Zakon o Vodama

ZAKON O VODAMA

(Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)I. OPE ODREDBEPredmet ureivanja

lanak 1.Ovim se Zakonom ureuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanjekakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja inavodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebeupravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode ivodno dobro.Ovim se Zakonom ne ureuju radioloka oneienja voda i vodnoga dobra.

Usklaenje s direktivama Europske unijelanak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee direktive Europske unije:1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23. listopada 2000. o uspostavi okviraza djelovanje Zajednice u podruju vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12.2000.), izmijenjena i dopunjena: Odlukom br. 2455/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 20. studenoga 2001. o popisuprioritetnih tvari u podruju vodne politike i o izmjeni Direktive 2000/60/EZ (Tekst znaajan zaEGP) (SL L 331, 15. 12. 2001.), Direktivom 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2008. o standardimakvalitete okolia u podruju vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage DirektivaVijea 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 348, 24. 12. 2008.) lanak 10., Direktivom 2009/31/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. travnja 2009. o geolokomskladitenju ugljikovog dioksida i izmjenama i dopunama Direktive Vijea 85/337/EEZ, DirektivaEuropskoga parlamenta i Vijea 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ iUredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5. 6. 2009.) lanak 32.;2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o zatitipodzemnih voda od oneienja i pogoranja kakvoe (SL L 372, 27. 12. 2006.);3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 23. listopada 2007. o procjeni iupravljanju poplavnim rizicima (SL L 288, 6. 11. 2007.);4. Direktiva Vijea 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o proiavanju komunalnih otpadnih voda(SL L 135, 30. 5. 1991.), dopunjena: Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljae 1998. s obzirom na odreene zahtjeve utvrene uDodatku I (Tekst znaajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.);5. Direktiva 91/676/EEZ Vijea od 12. prosinca 1991. o zatiti voda od oneienja koje uzrokujunitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31. 12. 1991.);6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006. o oneienjuodreenim opasnim tvarima koje se isputaju u vodni okoli Zajednice (SL L 64, 4. 3. 2006.);7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 15. veljae 2006. o upravljanjukakvoom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.);8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 6. rujna 2006. o kakvoi slatkih vodakojima je potrebna zatita ili poboljanje kako bi bile pogodne za ivot riba (SL L 264, 25. 9.2006.);9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 12. prosinca 2006. o potrebnoj

. :: Propisi.hr :: . http://propisi.hr/print.php?id=9886

1 of 96 11.5.2015. 12:31

kakvoi vode za koljkae (SL L 376, 27. 12. 2006.);10. Direktiva Vijea 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zatiti podzemnih voda od oneienjaizazvanog odreenim opasnim tvarima (SL L 20, 26. 1. 1980.);11. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijea od 16. prosinca 2008. o standardimakakvoe okolia na podruju politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju DirektiveVijea 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ, te mijenja Direktiva2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea (SL L 348, 24. 12. 2008.);12. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZEuropskog parlamenta i Vijea, utvruju tehnike specifikacije za kemijsku analizu i praenjestanja voda (SL L 201, 1. 8. 2009.);13. Direktiva Vijea 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoi vode namijenjenoj za ljudskupotronju (SL L 330, 5. 12. 1998.) lanci 1., 2.1. i 4.2.

Vaenje Zakona u odnosu na predmet

lanak 2.Odredbe ovoga Zakona odnose se na:1. podzemne vode i povrinske vode iskljuujui priobalne vode,2. priobalne vode u pogledu njihove zatite,3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja te u odnosu na nalazita vode zapie i4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivatimineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se ureuje Zakonom orudarstvu.Zatita voda od oneienja u priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s plovila,potapanjem, iz zraka ili zrakom, od djelatnosti na morskome dnu i u morskom podzemlju,ukljuujui oneienja sa sprava, ureaja i cjevovoda poloenih na morskom dnu, provodi se poposebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i Pomorskom zakoniku te odgovarajuomprimjenom propisanih ciljeva zatite voda odreenih propisom iz lanka 41. ovoga Zakona i Planuupravljanja vodnim podrujima.Granicu izmeu kopnenih voda i voda mora utvruje Vlada Republike Hrvatske.Zatita voda od oneienja s plovila, ukljuujui i plutajue objekte na vodnim putovimaunutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama Zakona o plovidbi ilukama unutarnjih voda, sukladno ciljevima zatite vodnoga okolia odreenih propisom iz lanka41. stavka 1. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim podrujima.

Znaenje izrazalanak 3.

Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedee znaenje:1. Aglomeracija je podruje na kojem su stanovnitvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljnokoncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do ureaja zaproiavanje otpadnih voda ili do krajnje toke isputanja;2. Bujica je stalni ili povremeni vodotok ija su obiljeja: velike i brze oscilacije protoka,turbulentno teenje jake erozivne sposobnosti, sklonost ka promjeni smjera teenja, te veliki donosili pronos nanosa koji moe pokrenuti klizita;3. Branjeno podruje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno podrujeje u pravilu podruje maloga sliva, a iznimno vie malih slivova ili njihovih dijelova koji su manjeprostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajednikih znaajki vodnoga reima ineoptimalno podruje za uinkovitu obranu od poplava;4. Ciljevi kakvoe voda su ciljevi utvreni Planom upravljanja vodnim podrujima u skladu skriterijima utvrenim propisom iz lanka 41.stavka 1. ovoga Zakona;


2 of 96 11.5.2015. 12:31

5. Ciprinidne vode oznaavaju vode odgovarajuih hidromorfolokih svojstava i kakvoe, kojeomoguavaju ili bi u sluaju smanjenja oneienja mogle omoguavati ivot riba iz porodiceCiprinidae, te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisuiz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona;6. Detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvoenja vika vode spoljoprivrednoga zemljita;7. Dobar ekoloki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela,klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;8. Dobro ekoloko stanje je stanje nekog tijela povrinske vode, klasificirano u skladu s propisomiz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;9. Dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano uskladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;10. Dobro kemijsko stanje povrinske vode je kemijsko stanje koje se trai za zadovoljenjeciljeva kakvoe za povrinske vode, odreeno u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovogaZakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela povrinske vode u kojem koncentracijeoneiujuih tvari ne prelaze utvrene standarde kakvoe za vode;11. Dobro koliinsko stanje je stanje definirano propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;12. Dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino koliinsko ikemijsko stanje najmanje dobro;13. Dobro stanje povrinske vode je stanje tijela povrinske vode kada je njezino ekoloko ikemijsko stanje najmanje dobro;14. Efluent je jedinstven naziv za tehnoloke otpadne vode koje se proiene ili neproieneisputaju u sustav javne odvodnje ili u povrinske vode i otpadne vode sustava javne odvodnje kojese proiene ili neproiene isputaju u povrinske vode;15. Ekoloko stanje je izraz kakvoe strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi spovrinskim vodama klasificirano u skladu s propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;16. Emisija oznaava izravno ili neizravno isputanje ili istjecanje tvari u tekuem, plinovitom ilivrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti;17. ES (ekvivalent stanovnik) znai organsko biorazgradljivo optereenje od 60 g O2 dnevno,iskazano kao petodnevna biokemijska potronja kisika (BPK5);18. Estuarij je prijelazno podruje na uu rijeke izmeu slatke vode i priobalnih voda;19. Eutrofikacija je obogaivanje vode hranjivim tvarima, spojevima duika i/ili fosfora, kojiuzrokuju ubrzani rast algi i viih oblika biljnih vrsta, te dovodi do neeljenog poremeaja ravnoteeorganizama u vodi i promjene stanja voda;20. Granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je mogue odrediti primjerenju pokazatelja za povrinske vode;21. Granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijegprotoka slatkih voda dolazi do znatnijeg poveanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode;22. Granina vrijednost emisije oznaava masu, izraenu u odnosu na odreene posebnepokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoraiti u jednom ili vierazdoblja; granine vrijednosti emisija mogu se takoer odrediti za odreene skupine ili kategorijetvari;23. Interni vodovi su vodoopskrbni vodovi ili kanalizacijski vodovi u ili iz stambenih i poslovnihgraevina, drugih nekretnina i drugih graevina, koje nisu komunalne vodne graevine ali se nanjih prikljuuju;24. Isputanje u vode je isputanje tvari, utvrenih propisom iz lanka 60. stavka 3. ovogaZakona u povrinske ili iznimno u podzemne vode;25. Izravno isputanje u podzemne vode je izravno isputanje oneiujuih tvari u podzemnevode bez procjeivanja kroz zemlju ili potpovrinske slojeve;26. Izvanredno pogoranje kakvoe vode za kupanje je dogaaj ili skup dogaaja koji pogoravakakvou povrinskih voda za kupanje;


3 of 96 11.5.2015. 12:31

27. Izvorite je mjesto na zemljinoj estici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na povrinuodnosno mjesto na zemljinoj estici s kojeg se kroz buotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda;28. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovoenja do ureaja zaproiavanje, proiavanja i izravnoga ili neizravnoga isputanja u povrinske vode, obrade muljakoji nastaje u procesu njihova proiavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javneodvodnje te upravljanje tim graevinama; javna odvodnja ukljuuje i pranjenje i odvoz otpadnihvoda iz septikih i sabirnih jama;29. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda namijenjenihljudskoj potronji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugogaisporuitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe teupravljanje tim graevinama ili na drugi propisani nain (cisternama, vodonoscima i sl.);30. Javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijskeodvodnje, te vodne usluge;31. Javni radovi su radovi gradnje i odravanja voda, vodnoga dobra, regulacijsko-zatitnihvodnih graevina i graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, radovi gradnje i odravanjagraevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, graevina za javno navodnjavanje, graevina zajavnu vodoopskrbu, graevina za javnu odvodnju i drugih vodnih graevina u vlasnitvu RepublikeHrvatske te pruanje javnih usluga iz toke 30. ovoga lanka nakon to se javnim radovima izgradevodne graevine za javno navodnjavanje, detaljnu melioracijsku odvodnju, javnu vodoopskrbu,odnosno javnu odvodnju;32. Javno navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihovaisporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljita putem graevina za navodnjavanje u vlasnitvujedinica podrune (regionalne) samouprave ili mjeovitih melioracijskih graevina u vlasnitvuRepublike Hrvatske;33. Jezero je vodno tijelo stajae povrinske vode;33.a Kombinirani pristup je pristup odreen lankom 58. stavkom 1. ovoga Zakona;34. Koliinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utjee izravnim ilineizravnim zahvaanjem vode;35. Komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje ine sanitarneotpadne vode, oborinske vode ili otpadne vode koje su mjeavina sanitarnih otpadnih voda stehnolokim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama odreene aglomeracije;36. Kondicioniranje je postupak proiavanja zahvaene vode namijenjene za koritenjeljudima;37. Kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifino ogranienje emisije, na primjergraninu vrijednost emisije ili drukije utvreno ogranienje ili uvjeta prirode i drugih znaajkiemisije ili uvjeta rada koji utjeu na emisiju;38. Kopnene vode su sve stajae vode i tekue vode na povrini tla i sve podzemne vode usmjeru kopna od polazne crte za mjerenje irine teritorijalnog mora kako je ureeno propisima opomorstvu;38.a Koritenje voda u irem smislu obuhvaa vrste koritenja voda iz lanka 74. ovoga Zakona,to ukljuuje i vodne usluge, ope koritenje voda iz lanka 76. ovoga Zakona, slobodno koritenjevoda iz lanka 77. ovoga Zakona, te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima znaajanutjecaj na stanje voda; Koritenje voda u smislu ove toke primjenjuje se samo za provedbuglave V. ovoga Zakona i izradu ekonomske analize koritenja voda koja je sastavni dio Planaupravljanja vodnim podrujima iz lanka 36. ovoga Zakona;39. Korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem senalaze stajae vode;40. Meudravne vode su vode I. reda koje ine ili presijecaju dravnu granicu;41. Ministar je ministar nadlean za vodno gospodarstvo;42. Ministarstvo je ministarstvo nadleno za vodno gospodarstvo;43. Mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i


