljan Mrčela, violončelo Izidor Erazem Grafenauer, lutnja Akademski zbor Ivan Goran Kovačić

orkestar Zagrebačke filharmonijeZagrebačka filharmonija orkestar je 145-godišnje tradicije vrhun-

skog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotor glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu.

Zaštitni znak grada u kojem djeluje, glazbena institucija koja utje-lovljuje urbanu sliku Zagreba kao srednjoeuropskog središta glazbe, um-jetnosti i kulture. Daleke 1871. započela je profesionalna orkestralna aktivnost u Zagrebu, a 1920. orkestar je dobio ime koje i danas nosi. Kroz cijelo vrijeme, u hrvatsku prijestolnicu donosio je najbolju klasičnu glazbu, a njegovu povijest pisali su prvorazredni šefovi dirigenti: Fri-edrich Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari i Vjekoslav Šutej.

Mnogi proslavljeni dirigenti nastupali su sa Zagrebačkom filhar-monijom: Leopold Stokowski, Paul Kletzki, Sir Malcom Sargent, Kurt Sanderling, Carlo Zecchi, Jean Martinon, Milan Sachs, Krešimir Barano-vić, Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Milko Kelemen, Igor Stravinski, Krzysztof Penderecki i drugi. U bližoj prošlosti gostovali su: Dmitrij Kita-jenko, Lorin Maazel, Leopold Hager, Valery Gergiev, Sir Neville Marriner.


Gostovali su i veliki solisti: Yehudi Menuhin, Antonio Janigro, Mstislav Rostropovich, Leonid Kogan, Luciano Pavarotti, Ivo Pogore-lić, Montserrat Caballe, Alexander Rudin, David Garett, Julian Rachlin, Shlomo Mintz…

Sezonu 2011.-12. obilježilo je intenziviranje suradnje s maestrom Dmitrijem Kitajenkom, jednim od najvećih dirigenata današnjice, koja traje sve do danas. Njegovim djelovanjem kao umjetničkim savjetnikom Zagrebačke filharmonije, otpočela je nova era u povijesti orkestra obi-lježena novim umjetničkim poletom, zapaženim glazbenim postignući-ma, kao i velikim koncertnim i diskografskim projektima koje planira u budućnosti.

U srpnju 2012.g. u Areni Zagreb orkestri Zagrebačke i Slovenske filharmonije s osmero vokalnih solista i zborom sastavljenim od goto-vo tisuću pjevača iz Hrvatske i Slovenije pod vodstvom slavnog ruskog dirigenta Valerija Gergijeva izveli su glazbeni megaspektakl Simfonije Tisuće Gustava Mahlera.

Zagrebačka filharmonija nastupala je u gotovo svim zemljama Eu-rope, u Rusiji, SAD-u, Meksiku, Japanu i Omanu. Redoviti je sudionik na Dubrovačkim ljetnim igrama i Muzičkom biennale-u Zagreb. U ve-ljači 2016. orkestar je nastupio i na najprestižnijoj američkoj glazbenoj adresi, njujorškom Carnegie Hallu. Koncerti Zagrebačke filharmonije u novogodišnje jutro u Salzburgu, postali su neizostavni dio njezine kon-certne sezone.

Posebnu pozornost Zagrebačka filharmonija posvećuje razvija-nju interesa i približavanja klasične glazbe djeci i mladima kroz svoj Tjedan glazbe za mlade koji svake godine, kroz interaktivne scensko-glazbene projekte, u Lisinski privuče veliki broj mladih svih uzrasta. Tradicionalna suradnja s Muzičkom akademijom u Zagrebu posebno je važan dio djelatnosti orkestra- prilika je to budućim glazbenicima da se dokažu na velikoj koncertnoj pozornici i izvrsnošću izbore svoje mjesto u orkestru.

Zagrebačka filharmonija kroz desetljeća potiče hrvatsko stvara-laštvo izvodeći, praizvodeći i snimajući brojna djela hrvatskih autora. Posebnu brigu vodi o mladim talentiranim glazbenicima, a najboljima dodjeljuje nagradu za Mladog glazbenika godine. Svoja je vrata otvorila svima koji žele upoznati orkestar – pod geslom "Upoznati orkestar, znači zavoljeti ga" njeguje svoj Dan odškrinutih vrata.

Zagrebačku filharmoniju krasi i bogata diskografija ovjenčana broj-nim nagradama poput hrvatske diskografske nagrade Porin i izdanjima za cijenjene hrvatske i svjetske diskografske kuće (Virgin Classics, Deu-tsche Grammophon, Naxos).

Pod vodstvom svog novog šefa dirigenta Davida Danzmayra te um-jetničkog savjetnika maestra Dmitrija Kitajenka, Zagrebačka filharmoni-ja nastavlja uspješnu koncertnu djelatnost.

Vladimir Kranjčević, dirigent. Rođen je 1936. godine u Zagrebu. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Ladislava Šabana. Dirigiranje je studirao kod Slavka Zlatića (Zagreb) i Igora Markeviča (Monte Carlo), a magistrirao je 1980. kod Vojislava Ilića.

Bio je šef-dirigent Komornog orkestra Va-troslav Lisinski (1972.-1976.), Akademskog zbo-ra Ivan Goran Kovačić (1974.-1987.), Mješovitog zbora Hrvatske radiotelevizije (1976.-1982.), Za-grebačkih madrigalista (1980.-1985.), Simfonij-skog orkestra Hrvatske radiotelevizije (1983.-1988.), u Muzičkoj produkciji RTB (1988.-1991.), Komorne opere bb Zagreb (2006.-).

Obavljao je dužnosti direktora Muzičke ško-le Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (1970.-1977.), ravnatelja Opere HNK u Zagrebu (1994.-2002.), umjetničkog rukovoditelja Varaždinskih baroknih večeri (jedan je od utemeljitelja 1971.), a od 1994. do 2006. i ravnatelja Varaždinskih baroknih veče-ri. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predavao je neprekidno od godine 1978. do 2007.; od 1995. u zvanju redovnog profesora, a od 2000. redovnog profesora u trajnom zvanju. 2014. izabran u poča-sno zvanje professor emeritus.

Dobitnik je brojnih nagrada: "Milka Trnina", "Josip Štolcer Slavenski", Nagrade grada Varaždi-na (1983., 1986., 1995.), nagrade "Ivan Lukačić" i "Jurica Murai", godišnje nagrade "Vladimir Nazor" (1996.), nagrade "Vatroslav Lisinski" Hrvatskog društva skladatelja (2001.), Vjesnikove nagrade "Kantor" (2006.), nagrade za životno djelo Hr-vatskoga društva glazbenih i plesnih pedagoga (2008.) i najviše diskografske nagrade Porin za najbolju izvedbu vokalno-instrumentalnog djela (1996. i 2003.). Dobitnik je i zlatne medalje Va-raždinske biskupije. U 2013. maestru Kranjčeviću dodijeljena je diskografska nagrada Porin za život-no djelo.

Odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1995.), Redom Danice hr-vatske s likom Antuna Radića (1997.) i Redom Hr-vatskog pletera (1998.). Počasni je građanin grada Križevaca.


Kao pijanist i dirigent, samostalno i s ansam-blima, gostovao je u Austriji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Kini, Kubi, Makedoniji, Njemačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Koreji, bivšem So-vjetskom Savezu, Srbiji, Švicarskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji.

