Zagreb urban security forum 2017.Zagrebački forum o urbanoj sigurnosti 2017.

18. - 19. SVIBNJA 2017. HOTEL INTERNACIONAL, ZAGREB

Dani prevencije kriminaliteta

URBANA (NE)SIGURNOST

I NOVI SIGURNOSNI IZAZOVI:Terorizam, Migracije, Cyber napadi, Video nadzor, Privatnost

URBANA (NE)SIGURNOST

I NOVI SIGURNOSNI IZAZOVI:Terorizam, Migracije, Cyber napadi, Video nadzor, Privatnost

ORGANIZATOR

University of ZagrebFaculty of Education andRehabilitation Sciences

AKADEMSKI PARTNER

Pod pokroviteljstvomgradonačelnikagrada ZagrebaMilana Bandića

Pod pokroviteljstvomMUP HR

Zašto je urbana sigurnost postala tako važna?Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red ne samo u Hrvatskoj iznosi nekoliko milijardi kuna i u to ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu, su od najveće važnosti za zajednice koje pretendiraju da zasluže epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva. Do sada, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima. Samim tim mjere koje se primjenjuju sa ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju.

Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljećaKoncept urbane sigurnosti zajednice teži ka stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.

UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

S platformom urbane sigurnosti korak bliže smo izgradnji još sigurnijih, naprednijih, pravednijih i održivim zajednicama 21. stoljeća.

Sudionici foruma dobiti će informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti odnosno prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati će se s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, upoznati će se s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj i Njemačkoj.

Zašto Dani prevencije kriminaliteta?!U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. U tome kontekstu, prevencija kriminaliteta postala je značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica. S druge pak strane, valja istaknuti kako nas dosadašnje bavljenje prevencijom upozorava da napori koje činimo u tom smislu ne moraju nužno donositi pozitivne i očekivane rezultate. Iz toga razloga, razvio se i pristup „prevencija utemeljene na dokazano učinkovitoj praksi“, koji i mi želimo promovirati. Dani prevencije kriminaliteta žele omogućiti svim zainteresiranim dionicima da se upoznaju s aktualnom praksom u Hrvatskoj, pružajući priliku svima onima koji provode učinkovite projekte/intervencije ili strategije, da prezentiraju svoj rad pred stručnom javnošću.

PROGRAMČetvrtak, 18. svibnja 2017.

08:15 – 08:55 Akreditacija sudionika

09:00 – 09:15 RIječi dobrodošlice - Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a - Predstavnica EFF-a - Predstavnik MUP-a RH - Gradonačelnik Grada Zagreba

I. TERORIZAM – GRADOVI NA PRVOJ CRTI BOJIŠNICE 09:15 – 09:35 1.1. Javni prostor i sigurnost; predstavnik Društva arhitekata Grada Zagreba09:35 – 09:55 1.2. Pozivno predavanje: prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN Zagreb09:55 – 10:15 1.3. Advent u Zagrebu – sigurnost posjetitelja; predstavnik Ravnateljstva policije MUP-a RH 10:15 – 10:35 1.4. Sposobnost zdravstvenog sustava za odgovorom na ugroze; predstavnik Ministarstva zdravstva RH 10:35 – 10:55 1.5. Iskustva Grada Zagreba u upravljanju službama hitnih intervencija; dr.sc. Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne situacije Grada Zagreba

12:00 – 13:00 Zajednički ručak

13:00 – 14:00 II. Panel I. KIBERNETIČKA SIGURNOST I GRADOVI

Sudjeluju: predstavnici DIVERTO Zagreb, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost RH, Zavod za sigurnost informacijskih sustava, MUP RH, FER Zagreb

14:00 – 15:00 III. VIDEO NADZOR GRADOVA

14:00 – 14:20 3.1. Video nadzor Grada Zagreba; Mate Kraljević, Grad Zagreb 14:00 – 14:20 3.2. Iskustva Dubrovnika u postavljanju video nadzora javnih površina; predstavnik Grada Dubrovnika14:20 – 15:00 3.3. Video nadzor gradova putem bespilotnih letjelica nove generacije; Antun Krešimir Buterin, menadžer poslovnog razvoja HIKVISION Europa 15:00 – 16:00 IV. Panel II. VIDEO NADZOR GRADOVA NASPRAM PRIVATNOSTI GRAĐANA Sudjeluju: predstavnici akademske i lokalne zajednice, Ureda za ljudska prava Vlade RH, Agencije za zaštitu osobnih podataka RH

Petak, 19. svibnja 2017.

