ZAGREB - SAVA - MOSTOVIki-most… · PJEŠAČKI (2): - Produžena Šoljanova (Kovinska) - Priobalna – Rakitje - Produžena ulica Medpotoki - Petruševec - Zapadni Jarunski most

1

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, Republike Austrije 18; e-mail: [email protected] :tel: 610-1845, fx:610-1838; rujan 2013.G.

ZAGREB - SAVA - MOSTOVI

IZRADIO: DUBRAVKO ŠIROLA, dipl.ing.prom.

mailto:[email protected]

2


1. Kako se odlučuje o gradnji novog mosta?

Procedura?

Sadržaj i procedura izrade dokumenta prostornog uređenja definirani su Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12).

Generalnim urbanističkim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvrđuje se temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina, s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.

Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja mostova kao prometnih građevina i kao građevina iznimnog značenja za formiranje identiteta grada na rijeci.

Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova.

Za planiranje, projektiranje, te gradnju i uređenje trgova i mostova mjerama provedbe osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega urbanog standarda.


3


2 Zagreb nije u potpunosti iskoristio svoju rijeku, zašto je tako? Ima li Sava potencijal?

Sava protječe kroz Zagreb u duljini od oko 30 km; Širina kinete (korita) je 100 m (prosječno); Širina inundacija s obje strane po 100 m (prosječno); Inundacije se u prosjeku plave 15 dana u godini; Visina nasipa kroz Zagreb 3-5 m; Nasipi su dimenzionirani da kruna nasipa na području od Podsusedskog do Mičevečkog mosta nadvisuje tisućugodišnji vodni nivo za 1

m; Uzvodno i nizvodno nasipi su predviđeni za obranu od stogodišnje velike vode koju nadvisuju za 1,2 m; Maksimalni kapacitet protoka kroz Zagreb 3.270 m3; Maksimalni kapacitet protoka kroz odteretni kanal Odra 1.510 m3 ; Kanal Odra je izgrađen u duljini od 33 km, od planiranih 51,4 km; Preljev Jankomir počinje djelovati kod protoka 1.900 m3/s; Regulacija rijeke Save dovela je do smanjenja dotoka vučenog i suspendiranog nanosa, pa se javlja proces erozije vlastitog dna korita –

jedan od razloga pada razine podzemnih voda; Vodostaj podzemnih voda pada 1-2 m svakih 10 godina; Za vodnu opskrbu Save važne su obilne padaline u planinsko-brdskom gornjem dijelu porječja (Slovenija). U gornjem dijelu toka Sava

ima snježno-kišni režim, a u srednjem i donjem dijelu toka režim prelazi u kišno-snježni, tako da proljetni i ranoljetni maksimum (kopnjenje snijega i kiša) postaje izrazitiji od kasnojesenskog (kiša), dok je ljetni minimum (velika isparavanja) izraženiji od zimskog minimuma.

Sava je glavna sabirnica voda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

1. Sava, uz Medvednicu je bitan sinergijski čimbenik grada Zagreba, te je slijedom toga neophodno bez odgode pristupiti izradi urbanističke studije prostora uz Savu, obuhvaćenog Prostornim planom grada Zagreba:

2. Dosadašnje studije urbanizma-arhitekture, ekonomije, energetike, hidrotehnike, vodozaštite, prometa, ekologije i drugih paralelno su se izrađivale i tako ne pridonoseći cjelovitom interdisciplinarnom (urbanističkom) sagledavanju rješenja prostora.

3. Upravo je rijeka Sava ona karika koja povezuje parkove prirode Medvednicu i Žumberak, naplavna polja i obližnja gorja sa prostorno disperziranim urbanim tkivom Zagreba;

4. Sava nikako nije samo vodena površina i vodno lice rijeke, već je ona ključni sublimator i razvojna mogućnost grada, ali uz uvjet osiguranja opstanka postojeće bioraznolikosti koja se veže uz tok rijeke u prirodnom okolišu;

5. Sava i Medvednica prirodno zatvaraju zagrebački zeleni pojas kojeg je potrebno artikulirati i dopuniti zelenom gradskom mrežom visokog zelenila uz prometne koridore i stvoriti podlogu za razvoj sredine ugodnog života;

