Na temelju članka 26.Ustava Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke), br.1/96,2/99, 14/00, 17/00 i 1/ 03) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke), br.10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 10. sjednici održanoj 30. travnja 2004. godine, donijela je

ZAKON O OSNOVNOM ŠKOLSTVU

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuje djelatnost osnovnog školstva kao dio jedinstvenog sustava školstva Županije Zapadnohercegovačke (u daljem tekstu: Županija), a naročito: osnivanje, organizaciju i financiranje škola, upravne strukture škola i postupci izbora nastavnika i drugih zaposlenih, status nastavnika i drugih zaposlenih u školi, stručni razvoj i nadzor rada nastavnika, status učenika i druga pitanja vezana za aktivnosti škola.

Djelatnost osnovnog školstva od posebnog je društvenog interesa.

Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i mladeži i školovanje odraslih osoba.

Članak 2.

Svrha osnovnog školstva je omoguciti učeniku stjecanje znanja, pojmova, umijeć, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.

Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima.

Ciljevi osnovnog školstva su: omogućavanje pristupa znanju kao temelju za razumijevanju sebe, drugoga i svijeta u kojem se živi; osiguravanje optimalnog razvitka za svaku osobu, uključujući i one s posebnim potrebama, sukladno njihovom uzrastu, mogućnostima i duševnim i tjelesnim sposobnostima; promidžba poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i priprava svake osobe za život u društvu koje postuje načela demokracije i vladavine zakona; razvijanje svijesti o pripadnosti drzavi Bosni i Hercegovini, vlastitoj nacionalnoj samosvijesti, vlastitoj kultumoj

samosvijesti, jeziku i naslijedu, na način sukladan civilizacijskim postignucima, upoznajuci i poštujući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, snošljivost i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu; osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnost izbora na svim razinama obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kultumo podrijetlo i status, obiteljski status, vjeroispovijed, duševno-tjelesne i druge vlastite osobine; postizanje kvalitetne izobrazbe za građane; postizanje standarda znanja koji se mogu usporedivati na međusobnoj, odnosno na europskoj razini, koji osiguravaju uključivanje i nastavak Školovanja u europskom Školskom sustavu; poticanje cjeloživotnog učenja; promidžba ekonomskog razvitka; uključivanje u proces europskih integracija.

Ciljevi i zadaće osnovnog školstva ostvaruju se prema utvrđenim nastavnim planovima i programima.

Članak 3.

Osnovno školovanje traje devet godina.

Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu u pravilu od šest do petnaest godina života.

Članak 4.

Osnovno Školovanje obavljaju osnovne Škole na temelju nastavnog plana i programa, koji donosi županijski ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta (u daljem tekstu: ministar).

Nastavni planovi i programi moraju sadržavati zajedničke jezgre nastavnih planova i programa sukladno članku 42. i Članku 43. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini («Službeni glasnik BiH», broj:18/03), (u daljem tekstu Okvimi zakon).

Članak 5.

Nadzor nad provođenjem odredbi ovog Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i Sporta županije (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Stručno-pedagoški nadzor nad radom osnovne škole obavlja mjerodavni Zavod za Školstvo u skladu s ovim Zakonom.

Upravni nadzor nad radom osnovnih škola i drugih organizacija koje obavljaju osnovno školovanje obavlja prosvjetna inspekcija.POTREBE I INTERESI DRUŠTVA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU

Članak 6.

Potrebe i interesi društva u osnovnom školstvu utvrđuju se Pedagoškim standardom.

Odluku o Pedagoškom standardu donosi Vlada Županije.

Pedagoškim standardima i normativima se utvrđuju: prostor, oprema i nastavna sredstva u Školama, vrijeme za Školske, nastavne i izvannastavne aktivnosti, ocjenjivanje učenika, udžbenici i drugi didaktički materijali, obrazovne i profesionalne kvalifikacije nastavnika, normativi o opsegu rada (nastavna norma i radna norma za sve uposlene u Školi), normativi o uvjetima rada (broj učenika u razredu i izobrazbenoj skupini u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima).

Pri donošenju standarda Ministarstvo će usko surađivati s Agencijom za standarde i ocjenjivanje u izobrazbi sukladno Članku 46. i Članku 47. Okvirnog zakona.

Članak 7.

Sredstva za ostvarivanje javnih potreba i interesa društva utvrđenih Člankom 6. ovog Zakona osiguravaju se Proračunom županije i proračunima općina.

U Proračunu županije osiguravaju se sredstva: za plaće potrebnog broja učitelja, stručnih suradnika i drugih radnika, njihovo stalno usavršavanje i doŠkolovanje te za uvjete njihova rada; za povećane troškove u školovanju darovitih učenika, učenika u umjetničkim programima, djece na jeziku naroda koji je u manjini u Županiji, djece s teškoćama u razvoju te za programe rada vježbaonica i eksperimentalnih osnovnih škola, za djelatnost organizacija i institucija i informacijske sustave koji su od interesa za osnovno školstvo u cjelini.

U općinskom proračunu osiguravaju se sredstva: za prijevoz učenika koji stanuju u naseljima udaljenim od škole najmanje 2 kilometra, za održavanje i materijalne troškove osnovnih Škola.

Osnivač škole će poduzeti sve sukladno svojim mogućnostima kako bi djeci osigurao besplatne udžbenike, priručnike i druga nastavna pomagala.

Članak 8.

Sredstva koja se u proračunu županije i općina osiguravaju za financiranje osnovnog Školstva raspoređuju se sukladno zakonskim propisima.

Članak 9.

Općinsko vijeće može utvrđiti potrebe i interese društva u osnovnom Školstvu šire od potreba utvrđenih županijskim pedagoškim standardom.

Sredstva za provođenje potreba iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se u proračunu općine.

DJELATNOST OSNOVNOG ŠKOLSTVA

Položaj, osnivanje i prestanak osnovne Škole

Članak 10.

Osnovnu Školu osniva Općinsko vijeće prema usvojenoj mrezi osnovnih Škola i programu razvoja djelatnosti osnovnog Školstva na svom podrucju.

Pod uvjetima utvrđenim Člankom 13. ovoga Zakona osnovnu Školu mogu osnovati domaće pravne i fizičke osobe uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 11.

Osnovna Škola se upisuje u sudski registar čime stječe pravnu i poslovnu sposobnost.

Nakon sudskog registriranja osnovna škola se obvezno upisuje u Registar osnovnih Škola koji se vodi u Ministarstvu.

Osnovna Škola ima pravo na pečat s grbom županije.

Način, uvjete i oblik vođenja Registra iz stavka 2. ovog Članka propisuje ministar.

Članak 12.

Mrežu osnovnih Škola predlaze općinsko vijeće za svoje područje, a utvrđuje Vlada županije.

Odlukom o mreži osnovnih Škola utvrđuju se sjedišta osnovnih Škola, statusna obilježja, nazivi Škola, mjesta u kojima se izvode programi osnovnog Školovanja i upisna područja iz kojih su učenici dužni pohađati Školu.

Članak 13.