09:00 - 09:45 V. Iskustva Pariza prije i nakon terorističkog napada; Stéphane Tijardovic, regionalni policijski ataše Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj09:45 - 10:30 VI. Iskustva Mainza u prevenciji kriminaliteta; predstavnik Grada Mainza, SR Njemačka10:30 - 10:40 VII. (Ne)Poznati problemi i novi pogledi na urbanu sigurnost; izv.prof.dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb10:40 - 11:10 VIII. Partnerstvo za sigurniju svakodnevnicu - prikaz modela lokalnog partnerstva prema iskustvima Vijeća za prevenciju kriminaliteta Solina i Odbora za sigurnost Splitsko dalmatinske županije; Slobodan Marendić, glavni policijski savjetnik, načelnik PU Splitsko dalmatinske

11:10 - 11:50 Pauza uz zagrebačke štrukle

11:50 - 13:50 IX. Prevencija kriminaliteta u zajednici – Primjeri dobre prakse 8.1. Iskustva iz pilot istraživanja osobnog osjećaja sigurnosti građana grada Zagreba; prof.dr.sc. Irma Kovčo, izv.prof.dr.sc. Valentina Kranželić, izv.prof.dr.sc. Martina Ferić, Mirjana Zubak, dr.sc. Krunoslav Borovec, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, Alen Ostojić 8.2. „Život djece bez pratnje u Zagrebu – (ne)vidljivi,(ne)zbrinuti i (ne)sigurni?“; Dubravka Marušić, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek 8.3. „WEB-detektivi – inovativni pristup novim virtualnim izazovima“; Tomislav Ramljak, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek 8.4. Grafiti kao odraz vandalizma i/ili ulične umjetnosti – izazovi prevencije u zajednici; Anita Gladović, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb 8.5. Novi pristup Grada Zagreba u sprječavanju vandalskih grafita; Grgo Jelinić, Voditelj Tima za provedbu akcijskog plana u sprječavanju vandalskog grafitiranja i Alen Ostojić, Predsjednik Savjeta za urbanu sigurnost Grada Zagreba 8.6. Prevencija kriminaliteta putem uređenja okoliša – mogućnosti i ograničenja urbanih sredina; Ena Juričić, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb

Zašto je urbana sigurnost postala tako važna?Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red ne samo u Hrvatskoj iznosi nekoliko milijardi kuna i u to ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu, su od najveće važnosti za zajednice koje pretendiraju da zasluže epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva. Do sada, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima. Samim tim mjere koje se primjenjuju sa ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju.

Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljećaKoncept urbane sigurnosti zajednice teži ka stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.

UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

S platformom urbane sigurnosti korak bliže smo izgradnji još sigurnijih, naprednijih, pravednijih i održivim zajednicama 21. stoljeća.

Sudionici foruma dobiti će informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti odnosno prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati će se s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, upoznati će se s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj i Njemačkoj.

Zašto Dani prevencije kriminaliteta?!U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. U tome kontekstu, prevencija kriminaliteta postala je značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica. S druge pak strane, valja istaknuti kako nas dosadašnje bavljenje prevencijom upozorava da napori koje činimo u tom smislu ne moraju nužno donositi pozitivne i očekivane rezultate. Iz toga razloga, razvio se i pristup „prevencija utemeljene na dokazano učinkovitoj praksi“, koji i mi želimo promovirati. Dani prevencije kriminaliteta žele omogućiti svim zainteresiranim dionicima da se upoznaju s aktualnom praksom u Hrvatskoj, pružajući priliku svima onima koji provode učinkovite projekte/intervencije ili strategije, da prezentiraju svoj rad pred stručnom javnošću.

PROGRAMČetvrtak, 18. svibnja 2017.