4 of 96 11.5.2015. 12:31

odravanja profila povrinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa povrinskih voda zakupanje, procjenjivanja povrinskih voda za kupanje, klasifikacija povrinskih voda za kupanje,odreivanja i procjena uzroka oneienja koja mogu utjecati na povrinske vode za kupanje i tetitizdravlju kupaa, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji u cilju sprjeavanja izlaganjakupaa oneienju i poduzimanja mjera u cilju smanjivanja rizika od oneienja;44. Monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili vie pokazatelja kakvoe i koliinavoda, prema utvrenom programu;45. Navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radinatapanja poljoprivrednog zemljita, sportskih terena ili drugoga zemljita;46. Obala je pojas zemljita uz korito tekuih i drugih povrinskih voda koji slui pristupu vodi iredovitom odravanju korita;47. Oborinske oneiene vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s povrinaprometnica, parkiralita ili drugih manipulativnih povrina, postupno otapajui oneienja nanavedenim povrinama te otjeu u sustave javne odvodnje ili izravno u povrinske vode;47.a Obnovljiva leita pijeska i ljunka su leita to nastaju erozijom i prirodnim nanoenjemtih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama, te na mjestima njihova utoka umore;48. Ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoe povrinskih voda za kupanje uskladu s kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;49. Odgovarajue proiavanje otpadnih voda znai obradu otpadnih voda bilo kojimpostupkom i/ ili nainom isputanja, koja omoguava da prijemnik zadovoljava odgovarajueciljeve kakvoe za vode u skladu s propisom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona;50. Oneienje podzemnih voda je izravno ili neizravno isputanje tvari ili energije u podzemnevode, rezultat ega moe biti ugroavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanoenje teteivim resursima i vodnom ekosustavu ili ugroavanje drugih zakonitih koritenja voda, odnosnougroavanje i negativan utjecaj na druge resurse zatiene posebnim propisima;51. Oneienje voda za kupanje je prisutnost mikrobiolokog oneienja ili oneienja drugimorganizmima ili otpadom koji utjee na kakvou povrinskih voda za kupanje i koji ini opasnost zazdravlje kupaa u skladu s kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;52. Oneienje je izravno ili neizravno unoenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvanoljudskom djelatnou, to moe biti tetno za ljudsko zdravlje ili kakvou vodnih ekosustava ilikopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do tete po materijalnuimovinu, remeti znaajke okolia, zatiene prirodne vrijednosti ili utjee na druge pravovaljaneoblike koritenja okolia;52.a Oneiiva je svaka fizika ili pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjemili proputanjem djelovanja prouzroi oneienje voda i okolia, kao i vlasnik ili drugi zakonitiposjednik opasne stvari, na nain definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je oneienavoda i/ili vodni okoli;53. Oneiujue tvari su tvari koje mogu izazvati oneienje, a osobito tvari odreenepropisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona, ukljuivo opasne, prioritetne i druge oneiujuetvari;54. Opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksine, postojane, kancerogene, mutagene,teratogene, bioakumulativne i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti,utvrene propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;55. Otpadne vode su sve potencijalno oneiene tehnoloke, sanitarne, oborinske i druge vode;56. Otpadni mulj znai preostali, obraeni ili neobraeni dio mulja iz ureaja za proiavanjekomunalnih otpadnih voda;57. Podaci o kakvoi voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom povrinskih voda zakupanje;57.a. Podruja znaajna za vodni reim su vodotoci i druga tijela povrinskih voda te ureeno ineureeno inundacijsko podruje;


5 of 96 11.5.2015. 12:31

58. Podsliv je povrina tla s koje otjeu sve povrinske vode putem niza potoka, rijeka a moguei jezera i ulijevaju se u odreenoj toki u vodotok (obino u jezero ili drugu rijeku);59. Podzemne vode su sve vode ispod povrine tla u zoni zasienja i u izravnom dodiru spovrinom tla ili podzemnim slojem;60. Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljita, koje obino nije prekriveno vodom,uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao imorske vode u priobalnim podrujima i suvinim podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaapoplave iz sustava javne odvodnje;61. Povrinske vode oznaava kopnene vode, osim podzemnih voda te prijelazne vode; izrazpovrinske vode ukljuuje i priobalne vode, u pogledu njihove zatite, te vode teritorijalnog morakada je rije o njihovom kemijskom stanju;62. Pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u tijelu podzemne vodekoja ne odgovara nikakvim ili samo vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitnostanje;63. Prikljuak je spoj komunalne vodne graevine s internim vodovima;64. Prijelazne vode su kopnene vode u blizini ua u more, koje su djelomino slane uslijedblizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova;65. Priobalne vode su povrinske vode unutar crte udaljene jednu nautiku milju od polazne crteod koje se mjeri irina voda teritorijalnog mora u smjeru puine, a u smjeru kopna proteu se dovanjske granice prijelaznih voda;66. Prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale oneiujue tvari su tvari odreenepropisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona za koje treba poduzeti mjere odreene u propisu izlanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;67. Proiavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehanikim,fizikalno-kemijskim i/ili biolokim procesima;68. Ranjivo podruje je podruje koje otjecanjem i procjeivanjem moe pridonijeti poveanjuoneienja voda, koje su oneiene ili im prijeti oneienje nitratima te koje su eutrofine ilipodlone eutrofikaciji;68.a Rashladne vode su vode koje se koriste za odvoenje topline iz procesa ili ureaja, a mogubiti u zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu;69. Raspoloive zalihe podzemne vode oznaava viegodinji prosjek ukupnog prihranjivanjavodnog tijela podzemne vode, umanjen za viegodinji prosjek teenja, potreban za postizanjeciljeva ekoloke kakvoe povezanih povrinskih voda, utvren propisom iz lanka 41. stavka 1.ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoranje ekolokog stanja tih voda, i nanoenjeznatne tete povezanim kopnenim ekosustavima;70. Referentna metoda mjerenja oznaava odreeni nain mjerenja i precizan opis postupka zaodreivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoe povrinskih voda namijenjenih zahvaanjuvode za pie, utvrene propisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona;71. Rijeni sliv je povrina tla s koje otjeu sve povrinske vode putem niza potoka, rijeka, amogue i jezera i kroz jedno ue, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajuim podzemnimvodama i priobalnim vodama;72. Rijeka je kopneno vodno tijelo koje najveim dijelom tee povrinom tla, ali moe i dijelomtoka tei ispod zemlje;73. Rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog dogaaja i potencijalnih tetnihposljedica poplavnog dogaaja za ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturno naslijee igospodarsku aktivnost;74. Salmonidne vode oznaavaju vode odgovarajuih hidromorfolokih svojstava i kakvoe, kojeomoguavaju ili bi u sluaju smanjenja oneienja mogle omoguavati ivot riba iz porodiceSalmonidae, sukladno propisu iz lanka 52. stavka 2. ovoga Zakona;75. Sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon koritenja isputaju iz stambenihobjekata, ugostiteljstva, ustanova, vojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti i uglavnom


6 of 96 11.5.2015. 12:31

potjeu od ljudskog metabolizama i aktivnosti kuanstava;76. Sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se moe oekivati veliki broj kupaa;77. Slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se esto smatraprikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za pie;78. Standard kakvoe podzemne vode su koncentracije pojedine oneiujue tvari, skupineoneiujuih tvari ili pokazatelja oneienja u podzemnoj vodi, koje zbog zatite ljudskogzdravlja i vodnog okolia ne bi trebalo prekoraiti;79. Standard kakvoe voda su koncentracije odreene oneiujue tvari ili skupineoneiujuih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoraene u cilju zatiteljudskog zdravlja i okolia;80. Stanje podzemne vode je openiti pojam koji oznaava stanje tijela podzemne vode odreenonjezinim koliinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije;81. Stanje povrinske vode je openiti pojam koji oznaava stanje tijela povrinske vodeodreeno njezinim ekolokim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije;82. Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim seprikupljaju i odvode komunalne otpadne vode;83. Tehnoloke otpadne vode su sve otpadne vode koje nastaju u tehnolokim postupcima iisputaju se iz industrijskih objekata za obavljanje bilo kakve gospodarske djelatnosti, osimsanitarnih otpadnih voda i oborinskih oneienih voda;84. Tijelo podzemne vode je odreen volumen podzemne vode u jednom ili vie vodonosnika;85. Tijelo povrinske vode je jasno odreen i znaajan element povrinske vode, kao to je jezero,akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalnevode;86. Trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a trajenajmanje jednu sezonu kupanja;87. Trenutano oneienje je mikrobioloko oneienje povrinskih voda za kupanje odreenosukladno kriterijima iz lanka 41. stavka 2. ovoga Zakona;88. Umjetno vodno tijelo je tijelo povrinskih voda stvoreno ljudskom djelatnou;89. Unos oneiujuih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos oneiujuih tvari upodzemne vode kao posljedica ovjekove aktivnosti;90. Usluno podruje obuhvaa jedno ili vie vodoopskrbnih podruja i/ili podrujaaglomeracija;90.a Ureeni deponij je posebno ureeno i nadzirano zemljite koje se nalazi u inundacijskompodruju, a namijenjeno je odlaganju izvaenog ljunka i pijeska prema lanku 100.a ovogaZakona;91. Veliki broj kupaa je broj koji utvruje nadleno tijelo jedinica lokalne samouprave s obziromna broj kupaa u prethodnim godinama ili na raspoloivu infrastrukturu i opremu ili druge mjerekoje se poduzimaju za promicanje kupanja;92. Voda namijenjena za ljudsku potronju je: (a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju ilinakon obrade (kondicioniranja) koja je namijenjena za pie, kuhanje, pripremu hrane ili drugepotrebe kuanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potjee li iz sustava javne vodoopskrbe,iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu; (b) sva voda koja se rabi u industrijama zaproizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, ouvanja ili stavljanja na trite proizvoda ili tvarinamijenjenih za ljudsku potronju, osim ukoliko nadleno tijelo ne smatra da kakvoa vode nemoe utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovom konanom obliku;93. Vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga RepublikeHrvatske ureenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuje financiranje vodnogagospodarstva, ureuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja inavodnjavanje, te vodne usluge;94. Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje;95. Vodni okoli je vodni sustav, ukljuivo vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove


7 of 96 11.5.2015. 12:31

zajednice), ovjeka te materijalnu i kulturnu batinu koju je stvorio ovjek u ukupnosti uzajamnogdjelovanja;96. Vodni reim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje koliina i kakvoe svihtijela povrinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih graevina na dravnompodruju;97. Vodno podruje je povrina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili vie susjednih rijenihslivova s njihovim pripadajuim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavnajedinica za upravljanje rijenim slivovima;98. Vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geolokih naslaga dovoljneporoznosti i propusnosti koji omoguuje znaajan protok podzemnih voda ili zahvaanje znatnihkoliina podzemnih voda;99. Vodotok ini korito tekue vode zajedno s obalama i vodama koja njime stalno ili povremenoteku;100. Znatan i trajno rastui trend je svaki statistiki i, u pogledu okolia, znaajan porastkoncentracije oneiujue tvari, skupine oneiujuih tvari ili pokazatelja oneienja upodzemnoj vodi;101. Znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo povrinske vode ije su znaajke bitnopromijenjene uslijed fizikih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvreno na nainpropisan propisom iz lanka 36.a ovoga Zakona.

Upravljanje vodama

lanak 4.Upravljanje vodama ine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojimse ureuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode,jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz lanka 4. ovogaZakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoganavodnjavanja i vodnih usluga.Ciljevi upravljanja vodama su:1. osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva,2. osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske i osobnepotrebe,3. zatita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda i4. postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite njihoveimovine, zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

Naela upravljanja vodamalanak 5.

Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba uvati, tititii mudro i racionalno koristiti.Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog razvitka kojim sezadovoljavaju potrebe sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost buduih generacija dato ostvare za sebe.Upravljanje vodama prilagoava se globalnim klimatskim promjenama.Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje stanja voda,plaa se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnihtijela, potujui ekonomsko vrednovanje voda, povrat trokova njezinog koritenja i zatitevodnoga okolia i drugih sastavnica okolia, sukladno ekonomskoj analizi koja sadrava sastavniceiz propisa iz lanka 36.a ovoga Zakona. Nita to je sadrano u ovom naelu ne sprjeavafinanciranje posebnih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva zatite voda iz ovogaZakona.


8 of 96 11.5.2015. 12:31

Zatita i koritenje voda temelji se na naelu predostronosti, poduzimanja preventivnih mjera,otklanjanja tete nanijete vodnom okoliu na mjestu njezinog nastanka te naelima oneiivaplaa, odnosno korisnik plaa.Pri provedbi aktivnosti na ouvanju, zatiti i koritenju voda, nadlena tijela odnosno nadlenepravne osobe sukladno Zakonu donose odluke to blie mjestu gdje je voda izloena nekomutjecaju ili gdje se koristi.Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na naelima solidarnosti, prvenstva u potrebama, hitneslube, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog podruja u ciljusmanjenja rizika od tetnih posljedica poplava, posebno po ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli,kulturnu batinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.U donoenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zatiti okolia,osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti.Upravljanje vodama koje ima prekogranini utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim dravama,sklapanjem i provedbom meunarodnih ugovora, obavjeivanjem o prekograninim utjecajima navode i vodni okoli, o velikim nesreama kako ih definiraju propisi o zatiti okolia, kao imeunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom okoliu. Prvenstveni cilj ove suradnjeu pitanjima zatite voda je postizanje ciljeva iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona.Odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem njega primjenjuju se tako da osiguravajunajmanje istu razinu zatite voda odreenu ovim Zakonom, propisima donesenim temeljem njega,kao i posebnim propisima o zatiti okolia i prirode.

Vodna politika

lanak 6.Ministarstvo je nositelj vodne politike.U pripremi i provedbi vodne politike sudjeluju i druga tijela dravne uprave, pravne osobe s javnimovlastima i druge pravne i fizike osobe, druga javna i savjetodavna tijela, koja svojim djelovanjemznatnije pridonose ostvarenju ciljeva vodne politike.Meunarodnu suradnju u pitanjima koja ureuje ovaj Zakon ostvaruje Ministarstvo.

II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAEVINE1. Pravni status voda

Voda kao ope dobrolanak 7.

Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasnitva i drugihstvarnih prava.Vode iz stavka 2. ovoga lanka koriste se i na njima se stjeu prava na nain i pod uvjetimautvrenim ovim Zakonom i drugim propisima.

2. Pravni status vodnog dobra

Vodno dobro

lanak 8.Vodno dobro ine zemljine estice koje obuhvaaju:1. vodonosna i naputena korita povrinskih voda,2. ureeno inundacijsko podruje,3. neureeno inundacijsko podruje,4. prostor na kojem je izvorite voda iz lanka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu


9 of 96 11.5.2015. 12:31

fiziku zatitu i prostor na kojem je izvorite, izdanosti najmanje 10m3 dnevno, prirodnemineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fiziku zatitu i5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode, njezinom diobom navie rukavaca, naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem.Prostor iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka koji nije u vlasnitvu Republike Hrvatske ne moe bitimanji od 400 niti vei od 450 etvornih metara oko izvorita, tako da je izvorite u pravilu usreditu toga prostora.Prostor iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka koji je u vlasnitvu Republike Hrvatske je jedan hektaroko izvorita, tako da je izvorite u pravilu u sreditu toga prostora, ili iznimno manje povrine akoje zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske na kojem je izvorite manje povrine od jednoghektara.Prostor iz stavka 2. i 3. ovoga lanka mora biti zasebna katastarska i zemljinoknjina estica, zakoju se prije parcelacije osniva pravo slunosti prolaza i provoza do javne prometnice, na teret svihnekretnina.Na parcelaciju nekretnina javnog vodnog dobra ne primjenjuju se propisi o prostornom ureenjukoji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu.Vodno dobro se koristi na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Namjena vodnog dobra

lanak 9.Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno za:1. graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za osnovnumelioracijsku odvodnju,2. odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja,3. graenje i odravanje graevina za unutarnju plovidbu,4. provedbu obrane od poplava,5. koritenje i zatitu izvorita voda iz lanka 8. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona.

Utvrenje pripadnosti vodnom dobrulanak 10.

Ministarstvo rjeenjem utvruje pripadnost zemljita iz lanka 8. ovoga Zakona vodnom dobru, uzprethodno miljenje Hrvatskih voda.U sluaju dvojbe ili spora je li neka zemljina estica vodnoga dobra po sili Zakona postala javnovodno dobro na temelju lanka 11. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, Ministarstvo o tome donosiutvrujue rjeenje.Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sadri oznaku nekretnine prema podacima iz zemljineknjige i nalog sudu za njegovu provedbu.Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se nadlenom dravnom odvjetnitvu.alba protiv rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravnispor.Izvrenje rjeenja iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka provodi nadleni zemljinoknjini sud.

Javno vodno dobro

lanak 11.Javno vodno dobro ine zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje su do dana stupanja nasnagu Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilokoje druge pravne osnove: ope dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno dobro vode, dravno vlasnitvo, vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo bezobzira tko je bio nositelj prava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, odnosno koje su u zemljinoj


10 of 96 11.5.2015. 12:31

knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, dravno vlasnitvo,vlasnitvo jedinice lokalne samouprave, drutveno vlasnitvo s naznakom ili bez naznake nositeljaprava koritenja, upravljanja ili raspolaganja, openarodna imovina, ope dobro i sl.Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one zemljine estice iz lanka 8.ovoga Zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljinoj knjizi,odnosno koje su bile upisane u zemljinu knjigu, ali nitko nije naznaen kao njihov vlasnik.Javnim vodnim dobrom postaju i one zemljine estice iz lanka 8. ovoga Zakona koje se izvlasteili otkupe u korist Republike Hrvatske.Javno vodno dobro je javno dobro u opoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno lanku 14.stavku 2. ovoga Zakona, i u vlasnitvu je Republike Hrvatske.Javno vodno dobro je neotuivo.Na javnom vodnom dobru ne moe neka druga osoba, dosjelou niti na drugi nain, stei pravovlasnitva niti drugo stvarno pravo, osim prava slunosti i prava graenja na nain ureen lankom16. ovoga Zakona.Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 6. ovoga lanka su nitetni.Osoba koja neovlateno koristi javno vodno dobro ne moe ostvariti posjedovnu zatitu.

Prestanak statusa vodnog dobra

lanak 12.Zemljinim esticama iz lanka 8. ovoga Zakona prestat e status vodnog dobra kad trajno postanunepotrebne za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona ili kad nekretnina trajno izgubi svojstvo vodnogdobra.Zemljinim esticama iz lanka 8. ovoga Zakona i to ureenim potocima u graevinskom podrujujedinice lokalne samouprave koji se u cijelosti nadsvode ili zacijeve prestaje status vodnog dobra uzzadranje prava slunosti vodova u svrhu njihovog graenja ili odravanja. S ureenim potocimaizjednaene su graevine za zatitu od erozija i bujica u graevinskom podruju jedinice lokalnesamouprave.Ispunjenje pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka rjeenjem utvruje Ministarstvo, uz prethodnomiljenje Hrvatskih voda. Ispunjenje pretpostavki iz stavka 2. ovoga lanka rjeenjem utvrujeMinistarstvo, na zahtjev Hrvatskih voda.Ako se rjeenje iz stavka 3. ovoga Zakona donosi za estice iz lanka 11. ovoga Zakona,prestankom statusa vodnog dobra prestaje i status javnog vodnog dobra. U tom sluaju rjeenjesadri oznaku nekretnine koja je izgubila status javnog vodnog dobra i nalog sudu za otpis ovezemljine estice i pripis u novi zemljinoknjini uloak, s upisom prava vlasnitva RepublikeHrvatske uz istodobno brisanje tereta zabrane otuenja i optereenja nekretnine zalonim pravom iposljedice nitetnosti pravnih poslova, te upisom prava slunosti iz stavka 2. ovoga lanka, gdje jeprimjenjivo.