Osnovna Škola može se osnovati kada je programom razvoja osnovnog školstva utvrđena potreba osnivanja osnovne Škole.

Akt o osnivanju osnovne Škole, pored općih uvjeta za osnivanje ustanove, sadrži uvjete i način za: ostvarivanje nastavnog plana i programa, osiguravanje odgovarajućih prostora, opreme i nastavnih pomagala, osiguravanje odgovarajućeg broja učitelja i stručnih suradnika i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava. Osnovna Škola može započeti rad kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. i 2. ovog Članka.

Članak 14.

Osnovna Škola, pored obavljanja djelatnosti za koju je osnovana, sudjeluje u organiziranju kultumog života u mjesnoj zajednici i oblicima rada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnom vremenu.

Osnovna Škola dužna je surađivati s odgovarajućim službama za profesionalnu orijentaciju i razvijati oblik početnog profesionalnog informiranja učenika.

Članak 15.

Učenici se organiziraju u razredne odjele prema potrebi nastave.

Broj učenika i razrednih odjela u osnovnoj Školi utvrđuje se Pedagoškim standardima i normativima.

Članak 16.

Osnovna škola i njezini područni razredni odjeli mogu biti ukinuti.

Akt o ukidanju osnovne Škole i njezinih područnih razrednih odjela donosi osnivač.

Prijedlog za donošenje akta o ukidanju osnovne Škole podnosi općinsko tijelo uprave mjerodavno za poslove Školstva uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Općinsko tijelo uprave dužno je predložiti donošenje akta o ukidanju kada utvrdi: da ne postoji društvena potreba za obavljanje djelatnosti osnovne Škole, odnosno njezinih područnih razrednih odjela, da osnovna Škola, odnosno njezini područni razredni odjeli, ne ispunjavaju zadaće osnovnog Školstva.

Ako općinsko vijeće ne donese akt o ukidanju u roku 60 dana od dana primitka prijedloga, takav akt može donijeti Ministarstvo.

Članak 17.

Ako prosvjetna inspekcija ili tijelo uprave ovlašteno za poslove Školstva utvrde da ne postoje uvjeti za rad osnovne Škole odnosno njezinih područnih razrednih odjela, odredit će rok u kojem je Škola dužna ispuniti potrebne uvjete.

Ako osnovna Škola u odredenom roku ne ispuni potrebne uvjete prema stavku 1. ovog Članka, Ministarstvo će zabraniti njezin rad.

Članak 18.

U slučaju ukidanja ili zabrane rada osnovne Škole, tijelo koje je donijelo odluku o ukidanju ili zabrani rada Škole mora zatečenim učenicima osigurati Školovanje u drugoj osnovnoj Školi.

Nastavni plan i program i organiziranje nastave

Članak 19.

Nastavne planove i programe donosi ministar na prijedlog Zavoda za Školstvo.

Nastavni planovi i programi moraju sadržavati zajedničke jezgre nastavnih planova i programa sukladno članku 42. i članku 43.Okvimog zakona.

Pri izradi nastavnih planova i programa Zavod za Školstvo će usko suradivati s Agencijom za nastavne planove i programe, sukladno članku 48.Okvirnog zakona.

Nastavnim planom utvrđuju se: obvezni i izbomi predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godiSnji broj nastavnih sati i izvannastavne djelatnosti.

Nastavnim programom utvrđuju se sadržaji, cilj i zadace obveznih i izbomih predmeta.

Izbomi predmeti obvezni su za sve učenike koji se za njih opredijele.

Članak 20.

Odgoj i Školovanje djece u izvanŠkolskim djelatnostima sastavni su dio osnovnog Školovanja.

Rad učenika u izvanŠkolskim djelatnostima, ako se ostvaruje u sporazumu sa Školom, priznaje se učenicima kao ispunjavanje obveza u Školi.

Članak 21.

Osnovna Škola radi na temelju GodiSnjeg programa rada.

GodiSnjim programom rada utvrđuju se mjesto, vrijeme, način i nositelji njegova ostvarivanja.

GodiSnji program rada donosi Školski odbor na prijedlog Učiteljskog vijeća, a najkasnije do 30. rujna tekuCe Školske godine.

Članak 22.

Nastava u osnovnim Školama se odrzava na hrvatskom jeziku i latiniCnom pismu, a sukladno interesima učenika Županije.

Do konca treće godine osnovne Škole učeniku će se omoguCiti upoznavanje i drugog sluCbenog pisma u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko u jednom razredu postoji najmanje 20 učenika pripadnika nekog drugog konstitutivnog naroda, Škola će im omoguCiti izuCavanje nacionalne skupine predmeta na vlastitom jeziku.

Svaki nastavnik se u nastavi mora služiti jezikom i pismom propisanim ovim Zakonom, te mora koristiti samo one udžbenike i priručnike koji su odobreni od strane ministra.

Ne smije se vršiti bilo kakva diskriminacija učenika koji se u nastavi ili izvannastavnim aktivnostima služi bilo kojim službenim jezikom i bilo kojim službenim pismom priznatim Ustavom Bosne i Hercegovine.

Članak 23.

Drzavljanima Bosne i Hercegovine, koji se izjasne pripadnicima nacionalne manjine, prema definiciji u Zakonu o zaStiti pripadnika nacionalnih manjina, bit Će omoguCena nastava iz materinskog jezika.

Nastava iz materinskog jezika se može odvijati u razredu, u zasebnom razredu ili skupini od najmanje 10 učenika.

Nastavnik zaduzen za ovu nastavu mora poznavati taj jezik do razine potrebne za predavanje materinskog jezika uz odgovarajuCi standard.

Ministar je odgovoran za donoSenje nastavnog plana i programa za nastavu materinskog jezika odredene nacionalne manjine, te osiguravanje nastavnog materijala za potrebe takve nastave, koji mora ukljufiiti knjizevnost, povijest, zemljopis i kulturu te manjine.Prilikom donoSenja nastavnog plana i programa i osiguranja nastavnog materijala treba obaviti razgovor sa zastupnicima dotiCne manjine.

Članak 24.

Pri upisu učenika u osnovnu Školu roditelj, odnosno skrbnik učenika, pismeno se izjaSnjavaju hoce li pohadati nastavu vjeronauka i pri tomu biraju neku od vjera koje postoje u Bosni i Hercegovini.

Za učenike Ciji su roditelji odnosno skrbnici izabrali odredeni vjeronauk, nastava tog vjeronauka postaje obvezan predmet do kraja osnovnog obrazovanja, osim ako roditelj ili skrbnik na poCetku neke Školske godine zatrazi promjenu vrste vjeronauka ili prestanak pohadanja nastave vjeronauka.

Za učenike koji ne pohadaju ni jednu vrstu vjeronauka, Škola Će organizirati neku drugu nastavnu ili izvannastavnu aktivnost u vremenu trajanja nastave vjeronauka.

Škola osigurava da učenik ne trpi bilo kakvu diskriminaciju na temelju toga Sto pohada vjeronauk neke odredene vjere, odnosno na temelju toga Sto ne pohada ni jedan od mogucih vjeronauka.

Članak 25.

