Zakon o Radu Federacije BiH 2015

Godina XXII - Broj 62 Srijeda, 12. 8. 2015. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1144 Na osnovu lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim

UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O RADU

Proglaava se Zakon o radu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma 31.07.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 30.07.2015. godine.

Broj 01-02-639-02/15 06. augusta 2015. godine

Sarajevo Predsjednik

Marinko avara, s. r.

ZAKON O RADU

I - OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona

lan 1. Ovim zakonom ureuje se zakljuivanje ugovora o radu,

radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje pra-va i obaveza iz radnog odnosa, zakljuivanje kolektivnih ugo-vora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Gramatika terminologija

lan 2. Gramatika terminologija koritenja mukog i enskog roda

za pojmove u ovom zakonu ukljuuje oba roda. Ravnopravna zastupljenost spolova

lan 3. Formiranje vijea zaposlenika, mirovnog vijea, ekonom-

sko-socijalnog vijea i drugih organa koji proizilaze iz ovog za-kona i kolektivnih ugovora, odraavat e ravnopravnu zastuplje-nost spolova.

Zasnivanje radnog odnosa lan 4.

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zakljuenog ugovora o radu zasniva se radni odnos.

(2) Nakon zakljuivanja ugovora o radu poslodavac je duan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdrav-stveno osiguranje i osiguranje za sluaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.

Pojam poslodavca lan 5.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu. Pojam radnika

lan 6. Radnik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje je zapo-

sleno na osnovu ugovora o radu. Osnovna prava i obaveze radnika

lan 7. (1) Poslodavac utvruje mjesto i nain obavljanja rada

potivajui pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada lino obavljati preuzeti posao, te potivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i ope akte poslodavca.

(2) Radnik ima pravo na pravinu plau, uvjete rada koji obezbjeuju sigurnost i zatitu ivota i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Osnovi i vrste diskriminacije lan 8.

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje trai zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, brano stanje, porodine obaveze, starost, invalidnost, trudnou, je-zik, vjeru, politiko i drugo miljenje, nacionalnu pripad-nost, socijalno porijeklo, imovno stanje, roenje, rasu, boju koe, lanstvo ili nelanstvo u politikim strankama i sindi-katima, zdravstveni status, ili neko drugo lino svojstvo.

(2) Diskriminacija moe biti direktna ili indirektna.

Broj 62 - Strana 2 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.

(3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znai svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog lana kojim se radnik, kao i lice koje trai zaposlenje stavlja ili je bilo stavljeno u nepovoljniji poloaj u odnosu na druga lica u istoj ili slinoj situaciji.

(4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada odreena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj radnika kao i lice koje trai zaposlenje zbog odreene osobine, sta-tusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema koji ine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog lana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje trae zaposlenje.

Uznemiravanje i nasilje na radu lan 9.

(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja trae zaposlenje kod poslodavca.

(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana je svako neeljeno ponaanje uzrokovano nekim od osnova iz lana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje trai zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana je svako ponaanje koje rijeima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje trai zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara poniavajue ili uvredljivo okruenje.

(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

(5) Mobing predstavlja specifinu formu nefizikog uznemira-vanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili vie lica psihiki zlostavlja i poni-ava drugo lice, a ija je svrha ili posljedica ugroavanje njegovog ugleda, asti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

Zabrana diskriminacije lan 10.

(1) Diskriminacija iz lana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na: a. uvjete za zapoljavanje i izbor kandidata za obavljanje

odreenog posla, b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c. obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje, d. napredovanje u poslu i e. otkazivanje ugovora o radu.

(2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajue po nekom od osnova iz lana 8. ovog zakona, nitave su.

Izuzeci od zabrane diskriminacije lan 11.

(1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isklju-enje ili davanje prvenstva u odnosu na odreeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz lana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odluujui uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time eli postii opravdana.

(2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zatitu odreenih kategorija radnika u skladu sa zakonom.

Zatita u sluajevima diskriminacije lan 12.

(1) U sluajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, radnik kao i lice koje trai zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zatitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju.

(2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljem roku od 30 dana podnijeti tubu nadlenom sudu.

(3) Ako radnik odnosno lice koje trai zaposlenje u sluaju spora iznesu injenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojea razlika nije usmjerena na diskriminaciju ve da ima svoje objektivno opravdanje.

(4) Ako sud utvrdi da je tuba iz stava 2. ovog lana osnovana poslodavac je duan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraena, te mu nadoknaditi tetu nastalu diskriminacijom.

Pravo na voenje krivinog ili graanskog postupka lan 13.

U sluajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne moe se tuma-iti kao ograniavanje ili umanjivanje prava na voenje krivinog ili graanskog postupka. Sloboda udruivanja

lan 14. (1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organi-

zirati sindikat, te se u njega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udruenje poslodavaca, te se u njega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruenja.

(3) Sindikat i udruenja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost lanstva lan 15.

(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruenja poslodavaca.

(2) Radnik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosno udruenju poslodavaca.

Zabrana mijeanja u funkcioniranje udruenja lan 16.

(1) Poslodavcima ili udruenjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, lana ili zastup-nika, zabranjuje se: a. mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravlja-

nje sindikatom; b. zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem

kontroliranja takvog sindikata. (2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog

drugog lica, lana ili zastupnika, zabranjeno je mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruenjem poslodavaca.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 3

Nemogunost zabrane zakonite djelatnosti udruenja lan 17.

Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruenja posloda-vaca ne moe se trajno ni privremeno zabraniti. Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca

lan 18. (1) Poslodavac je duan osigurati odgovarajue uvjete za

djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom. (2) Poslodavac je duan, uz pisanu saglasnost radnika, obrau-

nati i iz plae radnika, obustavljati sindikalnu lanarinu, te je uplaivati na raun sindikata, u skladu sa uputama sindikata.

(3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali iji sindikat ima lanove kod poslodavca, dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.

(4) Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog lana ne mogu prilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti naruavati radne i tehnoloke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Primjena najpovoljnijeg prava lan 19.

(1) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrenih ovim zakonom.

(2) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih ovim zakonom.

(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II - ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU Uvjeti za zakljuivanje ugovora o radu

lan 20. (1) Sa licem mlaim od 15 godina ivota ne moe se zakljuiti

ugovor o radu, niti se ono moe zaposliti na bilo koju vrstu poslova.

