ZAKON O SVOJINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA

Glava IOSNOVNE ODREDBE

Sadraj Zakona lan 1 Ovim zakonom ureuje se pravo svojine i druga stvarna prava, dravina na pokretnim i nepokretnim stvarima, kao i nain sticanja, prenosa, zatite i prestanka ovih prava. Subjekti lan 2 Subjekti prava svojine i drugih stvarnih prava su fizika i pravna lica. Objekti lan 3 Objekti prava svojine i drugih stvarnih prava su pojedinano odreene pokretne i nepokretne stvari. Odreenost i vrenje stvarnih prava lan 4 Pravo svojine i druga stvarna prava vre se u skladu sa prirodom i namjenom stvari na nain i pod uslovima propisanim zakonom. Zloupotreba stvarnih prava lan 5 Zabranjeno je vrenje prava svojine i drugih stvarnih prava protivno cilju zbog koga su zakonom ustanovljena ili priznata. Pravo svojine lan 6 Svojina je najpotpunija vlast na stvari. Vlasnik ima pravo da svoju stvar dri, da je koristi i da njome raspolae u granicama odreenim zakonom. Svako je duan da se uzdrava od povrede prava svojine drugog lica. Drava kao vlasnik lan 7 Drava moe biti imalac prava svojine kao druga pravna i fizika lica (dominium).

2 Odreenim predmetima svojine (prirodna bogatstva, dobra u optoj upotrebi, sredstva dravnih organa, kulturna dobra) drava, odnosno dravni organi i organizacije upravljaju i raspolau u skladu sa zakonom (imperium). Svojinska ovlaenja na stvarima u dravnoj svojini vri Vlada Crne Gore, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Svojinska ovlaenja nad stvarima u dravnoj svojini koja slue ostvarivanju interesa i funkcija optine vre organi optine u skladu sa zakonom i statutom. Prostiranje prava svojine lan 8 Pravo vlasnika nepokretnosti obuhvata prostor iznad povrine i dio zemlje ispod povrine nepokretnosti, ako zakonom nije drukije odreeno. Drutvena funkcija svojine lan 9 Svojina obavezuje i vlasnik je duan u vrenju svog prava da postupa obzirno prema optim i tuim interesima. Vlasnik stvari ne smije vriti svoje pravo svojine preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari propisane ovim ili posebnim zakonom radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ivotne sredine i zdravlja ljudi. Ako je vlasnik stvari podvrgnut ogranienjima radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ivotne sredine ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju teu rtvu, on ima pravo na naknadu kao za eksproprijaciju. Ogranienja lan 10 Pravo svojine se moe ograniiti u skladu sa zakonom. Niko ne moe biti lien prava svojine, osim kad to zahtijeva javni interes utvren zakonom ili na osnovu zakona, uz naknadu koja ne moe biti nia od pravine. Vlasnik moe, u svrhu koja nije zabranjena, svoje pravo ograniiti ili opteretiti. Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuenja ili optereenja nepokretnosti, ta zabrana djeluje prema treim licima ako je upisana u katastar nepokretnosti. Ogranienje prava svojine na pokretnim stvarima radi obezbjeenja potraivanja djeluje prema treim licima ako je upisano u odgovarajui javni registar ili ako je tree lice za njega znalo ili je moglo znati. Ostala stvarna prava lan 11 Na stvari na kojoj postoji pravo svojine moe se zasnovati pravo slubenosti, pravo zaloge na pokretnoj i nepokretnoj stvari i fiducijarna svojina na pokretnoj i nepokretnoj stvari, pod uslovima odreenim zakonom. Slubenost lan 12 Slubenost je pravo iji je imalac ovlaen da u odreenoj mjeri iskoriava tuu stvar ili da zahtijeva od njenog vlasnika da je na neki nain ne upotrebljava.

3 Zaloga lan 13 Zaloga je pravo na tuoj stvari na osnovu koga imalac moe naplatiti svoje potraivanje iz vrijednosti zaloene stvari, ako dunik ne ispuni obavezu o dospjelosti, prije ostalih povjerilaca. Fiducijarna svojina lan 14 Fiducijarna svojina je uslovno steeno pravo svojine na pokretnoj ili nepokretnoj stvari koje ovlauje povjerioca da prije ostalih povjerilaca naplati njegovo dospjelo potraivanje, bez obzira kod koga se stvar nalazi.