08:15 – 08:55 Akreditacija sudionika

09:00 – 09:15 RIječi dobrodošlice - Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a - Predstavnica EFF-a - Predstavnik MUP-a RH - Gradonačelnik Grada Zagreba

I. TERORIZAM – GRADOVI NA PRVOJ CRTI BOJIŠNICE 09:15 – 09:35 1.1. Javni prostor i sigurnost; predstavnik Društva arhitekata Grada Zagreba09:35 – 09:55 1.2. Pozivno predavanje: prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN Zagreb09:55 – 10:15 1.3. Advent u Zagrebu – sigurnost posjetitelja; predstavnik Ravnateljstva policije MUP-a RH 10:15 – 10:35 1.4. Sposobnost zdravstvenog sustava za odgovorom na ugroze; predstavnik Ministarstva zdravstva RH 10:35 – 10:55 1.5. Iskustva Grada Zagreba u upravljanju službama hitnih intervencija; dr.sc. Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne situacije Grada Zagreba

12:00 – 13:00 Zajednički ručak

13:00 – 14:00 II. Panel I. KIBERNETIČKA SIGURNOST I GRADOVI

Sudjeluju: predstavnici DIVERTO Zagreb, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost RH, Zavod za sigurnost informacijskih sustava, MUP RH, FER Zagreb

Po završetku programa, polaznici će:1. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u vijećima za komunalnu prevenciju i/ili prevenciju kriminaliteta u lokalnim zajednicama,

2. moći koristiti suvremene metode u svrhu preventivnog prepoznavanja i otklanjanja sigurnosnih rizika i ugroza u cilju sigurnosti zajednice,

3. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u timovima za izradu Strategije urbane sigurnosti zajednice.

Kome je forum namijenjen?Izabranim gradonačelnicima i županima, načelnicima, vijećnicima i gradskim zastupnicima u općinskim i gradskim vijećima odnosno skupštinama, pročelnicima nadležnih upravnih tijela u kojima se osmišljavaju i provode aktivnosti urbane sigurnosti, komunalnom i prometnom redarstvu, članovima vijeća za komunalnu odnosno prevenciju kriminaliteta i drugim osobama koje se aktivno bave problematikom sigurnosti zajednice.

14:00 – 15:00 III. VIDEO NADZOR GRADOVA

14:00 – 14:20 3.1. Video nadzor Grada Zagreba; Mate Kraljević, Grad Zagreb 14:00 – 14:20 3.2. Iskustva Dubrovnika u postavljanju video nadzora javnih površina; predstavnik Grada Dubrovnika14:20 – 15:00 3.3. Video nadzor gradova putem bespilotnih letjelica nove generacije; Antun Krešimir Buterin, menadžer poslovnog razvoja HIKVISION Europa 15:00 – 16:00 IV. Panel II. VIDEO NADZOR GRADOVA NASPRAM PRIVATNOSTI GRAĐANA Sudjeluju: predstavnici akademske i lokalne zajednice, Ureda za ljudska prava Vlade RH, Agencije za zaštitu osobnih podataka RH

Petak, 19. svibnja 2017.

09:00 - 09:45 V. Iskustva Pariza prije i nakon terorističkog napada; Stéphane Tijardovic, regionalni policijski ataše Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj09:45 - 10:30 VI. Iskustva Mainza u prevenciji kriminaliteta; predstavnik Grada Mainza, SR Njemačka10:30 - 10:40 VII. (Ne)Poznati problemi i novi pogledi na urbanu sigurnost; izv.prof.dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb10:40 - 11:10 VIII. Partnerstvo za sigurniju svakodnevnicu - prikaz modela lokalnog partnerstva prema iskustvima Vijeća za prevenciju kriminaliteta Solina i Odbora za sigurnost Splitsko dalmatinske županije; Slobodan Marendić, glavni policijski savjetnik, načelnik PU Splitsko dalmatinske