Kao dirigent snimio je oko 5 tisuća minuta trajnih snimaka za radio i televiziju, dvadesetak gramofonskih ploča i 20 CD-ova, uglavnom hrvat-ske glazbe, kao i djela iz svjetske glazbene litera-ture. Dirigirao je mnoge praizvedbe skladatelja (S. Atanacković, P. Bergamo, B. Bjelinski, D. Bobić, S. Božić, Ž. Brkanović, D. Detoni, J. Gotovac, S. Hor-vat, A. Igrec, S. Jaćimović, I. Josipović, D. Kempf, A. Klobučar, B. Kunc, A. Marković, R. Matz, B. Papan-dopulo, F. Parać, B. Popović, T. Prošev, R. Radica, U. Rojko, M. Ruždjak, V. Ruždjak, S. Šulek, B. Ulrich, L. Županović...) te mnogobrojna djela iz hrvatske glazbene baštine i svjetske oratorijske i operne glazbe.

Bio je mentor 101 diplomantu Muzičke aka-demije u Zagrebu.

8382 8. travnja Subota

SUBO

TA, 8

. tra

vnja


Ljubo Stipišić: USKRSNUĆE, oratorij

1. Pred Isusovim grobom2. Gospod na putu za Emaus3. Isus se ukazuje učenicima4. Isus, Toma i učenici5. Na obali Tiberijadskog mora6. Isus i Šimun Petar7. Na gori u Galileji

izvode: Gradski zbor Brodosplit solist: Vinko Maroević, tenor dirigent: Vlado Sunko

O djelu:

Oratorij Uskrsnuće za muški zbor i sola a cappella skladan je u duhu crkvenoga i pučkog pjevanja u Dalmaciji, a stihovni predložak nastao je na temeljima Evanđelja Mateja, Marka, Luke i Ivana, koje je dramski osmislio i na čakavski govor staroga Splita prilagodio Ljubo Stipišić Delmata. Oratorij je nastao 2003., nakon višegodišnjih potica-ja osnivača projekta Pasionske baštine mr. sc. Joze Čikeša, te idejno i formalno predstavlja nastavak na njegovo već poznato djelo Kalvarija, oratorij za mješoviti zbor i sola a cappella, skladan desetak godina ra-nije.

Melodije i motive Stipišić pronalazi u raznim slojevima pučkih cr-kvenih i glagoljaških napjeva, kao i u dalmatinskoj klapskoj pjesmi. Po-što je on čovjek iz naroda i za narod, sebi daje za pravo da prevrće, raz-grće, izabire motive stoljećima slaganim i taloženim, igrajući se s njima, ostajući uvijek vjeran istoj ideji, istom smjeru, ne posežući za tuđom nadgradnjom. Ako dodaje nešto, onda je to njegovo, a njegovo je opet proizašlo iz pojedinačnog i općeg baštinskog, pa ih je teško razlikovati. Prije bi se moglo reći da se radi o variranju, i o slobodnoj volji izbora u materiji koju dobro poznaje i osjeća kao svoju osobnu.

U Uskrsnuću koje je pisano za muški zbor Stipišić je išao korak da-lje. Pošto se nije mogao "igrati" sa zvukovnim bojama muških i ženskih glasova kao u Kalvariji, većim je učešćem vlastitih skladanih dijelova i spojeva te ponavljanjima uspostavio još veće jedinstvo djela, pa tako i formalno opravdao naziv oratorij. Inače, njegova veća djela koje on naziva oratoriji nisu formalno čvrsto zaokružena, jer u njima nema mo-tivskog rada, prožimanja konfrotiranja ni dramske napetosti. Više je to fantazija, nizanje djelova, obrada napjeva koji su nekada sličniji spletu, povezani u labavu cjelinu, a dramska napetost proizlazi uglavnom iz dramaturgije teksta. Rezultat ovog postupka je da prekrasni dalma-tinski napjevi i dalje žive u svojoj autentičnosti, primjerno obrađeni, ali u drugom kontekstu, drugačijim međusobnim odnosima, koji se na osebujan Stipišićevski način uspješno uklapaju u cjelinu.

Podsjećajući na vezu između crkvenog, pučkog crkvenog i svje-tovnog, Stipišić je upravo u ovom djelu prvi put upotrebio svjetovne narodne skladbe. Vjerojatno je prvi koji je spojio narodnu svjetovnu melodiju sa crkvenom tematikom Uskrsnuća.

Zabilježeno je da je ovaj oratorij prvo Uskrsnuće jednog hrvatskog skladatelja i napisan je upravo za Gradski zbor Brodosplit.Oratorij je snimljen kroz prosinac 2016. godine u studiju Assunta Radio Vatikana, te je samim tim postao dio programa radija i predstavlja veliki uspjeh zbora, a ujedno i vrhunsku promociju hrvatske glazbene baštine.

Vlado Sunko

Gra

dski

zbo

r Br

odos

plit

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.


Muški zbor Brodosplit osnovan je 1972. godine. Svojim radom, brojem nastupa, zanimljivošću programa, vrijednošću interpretacije, kulturom pjevanja, osebujnom zvučnošću i kompaktnošću glasova, po-stao je jedan od najcjenjenijih zborova u Hrvatskoj.

Zborom su od njegova osnivanja ravnali ugledni pedagozi i dirigen-ti, a od 1988. godine skladatelj i dirigent Vlado Šunko, redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Za svoj rad Brodosplit je stekao vrijedne nagrade i priznanja diljem domovine: nagrada Grada Splita (1979., 1994. i 2013.), medalja Grada Splita (2002.), nagrada Splitsko-dalmatinske županije za tridesetogodiš-nji uspješni rad (2002.), prva nagrada i apsolutno prvo mjesto na držav-nim natjecanjima u Zadru (1990., 1995.), Rijeci (1993.), Umagu (1999.) i Novigradu (2007.).

Na međunarodnim festivalima amaterskih zborova dobio je prvu nagradu u Budimpešti (1991.) i Pragu (2002.), zlatnu medalju na Svjet-skim zbornim igrama u Xiamenu u Kini (2006.), te naslov olimpijskog pobjednika na Zbornoj olimpijadi u Linzu (2000.) i šampiona Svjetskih zbornih igara u Grazu (2008.). U Španjolskoj 2012. godine na međuna-rodnom natjecanju zborova "Canta al mar" zbor je osvojio dvije zlat-ne medalje u kategorijama muških zborova i sakralne glazbe te naslov apsolutnog pobjednika u kategoriji muških zborova. U gradu Zwickau (Njemačka) 2014. godine na zborskom takmičenju "Robert Schumann” zbor je osvojio naslov apsolutnog pobjednika u kategoriji muških zboro-va kao i posebnu nagradu za najbolju izvedbu djela R.Schumanna.

Krajem 2016.godine, na poziv Radio Vatikana, zbor je u studiju Assunta Radio Vatikana snimio Uskrsnuće, oratorij za muški zbor i soliste Ljube Stipišića Delmate.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović im je svojom odlukom u svibnju 2013. godine dodijelio Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu koje je Gradski zbor "Brodosplit" imao kao međuna-rodni promicatelj hrvatske kulturne baštine i osvajač svjetskih nagrada u zbornom pjevanju, a povodom 40. obljetnice uspješnog djelovanja.

ZBOR BRODOSPLIT: Tenori I.: Branko Kljaković-Gašpić, Damir Ra-dovan, Zvonimir Tolić, Boris Viđak, Ivan Žitko; Tenori II.: Igor Bakotić, Marko Čagalj, Neven Čatipović, Ivica Čović, Zoran Slavica, Ante Smoljo, Dobroslav Šestanović, Mladen Velat; Baritoni: Andro Banovac, Zdeslav Bilić, Ivan Bošnjak, Eduard Grenc, Josip Knežević, Ante Kovačević, Josip Matković, Denis Šarić; Basovi: Tino Babić, Petar Ćurković, Stjepan Mi-hanović, Mario Milovčić, Josip Mornar-Deman, Dragan Popović, Nikola Potkonjak, Pjero Reskušić, Krešimir Štulina, Toni Vidović.

