1

ZAHLWÖRTER IM BKS, MAZEDONISCHEN UND

RUSSISCHEN

B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und RussischenZinaida Salkić)

zinaida.salkic@edu.uni-graz.atMtr. Nr. 0812655

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität GrazSE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen

LV-Leiter: O. Univ.-Prof. Dr. Branko TošovićSS 2013

2

SADRŽAJ

1. Općenito o brojevima2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i

srpskom jeziku3. Brojevi u ruskom jeziku4. Brojevi u makedonskom jeziku

3

1. Općenito o brojevima

4

Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi kojima se označava neka količina ili redoslijed.

Spadaju u zatvorenu grupu riječi, u kojoj nema promjena: ne proširuju se, nema novih jedinica.

5

PODJELA BROJEVA Prema značenju brojevi se dijele na:

glavne ili kardinalne, redne ili ordinalne.

Kad se navodi količina onda se umjesto glavnih upotrebljavaju zbirni brojevi.

6

OBLICI

Glavni brojevi označavaju određenu količinu jedinki.

Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri (i brojevi složeni s njima) imaju promjenu.

7

U promjenljive riječi spadaju još stotina, tisuća, hiljada, milijarda, bilion (ovo su brojevi samo po značenju, a po ostalim osobinama su imenice i imaju oblike kao imenice ženskog ili muškog roda, npr.: stotina-stotine, milion-miliona).

Ostali su glavni brojevi nepromjenljivi.

8

Mi smo dali na stotine takvih ljudi, državnika, vojskovođa i umjetnika, Carigradu, Rimu i Beču .

Сколько сотен талантов, государственных деятелей, полководцев, художников подарили мы Стамбулу, Риму, Вене .

Ние сме им дале со стотници такви луѓе, државници, полковници и уметници, на Цариград, Рим и Виена.

9

2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku

10

a.) Broj jedan ima pridjevsko-zamjeničku promjenu i oblike za sva tri roda i oba broja.

11

Jednina

Padež Muški rod Srednji rod

Ženski rod

Nominativ jedan jedn-o jedn-aGenitiv jedn-og(a) jedn-og(a) jedn-eDativ jedn-om(e) jedn-om(e) jedn-ojAkuzativ N ili G jedn-o jedn-uVokativ jedan jedn-o jedn-aInstrumental

jedn-im jedn-im jedn-om

Lokativ jedn-om(e) jedn-om(e) jedn-oj

Tabela 1

12

MnožinaPadež Muški

rodSrednji

rodŽenski

rod

Nominativ jedn-i jedn-a jedn-e

Genitiv jedn-ih jedn-ih jedn-ih

Dativ jedn-im(a) jedn-im(a) jedn-im(a)

Akuzativ jedn-e jedn-a jedn-e

Vokativ jedn-i jedn-a jedn-e

Instrumental jedn-im(a) jedn-im(a) jedn-im(a)

Lokativ jedn-im(a) jedn-im(a) jedn-im(a)

Tabela 2

13

Broj jedan ima oblike množine uz imenice koje imaju samo množinu a označavaju jedan pojam (pluralia tantum), te uz one koje u množini znače neku cjelinu ili skup ljudi.

14

Primjer: jedni prosioci, jedna vrata, jedne ljestve, jedne rukavice, jedne makaze, jedne pantalone.

15

Kao broj jedan mijenjaju se i svi brojevi složeni s jedan.

Primjer: s dvadeset i jednim drugom, nakon dvadeset i jedne godine.

16

b.) Broj dva u ovom se obliku upotrebljava za muški i srednji rod, a uz imenice ženskog roda stoji oblik dvije.

Iste nastavke ima i broj oba (ž.r. obje).

17

Padež Muški i srednji

rodŽenski rod

Nominativ dv-a dv-ijeGenitiv dv-aju dv-ijuDativ dv-ama dv-jemaAkuzativ dv-a dv-ijeVokativ dv-a dv-ijeInstrumental dv-ama dv-jemaLokativ dv-ama dv-jema

Tabela 3

18

c.) Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.