Inozemni drzavljanin i osoba bez drzavljanstva (u daljem tekstu: apatrid) imaju pravo stjecati naobrazbu sukladno ovom Zakonu i vaiecim propisima, sukladno konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuCila s drugim zemljama ili medunarodnim organizacijama, kada se može utemeljeno zakljuciti da Će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti viSe od tri mjeseca.

Članak 26.

Drzavljaninu Bosne i Hercegovine koji je dio osnovne izobrazbe stekao u inozemstvu, te inozemnom drzavljaninu i apatridu, omoguCit Će se nastavak izobrazbe na temelju uvjerenja o izobrazbi steCenoj u inozemstvu.

Uvjeti i nadin priznavanja inozemnih uvjerenja obavljat Će se temeljem Zakona o nostrifikaciji i ekvivalenciji stranih izobrazbenih isprava («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke)), broj:6/99).

Članak 27.

Učenik koji se istice znanjem i sposobnostima ima pravo završiti osnovnu Školu u kraCem vremenu od propisanog.

U tijeku jedne Školske godine učenik može završiti dva razreda.

Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti osnovnu Školu u kraCem vremenu propisuje ministar.

Članak 28.' Učenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno, likovno i Sportsko Školovanje po posebnim programima u osnovnim Školama i u posebnim Školama.Posebne programe i uvjete za njihovo izvođenje utvrđuje ministar.

Na osnivanje i poCetak rada posebnih Škola za izvođenje programa, osnovnog glazbenog, plesnog i Sportskog Školovanja, odgovarajuCe se primjenjuje Članak 13. ovoga Zakona.

Članak 29.

Osnovna Škola može osnovati uCeniCku zadrugu i uCeniCka društva kao oblik izvannastavne djelatnosti učenika, te organizirati drugi društveno koristan rad učenika.

Osnovna Škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika u uceniCkoj zadruzi i uCeniCkom društvu.

Sredstva ostvarena prometom proizvoda i usluga uCeniCke zadruge i društva posebno se evidentiraju, a mogu se koristiti iskljuCivo za rad zadruge i društva.

Članak 30.

Normative prostora; opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj Školi utvrđuje Ministarstvo sukladno vazeCem Pedagoškom standardu.

— U osnovnoj Školi koriste se samo udžbenici koje odobri ministar.

Svaka Škola mora imati Školsku knjiznicu.

Djelatnost Školske knjiznice sastavni je dio odgojno- n&stavnog procesa.

Članak 31.

Radno vrijeme osnovne Škole može biti organizirano poludnevno, produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje utvrđuje ministar.

Članak 32.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno se obavlja u razrednim odjelima i odgojno-izobrazbenim grapama.

Nastavnim planom i programom bit Će utvrđeno u kojim razredima osnovne Škole se nastava organizira kao razredna odnosno kao predmetna- nastava.

Za učenike razredne nastave može se organizirati predmetna nastava iz stranog jezika, vjeronauka i nekih drugih predmeta.

Članak 33.

Za učenike koji imaju teSkoce u svladavanju programa osnovna Škola dužna je napraviti posebne programe nadoknadivanja zaostataka u ucenju.

Članak 34.

Razredni odjel se formira od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenika viSe razreda, u pravilu razredne nastave.

Članak 35.

Dnevno i tjedno opterecenje učenika bit će utvrđeno nastavnim planom i programom za svaki razred, s tim da u ukupno opterecenje ulaze svi oblici nastave i sat razredne zajednice.

Nastavni sat u predmetnoj nastavi traje 45 minuta, a u razrednoj nastavi trajanje sata može biti fleksibilno.

Pod redovitom nastavom ne smatraju se izbomi predmeti i izvannastavne djelatnosti.

Članak 36.

Nastava se u osnovnoj školi izvodi u pet radnih dana tjedno.

Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih dana tjedno, ako radi u vise od dvije smjene.

Iznimno, ukoliko to izvanredne okolnosti zahtijevaju ravnatelj škole mole odluciti da trajanje nastavnog sata, dnevne i tjedne nastave može trajati i krace vrijeme od propisanog u članku 35. ovoga Zakona, odnosno i dulje kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme nastave.

Suglasnost na odluke po stavcima 2. i 3. ovog članka daje ministar.

Članak 37.

Školska godina pocinje 1. rujna, a zavrSava 31. kolovoza sljedece godine.

O postojanju izvanrednih okolnosti koje utjecu na pocetak i zavrsetak školske godine odlucuje Ministar.

Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

Nastavna godina, odnosno pocetak i zavrsetak nastave, školskog razdoblja, broj radnih dana i odmori učenika propisuju se posebnim kalendarom, koji za svaku Školsku godinu donosi ministar, a najkasnije 30 dana prije pocetka školske godine.

Članak 38.

Osnovna škola može biti vjezbaonica za studente nastavniikih fakulteta i mjesto odrzavanja eksperimentalnih programa.

Poblize odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mrezi vjezbaonica i eksperimentalnih programa utvrđuje ministar na prijedlog nastavniikih fakulteta u 2upaniji ili izvan županije.

Članak 39.

U prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. rujna tekuce godine imaju navrsenih šest godina života.

Prije upisa u prvi razred osnovne škole obvezno je utvrđivanje psihofizickog stanja djeteta.PsihofiziCko stanje djeteta utvrđuje povjerenstvo kojeg cine: lijeinik, psiholog ili pedagog i učitelj.

Za dijete koje do 1. rujna tekuce godine ne navrsava šest godina života, roditelj ili skrbnik može podnijeti zahtjev ovlastenom općinskom tijelu da dijete može uvrstiti u popis djece dorasle za upis u osnovnu Školu kako bi povjerenstvo utvrđilo je li dijete sposobno za školu.

Članak 40.

Roditelji, odnosno skrbnici, dužni su u propisanom roku upisati dijete u osnovnu Školu, te brinuti se da redovito pohada nastavu i obavlja druge Školske obveze.

Pri upisu učenika, ovlaSteno općinsko tijelo za pitanja izobrazbe treba voditi raiuna da se učenik upiSe u onu Školu na iijem upisnom podrucju učenik zivi.

Kada učenik promijeni mjesto stanovanja, Škola na cije se upisno podruije učenik doselio, dužna je upisati učenika.

U iznimnim okolnostima, na trazenje roditelja ili skrbnika, učeniku se može dopustiti prvi upis ili kasniji prelazak u drugu Školu koja ne obuhvaća upisno podruCje na kojem učenik 2ivi.Odluku o zahtjevu za promjenom upisa donosi ministar.

Nakon upisa Škola je dužna učenika unijeti u Registar i upisati u Matiinu knjigu učenika.

Učeniku koji prelazi u drugu Školu izdaje se obrazovna isprava - prijelaznica, temeljem koje nova škola učenika upisuje u svoj registar i maticnu knjigu učenika.

Osnovna Škola dužna je obavijestiti ovlaSteno općinsko tijelo o Školskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovno ne pohadaju Školu.