11:10 - 11:50 Pauza uz zagrebačke štrukle

11:50 - 13:50 IX. Prevencija kriminaliteta u zajednici – Primjeri dobre prakse 8.1. Iskustva iz pilot istraživanja osobnog osjećaja sigurnosti građana grada Zagreba; prof.dr.sc. Irma Kovčo, izv.prof.dr.sc. Valentina Kranželić, izv.prof.dr.sc. Martina Ferić, Mirjana Zubak, dr.sc. Krunoslav Borovec, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, Alen Ostojić 8.2. „Život djece bez pratnje u Zagrebu – (ne)vidljivi,(ne)zbrinuti i (ne)sigurni?“; Dubravka Marušić, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek 8.3. „WEB-detektivi – inovativni pristup novim virtualnim izazovima“; Tomislav Ramljak, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek 8.4. Grafiti kao odraz vandalizma i/ili ulične umjetnosti – izazovi prevencije u zajednici; Anita Gladović, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb 8.5. Novi pristup Grada Zagreba u sprječavanju vandalskih grafita; Grgo Jelinić, Voditelj Tima za provedbu akcijskog plana u sprječavanju vandalskog grafitiranja i Alen Ostojić, Predsjednik Savjeta za urbanu sigurnost Grada Zagreba 8.6. Prevencija kriminaliteta putem uređenja okoliša – mogućnosti i ograničenja urbanih sredina; Ena Juričić, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb

Zašto je urbana sigurnost postala tako važna?Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red ne samo u Hrvatskoj iznosi nekoliko milijardi kuna i u to ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu, su od najveće važnosti za zajednice koje pretendiraju da zasluže epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva. Do sada, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima. Samim tim mjere koje se primjenjuju sa ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju.

Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljećaKoncept urbane sigurnosti zajednice teži ka stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.

UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

S platformom urbane sigurnosti korak bliže smo izgradnji još sigurnijih, naprednijih, pravednijih i održivim zajednicama 21. stoljeća.

Sudionici foruma dobiti će informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti odnosno prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati će se s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, upoznati će se s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj i Njemačkoj.

Zašto Dani prevencije kriminaliteta?!U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. U tome kontekstu, prevencija kriminaliteta postala je značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica. S druge pak strane, valja istaknuti kako nas dosadašnje bavljenje prevencijom upozorava da napori koje činimo u tom smislu ne moraju nužno donositi pozitivne i očekivane rezultate. Iz toga razloga, razvio se i pristup „prevencija utemeljene na dokazano učinkovitoj praksi“, koji i mi želimo promovirati. Dani prevencije kriminaliteta žele omogućiti svim zainteresiranim dionicima da se upoznaju s aktualnom praksom u Hrvatskoj, pružajući priliku svima onima koji provode učinkovite projekte/intervencije ili strategije, da prezentiraju svoj rad pred stručnom javnošću.

PROGRAMČetvrtak, 18. svibnja 2017.

08:15 – 08:55 Akreditacija sudionika

09:00 – 09:15 RIječi dobrodošlice - Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a - Predstavnica EFF-a - Predstavnik MUP-a RH - Gradonačelnik Grada Zagreba

I. TERORIZAM – GRADOVI NA PRVOJ CRTI BOJIŠNICE 09:15 – 09:35 1.1. Javni prostor i sigurnost; predstavnik Društva arhitekata Grada Zagreba09:35 – 09:55 1.2. Pozivno predavanje: prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN Zagreb09:55 – 10:15 1.3. Advent u Zagrebu – sigurnost posjetitelja; predstavnik Ravnateljstva policije MUP-a RH 10:15 – 10:35 1.4. Sposobnost zdravstvenog sustava za odgovorom na ugroze; predstavnik Ministarstva zdravstva RH 10:35 – 10:55 1.5. Iskustva Grada Zagreba u upravljanju službama hitnih intervencija; dr.sc. Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne situacije Grada Zagreba

12:00 – 13:00 Zajednički ručak

13:00 – 14:00 II. Panel I. KIBERNETIČKA SIGURNOST I GRADOVI

Sudjeluju: predstavnici DIVERTO Zagreb, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost RH, Zavod za sigurnost informacijskih sustava, MUP RH, FER Zagreb

14:00 – 15:00 III. VIDEO NADZOR GRADOVA

14:00 – 14:20 3.1. Video nadzor Grada Zagreba; Mate Kraljević, Grad Zagreb 14:00 – 14:20 3.2. Iskustva Dubrovnika u postavljanju video nadzora javnih površina; predstavnik Grada Dubrovnika14:20 – 15:00 3.3. Video nadzor gradova putem bespilotnih letjelica nove generacije; Antun Krešimir Buterin, menadžer poslovnog razvoja HIKVISION Europa 15:00 – 16:00 IV. Panel II. VIDEO NADZOR GRADOVA NASPRAM PRIVATNOSTI GRAĐANA Sudjeluju: predstavnici akademske i lokalne zajednice, Ureda za ljudska prava Vlade RH, Agencije za zaštitu osobnih podataka RH

Petak, 19. svibnja 2017.