Upis javnog vodnog dobra u zemljinu knjigu

lanak 13.Javno vodno dobro upisuje se u zemljinu knjigu i katastar na sljedei nain: u posjedovnicu (List A), uz podatke koji se inae upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznakavrste javnog vodnog dobra iz lanka 8. Zakona, u vlastovnicu (List B) upisuje se oznaka: javno vodno dobro u opoj uporabi u vlasnitvuRepublike Hrvatske i oznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom sukladno lanku 15. stavku1. ovoga Zakona, u teretovnicu (List C) upisuje se zabrana otuenja i zabrana optereenja nekretnine zalonimpravom, uz oznaku posljedice nitetnosti pravnih poslova, a briu se sva prava zaloga, prvokupa,najma, nazadkupa i zakupa, te ona ogranienja raspolaganja zemljinoknjinim tijelom ilisuvlasnikim dijelom kojima je podvrgnut svagdanji vlasnik optereenoga dobra.


11 of 96 11.5.2015. 12:31

Hrvatske vode izdat e posebnu potvrdu kojom e odrediti naziv i vrstu vodnog dobra.Na temelju potvrde iz stavka 2. ovoga lanka provest e se upis naziva i vrste vodnog dobra uzemljinoj knjizi i u katastru.Na upis naznake i vrste vodnog dobra u zemljinoj knjizi i katastru nee se primjenjivati propisi okatastru koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Vodne graevine i druge javne graevine na javnom vodnom dobrulanak 14.

Vodne graevine izgraene na javnom vodnom dobru pripadnost su javnog vodnog dobra sukladnonaelu jedinstva nekretnine, osim vodnih graevina izgraenih na temelju prava graenja dok topravo traje, odnosno vodnih graevina izgraenih na temelju prava slunosti vodova.Javno vodno dobro na kojem su izgraene vodne graevine kao njegova pripadnost, u javnoj jeuporabi ako je tako odreeno aktom vlasnika.Graenjem cestovnih i eljeznikih prometnica na javnom vodnom dobru ne mijenja se pravnistatus javnoga vodnoga dobra.

Upravljanje javnim vodnim dobrom

lanak 15.Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, osim u sluaju iz lanka15.a i lanka 23. stavka 4. ovoga Zakona.Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se odravanje, koritenje i uvanje javnogavodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro slui.ume u javnom vodnom dobru su zatitne ume. umama u javnom vodnom dobru gospodaripravna osoba odreena propisima o umama i sukladno propisima o umama, sukladno programugospodarenja na koji suglasnost daju Hrvatske vode. Ova odredba ne mijenja odredbu stavka 1.ovoga lanka.

Upravljanje javnim vodnim dobrom u lukom podruju

lanak 15.aUpravljanje javnim vodnim dobrom u lukom podruju kao i koritenje javnog vodnog dobra ulukom podruju za gospodarske ili osobne potrebe, ukljuujui davanje prava najma, zakupa,slunosti i graenja, kao i druga raspolaganja, osim raspolaganje pravom vlasnitva, ureuje sepropisima o plovidbi i lukama na unutarnjim vodama.

Koritenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe

lanak 16.Pravne i fizike osobe mogu na dijelu javnoga vodnoga dobra ostvariti prava najma, zakupa,slunosti i graenja radi ostvarenja svojih gospodarskih, odnosno osobnih potreba, samo ako topravo nee utjecati na ostvarivanje namjena iz lanka 9. ovoga Zakona.Na tom dijelu javnog vodnog dobra moe se drugim osobama ograniiti ili potpuno iskljuitinjegova uporaba.Odluku o davanju prava iz stavka 1. ovoga lanka donose Hrvatske vode u upravnom postupku.Prethodno miljenje o davanju prava iz stavka 1. ovoga lanka daje Dravni ured za upravljanjedravnom imovinom. Primjerak odluke dostavlja se Ministarstvu. O albi protiv odluke odluujeMinistarstvo.Ugovore o najmu, zakupu, slunosti i pravu graenja na javnom vodnom dobru sklapaju Hrvatskevode, u ime Republike Hrvatske. Primjerak ugovora dostavlja se Ministarstvu.Visinu naknade za prava iz stavka 1. ovoga lanka, te izuzea, rokove i namjene za koje se ta pravadaju propisuje Vlada Republike Hrvatske.


12 of 96 11.5.2015. 12:31

Prihod od naknade za pravo graenja i pravo slunosti na javnom vodnom dobru prihod jedravnoga prorauna, a prihod od naknade za pravo zakupa i najma na javnom vodnom dobruprihod je Hrvatskih voda.

Zahvati na javnom vodnom dobru u javnom interesu

lanak 16.aInvestitor graenja javnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske na javnom vodnom dobru,osim regulacijsko-zatitnih vodnih graevina i graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, moraza izvoenje tog zahvata ishoditi prethodnu suglasnost Hrvatskih voda u upravnom postupku,umjesto odluke i ugovora o pravu graenja, odnosno odluke i ugovora o pravu slunosti.Investitor zahvata u prostoru kojem je lokacijskom dozvolom odreen uvjet da izvede odreenizahvat u prostoru na javnom vodnom dobru mora za izvoenje tog zahvata ishoditi prethodnusuglasnost Hrvatskih voda u upravnom postupku, umjesto odluke i ugovora o pravu graenja,odnosno odluke i ugovora o pravu slunosti.Prethodna suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka dostavlja se Ministarstvu.Nadzor nad izvoenjem zahvata u prostoru iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka obavlja se po pravilimavodnog nadzora.

Koritenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju

lanak 17.Svatko, pod jednakim uvjetima, moe koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na nain iu opsegu koje odreuje tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, uz prethodnusuglasnost Hrvatskih voda.Pri koritenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga lanka ne smije se ugroziti njegovokoritenje za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona i za druga koritenja u skladu s ovim Zakonom, aosobito se mora osigurati zatita obala, korita vodotoka i drugih voda, ukljuujui vodne graevinena njima.

Zemljine estice izvan sustava javnog vodnog dobralanak 18.

Fizike i pravne osobe, vlasnici zemljinih estica, koje pripadaju vodnom dobru, duni su dopustitinjihovo privremeno koritenje za namjene iz lanka 9. ovoga Zakona u cilju odravanja ipoboljanja vodnog reima.Odredbe stavka 1. ovoga lanka odnose se i na dijelove vodnog dobra na kojima se nalaze ceste ieljeznika infrastruktura, luke i luka podruja, zrakoplovna infrastruktura i dr. neovisno o pravuvlasnitva na zemljinim esticama koje ine dijelove tog vodnog dobra.Zemljine estice iz stavka 1. ovoga lanka uknjiit e se u zemljinoj knjizi s naznakom u listuA kao vodno dobro, a u listu C uknjiit e se teret prava prvokupa Republike Hrvatske.

Pravo prvokupa

lanak 19.Republika Hrvatska ima pravo prvokupa zemljinih estica koje ine vodno dobro, a nisu u sustavujavnog vodnog dobra.U sluaju da vlasnik namjerava prodati zemljine estice iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona,duan je podnijeti Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po trnim cijenama u mjestu prodaje.Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga lanka Hrvatske vode dune su u roku od 30 dana ponudu sasvojim miljenjem dostaviti Ministarstvu i tijelu Republike Hrvatske nadlenom za upravljanjeimovinom Republike Hrvatske.Nadlena tijela iz stavka 3. ovoga lanka duna su u roku od ezdeset dana od isteka roka iz stavka


13 of 96 11.5.2015. 12:31

3. ovoga lanka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja ponude o prihvaanju i uvjetimaprihvaanja ponude ili o odbijanju ponude.Ugovor o kupnji zemljinih estica iz stavka 1. ovoga lanka sklapaju Hrvatske vode u imeRepublike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog upanijskog dravnog odvjetnitva.U sluaju da ponuditelj ne primi odgovor nadlenog tijela u roku iz stavka 4. ovoga lanka,slobodan je prodati zemljinu esticu po svom nahoenju.Kupljena zemljina estica iz stavka 2. ovoga lanka upisuje se u zemljinu knjigu kao javno vodnodobro.

Izvlatenje u cilju pripajanja javnom vodnom dobru

lanak 20.Iznimno, ako su zemljine estice iz lanka 8. stavka 1. ovoga Zakona osobito znaajne zaodravanje vodnog reima, mogue ih je izvlastiti u korist Republike Hrvatske u skladu sodredbama Zakona kojim se ureuje izvlatenje.Potrebu za izvlatenjem estice iz stavka 1. ovoga lanka utvruju Hrvatske vode.U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka smatra se da postoji interes Republike Hrvatske po samomzakonu.Prijedlog za pokretanje postupka izvlatenja Hrvatske vode dostavljaju nadlenom tijelu dravneuprave, koje pokree postupak izvlatenja.Hrvatske vode snose trokove izvlatenja iz stavka 1. ovoga lanka.Izvlatena zemljina estica koja je predmet izvlatenja iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se uzemljinu knjigu kao javno vodno dobro.

3. Vodne graevineNamjena vodnih graevina

lanak 21.Vodne graevine su graevine ili skupovi graevina zajedno s pripadajuim ureajima i opremom,koji ine tehniku, odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za ureenje vodotoka i drugih povrinskihvoda, za zatitu od tetnog djelovanja voda, za zahvaanje voda u cilju njihova namjenskogkoritenja i za zatitu voda od oneienja.

Vrste vodnih graevinalanak 22.

Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:1. regulacijske i zatitne vodne graevine nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretnikanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajueim graevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapita, graevine za zatitu oderozija i bujica i druge graevine pripadajue ovim graevinama;2. komunalne vodne graevine:2.1. graevine za javnu vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i druge zahvatnegraevine na vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavnidovodni cjevovodi i vodoopskrbna mrea,2.2. graevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mjeovitikanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, ureaji za proiavanjeotpadnih voda, ureaji za obradu mulja nastalog u postupku proiavanja otpadnih voda, lagune,ispusti u prijemnik i druge graevine pripadajue ovim graevinama, ukljuujui sekundarnumreu;3. vodne graevine za melioracije:3.1. graevine za melioracijsku odvodnju su graevine iz stavka 2. ovoga lanka,


14 of 96 11.5.2015. 12:31

3.2. graevine za navodnjavanje akumulacijske i druge zahvatne graevine, razvodna mrea idruge graevine pripadajue ovim graevinama,3.3. mjeovite melioracijske graevine su graevine iz podtoke 3.1. i 3.2. ove toke;4. vodne graevine za proizvodnju elektrine energije brane, akumulacije, dovodni i odvodnikanali, tuneli i druge graevine, ureaji i oprema pripadajui ovim graevinama;5. graevine za unutarnju plovidbu objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lukegraevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.Graevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajuim crpnim stanicama, drenaama,betonskim propustima, epovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zatitu oderozija, ustavama i drugim pripadajuim graevinama, ureajima i opremom, i dijele se na:1. graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:1.1. melioracijske graevine I. reda glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskogsustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mree i odvode u prirodni iliumjetni prijamnik,1.2. melioracijske graevine II. reda glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskogsustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mree i odvodemelioracijske graevine I. reda;2. graevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:2.1. melioracijske graevine III. reda sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda spoljoprivrednih povrina i njihovo odvoenje u graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju(melioracijske graevine II. reda),2.2. melioracijske graevine IV. reda parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda spoljoprivrednih, odnosno drugih estica i njihovo odvoenje u melioracijske graevine III. reda.Vodne graevine iz ovoga lanka od interesa su za Republiku Hrvatsku.Graenje i odravanje vodnih graevina iz ovoga lanka u interesu je Republike Hrvatske.

Pravni status vodnih graevinalanak 23.

Regulacijske i zatitne vodne graevine i graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju uvlasnitvu su Republike Hrvatske.Vodne graevine za melioracije, osim graevina iz stavka 1. ovoga lanka, javna su dobra u javnojuporabi i u vlasnitvu su jedinica podrune (regionalne) samouprave.Komunalne vodne graevine su javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasnitvu su javnoga isporuiteljavodne usluge.Vodne graevine za proizvodnju elektrine energije investitor kojih je Republika Hrvatska ilipravna osoba kojoj je Republika Hrvatska veinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskimpravom odluivanja, ukljuivo i prostor akumulacije izgraen oko javnoga vodnoga dobra uvlasnitvu su Republike Hrvatske. Graevina iz ovoga stavka jedinstvena je graevina.Graevine za unutarnju plovidbu investitor kojih je Republika Hrvatska ili luka uprava, uvlasnitvu su Republike Hrvatske.Pravne i fizike osobe mogu za vlastite potrebe na vlastitom zemljitu ili na zemljitu na kojemostvare pravo graenja odnosno pravo slunosti vodova graditi vodne graevine.

Upravljanje vodnim graevinamalanak 24.

Regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama, graevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju uvlasnitvu Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.Graevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevinama za navodnjavanje u vlasnitvujedinica podrune (regionalne) samouprave upravljaju te jedinice.Komunalnim vodnim graevinama upravlja javni isporuitelj vodne usluge ili koncesionar iz


15 of 96 11.5.2015. 12:31

lanka 171. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona.Na upravljanje graevinama za unutarnju plovidbu primjenjuju se posebni propisi o plovidbi ilukama na unutarnjim vodama.Na upravljanje graevinama za proizvodnju elektrine energije primjenjuju se posebni propisi oenergiji i tritu elektrine energije.Pod upravljanjem u smislu ovoga lanka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih graevina,njihovo odravanje, uvanje i koritenje za namjene kojima vodne graevine slue.

Razvrstaj vodnih graevina za melioracijelanak 25.

Popis graevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, te mjeovite melioracijske graevine odinteresa za Republiku utvruje ministar.Na mjeovite melioracijske graevine sadrane u popisu iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju seodredbe ovoga Zakona koje se odnose na graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, a na onekoje nisu sadrane u popisu iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje seodnose na graevine za detaljnu melioracijsku odvodnju.

Gradnja i odravanje vodnih graevinalanak 26.

Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih graevina i vodnih graevina za osnovnumelioracijsku odvodnju u vlasnitvu Republike Hrvatske provodi se prema Planu upravljanjavodama.Gradnja i odravanje graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevina za navodnjavanje uvlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave provodi se prema programu koji donosinjezino predstavniko tijelo.Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina provodi se prema planu koji donosi skuptina,odnosno upravno vijee javnog isporuitelja vodne usluge, a gradnja i odravanje komunalnihvodnih graevina pod koncesijom iz lanka 171. stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona premaugovoru o koncesiji.Ulaganja sredstava dravnog prorauna, vodnih naknada i sredstava iz meunarodnih izvora ugradnju komunalnih vodnih graevina te graevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i graevinaza navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne) samouprave provode se prema Planuupravljanja vodama.Donositelji planova iz ovoga lanka mogu, sukladno tim planovima, donositi detaljnije programe zagradnju i odravanje vodnih graevina.Donositelji planova i programa iz ovoga lanka donose ope tehnike uvjete za gradnju iodravanje vodnih graevina.Na graenje graevina iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka ne plaa se komunalni doprinos.

Graenje manjih komunalnih vodnih graevina

lanak 26.aZa graenje cjevovoda za javnu vodoopskrbu, do 100 mm promjera i do 400 metara duljine nazemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske, jedinica podrune (regionalne) samouprave, jedinicalokalne samouprave kao i pravnih osoba kojima su dioniari, udjeliari odnosno osnivai RepublikaHrvatska, jedinica podrune (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave kao icjevovoda za javnu odvodnju otpadnih voda do 300 mm promjera i do 400 metara duljine nazemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske, jedinica podrune (regionalne) samouprave, jedinicalokalne samouprave kao i pravnih osoba kojima su dioniari, udjeliari odnosno osnivai RepublikaHrvatska, jedinica podrune (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave izdaje se


16 of 96 11.5.2015. 12:31

odgovarajui akt o graenju sukladno propisima o prostornom ureenju i gradnji za ije jeizdavanje dostatan idejni projekt, bez izdavanja lokacijske dozvole.

Izvlatenje u svrhu graenja i odravanja vodnih graevinalanak 27.

Izvlatenje u svrhu graenja i odravanja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, komunalnihvodnih graevina i graevina za melioracije, provodi se sukladno Zakonu o izvlatenju osim kad jeovim Zakonom drukije ureeno.Korisnik u svrhu izgradnje i odravanja vodnih graevina iz stavka 1. ovoga lanka, moe stupiti uposjed nekretnina prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju pod uvjetima iz stavka 3. ovogalanka.Tijelo koje donosi rjeenje o izvlatenju, rjeenjem e odobriti korisniku izvlatenja stupanje uposjed nekretnina prije pravomonosti rjeenja o izvlatenju, ako on uz zahtjev podnese dokaz da jeprijanjem vlasniku isplaena naknada sukladno propisima o izvlatenju, odnosno da mu je naknadastavljena na raspolaganje, ili da je prijanji vlasnik odbio primiti naknadu.Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka donosi se u roku od 7 dana od dana podnoenja zahtjeva.alba protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka ne odgaa njegovo izvrenje.

Graenje i slunost na javnim nekretninamalanak 28.

O pravu graenja vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske na drugim nekretninama uvlasnitvu Republike Hrvatske, koje nisu javno vodno dobro, odnosno o pravu na koritenja opegdobra radi graenja tih graevina, odluuje Vlada Republike Hrvatske, osim ako posebnimzakonom nije drukije odreeno.Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i radi osnivanja prava slunosti, odnosno pravakoritenja radi slunosti.U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne plaaju se: naknada za koritenje opekorisnihfunkcija uma ili druga naknada za prava prenesena sukladno zakonu kojim se ureujegospodarenje umama, naknada zbog umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljitasukladno zakonu kojim se ureuje gospodarenje poljoprivrednim zemljitem, naknada za koritenjecestovnog zemljita sukladno zakonima koji ureuju upravljanje cestama, odnosno autocestama idruge naknade za pravo graenja i pravo slunosti utvrene posebnim propisima.Za pravo graenja vodnih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske ili slunosti radi njihovagraenja ili odravanja, na nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne)samouprave, ili pravnih osoba u kojima su jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samoupraveveinski udjeliar, dioniar ili osniva s veinskim pravom odluivanja, ne plaaju se naknade zagraenje i slunost, pod uvjetom uzajamnosti.

Upravljanje vienamjenskim akumulacijama

lanak 29.Odravanje, snoenje dijela trokova odravanja i usklaivanje koritenja vienamjenskihakumulacija i drugih vodnih graevina koje se, osim za zatitu od tetnog djelovanja voda, koriste iza druge namjene (vodoopskrba, proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, rekreacija i sl.),ostvaruje se u skladu s ugovorom koji zakljuuju Hrvatske vode i drugi nositelji prava na timgraevinama.

Vodne graevine za proizvodnju elektrine energije i unutarnju plovidbulanak 30.

Vodne graevine iz lanka 22. stavka 1. toke 4. i 5. ovoga Zakona investitor kojih je pravna ili


17 of 96 11.5.2015. 12:31

fizika osoba i grade se na zemljitu te osobe, u vlasnitvu su te osobe, a njima se upravlja sukladnoodredbama ovoga Zakona i posebnih propisa o energiji te o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

III. VODNA PODRUJAVodna podruja u Republici Hrvatskoj

lanak 31.Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se vodnapodruja:1. vodno podruje rijeke Dunav i2. jadransko vodno podruje.Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske.Prekogranini rijeni slivovi ujedno su u sastavu meunarodnih vodnih podruja. Dijelommeunarodnog vodnog podruja koji je na teritoriju Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode.

Podjela voda

lanak 32.Povrinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.Povrinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.Popis voda I. reda, koji e ukljuiti meudravne vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale tebujine vode vee snage, utvruje Vlada Republike Hrvatske.Ostale povrinske vode su vode II. reda.

Podjela vodnih podrujalanak 33.

Vodna podruja se mogu podijeliti na:1. podruja podslivova,2. podruja malih slivova i3. sektore.Granice podslivova, podruja malih slivova i sektora iz stavka 1. ovoga lanka utvruju sepravilnikom ministra, na prijedlog Hrvatskih voda.Mali slivovi mogu se kombinirati s veima ili povezati s oblinjim malim slivovima i tako formirativodna podruja, gdje je to primjereno. Tamo gdje podzemne vode ne slijede u potpunosti odreenisliv, bit e prikljuene najbliem ili najprimjerenijem vodnom podruju. Priobalne vode bit eodreene i prikljuene najbliem ili najprimjerenijem vodnom podruju.

IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA

Planski dokumenti upravljanja vodama

lanak 34.Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnimpodrujima, viegodinji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanjavodama i detaljni planovi ureeni ovim Zakonom.