Vinko Maroević (vidi str. 29)

Vlado Sunko (Split, 1954.), glazbeni pedagog, di-rigent i skladatelj. Studij glazbene teorije završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1979.). Od 1982. do 1992. radi kao profesor teorijskih predmeta i dirigent djevojačkog zbora na Srednjoj glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu. Utemeljitelj je i prvi voditelj Zbora dječaka (1991.). Redoviti je profesor na odjelu Glaz-bene umjetnosti pri Umjetničkoj akademiji Sveučili-šta u Splitu. Dirigent je mješovitog zbora Umjetničke akademije koji je više puta nagrađivan na Danima hr-vatske duhovne glazbe Cro-patria. Sveučilište u Splitu dodijelilo mu je plaketu za doprinos razvoju splitskog sveučilišta u 2006. godini.

Godine 1988. preuzima ravnanje Muškim pjevač-kim zborom Brodosplit, danas Gradskim zborom Bro-dosplit, s kojim osvaja brojne nagrade na domaćim i inozemnim natjecanjima.

Za uspješan stvaralački rad u 2000. i 2012. godini dodijeljena mu je nagrada grada Splita. Za svoj skla-dateljski rad stekao je brojna priznanja i nagrade na natjecanjima i festivalima.

U lipnju 2013. godine dodijeljeno mu je odlikova-nje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, naj-veću nagradu za kulturu koja se dodjeljuje na držav-noj razini, za osobite zasluge za kulturu posebice kao međunarodni promicatelj hrvatske kulturne baštine i osvajač svjetskih nagrada kao dirigent, i skladatelj.

Od kompleksnijih radova treba izdvojiti kantatu za soliste, zbor i instrumentalni ansambl Zlato Gos-pine milosti 1996., simfonijsku poemu In memoriam 1998., Koncert za mandolinu i orkestar 2001. te Rap-sodia rustica za komorni ansambl 2009. Missa za soli-ste zbor i orkestar 2012.

Kontinuirano vodi seminare u zemlji (Pula, Ši-benik, Rovinj, Zagreb, Dubrovnik, Split) i inozemstvu (Čile, Mađarska, BiH). Njegove skladbe za mandolin-ski orkestar izvode se na međunarodnim festivalima mandolinske glazbe (Italija, Njemačka, Španjolska, Češka, Mađarska i Francuska). Član je ocjenjivačkih sudova brojnih natjecanja (festivali dalmatinskih kla-pa u Omišu, festivali mandolinista, županijska, držav-na i međunarodna natjecanja amaterskih zborova). Redoviti je član Hrvatskog društva skladatelja

8786 9. travnja Nedjelja

NED

JELJ

A, 9

. tra

vnja


KRIŽ NAM STOJI VU POLJU, korizmene pučke pjesme Zagrebačkog polja i Hrvatskog zagorja

izvode: KUD "Kupljenovo”, Zaprešić voditelj: Ivica Ivanković KUD "Pojatno”, Zaprešić voditelj: Mladen Kuhar orgulje: Mario Kambić odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

P r o g r a m :

1. Moj Isuse, raskriljujem k Tebi ruke (Kupljenovo, Pojatno)2. Počinje se strašna muka (Pojatno)

Uvodne rieči... / Ivica Ivanković

3. o Isuse, daj da pjevam (Pojatno)4. Dolje, dolje sunašce (Kupljenovo) 5. Jezuš, Jezuš moj premili (Kupljenovo)6. Prosti, moj Bože (Pojatno)

Ivekova mučna misel... / Ivica Ivanković

7. Ja se kajem Bože mili (Mario Kambić / Vokalni kvintet VANKA)8. o moj mili Jezuš (Vokalni kvintet VANKA, Kupljenovo)

Drinak drivo... - B. Jakolić / Ivica Ivanković

9. Stala Majka pod raspelom (Pojatno)10. Sedem sveti žalosti (Kupljenovo) 11. Križ nam stoji vu polju (Kupljenovo)12. Na Maslinskoj tužnoj gori (Pojatno)

Ivekova misel o križu... / Ivica Ivanković

13. Tiha noć se evo spušća (Kupljenovo, Pojatno)

Križ nam stoji vu polju… - stara je kupljenska i zagorska korizmena pjesma ili bolje rečeno jedna mnogima danas nepojmljiva, a lijepa folklorna spje-vana Pietà. Takav nas pučki napjev svojim sadržajem, umjetnički i religiozno, vraća u davno 12. stoljeće. No, i danas je, nakon mnogo vremena i stoljeća, sasvim svejedno je li polje kupljensko, pojatensko, zagorsko ili panonsko, vojvođansko, bunjevačko…

Vjera i Nada, Tuga i Sućut, Križ i Patnja - gotovo da su i danas, čini se, jednako snažni pojmovi i osje-ćaji, kao da se u životu obična čovjeka i svakodnevici ništa nije promijenilo. No, te i takve osjećaje ili stanja duha mnogi, nažalost, ni danas ne razumiju.

Zemlja, brazde, prah ili pepeo, blato, pisak i polja, ljudi i njihove muke, također su jednako tvrdi ili rahli kao i nekoć, u davnim vremenima, slični po mnogoče-mu svakome Raspelu, Križnomu drievu ili Krajputašu. Sve je to zapravo samo vjekovna preslika drvenog ili zidanog Križa koja se neprestance ponavlja ili iznova obnavlja, Križa kojemu se odavna klanjamo i pokla-njamo, pred kojim skrušeno pognemo glavu, pokle-knemo i klečimo, premda neki nažalost i ne koliko bi možda trebali!? Poput neke nevjerojatne opomene, replike Njegova Križa stoje još i danas kao znak na našim svagdašnjim životnim i inim raskrižjima, često u beskrajnim ravnicama kojima ne naziremo kraja – postojano kao snaga bez koje bismo se (kao i bez ufanja!) izgubili kao guske u magli i blejali kao na-pušteno stado… Križ nam stoji vu polju… zagorskom, zaprešićkom, vojvođanskom, tavankutskom… stoji i čeka nas…

Ivica Ivanković, prof.

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.


Još od godine 1983. kvalitetu KUD-a Kupljenovo svojim pohvalama potvrđuju mnogi ugledni hrvatski stručnjaci, etnolozi i folkloristi.

O tome svjedoče i različite stručne publikacije, mnoge radijske i te-levizijske emisije, ali i izdanja poput primjerice dva CD-a – Lepo nam je, lepo, Zagorje zeleno (2000.) i Kupljenovo u srcu te nosim (2008.) – te knjiga njihova člana, stručnog voditelja, savjetnika, etnologa i Kupljenca Ivice Ivankovića naslova Kupljenski spomenar – 1. diel: Tanci i popievke (2012.).

Članovi društva sudjelovali su te na vrhunskoj razini predstavili svoj kupljenski zavičaj u programima svih vodećih hrvatskih smotri izvornih, folklornih, dječjih i dramskih skupina. Svoj zaprešićki zavičaj, u širem smislu, dostojno su predstavljali i na stranim gostovanjima u Mađar-skoj (2003.), Bosni i Hercegovini (2005.), Španjolskoj (2006.), Bugarskoj i Njemačkoj (2007.), Slovačkoj (2009.), Vojvodini (2013. i 2016.) te Ma-kedoniji (2010. i 2016.).

Uz vrijednu potporu Grada Zaprešića i Zagrebačke županije, u radu društva danas aktivno djeluje sedamdesetak članova različitih dobnih skupina.

Izvorna skupina gotovo redovito sudjeluje u programima Pasionske baštine još od 2003. godine. Premda u posljednje dvije godine iznimne uspjehe postiže Pjevačka skupina Ivančice KUD-a Kupljenovo, ove će godine prvi put u programima Pasionske baštine u Zagrebu, Zapreši-ću i Jastrebarskom sudjelovati i njihov novoosnovani Vokalni kvintet VANKA.