Glava IISTVARI

Pojam lan 15 Stvar je materijalni dio prirode koji se nalazi u vlasti fizikog ili pravnog lica i na kome moe postojati pravo svojine ili neko drugo pravo. Sastavni djelovi stvari lan 16 Na sastavnom dijelu stvari, koji se moe odvojiti bez oteenja stvari, moe postojati pravo svojine. U sluaju otuenja stvari, svojina na odvojenom dijelu prelazi na pribavioca samo ako je taj dio bio u svojini prenosioca. Odredba stava 2 ovog lana nee se primjenjivati na sticanje svojine od nevlasnika i odrajem. Plodovi lan 17 Prirodni plod je proizvod glavne stvari koji ona daje periodino i bez iscrpljivanja svoje sutine. Do odvajanja prirodni plodovi su sastavni djelovi glavne stvari i pripadaju njenom vlasniku. Plodovi u novanom obliku (graanski plodovi) su periodini novani prihodi koje stvar daje (kamata, zakupnina). Pripadak stvari lan 18 Pripadak je nepotpuno inkorporisani (odvojivi) dio glavne stvari (npr. vrata, toak na automobilu, prozorsko staklo), kao i fiziki odvojena (sporedna) stvar (npr. rezervni toak, klju od stana, pumpa za automobil). Svojstvo pripatka se ne gubi time to je privremeno (npr. usljed popravke) prestao da slui upotrebi glavne stvari.

4 Namjenjivanjem stvari da slui upotrebi druge kao pripadak ne dira se u prava treih koja postoje na toj stvari. Pribavilac glavne stvari stie svojinu na njenom pripatku ako je prenosilac glavne stvari bio i vlasnik pripatka. Ovim se ne dira u primjenu pravila o sticanju svojine od nevlasnika i odrajem. Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili trgovinskoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nepokretnost kao glavna stvar, a nijesu u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarima ne postoje prava treih lica koja su upisana u odgovarajui javni registar. Pokretne i nepokretne stvari lan 19 Pokretne su one stvari koje se bez povrede njihove sutine mogu premjetati s mjesta na mjesto, ukoliko nijesu sastavni djelovi nepokretnosti. Prirodne snage koje imaju ekonomsku vrijednost i nalaze se u ovjekovoj vlasti (elektrina struja, toplota) smatraju se za pokretne stvari, ako zakonom nije drukije odreeno. Nepokretne stvari su zemljite, zgrade i drugi objekti koji su sa zemljitem trajno spojeni, ako zakonom nije drukije odreeno. Sastavni djelovi nepokretnih stvari (neobrano voe, nepokoena trava, neposjeeno drvee i sl.) smatraju se za pokretne stvari u smislu pravnog posla kojim se njima raspolae. Pokretne stvari, koje po volji vlasnika ili po zakonu slue iskoriavanju nepokretne stvari kao glavne, smatraju se nepokretnim stvarima po namjeni. Dobra od opteg interesa lan 20 Dobra od opteg interesa uivaju posebnu zatitu (prirodna bogatstva, dobra u optoj upotrebi, kulturna dobra, morsko dobro, nacionalni parkovi i druga dobra od opteg interesa) u skladu sa zakonom. Dobra od opteg interesa - graevinsko zemljite, poljoprivredno zemljite, ume i umsko zemljite, zatieni djelovi prirode, izuzetno morsko dobro, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekolokog znaaja i druga dobra sa takvom namjenom mogu biti objekat privatne svojine i drugih stvarnih prava. Vlasnici i imaoci drugih stvarnih prava na dobrima od opteg interesa duni su vriti svoja prava u skladu sa nainom korienja propisanim posebnim zakonom. Javna dobra lan 21 Javno dobro je stvar koju, u skladu sa njenom namjenom, pod jednakim uslovima, mogu svi da koriste (prirodna bogatstva i dobra u optoj upotrebi). Zakonom se odreuje koje se stvari smatraju javnim dobrima i uslovi za njihovu upotrebu. Na javnom dobru se mogu sticati posebna prava korienja (koncesija, B.O.T., zakup i drugi ugovorni modaliteti) pod uslovom odreenim zakonom. Dobra u optoj upotrebi lan 22 Dobra u optoj upotrebi predstavljaju dobra koja po svojoj prirodi ili namjeni slue optoj upotrebi.