6. Kako je kroz vrijeme dokazano, savska jezera su nedvojbeni aktivatori prostora; 7. Promatrajući užu regiju (Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorsku županiju) i njenu održivost, Zagreb mora iskoristiti jaki utjecaj štićenja

prirode u njegovom planiranju i tu situaciju dodatno obogatiti dostatno dimenzioniranim šumama, livadama, parkovima i drvoredima koji se pružaju od obronaka Medvednice i iz nizinskih polja do obala Save. Urbano tkivo grada okruženo i premreženo zelenim pojasom osigurava eko-sustav grada održivog u nadolazećim vremenima i zacrtava razvoj grada za sutra;

8. Zagreb nužno treba napraviti cjelovitu i kompetentnu analizu povijesnog razvoja svog identiteta s pogledom u budućnost, te sagledati raznovrsna motrišta daljnjeg razvoja grada :

vrednovanje, zaštita i obnova zagrebačkog vodonosnika, distribucija pitke vode – prioritetni resurs; park prirode – grad za sutra, elementi ekonomskog razvoja – brand grada, ekologija – održivi razvoj grada, energetika (obnovljivi izvor energije) i hidrotehnika (obrana od poplava), urbani razvoj grada – slika grada, urbana sociologija – razvoj regije, „lajtmotiv Zagreb-grad na Savi“ promijeniti i usmjeriti razvoj prema „Zagrebu – gradu parkova“, promet – protočnost urbane mreže i dr.


4


3. Koji su planovi gradnje po GUP što se tiče novih mostova?

Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova, od kojih sedam kolno-pješačko-biciklističkih (dva za tramvaj ili lakošinsku željeznicu (LŠŽ)), dva kolno-pješačka i jedan pješačko-biciklistički most. Pored navedenih, daljnje pješačko-biciklističke mostove moguće je graditi i na drugim lokacijama - na površinama svih namjena što su utvrđene Planom mogu se graditi pješačko biciklistički mostovi.

PLANIRANI KOLNO-PJEŠAČKO-BICIKLISTIČKI (7): PLANIRANI KOLNO-PJEŠAČKI (2):

- Produžena Šoljanova (Kovinska) - Priobalna – Rakitje - Produžena ulica Medpotoki - Petruševec - Zapadni Jarunski most (produžena Vrapčanska)

(+tramvaj ili LŠŽ) - Istočni Jarunski most (produžena ulica Črnomerec) PLANIRANI PJEŠAČKO.BICIKLISTIČKI (1): - Produžena Cvjetna cesta (Cimermana) - Produžena Strojarska (SR Njemačke) (+tramvaj ili LŠŽ) - Produžena Sveučilišna aleja - Produžena Vatikanska (postojeći stari Savski most koji je zaštićen 1975 g. koristi se kao pješački)


5


4. Kolika je prosječna dubina Save na zagrebačkom području (tijekom godine)?

Gdje je prosječno najdublja?

Prema dostupnim podacima, Sava je najdublja u visini Šćitarjevskih Novaka. Karakteristike rijeke Save: dno na koti 96 m.n.m., dubina vode 4m, a minimalni protok 60 m3/s.


6


5. Postoji li još neka korist od mostova osim za transport ljudi i vozila, te koje sve vrste mostova postoje - konstrukcija/namjena?

5. INFRASTRUKTURA (vodoopskrba, odvodnja, plinovod, toplovod, dalekovodi..), VIZUALNI IDENTITET – SKULPTURA U

PROSTORU, RADOST STVARANJA.., a VRSTE MOSTOVA SU:

A) VRSTE MOSTOVA PREMA NAMJENI •Pješački mostovi •Cestovni mostovi •Željeznički mostovi •Akvedukti (mostovi za prevođenje tekućina) •Kombinirani mostovi (za više vrsta prometa istodobno) •Industrijski mostovi (za dizalice, prenosila, cjevovode, pomične trake itd.) Ako na mostu ima više vrsta prometa odjednom, svrstavamo ga u grupu prema dominantnom prometu. Jedino ako su ti tokovi jednako zastupljeni most spada u grupu kombiniranih mostova.