Kupljenčice i Kupljenci… u crkvi sv. Petra u Zagrebu (PB 2016.)

Mješoviti pjevački zbor KUD-a Pojatno okuplja tridesetak pjeva-ča iz Pojatna, Kupljenova, Pušće i Zaprešića. Već 13 godina djeluje pod umjetničkim vodstvom dirigenta Mladena Kuhara i uspješnim organi-zacijskim vodstvom Nade Turk. Njihov program čini stotinjak hrvatskih narodnih, zabavnih, starogradskih i duhovnih pjesama, koje najčešće izvode prigodom blagdana i različitih događaja u Pojatnu, Zaprešiću i okolnim općinama.

U Pojatnu tradicionalno održavaju koncerte za Dan Pojatna (blag-dan Srca Isusova u lipnju), te u studenome uz blagdan svete Cecilije, za-štitnice pjevača i svirača. Svake godine nastupaju na Županijskoj smotri pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava te na svakom Gospodarskom sajmu u Zaprešiću, zatim na županijskim smotrama umirovljenika kao predstavnici Grada Zaprešića, a uz to često organiziraju i koncerte za starije i potrebite da bi, na taj način, uljepšali boravak starijima i nemoć-nima u različitim ustanovama i domovima.

Uz zavičajne folklorne napjeve, njeguju duhovnu crkvenu glazbu, pa su time redovito sudjelovali i uljepšali misna slavlja u Pušći, Zapre-šiću, Biškupcu Varaždinskom, Zlatar Bistrici, Lepenici u BIH, otoku Viru i Novalji na Pagu. Na tim gostovanjima često surađuju i s Tamburaškim zborom Gaj, s kojim su ostvarili četiri uspješna nastupa na Lepeničkim jesenima u Općini Kiseljak (BiH) i u gradu Russelsheimu u Njemačkoj.

Godine 2010. snimili su nosač zvuka pod nazivom Oj, Pojatno ko-jim su trajno zabilježili dio svojeg rada na očuvanju hrvatskih narodnih pjesama.

Kulturno-umjetničko društvo Pojatno


Mario Kambić zaposlen je u OŠ Ljubo Babić u Jastrebarskom.

Diplomirao je na Učiteljskom fakultetu Sveu-čilišta u Zagrebu, učiteljski studij – smjer informa-tika. Studirao je i etnologiju te češki jezik i književ-nost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagre-bu. Osnovno glazbeno obrazovanje na trubi stječe u klasi prof. Krešimira Fabijanića u Glazbenoj školi Jastrebarsko i GŠ Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, gdje nastavlja srednjoškolsko glazbeno obrazova-nje, solo pjevanje u klasi mr. art. Lade Bujas Majić.

Dodatno se glazbeno obrazuje na seminari-ma crkvene glazbe na Institutu za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu i na drugim stručnim edukacija-ma na polju glazbene pedagogije, vokalne glazbe, etnomuzikologije i folkloristike.

Od godine 2006. ozbiljnije se bavi proučava-njem i pedagoškim radom na glazbenom, posebi-ce vokalnom izričaju hrvatske tradicijske glazbe, surađujući s brojnim ansamblima i folklornim društvima u Jastrebarskom i okolici. Umjetnički je voditelj MPZ-a Javor u Jastrebarskom, KUD-a Lipa u Slavetiću i glazbeni voditelj KUD-a Bratinečko srce u Bratini. Voditelj je i VA Gouriena te orguljaš župe sv. Ivana Krstitelja u rodnom Desincu. Stoga već dugo godina sudjeluje i u programima Pasion-ske baštine.

Godine 2012. dobitnik je javnoga priznanja Grada Jastrebarskog – Plakete Grada za izvanred-ne rezultate i doprinos razvoju kulture i umjet-nosti.

Ivica Ivanković, prof., etnolog i folklorist; od rane mladosti bavi se istraživanjem narodne baštine te bilježenjem glazbenoga i plesnoga nasljeđa Hrvata, posebice kajkavaca. Kao pedagog, koreograf, voditelj ili stručni suradnik pomaže rad mnogih izvornih i reproduktivnih folklor-nih skupina u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Voditelj je izvorne folklorne skupine KUD-a Kupljenovo te idejni začetnik i prvi stručni rukovoditelj Smotre muških pjevačkih skupina Hrvatske. Član je Hrvatskoga etnološkog društva, Hrvatske glazbene unije, Stručnog savjeta za folklor Hrvatskoga sabora kulture te dugogo-dišnji suradnik Pasionske baštine.

Od godine 1990. do 1993. bio je aktivan plesač/pjevač Ansambla LADO s kojim i danas uspješno autorski surađuje.

Od travnja 1998. stalni je suradnik nekadašnje Redakcije narodne glazbe GP HRA, a danas i novinar, autor, voditelj i urednik radijskih emisija u Odjelu glazbenih sadržaja HRT-a. Uz to, radio je i radi kao producent, suautor, koscenarist ili stručni suradnik mnogobrojnih glaz-benih izdanja i tv-emisija o pučkoj kulturi. Autor je nekoliko zapaženih stručnih folklorističkih knjiga i nekoliko stručnih etnografskih tekstova objavljenih u različitim Zbornicima Muzeja Moslavine, Hrvatske matice iseljenika i Matice hrvatske.

Godine 2009. dobitnik je Zahvalnice za doprinos visokim umjetnič-kim dostignućima Ansambla LADO te posebne Medalje Slovačke radi-otelevizije za najbolji scenski koreografski prikaz (u izvedbi KUD-a Ku-pljenovo) na jubilarnom svjetskom 55. folklornom festivalu u Vychodni.

Godine 2014. nagrađen je Godišnjom nagradom Grada Zaprešića za zasluge u promicanju i čuvanju folklorne baštine zaprešićkoga kraja.

Etno-poeziju na zavičajnom kajkavskom (zagorsko-prigorskom) narječju piše od godine 2005.

9392 10. travnja Ponedjeljak

PON

EDJE

LJAK

, 10.

trav

nja Knjižnica Marija Jurić Zagorka Krvavi most 2 u 12:00 sati

Hrvoje Ljubić — Ratko Janjić-Jobo — Marijan Glavnik — Danijel Žabčić: PASIJA, izložba

o izložbi govori: Željka Čorak Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | u 20:00 sati

DUŠO SAD POĐI SAMNOM, tradicijske korizmene pripovijedne pjesme iz Slavonije i Srijema

izvode: Ženski vokalni ansambl Zwizde Muška vokalna skupina Sinovi atara solist: Zrinka Posavec, sopran recitatori: Rosanda Tometić, Ivan Kojundžić odabir i animacija: Miroslava Hadžihusejnović Valašek

P r o g r a m :

Poslušajte braćo mila - Poziv1. Poslušajte braćo mila / Srednji Lipovac / Sinovi atara i recitator

Ovo Majko, jest zlamenje - Najava2. Ajmo sada Nazaretu / Potočani, Biškupci / Sinovi atara i recitator3. Kad je Isus mali bio / Srednji Lipovac / recitator4. Išla Gojspa prikim putem / Srednji Lipovac / Zwizde i recitator

Kad Isusa osudiše – Križni put5. Pred smrt svoju / Zagrađe / Sinovi atara i recitator6. Kad Isusa osudiše / Podvrško / Zwizde, Sinovi atara i

recitator7. Kad je Isus križ nosio / Srednji Lipovac / Sinovi atara i recitator8. Kada su Isusa sa križa

skinuli / Nijemci / Zwizde, Zrinka Posavec

i recitator

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.


