NESLUBENI PREIENI TEKST

ZAKON

O BANKAMA

("Sl. list Crne Gore", br. 17/08 od 11.03.2008, 44/10 od 30.07.2010, 40/11 od 08.08.2011)

I. OPTE ODREDBE

Predmet i cilj zakona

lan 1 Ovim zakonom ureuje se osnivanje, upravljanje, poslovanje i kontrola rada banaka i mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditnih unija i ureuju uslovi i kontrola poslovanja lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima, sa ciljem uspostavljanja i odravanja zdravog i stabilnog bankarskog sistema koji obezbjeuje zatitu interesa deponenata i drugih povjerilaca.

Primjena drugih zakona

lan 2 Na banke se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje pravni poloaj privrednih drutava, ako ovim zakonom nije drukije ureeno.

Pojmovnik

lan 3 Pojedine rijei i izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:

1) banka je pravno lice koje obavlja bankarske poslove na osnovu dozvole ili odobrenja Centralne banke Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka) za obavljanje tih poslova;

2) bankarski poslovi su poslovi primanja novanih depozita i odobravanja kredita za sopstveni raun;

3) kreditno-garantni poslovi su poslovi izdavanja garancija za uredno izmirivanje obaveza korisnika kredita;

4) depozit je novani iznos uplaen na raun kod banke, po osnovu ugovora ili drugog pravnog posla iz koga nastaje obaveza banke na povraaj tog iznosa, na zahtjev deponenta ili po isteku ugovo-renog roka, iskljuujui sredstva koja predstavljaju dopunski element sopstvenih sredstava banke;

5) filijala je dio banke koji nema svojstvo pravnog lica, a obavlja sve ili samo dio poslova te banke; 6) osnivaki kapital je kapital koji osnivai obezbjeuju prilikom osnivanja banke i koji moe biti u

novcu i stvarima i pravima koje procjenjuje ovlaeni procjenjiva; 7) kvalifikovano uee je:

- samostalno ili, zajedniki sa drugim povezanim licem, direktno ili indirektno, uee u kapitalu ili glasakim pravima u pravnom licu od najmanje 5%,

- mogunost vrenja znaajnog uticaja na upravljanje, odnosno politiku nekog pravnog lica, na osnovu dogovora ili sporazuma sa drugim licem ili na bilo koji drugi nain, bez obzira na visinu uea u kapitalu ili glasakim pravima u banci;

8) povezana lica su dva ili vie lica izmeu kojih postoji najmanje jedan od sljedeih oblika povezanosti:

- jedno lice kontrolie ili ima direktno ili indirektno uee u kapitalu ili glasakim pravima u drugom licu od najmanje 20%,

- dva ili vie lica su kontrolisana od treeg lica, - veinu lanova odbora direktora ili drugog organa upravljanja kod dva ili vie pravnih lica ine ista lica,

- dva ili vie lica su lanovi porodice, (brani drug, lice koje sa tim licem ivi u zajednici koja je po zakonu izjednaena sa branom zajednicom, kao i djeca i druga lica koja sa tim licem ive u porodinom domainstvu),

- dva ili vie lica, na osnovu ugovora, sporazuma ili neformalno, zajedniki obavljaju poslovne aktivnosti u znatnijem obimu,

- ako pogoranje ili poboljanje finansijskog stanja jednog lica moe dovesti do pogoranja odnosno poboljanja finansijskog stanja drugog ili drugih lica ili izmeu tih lica postoji mogunost prenosa gubitka, dobiti ili kreditne sposobnosti,

9) indirektno uee je uee u kapitalu ili glasakim pravima u pravnom licu preko treeg lica, tako da je indirektni sticalac lice:

- za iji je raun drugo lice (direktni sticalac) steklo glasaka prava ili uee u kapitalu banke, - koje kontrolie drugo lice (direktnog sticaoca);

10) znaajan uticaj su injenice koje upuuju na to da neko lice: - moe ostvariti pravo na jednog predstavnika u odboru direktora ili u slinom organu tog

pravnog lica, bilo kroz vlasnitvo nad akcijama, na osnovu saglasnosti vlasnika akcija, punomoja, ili na bilo koji drugi nain,

- uestvuje u donoenju odluka u tom pravnom licu, nezavisno od toga da li to lice moe preovlaujue uticati na donoenje tih odluka, ili moe vriti uticaj nad tim pravnim licem;

11) kontrola je: - samostalno ili, zajedniki sa drugim povezanim licem, direktno ili indirektno uee u

kapitalu ili glasakim pravima u pravnom licu od najmanje 50%, - mogunost ostvarivanja preovlaujueg uticaja na odluivanje, poslovnu politiku, odnosno

strategiju rada pravnog lica, samostalno ili u saradnji sa drugim licima, bez obzira na visinu uea u kapitalu;

12) lica povezana sa bankom su: - lanovi organa banke, akcionari, zaposleni u banci, kao i lanovi njihove ue porodice (brani

drug i djeca), - pravno lice u kojem lice koje ima kvalifikovano uee u banci takoe ima kvalifikovano

uee, - pravno lice u kojem jedno od lica iz al. 1 i 2 ove take ima znaajan uticaj ili je lice iz alineje

1 ove take direktor ili lan odbora direktora ili drugog odgovarajueg organa tog pravnog lica,

- lice koje ima uee u kapitalu ili glasakim pravima od najmanje 50% u pravnom licu koje ima kvalifikovano uee u banci;

13) grupa povezanih lica su povezana lica iz take 8 al. 1 do 6 ovog lana i sa njima povezana lica; 14) nelikvidnost je stanje kada banka nema novanih sredstava da izvri svoje dospjele obaveze u

trenutku kada to zahtijeva povjerilac; 15) lice znai domae ili strano fiziko ili pravno lice; 16) bankarska grupa je skup povezanih lica u kojem su jedna banka ili finansijski holding sa

sjeditem u Crnoj Gori nadreeni u odnosu na jednu ili vie banaka, finansijskih institucija i/ili drugih lica koja se bave pruanjem finansijskih usluga a ije je poslovanje ureeno drugim zakonima;

17) nadreena banka u bankarskoj grupi je banka koja: - kontrolie ostale lanove bankarske grupe, i /ili - ima uee u kapitalu ili glasakim pravima od najmanje 20% pojedinano kod ostalih lanova bankarske grupe;

18) finansijski holding je akcionarsko drutvo ili drutvo sa ogranienom odgovornou koje ima uee u kapitalu ili glasakim pravima kod banaka ili drugih lica koje se bave pruanjem finansijskih usluga, ukoliko kontrolie najmanje jednu banku;

19) nadreeni finansijski holding u bankarskoj grupi je finansijski holding koji: - kontrolie najmanje jednu banku sa sjeditem u Crnoj Gori, - kontrolie ili ima uee u kapitalu ili glasakim pravima od najmanje 20% u ostalim lanovima bankarske grupe,

- nije istovremeno kontrolisan od banke ili finansijskog holdinga sa sjeditem u Crnoj Gori, - nije istovremeno kontrolisan od banke koja ima dozvolu za obavljanje bankarskih usluga u

drugoj dravi; 20) mjeoviti holding je akcionarsko drutvo ili drutvo sa ogranienom odgovornou, koje ima

uee u kapitalu ili glasakim pravima kod lica koja se bave finansijskim, kao i lica koja se bave nefinansijskim poslovnim aktivnostima, ukoliko kontrolie najmanje jednu banku.

Zabrana obavljanja bankarskih poslova

lan 4

Pravna i fizika lica ne smiju, bez potrebne dozvole Centralne banke, da se, u vidu djelatnosti ili zanimanja, u Crnoj Gori bave bankarskim poslovima. Ukoliko postoje indicije da se neko lice bavi poslovima iz stava 1 ovog lana bez potrebne dozvole ili odobrenja Centralne banke, Centralna banka moe, radi prikupljanja dodatnih informacija, izvriti pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije tog lica. Lice iz stava 1 ovog lana duno je da ovlaenim kontrolorima Centralne banke omogui uvid u dokumentaciju i poslovanje tog lica.

Korienje rijei "banka" i drugih rijei

lan 5 Banka u svom nazivu mora imati rije "banka". Banka ne smije u svom nazivu imati rijei ili izvedenice iz rijei koje mogu da uzrokuju pogrene zakljuke klijenata banaka i drugih lica o statusu i/ili konkurentskoj poziciji te banke, ili se njima povrjeuju prava drugih lica, a naroito rijei ili izvedenice iz rijei koje mogu da stvaraju zabludu po pitanju:

1) predmeta poslovanja banke; 2) identiteta banke, odnosno njenih osnivaa; 3) povezanosti banke sa drugim pravnim licima; 4) konkurentske prednosti te banke u odnosima prema klijentima.

Pravno lice ne smije u svom nazivu, odnosno nazivu svog proizvoda ili usluge, koristiti rije "banka", niti izvedenice iz rijei "banka", osim u sluaju kada te rijei koristi u skladu sa ovim zakonom.

Poslovi banke

lan 6 Banka obavlja bankarske poslove. Pored poslova iz stava 1 ovog lana, banka moe da obavlja i sljedee poslove:

1) izdavanje garancija i preuzimanje drugih vanbilansnih obaveza; 2) kupovinu, prodaju i naplatu potraivanja (faktoring, forfeting i dr.); 3) izdavanje, obradu i evidentiranje platnih instrumenata: 4) platni promet u zemlji i sa inostranstvom, u skladu sa propisima kojima se ureuje platni promet; 5) finansijski lizing;

6) poslove sa hartijama od vrijednosti, u skladu sa zakonom kojim se ureuju hartije od vrijednosti; 7) trgovanje u svoje ime i za svoj raun ili za raun klijenta:

- stranim sredstvima plaanja, ukljuujui mjenjake poslove, - finansijskim derivatima;

8) depo poslove; 9) izradu analiza i davanje informacija i savjeta o kreditnoj sposobnosti privrednih drutava i

preduzetnika i drugim pitanjima u vezi poslovanja; 10) iznajmljivanje sefova; 11) poslove koji su dio bankarskih poslova, pomone poslove u odnosu na poslove banke i poslove

neposredno povezane sa poslovima te banke, u skladu sa statutom banke. Banka moe, uz prethodno odobrenje Centralne banke, obavljati i druge poslove, u skladu sa zakonom.

Osnivai banke

lan 7 Banka se moe osnovati samo kao akcionarsko drutvo. Banku mogu osnovati domaa i strana pravna i/ili fizika lica. Banka moe imati jednog osnivaa.

Osnivaki kapital

lan 8 Novani iznos osnivakog kapitala banke ne moe biti manji od 5.000.000 EUR. Osnivaki kapital iz stava 1 ovog lana mora biti u potpunosti uplaen prije registracije banke u Centralni registar Privrednog suda (u daljem tekstu: CRPS).

Kvalifikovano uee u banci

lan 9 Pravno ili fiziko lice ne smije stei kvalifikovano uee u banci, bez prethodnog odobrenja Centralne banke. Lice koje ima kvalifikovano uee u banci ne smije dalje poveavati uee u kapitalu ili glasakim pravima u banci tako da dostigne, ili dostigne preko, 20%, 33% ili 50% uea u glasakim pravima ili kapitalu banke, bez prethodnog odobrenja Centralne banke. Grupa povezanih lica za koju postoji osnov povezanosti iz lana 3 taka 8 al. 1 do 5 ovog zakona smatra se jednim sticaocem uea u kapitalu banke, odnosno uea u glasakim pravima.

Ogranienja uzajamnog uea

lan 10 Pravno lice koje se bavi finansijskom djelatnou, a u kojem banka ima uee u kapitalu ili glasakim pravima od najmanje 20%, ne smije u toj banci stei uee u kapitalu ili glasakim pravima od 20% ili vie. Pravno lice koje se bavi nefinansijskom djelatnou, a u kojem banka ima uee u kapitalu ili glasakim pravima od najmanje 20%, ne smije u toj banci stei uee u kapitalu ili glasakim pravima od 5% ili vie. U pravnom licu koje se bavi finansijskom djelatnou, a koje ima uee u kapitalu ili glasakim pravima u banci od najmanje 20%, banka ne smije stei uee u kapitalu ili glasakim pravima od 20% ili vie.