5 Dobra u optoj upotrebi mogu svi da koriste pod jednakim uslovima, bez posebnih dozvola ili odobrenja nadlenih organa u skladu sa zakonom. Prirodna bogatstva (morska obala, voda, rude, divlja i drugo) i dobra u optoj upotrebi (putevi, pruge, aerodromi, trgovi, vazduni prostor, luke, kulturno-istorijski spomenici i drugo) ne mogu biti predmet privatne svojine. Zbirna stvar i zbir stvari lan 23 Zbirna stvar oznaava cjelinu koja se sastoji iz pojedinih samostalnih stvari, fiziki odvojenih, od kojih svaka ima samostalnu namjenu, predstavlja predmet posebnog prava svojine i samostalni predmet u prometu (stado ovaca, biblioteka, stovarite robe i sl.). Zbir stvari sainjavaju dvije ili vie stvari koje zajedno imaju istu namjenu, ine jednu ekonomsku cjelinu i zajedno su u pravnom prometu (par rukavica, ahovska garnitura, odijelo od istog materijala i sl.). Djeljive i nedjeljive stvari lan 24 Djeljive stvari su one stvari koje se fiziki mogu podijeliti tako da svaki dobijeni dio ima vrijednost srazmjernu vrijednosti cjeline (dak brana, kamion pijeska, kotur sira i sl.). Nedjeljive stvari su stvari koje fizikom diobom propadaju ili njeni djelovi ne zadravaju srazmjernu vrijednost cjeline (dragi kamen, par cipela i sl.). Potrone i nepotrone stvari lan 25 Potrone stvari su stvari koje svu svoju korisnost iscrpljuju prvom upotrebom ili se troe srazmjerno upotrebi (hrana, benzin, ugalj, novac, flaa plina i slino). Nepotrone stvari su stvari koje se mogu upotrebljavati vie puta (knjiga, odijelo, automobil, zemljite i slino).

Individualno odreene stvari i stvari odreene po rodu lan 26 Individualno odreena stvar je stvar koja se konkretno ima u vidu, bez obzira da li ima neko obiljeje svojstveno samo njoj ili ima jo stvari koje su iste vrste, izgleda, oblika i veliine (odreena kua, konkretni automobil, odreena knjiga i sl.). Po rodu odreene stvari se u pravnom prometu oznaavaju po vrsti i broju, odnosno po jedinici mjere (kilogram penice, litar vina, kubni metar pijeska i sl.). Zamjenljive i nezamjenljive stvari lan 27 Zamjenljiva stvar je stvar na ijem mjestu u ispunjenju obaveze moe doi druga stvar istih svojstava i vrijednosti (brano, vino, daske, novac i sl.). Ostale stvari su nezamjenljive.

6

Glava IIISTICANJE I PRESTANAK PRAVA SVOJINE

Sticanje svojine lan 28 Pravo svojine stie se po samom zakonu, na osnovu pravnog posla ili nasljeivanjem. Pravo svojine stie se i odlukom dravnog organa, na nain i pod uslovima odreenim zakonom. Sticanje po zakonu lan 29 Po samom zakonu pravo svojine se stie stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, graenjem na tuem zemljitu, odvajanjem plodova, odrajem, sticanjem svojine od nevlasnika, okupacijom i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Stvaranje nove stvari lan 30 Lice koje od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stie pravo svojine na toj stvari. Pravo svojine na novoj stvari pripada vlasniku od ijeg je materijala stvar, na osnovu pravnog posla, izradilo drugo lice. Povraaj u preanje stanje lan 31 Ako je neko od tueg materijala svojim radom izradio novu stvar, vlasnik upotrijebljenog materijala ima pravo da zahtijeva povraaj u preanje stanje, ako se time ne priinjava znatnija teta, odnosno ne prouzrokuju znatniji trokovi. Savjesnost jedne, a nesavjesnost druge strane lan 32 Kad je jedna strana savjesna, a druga nesavjesna, savjesna strana ima pravo da bira, da novu stvar zadri u svojinu, a drugoj strani naknadi vrijednost njenog rada, odnosno materijala, ili da novu stvar prepusti nesavjesnoj strani, s tim da joj ova naknadi vrijednost rada, odnosno materijala. Savjesnost obje strane lan 33 Kad su obje strane savjesne, nova stvar pripada preraivau ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala, a vlasniku materijala ako je vea vrijednost materijala, ako su vrijednosti priblino jednake, na njoj nastaje susvojina. Ako vlasnik preraenog materijala nema interesa da mu stvar pripadne kao vlasniku, odnosno kao suvlasniku, on moe zahtijevati da stvar u svakom sluaju pripadne u svojinu preraivau, s tim da mu ovaj naknadi vrijednost materijala.