(2) Lice izmeu 15 i 18 godina ivota (u daljem tekstu: malo-ljetnik) moe zakljuiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlatenog ljekara ili nadlene zdravstene ustanove pribavi ljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za rad.

Probni rad lan 21.

(1) Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.

(2) Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due od est mjeseci.

(3) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.

(4) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrenog ugovorom o probnom radu.

Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme lan 22.

(1) Ugovor o radu zakljuuje se: a. na neodreeno vrijeme; b. na odreeno vrijeme.

(2) Ugovor o radu koji ne sadri podatak u pogledu trajanja smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.

(3) Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti za period dui od tri godine.

(4) Ako radnik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.

Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

lan 23. Prekidom ugovora o radu iz lana 22. stav 4. ovoga zakona

ne smatraju se prekidi nastali zbog: a. godinjeg odmora; b. privremene sprijeenosti za rad; c. poroajnog odsustva; d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu; e. perioda izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka

na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca; g. vremenskog perioda do 60 dana izmeu ugovora o

radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvren dui vremenski period.

Sadraj zakljuenog ugovora o radu lan 24.

(1) Ugovor o radu zakljuuje se u pisanoj formi i sadri, naro-ito, podatke o: a. nazivu i sjeditu poslodavca; b. imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu

radnika; c. trajanju ugovora o radu; d. danu otpoinjanja rada; e. mjestu rada; f. radnom mjestu na koje se radnik zapoljava i kratak

opis poslova; g. duini i rasporedu radnog vremena; h. plai, dodacima na plau, te periodima isplate; i. naknadi plae; j. trajanju godinjeg odmora; k. otkaznom roku l. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrenim

kolektivnim ugovorom. (2) Umjesto podataka iz st. 1. ta. g., h., i., j., k. i l. ovog lana,

moe se u ugovoru o radu naznaiti odgovarajui lan zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su ureena ta pitanja.

(3) Ako poslodavac ne zakljui ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodre-eno vrijeme, ako poslodavac drugaije ne dokae.

Upuivanje na rad u inozemstvu lan 25.

Ako se radnik upuuje na rad u inozemstvu, prije odlaska u inozemstvo, mora se postii pisana saglasnost izmeu poslodavca i radnika u pogledu slijedeih uvjeta ugovora:

a. radnog njesta u inozemstvu; b. trajanju rada u inozemstvu; c. mjestu rada i boravka u inozemstvu; d. valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim

primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu;


e. uvjetima vraanja u zemlju. Rad izvan prostorija poslodavca

lan 26. (1) Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova i

izvan prostorija poslodavca (kod kue radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(2) Ugovor o radu zakljuen u smislu stava 1. ovog lana, po-red podataka iz lana 24. ovog zakona, sadri i podatke o: a. trajanju radnog vremena, b. vrsti poslova i nainu organiziranja rada, c. uvjetima rada i nainu vrenja nadzora nad radom, d. visini plae za obavljeni rad i rokovima isplate, e. upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi trokova

za njihovu upotrebu, f. naknadi drugih trokova vezanih za obavljanje

poslova i nain njihovog utvrivanja, g. drugim pravima i obavezama.

(3) Ugovor iz stava 1. ovog lana moe se zakljuiti samo za poslove koji nisu opasni ili tetni po zdravlje radnika ili drugih lica i ne ugroavaju radnu okolinu, u skladu sa zakonom.

Radno-pravni status direktora lan 27.

(1) Predsjednik i lanovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva (u daljem tekstu: direktor) moe poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu.

(2) Direktor moe zasnovati radni odnos na neodreeno ili odreeno vrijeme.

(3) Radni odnos na odreeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrjeenja.

(4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ovog zakona.

(5) Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odno-sa, prava, obaveze i odgovornosti se ureuju ugovorom, u skladu sa optim aktom poslodavca.

Dostava radniku fotokopije prijave na obavezno osiguranje lan 28.

Poslodavac je duan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana od dana zakljuivanja ugovora o radu, odnosno poetka rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tie radnika. Podaci koji se ne mogu traiti

lan 29. Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto

(razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zakljuivanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naroito u vezi sa odredbom lana 8. ovog zakona. Postupanje sa linim podacima radnika

lan 30. Lini podaci radnika ne mogu se prikupljati, obraivati,

koristiti ili dostavljati treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD Prava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem i usavravanjem za rad

lan 31. (1) Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti

radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. (2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja

novog naina ili organiziranja rada, omoguiti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.

(3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad.

(4) Uvjeti i nain obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad iz st. 2. i 3. ovog lana ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Prijem pripravnika lan 32.

(1) Radi strunog osposobljavanja za samostalan rad, posloda-vac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom.

(2) Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno poloiti struni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

(3) Ugovor o radu sa pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom nije drugaije odreeno.

(4) Za vrijeme obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na 70% plae utvrene za poslove za koje se osposobljava.

(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o veem iznosu plae iz stava 4. ovog lana.

Polaganje strunog ispita lan 33.

Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu propisano. Struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

lan 34. (1) Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili

pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje je zavrilo kolo-vanje za takvo zanimanje primiti na struno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme strunog osposobljavanja iz stava 1. ovog lana rauna se u pripravniki sta i radno iskustvo utvreno kao uvjet za rad u odreenom zanimanju i moe trajati najdue onoliko vremena koliko traje pripravniki sta.

(3) Ugovor o strunom osposobljavanju zakljuuje se u pisanoj formi.

(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog lana u roku od osam dana nadlenoj slubi za zapoljavanje, radi evidencije i nadzora.

(5) Lice na strunom osposobljavanju ima pravo na zdravstve-no osiguranje kako je to utvreno propisima za nezaposlena lica, a prava po osnovu osiguranja za sluaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.


(6) Licu za vrijeme strunog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i sedmini odmor.

IV - RADNO VRIJEME Pojam radnog vremena

lan 35. (1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, pre-

ma ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukae takva potreba.

(3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Puno i nepuno radno vrijeme lan 36.

(1) Ugovor o radu moe se zakljuiti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom.

(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmino, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odreeno u kraem trajanju.

(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti due od 35 sati sedmino.

(4) Puno radno vrijeme moe se rasporediti na pet, odnosno est radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme krae od punog radnog vremena.