U pravnom licu koje se bavi nefinansijskom djelatnou, a koje ima uee u kapitalu ili glasakim pravima u banci od najmanje 20%, banka ne moe stei uee u kapitalu ili glasakim pravima od 5% ili vie.

Postupak po zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea

lan 10a Centralna banka, u roku od dva radna dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea, u pisanoj formi obavjetava podnosioca zahtjeva o prijemu zahtjeva. Ukoliko uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog lana nije dostavljena propisana dokumentacija, Centralna banka duna je da, u roku od tri radna dana od dana prijema zahtjeva, u pisanoj formi obavijesti podnosioca zahtjeva da, u roku koji nije krai od osam ni dui od 15 radnih dana, dostavi nedostajuu dokumentaciju. Centralna banka duna je da odlui o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea u roku od 30 radnih dana od dana upuivanja obavjetenja iz stava 1 ovog lana kada je uz zahtjev dostavljena propisana dokumentacija, a u sluaju iz stava 2 ovog lana u roku od 30 radnih dana od isteka roka ostavljenog za dostavljanje nedostajue dokumentacije. Tokom sprovoenja postupka odluivanja po zahtjevu, a u roku od 20 radnih dana od dana upuivanja obavjetenja iz stava 1 ovog lana, odnosno isteka roka ostavljenog za dostavljanje nedostajue dokumentacije, Centralna banka moe u pisanoj formi traiti od podnosioca zahtjeva i drugih lica dodatne podatke i informacije potrebne za odluivanje. Od dana upuivanja zahtjeva iz stava 4 ovog lana nastupa mirovanje postupka, koje traje do dana dostavljanja dodatnih informacija i podataka, a najdue 15 radnih dana od dana upuivanja zahtjeva. Izuzetno od stava 5 ovog lana, mirovanje postupka moe trajati do 20 radnih dana ako podnosilac zahtjeva za sticanje kvalifikovanog uea ima sjedite, odnosno prebivalite u inostranstvu ili ako nije subjekt nadzora nadlenog organa. U postupku odluivanja po zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea Centralna banka duna je da obavijesti podnosioca zahtjeva o danu isteka roka za odluivanje po zahtjevu za izdavanje odobrenja, i to u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja potpune dokumentacije, odnosno u roku od pet radnih dana od prestanka mirovanja postupka. Ako Centralna banka ne odlui po zahtjevu za sticanje kvalifikovanog uea u rokovima iz ovog lana smatrae se da je izdala odobrenje za sticanje kvalifikovanog uea.

Odluivanje o izdavanju odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea

lan 11 U postupku odluivanja o izdavanju odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea Centralna banka cijeni podobnost i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva na osnovu:

1) reputacije podnosioca zahtjeva koja se cijeni u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, ukljuujui i da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren steajni postupak i/ili da li je podnosilac zahtjeva - fiziko lice bilo na rukovodeim poslovima u banci ili drugom privrednom drutvu u vrijeme kada je nad tim drutvom otvoren steajni postupak;

2) pokazatelja koji mogu biti od znaaja za ocjenu uticaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u banci;

3) ugleda, odgovarajuih profesionalnih sposobnosti i iskustva lica koje e, nakon sticanja kvalifikovanog uea, podnosilac zahtjeva predloiti da vodi poslove banke;

4) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja banka u kojoj se stie kvalifikovano uee;

5) mogunosti banke da ispunjava uslove utvrene ovim zakonom, a posebno da li grupa iji lan treba da postane banka ima vlasniku strukturu koja omoguava sprovoenje efikasne kontrole,

efikasnu razmjenu informacija izmeu nadlenih nadzornih tijela i odreivanje podjele odgovornosti meu nadlenim tijelima;

6) postojanja opravdanih razloga za sumnju, u skladu sa propisima o sprjeavanju pranja novca i finansiranja terorizma, da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog uea sprovodi ili namjerava sprovesti pranje novca ili finansiranje terorizma ili to sticanje moe uticati na poveanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorizma.

Odbijanje zahtjeva

lan 12

Centralna banka e odbiti izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea u banci, ako: 1) podnosilac zahtjeva ne dostavi Centralnoj banci propisanu, odnosno zahtijevanu dokumentaciju u

rokovima iz lana 10a ovog zakona; 2) podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterijume za ocjenu podobnosti i finansijskog stanja iz lana

11 ovog zakona; 3) se sticanjem kvalifikovanog uea vri prekoraenje ogranienja iz lana 10 ovog zakona; 4) bi izdavanje odobrenja dovelo do koncentracije uesnika na finansijskom tritu, kojom se bitno

sprjeava, ograniava ili naruava konkurencija, prvenstveno stvaranjem ili jaanjem dominantnog poloaja na finansijskom tritu.

Sticanje kvalifikovanog uea bez odobrenja Centralne banke

lan 13

Kada postoje injenice koje ukazuju da neko lice ima kvalifikovano uee u banci za koje nije pribavilo odgovarajue odobrenje, Centralna banka moe od tog lica, drugih akcionara banke, od matinog pravnog lica tog lica i banke zahtijevati da joj dostave podatke i dokumentaciju koji su od znaaja za utvrivanje postojanja kvalifikovanog uea tog lica u banci. Lica iz stava 1 ovog lana duna su da traene podatke i informacije dostave Centralnoj banci najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1 ovog lana. Kada Centralna banka na osnovu podataka i informacija iz stava 1 ovog lana, ili na osnovu drugih podataka i informacija kojima raspolae, utvrdi da je neko lice steklo, odnosno povealo kvalifikovano uee u banci bez odgovarajueg odobrenja Centralne banke, pisano e obavijestiti to lice da u roku od osam dana od dana prijema obavjetenja moe podnijeti zahtjev Centralnoj banci za izdavanje odgovarajueg odobrenja i upozoriti to lice na posljedice iz lana 14 stav 2 ovog zakona.

Pravne posljedice nezakonitog sticanja kvalifikovanog uea

lan 14 Lice iz lana 13 stav 3 ovog zakona ne smije ostvarivati glasaka prava iznad nivoa glasakih prava koje je to lice imalo prije sticanja, odnosno poveanja kvalifikovanog uea u banci, ni ostvarivati pravo na isplatu dividende po osnovu tako steenih akcija, do dobijanja odgovarajueg odobrenja Centralne banke. Licu koje u roku iz lana 13 stav 3 ovog zakona ne podnese zahtjev za izdavanje odgovarajueg odobrenja, ili zahtjev za izdavanje odobenja bude odbijen, Centralna banka e rjeenjem naloiti da u roku koji ne moe biti krai od tri niti dui od est mjeseci otui akcije na osnovu kojih bi to lice ostvarivalo prava iznad nivoa kvalifikovanog uea za koji ima odgovarajue odobrenje Centralne banke. Ukoliko nezakoniti sticalac akcija ne otui akcije u roku koji je odreen rjeenjem Centralne banke, nezakonito steene akcije postaju akcije bez prava glasa, do njihovog otuenja.

U sluaju otuenja akcija iz stava 2 ovog lana, novi zakoniti sticalac tih akcija stie sva prava po osnovu tih akcija.

Rokovi za sticanje kvalifikovanog uea

lan 15 Lice koje je dobilo odobrenje za sticanje kvalifikovanog uea u banci duno je da u roku od est mjeseci od dana dobijanja odobrenja stekne kvalifikovano uee u banci. Izuzetno, na zahtjev lica iz stava 1 ovog lana, Centralna banka moe produiti rok iz stava 1 ovog lana najdue za jo est mjeseci.

Prestanak vaenja odobrenja

lan 16 Ako u rokovima iz lana 15 ovog zakona lice kojem je izdato odobrenje za sticanje kvalifikovanog uea u banci stekne kvalifikovano uee u banci ispod nivoa za koji je trailo odobrenje, odobrenje e vaiti samo za uee u kapitalu ili glasakim pravima u banci koje je to lice steklo. Ako lice sa kvalifikovanim ueem u banci otuenjem akcija ili na drugi nain smanji kvalifikovano uee u banci, odobrenje vai samo za nivo uea u kapitalu ili glasakim pravima koje to lice ima nakon smanjenja kvalifikovanog uea.

Oduzimanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea

lan 17 Centralna banka moe oduzeti odobrenje za sticanje kvalifikovanog uea ukoliko:

1) sticalac kvalifikovanog uea, koji je nadreeno drutvo u bankarskoj grupi, kri odredbe ovog zakona koje se odnose na kontrolu banaka na konsolidovanoj osnovi;

2) nastupi neka od okolnosti iz lana 12 ovog zakona. Oduzimanjem odobrenja o sticanju kvalifikovanog uea nastupaju pravne posljedice iz lana 14 ovog zakona.

Obavjetavanje Centralne banke od strane kvalifikovanih sticalaca

lan 18 Lice sa kvalifikovanim ueem u banci koje namjerava da prodajom akcija ili na drugi nain smanji kvalifikovano uee u banci ispod nivoa za koji je dobilo odobrenje, duno je da o tome obavijesti Centralnu banku. Pravno lice koje ima kvalifikovano uee u banci duno je odmah obavijestiti Centralnu banku o restrukturiranju tog pravnog lica. Finansijski ili mjeoviti holding, koji predstavlja nadreeno drutvo u bankarskoj grupi, duan je da obavijesti Centralnu banku o svakoj promjeni u sastavu odbora direktora ili o promjeni izvrnog direktora.

Akcionarski sporazum

lan 19 Grupa akcionara banke ije ukupno uee u kapitalu ili glasakim pravima ne predstavlja kvalifikovano uee u banci, a koji su zakljuili pisani ili usmeni sporazum o zajednikom vrenju upravljakih funkcija (u daljem tekstu : akcionarski sporazum), duni su da o tom sporazumu obavijeste Centralnu banku.

Akcionarskom sporazumu iz stava 1 ovog lana ne smije, bez prethodnog odobrenja Centralne banke, pristupiti novi akcionar, ukoliko se pristupanjem tog akcionara ukupno uee grupe akcionara u kapitalu ili glasakim pravima poveava do nivoa koji predstavlja kvalifikovano uee u banci. Grupa akcionara banke ije ukupno uee u kapitalu ili u glasakim pravima predstavlja kvalifikovano uee, ne smiju zakljuiti akcionarski sporazum bez prethodnog odobrenja Centralne banke. Uesnici u sporazumu iz stava 3 ovog lana ne smiju, bez novog odobrenja Centralne banke, poveavati uee u kapitalu ili u glasakim pravima kojim se poveava ukupno uee uesnika u sporazumu u kapitalu ili glasakim pravima u banci, iznad nivoa za koji imaju odobrenje. Akcionarskom sporazumu iz stava 4 ovog lana ne smije, bez prethodnog odobrenja Centralne banke, pristupiti novi akcionar, ukoliko se pristupanjem tog akcionara ukupno uee uesnika u sporazumu u kapitalu ili glasakim pravima u banci poveava iznad nivoa za koji je izdato odobrenje. Na izdavanje odobrenja za zakljuenje akcionarskog sporazuma primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog uea u banci. Odobrenje za zakljuenje akcionarskog sporazuma smatra se odobrenjem za sticanje kvalifikovanog uea u banci.

Registar Centralne banke

lan 20 Centralna banka vodi registar banaka, mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditnih unija, filijala stranih banaka i predstavnitava stranih banaka. Podaci iz registra iz stava 1 ovog lana su javni i objavljuju se na internet stranici Centralne banke. Propisom Centralne banke blie se ureuje sadraj i nain voenja registara iz stava 1 ovog lana.