Strategija upravljanja vodama

lanak 35.Strategija upravljanja vodama je planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadacidravne politike u upravljanju vodama u dugoronom razdoblju.Strategija upravljanja vodama zasniva se na znanstvenim istraivanjima, kontinuiranom praenju


18 of 96 11.5.2015. 12:31

rasporeda stanja i pojava u vezi s vodama i njihovim koritenjem, uvaavanju specifinosti vodneproblematike svakog vodnog podruja i cjelovite zatite okolia.Strategija upravljanja vodama usklauje se s drugim stratekim dokumentima koje donosi Hrvatskisabor.Strategija upravljanja vodama usklauje se periodino sukladno promjenama koje nastaju uvodnom sustavu, gospodarskom i drutvenom razvoju.Strategiju upravljanja vodama donosi Hrvatski sabor.Strategija upravljanja vodama objavljuje se u Narodnim novinama.

Plan upravljanja vodnim podrujimalanak 36.

Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim podrujima, koji se objavljuje uNarodnim novinama.Plan upravljanja vodnim podrujima obuhvaa za svako vodno podruje zasebno, osobito:1. opis prirodnih znaajki i stanja voda i u okviru toga osobito:1.1. za povrinske vode, ukljuivo priobalne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela, prikaztipova vodnih tijela i opis njihovih znaajki i ocjenu koliinskog stanja voda,1.2. za podzemne vode: prikaz poloaja i granica vodnih tijela i opis njihovih znaajki, ocjenuoneienja iz rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodni okoli,1.3. saetak znaajnijih optereenja (pritisaka) i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje povrinskihvoda, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu oneienja iz tokastihizvora, ocjenu oneienja iz rasprenih izvora ukljuivo i pregled znaajnijih utjecaja na vodniokoli, ocjenu koliinskog stanja koritenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti nastanje voda,1.4. popis i kartografski prikaz zatienih podruja iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,ukljuujui uvjete i mjere zatite prema ovom Zakonu i posebnim propisima,1.5. kartu mree monitoringa i prikaz na karti rezultata obavljenih monitoringa povrinskih voda,ukljuivo i priobalnih voda, voda teritorijalnoga mora i podzemnih voda i zatienih podruja upogledu stanja tih voda,1.6. ekonomsku analizu koritenja voda,2. popis ciljeva kakvoe za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, vode teritorijalnoga mora ipodzemne vode, ukljuujui i zatiena podruja, te rokovi za postizanje tih ciljeva,3. saeti prikaz donesenih programa mjera za postizanje ciljeva kakvoe voda, ukljuujui i nainepostizanja ciljeva tim mjerama, ukljuujui osnovne mjere i dopunske mjere;4. utvrivanje sredstava potrebnih za provedbu programa mjera iz ovoga Plana,5. pravila primjene pojedinih sastavnica Plana.Pored sadraja iz stavka 2. ovoga lanka, Plan upravljanja vodnim podrujima sadrava i:1. registar detaljnijih planova i programa koji se odnose na odreene podslivove, sektore, posebnapitanja ili tipove voda na vodnom podruju na koje se odnosi plan sa saetkom njihovih sadraja, teregistar programa iz lanka 37. ovoga Zakona sa saetim prikazom njihovoga sadraja,2. izvjee koje sadri opis aktivnosti i rezultata sudjelovanja javnosti u pripremi Plana,3. popis nadlenih institucija za primjenu Plana na vodnom podruju,4. oznaku kontaktnih mjesta na kojima se moe stei uvid, odnosno dobiti pratea dokumentacija iinformacije koje se odnose na izradu, preispitivanje, izmjene i dopune Plana upravljanja vodnimpodrujima, detalji o kontrolnim mjerama donesenim za tokaste izvore oneienja i za sve drugeidentificirane negativne utjecaje na stanje vodnih tijela na vodnom podruju i sadanji rezultatimonitoringa.Pored sadraja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka svaki novi, dopunjeni ili promijenjeni Plan upravljanjavodnim podrujima sadrava i:1. saetak svih promjena i dopuna Plana od dana njegovog stupanja na snagu,2. ocjenu stupnja postizanja ciljeva,


19 of 96 11.5.2015. 12:31

3. saetak mjera koje su bile predviene u prijanjem Planu, a koje nisu bile provedene s razlozimazato nisu bile provedene,4. saetak dopunskih mjera koje nisu bile predviene u prijanjem Planu, a koje su bile izvedene zapostizanje ciljeva.Plan upravljanja vodnim podrujima donosi se za razdoblje od 6 godina, nakon ega se mijenja idopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina.Hrvatske vode mogu donijeti detaljnije planove upravljanja za podsliv, mali sliv i sektor, odnosnoplanove vezane za druga pitanja od interesa za upravljanje vodama.Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su od Hrvatskih voda ishoditi zahtjeveza izradu prostornih planova i miljenje o potivanju tih zahtjeva u odnosu na usklaenost tihprostornih planova s planskim dokumentima upravljanja vodama.O izvrenju Plana upravljanja vodnim podrujima podnosi se izvjee Hrvatskom saboru svake 3godine. Izvjee izrauju Hrvatske vode. Izvjee je sastavni dio Plana upravljanja vodnimpodrujima.

Propis o sadraju Plana upravljanja vodnim podrujimalanak 36.a

Ministar donosi pravilnik o sadraju Plana upravljanja vodnim podrujima kojim ureuje detaljnijisadraj Plana upravljanja vodnim podrujima, metodologiju za analizu znaajki vodnoga podrujaiz lanka 45. ovoga Zakona, ukljuujui i sadraj ekonomske analize koritenja voda, sadrajprograma mjera ukljuujui osnovne i dopunske mjere iz lanka 47. ovoga Zakona, sadrajpodataka o nadlenim tijelima za provedbu ovoga Zakona i o nadlenim tijelima svihmeunarodnih tijela u kojima sudjeluje Republika Hrvatska u provedbi odredbi ovoga Zakona, kaoi obvezu izrade izvjetaja o planiranim radnjama za provedbu naela povrata trokova od vodnihusluga.

Plan upravljanja vodnim podrujima na meunarodnom vodnom podrujulanak 36.b

Za meunarodno vodno podruje koje se u cijelosti nalazi unutar Europske unije, Ministarstvo euskladiti aktivnosti u cilju izrade jedinstvenog plana upravljanja meunarodnim vodnim podrujem.Ako se takav plan upravljanja vodnim podrujem ne izradi, plan upravljanja vodnim podrujimaobuhvatit e i dijelove meunarodnog vodnog podruja na teritoriju Republike Hrvatske, radiostvarenja ciljeva zatite voda po ovom Zakonu.Za meunarodno vodno podruje koje se protee izvan granica Europske unije, Ministarstvo euskladiti aktivnosti u cilju izrade jedinstvenog plana upravljanja, plan upravljanja vodnimpodrujima obuhvatit e dio meunarodnog vodnog podruja koji se nalazi na teritoriju RepublikeHrvatske.

Meunarodno izvjetavanje o Planu upravljanja vodnim podrujimalanak 36.c

Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji i zainteresiranim zemljama lanicama Europskeunije, kopije Plana upravljanja vodnim podrujima, ukljuivo i njegove izmjene i dopune, u roku od3 mjeseca od njihovog objavljivanja.Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji zbirna izvjea o analizama znaajki vodnih podrujaiz lanka 45. ovoga Zakona i plana monitoringa iz lanka 44. stavka 6. ovoga Zakona, u roku od 3mjeseca od njihove izrade, odnosno donoenja.Hrvatske vode dostavljaju Europskoj komisiji privremeno izvjee o postignutom napretku uprovedbi programa mjera iz lanka 47. ovoga Zakona u roku od 3 godine od objavljivanja svakog


20 of 96 11.5.2015. 12:31

plana upravljanja vodnim podrujima i njegovih izmjena i dopuna.Viegodinji programi gradnje

lanak 37.Vlada Republike Hrvatske donosi viegodinje programe gradnje komunalnih vodnih graevina,regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i graevina za melioracije, koje izrauju Hrvatske vode.Programi iz stavka 1. sukladni su Strategiji upravljanja vodama i Planu upravljanja vodnimpodrujima.Programima iz stavka 1. ovoga utvruju se pojedinani projekti, nain i razdoblje provedbe,sudionici u provedbi, iznosi ulaganja i izvori sredstava za njih te red prvenstva u provedbi, gdje jeprimjenjivo.Programi iz stavka 1. ovoga lanka u odgovarajuem opsegu uvrtavaju se u program mjera izlanka 36. stavka 2. toke 3. ovoga Zakona.

Financijski plan i Plan upravljanja vodama

lanak 38.Financijski plan Hrvatskih voda izrauje se sukladno odredbama Zakona o proraunu kojima seureuju financijski planovi izvanproraunskih korisnika.Za upravljanje vodama na godinjoj razini donosi se Plan upravljanja vodama.Plan upravljanja vodama mora biti sukladan financijskom planu Hrvatskih voda.Plan upravljanja vodama mora biti sukladan Planu upravljanja vodnim podrujima.

Sudjelovanje javnosti

lanak 39.Strategija upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim podrujima moraju se u nacrtu uinitidostupnim javnosti, ukljuujui i korisnike voda, tako to e se:1. objaviti vremenski raspored i program rada na izradi Strategije upravljanja vodama i Planaupravljanja vodnim podrujima, ukljuujui i popis konzultacija koje treba obaviti, najmanje 3godine prije poetka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanjavodnim podrujima odnosi,2. objaviti privremeni pregled znaajnih vodnogospodarskih pitanja uoenih na vodnom podruju,najmanje 2 godine prije poetka razdoblja na koje se Strategija upravljanja vodama, odnosno Planupravljanja vodnim podrujima odnosi,3. objaviti nacrt Strategije, odnosno Plana najmanje godinu dana prije poetka razdoblja na koje seStrategija upravljanja vodama, odnosno Plan upravljanja vodnim podrujima odnosi.Na pisani zahtjev pojedinih pravnih i fizikih osoba odobrit e im se uvid u popratnudokumentaciju i informacije koritene u izradi nacrta Strategije upravljanja vodama, odnosno Planaupravljanja vodnim podrujima.Najmanje 6 mjeseci e se osigurati za pisane primjedbe.Ministar pravilnikom ureuje detaljnije nain konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtuStrategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima.Na pitanja sudjelovanja javnosti u izradi Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnimpodrujima koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se propisi o zatiti okolia.Odredbe ovoga lanka odnose se i na izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim podrujima.