Oj ti rastužena – Majčinka bol9. Tužni dan svanio / Podvrško / Zwizde i recitator10. Gorko plače Gospa

draga /Košutarica / Sinovi atara

11. Jao meni tužna i žalosna Majka /

Lipovac / Zrinka Posavec, solo

12. O žalosna Majko / Lipovac / Sinovi atara i recitator

Noć se lomi - Uskrsnuće13. Uranile tri Marije / Đurđanci / Zwizde i recitator14. Noć se lomi Doljanovci recitator

Prid nama se svitli križ Isukrsta – Naš križ15. U crkvici pred oltarom / Lipovac / Zwizde, Sinovi atara 16. Nema duša moja mira/ Potočani / recitator17. Dušo, sad pođi sa mnom / Donja Obrijež / Zwizde, Sinovi atara

O pripovijednim pjesmama:

Kao oblik tradicijskih nabožnih pjesama, pripovjedne pjesme su da-nas spomenici najstarije duhovne baštine u kulturi Slavonije i Srijema.

Osnovni izvor crkvenih pučkih pjesama su crkvene pjesmarice koje sadrže tekstove liturgijskih i pučkih pjesama, uglavnom nepoznatog podrijetla. Mnoge od tih pjesama održale su se do danas kroz usmenu predaju i organizirano pjevanje u crkvi. Međutim, ima pjesama koje nisu svrstane u te, često od crkvenih vlasti odobrene pjesmarice, a nazivaju ih tradicijskim (pučkim, narodnim) pripovjednim nabožnim pjesmama. U njima su različiti vjerski pojmovi obrađeni na način kako ih osjeća vjernički puk, u njima se ogledaju pučka svakodnevica i lokalni život, a često su i izmijenjena biblijska kazivanja.

Naziv "pripovjedne" temelji se na poetskoj strukturi pjesama koje se sastoje od neograničenog niza osmeračkih ili deseteračkih stiho-va vezanih sadržajem. Upravo stoga težište pjesama postavljeno je na tekstu, a ne na napjevu. Pjevane strofe najčešće se grade na jednom poetskom stihu s ponavljanjima ("u dva reda") i pripjevima, a napjevi su jednostavni i sastavljeni od malih intervala.

Nabožne pripovjedne pjesme nastale su i održale se u okviru pučkih pobožnosti i drugih vanliturgijskih događanja (hodočašća, križni pu-tevi, ponoćke, zornice i dr.). Odlikuju se slobodnom izvedbom i varira-njem teksta i napjeva. Iako nestaju iz suvremenog života, sačuvane su u pamćenju najstarijih pjevačica i njihovim rukopisnim pjesmaricama.

Kroz dva desetljeća na terenu Slavonije mr. sc. Miroslava Hadžihusej-nović snimila je više od 200 napjeva za pripovjedne pjesme i prikupila je 10 rukopisnih pjesmarica koje su vjernice pisale za svoje potrebe.

Iz te građe izabrala je 14 napjeva i 17 tekstova korizmenih pripo-vjednih pjesama za nastup na ovogodišnjoj Pasionskoj baštini To su snimke izvedbi crkvenih pučkih pjevačica, pjevane na tradicijski slavon-ski način s "počimaljom", kojoj se pridružuju druge pjevačice pratnjom u jednom ili dva glasa. Neke snimke zabilježene su prije 20-ak godina, kada su pjevačice već bile starije životne dobi. To su snimke iz Srednjeg Lipovca, Biškupaca, Podvrškog, Lipovca, Nijemaca, Košutarice, Đurđa-naca i Donje Obriježi. Poetske stihove autorica je odabrala iz rukopisnih pjesmarica: Ane Bogdanović i Ane Galović, iz Srednjeg Lipovca, Anke Kraljević iz Potočana, Evice Marković iz Lipovca, rukopisne pjesmarice iz sela Podvrško i iz rukopisne ostavštine Ive Čakalića iz Doljanovaca.

Ana Bogdanović, r. Mladinović (1935.- 2016.) i Ana Galović, r. Ma-ričević (1926.) rođene su i cijeli život provele u Srednjem Lipovcu, ma-lom selu s oko 300 stanovnika u općini Nova Kapela kod Nove Gradiške. Iako u prošlosti nije bilo organiziranog rada na njegovanju folklorne baštine, u selu se spontano odvijao bogat društveni život. Do u duboku starost kazivačice su sačuvale u pamćenju preko 200 pripovjednih tek-stova za šetana kola i pripovjednih nabožnih pjesama. Prema njihovim kazivanjima svjetovnih pjesama Ana Brkić, r. Maričević (1941.-2015.) objavila je 2012. godine prvu slavonsku zbirku balada - Balade za še-tana kola i druge pisme. Danas u selu djeluje KUD Sve lipo i održava se smotra crkvenog pučkog pjevanja manifestacije Brodskog kola. Iste pjevačice autorice su rukopisnih zbirki tekstova s preko 100 tradicijskih nabožnih pripovjednih i pučkih pjesama. Tekstovi najčešće pripadaju korizmenom i marijanskom ciklusu i sadrže po više desetaka stihova. Na koncertu će biti izveden uvodni tekst Gospinog plača prema jednom od brojnih napjeva koji se pjevaju u Slavoniji (br.1), dvije pjesme čiji sadržaji prethode Križnom putu (br. 3 i 4) i dio Križnog puta (br. 7).

U obitelji Katice Škrabal (1956.) u Potočanima sačuvana je kao obi-teljska dragocjenost rukopisna pjesmarica pripovjednih nabožnih pje-sama Anke Kraljević (1932. -1978.) Svete pjesme s 38 tekstova. Potoča-ni su malo selo na južnim obroncima Papuka, kod Kaptola u Požeštini, koje je vezano uz jako folklorno društvo Šijaci u Biškupcima. U program je uvrštena pripovjedna pjesma Ajmo sada Nazaretu (br. 2) koja opisu-je obiteljsko okružje Svete obitelji za Isusova djetinjstva, kada se kroz simbol križa najavljuje Križni put i pjesma Nema duša moja mira (br.16) kojom vjernik traži svog Spasitelja.

Jedina rukopisna zbirka tekstova pripovjednih nabožnih pjesa-ma pronađena u Srijemu je zbirka Evice Marković (1921.) iz Lipovca na istočnoj granici naše zemlje. Lipovac je mjesto s jakom duhovnim


tradicijom još od srednjeg vijeka. Evica Marković je zapisivala teksto-ve po sjećanju u vrijeme progonstva kada je istočni dio Hrvatske bio okupiran. Zbirka ima 55 tekstova korizmenih i marijanskih pjesama i nekoliko molitvi. Zbirku čuva i njom se koristi Evičina kći Marija Vareha (1942.) koja je i članica uspješne ženske skupine crkvenih pjevačica. Pjesme koje se izvode "u dva reda" (ponavljanjem od soliste otpjevane strofe) ne izvode se posljednjih desetljeća. Rukopisna zbirka Evice Mar-ković dostojno predstavlja Vukovarsko-srijemsku županiju sa 6 pripo-vjednih nabožnih tekstova na ovogodišnjoj Pasionskoj baštini (br. 7, 8, 11, 12, 15, 16).

U malom selu Podvrškom u općini Cernik kod Nove Gradiške u sla-vonskoj Posavini sačuvana je stara rukopisna pjesmarica s 30 tekstova koje su zapisale, danas nepoznate vjernice. Zbirka obiluje vrijednim sta-rinskim tekstovima, iz koje je autorica izabrala dva teksta s tematikom Isusova Križnog puta (br. 6 i 9).