II. IZDAVANJE DOZVOLE ZA RAD I ODOBRENJA

1. Izdavanje dozvole za rad

Zahtjev za izdavanje dozvole za rad

lan 21 Osnivai banke podnose Centralnoj banci zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke, uz koji prilau:

1) ovlaenje za lice sa kojim e Centralna banka saraivati u postupku razmatranja zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke;

2) predlog statuta banke; 3) izjavu osnivaa banke o uplati novanog iznosa osnivakog kapitala i dokaze o izvorima tih

sredstava; 4) dokumenta i informacije o pravnim licima sa kvalifikovanim ueem u banci, koja naroito

obuhvataju potvrdu o registraciji ili drugi odgovarajui izvod iz javnog registra, finansijske izvjetaje za posljednje tri godine sa miljenjem ovlaenog spoljnjeg revizora, pregled s njima povezanih lica i opis povezanosti, ukljuujui i podatke o licima koja po osnovu vlasnitva, ili na drugi nain, imaju znaajan uticaj na poslovanje te grupe povezanih lica;

5) odgovarajui akt nadzornog organa o nepostojanju smetnji da strana banka ili druga finansijska institucija bude osniva banke;

6) dokumenta, podatke i informacije o fizikim licima sa kvalifikovanim ueem u banci, koja naroito obuhvataju njihova imena i adrese stanovanja, odnosno prebivalita i druge identifikacione podatke, odgovarajue dokaze o izvorima novanih sredstava na ime osnivakog kapitala, pregled s njima povezanih lica i opis povezanosti;

7) biografske podatke o predloenim lanovima odbora direktora koji minimalno moraju da sadre: informacije o identitetu, obrazovanju i radnom iskustvu i podatke o ostvarenoj i planiranoj edukaciji tih lica;

8) poslovni plan banke za prve tri godine poslovanja, koji naroito sadri optu strategiju banke, oekivano ciljno trite, projekcije bilansa stanja i bilansa uspjeha i projekcije novanih tokova;

9) predlog strategije upravljanja kapitalom i strategije upravljanja rizicima u banci; 10) dokumentaciju o tehnikoj osposobljenosti i organizacionoj strukturi, koja naroito sadri

podatke o osnovima korienja poslovnog prostora i opreme potrebne za obavljanje planiranih aktivnosti, predlog akta o organizaciji, predlog akta o sistematizaciji i detaljan opis organizacije raunovodstva i programske podrke.

Pored dokumentacije iz stava 1 ovog lana, Centralna banka moe zahtijevati od osnivaa banke da dostave i dodatne informacije i podatke.

Sastanak prije podnoenja zahtjeva

lan 22 Prije podnoenja zahtjeva iz lana 21 ovog zakona, na zahtjev lica koja namjeravaju da osnuju banku, organizuje se sastanak ovlaenih predstavnika Centralne banke sa potencijalnim osnivaima banke kojima osnivaki ulog omoguava ostvarivanje kvalifikovanog uea u banci, a kojem mogu prisustvovati i ostali osnivai banke. Na sastanku iz stava 1 ovog lana potencijalni osnivai banke informiu predstavnike Centralne banke o:

1) planiranim rokovima za osnivanje banke i podnoenje zahtjeva o izdavanju dozvole za rad banke; 2) poslovnoj strategiji banke; 3) svom finansijskom stanju i poslovanju, ukljuujui i podatke o povezanim interesima; 4) dinamici razvoja banke sa aspekta uveanja kapitala, depozitnog i kreditnog potencijala; 5) nainu upravljanja rizicima u poslovanju banke.

Na sastanku iz stava 1 ovog lana vodi se zabiljeka, koju potpisuje po jedan predstavnik Centralne banke i potencijalnih osnivaa.

Odluivanje o zahtjevu

lan 23 Centralna banka je duna da odlui o zahtjevu iz lana 21 ovog zakona, u roku od 180 dana od dana podnoenja zahtjeva. O zahtjevu iz lana 21 ovog zakona Centralna banka odluuje rjeenjem. Rjeenje iz stava 2 ovog lana je konano. Protiv rjeenja iz stava 2 ovog lana moe se voditi upravni spor.

Odbijanje zahtjeva

lan 24 Centralna banka e odbiti zahtev iz lana 21 ovog zakona, ako:

1) osnivai nijesu dostavili propisanu, odnosno zahtijevanu dokumentaciju i podatke, ili dostavljena dokumentacija sadri neistinite, odnosno netane podatke;

2) predloeni statut banke nije usklaen sa zakonom; 3) predloeni lanovi odbora direktora banke ne ispunjavaju uslove da budu izabrani za lanove

odbora direktora, utvrene ovim zakonom; 4) jedan ili vie osnivaa sa vie od 5% uea u kapitalu banke ili glasakim pravima ne ispunjava

uslove za sticanje kvalifikovanog uea u banci, utvrene ovim zakonom;

5) poslovni plan nije metodoloki kvalitetno uraen, postoji kontradiktornost izmeu pojedinih elemenata poslovnog plana, ili projektovani bilans stanja i uspjeha banke ili novani tokovi nijesu zasnovani na realnim pretpostavkama;

6) vlasnika struktura banke onemoguava efektivnu kontrolu banke; 7) zakon i drugi propisi zemlje osnivaa banke onemoguavaju vrenje kontrole na konsolidovanoj

osnovi.

Poslovi kojima se moe baviti banka

lan 25 Rjeenjem o izdavanju dozvole za rad odreuju se poslovi koje banka moe da obavlja. Pored poslova utvrenih rjeenjem o izdavanju dozvole za rad, banka moe, uz prethodno odobrenje Centralne banke, obavljati i:

1) poslove iz lana 6 stav 2 ovog zakona koji nijesu utvreni rjeenjem o izdavanju dozvole za rad; 2) poslove iz lana 6 stav 3 ovog zakona.

Centralna banka e odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje poslova iz stava 2 ovog lana ako: 1) banka nije kadrovski i tehniki osposobljena za obavljanje poslova za koji se trai odobrenje; 2) obavljanje tih poslova nije opravdano sa aspekta uticaja na rizini profil banke.

Registracija

lan 26

Prijava za registraciju banke u CRPS podnosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana uruenja rjeenja o izdavanju dozvole za rad banke. Banka je duna da otpone obavljanje djelatnosti najkasnije u roku od 60 dana od dana registracije u CRPS.

2. Izdavanje odobrenja

Rok za odluivanje

lan 27 Centralna banka je duna da o odobrenjima iz ovog zakona odlui u roku od 60 dana od dana uredno podnijetog zahtjeva za izdavanje odobrenja, ukoliko ovim zakonom nije propisan drugi rok. Dokumentaciju koja se prilae uz zahtjeve za izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog lana, a koja nije propisana ovim zakonom, utvrdie propisom Centralna banka.

Rjeenje po zahtjevu

lan 28 Centralna banka o izdavanju, odbijanju izdavanja i oduzimanju odobrenja iz ovog zakona odluuje rjeenjem. Rjeenje iz stava 1 ovog lana je konano. Protiv rjeenja iz stava 1 ovog lana moe se voditi upravni spor.

III. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Skuptina akcionara

lan 29

Skuptina akcionara banke: 1) donosi statut banke; 2) razmatra godinji izvjetaj o poslovanju banke sa izvjetajem nezavisnog spoljnjeg revizora; 3) bira i razrjeava lanove odbora direktora banke; 4) odluuje o raspodjeli dobiti; 5) odluuje o poveanju i smanjenju kapitala banke; 6) odluuje o restrukturiranju i prestanku rada banke; 7) utvruje visinu naknade za lanove odbora direktora banke; 8) odluuje o drugim pitanjima utvrenim statutom banke.

Odbor direktora

lan 30

Bankom upravlja i nadzor nad njenim poslovanjem vri odbor direktora. U odbor direktora mogu biti birani strani dravljani. Odbor direktora se sastoji od najmanje pet lanova, s tim da najmanje dva lana odbora moraju biti lica nezavisna od banke. Nezavisnim od banke smatra se lice koje:

1) nema kvalifikovano uee u banci ili u nadreenom drutvu u bankarskoj grupi kojoj ta banka pripada;

2) u prethodne tri godine nije bilo zaposleno u banci ili u njenom zavisnom pravnom licu. Zaposleni u banci ne smiju biti lanovi odbora direktora. Izuzetno od stava 5 ovog lana, izvrni direktori banke mogu biti lanovi odbora direktora s tim da ukupan broj izvrnih direktora u odboru direktora ne moe biti vei od jedne treine ukupnog broja lanova odbora direktora. Predsjednika odbora direktora bira odbor direktora iz reda svojih lanova. Za predsjednika odbora direktora ne moe biti izabran izvrni direktor banke. Predsjednik i lanovi odbora direktora biraju se na period od etiri godine i mogu biti ponovo birani. lan odbora direktora moe biti samo lice koje ima visoko obrazovanje, priznati lini ugled i strune kvalifikacije, profesionalnu sposobnost i iskustvo za upravljanje bankom, uz primjenu pravila sigurnog i opreznog poslovanja, a ako za njegov izbor nema smetnji iz lana 31 ovog zakona. Blie uslove iz stava 10 ovog lana utvuje Centralna banka.

Ogranienja za izbor lana odbora direktora

lan 31 lan odbora direktora ne moe biti lice:

1) koje kontrolie ili je lan odbora direktora ili izvrni direktor druge banke ili finansijske institucije, pravnog lica koje kontrolie druga banka ili finansijska institucija ili finansijskog holdinga;

2) koje je povezano sa pravnim licem: - u kojem druga banka ima kvalifikovano uee, - koje je podreeni lan bankarske grupe kojoj pripada ta banka; 3) koje je u posljednjih 12 mjeseci radilo u Centralnoj banci na poslovima na kojima je imalo uvid u

podatke o poslovanju banaka koji se smatraju tajnom, a ije bi poznavanje moglo da dovede do konkurentske prednosti u odnosu na druge banke;

3a) koje je u posljednjih 12 mjeseci bilo direktor ili lan Upravnog odbora Fonda za zatitu depozita; 4) nad ijom je imovinom bio otvoren steajni postupak, odnosno sprovedeno izvrenje u

znaajnijem obimu;

5) koje je bilo na rukovodeim poslovima u banci ili drugom privrednom drutvu u vrijeme kada je nad tim drutvom otvoren steajni postupak ili postupak likvidacije, osim ako Centralna banka ocijeni da ne postoji odgovornost tog lica za steaj, odnosno likvidaciju tog privrednog drutva;

6) koje je bilo lan odbora direktora ili rukovodei radnik u banci u vrijeme kada je u toj banci uvedena privremena uprava;

7) kojem je odlukom nadlenog suda izreena zatitna mjera zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dunosti;

8) koje je osuivano za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije lana odbora direktora; 9) prema kojem banka ima ukupnu izloenost veu od 2% iznosa sopstvenih sredstava, ili je to lice

vlasnik, lan odbora direktora ili izvrni direktor privrednog drutva prema kojem banka ima veliku izloenost.

Odobrenje za izbor lanova odbora direktora

lan 32

Za lana odbora direktora ne moe biti izabrano lice koje nije dobilo prethodno odobrenje Centralne banke. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izbor lana odbora direktora moraju se priloiti dokazi o ispunjavanju uslova za izbor iz lana 30 ovog zakona. Centralna banka izdaje odobrenje iz stava 1 ovoga lana, ako na osnovu dokumenata iz stava 2 ovoga lana i ostalih podataka s kojima raspolae, ocijeni da kandidat ispunjava uslove za imenovanje za lana odbora direktora banke. Odobrenje Centralne banke iz stava 1 ovog lana je uslov za registraciju u CRPS. Centralna banka e oduzeti odobrenje iz stava 1 ovog lana ukoliko je izdato na osnovu neistinitih podataka ili ako nastanu smetnje za izbor iz lana 31 ovog zakona. Odobrenje iz stava 1 ovog lana prestaje da vai:

1) ako lice za iji je izbor izdato odobrenje ne bude izabrano ili ne otpone sa obavljanjem funkcije u roku od est mjeseci od dana izdavanja odobrenja;

2) danom prestanka funkcije lana odbora direktora. Odobrenje iz stava 1 ovog lana ne prestaje da vai u sluaju reizbora lana odbora direktora u toku trajanja mandata.