U sluiaju kad roditelji, odnosno skrbnici, ne ispune obveze iz stavka 1. ovog ilanka, ravnatelj škole je duzan protiv jednog od njih podnijeti zahtjev za pokretanje prekrSajnog postupka mjerodavnom sudu.

Članak 41.

Općina je dužna organizirati prijevoz učenika za udaljenost vecu od dva kilometra.

Za učenike s teskocama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost.

Prijevoz učenika može se organizirati u sklopu redovitog javnog ili posebno organiziranog prijevoza.

Članak 42.

Uienici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja.Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojcano.Ocjena iz vladanja utvrđuje se opisno ili brojcano.

Naiin ocjenjivanja i pracenja učenika propisuje ministar.

Članak 43.

, Brojcana ocjena učenika u pojedinim nastavnim predmetima utvrđuje se kao: odlican (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).Sve

su ocjene, osim ocjene nedovoljan (1), prolazne.

Članak 44.

Učeniku koji je ocijenjen iz svih nastavnih predmeta utvrđuje se opći uspjeh.

Opći uspjeh utvrđuje se kao: odIiCan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.

Učenik koji nema negativnih ocjena, postigao je opći uspjeh: odlican, ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50, vrlo dobar, ako ima srednju ocjenu od 3,50 do 4,49, dobar, ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49, dovoljan, ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49.

Srednja ocjena utvrđuje se kao aritmeticka sredina pozitivnih ocjena iz svakog nastavnog predmeta.

Učenik ima nedovoljan uspjeh ako ima barem jednu ocjenu nedovoljan (1).

Opći uspjeh učenika od Šestog do devetog razreda utvrđuje, na prijedlog razrednika, Razredno vijeće.

Opći uspjeh učenika od prvog do petog razreda utvrđuje razredni učitelj.

Članak 45.

Učenici IX. razreda, koji na kraju Školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta, zavrSili su s uspjehom osnovnu školu.

Članak 46.

Svjedodzbe i diplome o zavrSenom Školovanju, stečene po vazecem nastavnom planu i programu i izdane od verificiranih obrazovnih ustanova, imaju jednak status na cijelom podruiju Bosne i Hercegovine.

Vrijeme školovanja u odgovarajucem školskom programu, koje nije okoncano dodjelom svjedodzbe ili diplome, priznaje se bez uvjetovanja za dalji nastavak i zavrsetak Školovanja u tom istom programu na cijelom podrucju Bosne i Hercegovine.

Članak 47.

Učenici prvih pet razreda osnovne Škole bez obzira na utvrđene ocjene ne polazu popravni ispit, nego prelaze u viSi razred.

Učenici od V. do IX. razreda koji na kraju nastavne godine imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviSe dva nastavna predmeta upucuju se na popravni ispit.

Popravni ispit se polaze pred ispitnim povjerenstvom u vremenu od petnaest do dvadeset dana nakon zavrSetka nastave.

Clanove ispitnog povjerenstva imenuje Učiteljsko vijeće.

Uvjete i naiin polaganja popravnih ispita propisuje ministar.

Uienici koji ne pristupe polaganju popravnog ispita ili ne poloze popravni ispit, ponavljaju razred.

Članak 48.

Učenici od I. do V. razreda s teSkocama u razvoju ne ponavljaju razred, nego prelaze u viSi razred i nastavljaju sa svladavanjem prilagodenog programa, a od VI. do EX. razreda mogu ponavljati razred ako nisu po miSljenju defektologa, drugih stručnih suradnika i Razrednog vijeća svladali prilagodeni program ili program posebne grupe u okviru redovite Škole.

Članak 49.

Učenik koji zbog opravdanog razloga nije mogao redovito pohadati nastavu ili nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.

Razredni ili predmetni ispit može se polagati u ispitnim rokovima u skladu sa Statutom Škole.

Ispit se polaze pred ispitnim povjerenstvom.

Razloge, način i vrijeme polaganja razrednih i predmetnih ispita propisuje ministar.

Članak 50.

Učeniku se kod upisa u osnovnu Školu izdaje uieniika knjizica.

U ucenickoj knjizici evidentira se uspjeh u tijeku nastave i druga zapazanja o njegovu radu.Učenicima I. do VI. razreda u ucenickoj knjizici evidentira se i uspjeh na kraju nastavne godine.

Učenicima od VU. do IX. razreda na kraju nastavne godine izdaje se svjedodzba o ostvarenom uspjehu.

Svjedodzba EX. razreda je javna isprava o zavrSetku osnovne Škole.

Članak 51.

Roditelj, odnosno skrbnik učenika, koji nije zadovoljan ocjenom koju je na kraju nastave utvrđio razredni učitelj ili razredno vijeće, ima pravo u roku od tri dana od dana prijema pismene obavijesti o uspjehu učenika podnijeti zahtjev Učiteljskom vijeću da ono preispita i utvrđi ocjenu učenika.

Odluka Učiteljskog vijeća je konacna.

Članak 52.

Osnovno Školovanje djece i mladeži s teskoiama u razvoju provodi se u osnoviioj Školi uz odgovarajucu primjenu individualiziranih postupaka i produzenih stručnih tretmana, a kada je to nuino, u posebnim odgojno-izobrazbenim grupama i razrednim odjelima u okviru Škole.U rad s ovom djecom Škola mora ukljuciti stručnjake iz tog podruija rada (defektologe, logopede i sliCno).

Škole, uvjete i način ostvarivanja grupa i razrednih odjela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje tijelo uprave ovlaSteno za poslove Školstva općine prema kriterijima koje donosi ministar.

Članak 53.

Iznimno od odredaba članka 52. ovog Zakona, za djecu s vecim teSkocama u razvoju osnovno Školovanje obavlja se u posebnim ustanovama odgoja i izobrazbe, a može se obavljati i u drugim ustanovama.Takva se djeca mogu Školovati do 21. godine života.

Sadržaj i način školovanja iz stavka 1. ovoga Članka utvrđuje ministar.

Članak 54.

Za učenike kod kojih u tijeku školovanja nastupe teSkoce koje onemogucavaju daljnje školovanje pod redovnim uvjetima provodi se postupak u skladu s odgovarajucim odredbama iz članka 49. ovoga Zakona.

Članak 55.

Za djecu i mladež koja su iz zdravstvenih ili drugih razloga smjestena u organizacije zdravstva ili organizacije socijalne skrbi, organizira se osnovno školovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima.

Školski rad s djecom ili mladeži iz stavka 1. ovoga članka obavlja ustanova u kojoj je učenik smjesten ili najbliza osnovna škola.

Za djecu koja zbog kroniCnih bolesti ne mogu pohadati osnovnu školu, odgojno-nastavni rad organizira najbliza Škola i provodi ga putem stručne pomoci koju djetetu pruzaju učitelji i stručni suradnici Škole.

Članak 56.

Učenici koji se isticu u uCenju i vladanju mogu biti pohvaljeni odnosno nagradeni.

Zbog neprimjerenog ponaSanja učeniku se mogu izricati pedagoško-stegovne mjere: opomena, ukor, strogi ukor i premjeStaj u drugu Školu.

Ni u kojem slucaju učeniku osnovne Škole se ne može izreci mjera iskljucenja iz Škole.