19

Tabela 4

Nominativ tr-i četir-i

Genitiv tr-iju četir-ijuDativ tr-ima četir-ima

Akuzativ tr-i četir-iVokativ tr-i četir-iInstrumental tr-ima četir-ima

Lokativ tr-ima četir-ima

20

Brojevi dva/dvije, oba/obje, tri i četiri, iako imaju padežne oblike sve češće se upotrebljavaju kao nepromjenljivi.

21

Umjesto odgovarajućeg padeža uzima se često okamenjeni akuzativ kod brojeva dva, oba, tri i četiri, posebno iza prijedloga.

22

Primjer: između dva grada (umjesto između dvaju

gradova), iz obje ruke (umjesto iz obiju ruku), s tri sestre (umjesto s trima sestrama).

23

Okamenjeni akuzativ češće se upotrebljava uz brojeve složene sa dva, tri i četiri.

Primjer: Bio je u dvadeset i dvije zemlje

(umjesto u dvadeset u dvjema zemljama).

Kada nema prijedloga, prednost imaju odgovarajući padežni oblici.

24

Glavni brojevi prema sastavu mogu biti jednočlani i dvočlani.

25

Jednočlani brojevi se dijele na:

osnovne: jedan, dva, tri..., deset, sto, tisuća, milion, milijarda, bilion itd) i

izvedene: jedanaest, dvanaest, trinaest...,devetnaest, dvadeset..., pedeset, šezdeset, devedeset.

26

Stotice od dvjesta/dvjesto/dvije stotine pa do devetsto mogu biti i jednočlane i višečlane.

Ostali glavni brojevi su višečlani, tj. nastaju slaganjem jednočlanih brojeva.

27

Od osnovnog broja uzima se akuzativni oblik ako ga ima.

Mogu se redati jedan za drugim (dvadeset četiri, trista osamnaest, tri stotine trideset šest...), ili se ispred zadnjeg člana stavlja vezik i (pedeset i pet, tisuću dvjesta i četrnaest, dvije hiljade pet stotina trideset i tri).

28

SLAGANJE BROJA SA IMENICOM I DRUGIM RIJEČIMA

Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i imenica će biti u jednini, isto kao uz jedan, jedno, jedna.

Primjer: trideset i jedan dan, dvadest i jedan učenik, itd.

29

Uz brojeve dva, tri, četiri imenica je u obliku dvojine (dva druga, dva metra, dvije žene, tri sestre), a uz brojeve od pet naviše u genitivu množine (pet drugova, šest metara, pet žena, šest sestara).

30

Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju oblik dvojine, na -a u muškom i srednjem rodu, a na -e u ženskom rodu.

Primjer: ova moja dva (tri, četiri) dobra druga, ove moje dvije (tri, četiri) dobre drugarice.

31

Uz brojeve od pet naviše i oni su u genitivu množine, na -ih.

Primjer: ovih mojih pet (šest itd.) dobrih

drugova/drugarica

32

REDNI BROJEVI

Određuju koji je po redu pojam, predmet ili biće označen imenicom uz koju stoje.

Od brojeva jedan, dva, tri i četiri redni brojevi se grade posebnim osnovama: prvi, drugi, treći, četvrti.

33

Redni brojevi od 5 do 99 tvore se nastavkom -i od osnove glavnih brojeva: peti, šesti, dvadeset peti itd.

Od sto redni broj glasi stoti. Od hiljadu, milion, milijarda gradi se nastavkom -iti, hiljaditi, milioniti, milijarditi.

34

Kod složenih brojeva samo posljednja riječ dobija oblik rednog broja a pišu se odvojeno: pedeset deveti, sto sedamdeset prvi itd.

35

Pošto je odspavao prvi san, Abidaga se po svom običaju odmah iza ponoći probudio i, ne mogući više zaspati, stajao je kraj prozora i gledao u tamu.

Внезапно очнувшись от первого сна где-то возле полуночи и, по обыкновению, отчаявшись снова заснуть, Абид-ага стоял у окна и смотрел в темноту.

36

Откако го отспа првиот сон, Абид-ага по сојот обичај веднаш по полноќ се разбуди и, не можејќи повеќе да заспие, стоеше покрај прозорецот и гледаше во темнината.

37

ZBIRNI BROJEVI Kazuju koliko ima čega, predmeta ili osoba, u

zbiru ili cjelini, označavaju određeni broj mladunčadi, osoba i životinja, ili bića različitog roda.