Obaveze odbora direktora

lan 33 Odbor direktora:

1) uspostavlja i odrava sistem upravljanja rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju; 2) utvruje ciljeve i strategije banke i obezbjeuje njihovo sprovoenje; 3) utvruje politike i procedure za upravljanje svim rizicima kojima je banka izloena u svom

poslovanju; 4) utvruje godinji plan banke, ukljuujui i finansijski plan; 5) usvaja godinji izvjetaj o poslovanju banke sa izvjetajem spoljnjeg revizora i izvjetaje o

poslovanju banke tokom godine; 6) odobrava transakcije koje znaajnije utiu na strukturu bilansa i rizinost poslovanja banke, u

skladu sa politikama i procedurama za upravljanje rizicima; 7) periodino razmatra i ocjenjuje izuzetke uinjene u odnosu na utvrene politike i procedure; 8) usvaja godinji plan interne revizije i izvjetaje interne revizije; 9) uspostavlja osnove za funkcionisanje sistema interne kontrole, adekvatne veliini banke,

sloenosti poslova i nivou preuzetog rizika; 10) razmatra izvjetaje Centralne banke o izvrenoj kontroli;

11) bira izvrne direktore i druga lica odgovorna za voenje poslova unutar pojedinih podruja poslovanja banke i odreuje im zaradu;

12) bira spoljnjeg revizora banke; 13) bira lanove odbora za reviziju; 14) razmatra godinji izvjetaj o radu odbora za reviziju; 15) utvruje predloge odluka koje donosi skuptina akcionara i stara se o sprovoenju odluka

skuptine akcionara; 16) donosi opte akte banke, osim akata koje donosi skuptina akcionara; 17) donosi etike standarde ponaanja zaposlenih u banci; 18) odobrava uvoenje novih proizvoda i usluga u poslovanje banke; 19) saziva sjednice skuptine akcionara; 20) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i statutom banke.

Odgovornost odbora direktora

lan 34

Odbor direktora je odgovoran za: 1) uspostavljanje sistema upravljanja svim rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju; 2) obezbjeivanje poslovanja banke u skladu sa zakonom, propisima Centralne banke i aktima

banke, kao i za sprovoenje izreenih mjera Centralne banke; 3) sigurnost poslovanja i finansijsku stabilnost banke; 4) tanost svih izvjetaja o poslovanju banke koji se objavljuju ili dostavljaju skuptini akcionara,

Centralnoj banci i nadlenim organima.

Sjednice odbora direktora

lan 35 Sjednice odbora direktora odravaju se po potrebi, a najmanje jednom mjeseno. Odbor direktora moe odluivati ako sjednici prisustvuje veina lanova odbora direktora. Odbor direktora odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova. U sluaju konflikta interesa, lan odbora direktora je duan da obavijesti odbor direktora i nema pravo glasa u odluivanju o pitanjima u vezi sa kojima postoji konflikt interesa. Poslovnikom o radu odbora direktora blie se ureuje nain rada i druga pitanja u vezi sa radom odbora direktora. Centralna banka moe zahtijevati odravanje vanredne sjednice odbora direktora radi zajednikog razmatranja pojedinih pitanja od interesa za sigurno i stabilno poslovanje banke.

Izvrni direktori

lan 36 Banka ima najmanje dva izvrna direktora, od kojih je jedan glavni izvrni direktor. Za izvrnog direktora banke moe biti izabrano samo lice koje ima visoko obrazovanje, priznati lini ugled i adekvatne strune kvalifikacije, profesionalnu sposobnost i iskustvo na rukovodeim poslovima u banci ili u finansijskom sektoru, ako za njegov izbor nema smetnji iz lana 31 ovog zakona. Izvrni direktori mogu biti strani dravljani, s tim da najmanje jedan izvrni direktor mora poznavati jezik koji je u slubenoj upotrebi u Crnoj Gori. Izvrni direktori su zaposleni sa punim radnim vremenom u banci.

Odobrenje za izbor izvrnog direktora

lan 37 Za izvrnog direktora moe biti izabrano lice koje je dobilo prethodno odobrenje Centralne banke. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izbor izvrnog direktora moraju se priloiti dokazi o ispunjavanju uslova za izbor iz lana 36 ovog zakona. Prilikom odluivanja o izdavanju odobrenja za izvrnog direktora Centralna banka moe traiti od kandidata za izvrnog direktora prezentaciju voenja poslova banke. Centralna banka izdaje odobrenje iz stava 1 ovoga lana ako, na osnovu dokaza iz stava 2 ovoga lana, prezentacije iz stava 3 ovog lana i podataka sa kojima raspolae, ocijeni da kandidat ispunjava uslove za izbor za izvrnog direktora banke. Odobrenje Centralne banke iz stava 1 ovog lana je uslov za registraciju u CRPS. Centralna banka e oduzeti odobrenje iz stava 1 ovog lana ukoliko je izdato na osnovu neistinitih podataka ili ako izvrni direktor prestane da ispunjava uslove na osnovu kojih je odobrenje izdato. Odobrenje iz stava 1 ovog lana prestaje da vai:

1) ako lice za iji je izbor izdato odobrenje ne bude izabrano ili ne otpone sa obavljanjem dunosti u roku od 30 dana od dana izdavanja odobrenja;

2) danom prestanka dunosti izvrnog direktora; 3) danom isteka ugovora o radu u banci.

Obaveze i odgovornosti izvrnih direktora

lan 38

Izvrni direktori organizuju i vode poslovanje banke i vre nadzor nad radom zaposlenih u banci, na dnevnoj osnovi. Glavni izvrni direktor predstavlja i zastupa banku. Pri preduzimanju pravnih radnji u ime i za raun banke glavni izvrni direktor mora obezbijediti potpis najmanje jo jednog izvrnog direktora. Izvrni direktori naroito:

1) sprovode utvrene strategije banke; 2) izvravaju odluke skuptine akcionara i odbora direktora banke; 3) odluuju o poslovnim transakcijama u skladu sa aktima banke; 4) obezbjeuju da zaposleni u banci budu upoznati sa propisima i drugim aktima banke kojima se

ureuju njihove radne obaveze; 5) obezbjeuju sigurnost i redovno praenje sistema informacione tehnologije banke; 6) informiu odbor direktora o postupanjima koja nijesu u skladu sa propisima i aktima banke; 7) izvjetavaju odbor direktora u skladu sa aktima banke; 8) bez odlaganja informiu odbor direktora i Centralnu banku o svakom pogoranju finansijskog

stanja banke ili opasnosti od tog pogoranja, kao i o drugim injenicama koje mogu znatno uticati na finansijsko stanje banke;

9) odluuju o drugim pitanjima koja nijesu u nadlenosti skuptine akcionara i odbora direktora banke.

Izvrni direktori odgovaraju za upravljanje rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju i za izvravanje drugih obaveza u skladu sa zakonom i statutom.

Odbor za reviziju

lan 39 Odbor za reviziju ine najmanje tri lana, od kojih veina nijesu povezani sa bankom, a imaju iskustvo na poslovima iz oblasti finansija. Za lana odbora za reviziju ne mogu biti birani izvrni direktori banke. Odbor za reviziju:

1) analizira i prati funkcionisanje sistema upravljanja rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju i daje predloge za unaprjeenje strategija, politika i procedura za upravljanje rizicima;

2) analizira i prati funkcionisanje sistema interne kontrole; 3) razmatra program i izvjetaje interne revizije i daje miljenje o nalazima interne revizije; 4) prati realizaciju preporuka interne revizije; 5) analizira finansijske izvjetaje banke prije njihovog dostavljanja odboru direktora; 6) ocjenjuje kvalitet izvjetaja i informacija prije njihovog dostavljanja odboru direktora, a naroito:

- primjenu raunovodstvenih politika i procedura, - odluke koje zahtijevaju visoki stepen procjene, - uticaj neuobiajenih transakcija na finansijske izvjetaje, - kvalitet politika objedinjavanja podataka, - promjene nastale kao posljedica izvrenih revizija, - pretpostavke o trajnosti poslovanja, - usklaenost sa Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja i propisima;

7) daje miljenje o izboru spoljnjeg revizora banke i predlae iznos naknade za vrenje revizije. Odbor za reviziju priprema predloge, miljenja i stavove iz djelokruga rada za odluivanje odbora direktora o tim pitanjima. Odbor za reviziju podnosi godinje izvjetaje o svom radu odboru direktora.

Tijela odbora direktora

lan 40 Odbor direktora moe formirati stalna ili povremena tijela za nadzor nad upravljanjem rizicima u pojedinim podrujima poslovanja banke, za predlaganje iznosa zarada, predlaganje izbora izvrnih direktora i odreenih kategorija zaposlenih sa posebnim ovlaenjima i dunostima i dr. Sastav i djelokrug rada tijela iz stava 1 ovog lana blie se ureuje aktima banke u skladu sa zakonom i propisima o poslovanju banke.

Funkcija praenja usklaenosti poslovanja banke sa propisima

lan 41 Banka je duna da, zavisno od veliine i sloenosti poslovanja, u svojoj organizacionoj strukturi odredi organizacioni dio ili lica zaduena za praenje usklaenosti poslovanja banke sa zakonom, propisima kojima se ureuje sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma, propisima Centralne banke i aktima banke. Zaposleni u organizacionom dijelu, odnosno lica iz stava 1 ovog lana ne mogu obavljati druge poslove u banci, ije obavljanje moe dovesti do konflikta interesa. Rukovodilac organizacionog dijela, odnosno lica iz stava 1 ovog lana, duni su da:

1) odmah obavijeste odbor direktora o utvrenim nepravilnostima koje se odnose na usklaenost poslovanja banke sa propisima;

2) periodino, a najmanje jednom godinje, podnose odboru direktora izvjetaj o usklaenosti poslovanja banke sa propisima.

IV. ORGANIZACIONI DJELOVI I RESTRUKTURIRANJE

Osnivanje organizacionih djelova i zavisnih pravnih lica

lan 42

Banka moe u Crnoj Gori i inostranstvu osnivati filijale, predstavnitva i druge organizacione djelove koji nemaju svojstvo pravnog lica (u daljem tekstu: djelovi banke) i zavisna pravna lica, u skladu sa ovim zakonom. Osnivanje zavisnih pravnih lica i djelova banke u inostranstvu vri se uz prethodno odobrenje Centralne banke.

Restrukturiranje banaka

lan 43 Banke se mogu restrukturirati:

1) spajanjem banaka, koje se vri: - osnivanjem nove banke, - pripajanjem drugoj banci;

2) podjelom na dvije ili vie banaka, 3) odvajanjem uz osnivanje jedne ili vie banaka.

Spajanje banaka osnivanjem nove banke

lan 44

Banke koje namjeravaju da izvre restrukturiranje spajanjem koje se vri osnivanjem nove banke, podnose Centralnoj banci zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke koja se osniva spajanjem, uz koji prilau:

1) odluke skuptina akcionara tih banaka o spajanju; 2) akt o osnivanju banke koja nastaje spajanjem banaka; 3) predlog statuta banke koja nastaje spajanjem; 4) podatke o imenima, kvalifikacijama i radnom iskustvu predloenih lanova odbora direktora i

izvrnih direktora banke koja nastaje spajanjem; 5) poslovni plan banke koja nastaje spajanjem, za naredne tri godine; 6) konsolidovani bilans stanja i bilans uspjeha banaka koje se spajaju, prema podacima iz mjeseca

koji prethodi podnoenju zahtjeva iz ovog stava; 7) podatke o kadrovskoj i tehnikoj osposobljenosti banke koja se osniva spajanjem; 8) dokumenta o uslovima i razlozima spajanja; 9) odobrenje Centralne banke za sprovoenje koncentracije na finansijskom tritu.