A) VRSTE MOSTOVA PREMA GRADIVU Ova podjela je jedna od najčešće korištenih! •Masivni mostovi mostovi od prirodnog kamena mostovi od opeke •Metalni mostovi mostovi od betona mostovi od armiranog betona mostovi od lijevanog željeza mostovi od čelika mostovi od aluminija •Drveni mostovi •Spregnuti mostovi B) VRSTE MOSTOVA PREMA UZDUŽNOM RASPOREDU PREMA SIMETRIČNOSTI •Simetrični mostovi •Nesimetrični mostovi PREMA BROJU OTVORA •Mostovi s jednim otvorom •Mostovi s dva otvora •Mostovi s tri otvora •Mostovi s više otvora PREMA RITMIČNOSTI OTVORA •Mostovi s jednakim otvorima •Mostovi s različitim otvorima •Mostovi s ritmički različitim otvorima PREMA BROJU NOSIVIH STRUKTURA •Mostovi s jednom nosivom strukturom •Mostovi s više nosivih sustava u uzdužnoj dispoziciji C) VRSTE MOSTOVA PREMA STATIČKOM SUSTAVU Ova podjela je jedna od najčešće korištenih! •Gredni mostovi slobodne grede k ti i i či l b i •Svođeni mostovi •Razuporni mostovi •Okvirni mostovi •Ovješeni mostovi •Viseći mostovi kontinuirani nosači sa zglobovima kontinuirani nosači bez prekida •Mostovi s kombiniranim statičkim sustavima D) VRSTE MOSTOVA PREMA TIPU GLAVNOG NOSAČA •Pločasti mostovi •Rebrasti mostovi •Mostovi s punostijenim konstrukcijama •Rešetkasti mostovi •Sandučasti mostovi •Mostovi sa složenim sustavima Ova podjela se odnosi prvenstveno na gredne mostove. E) VRSTE MOSTOVA PREMA TLOCRTNOM OBLIKU PREMA OBLIKU NIVELETE •Mostovi u pravcu •Mostovi u zavoju PREMA POLOŽAJU OSI MOSTA NASPRAM OSI UPORNJAKA •Okomiti mostovi •Kosi mostovi

B) VRSTE MOSTOVA PREMA POLOŽAJU U PROSTORU PREMA VRSTI ZAPREKE: •Mostovi nad vodama (rijekama, kanalima, morem) •Vijadukti (mostovi nad suhim dolinama) •Nadvožnjaci (mostovi nad prometnicama) •Obronački mostovi (duž padina) •Visoke ceste (prometnice u gornjoj razini) •Mostovi utvrda •Mostovi u rampama, prilazima ili inundacijama •Podvodni mostovi PREMA KRAJOLIKU: •Gradski mostovi •Mostovi u neizgrađenom krajoliku

C) VRSTE MOSTOVA PREMA DIMENZIJAMA •Propusti (mostovi s rasponom manjim od 5 m, ili ukupnom duljinom manjom od 10 m, ili premoštenom površinom do 10 m2) •Mali mostovi (otvora do 20 m) •Srednji mostovi (otvora 20 do 100 m) •Veći mostovi (otvora 100 do 300 m) •Veliki mostovi (otvora preko 300 m)

•Izvanredne građevine (mostovi vrlo velikih dimenzija ili nestandardnih obilježja) E) VRSTE MOSTOVA PREMA POMIČNOSTI GLAVNIH DIJELOVA •Fiksni (nepokretni) mostovi •Pokretni mostovi •Plutajući (pontonski) mostovi

OVA PODJELA SE DALJE GRANA NA SLIJEDEĆE PODJELE: a) VRSTE MOSTOVA PREMA GRADIVU b) VRSTE MOSTOVA PREMA UZDUŽNOM RASPOREDU c) VRSTE MOSTOVA PREMA STATIČKOM SUSTAVU d) VRSTE MOSTOVA PREMA TIPU GLAVNOG NOSAČA e) VRSTE MOSTOVA PREMA TLOCRTNOM OBLIKU f) VRSTE MOSTOVA PREMA POLOŽAJU KOLNIKA