V. ZATITA VODA

1. Opa svrha zatite vodaCiljevi zatite voda


21 of 96 11.5.2015. 12:31

lanak 40.Zatita voda ima za cilj: sprijeiti daljnje pogoranje, zatititi i poboljati stanje vodnih ekosustava te, s obzirom napotrebe za vodom, kopnenih ekosustava i movarnih podruja izravno ovisnih o vodnimekosustavima; promicati odrivo koritenje voda na osnovi dugorone zatite raspoloivih vodnih resursa; bolje zatititi i poboljati stanje vodnog okolia, meu ostalim i putem specifinih mjera zapostupno smanjenje isputanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prekid ilipostupno ukidanje isputanja, emisija ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste; osigurati postupno smanjenje oneienja podzemnih voda i sprjeavati njihovo daljnjeoneienje, te pridonijeti ublaavanju posljedica poplava i sua.Ostvarenjem ciljeva iz stavka 1. ovoga lanka pridonosi se: ouvanju ivota i zdravlja ljudi, osiguravanju dostatnih koliina povrinskih i podzemnih voda dobre kakvoe potrebnih zaodrivo, uravnoteeno i pravino koritenje voda, znatnom smanjenju oneienja podzemnih voda, zatiti kopnenih povrinskih voda i morskih voda, postizanju ciljeva mjerodavnih meunarodnih ugovora, ukljuujui i one koji su usmjereni nauklanjanje oneienja morskog okolia sukladno propisima kojima se osigurava prekidanje ilipostupno ukidanje isputanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, a s konanimciljem postizanja vrijednosti u morskom okoliu bliskih temeljnim koncentracijama tvari koje seprirodno javljaju i koncentracija oko nule za sintetske tvari i sprjeavanju daljnjeg pogoranja te zatiti i poboljanju stanja vodnih ekosustava te, s obzirom napotrebe za vodom, kopnenih ekosustava i movarnih podruja izravno ovisnih o vodnimekosustavima.Zatita voda ostvaruje se donoenjem provedbenih propisa iz ovoga poglavlja, nadzorom nadstanjem kakvoe voda i izvorima oneiavanja, kontrolom oneienja, zabranom isputanjaoneiujuih tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponaanja koja mogu izazvati oneienjevodnoga okolia i okolia u cjelini, graenjem i upravljanjem graevinama odvodnje iproiavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim ouvanju i poboljavanju kakvoe inamjenske korisnosti voda.Provedba mjera zatite voda od oneienja ne moe izravno ili neizravno poveati oneienjekopnenih voda.Zatita voda ukljuuje uvijek i zatitu vodnog okolia, a gdje je primjenjivo i drugih sastavnicaokolia.

2. Standard kakvoe voda i utvrivanje stanja vodaStandard kakvoe voda

lanak 41.Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje standard kakvoe voda za povrinske, ukljuivo ipriobalne vode i vode teritorijalnoga mora te podzemne vode.Propis iz stavka 1. ovoga lanka sadrava i: kriteriji za utvrivanje ciljeva zatite vodnoga okolia sukladno opoj svrsi zatite voda iz lanka40. stavka 1. ovoga Zakona, kemijske i ekoloke pokazatelje za povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, kemijskepokazatelje za vode teritorijalnoga mora, kemijske i koliinske pokazatelje za podzemne vodeukljuivo i mjerila za ocjenjivanja stanja i utvrivanje znaajki trajnih promjena stanja podzemnihvoda, kriterije za odreivanje osjetljivih i manje osjetljivih podruja,


22 of 96 11.5.2015. 12:31

kriterije za odreivanje ranjivih podruja, standarde kakvoe za salmonidne i ciprinidne vode, preporuene i obvezne vrijednosti fizikalnih ikemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka i nainutvrivanja usklaenosti kakvoe voda s propisanim pokazateljima, standarde kakvoe voda pogodnih za koljkae, preporuene i obvezne vrijednosti fizikalnih ikemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; nain uzorkovanja, uestalost uzimanja uzoraka i nainutvrivanja usklaenosti kakvoe voda s propisanim pokazateljima, pretpostavke za odreivanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela iz lanka 54. stavka 1.podstavka 1. ovoga Zakona te njihove ekoloke, kemijske i koliinske pokazatelje, pretpostavke za utvrivanje sluajeva pod kojima se privremeno pogoranje stanja voda neesmatrati povredom ciljeva iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona kao i odredbi ovoga Zakona kojimse osigurava ostvarenje tih ciljeva, potrebna istraivanja i ispitivanja kakvoe voda, iskljuujui granine vrijednosti emisija,tehnike specifikacije i standardizirane metode za primjenu programa praenja stanja voda(monitoring) iz lanka 44. ovoga Zakona, popis prioritetnih tvari, prioritetnih opasnih tvari i ostalih oneiujuih tvari, te ogranienja ili zabrane isputanja oneiujuih tvari u vode te ogranienja i zabrane odlaganjaoneiujuih tvari na mjestima s kojih postoji mogunost oneienja voda.Kakvoa vode namijenjene za ljudsku potronju, osim kakvoe vode u vodnim tijelima iz lanka88. ovoga Zakona, ureuje se posebnim zakonom.Kakvoa prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju natrite u bocama i drugoj ambalai ureuje se propisima o hrani.

Vie ciljeva zatite

lanak 42.Kad je za odreeno vodno tijelo utvreno vie od jednog cilja kakvoe voda, primjenjuje se cilj snajstroim zahtjevima.

Zabrana isputanja opasnih tvari

lanak 43.Opasne tvari i druge oneiujue tvari zabranjeno je isputati ili unositi u vode, te odlagati namjestima s kojih postoji mogunost oneienja voda i vodnoga okolia, osim pod uvjetimautvrenim ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga ili posebnih zakona.

Monitoring

lanak 44.Nadzor nad stanjem povrinskih, ukljuivo i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se isustavnim praenjem stanja voda (monitoring).Ciljevi monitoringa su: utvrivanje dugoronih promjena (nadzorni monitoring), utvrivanje promjena uslijed provoenja mjera na podrujima za koja je utvreno da neispunjavaju uvjete za dobro stanje (operativni monitoring), utvrivanje nepoznatih odnosa (istraivaki monitoring).Monitoring iz stavka 1. obuhvaa pokazatelje potrebne da se utvrdi: zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfoloke znaajke, ekoloko i kemijsko stanje iekoloki potencijal za povrinske vode, ekoloko i kemijsko stanje i ekoloki potencijal za priobalne vode, kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i koliinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.Pored pokazatelja iz stavka 3. ovoga lanka monitoring e obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno


23 of 96 11.5.2015. 12:31

odredbama posebnih propisa po kojima su zatiena podruja podruja posebne zatite vodaodreena.Prikupljanje podataka u okviru bilokoga monitoringa u cilju klasifikacije ekolokoga stanja vodaobavlja se na lokacijama ukljuenim u mreu interkalibracije Europske unije.Monitoring provode Hrvatske vode o emu donose plan monitoringa.Slubeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih slubenihkontrola voda je Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda.Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.Hrvatske vode su nadlene za tumaenje rezultata monitoringa o emu izrauju godinje izvjeedo 30. lipnja tekue godine za prethodnu godinu.Izvjee iz stavka 9. ovoga lanka dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zatitu okolia.

Analiza znaajki vodnoga podrujalanak 45.

Za svako vodno podruje provodi se analiza njegovih znaajki, pregled utjecaja ljudskog djelovanjana stanje povrinskih voda, ukljuivo i priobalnih voda i podzemnih voda, kao i ekonomska analizakoritenja voda.Analiza znaajki vodnoga podruja ukljuuje i procjenu stanja tijela povrinskih voda, ukljuivo ipriobalnih voda, te tijela podzemnih voda i identifikaciju antropogenih optereenja i utjecaja naznaajke vodnih tijela.Dokumenti iz stavka 1. ovoga lanka sastavnice su Plana upravljanja vodnim podrujima.

Klasifikacija vodnih tijela

lanak 46.Na temelju rezultata monitoringa za svako vodno tijelo pojedinano se donosi ocjena njegovogstanja i razvrstava se u odgovarajuu kategoriju odreenu propisom iz lanka 41. stavka 1. ovogaZakona (klasifikacija stanja vodnih tijela) te uz analizu utjecaja, procjenjuje rizik da odreenovodno tijelo nee postii ciljeve zatite vodnog okolia, odnosno da nee zadrati stanje sukladnociljevima zatite vodnog okolia.Klasifikacija vodnih tijela sastavnica je Plana upravljanja vodnim podrujima.Povrinske vode, ukljuivo i priobalne vode, ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije uskladu s njihovim kemijskim i ekolokim stanjem, odnosno potencijalom za znatno promijenjena iumjetna vodna tijela.Podzemne vode ocjenjuju se i razvrstavaju u odgovarajue kategorije u skladu s njihovimkoliinskim i kemijskim stanjem.Kategorije stanja povrinskih voda su: vrlo dobro, dobro, umjereno, loe i vrlo loe stanje.Kategorije stanja podzemnih voda su: dobro i loe stanje.

Program mjera

lanak 47.Radi postizanja ciljeva zatite vodnoga okolia utvrenih sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1.ovoga Zakona za svako vodno podruje izrauje se program mjera zatite povrinskih, ukljuivo ipriobalnih voda, te podzemnih voda uzimajui u obzir rezultate analiza iz lanka 45. ovoga Zakona.Program mjera zatite voda sastavnica je Plana upravljanja vodnim podrujima.Program mjera iz stavka 2. ovoga lanka sadri i detaljno opisane iznimke za iznimno doputenaisputanja u podzemne vode sukladno propisu iz lanka 60. stavak 3. ovoga Zakona.Program mjera sadrava osnovne mjere iz lanka 47.a ovoga Zakona i dopunske mjere iz lanka 55.ovoga Zakona.Program mjera zatite voda sadrava i dodatne mjere koje se provode u zatienim podrujima podrujima posebne zatite voda iz lanka 48. ovoga Zakona i u znatno promijenjenim vodnim


24 of 96 11.5.2015. 12:31

tijelima iz lanka 54. ovoga Zakona.Program mjera za dio meunarodnog vodnog podruja koje Republika Hrvatska dijeli s dravamalanicama Europske unije, usklauje se s tim dravama.Dopunjeni Program mjera koji sadrava nove ili izmijenjene mjere stupa na snagu najkasnije u rokuod 3 godine od stupanja na snagu Plana upravljanja vodnim podrujima, odnosno njegovih izmjenai dopuna.

Osnovne mjere

lanak 47.aOsnovne mjere iz programa mjera iz lanka 47. ovoga Zakona popisane su u propisu iz lanka 36.aovoga Zakona.Provodei osnovne mjere poduzet e se svi koraci da se ne izazove poveanje oneienja mora.Neovisno o postojeim propisima, primjena osnovnih mjera ne smije ni u kojem sluaju dovesti doizravnog ili neizravnog poveanja oneienja povrinskih voda. Ova se odredba ne primjenjuje usluaju kada bi njena provedba dovela do poveanog oneienja okolia u cjelini.