Centralna banka moe od banaka koje se spajaju zahtijevati da dostave i druge podatke i dokumente. O zahtjevu iz stava 2 ovog lana Centralna banka odluuje rjeenjem u roku od 120 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Na izdavanje dozvola za rad banke koja se osniva spajanjem banaka shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izdavanje dozvole za rad banke.

Pripajanje banke

lan 45 U sluaju restrukturiranja spajanjem koje se vri pripajanjem jedne banke drugoj banci, banka kojoj se pripaja druga banka (u daljem tekstu: banka preuzimalac) podnosi Centralnoj banci zahtjev za davanje odobrenja za pripajanje, uz koji prilae:

1) odluku skuptine akcionara banke koja se pripaja, o pripajanju banci preuzimaocu; 2) odluku skuptine akcionara banke preuzimaoca o prihvatanju pripajanja; 3) dokumenta o uslovima i razlozima pripajanja; 4) konsolidovani bilans stanja i bilans uspjeha banke koja se pripaja i banke preuzimaoca, sainjen

na osnovu podataka iz mjeseca koji prethodi podnoenju zahtjeva za pripajanje;

5) odluku o emisiji akcija po osnovu restrukturiranja pripajanjem banke; 6) odobrenje Centralne banke za sprovoenje koncentracije na finansijskom tritu.

Centralna banka moe od banke kojoj se pripaja druga banka zahtijevati da dostavi i druge podatke i dokumente. Centralna banka e izdati odobrenje iz stava 1 ovog lana, ako:

1) pripajanje ne ugroava finansijsko stanje banke preuzimaoca; 2) banka preuzimalac posjeduje sistem organizacije, upravljanja, odluivanja i informacione

tehnologije koji joj omoguava da banku koja joj se pripaja potpuno integrie u svoj sistem, na nain koji ne ugroava njegovo funkcionisanje;

3) je pripajanje ekonomski opravdano. O zahtjevu iz stava 1 ovog lana Centralna banka odluuje rjeenjem u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva.

Podjela banke

lan 46 Banka koja se restrukturira podjelom podnosi Centralnoj banci zahtjev za izdavanje dozvola za rad banaka koje se osnivaju podjelom banke, uz koji prilae:

1) odluku skuptine akcionara banke o podjeli banke; 2) akt o osnivanju banaka koje nastaju podjelom banke; 3) predloge statuta banaka koje nastaju podjelom banke; 4) podatke o imenima, kvalifikacijama i radnom iskustvu za predloene lanove odbora direktora i

izvrnih direktora banaka koja nastaju podjelom; 5) poslovne planove banaka koje nastaju podjelom banke, za naredne tri godine; 6) dokumenta o uslovima i razlozima podjele banke; 7) podatke o kadrovskoj i tehnikoj osposobljenosti banaka koje nastaju podjelom.

O zahtevu iz stava 1 ovog lana Centralna banka odluuje rjeenjem u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Na izdavanje dozvola za rad banaka koje nastaju podjelom banke shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izdavanje dozvole za rad banke.

Odvajanje uz osnivanje jedne ili vie banaka

lan 46a Banka koja se restrukturira odvajanjem uz osnivanje jedne ili vie banaka, Centralnoj banci istovremeno podnosi zahtjev za davanje odobrenja za odvajanje dijela svoje imovine i obaveza na jednu ili vie banka koje se osnivaju (u daljem tekstu: nova banka) i zahtjev za izdavanje dozvole za rad nove banke, uz koje prilae:

1) odluku skuptine akcionara banke o odvajanju dijela svoje imovine i obaveza uz osnivanje nove banke;

2) bilans stanja i bilans uspjeha banke koja odvaja dio svoje imovine i obaveza uz osnivanje nove banke, prema podacima iz mjeseca koji prethodi podnoenju zahtjeva iz ovog stava;

3) akt o osnivanju nove banke; 4) predlog statuta nove banke; 5) podatke o imenima, kvalifikacijama i radnom iskustvu za predloene lanove odbora direktora i

izvrnih direktora nove banke; 6) poslovni plan nove banke za naredne tri godine; 7) uslove i razloge odvajanja dijela imovine i obaveza banke uz osnivanje nove banke; 8) podatke o kadrovskoj i tehnikoj osposobljenosti nove banke.

O zahtjevima iz stava 1 ovog lana Centralna banka odluuje rjeenjem u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva sa propisanom dokumentacijom. Na izdavanje dozvole za rad nove banke primjenjuju se odredbe ovog zakona kojima je ureeno izdavanje dozvole za rad banke.

V. POSLOVANJE BANKE

1. Upravljanje rizicima u banci

Obaveza upravljanja rizicima

lan 47 Banka je duna da, u skladu sa zakonom, propisima Centralne banke i dobrim praksama za upravljanje rizicima u bankama, kontinuirano upravlja svim rizicima kojima je izloena u svom poslovanju. Centralna banka moe donijeti smjernice za primjenu dobrih praksi za upravljanje rizicima u bankama.

Uspostavljanje sistema za upravljanje rizicima

lan 48 Banka je duna da uspostavi sistem za upravljanje rizicima, kojim se obezbjeuje:

1) identifikacija rizika koji proizilaze iz postojeih, kao i rizika koji mogu proizai iz novih poslovnih proizvoda ili aktivnosti;

2) mjerenje rizika kroz uspostavljanje mehanizama i procedura za tanu i blagovremenu procjenu rizika;

3) praenje i analiziranje rizika; 4) kontrolisanje rizika, limitiranjem i minimiziranjem rizika.

Sistem za upravljanje rizicima mora odgovarati veliini banke, sloenosti proizvoda i usluga u njenom poslovanju i nivou preuzetog rizika.

Elementi sistema za upravljanje rizicima

lan 49 Sistem za upravljanje rizicima, kao minimum, obuhvata:

1) definisanu odgovarajuu strategiju za upravljanje rizicima; 2) usvojene politike i razvijene procese za upravljanje rizicima; 3) jasno definisana ovlaenja i odgovornosti za upravljanje rizicima; 4) efikasan i pouzdan sistem informacione tehnologije; 5) planove za nepredviene situacije; 6) stresno testiranje.

Strategija za upravljanje rizicima

lan 50

Strategija za upravljanje rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju, kao minimum, treba da sadri:

1) ciljeve koje banka eli da ostvari strategijom; 2) opredjeljenje za poslovne aktivnosti, proizvode i usluge, koji e biti dominantni u poslovanju

banke; 3) oekivani odnos prinosa i rizika za djelove baninih portfolija i ukupnu aktivu; 4) opte kriterijume i metode koji su relevantni za kreiranje okvira za upravljanje rizicima.

Strategija za upravljanje rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju donosi se za vremenski period koji nije krai od tri godine. Banka je duna da periodino, a najmanje jednom godinje, preispituje adekvatnost strategije za upravljanje rizicima.

Politike za upravljanje rizicima

lan 51 Banka je duna da politikama za upravljanje rizicima obezbijedi ostvarivanje strategije upravljanja rizicima na dnevnoj osnovi. Politike za upravljanje rizicima moraju minimalno da sadre:

1) utvrene oblasti u kojima se vri identifikacija rizika i metode za identifikaciju rizika; 2) metode, parametre i vremenske okvire za mjerenje pojedinih rizika; 3) limite i postupke kontrolisanja pojedinanih izloenosti rizicima i ukupne izloenosti pojedinim

rizicima koji odgovara veliini banke, sloenosti proizvoda i usluga u njenom poslovanju i nivou preuzetog rizika;

4) nain i dinamiku izvjetavanja i informisanja odbora direktora i rukovodstva banke o upravljanju pojedinim rizicima;

5) naine povezivanja aktivnosti upravljanja pojedinim rizicima u banci sa aktivnostima koje se obavljaju u zavisnim i drugim licima koja podlijeu kontroli na konsolidovanoj osnovi i nain inkorporiranja tih aktivnosti u strukturu upravljanja rizikom na konsolidovanoj osnovi;

6) metode i vremenske okvire naknadne provjere kvaliteta upravljanja rizicima. Banka je duna da periodino, a najmanje jednom godinje, preispituje adekvatnost usvojenih politika i procesa za upravljanje pojedinim rizicima. Centralna banka moe zahtijevati od banke da dokumentuje procese za upravljanje pojedinim rizicima.

Ovlaenja i odgovornosti u procesu upravljanja rizicima

lan 52 Banka je duna da u svojim aktima jasno definie ovlaenja i odgovornosti za upravljanje rizicima u banci za sve nivoe radnog procesa i odluivanja. Banka je duna da obezbijedi da poslovi preuzimanja rizika budu odvojeni od poslova identifikacije, mjerenja, praenja i kontrolisanja rizika. Banka je duna da, zavisno od veliine i sloenosti poslovanja, u svojoj organizacionoj strukturi, odredi organizacioni dio ili lica koja e biti neposredno odgovorna za upravljanje pojedinim rizicima na dnevnoj osnovi. Organizacioni djelovi, odnosno lica iz stava 3 ovog lana duni su da po potrebi, a najmanje jednom mjeseno, dostavljaju odboru direktora izvjetaje o aktivnostima vezanim za upravljanje rizicima.

Informacioni sistem banke

lan 53 Banka je duna da uspostavi i odrava pouzdan informacioni sistem koji na adekvatan nain obezbijeuje prikupljanje i obradu podataka za:

1) mjerenje i praenje izloenosti rizicima na dnevnoj osnovi i u drugim utvrenim periodima; 2) praenje potovanja uspostavljenih limita za upravljanje rizicima; 3) kreiranje izvjetajnih formi za potrebe organa banke i drugih lica ukljuenih u proces upravljanja

rizicima. Banka je duna da obezbijedi kreiranje dnevnih sigurnosnih elektronskih kopija informacija i podataka i njihovo uvanje na bezbjednoj lokaciji.

Centralna banka moe propisati minimalne zahtjeve za funkcionisanje informacionog sistema banke.

Stresno testiranje

lan 54 Banka je duna da testira osjetljivost banke na pojedine vrste rizika i na zbirnoj osnovi, korienjem vie vrsta stres scenarija. Pod stres scenariom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se pretpostavke o promjenama trinih i drugih faktora koje mogu imati znaajan materijalni uticaj na poslovanje banke. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za testiranje osjetljivosti banaka na rizike, korienjem stres scenarija.

Vrste rizika

lan 55 Rizici kojima je banka izloena u svom poslovanju i za koje mora biti uspostavljen sistem upravljanja rizicima su:

1) rizik likvidnosti; 2) kreditni rizik; 3) trini rizici; 4) operativni rizik; 5) rizik kamatne stope koji ne proizilazi iz trgovakih aktivnosti banke; 6) rizik zemlje; 7) ostali rizici (reputacioni rizik, rizik usklaenosti i dr.).

Rizik likvidnosti

lan 56

Rizik likvidnosti predstavlja vjerovatnou da banka nee moi obezbijediti dovoljno novanih sredstava za izmirenje obaveza u trenutku njihove dospjelosti, ili vjerovatnou da e banka za izmirivanje dospjelih obaveza morati pribavljati novana sredstva uz znaajne trokove. Banka je duna da posluje tako da moe izmirivati sve svoje novane obaveze u trenutku njihove dospjelosti. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za upravljanje rizikom likvidnosti u bankama.

Kreditni rizik

lan 57 Kreditni rizik predstavlja vjerovatnou ostvarivanja gubitaka u poslovanju banke zbog dunikovog neispunjavanja obaveza prema banci. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za upravljanje kreditnim rizikom u bankama.