Način, postupak i tijela za donoSenje pedagoških mjera utvrđuju se opdim aktom Škole.

Protiv izreCenih pedagoških mjera roditelj, odnosno skrbnik učenika, ima pravo zalbe u skladu s općim aktom Škole.

Na mjeru premjeStaja u drugu Školu roditelj, odnosno skrbnik učenika, može uloziti zalbu ministru.Ministar odluku može izmijeniti ili potvrditi.U slucaju kada ministar potvrdi mjeru premjeStaja, odrediti će Školu u koju se učenik premjeSta, a ta Škola mora primiti učenika.Odluka ministra o zalbi je konaCna.

ZDRAVSTVENAISOCIJALNA SKRB UČENIKA Članak 57.

Osnovne Škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavjeStavati organizacije zdravstva i roditelje odnosno staratelje.

Članak 58.

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne Škole provodi se prema vazecim propisima iz zdravstva.

Članak 59.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne mo2e sudjelovati u odredenoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje Stetilo njegovu zdravlju, oslobada se privremeno ili trajno sudjelovanja u toj aktivnosti.

Odluku o oslobadanju učenika donosi Učiteljsko vijeće na prijedlog stručnog tijela zdravstva.

Ako je učenik temeljem stavka 1. osloboden dijela aktivnosti iz nekog nastavnog predmeta, ocjena iz tog predmeta se donosi na temelju drugih sadržaja tog predmeta kojih u£enih nije osloboden.

Članak 60.

Osnovne Škole mogu organizirati prehranu za učenike dok borave u Školi sukladno posebnim propisima.

Članak 61.

Osnovne Škole dužne su s tijelima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih problema i pojava kod učenika.

UČITELJI I STRUČNI SURADNICI

Članak 62.

Nastavni rad u osnovnoj Školi izvode učitelji i stručni suradnici koji, pored općih uvjeta utvrđenih posebnim zakonom: imaju odgovarajucu struinu i pedagošku spremu prema odredbama ovoga Zakona i drugih propisa, mogu izvoditi nastavu na jeziku i pismu koje koriste većina učenika Škole, ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebne za izvođenje nastave i imaju polozen stručni ispit.

Članak 63.

Uiitelji i stručni suradnici ne mogu biti osobe koje su pravomocno osudene za kazneno djelo protiv dostojanstva, osobe i morala, kazneno djelo protiv braka i obitelji, kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djelo protiv ustavima utvrđenog ustroja Županije, Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, kazneno djelo protiv spolne slobode ili spolnog cudoreda, kazneno djelo zapustanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo protiv tjelesne zloporabe djeteta ili maloljetne osobe.

"Članak 64.

Nastavu od I. do IX. razreda izvode učitelji.

PoslcTv'e učitelj a u razrednoj nastavi može obavljati osoba koja ima najmanje odgovarajucu visu stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 62. ovoga Zakona.

Poslove uciteija u predmetnoj nastavi može obavljati osoba koja ima odgovarajucu visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 62. ovoga Zakona.

Učitelji i stručni suradnici u osnovnoj školi, koji su stekli odgovarajuce zvanje i zasnovali radni odnos na neodredeno vrijeme prije stupanja na snagu ovoga Zakona stjecu pravo na rad bez obzira na stupanj stručne spreme.

Iznimno, nastavu glazbenog odgoja može izvoditi osoba koja ima odgovarajucu srednju stručnu spremu, odgovarajuce pedagoškoobrazovanje i ispunjava uvjete iz članka 62. ovoga Zakona.

Članak 65.

Stručni suradnici u osnovnoj Školi su: pedagog, psiholog, defektolog, logoped i knjiznicar.

Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja ima odgovarajudu visoku stručnu spremu i ispunjava uvjete iz članka 62. ovoga Zakona.

Stručni suradnici koji su stekli odgovarajuce zvanje i zasnovali radni odnos na neodredeno vrijeme prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadrzavaju

pravo na rad bez obzira na stupanj stručne spreme.

Stupanj i vrstu stručne odnosno Školske spreme uciteija i stručnih suradnika u osnovnoj Školi utvrđuje ministar.

Članak 66.

Učitelji i stručni suradnici biraju se temeljem javnog natjeCaja.

Javni natjeCaj raspisuje Školski odbor.

Radni odnos se može zasnovati na odredeno vrijeme i bez natjeCaja, pod uvjetom da se radi o poslovima koji ne trpe odgodu.

Radni odnos zasnovan na način predviden stavkom 3. ovoga Članka ne može trajati dulje od 90 dana.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa donosi Školski odbor na prijedlog ravnatelja Škole.

Članak 67.

Učitelji i stručni suradnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.Osnovna Škola može osobama bez radnog iskustva omoguCiti osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

P ripravniCki staz traje najduljs. godinu dana, ali ne krace o(T*nasT&yhe * godine.Nakon oBITvljCfiog pripravniCkog staza pripravnilc polaze stručni ispit.Danom polaganja stručnog ispita djelatniku prestaje status pripravnika.

IPripravniku, koji vlastitom krivnjom ne polozi stručni ispit u roku Šest mjeseci od dana kada mu je istekao ■ pripravniCki staz, prestaje radni odnos u školi, s tim da I mu se može omoguCiti ponovno polaganje stručnog ispita u istoj osnovnoj Školi.

|Program pripravniCkog staza i način polaganja ispita donosi ministar na prijedlog Zavoda za školstvo.

Članak 68.

Tjedno radno vrijeme učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj Školi traje 40 sati.

Članak 69.

Rad učitelja i stručnih suradnika prati se i ocjenjuje.

Učitelji mogu napredovati u struci i stjecati zvanje: mentor i savjetnik.

Postupak, način i uvjete ocjenjivanja i napredovanja učitelja propisuje ministar.

Učitelji i stručni suradnici, koji dva puta tijekom rada budu negativno ocijenjeni, ne mogu dalje obavljati odgojno-obrazovni rad s učenicima i prestaje im rad u Školi.

Odluku iz stavka 4. ovoga Članka donosi Školski odbor na prijedlog ravnatelja Škole.

Osobe iz stavka 4. ovoga Članka mogu, najranije godinu dana od dana prekida rada, Ministru podnijeti molbu za povratak na posao.Ministar Će u tom sluCaju provjeriti uzroke zbog kojih je osoba negativno ocijenjena, te procijeniti koliko su se u meduvrcmenu mogle promijeniti okolnosti zbog kojih bi se osobi mogla dati nova prilika za rad.

Djelatnik koji bi nakon povratka na posao bilo kada ponovno bio negativno ocijenjen, trajno gubi pravo na rad u osnovnoj Školi.

Članak 70.

Učitelju i stručnom 'suradnikw prestaje radni odnos na kraju Školske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak radnog odnosa prema propisima o radnim odnosima.

Članak 71.

Učitelji i stručni suradnici imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog usavršavanja.

Program i organizacijo obveznih oblika usavršavanja donosi ministar na prijedlog Zavoda za Školstvo.

Članak 72.