7 Neznatna vrijednost materijala lan 34 Kad je vrijednost materijala neznatna u odnosu na rad, nova stvar prelazi u svojinu preraivau, bez obzira na njegovu savjesnost, a preraiva duguje vlasniku naknadu vrijednosti materijala. Prava treih lica lan 35 Prava koja su u korist treih lica postojala na preraenom materijalu prelaze na novu stvar ako vlasnik materijala postaje vlasnik ili suvlasnik nove stvari.

1. Sjedinjenje (spajanje i smjea)Povraaj u preanje stanje lan 36 Kad se pokretne stvari raznih vlasnika spoje ili pomijeaju da je bez veih oteenja ili nesrazmjernih trokova mogu povraaj u preanje stanje, svakome se vraa njegov dio ili odgovarajua koliina, o troku nesavjesne strane. Susvojina na novoj stvari lan 37 Kad su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima spojene ili pomijeane da se vie ne mogu razdvojiti bez znatne tete ili bez nesrazmjernih trokova, na novoj stvari nastaje pravo susvojine u korist dotadanjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mijeanja. Pravo izbora savjesne strane lan 38 Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik moe zahtijevati, u roku od godinu dana od dana spajanja ili mijeanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u svojinu ili da cijela stvar pripadne nesavjesnom vlasniku koji je duan da savjesnom vlasniku naknadi vrijednost stvari. Neznatna vrijednost stvari lan 39 Ako od dviju spojenih ili pomijeanih stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik stvari vee vrijednosti stie pravo svojine na novoj stvari uz obavezu da licu, koje je izgubilo pravo svojine na stvari, naknadi njenu vrijednost. Prava treih lica lan 40 Ako su na ranijoj stvari postojala neka prava treih lica, a vlasnik te stvari je postao vlasnik ili suvlasnik nove stvari, ova prava prelaze na novu stvar.

8 Ako je vlasnik ranije stvari postao suvlasnik nove stvari, prava treih lica odnose se na njegov suvlasniki dio, a ako je postao vlasnik cijele stvari, prava treih lica odnose se na idealan dio srazmjerno vrijednosti ranije stvari.

2. Graenje na tuem zemljituGraditelj savjestan, a vlasnik zemljita nesavjestan lan 41 Lice koje izgradi zgradu ili drugu graevinu (graevinski objekat) na zemljitu na kome drugi ima pravo svojine (graditelj), stie pravo svojine i na zemljitu na kome je izgraen graevinski objekat, kao i na zemljitu koje je neophodno za redovnu upotrebu tog graevinskog objekta, ako nije znalo niti je moglo znati da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je znao za izgradnju i nije se usprotivio bez odlaganja. Vlasnik zemljita, u sluaju iz stava l ovog lana, ima pravo da za vrijeme od tri godine od dana saznanja za zavrenu izgradnju, ali najkasnije za vrijeme od deset godina od zavrene izgradnje, trai da mu graditelj nadoknadi vrijednost zemljita u visini njegove trine cijene u vrijeme donoenja sudske odluke. Graditelj nesavjestan, a vlasnik zemljita savjestan lan 42 Ako je graditelj znao da gradi na tuem zemljitu ili je to morao znati, a vlasnik se tome odmah usprotivio, vlasnik zemljita moe traiti da mu pripadne pravo svojine na graevinskom objektu ili da graditelj porui graevinski objekat i vrati zemljite u prvobitno stanje ili da graditelj isplati trinu cijenu zemljita. U sluajevima iz stava 1 ovog lana vlasnik zemljita ima pravo i na naknadu tete. Ako vlasnik zemljita zahtijeva da mu pripadne pravo svojine na graevinskom objektu, duan je naknaditi graditelju vrijednost objekta u visini prosjene graevinske cijene objekta u mjestu u kome se nalazi u vrijeme donoenja sudske odluke. Pravo izbora iz stava 1 ovog lana vlasnik zemljita moe ostvariti najkasnije u roku od tri godine od dana zavretka izgradnje graevinskog objekta. Po proteku roka iz stava 4 ovog lana vlasnik moe zahtijevati isplatu trine cijene zemljita. Savjesne obje strane lan 43 Ako je graditelj savjestan, a vlasnik zemljita nije znao za izgradnju, u sluaju kad graevinski objekat vrijedi znatno vie od zemljita, graevinski objekat zajedno sa zemljitem pripada graditelju, a graditelj za zemljite duguje vlasniku naknadu po trinoj cijeni zemljita. Ako je vrijednost zemljita znatno vea, sud e na zahtjev vlasnika zemljita graevinski objekat dosuditi njemu i obavezati ga da graditelju naknadi graevinsku vrijednost objekta u visini prosjene graevinske cijene objekta u mjestu u kome se nalazi. Ovaj zahtjev vlasnik moe podnijeti u roku od tri godine od dana zavretka izgradnje graevinskog objekta. Ako je graditelj savjestan, a vlasnik zemljita nije znao za izgradnju, u sluaju kada su vrijednost graevinskog objekta i vrijednost zemljita priblino jednake, sud e graevinski objekat, odnosno graevinski objekat i zemljite dosuditi vlasniku zemljita i graditelju, vodei rauna o njihovim potrebama, a naroito o njihovim stambenim prilikama. Vlasniku zemljita, odnosno graditelju, pripada naknada za zemljite, odnosno graevinski objekat, po odredbi stava l ovog lana.