Limiti izloenosti

lan 58 Ukupna izloenost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije biti vea od 25% sopstvenih sredstava banke. Izloenost banke prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica, predstavlja ukupan iznos svih potraivanja banke po kreditima i drugoj aktivi, ukljuujui i iznos vanbilansnih obaveza i nenaplaene

otpisane aktive, umanjen za iznos potraivanja koji je obezbijeen kvalitetnim instrumentima obezbjeenja potraivanja, u skladu sa propisom Centralne banke. Izloenost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica, koja je jednaka ili vea od 10% sopstvenih sredstava banke, smatra se velikom izloenou banke. Zbir svih velikih izloenosti banke ne smije biti vei od 800% sopstvenih sredstava banke. Za izloenosti prema licima povezanim sa bankom banka je duna da primijeni sljedea ogranienja:

1) ukupna izloenost banke prema svim licima povezanim sa bankom ne smije biti vea od 200% sopstvenih sredstava banke;

2) ukupna izloenost prema licu koje je lan odbora direktora, odbora za reviziju ili izvrni direktor, ukljuujui i lanove njegove ue porodice, smije iznositi najvie 2% sopstvenih sredstava banke;

3) ukupna izloenost prema pravnim licima koja su pod kontrolom lica iz take 2 ovog stava i/ili lanova njihove ue porodice smije iznosti najvie 10% sopstvenih sredstava banke;

4) ukupna izloenost prema zaposlenom koji nije lice iz take 1 ovog stava smije iznositi najvie 1% sopstvenih sredstava banke;

5) ukupna izloenost prema akcionaru koji nema kvlifikovano uee u banci, ukljuujui i izloenost prema pravnim licima koja su pod kontrolom tog akcionara, smije iznositi najvie 10% sopstvenih sredstava banke;

6) ne smije iznositi vie od 20% sopstvenih sredstava banke zbir ukupne izloenosti banke prema sljedeim licima:

- akcionarima koji imaju kvalifikovano uee u banci, ukljuujui i izloenost prema pravnim licima koja su pod kontrolom tih akcionara,

- pravnim licima koja kontrolie lice koje kontrolie i banku, - pravnim licima koje kontrolie banka.

Centralna banka moe propisati i druge limite izloenosti. Banka je duna da ustanovi i vodi centralnu evidenciju izloenosti, koja sadri podatke o ukupnoj izloenosti banke prema jednom licu, grupi povezanih lica i licima povezanim sa bankom.

Razvrstavanjenje aktive i utvrivanje potreba za kapitalom

lan 59 Banka je duna da vri razvrstavanje stavki aktive prema stepenu kreditnog rizika i procijenjuje visinu gubitaka koji proizilaze iz kreditnog rizika. Razvrstavanje aktive po osnovu koje je banka izloena kreditnom riziku zasniva se na procjeni:

1) kreditne sposobnosti dunika, uzimajui u obzir: - trenutno finansijsko stanje dunika, - budue primarne izvore sredstava za ispunjavanje obaveza dunika;

2) kvaliteta instrumenata za obezbjeenje potraivanja banke (u daljem tekstu: kolateral), uzimajui u obzir:

- neto vrijednost kolaterala, - trine uslove za realizaciju kolaterala u sluaju dunikovog neizmirenja obaveze;

3) urednosti dunika u izvravanju ranijih obaveza prema banci; 4) optih ekonomskih uslova; 5) ostalih informacija relevantnih za procjenu izloenosti kreditnom riziku.

Banka je duna da mjeri izloenost kreditnom riziku i utvruje potrebni kapital za sve stavke aktive i vanbilansa, po osnovu kojih je banka izloena kreditnom riziku. Pojedinane izloenosti kreditnom riziku se mogu grupisati ukoliko imaju zajednike karakteristike rizika. Za svaku pojedinanu izloenost kreditnom riziku banka utvruje potreban kapital, na osnovu procjene stepena rizika i klasifikacije izloenosti zasnovane na toj ocjeni. Izloenosti kreditnom riziku prilikom izrauna potreba za kapitalom, ponderiu se odgovarajuim ponderom za tu vrstu rizika.

Propisom Centralne banke utvrdie se metodologija i kriterijumi za razvrstavanje pojedinanih izloenosti u rizine grupe i izraun ukupne rizikom ponderisane aktive za kreditni rizik.

Primjena eksterno utvrenih rejtinga

lan 60 Banka moe, uz odobrenje Centralne banke, za razvrstavanje pojedinanih izloenosti u rizine grupe primjenom metodologije iz lana 59 stav 7 ovog zakona, koristiti rejtinge dunika koje utvrde nezavisne specijalizovane institucije i agencije ( u daljem tekstu: eksterne institucije i izvozne kreditne agencije). Centralna banka e izdati odobrenje za korienje rejtinga koji je utvrdila eksterna institucija ili izvozna kreditna agencija ukoliko su zadovoljeni kriterijumi objektivnosti metodologije ocjenjivanja, institucionalne nezavisnosti, transparentnosti nalaza i pristupa informacijama, adekvatnosti resursa i kredibilnosti eksterne institucije, odnosno izvozne kreditne agencije. Propisom Centralne banke blie e se utvrditi uslovi za izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog lana.

Metodologija na bazi internih rejtinga

lan 61 Banka moe, uz odobrenje Centralne banke, za izraun potreba za kapitalom za kreditni rizik koristiti metodologiju baziranu na internim rejtinzima dunika, umjesto metodologije iz lana 59 stav 7 ovog zakona. Propisom Centralne banke utvrdie se uslovi pod kojima banke mogu za utvrivanje potreba za kapitalom za kreditni rizik koristiti metodologiju baziranu na internim rejtinzima dunika.

Trini rizici

lan 62 Trini rizik je vjerovatnoa ostvarivanja gubitaka po finansijskim instrumentima evidentiranim u bilansu i vanbilansu banke, uzrokovana promjenama u kamatnim stopama, deviznim kursevima, cijenama, indeksima i/ili ostalim trinim faktorima koji utiu na vrijednost finansijskih instrumenata, kao i rizicima povezanim sa prometom finansijskih instrumenata na tritu. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za upravljanje trinim rizicima u bankama.

Utvrivanje potreba za kapitalom za trine rizike

lan 63 Banka je duna da, u skladu sa standardizovanom metodologijom koju propie Centralna banka, mjeri izloenost prema trinim rizicima i utvruje ukupni potrebni kapital za trine rizike. Za izraun potreba za kapitalom za trine rizike banka moe, uz odobrenje Centralne banke, koristiti interne modele umjesto metodologije iz stava 1 ovog lana ili u kombinaciji sa tom metodologijom, pod uslovima utvrenim propisom Centralne banke.

Operativni rizik

lan 64 Operativni rizik je vjerovatnoa ostvarivanja gubitaka u poslovanju banke, usljed neadekvatnih internih sistema, procesa i kontrola, ukljuujui i neadekvatnu informacionu tehnologiju, zbog angaovanja lica izvan banke za obavljanje odreenih poslova za banku, slabosti i propusta u izvravanju poslova, protivpravnih radnji i spoljnih dogaaja koji mogu izloiti banku gubitku, ukljuujui i pravni rizik.

Banka je duna da, u sluaju angaovanja lica izvan banke za obavljanje poslova za banku, ugovorom o angaovanju tih lica ili na drugi nain, obezbijedi da Centralna banka, u postupku kontrole operativnog rizika, moe izvriti uvid u kvalitet pruanja tih usluga, ukljuujui i neposredan uvid kod davaoca tih usluga. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za upravljanje operativnim rizikom u bankama.

Utvrivanje potreba za kapitalom za operativni rizik

lan 65 Banka je duna da, u skladu sa metodologijama koje propie Centralna banka, mjeri izloenost operativnom riziku i utvruje ukupne potrebe za kapitalom za operativni rizik.

Rizik zemlje

lan 66 Rizik zemlje predstavlja vjerovatnou ostvarivanja gubitka za banku zbog nemogunosti naplate potraivanja od lica izvan Crne Gore, iz razloga koji su vezani za politiki, socijalni i ekonomski ambijent zemlje u kojoj se nalazi sjedite, odnosno prebivalite dunika (u daljem tekstu: zemlja dunika). Rizik zemlje obuhvata:

1) politiko-ekonomski rizik, pod kojim se podrazumijeva vjerovatnoa ostvarivanja gubitka, koja proizilazi iz nemogunosti naplate potraivanja banke zbog ogranienja utvrenih aktima dravnih i drugih organa zemlje dunika, kao i optih ekonomskih i sistemskih prilika u toj zemlji;

2) rizik transfera, pod kojim se podrazumijeva vjerovatnoa ostvarivanja gubitka zbog nemogunosti naplate potraivanja iskazanih u valuti koja nije zvanina valuta zemlje dunika, a koja proizilazi iz ogranienja plaanja obaveza prema povjeriocima iz drugih zemalja u odreenoj valuti, utvrenih aktima dravnih i drugih organa zemlje dunika.

Banka je duna da, u skladu sa metodologijama koje propie Centralna banka, mjeri izloenost riziku zemlje i utvruje ukupne potrebe za kapitalom za rizik zemlje.

Rizik kamatnih stopa koji ne proizilazi iz trgovakih aktivnosti banke

lan 67 Rizik kamatnih stopa koji ne proizilazi iz trgovakih aktivnosti banke je rizik nastanka gubitka u poslovanju banke usljed promjena kamatnih stopa za stavke bilansa i vanbilansa koje nijesu namijenjene za trgovinu. Banka je duna da identifikuje aktivu koja nije namijenjena za trgovinu i evidentira je u svojim poslovnim knjigama odvojeno od aktive namijenjene za trgovinu, u skladu sa Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za upravljanje rizikom kamatne stope koji ne proizilazi iz trgovakih aktivnosti banke.

2. Adekvatnost kapitala

Utvrivanje adekvatnosti kapitala

lan 68 Banka je duna da utvruje adekvatnost kapitala na bazi sopstvenih sredstava kao apsolutnog i koeficijenta solventnosti kao relativnog pokazatelja adekvatnosti kapitala banke.

Sopstvena sredstva banke

lan 69

Sopstvena sredstva banke predstavljaju zbir uplaenog akcionarskog kapitala i drugih osnovnih i dopunskih elemenata sopstvenih sredstava, umanjen za odbitne stavke. Centralna banka propisuje osnovne i dopunske elemente sopstvenih sredstava i odbitne stavke od sopstvenih sredstava banke. Iznos sopstvenih sredstava banke mora uvijek biti na nivou koji je jednak ili vei od:

1) iznosa minimalnog novanog dijela osnivakog kapitala utvrenog ovim zakonom; 2) ukupnog iznosa potrebnog kapitala za sve rizike.

Koeficijent solventnosti

lan 70

Banka je duna da odrava koeficijent solventnosti i druge pokazatelje adekvatnosti kapitala minimalno na nivou utvrenom ovim zakonom i propisom Centralne banke. Koeficijent solventnosti, na individualnoj i konsolidovanoj osnovi, ne smije biti manji od 10%, niti manji od nivoa koji je banka duna da obezbijedi u skladu sa lanom 71 ovog zakona. Koeficijent solventnosti predstavlja procentualni odnos sopstvenih sredstava banke prema zbiru:

1) ukupnog iznosa rizikom ponderisane aktive za kreditni rizik, izraunatog u skladu sa lanom 59 ovog zakona;

2) iznosa rizikom ponderisane aktive za trine rizike, koji se izraunava tako to se iznos potrebnog kapitala za trine rizike, utvren u skladu sa lanom 63 ovog zakona, pomnoi sa 10;

3) iznosa rizikom ponderisane aktive za operativni rizik, koji se izraunava tako to se potrebni kapital, utvren u skladu sa lanom 65 ovog zakona, pomnoi sa 10;

4) iznosa rizikom ponderisane aktive za druge rizike. Propisom Centralne banke e se utvrditi i drugi pokazatelji adekvatnosti kapitala i metode za njihov izraun.