(6) Radnik koji je zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme.

(7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od duine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Skraivanje radnog vremena lan 37.

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Poslovi iz stava 1. ovog lana i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom.

(3) O skraivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog lana odluuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu strune analize izdate od ovlatene strune organizacije, u skladu sa zakonom.

(4) Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraeno radno vrijeme u smislu ovog lana izjednaava se sa punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad lan 38.

(1) U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, radnik je, na zahtijev poslodavca, obavezan da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do osam sati sedmino.

(2) Ako prekovremeni rad radnika traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijetava nadlenu inspekciju rada.

(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku, trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godine ivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojitelju i licu kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta.

(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godine ivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta, moe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Inspekcija rada zabranit e prekovremeni rad uveden suprotno st. 1.-4. ovog lana.

Preraspodjela radnog vremena lan 39.

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme moe se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne moe biti due od 52 sata sedmino, a za sezonske poslove najdue 60 sati sedmino.

(2) O uvoenju preraspodjele iz stava 1. ovog lana, poslodavac je duan donijeti pisanu odluku koju dostavlja radniku.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe biti due od punog ili nepunog radnog vremena.

(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovre-menim radom.

(5) Maloljetni radnik, trudnica, majka odnosno usvojitelj dje-teta do tri godine ivota, kao i samohrani roditelj, samo-hrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta, moe raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

Noni rad lan 40.

(1) Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno.

(2) Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopno najdue jednu sedmicu.

Posebna zatita radnika koji rade nou lan 41.

(1) Poslodavac je pri organizaciji nonog rada ili rada u smjeni duan voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilagoenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s prirodom posla koji se obavlja nou ili u smjeni.

(2) Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima osigu-rati sigurnost i zdravstvenu zatitu u skladu s prirodom posla koji obavljaju, kao i sredstva zatite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.

(3) Radnicima koji rade nou poslodavac je duan osigurati periodine ljekarske preglede najmanje jednom u dvije godine.

(4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog lana utvrdi da radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada nou, poslodavac mu je duan ponuditi zakljuivanje ugovora o radu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan nonog


rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekva-lifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogunost rasporeda radnika na druge poslove.

(5) Zabranjen je noni rad trudnica poev od estog mjeseca trudnoe, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj, i to do navrene dvije godine ivota djeteta.

Noni rad maloljetnih radnika lan 42.

(1) Zabranjen je noni rad maloljetnih radnika. (2) Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu izmeu 19

sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.

(3) Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izmedu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.

(4) Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona (daljem tekstu: nadlena inspekcija rada).

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu: Federalni ministar) e pravilnikom propisati koje se djelat-nosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog lana.

Obaveza voenja evidencija lan 43.

(1) Poslodavac je duan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angaovanim na radu.

(2) Evidencija iz stava 1. ovog lana mora sadravati podatke o poetku i zavretku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu.

(3) Poslodavac je duan, pored evidencija iz stava 1. ovog lana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni-matina evidencija.

(4) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev predoiti evidencije iz st. 1. i 3. ovog lana.

(5) Federalni ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja evidencija iz st. 1. i 3. ovog lana.

V - ODMORI I ODSUSTVA Odmor u toku radnog vremena

lan 44. (1) Radnik koji radi due od est sati dnevno, ima pravo na

odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.

(2) Poslodavac je duan radniku, na njegov zahtjev, omoguiti odmor iz stava 1. ovog lana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

(3) Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne uraunava se u radno vrijeme.

(4) Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Dnevni odmor lan 45.

(1) Radnik ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2) Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne radnike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Sedmini odmor lan 46.

(1) Radnik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne moe biti dui od dvije sedmice.

(2) Od radnika se moe traiti da radi na dan svog sedminog odmora samo u sluaju vie sile, vanrednog poveanja obima posla ukoliko poslodavac ne moe primijeniti druge mjere, sprjeavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Radniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmini odmor.

Minimalni godinji odmor lan 47.

(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najdue 30 radnih dana.

(2) Maloljetni radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

Sticanje prava na godinji odmor lan 48.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od 15 dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.

(2) Ako radnik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu stava 1. ovog lana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3) Odsustvo sa rada zbog privremene sprijeenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog lana.

Nain koritenja godinjeg odmora lan 49.

(1) Trajanje godinjeg odmora due od najkraeg propisanog ovim zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu.

(2) U trajanje godinjeg odmora ne uraunava se vrijeme privremene sprijeenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u sta osiguranja.

(3) Pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na nain kako je utvreno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Koritenje godinjeg odmora u dijelovima lan 50.

(1) Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela. (2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio

koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

(3) Radnik koji ne iskoristi dio godinjeg odmora u smislu stava 2. ovog lana, nema pravo prenoenja godinjeg odmora u narednu godinu.

(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.


Zatita prava na godinji odmor lan 51.

(1) Radnik se ne moe odrei prava na godinji odmor. (2) Radniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti

mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora, osim u sluaju iz lana 52. stav 4. ovog zakona.

Koritenje godinjeg odmora lan 52.

(1) Plan koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstav-nicima u skladu sa zakonom, uzimajui u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

(2) Poslodavac je duan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godinjeg odmora i periodu njegovog koritenja najmanje sedam dana prije koritenja godinjeg odmora.

(3) Radnik za vrijeme koritenja godinjeg odmora ima pravo na naknadu plae, u visini plae koju bi ostvario da je radio.

(4) U sluaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godinjeg odmora isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godinjeg odmora, ako godinji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

Plaeno odsustvo lan 53.

(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(2) lanom ue obitelji, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se: brani odnosno vanbrani partner, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braa i sestre.

(3) Radnik ima pravo na plaeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili strunog osposobljavanja i usavravanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(4) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan plaenog odsustva.

(5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, vrijeme plaenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu.

(6) Radnik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Neplaeno odsustvo lan 54.

(1) Poslodavac moe radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plae - neplaeno odsustvo.

(2) Uvjeti i vrijeme koritenja neplaenog odsustva ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Poslodavac je duan omoguiti radniku odsustvo do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovolja-vanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo.

(4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze radnika koji se stiu na radu i po osnovu rada, miruju.