9 Nesavjesnost obje strane lan 44 Kada su obje strane nesavjesne primijenie se pravilo propisano za sluaj u kome je graditelj nesavjestan, a vlasnik zemljita savjestan. Graenje na tuem zemljitu materijalom treeg lica lan 45 Pravila o graenju na tuem zemljitu primjenjuju se i u sluaju ako je graditelj pri gradnji upotrijebio materijal treeg lica bez dozvole vlasnika materijala. Vlasnik materijala ima pravo na naknadu vrijednosti materijala i naknadu tete. Ako se upotrijebljeni djelovi mogu odvojiti bez oteenja, vlasnik moe zahtijevati njihov povraaj, u roku od dva mjeseca od saznanja, a najkasnije u roku od godinu dana. Graenje na svom zemljitu lan 46 Vlasnik zemljita graenjem stie pravo svojine na objektu koji je izgradio u skladu sa zakonom. Graenje tuim materijalom na svom zemljitu lan 47 Vlasnik zemljita koji je izgradio zgradu na svom zemljitu postaje vlasnik zgrade i kada je prilikom izgradnje upotrijebio tui materijal, ako je zgrada izgraena u skladu sa zakonom. Vlasnik materijala ima pravo na naknadu vrijednosti materijala i pravo na naknadu tete. Ako se djelovi materijala mogu odvojiti bez oteenja, vlasnik materijala moe zahtijevati povraaj dijela materijala i naknadu tete. Djelimino zahvatanje susjedne parcele graenjem lan 48 Kada je zgrada izgraena na svom zemljitu, ali je pri tom prekoraena mea i zahvaen dio susjedne parcele, vlasnik susjednog zemljita ima pravo da, bez obzira na savjesnost stranaka, zahtijeva povraaj u preanje stanje, ako je to mogue bez znatnije tete po ostali dio zgrade ili ako vlasniku zauzetog zemljita zbog prekoraenja mee prijeti nesrazmjerno velika teta.

Dosuenje stvarne slubenosti ili svojine na zauzetom zemljitu lan 49 Ako nijesu ispunjeni uslovi za povraaj u preanje stanje iz lana 48 ovog zakona, sud e gradiocu utvrditi odgovarajuu stvarnu slubenost, ili e mu utvrditi pravo svojine na povrini susjednog zemljita zauzetog graenjem. U sluaju iz stava 1 ovog lana vlasnik zauzetog zemljita ima pravo na naknadu u visini smanjene vrijednosti parcele, odnosno trine vrijednosti zauzetog dijela zemljita, kao i pravo da od gradioca zahtijeva da mu ovaj po trinim cijenama otkupi preostali dio zemljita kad je ovaj bitno izgubio ekonomsku namjenu ili je njegovo iskoriavanje postalo za vlasnika necjelishodno ili znatno oteano. Vlasnik zemljita ima pravo i na naknadu tete.