09:00 - 09:45 V. Iskustva Pariza prije i nakon terorističkog napada; Stéphane Tijardovic, regionalni policijski ataše Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj09:45 - 10:30 VI. Iskustva Mainza u prevenciji kriminaliteta; predstavnik Grada Mainza, SR Njemačka10:30 - 10:40 VII. (Ne)Poznati problemi i novi pogledi na urbanu sigurnost; izv.prof.dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb10:40 - 11:10 VIII. Partnerstvo za sigurniju svakodnevnicu - prikaz modela lokalnog partnerstva prema iskustvima Vijeća za prevenciju kriminaliteta Solina i Odbora za sigurnost Splitsko dalmatinske županije; Slobodan Marendić, glavni policijski savjetnik, načelnik PU Splitsko dalmatinske

11:10 - 11:50 Pauza uz zagrebačke štrukle

11:50 - 13:50 IX. Prevencija kriminaliteta u zajednici – Primjeri dobre prakse 8.1. Iskustva iz pilot istraživanja osobnog osjećaja sigurnosti građana grada Zagreba; prof.dr.sc. Irma Kovčo, izv.prof.dr.sc. Valentina Kranželić, izv.prof.dr.sc. Martina Ferić, Mirjana Zubak, dr.sc. Krunoslav Borovec, prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila, Alen Ostojić 8.2. „Život djece bez pratnje u Zagrebu – (ne)vidljivi,(ne)zbrinuti i (ne)sigurni?“; Dubravka Marušić, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek 8.3. „WEB-detektivi – inovativni pristup novim virtualnim izazovima“; Tomislav Ramljak, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek 8.4. Grafiti kao odraz vandalizma i/ili ulične umjetnosti – izazovi prevencije u zajednici; Anita Gladović, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb 8.5. Novi pristup Grada Zagreba u sprječavanju vandalskih grafita; Grgo Jelinić, Voditelj Tima za provedbu akcijskog plana u sprječavanju vandalskog grafitiranja i Alen Ostojić, Predsjednik Savjeta za urbanu sigurnost Grada Zagreba 8.6. Prevencija kriminaliteta putem uređenja okoliša – mogućnosti i ograničenja urbanih sredina; Ena Juričić, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zagreb

Radni materijal1. Poklon vrećica HUMS-a

3. Knjiga „U raskoraku“ - ogledi o urbanoj (ne)sigurnosti, autora Alena Ostojića, Ključna točka, 2014.

Naknada za sudjelovanje

Naknade za sudjelovanje nema ali je obvezna prijava.

Informacije

Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS)Mob: 091 44 55 017, gospodin Filip JanušE-mail: uhms@uhms.hr

AKADEMSKI PARTNER

INTERNETSKI MEDIJSKI POKROVITELJ

PRIJATELJI PROJEKTA

Smještaj

UVJETI OTKAZIVANJA: Rezervacije garantirane kreditnom karticom mogu se otkazati do 16:00 h na dan dolaska bez naknade. U slučaju nedolaska gosta, Hotel international zadržava pravo naplate 1 noći putem kreditne kartice.

Rezervacije se preko webcoda mogu napraviti do 22.04.2017.

Bu�et doručak uključen – PDV uključen – Boravišna pristojba 7,00 HRK po osobi po danu naplaćuje se dodatno. Vrijeme prijave od 14:00 h; Vrijeme odjave do 12:00 h

TIP SOBE

WEB REZERVACIJA SOBE:Sobu možete rezervirati preko interneta. Na našoj stranici www.hotel-international.hr na linku Smještaj napravite rezervaciju i unesite webcode HUMS17

a) Jednokrevetna soba - 90,00 EUR po sobi po danu

b) Dvokrevetna soba - 100,00 EUR po sobi po danu

Soba za pušače Soba za nepušače

ZAGREB