VI - ZATITA RADNIKA Sigurnost i zdravlje na radu

lan 55. (1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je duan

omoguiti radniku da se upozna sa propisima u vezi sa radnim odnosima i propisima u vezi sa sigurnou i zdravljem na radu, te ga je duan upoznati sa organizacijom rada.

(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zatite predviene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim vaeim propisima.

(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene mjere zatite predviene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i o tome je duan odmah obavijestiti poslodavca i nadlenu inspekciju rada.

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3. ovog lana ima pravo na naknadu plae kao da je radio, a za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere predviene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim propisima, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge odgovarajue poslove.

Obaveze radnika i poslodavca lan 56.

(1) Prilikom zakljuivanja ugovora o radu i tokom trajanja radnog odnosa,radnik je duan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguava ili bitno ometa u izvravanju obaveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi u dodir u izvravanju ugovora o radu.

(2) Radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, poslodavac moe uputiti radnika na ljekarski pregled.

(3) Trokove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog lana snosi poslodavac.

Zatita maloljetnika lan 57.

(1) Maloljetnik ne moe da radi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanim rizikom da utiu na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizike osobine.

(2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz stava 1. ovog lana.

(3) Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika na poslovima iz stava 1. ovog lana.

(4) U sluaju iz stava 3. ovog lana poslodavac je duan maloljetnom radniku ponuditi zakljuivanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema, duan mu je ponuditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za druge odgovarajue poslove.

(5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stava 4. ovog lana ne postoje poslovi koje maloljetni radnik moe obavljati poslodavac mu moe otkazati ugovor o radu na nain i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Ljekarski pregled maloljetnika lan 58.

(1) Maloljetni radnik, u cilju zatite njegovog zdravlja i psihofizikog razvoja, ima pravo na ljekarski pregled najmanje jednom u dvije godine.

(2) Trokove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog lana snosi poslodavac.


Zatita ena lan 59.

ena ne moe biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u sluaju ako je zaposlena na rukovodeem mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i socijalne zatite, odnosno ako ena mora provesti izvjesno vrije-me na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad. Zabrana nejednakog postupanja

lan 60. (1) Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene

trudnoe niti moe za vrijeme trudnoe, koritenja poroajnog odsustva, te za vrijeme koritenja prava iz l. 63., 64. i 65.ovog zakona otkazati ugovor o radu eni, odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Prestanak ugovora o radu na odreeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog lana.

(3) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi, osim ako radnica zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.

Privremeni raspored ene za vrijeme trudnoe lan 61.

(1) Poslodavac je duan enu za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdio ovlateni ljekar.

(2) Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporei-vanje ene u smislu stava 1. ovog lana, ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene.

(4) enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

Poroajno odsustvo lan 62.

(1) Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara ena moe da otpone poroajno odsustvo 28 dana prije oekivanog datuma poroaja.

(3) ena moe koristiti krae poroajno odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja.

(4) Nakon 42 dana poslije poroaja pravo na poroajno odsustvo moe koristiti i radnik - otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5) Radnik otac djeteta moe koristiti pravo iz stava 1. ovog lana i u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne moe da koristi poroajno odsustvo.

Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon isteka poroajnog odsustva

lan 63. (1) Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom

najmanje do jedne godine ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno due trajanje ovog prava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i radnik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta

lan 64. Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja

ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlene zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i njega. Pravo ene na odsustvo radi dojenja

lan 65. (1) ena koja doji dijete, a koja nakon koritenja poroajnog

odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navrene jedne godine ivota djeteta.

(2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrijeme.

Pravo na poroajno odsustvo u sluaju gubitka djeteta lan 66.

Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima pravo da produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog ljekara, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzroko-vanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu poroajnog odsustva. Pravo na odsustvo nakon isteka poroajnog odsustva

lan 67. (1) Jedan od roditelja moe da odsustvuje sa rada do tri godine

ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog lana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Naknada plae za vrijeme poroajnog odsustva i rada sa polovinom punog radnog vremena

lan 68. (1) Za vrijeme koritenja poroajnog odsustva, radnik ima

pravo na naknadu plae, u skladu sa posebnim zakonom. (2) Pored prava iz stava 1. ovog lana, radniku se moe isplatiti

i razlika do pune plae na teret poslodavca. (3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l.

63. i 64. ovog zakona, radnik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plae, u skladu sa posebnim zakonom.

Prava roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju lan 69.

(1) Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene ustanove.

(2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom.

(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.


Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno na uvanje i odgoj

lan 70. Prava iz lana 62. st. 1. i 3. i l. 63., 64., 67., 68. i 69. ovog

zakona moe koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje i odgoj. Zatita radnika u sluaju privremene sprijeenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

lan 71. (1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od

profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog lijeenja ili oporavka, osim ako je poinio tei prijestup ili teu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(2) U sluajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog lana, radniku ne moe prestati ugovor o radu koji je zakljuen na odreeno vrijeme, osim ako je poinio tei prijestup ili teu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana ugovor o radu na odreeno vrijeme se nee smatrati ugovorom o radu na neodreeno vrijeme u smislu lana 22. stav 4. ovog zakona.

Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene sprijeenosti za rad

lan 72. (1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu

tetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

(2) Radnik koji je bio privremeno sprijeen za rad do est mjeseci, a za kojeg nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena ustanova ili ovlateni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene sprijeenosti za rad.

(3) Ukoliko ne postoji mogunost da se radnik koji je bio privremeno sprijeen za rad due od est mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajue poslove, poslodavac ga moe rasporediti na druge poslove prema njegovoj strunoj spremi i radnim sposobnostima.

(4) Ukoliko ne postoji mogunost rasporeivanja iz stava 3. ovog lana, poslodavac moe, nakon provedenih konsulta-cija sa vijeem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.

(5) Radnik je duan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja sprijeenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj sprijeenosti za rad.

Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti lan 73.

Ako nadlena ustanova za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu je duan u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogunost rasporeda radnika na druge poslove. Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti

lan 74. (1) Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost vijea

zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijee zaposlenika odnosno sindikat formiran.

(2) Ukoliko vijee zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog lana rjeavanje spora povjerava

se arbitrai u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilni-kom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitrae, poslodavac moe u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitrane odluke zatraiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

(3) U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uveanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz lana 111. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog krenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

VII - PLAA I NAKNADA PLAE Pravo na plau

lan 75. (1) Plaa radnika utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilni-

kom o radu i ugovorom o radu. (2) Plaa za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji

se od osnovne plae, dijela plae za radni uinak i uveane plae uz lana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se elementi za odreivanje osnovne plae i dijela plae po osnovu radnog uinka.