Zbirni brojevi od dva, tri i četiri glase dvoje, troje, četvero/četvoro.

38

Brojevi od 5 pa naviše dobijaju nastavak -ero/-oro.

Primjer: petero/petoro, šestero/šestoro, itd..

Napomena: U ruskom jeziku postoje zbirni brojevi samo za količinu od dva do deset:

два, две, двое, трое, четверо, пяатеро, шестеро, семеро, восьмеро, девятеро, десятеро.

39

Na toliku njegovu decu došlo je još i devetero dece Mujage Mutapdžića; od toga samo troje odrasle, a sva ostala sitna i nejaka, sve jedno drugom do uha.

К ораве собственных детей прибавилось еще девятеро ребят Муяги Мутапджича; из них только трое постарше, остальные несмышленыши, мал мала меньше.

40

На толку негови деца дојдоа уште девет деца на Мујага Мутабџиќ; од нив само три се возрасни, а сите други ситни и малечки, сите едното на другото до уво.

41

BROJNI PRIDJEVI Brojni pridjevi se upotrebljavaju uz imenice

koje nemaju jednine (pluralia tantum) npr. dvoja vrata, te uz imenice koje znače parove istih ili sličnih primjeraka npr. dvoje makaze.

Tvore se sufiksima -oj, - i, -er (dv-oj-, tr-oj-...).

Imaju sva tri roda i oblike kao pridjevske zamjenice.

42

Padež Muški rod

Srednji rod Ženski rod

Nominativ dvoj-i dvoj-a dvoj-eGenitiv dvoj-ih dvoj-ih dvoj-ihDativ dvoj-im(a) dvoj-im(a) dvoj-im(a)

Akuzativ dvoj-e dvoj(a) dvoj-eVokativ ----- ----- -----Instrumental

dvoj-im(a) dvoj-im(a) dvoj-im(a)

Lokativ dvoj-im(a) dvoj-im(a) dvoj-im(a)

Tabela 5

43

BROJNE IMENICE

Izvedene su od osnove zbirnog broja sufiksom -ica npr. obojica, dvojica, četverica itd.

U brojne imenice također spadaju imenice koje označavaju približnu količinu i koje se tvore nastavkom -ak od glavnih brojeva deset, petnaest, dvadeset i većih desetica te od broja 1000, npr.: desetak, petnaestak, dvadesetak, stotinjak, hiljadak, itd..

44

Sejmeni se uskomešaše oko seljaka; dotrčaše sa obale, preko skela, još dvojica.

Стражники засуетились вокруг крестьянина; с берега по лесам прибежали еще двое.

Сејмените се заметкаа околу селанецот; од брегот, преку скелето, дотрчаа уште двајца.

45

3. Brojevi u ruskom jeziku

46

Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu:

один, одно, одна, первый, два, две, второй, третий, четвёртый, пять, шесть, шестой, восьмой, десятый, четырнадцать, восемнадцать, двадцатый, семидесятый, четыреста, семьсот, девятьсот, тысячный, миллион, миллионный, itd.

47

Svi ruski brojevi mijenjaju se po padežima, a brojevi один, два te svi redni brojevi mijenjaju se i po rodovima.

48

Promjena ruskih glavnih brojeva po padežima

49

МОGUĆI OBLICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ОДИН JESU:

Padež Muški rod

Srednji rod

Ženski rod

množina

Nominativ один одно одна одни

Genitiv одного одного одной одних

Dativ одному одному одной одним

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

одно одну kao nominativ ili genitivInstrumenatl одним одним одной одними

Lokativ одном одном одной одних

Tabela 6

50

МОGUĆI OBIICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ДВА JESU:

 Padež Muški rod Srednji rod Ženski rodNominativ два два две

Genitiv двух двух двух

Dativ двум двум двум

Akuzativ kao nominativ ili genitivkao nominativ ili genitiv

kao nominativ ili genitiv

Instrumental двумя двумя двумя

Lokativ двух двух двух

Tabela 7

51

GLAVNI BROJ ТРИ (ANALOGNO I ЧЕТЫРЕ) IMA SLJЕDЕĆЕ РАDЕŽNЕ OBLIKE: 

Padež BrojNominativ три

Genitiv трёх

Dativ трём

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental тремя (четырьмя!)