Dodatni zahtjevi za adekvatnou kapitala

lan 71 Banka je duna da obezbijedi vei nivo sopstvenih sredstava od postojeeg, vei koeficijent solventnosti i/ili vei nivo drugih pokazatelja adekvatnosti kapitala od propisanih, ako:

1) upravljanje rizicima u banci nije adekvatno nivou preuzetog rizika, veliini banke i sloenosti proizvoda i usluga koje banka prua;

2) su obim i/ili struktura preuzetog rizika takvi da nijesu dovoljno pokriveni postojeim nivoom sopstvenih sredstava, a naroito kada postoji:

- znaajna izloenost rizicima zbog koncentracije kredita i druge aktive ili veeg obima problematine aktive,

- rizik koji proizilazi iz novih poslovnih aktivnosti, - znaajan rizik kamatne stope koji ne proizilazi iz trgovakih aktivnosti banke, - nedovoljan nivo likvidnih sredstava i/ili slabosti u upravljanju rizikom likvidnosti, - znaajna izloenost riziku reputacije;

3) postoje okolnosti koje mogu dovesti do materijalnih gubitaka koji ne mogu biti pokriveni postojeim nivoom sopstvenih sredstava;

4) je sposobnost akcionara banke da prue podrku banci nezadovoljavajua; 5) je odnos nivoa kapitala i preuzetih rizika znaajno nepovoljniji od uporednih pokazatelja za druge

sline banke;

6) Centralna banka ima pojaane kontrolne aktivnosti prema banci, zbog njenog rizinog profila; 7) banka ima, ili se oekuje da e imati, gubitke koji e dovesti do neadekvatnosti kapitala; 8) postoji nagli porast nivoa aktive banke i/ili rizika; 9) na banku nepovoljno utiu aktivnosti matine banke i drugih lanova bankarske grupe.

3. Sistem interne kontrole i interna revizija

Sistem interne kontrole

lan 72

Banka je duna da uspostavi, odrava i unapreuje efektivan sistem interne kontrole, koji odgovara veliini banke i kompleksnosti njenog poslovanja i koji minimalno obuhvata jasne principe delegiranja nadlenosti i odgovornosti, podjele poslova, raunovodstveno evidentiranje aktive i pasive, usklaivanje raunovodstvenih podataka, osiguranje sredstava banke i obezbjeivanje nezavisne interne revizije i ostvarivanje funkcije praenja usklaenosti radi ostvarivanja potovanja pozitivnih zakona i propisa. Propisom Centralne banke uredie se osnove sistema interne kontrole u bankama.

Interna revizija

lan 73 Banka je duna da organizuje internu reviziju kao nezavisnu funkciju u banci, kojom se obezbjeuje:

1) ocjena adekvatnosti i efektivnosti sistema interne kontrole; 2) identifikacija kljunih rizinih podruja poslovanja banke i ocjena primjene i efektivnosti politika

za upravljanje i metodologija za procjenu rizika; 3) procjena kvaliteta i pouzdanosti informacionog sistema; 4) preispitivanje tanosti, pravovremenosti i pouzdanosti raunovodstvenih i finansijskih izvjetaja i

evidencija; 5) ocjena usklaenosti nivoa kapitala i rizika u poslovanju banke; 6) testiranje transakcija i funkcionisanja posebnih procedura sistema interne kontrole; 7) ocjena funkcije praenja usklaenosti akata i poslovanja banke sa zakonom, propisima i

utvrenim politikama i procedurama; 8) davanje odgovarajuih preporuka za otklanjanje uoenih nepravilnosti i za unapreenje postojeih

postupaka i sistema rada.

Interni revizor

lan 74 Funkciju interne revizije, zavisno od obima i sloenosti poslovanja banke, vri interni revizor ili poseban organizacioni dio banke. Za obavljanje poslova interne revizije banka moe, izuzetno, uz prethodno odobrenje Centralne banke, angaovati lice koje nije zaposleno u banci. Lice koje obavlja poslove interne revizije ne moe obavljati druge poslove u banci. Interni revizor, odnosno lice koje rukovodi organizacionim dijelom za internu reviziju, mora imati visoku strunu spremu i radno iskustvo od najmanje tri godine na raunovodstvenim ili poslovima revizije u finansijskom sektoru. Na izbor internog revizora primjenjuju se ogranienja koja su lanom 31 ovog zakona propisana za imenovanje lanova odbora direktora.

Plan interne revizije

lan 75 Banka je duna da donosi godinje planove interne revizije, zasnovane na ocjeni rizika, kojima se kao minimum definiu:

1) ciljevi i zadaci interne revizije; 2) podruja poslovanja u kojima su posebno izraeni rizici; 3) oblasti poslovanja koje e biti predmet revizije; 4) stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po odreenim podrujima poslovanja banke; 5) procedure revizije za najvanije oblasti poslovanja banke; 6) rokovi za izvrenje planiranih aktivnosti; 7) dinamika izvjetavanja o nalazima interne revizije.

Standardi organizovanja interne revizije

lan 76

Funkcionisanje interne revizije u banci se organizuje na nain kojim se obezbjeuje trajnost obavljanja funkcije interne revizije, dostupnost reviziji svih poslova u banci, nezavisnost, objektivnost i nepristrasnost u radu internog revizora, adekvatna organizacija izvravanja funkcije interne revizije i blagovremeno izvjetavanje o nalazima interne revizije. Propisom Centralne banke blie se ureuju principi organizovanja i funkcionisanja interne revizije u bankama.

4. Ogranienja i zabrane u poslovanju banke

Zabrana povrede konkurencije

lan 77 Banka ne smije da ostvaruje nepoeljnu koncentraciju na bankarskom tritu. Nepoeljnom koncentracijom na bankarskom tritu, u smislu ovog zakona, smatra se restrukturiranje banke spajanjem ili druge radnje, ukoliko se tim restrukturiranjem ili radnjama bitno sprjeava, ograniava ili naruava konkurencija na bankarskom tritu. Nepoeljna koncentracija na bankarskom tritu se utvruje primjenom sljedeih kriterijuma:

1) uee bilansne sume banke u ukupnoj bilansnoj sumi banaka u Crnoj Gori; 2) uee aktive banke u ukupnoj aktivi banaka u Crnoj Gori; 3) uee banke u pokrivenosti trita pojedinim proizvodima i uslugama; 4) koncentracija kreditnih aktivnosti banke prema odreenim ciljnim grupama; 5) drugi kriterijumi od znaaja za utvrivanje postojanja nepoeljnih koncentracija na fnansijskom

tritu. Banka je duna da prije podnoenja zahtjeva Centralnoj banci za odobrenje restrukturiranja spajanjem banaka, podnese Centralnoj banci zahtjev za odobrenje ostvarivanja koncentracije na tritu. Odobrenje za ostvarivanje koncentracije na finansijskom tritu je preduslov za podnoenje zahtjeva za odobrenje restrukturiranja banaka spajanjem.

Poslovanje sa licima povezanim sa bankom

lan 78 Kada banka prua ili koristi usluge lica povezanih sa bankom, ne smije tim licima pruati usluge po uslovima koji su povoljniji od uslova po kojima te usluge prua drugim licima, niti smije koristiti usluge lica povezanih sa bankom po uslovima koji su nepovoljniji od uslova po kojima bi druga lica pruala te usluge banci.

Banka je duna da uspostavi procedure za redovnu identifikaciju i evidentiranje svih lica povezanih sa bankom, kao i svih poslova, aktivnosti ili transakcija sa licima povezanim sa bankom. lanovi odbora direktora, izvrni direktori i drugi zaposleni u banci ne smiju uestvovati u procesu donoenja odluka koje se odnose na pruanje ili korienje usluga lica koja su sa njima povezana. Propisom Centralne banke blie e se urediti poslovanje sa licima povezanim sa bankom.

Kupovina elemenata sopstvenih sredstava banke

lan 79 Kupovina elemanata sopstvenih sredstava banke, sredstvima koja su direktno ili indirektno pribavljena iz kredita ili drugog pravnog posla zakljuenog sa tom bankom, nitav je pravni posao.

Sticanje elemenata sopstvenih sredstava banke

lan 80 Ukupni iznos sopstvenih akcija i drugih elemenata sopstvenih sredstava, steenih od strane te banke, ne smije prelaziti 5% sopstvenih sredstava banke. Banka je duna da steene sopstvene akcije otui u roku od est mjeseci od dana sticanja. Ukoliko u roku iz stava 2 ovog lana banka ne otui steene sopstvene akcije, duna je da te akcije poniti.

Zabrana uzimanja u zalogu sopstvenih akcija

lan 81 Banka ne smije uzimati u zalogu sopstvene akcije niti druge elemente sopstvenih sredstava te banke.

Sticanje nekretnina i osnovnih sredstava

lan 82 Ulaganja banke u nekretnine i osnovna sredstva ne smiju prelaziti nivo kojim se obezbjeuje potrebna tehnika osposobljenost banke za obavljanje poslova. Propisom Centralne banke utvrdie se minimalni standardi za ulaganja banaka u nekretnine i osnovna sredstva.

Zabrane i organienja isplate dividendi

lan 83 Banka smije vriti isplatu dividendi u novcu iznad iznosa neto profita ostvarenog u godini za koju se vri isplata dividende, samo uz prethodno odobrenje Centralne banke. Centralna banka e odbiti izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog lana ukoliko je stanje banke takvo da bi isplata dividendi negativno uticala na adekvatnost kapitala ili finansijsko stanje banke. Centralna banka moe zabraniti ili ograniiti isplatu dividendi akcionarima, ili isplatu kamata na ostale elemente sopstvenih sredstava, ako su ugroeni ili ako bi isplata dividendi ugrozila adekvatnost kapitala, likvidnost ili poslovanje banke.

5. Bankarska tajna

Pojam bankarske tajne

lan 84

Bankarskom tajnom smatraju se: 1) podaci o vlasnicima i brojevima rauna otvorenih u banci; 2) podaci o pojedinanom stanju depozita i prometu na pojedinanim raunima pravnih i fizikih lica

otvorenih u banci; 3) drugi podaci o klijentu do kojih je banka dola na osnovu pruanja usluga klijentu banke.

Bankarska tajna predstavlja poslovnu tajnu.

Obaveza uvanja bankarske tajne

lan 85 lanovi odbora direktora, akcionari, svi zaposleni u banci i druga lica koja u obavljanju poslova sa bankom ili za banku dou u posjed informacija i podataka koji su ovim zakonom utvreni kao bankarska tajna, duni su da za vrijeme rada u banci i nakon prestanka rada u banci, uvaju te podatke i informacije i ne smiju ih upotrebljavati u svoju linu korist, niti uiniti dostupnim drugim licima. Izuzetno od stava 1 ovog lana:

1) svi podaci koji predstavljaju bankarsku tajnu mogu se uiniti dostupnim: - Centralnoj banci; - nadlenom pravosudnom organu; - drugim licima, a na osnovu izriite pisane saglasnosti klijenta.

2) organu nadlenom za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma mogu se uiniti dostupnim podaci u skladu sa zakonom kojim se regulie sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

3) Fondu za zatitu depozita mogu se uiniti dostupni podaci u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita depozita;

4) podatak o broju rauna pravnog lica i fizikog lica koje obavlja registrovanu djelatnost moe se uiniti dostupnim poreskom organu, kao i povjeriocu klijenta banke koji banci prezentira izvrnu sudsku odluku ili drugu izvrnu ispravu utvrenu zakonom;

5) podaci o bonitetu i kreditnom zaduenju klijenta kod te banke mogu se uiniti dostupnim drugoj banci ili lanu bankarske grupe za svrhe upravljanja kreditnim rizikom;

6) podaci o kreditnom zaduenju klijenta kod te banke i urednosti u vraanju odobrenog kredita mogu se uiniti dostupnim licima koja po osnovu tog kreditnog zaduenja imaju potencijalnu obavezu prema banci, kao iranti, garanti i slino.