Djelatnici osnovne Škole moraju se obvezqo lijeCniCki pregledati svake jn

godine.

Ako ravnatelj ocijeni da je djelatnikunaruseno psiho- fiziCko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet Će odluku o njegovu upuCivanju na lijeCniCki pregled i prije istekaroka iz stavka 1. ovoga Članka.Djelatniku koji odbije izvršiti odluku o upuCivanju na lijeCniCki pregled prestaje radni odnos.

Ako se lijecnickim nalazom utvrđi da je psihicko ili fiziCko zdravlje uciteija bitno naruSeno i bitno umanjuje njegovu sposobnost za obavljanje odgojno-izobraznog rada, ravnatelj Će donijeti odluku o oslobadanju uciteija od neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Osnovna Škola je dužna uciteija iz stavka 3. ovoga članka rasporediti na drugo odgovarajuce mjesto prema njegovoj preostaloj sposobnosti.Ako učitelj odbije raspored, prestaje mu radni odnos. vi. osnovno Školovanje odraslih Članak 73.

Odrasli mogu steci osnovno Školovanje pohadanjem nastave ili polaganjem ispita.

Osnovna izobrazba odraslih provodi se u osnovnim školama po posebnom programu i uvjetima koje propiSe ministar.

Ispunjenje uvjeta za izvođenje programa Školovanja odraslih i pocetak izvođenja programa utvrđuje ministar sukladno članku 13. ovoga Zakona.

Članak 74.

Troskove osnovnog Školovanja Odraslih snosi neposredno polaznik tog Školovanja, poslodavac Ciji je djelatnik ili Zavod za zapoSljavanje.

Postupak, uvjete i način osnovne Školske izobrazbe odraslih uređuje ministar posebnim pravilnikom.

VII.UPRAVUANJE ŠKOLOM

Članak 75.

Osnovna Škola ima Statut.

Statut Škole donosi Školski odbor uz prethodno pribavljenu suglasnost

Ministarstva.

Članak 76.

Osnovnom 5kolom.upravljaju ravnatelj Škole i Školski odbor.

Školski odbor ima polozaj i ovlaStenja tijela upravljanja, a ravnatelj poslovodnog tijela i pedagoškog rukovoditelja u skladu sa Zakonom.

Pored ostalog Školski odbor ostvaruje sljedece funkcije: usvaja godiSnji prggram rada Škole i izvijeSca o njegovoj provedbi, prati i usmjerava sveukupni rad Škole, odlucuje o koriStenju financijskih sredstava Škole koje je Škola stekla vlastitim prihodima, donacijama i slicno, sukladno Zakonu o Riznici, raspisuje natjecaj za prijem djelatnika u radni odnos, odlucuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika na prijedlog ravnatelja, predlaze Ministru imenovanje ravnatelja, analizira opći uspjeh učenika i poduzima mjere za unapredenjc uvjeta rada u Školi, usvaja statut, pravilnike i druge opće akte Škole, obavlja i druge poslove odredene Statutom Škole.

Uz neposredno rukovodenje Škole ravnatelj obavlja i sljedeCe funkcije: predlaie godiSnji program rada Škole i podnosi izvijeSCa o realizaciji godiSnjeg programa rada Škole, podnosi prijedlog za zasnivanje i prestanak radnog odnosa djelatnika, obavlja rasporedivanje djelatnika škole na odredene poslove i zadatke, potpisuje sve dokumente i akte koje izdaje Škola, obavlja i druge zadatke opisane u Statutu Škole.

Članak 77.

Za ravnatelja osnovne Škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja ili stručnog suradnika tC ima najmanje pet godina radnog iskustva u nastavi ili na poslovima stručnog suradnika u Školi.

Ravnatelj se bira na temelju javnog natjeCaja koji raspisuje Školski odbor.

Ravnatelja imenuje i razijeSava ministar na prijedlog Školskog odbora.

Ravnatelj se imenuje na Cetiri godine.

Ministar prosvjete mo2e razrijeSiti ravnatelja i prije roka na koji je imenovan kad utvrđi da ne ispunjava ovim Zakonom ili drugim propisom utvrđene obveze.

U sluCaju razijeSenja ravnatelja ili kada Školski odbor ne mo2e dati prijedlog za imenovanje ravnatelja, ministar Će imenovati vrSite^a dužnosti ravnatelja na rok koji ne može biti du2i od Šest mjeseci.

Za vrijeme obavljanja dufriosti vrSitelj dužnosti ravnatelja ima sve ovlasti ravnatelja.

Ravnatelja osnovne Škole koju je osnovala fizicka ili pravna osoba imenuje se ili razijeSava na način utvrđen aktom o osnivanju ili Statutom Škole.

Članak 78.

Školski odbor broji pet Clanova.

Po jednog Clana Školskog odbora bira: osnivac Škole i Vlada županije, jednog bira Roditeljsko vijeće, a dva Clana bira Učiteljsko vijeće iz reda učitelja i stručnih suradnika.

Sastav Školskog odbora mora odrazavati nacionalni sastav zajednice u kojoj Škola djeluje i postivati nacelo ravnopravnosti spolova.

Clanovi Školskog odbora biraju se na vrijeme od Cetiri godine, a odluke se donose izjaSnjavanjem većine Clanova Školskog odbora.

Rad u Školskim odborima je dragovoljan i besplatan.

Ravnatelj ne može biti Clan Školskog odbora.

Način izbora Clanova koje bira Učiteljsko vijeće te način rada Školskog odbora bit Će poblize odredeni Statutom Škole.

Članak 79.

Ako Školski odbor ne obavlja poslove iz svoga djelokraga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na naSin koji onemoguSava redovito poslovanje i djelatnost Škole, ministar će raspustiti Školski odbor.

Nakon raspustanja Školskog odbora ministar 6e imenovati troSlano povjerenstvo koje će imati ovlastenja Školskog odbora, osim prava na davanje prijedloga za imenovanje ili razrjeSenje ravnatelja.

Ovlastenja povjerenstva su privremena i traju do izbora novog Školskog odbora, a najduze tri mjeseca.

Članak 80.

StruSna tijela u osnovnoj Školi su: USiteljsko vijeSe, Razredno vijeće i struSni aktiv.

Djelokrug struSnih tijela ureduje se Statutom osnovne Škole.

Članak 81.

Svaka osnovna- škola ima tajnika. Za tajnika Škole može biti izabrana osoba koja, pored općih uvjeta, mora imati struSno zvanje diplomirani pravnik ili pravnik i polozen stručni upravni ispit. Osobe koje su rasporedene na radno mjesto tajnika do stupanja na snagu ovoga Zakona mogu trajno obavljati poslove tajnika, uz uvjet da su dužne poloziti stručni upravni ispit u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 82.

Roditelji učenika osnivaju Roditeljsko vijeće. NaSin izbora Roditeljskog vijeća i naSin njihova rada utvrđuje se Statutom škole.