Lokativ трёх

Tabela 8

52

Ruski glavni brojevi od пять do двадцать te glavni broj тридцать mijenjaju se po padežima kao imenice ženskog roda koje u nominativu jednine završavaju na -ь (bez oblika za množinu).

53

Promjena ruskih rednih brojeva po padežima

54

Ruski redni brojevi imaju раdеžnе oblike analognе раdеžnim obliсimа оdgоvагаjućih opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zаvгšаvа nа tvrdi suglasnik (uz izuzetak rednog broja третий, koji ima раdеžnе oblike analogne раdеžnim oblicima posvojnih pridjeva na -ий).

55

 Padež Muški rod Srednji rod Ženski rod Množina

Nominativ третий третье третья Третьи

Genitiv третьего третьего третьей Третьих

Dativ третьему третьему третьей Третьим

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

третье третью kao nominativ ili genitiv

Instrumental третьим третьим третьей третьими

Lokativ третьем третьем третьей Третьих

Tabela 9

56

Kod slоžеnih ruskih rednih brojeva ро раdеžima se mijenja samo posljednji broj.

57

4. Brojevi u makedonskom jeziku

58

simbol broj(m.r.)

broj(ž.r.)

broj(s.r.)

0 нула нула нула1 еден една едно 2 два две две3 три три три4 четири четири четири5 пет пет пет6 шест шест шест7 седум седум седум8 осум осум осум9 девет девет девет10 десет десет десет

Tabela 10

59

Opredjeljena brojnost – označava količinu šta je tačno izbrojano.

Prosti brojevi su od jedan do deset.

Prosti brojevi su i nula, sto, hiljada, milion, milijarda.

60

Broj jedan ima formu za muški -еден , forma za ženski rod -една i forma za srednji rod -едно .

Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i imenica će biti u jednini, npr: дбаесет у еден ден.

61

Два je forma za muški rod-два молива, a две za ženski i za srednji rod-две тетратки, две пива.

Еден, една, едно, едни se upotrebljavaju kao zamjenice što označavaju neopredjeljenost.

Primjer: Една жена и еден маж прашуваа за тебе. (neki)

62

Izbrojana množina: два дена, шест града.

Ako je imenica opredjeljena sa brojem onda on dobija član: десетте моливи, петте студентки.

63

REDNI BROJEVI

Redni brojevi (редните броеви) imaju morfološka svojstva pridjeva: mjenjaju se po rodu, broju i dobivaju padež.

Primjer: првата недела, петтиот ден.

64

Redni brojevi su:прв, (-а, -о, -и),втор (-а, -о, -и),трет (-а, -о, -и),четврти (-а, -о),четиринаесетти,петнаесетти,дваесетти,стоти,илјадити,Милионити.

65

OPREDJELJENA BROJNOST ZA LICA

Za označavanje broja na licima kod muškog roda se upotrebljava posebna forma-brojna imenica.

Primjer: двауца, тројца, четворица, петмиа, шестмина, itd.

66

Ove forme se upotrebljavaju kada ima lica muškog roda ili grupa lica u kojima ima bar jedno lice muškog roda.

Дојдоа тројца. Два студента и две студентку. Za двауца se upotrebljava i обајцата, обата

i обете (двете) za ženski rod i to uvijek sa artiklom.

67

PRIBLIŽNA BROJNOST

Formira se povezivanjem dvaju susjedna broja sa crticom.

Primjer: два-три, пет-шест, седум-осумдесет.

68

Hvala na pažnji!

69

LITERATURVERZEICHNIS Тасевска 2009: Тасевска, Роза.

Македоснки со мака (2. изд). Скопје: Универзитет „Св. Кирил и Методиј“ 126-130

Gralis-korpus: http://www-gewi.uni-graz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html Stand: 13.04.2013

Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. Svjetlost, Sarajevo 219-252

70

Jahić, Halilović, Palić 2004: Gramatika bosanskoga jezika. Dom Štampe, Zenica 252-257.

Klajn 2005: Klajn, Ivan. Gramatika srpskog jezika. Beograd 95-101.

Mato Špekuljak Udruga za ruski jezik i kulturu http://www.ruskijezik.infoZagreb 2012 (I. izdanje)