Pravo na poveanu plau lan 76.

Radnik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad na dan sedminog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom odreeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Jednakost plaa

lan 77. (1) Poslodavac je duan radnicima isplatiti jednake plae za rad

jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, politiku i sindikalnu pripadnost kao i drugi diskriminatorni osnov iz lana 8. stav 1. ovog zakona.

(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stepen strune spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost, fiziki i intelektualni rad, vjetine, uslove rada i rezultate rada.

Najnia plaa lan 78.

(1) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa.

(2) Najnia plaa odreuje se na osnovu najnie cijene rada utvrene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Usklaivanje najnie plae vri Vlada Federacije uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijeem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksa potroakih cijena, najmanje jednom godinje.

(4) Poslodavac ne moe radniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Isplata plae lan 79.

(1) Plaa se isplauje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti dui od 30 dana.

(2) Plaa i naknada plae se isplauje u novcu. (3) Prilikom isplate plae poslodavac je duan radniku uruiti

pisani obraun plae. (4) Pojedinane isplate plae nisu javne.


Obraun plae lan 80.

(1) Poslodavac koji ne isplati plau u roku iz lana 79. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae, radniku uruiti obraun plae koju je bio duan isplatiti.

(2) Obraun iz stava 1. ovog lana smatra se izvrnom ispravom.

Naknada plae lan 81.

(1) Radnik ima pravo na naknadu plae za period odsustvo-vanja sa rada iz opravdanih razloga predvienih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godinji odmor, privremena sprijeenost za rad, poroajno odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).

(2) Period iz stava 1. ovog lana za koji se naknada isplauje na teret poslodavca utvruje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3) Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (via sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zatita plae i naknade plae lan 82.

(1) Poslodavac ne moe, bez izvrne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potraivanje prema njemu napla-titi uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela, odnosno uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae.

(2) Saglasnost radnika iz stava 1. ovog lana ne moe se dati prije nastanka potraivanja.

Prisilna obustava plae i naknade plae lan 83.

Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim se regulira izvrni postupak. VIII IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA Postupanje u sluaju izuma, predmeta industrijskog dizajna i tehnikog unapreenja na radu ili u vezi sa radom

lan 84. (1) Radnik je duan da obavijesti poslodavca o izumu,

predmetima industrijskog dizajna odnosno tehnikom unapreenju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

(2) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislu stava 1. ovog lana, odreeni su propisima iz oblasti industrijskog vlasnitva.

(3) Radnik je obavezan da uva kao poslovnu tajnu podatke o izumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati treem licu.

(4) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na radu ili u vezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(5) O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije ostvaren na radu ili u vezi s radom, radnik je duan obavijestiti poslodavca ako je izum u vezi s djelatnou poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezi s izumom.

(6) Ako poslodavac primijeni tehniko unapreenje odnosno tehniko rjeenje ostvareno racionalizacijom odnosno novatorskim rjeenjima koje je predloio radnik, obavezan

je radniku isplatiti naknadu koja se utvruje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

IX - ZABRANA TAKMIENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM Zakonska zabrana takmienja

lan 85. Radnik moe, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za

svoj ili tui raun ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. Ugovorena zabrana takmienja

lan 86. (1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno

vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine, radnik ne moe zaposliti kod drugog lica koje je u trinoj utakmici sa poslodavcem i da ne moe za svoj ili za raun treeg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima se takmii sa poslodavcem.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u pisanoj formi ili moe biti sastavni dio ugovora o radu.

Naknada u sluaju ugovorene zabrane takmienja lan 87.

(1) Ugovorena zabrana takmienja obavezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2) Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

(3) Visina naknade iz stava 1. ovog lana usklauje se na nain i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prestanak ugovorene zabrane takmienja lan 88.

Uvjeti i nain prestanka zabrane takmienja ureuju se ugovorom izmeu poslodavca i radnika. X - NAKNADA TETE Odgovornost radnika za tetu prouzrokovanu poslodavcu

lan 89. (1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog

krajnje nepanje prouzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi.

(2) Ako tetu prouzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koju je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je vie radnika prouzrokovalo tetu krivinim djelom sa umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.

Odreivanje paualnog iznosa tete lan 90.

(1) Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, nain utvrivanja paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje kao i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.

(2) Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknade tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.


Odgovornost za tetu prouzrokovanu treem licu lan 91.

Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treem licu. Smanjenje i oslobaanje od obaveze naknade tete

lan 92. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se

uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od obaveze naknade tete. Odgovornost poslodavca za tetu prouzrokovanu radniku

lan 93. (1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom,

poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava.

(2) Pravo na naknadu tete iz stava 1. ovog lana, odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

(3) Naknada plae koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom tete.

XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU Naini prestanka ugovora o radu

lan 94. Ugovor o radu prestaje: a. smru radnika; b. sporazumom poslodavca i radnika; c. kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa

osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugaije ne dogovore;

d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnik drugaije ne dogovore;

e. danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

f. otkazom ugovora o radu; g. istekom vremena na koje je zakljuen ugovor o radu

na odreeno vrijeme; h. ako radnik bude osuen na izdravanje kazne zatvora

u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne;

i. ako radniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere;

j. pravosnanom odlukom nadlenog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Sporazum o prestanku ugovora o radu lan 95.

(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj formi.

(2) Sporazumom iz stava 1. ovog lana utvruju se rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala meusobna prava i obaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

Otkaz ugovora o radu lan 96.

(1) Poslodavac moe otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako: a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili

organizacijskih razloga, ili b. radnik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz

radnog odnosa.

(2) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz stava 1. ovog lana, ako se ne moe osnovano oekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. taka a. ovog lana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom strune spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapoljavanja drugih lica duan je ponuditi zaposlenje onim radnicima iji su ugovori o radu otkazani.

Otkaz poslodavca bez obaveze potivanja otkaznog roka lan 97.

(1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je radnik odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

(2) U sluaju lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moe otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3) Pisano upozorenje iz stava 2. ovog lana sadri opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka za sluaj da se prijestup ponovi u roku od est mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca.