Roditeljsko vijeće: promice interese Škole u zajednici na Sijem podruSju Škola djeluje, dostavlja stajaliSta roditelja učenika Školskom odboru, potice sudjelovanje roditelja u radu Škole, sudjeluje u izradi i provedbi odgovarajucih projekata kojima se promise i unapreduje obrazovni rad u Školi, kandidira i bira predstavnike roditelja u Školski odbor.

Članak 83.

USenici triju zavrSnih razreda osnovne Škole imaju pravo, a Škola ima obvezu, osnovati USeniSko vijeće.

Način izbora i rada ucenickog vijeća utvrđuje se Statutom Škole.

Ucenicko vijeće: promiSe interese Škole u zajednici na Sijem podrucju Škola djeluje, dostavlja stajaliSta uSenika Školskom odboru, potice sudjelovanje uSenika u radu Škole.

Škola može osnovati uSiteljsko-roditeljsko vijeće kojeg bi Sinili predstavnici uSiteljskog vijeća i vijeća roditelja. Način formiranja uSiteljsko-roditeljskog vijeća i djelokrug njegova rada utvrđuje se Statutom

Škole.

OBVEZNA DOKUMENTACIJAIEV1DENCIJA Članak 84.

Osnovne Škole obvezno vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o uSenicima.

Tiskanica pedagoške dokumentacije i evidencije (uSeniSku knjizicu, svjedodzbu, prijelaznicu, uvjerenje, maticnu knjigu, dnevnik rada, imenik učenika i ljetopis Škole) propisuje ministar.

MatiSna knjiga, svjedodzbe, uvjerenja i uSeniSka knjizica jesu javne isprave.

Članak 85.

Osnovna Škola trajno cuva matiSnu knjigu i ljetopis Škole.

Imenik i evidencija o ispitima Suva se deset godina.

ZASTITA PRAVA IKAZNENE ODREDBE Članak 86.

Prijave za krsenje naSela definiranih ovim Zakonom mogu se podnijeti mjerodavnoj obrazovnoj ustanovi ili inspekciji mjerodavnoj za podruSje Školovanja, koja će putem tjeSenja utvrđiti opravdanost takvog krSenja i naloziti njegovo otklanjanje.

Ako ijeSenje ne bude doneseno u roku od 30 dana od dana podnosenja prijave, ili ako stranka ne bude zadovoljna rjeSenjem, ona može podnijeti zalbu Ministarstvu koje je obvezno ialbu rijeSiti u roku od 30 dana.

Nezadovoljna stranka može pokrenuti postupak pred mjerodavnim sudom.

Protiv osoba koje se ponaSaju suprotno ovom Zakonu, stegovni postupak može pokrenuti Škola, mjerodavna inspekcija ili Ministarstvo.

U sluSaju sumnje da je izvrSeno kazneno djelo, Škola, mjerodavna inspekcija ili resomo ministarstvo izvijestit će odgovarajuSe tijelo kaznenog gonjenja.

Članak 87.

NovSanom kaznom od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit Se se za prekrsaj ’

ravnatelj Škole ili druga odgovoma osoba: ako Škola zapoSne s radom prije nego je dobila suglasnost Ministarstva (Slanak 13.), ako Škola izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio ministar (Slanak 19.), ako omoguci da se sredstva ostvarena prometom proizvoda i usluga uSenika ne koriste iskljuSivo za rad uSeniSke zadruge i uSenickog druStva (Slanak 29), ako se u školi upotrebljavaju udžbenici koje nije odobrio minister (članak 30.), ako bez suglasnosti ministra organizira nastevu u kracem ili duzem trajanju od propisanog clankom 35. i ako upiSe učenika bez prijelaznice koju popunjava škola iz koje je doSao (članak 40.).

Novcanom kaznom od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit će se roditelj, odnosno skrbnik, koji bez opravdanog razloga ne upise dijete u školu ili mu ne omoguci redovito pohadanje nasteve.

O zahtjevu za pokretanje prekrSajnog postupka odlucuje mjerodavni općinski sud za prekrSaje.

PRIJELAZNEIZAVRSNE ODREDBE Članak 88.

Ministarstvo je dužno u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona s njim uskladiti sve pravilnike i druge provedbene propise.

Članak 89.

Osnovne škole du2ne su uskladiti svoje poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

Osnovne škole su dužne obaviti izbor Školskih odbora prema odredbama ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Osnovne škole dužne su obaviti izbor ravnatelja prema odredbama ovoga Zakona u roku tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 90.

Ministarstvo prosvjete Će izvršiti sve tehniCke pripreme za prelazak na obveznu devetogodiSnju izobrazbu do poCetka školske 2004./2005. godine.

Odredbe Članka 3. ovoga Zakona će se primjenjivati kada se steknu materijalni, kadrovski i tehnički uvjeti.

Na ucenike koji zapocnu izobrazbu po osmogodišnjem programu primjenjivat će se odredbe Zakona o osnovnom Školstvu («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj:7/97) i drugih propisa koje se odnose na ocjenjivanje.

Članak 91.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaje vrijediti Zakon o osnovnom školstvu («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», broj:7/97 i 15/01), osim odredbi reguliranih Clankom 90. stavkom 3. ovoga Zakona.

Članak 92.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke».

IZMJENE:

Na temelju Članka 26. Ustava Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», br. 1/96, 2/99, 14/00, 17/00 i 1/03), članka 96. i 97. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke», br. 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na ll.izvanrednoj sjednici, održanoj 30. lipnja 2004. godine, donijela je

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVNOM ŠKOLSTVU

Članak 1.

U Zakonu o osnovnom školstvu («Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke)), broj:6/04), članak 22. mijenja se i glasi: «U osnovnom Školstvu na podrucju Županije rabe se jezici konstitutivnih naroda sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine.

Nastava se izvodi sukladno Nastavnom planu i programu u Županiji, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Nastava se također može izvoditi na srpskom jeziku, odnosno bosanskom jeziku i ćiriličnom pismu, ako se tako izjasni većina učenika (roditelja) prilikom upisa u Školu.

Do konca treće godine osnovne Škole učenici će upoznati i drugo službeno pismo u Bosni i Hercegovini, a koje nije obuhvaćeno stavkom 2. ovoga članka.

Ne smije se vršiti bilo kakva diskriminacija učenika koji se u nastavi ili izvannastavnim aktivnostima služi bilo kojim službenim jezikom i pismom priznatim Ustavom Bosne i Hercegovine.

U Školi se ne može vršiti diskriminacija, učitelja i drugih zaposlenika zbog njihovih vjerskih, rasnih, nacionalnih, spolnih i kulturoloških posebnosti, pri imenovanju, zapošljavanju i napredovanju.

Bližim propisima, koje će donijeti Vlada Županije na prijedlog ministra, odredit će se način izvođenja nastave iz materinskog jezika ili nacionalne skupine predmeta za pripadnike konstitutivnih naroda koji nakon izjašnjavanja roditelja ili skrbnika budu manjina.»

Članak 2.

U članku 89. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: «Osnovne Škole su dužne obaviti izbor Školskih odbora prema odredbama ovoga Zakona u roku Šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Osnovne Škole su dužne obaviti izbor ravnatelja prema odredbama ovoga Zakona u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.» Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke”.