U selu Doljanovci, na obroncima Papuka u Požeštini zapisivao je cijeli život seljak i pjesnik Ivo Čakalić (1889.-1971.) tekstove svjetovnih i crkvenih pjesama svoga sela. Čakalić je surađivao s mnogim kultur-nim i znanstvenim ustanovama uključujući muzeje, današnji Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Njegova ostavština sadrži na tisuće stranica pučkih i autorskih tek-stova jedinstvene građe, koja je digitalizirana i dostupna istraživanju i publiciranju. Na koncertu Čakalić se predstavlja jednim tekstom pjesme Noć se lomi (br.14)

Zbog starosti snimaka i pjevačica, načina izvođenja (ponavljanja i pripjevi) pjesme su prilagođene zahtjevima koncertnog izvođenja: izvedbe napjeva su skraćene, a poetske tekstove cijele pripovjedne pje-sme govore recitatori.

mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek

Ženski vokalni ansmabl Zwizde je grupa djevo-jaka s adresom u Zagrebu koja okuplja zaljubljenice u šokačku tradicijsku glazbu - djevojke, uglavnom studentice iz Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke te Bosanske posavine. Ljubav prema tradicijskoj glazbi rodnoga kraja okupila ih je prije 10 godina. Marljivim radom stekle su reputaciju koja im je omogućila broj-na gostovanja u Hrvatskoj, kao i u Salzburgu, Beču, Budimpešti i Novom Sadu. Pored toga gostovale su i u Seoulu u Južnoj Koreji, gdje su na Adria Art festivalu, prema preporuci Ministarstva kulture, predstavile Hr-vatsku i kulturu svoga zavičaja. Njihov interes prven-stveno je otkrivanje i promoviranje šokačkih napjeva svjetovne i sakralne tematike koje izvode na origi-nalan, tradicionalan način i to, uglavnom, a capella. Svoj prvi CD pod nazivom "Op lonci, lončići" objavile su 2015. godine koji je nominiran za nagradu Porin u kategoriji najbolji album folklorne i etno glazbe. Vo-diteljice Ženskog vokalnog ansambla Zwizde bile su Zrinka Posavec i Marija Gačić, a sadašnji voditelj je Pavo Begovac.

Članice: Valentina Džinić, Mirna Filakovac, Kata-rina Zemljak, Mišelina Korednika, Valentina Hil, Marija Džankić, Bojana Poljaković Popović, Žaneta Milović, Lorina Aido, Maja Nevistić, Anja Puljić, Ana Jajčinović, Petra Galić, Tatjana Ćaćić.

Žens

ki v

okal

ni a

nsm

abl Z

wiz

de


Muška vokalna skupina Sinovi atara djeluje u okviru udruge za očuvanje hrvatske kulturne ba-štine CroETHNO u Zagrebu. U Sinovima atara pje-vaju Šokci podrijetlom, ali i ljubitelji šokačke pje-sme koji žele pridonijeti očuvanju nematerijalne kulturne baštine Slavonije, Baranje, Srijema, Bačke i ostalih krajeva u kojima žive Hrvati Šokci. Skupi-na njeguje tradicijske vokalne tehnike i glazbeni izričaj navedenih područja, okuplja pjevače i svira-če žičanih instrumenata, te tradicijskih instrume-nata (samice, gajdi, diplica i dvojnica). Osim svje-tovnih napjeva, skupina posebno radi na očuvanju sakralnih napjeva pučkim načinom izvođenja. Re-dovno sudjeluje na Smotri amaterskog folklornog stvaralaštva u Zagrebu. Sudjelovali su na Festivalu pjevačkih zborova 2013. godine te na različitim glazbenim natjecanjima u Hrvatskoj. Sinovi ata-ra nastupaju u originalnim šokačkim slavonskim, baranjskim i srijemskim nošnjama. Predsjednik je Mirza Karić, tajnik Josip Forjan, a umjetnički vodi-telj Matej Vinarić.

Članovi: Bruno Ćutić, Stjepan Čehovski, Tomi-slav Filić, Josip Forjan, Domagoj Grgurević, Mirza Katić, Stjepan Kelčić, Pavao Kobaš, Miroslav Šalko-vić, Josip Tarabić, Domagoj Uremović.

Muš

ka v

okal

na s

kupi

na S

inov

i ata

ra

Zrinka Posavec, rođena Đakovčanka je akademska glazbenica, pje-vačica, etnomuzikologinja i producentica. Od djetinstva se aktivno bavi folklorom, profesorica je pjevanja i surađuje sa folklornom društvima, među kojima je i ŽVA Zwizde. Zapažena su njena istraživanja suvreme-nog načina izvođenja tradicijske glazbe, što je rezultiralo prvim nosačem zvuka "Pantomima – Sevdah i Panonika", kojim se predstavila u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 4. veljače 2016. godine.

Mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek (1935.) završila je gi-mnaziju i Muzičku školu u rodnom gradu Osijeku. Diplomirala je i ma-gistrirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Do 1992. bila je prosvjetni radnik, kada je kao profesorica Pedagoškog fakulteta u Osijeku (kao ratna stradalnica) otišla u mirovinu i preselila se k svojoj djeci u Zagreb.

Od 1993.god. stalna je vanjska suradnica Hrvatskog radija za koji je na terenu sakupila preko 4000 primjera folklorne i crkvene pučke glazbe iz Slavonije, Gorskog Kotara, Korduna, Like i Banovine. U isto vrijeme surađuje i sa Hrvatskom televizijom, udrugom Pasionska baština (Kordunski Uskrs, 2001., Korizma hrvatskog Podunavlja, 2006., Isusove ruke raskriljene su, 2016.), vodi projekte Ministarstva kulture (Šetana kola, Starogradske pjesme u Slavoniji i Srijemu, Crkveno pučko pjevanje u Baranji, Crkveno pučko pjevanje u Slavoniji i Srijemu), na terenu osni-va KUD-ove, radionice svjetovne i crkvene popijevke i folklorne smotre.

Od 1980. god. bavi se istraživanjem slavonske tradicijske i suvreme-ne svjetovne i crkvene pučke glazbe i običaja: dječjeg folklora, povijesti slavonske glazbe, starogradskih pjesama, pjevanih balada u šetanim ko-lima, crkvenih pučkih pjesama iz Baranje, Slavonije i Srijema.

Autorica je objavila 3 knjige (notne zbirke): Pjesmom na Vezove (Đakovo, 1994.), Starogradske pjesme i plesovi (Đakovo 2003.) i Kada vrime slavno dođe, Crkvene pučke popijevke baranjskih Šokaca (Đako-vo-Zagreb, 2014.), 70-ak znanstvenih i stručnih radova u zbornicima i godišnjacima, 10-ak CD-ova (Kordunski Uskrs, 2002., trostruki album Hrvatske pučke crkvene pjesme, 2003.), a nastupila je na oko stotinu znanstvenih i stručnih skupova i simpozija. U pripremi su notne zbir-ke: Tradicijske nabožne pripovijedne pjesme Slavonije i Srijema, Crkvene pučke popijevke Požeške biskupije i Folklorna glazba slavonske Podra-vine.

Članica je stručnih udruga i društava: Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog društva skladatelja, Matice hrvatske, Udruge Šokadija, osnivačica je i predsjednica udruge Koraci baštine koja potiče i organizira terenski rad na dokumentaciji tradicijske folklorne glazbe, posebno među nositeljima treće životne dobi.