Postupanje sa podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu

lan 86

Lica koja, u skladu sa lanom 85 st. 2 i 3 ovog zakona, dou u posjed podataka koji predstavljaju bankarsku tajnu, duni su da te podatke koriste iskljuivo u svrhu za koju su dobijeni i ne smiju ih uiniti dostupnim treim licima, osim u sluajevima propisanim zakonom.

6. Zatita klijenata

Obaveza informisanja klijenata

lan 87 Banka je duna da informie klijenta, na njegov zahtjev, o stanju kredita ili depozitnog rauna klijenta, kao i da mu obezbijedi pristup drugim podacima koji mogu biti dostupni klijentu u skladu sa ovim zakonom.

Objavljivanje optih uslova poslovanja

lan 88 Banka je duna da na vidnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama istakne opte uslove poslovanja, kao i njihove izmjene i dopune. Optim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki dokument koji sadri standardne uslove poslovanja koji se mogu primijeniti na sve klijente banke, opte uslove koji se odnose na uspostavljanje odnosa izmeu klijenata i banke, postupak komunikacije izmeu klijenata i banke, kao i opte uslove obavljanja transakcija izmeu klijenata i banke. Klijent moe od banke traiti dodatna objanjenja i instrukcije koja se odnose na primjenu optih uslova poslovanja.

Obraun i iskazivanje efektivne kamatne stope

lan 89 Banka je duna da obraunava i iskazuje aktivne efektivne kamatne stope na date kredite i efektivne pasivne kamatne stope na primljene depozite i da informie klijente i javnost o visini efektivnih kamatih stopa, na nain utvren propisom Centralne banke.

Uslovljavanje klijenata

lan 90 Banka ne moe davanje kredita uslovljavati korienjem drugih usluga ili usluga drugih lica povezanih sa bankom, koje nijesu u vezi sa osnovnim poslom.

Postupak po prigovoru klijenta

lan 91 Klijent koji smatra da se banka ne pridrava obaveza iz zakljuenog ugovora moe podnijeti prigovor nadlenoj organizacionoj jedinici ili tijelu banke nadlenom za odluivanje po prigovorima klijenata. Banka je duna da podnosiocu prigovora iz stava 1 ovog lana odgovori u razumnom roku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora.

Bankarski ombudsman

lan 92 Klijent banke ili mikrokreditne finansijske instutucije i kreditne unije koji nije zadovoljan aktom, radnjom ili nepostupanjem banke, odnosno mikrokreditne finansijske institucije i kreditne unije, moe se obratiti zatitniku prava klijenata (u daljem tekstu: bankarski ombudsman), kao nezavisnom licu koje u vansudskom postupku uestvuje u rjeavanju spornih pitanja izmeu klijenata i banaka, odnosno mikrokreditnih finansijskih institucija i kreditnih unija. Bankarskog ombudsmana bira Skuptina Crne Gore, na predlog odbora nadlenog za finansije. Bankarski ombudsman se bira na vrijeme od pet godina i nakon isteka mandata moe biti jo jedanput izabran. Za bankarskog ombudsmana moe biti izabrano lice koje nije povezano sa bankama, odnosno mikrokreditnim finansijskim institucijama i kreditnim unijama, ima znaajno iskustvo iz oblasti bankarskog poslovanja i u iju se nepristrasnost ne moe sumnjati. Prava iz rada i po osnovu rada bankarski ombudsman ostvaruje u Centralnoj banci. Bankarski ombudsman:

1) razmatra prigovore klijenata i predlae stranama u sporu poravnanje ili drugi nain okonanja spora;

2) daje preporuke bankama i mikrokreditnim finansijskim institucijama i kreditnim unijama za poboljanje odnosa prema klijentima;

3) daje savjete klijentima, vezane za dalje voenje spora; 4) obavlja i druge poslove koji doprinose ostvarivanju zatite prava klijenata.

Bankarski ombudsman duan je da se u svom radu pridrava principa objektivnosti, nezavisnosti, pravde, pravinosti, raspoloivosti, konzistentnosti i neformalnosti. Klijent banke se moe obratiti bankarskom ombudsmanu samo ukoliko je prethodno iskoristio sve pravne mogunosti zatite svojih prava u postupku pred bankom, odnosno mikrokreditnom finansijskom institucijom i kreditnom unijom. Postupak pred bankarskim ombudsmanom ne sprjeava klijenta da po istom predmetu pokrene spor pred nadlenim sudom. Propisom Centralne banke blie e se urediti uslovi koje treba da ispunjava bankarski ombudsman, principi na kojima se zasniva rad bankarskog ombudsmana, ovlaenja i obaveze bankarskog ombudsmana, nain obezbjeivanja materijalno-tehnikih uslova za njegov rad i postupak zatite prava klijenata pred bankarskim ombudsmanom.

VI. RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I IZVJETAVANJE

1. Raunovodstvo

Voenje poslovnih knjiga

lan 93 Banka je duna da vodi poslovne knjige, sastavlja knjigovodstvene isprave, vrednuje imovinu i obaveze i sastavlja finansijske iskaze u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, Meunarodnim raunovodstvenim standardima i Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja. Banka je duna da vodi poslovne knjige po kontnom okviru koji propisuje Centralna banka.

2. Spoljna revizija

Obaveza vrenja spoljne revizije

lan 94 Obavezi spoljne revizije podlijeu godinji finansijski iskazi banke i godinji konsolidovani finansijski iskazi bankarske grupe.

Uslovi za obavljanje poslova revizije

lan 95 Revizija finansijskih iskaza banaka ili bankarske grupe vri se u skladu sa posebnim propisima koji ureuju oblast revizije u Crnoj Gori. Za reviziju finansijskih iskaza banaka ili bankarske grupe moe se izabrati revizor, odnosno drutvo za reviziju, uz odobrenje Centralne banke. Centralna banka e odbiti izdavanje odobrenja iz stava 1 ovog lana, ako:

1) revizor, odnosno lice koje rukovodi revizijom, nema tri godine iskustva na poslovima revizije banaka;

2) je revizor, drutvo za reviziju, odnosno lice koje angauje drutvo za reviziju povezano sa bankom ili lanom bankarske grupe;

3) revizor, drutvo za reviziju, odnosno lice koje angauje drutvo za reviziju ima direktni ili indirektni finansijski interes u banci ili lanu bankarske grupe koji proizilazi iz poslovnog odnosa sa bankom;

4) je revizor, drutvo za reviziju, odnosno lice koje angauje drutvo za reviziju prualo konsultantske usluge banci u poslovnoj godini za koju se vri revizija;

5) je revizor, drutvo za reviziju, odnosno lice koje angauje drutvo za reviziju prethodne tri godine uzastopno vrilo reviziju finansijskih iskaza te banke;

6) iz podataka kojima raspolae Centralna banka proizilazi da revizor, odnosno drutvo za reviziju nijesu na zadovoljavajui nain vrili reviziju finansijskih iskaza banaka.

Revizorski izvjetaj

lan 96

Revizor sainjava izvetaj i daje miljenje o: 1) usklaenosti godinjih finansijskih iskaza banke sa ovim zakonom, Meunarodnim standardima

finansijskog izvjetavanja, odnosno Meunarodnim raunovodstvenim standardima, zakonom kojim se ureuju raunovodstvo i revizija i drugim propisima i da li godinji finansijski iskazi istinito i objektivno prikazuju finansijski poloaj banke, rezultate poslovanja i novane tokove za tu poslovnu godinu po svim materijalno znaajnim pitanjima;

2) potovanju propisa o upravljanju rizicima u banci; 3) kvalitetu informacionog sistema u banci.

Revizija u sluaju restrukturiranja banke

lan 97

U sluaju restrukturiranja banaka, banka koja je osnovana spajanjem, banka kojoj se pripojila druga banka, odnosno banke koje su nastale podjelom ili odvajanjem od banke, dune su da angauju revizora radi obavljanja revizije svojih finansijskih iskaza sa stanjem na dan spajanja, podjele ili odvajanja. Banka iz stava 1 ovog lana duna je da, u roku od 60 dana od dana registracije u CRPS, dostavi Centralnoj banci izvjetaj revizora o istinitosti i objektivnosti svog poetnog bilansa stanja na dan spajanja, pripajanja, podjele ili odvajanja.

Saradnja revizora sa Centralnom bankom i odborom direktora banke

lan 98 Revizor je duan je da, odmah po saznanju, obavijesti odbor direktora banke i Centralnu banku o svakoj injenici koja predstavlja:

1) povredu zakona i propisa Centralne banke; 2) materijalno znaajnu promjenu finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim godinjim

finansijskim iskazima; 3) povredu unutranjih procedura ili akata banke ili bankarske grupe kojoj banka pripada; 4) okolnost koja bi mogla dovesti do materijalnog gubitka za banku ili lana bankarske grupe ili bi

mogla ugroziti njihovo poslovanje.

Obavjetavanje o prestanku rada revizora

lan 99 Banka i nadreeno drutvo u bankarskoj grupi duni su da, u sluaju razrjeenja ili prestanka angaovanja revizora banke ili bankarske grupe iz drugih razloga, najkasnije u roku od 15 dana, pisano obavijeste Centralnu banku o razlozima za prestanak angaovanja tog revizora.

Dostavljanje i objavljivanje izvjetaja revizora

lan 100

Godinje finansijske iskaze, sa izvjetajem i miljenjem spoljnog revizora, banka je duna da dostavi Centralnoj banci u roku od 150 dana od isteka poslovne godine na koju se izvjetaj odnosi. Godinje konsolidovane finansijske iskaze bankarske grupe, sa izvjetajem i miljenjem spoljnog revizora, nadreeno drutvo u bankarskoj grupi je duno da dostavi Centralnoj banci u roku od 180 dana od isteka poslovne godine na koju se izvjetaj odnosi. Banka, odnosno nadreeno drutvo u grupi banaka, duni su da objave izvjetaj revizora u skraenom obliku u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju na teritoriji Crne Gore.

Angaovanje drugog revizora

lan 101 Ako Centralna banka utvrdi da revizija godinjih finansijskih iskaza banke ili bankarske grupe nije obavljena u skladu sa vaeim propisima iz oblasti revizije nee prihvatiti izvjetaj o toj reviziji i zahtijevae da drugi revizor ponovo izvri reviziju o troku Centralne banke.

Posebna revizija

lan 102 Centralna banka moe da zahtijeva posebnu reviziju banke i lana bankarske grupe ako su njihovi izvjetaji netani ili su zakljuili transakcije koje su po banku mogle imati ili su imale znatnu tetu. Centralna banka moe da imenuje revizora radi posebne revizije banke ili lana bankarske grupe. Banka ili lan bankarske grupe duni su da revizoru uine dostupnim sve podatke i dokumente neophodne za reviziju. Trokove posebne revizije snosi banka, odnosno lan bankarske grupe.

3. Izvjetavanje

Izvjetavanje Centralne banke

lan 103 Banke, filijale stranih banaka i mikrokreditne finansijske institucije i kreditne unije i druga lica kojima Centralna banka daje dozvolu za rad duni su da pripremaju i blagovremeno dostavljaju Centralnoj banci tane izvjetaje i druge podatke o svom finansijskom stanju i poslovanju. Propisom Centralne banke utvrdie se vrste, forma i sadraj izvjetaja i podataka iz stava 1 ovog lana i rokovi za njihovo dostavljanje Centralnoj banci.

Objelodanjivanje podataka

lan 104 Banka je duna da javno objavljuje kvantitativne i kvalitativne podatke, koji su od znaaja za informisanje javnosti o njenom finansijskom stanju i poslovanju, a minimalno podatke o:

1) obuhvatu primjene meunarodno prihvaenih dokumenata o upravljanju rizicima u bankama i utvrivanju adekvatnosti kapitala;

2) nivou i adekvatnosti kapitala; 3) izloenostima rizicima u poslovanju i nainu upravljanja tim riz