(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvruju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovog lana.

Neopravdani razlozi za otkaz lan 98.

Neopravdani razlozi za otkaz su: a. privremena sprijeenost za rad zbog bolesti ili

povrede; b. podnoenje albe ili tube odnosno sudjelovanje u

postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraanje radnika nadlenim organima izvrne vlasti;

c. obraanje radnika zbog opravdane sumnje na korup-ciju ili u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadlenim organima dravne vlasti

Otkaz radnika bez obaveze potivanja otkaznog roka lan 99.

(1) Radnik moe otkazati ugovor o radu bez obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2) U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana radnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

Rok za otkaz ugovora o radu bez potivanja otkaznog roka lan 100.

U sluajevima iz l. 97. i 99. ovog zakona, ugovor o radu moe se otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz, ali najdue u roku od jedne godine od dana uinjene povrede.


Omoguavanje iznoenja odbrane radnika lan 101.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada radnika, obavezan je omoguiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret. Teret dokazivanja

lan 102. U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu

je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu u smislu lana 96. stav 1. ta. a. i b. i lana 97. st. 1. i 2. ovog zakona. Saglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku

lan 103. (1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove

dunosti i est mjeseci nakon prestanka obavljanja te dunosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnog ministarstva nadlenog za rad, ne moe: a. otkazati ugovor o radu, ili b. na drugi nain ga staviti u nepovoljniji poloaj u

odnosu na radno mjesto prije nego to je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika.

(2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog lana smatra se radnik koji je ovlateni predstavnik sindikata organiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima o organiziranju i djelovanju sindikata.

(3) Ukoliko nadleno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke zatraiti da saglasnost zamijeni sudska odluka.

Pisana forma otkaza lan 104.

(1) Otkaz se daje u pisanoj formi. (2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazloiti otkaz. (3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se

otkazuje. Trajanje otkaznog roka

lan 105. (1) Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da

radnik otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2) Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka, ali ne due od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

Prava radnika u sluaju nezakonitog otkaza lan 106.

(1) Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

(2) Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavca obavezati da: a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na

kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplati mu naknadu plae u visini plae koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu tetu, ili

b. isplati radniku: - naknadu plae u visini plae koju bi radnik

ostvario da je radio; - naknadu tete za pretrpljenu tetu;

- otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu;

- druge naknade na koje radnik ima pravo, u skla-du sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pra-vilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3) Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu tete prema optim propisima o naknadi tete.

(4) Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe traiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu lan 107.

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi radniku zakljuivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog lana, zadrava pravo da pred nadlenim sudom osporava doputenost takve izmjene ugovora.

(3) O ponudi za zakljuivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam dana.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto lan 108.

(1) U hitnim sluajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno poveanje obima posla, sprjeavanje nastanka vee tete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac moe donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najdue do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.

(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, plaa radnika i druge naknade se obraunavaju kao da je radio na radnom mjestu za koje ima zakljuen ugovor o radu.

(3) Zahtjev za zatitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1. ovog lana ne odlae njeno izvrenje.

Program zbrinjavanja vika radnika lan 109.

Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonom-skih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu najmanje petorici radnika, duan je da se konsultira sa vijeem zaposlenika i sindikatom. Obaveza konsultiranja

lan 110. (1) Obaveza konsultiranja u smislu lana 109. ovog zakona:

a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremio poslodavac;

b. zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi.

(2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog lana dostavlja se vijeu zaposlenika ili sindikatu prije poetka konsultiranja, a sadri, naroito, slijedee podatke: - razloge za predvieno otkazivanje ugovora o radu; - broj, kategoriju i spol radnika za ije je ugovore

predvien otkaz; - mjere za koje poslodavac smatra da se pomou njih

mogu izbjei neki ili svi predvieni otkazi (npr. rasporeivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno, privremeno skraivanje radnog vremena);


- mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoi radnicima da nau zaposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalifikacije radnika radi zapoljavanja kod drugog poslodavca.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu lana 109. ovog zakona, poslodavac namje-rava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenom strune spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapolja-vanja drugih lica duan je ponuditi zaposlenje onim radnicima iji su ugovori o radu otkazani.

Otpremnina lan 111.

(1) Radnik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

(2) Otpremnina iz stava 1. ovog lana utvruje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Otpremnina iz stava 2. ovog lana ne moe biti vea od est prosjenih mjesenih plaa isplaenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(4) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog lana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

(5) Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog lana, utvruju se pisanim ugovorom izmeu radnika i poslodavca.

XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

lan 112. (1) O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odluuje,

u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlateno lice odreeno statutom ili aktom o osnivanju.

(2) Ako je poslodavac fiziko lice moe pisanom punomoi ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom.

Ostvarivanje pojedinanih prava radnika lan 113.

U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa radnik moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadlenim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom. Zatita prava iz radnog odnosa

lan 114. (1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko

pravo iz radnog odnosa moe u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva za zatitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rjeavanju spora iz lana 116. stav 1. ovog zakona ne

udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljem roku od 90 dana podnijeti tubu pred nadlenim sudom.

(3) Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom ne moe zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog lana, osim u sluaju zahtjeva radnika za naknadu tete ili drugo novano potraivanje iz radnog odnosa.

Zastara novanih potraivanja lan 115.

Sva novana potraivanja iz radnog odnosa zastarjevaju u roku od tri godine od dana nastanka obaveze. Mirno rjeavanje sporova

lan 116. (1) Prije podnoenja tube radnik i poslodavac mogu se

dogovoriti o mirnom rjeavanju spora na nain i pod uvjetima predvienim zakonom.

(2) Ukoliko se postupak iz stava 1. ovog lana ne okona u razumnom roku, koji ne moe biti dui od 60 dana ili se postupak mirenja okona neuspjeno, radnik ima pravo da podnese tubu nadlenom sudu, u rokovima iz lana 114. ovog zakona koji teku od dana okonanja postupka mirenja.

Prenoenje ugovora o radu u sluaju promjene poslodavca lan 117.

(1) U sluaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drutva i dr.) ili u sluaju promjene vlasnitva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu koji vae na dan promjene poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik).

(2) Radnik iji se ugovor o radu prenese na nain iz stava 1. ovog lana zadrava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu.