Kad je Isus mali bioRukopisna zbirka Ane Galović, r. 1926.Srednji Lipovac

Kad je Isus mali bio,na ‹vom svijetu je živio,u gradiću malenom,Nazaretom prozvanom,svojom majkom Marijomi sa svetim Josipom.Josip mu se čudioi u čudu gledao,kad se nebo otvori,s neba sišli anđelii s' Isusom se igralipod zelenom palmicom,pred malenom kućicom.Svi su bili veseli,cvjetni križić pravili.Kad je križić napravljen,na Isusa postavljen,leti Isus maleni,svojoj majci Mariji,k'o malena pčelica.Iz oka mu sunce sja, k'o jutarnja zorica.Veli Isus maleni:"Vidi majko, križić moj."Al' govori Marija:"O Isuse slatki moj,što men' znači križić tvoj?"Isus Majku zagrlii slatko ju poljubi:"To je, Majko, spravljenamoja smrtna postelja,na kojoj ću umrijeti."Uze Majka Isusa,u krilo ga stavila,gorke suze ronila,i u nebo gledala.Tad se nebo zasjelo,zemlju svjetlom pokrilo,svjetlom Božje milosti,da nam grijehe oprosti.

103102 11. travnja Utorak

UTO

RAK,

11.

tra

vnja

Studio Moderne galerije Josip Račić

Margaretska 3 u 18:00 sati

KALVARIJA, izložba studenata ALU (Zagreb)

odabir i postav: izv. prof. art. Tomislav Buntak

Pasionska baština je sa Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu započela suradnju 1997. godine, a ideja je bila potaknuti studente na stva-ralaštvo na tada pomalo zanemarene teme: Muke i Uskrsnuća Kristova, ali i teme šire i slobodnije shvaćene, doživljene i interpretirane ljudske muke i radosti življenja, stvaranja, bivanja.

Studenti tome pristupaju vrlo otvoreno i ra-znovrsno u motivima i tehnikama: od sakralnog i figurativnog do osobnog i apsrtraktnog, te kori-štenjem novih medija. Odaziv svih ovih godina do danas bio je značajan i rezultirao je velikim brojem kvalitetnih dijela.

Izlo

žba

stud

enat

a AL

U (P

B 20

16.)

Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | u 20:00 sati

KORIZMENI KONCERT(Rahmanjinov, Liszt, Reger, Talis, Liszt, Rheinberger, Durufle, Bruckner, Monteverdi, Čajkovski, Poulenc, Gallus, Rossini, Lukaszewski, Schütz)

izvodi: Zbor HRT-a dirigent: Borut Smrekar

P r o g r a m :

Sergej Rahmanjinov: PRIDITE, iz Noćnog bdijenja, op. 37

Max Reger: DER MENSCH LEBT UND BESTEHT NUR EINE KLEINE ZEIT, iz Osam duhovnih pjesama, op. 138

Thomas Tallis: LAMENTATIONS OF JEREMIAH I (prvi dio)

Franz Liszt: AVE VERUM CORPUS, S. 44

Josef Rheinberger: ABENDLIED Maurice Durufle: UBI CARITAS Anton Bruckner: PANGE LINGUA Claudio Monteverdi: ADORAMUS TE, CHRISTE, a 6

Petar Iljič Čajkovski: KERUBINOVA HIMNA, br. 1 iz Devet sakralnih skladbi

Francis Poulenc: TENEBRAE FACTAE SUNT, br. 3 iz Četiri moteta za Veliki tjedan

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.


Jacobus Gallus: ECCE QUOMODO MORITUR IUSTUS Gioachino Rossini: QUANDO CORPUS MORIETUR iz Stabat Mater

Paweł Łukaszewski: MEMENTO MEI, DOMINE Heinrich Schütz: EHRE SEI DIR, CHRISTE, završni zbor iz Muke po Mateju

O programu:

Pred Zbor HRT-a vraća se slovenski maestro Borut Smrekar i vodi nas kroz svojevrsni povije-sni presjek najljepših prigodno izabranih sakralnih skladbi. Polifonija Jacobusa Gallusa, renesansna remek-djela iz pera Thomasa Tallisa i Claudia Mon-teverdija, dosezi najvećega baroknog majstora pri-je pojave J. S. Bacha – Heinricha Schütza i gorlji-vog svjedoka vjere kroz glazbu Antona Brucknera, romantičarski iskazi P. I. Čajkovskog i Franza Liszta, raskoš ruske sakralne tradicije u Noćnom bdijenju Sergeja Rahmanjinova ili tzv. anti-moderni sakral-ni stil suvremenoga poljskog skladatelja Paweła Łukaszewskog samo su neke od skladbi iz bogatog izbora korizmenog koncerta Zbora HRT-a.

Zbor Hrvatske radiotelevizije utemeljen je četrdesetih godina prošloga stoljeća. Djelujući najprije kao komorni ansambl pod vodstvom Mladena Pozajića, a zatim Slavka Zlatića, s vremenom je prerastao u prvi profesionalni zbor u Hrvatskoj. Njegov je umjetnički identitet oblikovalo niz uglednih glazbenika, među kojima su, kao šefovi-dirigenti, bili Ser-gije Rainis, Vladimir Kranjčević, Igor Kuljerić i Tonči Bilić.

Velik repertoar Zbora obuhvaća skladbe a cappella i vokalno-instru-mentalne skladbe u rasponu od rane renesanse do najnovijih glazbenih djela, a osobita se pozornost posvećuje njegovanju hrvatske glazbene baštine. Zbor je stekao ugled na nastupima diljem Hrvatske, ali i mnogim zapaženim koncertima u inozemstvu, primjerice u Rimu, Moskvi, Salz-burgu, Milanu, Parizu, Veneciji i Berlinu. Surađivao je s mnogim ugled-nim hrvatskim dirigentima (Lovrom pl. Matačićem, Milanom Horvatom, Pavlom Dešpaljem, Nikšom Barezom itd.), s mnogobrojnim inozemnim gostima (Claudijom Abbadom, Lorinom Maazelom, Igorom Markevičem, Valerijem Poljanskim) te s nizom solista svjetskoga glasa.

Među vrhunce umjetničkih postignuća Zbora HRT-a ubrajaju se Schnittkeovi Stihovi pokajanja i Koncert za zbor, Rautavaarina Vigi-

Zbor

HRT

lia, Papandopulova Muka Gospodina našega Isukrsta i Hrvatska misa, Monteverdijevi Madrigali Guerrieri et Amorosi i Vespro della Beata Ver-gine, Bachove Muka po Mateju i Muka po Ivanu, Haydnovo Stvaranje svijeta, Händelov Mesija, Muka po Luki K. Pendereckoga, Trois poemes d’ Henri Michaux Witolda Lutosławskog (djelo naručeno i skladano za Zbor Radio-televizije Zagreb, današnji Zbor HRT-a), Svadba Stravinsko-ga, Kuljerićevi Hrvatski glagoljaški rekvijem i opera Životinjska farma te Triptihon Ivana Brkanovića. Zbor je dobio Diplomu Milke Trnine za izuzetne umjetničke dosege u 2004. godini na temelju izvedbe Hrvatske mise Borisa Papandopula, a 2005. izvedbom Hrvatske mise pod ravna-njem Tončija Bilića, zabilježene na CD-u u izdanju Cantusa, osvojio je diskografsku nagradu Porin za album godine u kategoriji klasične glaz-be. Godine 2007. skladba Igora Kuljerića Križu, daj nam ti milosti objav-ljena na CD-u u izdanju Orfeja/HRT-a s naslovom Kako jelen vrilo traži, također pod Bilićevim ravnanjem, dobila je Porina za najbolju skladbu napisanu za solo ili manji sastav. CD Hrvatska božićna priča (Cantus, 2011.) dosegao je nakladu od 30.000 primjeraka, a album Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni, objavljen 2012., nagrađen je s tri Pori-na: za najbolji album klasične glazbe, najbolju izvedbu klasične glazbe (skladba Ego sum qui sum Julija Skjavetića) i najbolju snimku albuma klasične glazbe. U 2013. godini, u izdanju Cantusa/HRT-a objavljen je trostruki DVD Osorska trilogija, kao prva integralna izvedba – koncertna snimka s 37. Osorskih glazbenih večeri - Osorskog rekvijema i Osorskog misterija Borisa Papandopula te Osorskog plača Berislava Šipuša. Izda-nje je zaslužilo nagrade Porin u dvije kategorije: najbolji album klasične glazbe i najbolji producent (Krešimir Seletković). Iste godine, Zbor je, uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića,


ostvario suradnju sa sopranisticom Elenom Moşuc na CD-u Donizetti Heroines, koji je objavio Sony Classical. U povodu stote obljetnice smrti Ivana Zajca, objavljen je CD posvećen njegovim skladbama za zbor - Ivan Zajc: Noćni čar (HRT, 2014.).Među najnovijim izdanjima su Muka Gospodina našega Isukrsta (po Ivanu) Borisa Papandopula (HRT, 2015.) te Vinko Jelić: Audivi vocem (HRT, 2016.).