7


6. Od kud dolazi riječ „most“?

DEFINICIJA MOSTA I NAZIVLJE Most je osobita građevina koja prometnicu prevodi preko zapreke. POJAM MOSTA Riječ sveslavenskog i praslavenskog porijekla mot-to-s – ono što je postavljeno, metnuto, sagrađeno mazd-to-s – skup balvana ili brvna prema prasrodstvu s latinskim gdje je malus – jarbol „Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvek smisleno, na mestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno i zlo.“ (Ivo Andrić)

7. Koliko traje prosječna izgradnja mosta? Koliko košta izgradnja mosta?

Most dr. Franje Tuđmana • Projektanti mosta: Zlatko Šavor, Građevinski fakultet Zagreb • Izvođač radova: Walter-Bau AG, Konstruktor Split • Datum početka radova: 1998. • Datum završetka: 2002. • Dužina: 518 m • Širina: • Cijena: 252 milijuna kuna

Maslenički most

• Projektanti mosta: Stjepan Štorga, prema originalnom projektu Vojislava Draganića • Izvođači radova: Đuro Đaković Montaža, Tehnobeton Zagorje • Datum početka radova: 2002. • Datum završetka: 2005. • Dužina: 315 m • Širina: 10,5 m • Cijena: 45 milijuna kuna

Domovinski most • Projektanti mosta: Rajke Veverka, Martina Balić • Izvođači radova: Industrogradnja d.d. • Datum početka radova: 2002. • Datum završetka: 2007. • Dužina: 879 m • Širina: 34 m • Cijena: 300 milijuna kuna

Izvor: ingenieurpress.com


8


8. Koji je najfrekventniji most u Zagrebu i koliko dnevno ima prometa (ljudi/vozila?)

Zagreb nema uspostavljen sustav kontinuiranog brojenja prometa na glavnoj cestovnoj mreži što bitno umanjuje mogućnost sustavnog poboljšanja prometnog sustava u gradu i nameće potrebu njegovog što žurnijeg uvođenja. Prema podacima iz 2008 godine na Mostu Slobode zabilježen je promet od 65.000 vozila dnevnog opterećenja radnim danom (PGDP), na mostu Mladosti 55.000 vozila dnevnog opterećenja radnim danom (PGDP).

Na najfrekventnijem, Jadranskom mostu, a kao rezultat cjelodnevnog brojanja prometa na dan 24.10.2008.g. za potrebe rekonstrukcije raskrižja s kružnim tokom prometa „Remetinec zabilježeno je približno 75000 vozila dnevnog opterećenja (PGDP).


9


9. Treba li Zagrebu još mostova i kojeg eventualno tipa?

DA – sukladno GUP-u (!). Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, Generalnim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset novih mostova.

POSTOJEĆI ZAGREBAČKI MOSTOVI:

Podsusedski most izgrađen je 1982. godine, na stupovima starog željezničko-cestovnog mosta. Preko starog mosta prometovao je Samoborček. Novi most ima kontinuiranu konstrukciju konstantne visine s devet raspona od 37,15 m. Ukupne je širine 14,7 m, pa uz prometnicu ima predviđeno mjesto za željezničku prugu za prigradski promet. Projektant mosta je Vojislav Draganić.

Podsusedski most

JANKOMIRSKI MOST – dograđen 2006 g. JANKOMIRSKI MOST

STARI SAVSKI MOST – danas pješački

mailto:[email protected]://hr.wikipedia.org/wiki/1982.http://hr.wikipedia.org/wiki/Samobor%C4%8Dek

10


STARI JAKUŠEVAČKI CRVENI MOST - sklonjen


11


10. Koji mostovi su u planu gradnje i kada bi trebala početi njihova izgradnja?

MOSTOVI U PLANU GRADNJE:

U organizaciji Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i Hrvatskog društva građevinskih konstruktora (HDGK) provedeni su natječaji za izradu idejnog projekta mosta Jarun (2007 g.) i mosta Bundek (2008.g.) MOST JARUN: MOST BUNDEK:


12


Documents

ZAGREB - SAVA - MOSTOVIki-most… · PJEŠAČKI (2): - Produžena Šoljanova (Kovinska) - Priobalna – Rakitje - Produžena ulica Medpotoki - Petruševec - Zapadni Jarunski most