(3) Poslodavac - pravni prethodnik duan je o prenoenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike iji se ugovori o radu prenose.

XIII - PRAVILNIK O RADU Obaveza donoenja pravilnika o radu

lan 118. (1) Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika donosi i

objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja znaajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(2) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa sindikatom odnosno vijeem zaposlenika ukoliko su formirani.

(3) Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

(4) Sindikat odnosno vijee zaposlenika moe od nadlenog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.

XIV - SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU - VIJEE ZAPOSLENIKA Pravo formiranja Vijea zaposlenika

lan 119. (1) Radnici kod poslodavca koji zapoljava najmanje 30 radni-

ka, imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.


(2) Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na ovlatenja vijea zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Prijedlog za formiranje Vijea zaposlenika lan 120.

Vijee zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca. Nain i postupak formiranja Vijea zaposlenika

lan 121. Nain i postupak formiranja vijea zaposlenika, kao i druga

pitanja vezana za rad i djelovanje vijea zaposlenika, ureuju se zakonom. XV - REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I UDRUENJA POSLODAVACA Uvjeti reprezentativnosti sindikata

lan 122. (1) Sindikat se smatra reprezentativnim:

a. ako je registrovan kod nadlenog organa, u skladu sa zakonom;

b. ako se finansira preteno iz lanarina i drugih vlastitih izvora;

c. ako ima potreban procenat ulanjenosti zaposlenih, u skladu sa ovim zakonom.

Reprezentativnost sindikata kod poslodavca lan 123.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se sindikat u koji je ulanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca. Reprezentativnost sindikata za podruje djelatnosti

lan 124. Reprezentativnim sindikatom za jedno ili vie podruja

djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz lana 122. ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% lanova od ukupnog broja zaposlenih u podruju djelatnosti (grani) na teritoriji Federacije, odnosno podruju kantona. Reprezentativnost sindikata za teritoriju Federacije

lan 125. Reprezentativnim sindikatom za teritoriju Federacije smatra

se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz lana 122.ovog zakona, ima najmanje 30% lanova, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Federaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona

lan 126. Ukoliko je sindikat kantona organizacioni dio sindikata iz

l. 124. i 125. ovog zakona smatra se da ispunjava uvjete iz lana 122. ta. a. i b. Reprezentativni sindikat

lan 127. Ako sindikat iz l. 123., 124. i 125. ovog zakona ne ispu-

njava uvjet u pogledu procenta broja lanova u odnosu na ukupan broj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najveim brojem ulanjenih od ukupnog broja zaposlenih. Uvjeti za reprezentativnost udruenja poslodavaca

lan 128. (1) Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

a. ako je upisano u registar u skladu sa zakonom; b. ako ima potreban broj lanova; c. ako se finansira preteno iz lanarina i drugih vlastitih

izvora. (2) Reprezentativnim udruenjem poslodavaca u smislu stava

1. ovog lana smatra se udruenje poslodavaca iji lanovi

zapoljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih u privredi na teritoriju Federacije, odnosno podruju kantona.

(3) Ako ni jedno udruenje poslodavaca ne ispunjava uvjet iz stava 2. ovog lana, reprezentativnim udruenjem posloda-vaca smatra se udruenje iji lanovi zapoljavaju najvei broj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosno podruju kantona.

(4) Ukoliko je udruenje poslodavaca kantona organizacioni dio Udruenja poslodavaca Federacije, smatra se da ispunjava uvjete iz stava 1. ovog lana.

Postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca

lan 129. (1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvruje

poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca u prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta repre-zentativnosti utvrenih u lanu 122. ovog zakona i izjava lica ovlatenog za zastupanje i predstavljanje sindikata.

(3) Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata registrovanog kod nadlenog organa u skladu sa zakonom, uz zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti podnosi rjeenje o upisu tog sindikata u registar udruenja i potvrdu tog sindikata da je njegov sastavni dio.

(4) O zahtjevu iz stava 1. ovog lana poslodavac odluuje rjeenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

(5) Ako poslodavac u roku iz stava 4. ovog lana ne utvrdi reprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra da mu reprezentativnost nije utvrena u skladu sa ovim zakonom, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca moe, na zahtjev sindikata, da odluuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rad.

Postupak utvrivanja reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca na teritoriji Federacije odnosno podruju kantona

lan 130. (1) Reprezentativnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca

na teritoriji Federacije, odnosno podruju kantona, na zahtjev zainteresiranih strana utvruje federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rad.

(2) Broj zaposlenih utvruje se na osnovu podataka nadlenih institucija, koje nadleno ministarstvo pribavlja slubenim putem.

(3) Poslodavac je duan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih.

(4) Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rad, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stava 1. ovog lana, donosi rjeenje o utvrivanju reprezenta-tivnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca ako su ispunjeni uvjeti utvreni ovim zakonom.

(5) Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor.

Ovlatenja reprezentativnog sindikata i udruenja poslodavaca

lan 131. (1) Sindikat odnosno udruenje poslodavaca kome je utvrena

reprezentativnost u skladu sa ovim zakonom ima pravo: a. zastupati svoje lanove pred poslodavcem, organima

vlasti, udruenjima poslodavaca, drugim institucijama odnosno pravnim licima;


b. kolektivno pregovarati i zakljuivati kolektivne ugovore;

c. uestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udruenja poslodavaca i sindikata i

d. na druga prava u skladu sa zakonom. (2) Pravo zastupanja svojih lanova pred poslodavcem imaju

svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata.

Preispitivanje utvrene reprezentativnosti lan 132.

Sindikat i poslodavci, odnosno njihova udruenja mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene injenice na osnovu kojih je utvrena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od dostave rjeenja o utvrivanju reprezentativnosti. Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca

lan 133. (1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osno-

vanog kod poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.

(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registra-ciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje repre-zentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.

(3) Poslodavac je duan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti dostavi sindikatu ija reprezentativnost se preispituje.

(4) Sindikat je duan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog lana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

(5) Na odluku poslodavca o utvrenoj reprezentativnosti moe se uputiti alba federalnom odnosno kantonalnom ministar-stvu nadlenom za rad u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno kantona

lan 134. (1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata odnos-

no udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosno podruje kantona, podnosi se federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za rad i sadri broj akta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtjeva preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.