Godine 1998. Zbor HRT-a je na poticaj Tončija Bilića počeo sustav-no njegovati pjevanje a cappella i uz instrumentalnu pratnju. Tako je nastao ciklus Sfumato, da bi se publici predstavila djela hrvatske glaz-bene baštine, remek-djela i rjeđe izvođene skladbe klasične literature te najnoviji ostvaraji zborske glazbe u nas i u svijetu. Ciklus ima i likovnu dimenziju, što je razvidno iz podnaslova Duhovni zvuci, boje i oblici, a ostvaruje se u suradnji s Muzejom Mimara.

Od 2016. godine, Zbor HRT-a član je uglednog međunarodnog udru-ženja Tenso, europske mreže profesionalnih komornih zborova koju čini šesnaest ponajboljih vokalnih ansambala iz dvanaest europskih zemalja.

Borut Smrekar 1983. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani, a na ljubljanskoj Akademiji za glasbo stekao je diplomu iz klavira u razredu Du-bravke Tomišič Srebotnjak. Godine 1988., također u Ljubljani, diplomirao je dirigiranje u razredu Antona Nanuta. Nakon magisterija 1993., na Akademiji za glasbo u Ljubljani je i doktorirao, s disertacijom na-slovljenom Problem rekonstrukcije orkestralnog zvu-ka u Beethovenovim simfonijama. Usavršavao se na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, kod Sir Colina Davisa te u Sjedinjenim Američkim Dr-žavama. U sezoni 1990./1991. bio je dirigent Zbora Opere Slovenskega narodenga gledališča u Ljubljani, a od 1991. do 1998. bio je asistent dirigiranja na lju-bljanskoj Akademiji za glasbo. U sezoni 1996./1997. vodio je Slovensko komorno gledališče, a nakon toga, do 2005. bio je ravnatelj pa umjetnički vođa Opere i Baleta Slovenskog narodnog gledališča u Ljubljani. Kao dirigent ravnao je Slovenskom filharmonijom, Vojvođanskom filharmonijom, Cameratom Labacensis, ansamblima SNG Maribor i Ljubljana, Zborom HRT-a… Bio je član međunarodnih glazbenih žirija, najčešće na pjevačkom natjecanju Belvedere u Beču. Preveo je više opernih libreta (Menotti, Weil, Ulmann, Poulenc, Walton). Nerijetko se posvećuje muzikološkim istraži-vanjima, posebno na području opere, glazbene publi-cistike i mentorskog djelovanja.

109108 12. travnja Srijeda

SRIJ

EDA

, 12.

tra

vnja

Društvo hrvatskih književnika

Trg bana J. Jelačića 7 u 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA — Pasionska lirika Marina Sabića

sudjeluju: Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika Joško Ševo, dramski umjetnik

Marin Sabić (1860. – 1923.) bio je prvi koji je, doživjevši obraćenje, začeo novi model hrvat-ske religiozne lirike te ga je onodobna kritika jed-nodušno prihvatila kao ponajboljega mističnoga pjesnika. Tragom velikoga Asižanina ili sv. Kata-rine Sijenske, Anselma ili Tome Kempenca, intui-rao je posbnu vrstu mističnoga osjećanja života, prodahnuta augustinovskom maksimom: melius scitur nesciendo. Odnosno, što manje umovanja i racionalnih gonetanja, to više osjećanja Bož-je prisutnosti u svijetu. Bio je prvi koji je visoko postavio vrijednosne ljestvice hrvatskoga duhov-noga pjesništva kršćanskoga nadahnuća. Za života objavio je zbirku pjesama Trenutci (1901.), putopis Lourdes (1908.) te niz pjesama, prepjeva, studija, književnih prikaza i kritika u tadašnjim novinama i časopisima. U izdanju Kršćanske sadašnjosti pod naslovom Preporod idealizma 2006. objavljena su mu izabrana djela.

Božidar Petrač

* * *


PASIONSKE SKLADBE(Mozart, Pergolesi, Händel)

izvode: Tanja Ruždjak, sopran orgulje: Elizabeta Zalović

W. A. Mozart: "LAUDAMUS TE" (iz Mise c-mol)

G. B. Pergolesi: "VIDIT SUUM DULCEM NATUM" (iz Stabat Mater)

G. F. Handel: "GLORIA PATRI" (iz kantate Laudate pueri Dominum)

Tanja ruždjak, sopran magistrirala je u rujnu 2013. godine na Mu-zičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Dunje Vejzović, a diplomirala u klasi prof. Martine Zadro (rujan 2012.). Uspješno je nastupala u zemlji i inozemstvu (Italija, Austrija, Slovenija, SAD, Rep. Irska, Australija, Nizo-zemska, Velika Britanija i Španjolska). Kao koncertna pjevačica nastupa-la je izvodeći razna djela kao što su "Missa Apostolica” G. Wirtha (2009., 2010.), "Missa brevis u B-duru” W.A. Mozarta (2004., 2013.), kantata "Laudate pueri Dominum" G. F. Haendela (2013.). Redovito nastupa izvodeći glazbu W. A. Mozarta, F. Schuberta, J. Brahmsa, P. I. Čajkov-skog, N. Rimski Korsakova, S. Rahmanjinova, F. Poulenca, H. Duparca, H. Villa Lobosa, D. Pejačević, J. Hatzea i mnogih drugih. Jedna je od članica ansambla "Projekt Lazarus" koji se bavi promocijom hrvatske glazbene baštine i revitalizacijom do sad ne izvođenih djela hrvatskih skladate-

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

P u S Č P S N

TRAVANJ 2017.


lja između 16. i 18. stoljeća. Dobitnica je nagrada na međunarodnim natjecanjima (druga nagrada na Međunarodnom pjevačkom natjecanju "Bruna Spiller”, Crna Gora 2012. godine, posebna nagrada na "Vienna International Music Seminar Competition" u Beču, Austrija 2011. i dru-ge). Surađivala je s uvaženim domaćim i inozemnim umjetnicima kao što su Martina Zadro, Simon Dešpalj, Gerhard Zeller, Silvano Zabeo, Paul Plummer, Eva Blahova, Mirella Freni, Dunja Vejzović, Jaume Aragall, Cla-udia Visca i drugi. Ostvarila je niz zapaženih uloga u više opernih kuća i produkcija u zemlji i inozemstvu.

elizabeta Zalović (vidi str. 24)

akad. slikar Josip Botteri-Dini, Procesija, detalj, 1990.

Pasi

on

ska

ba

štin

a Z

agre

b

26.svečanosti

1.-12. travnja 2017.

Programska knjizica - ovitak.indd 6 3/26/2017 10:11:05 AM

Documents

Zagreb Pasionska baština - culturenet.hr...obilazan kulturni događaj u hrvatskoj metropoli Zagrebu, prepoznat i u drugim zemljama Europe. Naime, Europska udruga Europassion, čiji