3. Podruja posebne zatite vodaZatiena podruja

lanak 48.Gdje je radi zatite voda i vodnoga okolia potrebno provesti dodatne mjere zatite, odreuju sezatiena podruja podruja posebne zatite voda, na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa.Zatiena podruja podruja posebne zatite voda su: vodna tijela iz lanka 88. ovoga Zakona, podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodenih organizama, podruja za kupanje i rekreaciju sukladno ovom Zakonu i propisima o zatiti okolia, podruja podlona eutrofikaciji i podruja ranjiva na nitrate, podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta gdje je odravanje ili poboljanje stanja voda bitanelement njihove zatite sukladno ovome Zakonu i/ili propisima o zatiti prirode i podruja loe izmjene voda priobalnim vodama, osjetljivost kojih se ocjenjuje u odnosu naisputanje komunalnih otpadnih voda.Hrvatske vode izradit e registar ili registre zatienih podruja podruja posebne zatite vodasaeci kojih e biti sastavni dio Plana upravljanja vodnim podrujima.Tijela ili osobe koje izrauju odluku o odreivanju i/ili zatiti podruja iz stavka 2. ovoga lanka,duna su iste dostaviti Hrvatskim vodama u roku do 60 dana od dana donoenja odluke.Registar ili registri zatienih podruja moraju se redovito obnavljati i dopunjavati.

Osjetljiva i manje osjetljiva podrujalanak 49.

Osjetljiva podruja su podruja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoe voda potrebnoprovesti viu razinu ili vii stupanj proiavanja komunalnih otpadnih voda od propisanogpravilnikom iz lanka 59. stavka 3. ovoga Zakona, odnosno manje osjetljiva podruja su podrujana kojima prirodne znaajke voda doputaju provedbu nie razine ili nieg stupnja proiavanjakomunalnih otpadnih voda od propisanog pravilnikom iz lanka 60. stavka 3. ovoga Zakona.Akt o odreivanju osjetljivih i manje osjetljivih podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi VladaRepublike Hrvatske, sukladno kriterijima utvrenim propisom iz lanka 41. stavka 1. ovogaZakona.

Utvrivanje ranjivih podruja


25 of 96 11.5.2015. 12:31

lanak 50.Ranjiva podruja su podruja na kojima je, potrebno provesti pojaane mjere zatite voda odoneienja nitratima poljoprivrednog porijekla.Akt o odreivanju ranjivih podruja iz stavka 1. ovoga lanka donosi Vlada Republike Hrvatskesukladno kriterijima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona i na temelju provedenogamonitoringa. Aktom se propisuje i obveza monitoringa koncentracija nitrata poljoprivrednogpodrijetla u povrinskim i podzemnim vodama u ranjivim podrujima.U cilju postizanja ope razine zatite od oneienja nitratima svih tijela povrinskih, ukljuivo ipriobalnih te podzemnih voda, primjenjuju se naela dobre poljoprivredne prakse za iju primjenuse mogu donijeti odgovarajue poticajne mjere.Za podruja utvrena propisom iz stavka 2. ovoga lanka kao ranjiva, ministar nadlean zapoljoprivredu donosi akcijske programe s obveznim mjerama za razdoblje od etiri godine.Detaljan sadraj akcijskog programa kojim se predvia poduzimanje obveznih mjera propisujeministar nadlean za poljoprivredu.Akt iz stavka 2. ovoga lanka se preispituje najmanje svake 4 godine te po potrebi mijenja i/ilidopunjuje.Naela dobre poljoprivredne prakse donosi ministar nadlean za poljoprivredu.

Upravljanje kakvoom voda za kupanjelanak 51.

Upravljanjem kakvoom voda za kupanje osigurava se ouvanje, zatita i poboljanje kakvoepovrinskih voda koje se koriste za kupanje i time pridonosi ouvanju i zatiti okolia i ljudskogzdravlja.Jedinica lokalne samouprave donosi odluku kojom se: utvruju lokacije za kupanje (kupalita) i trajanje sezone za kupanje na povrinskim vodama, prikazuje ocjena o kakvoi povrinskih voda za kupanje i obavlja klasifikacija te odreuje profil vode za kupanje.U sluaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati tetan utjecaj na kakvou povrinskih voda zakupanje i zdravlje kupaa, jedinica lokalne samouprave poduzima pravodobne i primjerene mjerekoje ukljuuju obavjeivanje javnosti i, po potrebi, privremenu zabranu kupanja.Na lokacijama utvrenim sukladno stavku 1. ovoga lanka obavlja se monitoring mikrobiolokekakvoe u povrinskim vodama za kupanje.Podatke o kupalitima, ocjenu kakvoe povrinskih voda za kupanje, klasifikaciju, stanje i profilpovrinskih voda za kupanje i podatke o sluajevima izvanrednih okolnosti, koje mogu imatiutjecaja na kakvou povrinskih voda za kupanje, jedinica lokalne samouprave dostavlja Hrvatskimvodama.Odredbe ovoga lanka ne odnose se na:1. kakvou priobalnih voda za kupanje to se ureuje posebnim propisima o okoliu,2. bazene za plivanje, ukljuivo i bazene u toplicama,3. vode u zatvorenom koje se proiavaju ili koriste u terapijske svrhe i4. umjetno napravljene vode u zatvorenom odvojene od povrinskih i podzemnih voda.Vlada Republike Hrvatske propisom e poblie urediti standarde kakvoe vode za kupanje napovrinskim vodama kopna i upravljanje tim vodama.

Upravljanje kakvoom voda pogodnih za ivot slatkovodnih ribalanak 52.

Upravljanjem kakvoom voda pogodnih za ivot slatkovodnih riba osigurava se zatita ilipoboljanje kakvoe onih tekuih ili stajaih slatkih voda, koje su pogodne ili koje bi smanjenjemili uklanjanjem oneienja postale pogodne za ivot autohtonih vrsta koje pridonose prirodnojraznolikosti i vrsta ije je prisustvo poeljno u svrhu upravljanja vodama.


26 of 96 11.5.2015. 12:31

Propis o odreivanju podruja voda iz stavka 1. ovoga lanka (salmonidne i ciprinidne vode)donosi ministar uz suglasnost ministra nadlenog za ribarstvo, sukladno standardima odreenihpropisom iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.Programe smanjenja oneienja voda u cilju osiguranja kakvoe za vode pogodne za ivotslatkovodnih riba, donose Hrvatske vode sukladno Planu upravljanja vodnim podrujima.Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se za vode u prirodnim i umjetnim ribnjacima koji se koristeza uzgoj riba u gospodarske svrhe (akvakultura).

Upravljanje kakvoom voda pogodnih za koljkaelanak 53.

Upravljanjem kakvoom voda pogodnih za koljkae osigurava se zatita ili poboljanje kakvoeonih voda koje se, propisom iz stavka 2. ovoga lanka, odrede kao pogodne za ivot i rastkoljkaa.Propis o odreivanju voda pogodnih za ivot i rast koljkaa, donosi ministar uz suglasnost ministranadlenog za ribarstvo, sukladno standardima propisa iz lanka 41. stavka 1. ovoga Zakona.Program smanjenja oneienja voda pogodnih za koljkae donose Hrvatske vode sukladno Planuupravljanja vodnim podrujima.

4. Odstupanja od postizanja ciljeva zatite voda

Znatno promijenjena vodna tijela

lanak 54.Planom upravljanja vodnim podrujima moe se sukladno propisu iz lanka 41. stavka 1. ovogaZakona: proglasiti odreeno vodno tijelo kao znatno promijenjeno vodno tijelo tamo gdje, zbog tehnikeneizvedivosti ili s tim povezanih nerazmjernih trokova, nije mogue postii ciljeve zatite voda upogledu dobrog stanja ili dobrog ekolokog potencijala vodnog tijela, produiti rokove za postizanje ciljeva zatite voda, ali pritom osiguravajui da ne doe dodaljnjeg pogoranja stanja vodnog tijela te utvrditi iznimke od postizanja propisanih ciljeva zatite vodnoga okolia kroz utvrivanje blaihciljeva zatite voda za odreeno vodno tijelo koje je izloeno ljudskom djelovanju u takvoj mjeri, ilisu prirodni uvjeti takvi da je postizanje ciljeva zatite vodnoga okolia tehniki neizvedivo ilipovezano s nerazmjernim trokovima.Sastavnice iz stavka 1. ovoga lanka preispituju se svakih 6 godina.

Neodstupanja od postizanja ciljeva zatite voda

lanak 54.aNe smatra se odstupanjem od postizanja ciljeva zatite voda ako se ne uspije postii dobro stanjepodzemnih voda, dobro ekoloko stanje ili, gdje je to odgovarajue, dobar ekoloki potencijal, ilisprijeiti pogoranje stanja povrinskih ili podzemnih voda uslijed novonastalih promjena fizikihkarakteristika povrinskih voda ili promjena razine podzemnih voda, kada su ispunjeni svi sljedeiuvjeti: da su poduzeti svi praktini koraci za ublaavanje negativnog utjecaja na stanje vode; da su razlozi tih izmjena ili promjena izriito navedeni i objanjeni u Planu upravljanja vodnimpodrujima, te da se ciljevi revidiraju svakih 6 godina; da su razlozi tih izmjena i promjena od prevladavajueg javnog interesa i/ili da su koristi zaokoli i drutvo od postizanja ciljeva zatite voda manji od koristi za ljudsko zdravlje, sigurnost iodrivi razvoj koje proizlaze iz tih izmjena i promjena te da se korisni ciljevi kojima slue te promjene stanja vode ne mogu iz tehnikih razloga ili zbog


27 of 96 11.5.2015. 12:31

nerazmjernih trokova postii drugim sredstvima koja predstavljaju znatno bolju ekolokuvarijantu.Ne smatra se odstupanjem od postizanja ciljeva zatite voda i ako se ne uspije sprijeiti pogoranjeod vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju povrinskih voda uslijed novih ljudskih djelatnosti usklopu odrivog razvoja kada su ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka.

Utjecaji zahvata u prostoru na vode

lanak 54.bKada se prema propisima o zatiti okolia provodi postupak procjene utjecaja na okoli, u tom sepostupku ocjenjuje i utjecaj zahvata na vode sa stajalita ciljeva zatite voda i ispunjenja uvjeta izlanka 54.a ovoga Zakona.Kada se prema propisima o za

Documents

Zakon o Vodama