Na temelju članka 26, Ustava Županije Zapadnohercegovačke ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 1/96, 2/99, 14/00, 17/00, 1/03 i 10/04) i članka 96. Poslovnika Skupštine Županije Zapadnohercegovačke (Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 10/03), Skupština Županije Zapadnohercegovačke, na 6. sjednici održanoj 06. listopada 2011. godine, donijela je

ZAKON O IZMJENAMA i DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVNOM ŚKOLSTVU

Članak 1.

U članku 3. Zakona o osnovnom Školstvu ("Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj:6/04, :8/04, 8/08, 10/08 i 14/08) iza stavka (2) dodaju se stavak (3) i stavak (4) koji glase: (3) Prvi razred je pripremni razred. Može se organizirati po skraćenom programu.

(4) Početak i završetak nastave, obražovna razdoblja, broj radnih dana i sati te odmori učenika u prvom razredu propisuju se posebnim kalendarom rada, kojega za svaku školsku godinu donosi županijski

ministar nadležan za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: ministar)". Članak 2.

U članku 4. stavak (1) riječi: "županijski ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta (u daljem tekstu: ministar)" mijenjaju se i glase: "ministar".

Članak 3.

U članku 5. stavak (1) riječ: "prosvjete" mijenja se i glasi: "obrazovanja".

Članak 4.

U članku 6. stavak (1) riječ: "prosvjete" mijenja se i glasi: "obrazovanja".

Članak 5.

U članku 12. stavak (4) riječi: "i kućnih brojeva" i "i druge relevantne podatke" se brišu, a iza riječi "školu" stavlja se točka.

Članak 6.

U članku 62. stavak (1) iza riječi "nastave" stavlja se točka, a ostatak rečenice se briše.

U članku 62. stavak (2) se briše.

Članak 7.

U članku 65. stavak (5) se briše.

Članak 8.

U članku 66. stavku (1) riječi "učitelji i stručni suradnici" mijenjaju se i glase: uposlenici Škole".

Članak 9.

U članku 67. stavak (2) prva rečenica mijenja se i glasi: "Pripravnički staž traje godinu dana".

Članak 10.

Članak 70. se briše.

U članku 71. iza stavka (2) dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Predsjednik i članovi Školskog odbora i ostali uposlenici Škole, pored uposlenika iz stavka (1) ovoga članka, imąju pravo stručnog usavršavanja. Program i organizaciju oblika usavršavanja donosi ministar".

Članak 12.

U članku 77. stavak (4) iza riječi "godine" stavlja se točka, a riječi: a može obavljati dužnost ravnatelja najviše dva mandata u istoj Školi" se brišu.

Članak 13.1

Članak 78. mijenja se i glasi: (Školski odbor)

Školski odbor osnovne Škole ima pet članova.

Jednog člana Školskog odbora imenuje Vlada temeljem javnog natjećaja.

Jednog člana Školskog odbora imenuje osnivač temeljem javnog natjećaja.

Dva člana Školskog odbora bira učiteljsko vijeće iz reda uposlenika Škole.

Jednog člana Školskog odbora bira roditeljsko vijeće iz reda roditelja učenika Škole.

Način izbora članova Školskog odbora iz reda roditelja učenika i uposlenika Škole pobliže se propisuje statutom škole.

Kad svatko od ovlaštenih iz stavka (2), (3), (4) ovoga članka izabere odnosno imenuje člana/članove Školskog odbora, ministar rješenjem potvrđuje izbor odnosno imenovanje Članova Školskog odbora i nakon toga Školski odbor može početi s radom.

Školski odbor privatnih osnovnih Škola ima pet članova, od kojih dva člana bira učiteljsko vijeće iz reda uposlenika Škole. Jednog člana bira roditeljsko vijeće iz reda roditelja učenika Škole, a dva člana imenuje osnivač Škole. Nakon izbora odnosno imenovanja svih članova, osnivač Škole rješenjem potvrđuje izbor odnosno imenovanje svih članova školskog odbora i Školski odbor može početi s radom.

Članovi Školskog odbora biraju predsjednika Školskog odbora na prvoj sjednici većinom od ukupnog broja svih članova Školskog odbora.

Članovi Školskog odbora biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti ponovno birani.

Član Školskog odbora koji je razriješen dužnosti u jednom mandatu, ne može biti neposredno ponovno imenovan.

Školski odbor o svim pitanjima iz svog djelokruga odlućuje većinom glasova od ukupnog broją članova Školskog odbora.

Rad u Školskim odborima je dragovoljan i besplatan, a pravo na naknadu, visinu naknade i način isplate naknade eventualnih troškova dolaska na sjednice Školskog odbora predsjednika i članova Školskog odbora propisat će Vlada posebnim propisom.

(14) Sastav Školskog odbora mora odražavati nacionalni sastav zajednice. u kojoj Škola djeluje i poštivati naćelo ravnopravnosti spolova.; (15) Ravnatelj ne može biti član Školskog odbora, niti bilo koja osoba koja je s ravnateljem u srodstvu do drugog stupnja u ravnoj ili pobočnoj liniji.

Ukoliko se predsjednik ili član Školskog odbora kandidira za ravnatelja, podnosi ostavku na mjesto predsjednika ili člana Školskog odbora, ako je predsjednik ili član Školskog odbora u istoj Školi.

Također, ukoliko se ravnatelj kandidira za predsjednika ili člana Školskog odbora, podnosi ostavku na mjesto ravnatelja, ako je ravnatelj u istoj Školi.

Ravnatelj Škole je dužan izvijestiti nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje po potrebi izbora odnosno imenovanja novih članova školskog odbora, u roku od petnaest dana prije isteka mandata Školskog odbora. Ukoliko je došlo do razrješenja dužnosti predsjednika i/ili člana/članova Školskog odbora, ravnatelj Škole je dužan izvijestiti nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje o potrebi izbora odnosno imenovanja novih članova Školskog odbora, u roku od 15 dana od dana razrješenja.

Nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje pojedinih članova Školskih odbora dužna su u roku od tri mjeseca od dana razrješenja članova školskog odbora, izabrati odnosno imenovati nove članove Školskog.odbora i o tome izvijestiti Ministarstvo.

Ukoliko nadležna tijela za izbor odnosno imenovanje pojedinih članova

Školskog odbora ne izaberu odnosno ne imenuju nove članove Školskog odbora, u roku od tri mjeseca od dana razijeSenjn predsjednika i članova Školskog odbora, ministar će imenovati novog/ nove člana/članove školskog odbora, kako ne bi došlo do zastoja u radu Škole.

Članak 14.

Ministarstvo je dužno u roku od Šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sve provedbene propise koji su u suprotnosti s njim.

Članak 15.

Osnovne Škole dužne su uskladiti svoje poslovanje i opće akte s odredbama ovog Zakona u roku Šest mjeseci od dana stupanja na snagu.

Članak 16.

Izbor odnosno imenovanje predsjednika i članova Školskih odbora prema odredbama ovoga Zakona obavit će se u roku od Šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a izbor i imenovanje ravnatelja Škola obavit će se u roku od. godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 17.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".