(2) Nadleno ministarstvo iz stava 1. ovog lana je duno u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu odnosno udruenju poslodavaca ija se repre-zentativnost preispituje, radi dokazivanja postojee repre-zentativnosti, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Sindikat odnosno udruenje poslodavaca duni su da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 2. ovog lana dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

Primjena Zakona o upravnom postupku lan 135.

Na postupak u vezi sa utvrivanjem reprezentativnosti sindikata odnosno udruenja poslodavaca koji nije ureen ovim zakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku.

Objavljivanje rjeenja o reprezentativnosti odnosno gubitku reprezentativnosti

lan 136. Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti

sindikata i udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije, objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH". XVI - KOLEKTIVNI UGOVORI Vrste kolektivnih ugovora

lan 137. (1) Kolektivni ugovor moe se zakljuiti kao opi, granski i

pojedinani (kod poslodavca). (2) Opi kolektivni ugovor zakljuuje se za teritoriju Federa-

cije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju Federacije ili podruje jednog ili vie kantona.

Strane u kolektivnom pregovaranju lan 138.

(1) Opi kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativno udru-enje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.

(2) Granski kolektivni ugovor zakljuuju reprezentativno udruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ili vie podruja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacije odnosno podruju jednog ili vie kantona.

(3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u organima dravne slube, sudske vlasti, javnih ustanova i drugih budetskih korisnika zakljuuju nadlena ministarstva, odnosno Vlada Federacije i nadlena ministarstva i vlade kantona s jedne strane i reprezentativni sindikati dravnih slubenika i namjetenika, javnih ustanova i drugih budetskih korisnika s druge strane.

(4) Pojedinani kolektivni ugovor zakljuuje reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac.

(5) U postupku pregovaranja radi zakljuivanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog lana, reprezentativni sindikat duan je da sarauje sa drugim sindikatima sa manjim brojem lanova, radi izraavanja interesa i zaposlenih koji su ulanjeni u taj sindikat.

Postupak kolektivnog pregovaranja lan 139.

(1) Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit e pregovore u dobroj vjeri i preduzet e razumne napore da se zakljui kolektivni ugovor.

(2) Postupak kolektivnog pregovaranja i zakljuivanja kolektivnih ugovora pokree se na osnovu pisane inicijative jedne od ugovornih strana.

(3) Ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne saglasnost za zakljuivanje kolektivnog ugovora, uesnici mogu da obrazuju arbitrau za rjeavanje spornih pitanja.

Forma i trajanje kolektivnih ugovora lan 140.

(1) Kolektivni ugovor zakljuuje se u pisanoj formi. (2) Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na odreeno vrijeme,

koje ne moe biti due od tri godine. (3) Kolektivni ugovor prestaje da vai istekom roka iz stava 2.

ovog lana, a primjenjivae se najdue 90 dana nakon isteka roka na koji je zakljuen.

(4) Kolektivni ugovor iz stava 2. ovog lana moe se produiti sporazumom strana koje su ga zakljuile najkasnije 30 dana prije isteka vaenja tog ugovora.


Sadraj kolektivnog ugovora lan 141.

(1) Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga zakljuile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

(2) Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektiv-nog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjea-vanje kolektivnih radnih sporova.

Obaveznost kolektivnog ugovora lan 142.

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zakljuile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile. Proirenje primjene kolektivnog ugovora

lan 143. (1) Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar moe

proiriti primjenu opeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu lanovi udruenja poslodavaca - strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji u cilju obezbjeenja jednakih uvjeta rada.

(2) Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora, Federalni ministar je obavezan zatraiti miljenje Ekonomsko-socijalnog vijea Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain utvren za njezino donoenje.

(4) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Izmjene i dopune kolektivnih ugovora lan 144.

Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vae i za njihovo donoenje. Dostavljanje kolektivnih ugovora

lan 145. (1) Zakljueni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune,

za teritoriju Federacije ili podruje dva ili vie kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu nadlenom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadlenom organu kantona.

(2) Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog lana pravilnikom e propisati Federalni ministar, odnosno nadleni kantonalni ministar.

Objavljivanje kolektivnih ugovora lan 146.

Kolektivni ugovor, zakljuen za teritoriju Federacije ili podruje vie kantona, objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH", a za podruje jednog kantona u slubenom glasilu kantona. Otkazivanje kolektivnih ugovora

lan 147. (1) Kolektivni ugovor moe se otkazati iz razloga, po postupku

i u rokovima utvrenim tim kolektivnim ugovorom. (2) Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim

ugovornim stranama.

Primjena kolektivnog ugovora u sluaju promjene poslodavca odnosno djelatnosti

lan 148. (1) U sluaju promjene poslodavca iz lana 117. ovog zakona,

na radnike se, do zakljuivanja novog kolektivnog ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.

(2) U sluaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se primjenjuje kolektivni ugovor novog podruja djelatnosti i to od dana promjene djelatnosti.

Zatita prava iz kolektivnog ugovora lan 149.

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora. XVII - MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA Mirenje

lan 150. (1) U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni

odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog rjea-vanja spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sa zakonom.

(2) Mirenje iz stava 1. ovog lana provodi mirovno vijee. Mirovno vijee

lan 151. (1) Mirovno vijee moe biti formirano za teritoriju Federacije,

odnosno za podruje kantona. (2) Mirovno vijee za teritoriju Federacije sastoji se od tri

lana, i to: predstavnika poslodavca, sindikata i predstav-nika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvruje Federalni ministar.

(3) Lista iz stava 2.ovog lana utvruje se za period od etiri godine.

(4) Mirovno vijee iz stava 2. ovog lana donosi pravila o postupku pred tim vijeem.

(5) Administrativne poslove za mirovno vijee formirano za teritoriju Federacije, vri federalno ministarstvo nadleno za rad.

(6) Trokove za lana mirovnog vijea sa liste koju utvruje Federalni ministar, snosi federalno ministarstvo nadleno za rad.

Mirovno vijee za podruje kantona lan 152.

Formiranje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona. Dejstvo prijedloga mirovnog vijea

lan 153. (1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog

vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

(2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjetavaju u roku od tri dana od dana zavretka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadleni organ kantona u skladu sa propisom kantona.


Arbitraa lan 154.

(1) Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitrai.

(2) Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u vezi sa arbitran

Documents

Zakon o Radu Federacije BiH 2015