10 Nesavjesnost graditelja lan 50 Povraaj u preanje stanje moe se zahtijevati i u sluaju kad je vlasnik zemljita blagovremeno upozorio graditelja, ili je graditelj inae bio nesavjestan. Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, sud nee dozvoliti povraaj u preanje stanje ako nae da to ne bi bilo drutveno opravdano s obzirom na okolnosti sluaja, a naroito s obzirom na neznatnu vrijednost zauzetog zemljita prema veliini tete koja bi za graditelja nastala ruenjem, imovinske prilike stranaka, kao i njihovo ponaanje u toku izgradnje. Dugogodinji zasadi lan 51 Na dugogodinje zasade (vinograde i vonjake) shodno se primjenjuju odredbe o graenju na tuem i svom zemljitu. Odvajanje plodova lan 52 Pravo svojine na plodovima koje stvar daje pripada vlasniku stvari. Savjestan dralac, plodouivalac i zakupac stvari koja daje plodove stie pravo svojine na plodovima u trenutku njihovog odvajanja. Plodovi iz stava 2 ovog lana, do njihovog odvajanja, sastavni su dio stvari i pripadaju njenom vlasniku.

3. OdrajRedovan odraj lan 53 Savjestan i zakoniti dralac pokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo svojine, stie pravo svojine na toj stvari odrajem protekom tri godine. Savjestan i zakoniti dralac nepokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo svojine, stie pravo svojine na toj stvari odrajem protekom deset godina. Vanredan odraj lan 54 Savjestan dralac pokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo svojine, stie pravo svojine na toj stvari odrajem protekom deset godina. Savjestan dralac nepokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo svojine, stie pravo svojine na toj stvari odrajem protekom 20 godina. Odraj u korist nasljednika lan 55 Nasljednik postaje savjestan dralac od trenutka otvaranja nasljea i u sluaju kada je ostavilac bio nesavjestan dralac, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za odraj poinje tei od trenutka otvaranja nasljea.

11 Rok za odraj lan 56 Vrijeme potrebno za odraj poinje da tee od dana kada je dralac stupio u dravinu stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka potrebnog za odraj. Uraunavanje vremena prethodnika lan 57 U vrijeme potrebno za odraj uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadanjeg draoca drali stvar kao savjesni i zakoniti draoci, odnosno kao savjesni draoci. Ako je od dvije dravine koje se slijede jedna podobna za redovni, a druga za vanredni odraj, uraunavanje isteklog vremena vri se srazmjerno duini zakonskih rokova za redovni, odnosno vanredni odraj. Prekid i zastoj lan 58 Na prekid, odnosno zastoj odraja shodno se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju zastarjelosti potraivanja. Prava treih lica lan 59 Imovinska prava (stvarna i obligaciona) koja su na stvari postojala u korist treeg lica ostaju ako je novi vlasnik do stvari doao bez naknade. Ako je sticalac do stvari doao sa naknadom, prava treih lica se gase ako novi vlasnik za njih nije znao niti je prema prilikama mogao znati.

4. Sticanje od nevlasnika

Uslovi potrebni za sticanje lan 60 Savjesno lice stie pravo svojine na pokretnoj stvari koju je pribavilo uz naknadu od nevlasnika koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari, od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u dravinu na osnovu pravnog posla koji nije osnov za pribavljanje prava svojine, kao i na javnoj prodaji. Prava ranijeg vlasnika lan 61 Raniji vlasnik moe od savjesnog sticaoca zahtijevati da mu stvar vrati uz naknadu po trinoj cijeni, ukoliko ta stvar za njega ima poseban znaaj. Zahtjev iz stava l ovog lana ne moe se postaviti po proteku roka od jedne godine od sticanja prava svojine na toj stvari.

12 Prava treih lica lan 62 Imovinska prava koja su na pribavljenoj stvari postojala u korist treeg lica gase se ako sticalac (novi vlasnik) za njih nije znao niti je prema okolnostima mogao znati. Okupacija lan 63 Na pokretnoj stvari, koju je njen vlasnik napustio, pravo svojine stie lice koje je uzelo tu stvar u dravinu sa namjerom da je prisvoji (okupacija), ako zakonom nije drukije odreeno. Na nepokretnosti se ne moe stei pravo svojine okupacijom. Saenje na tuem i svom zemljitu lan 64 Kad neko svojim sadnicama zasadi tue zemljite, a na to nije imao pravo, sadnice postaju sastavni dio zemljita i pripadaju vlasniku zemljita. Kad je sadilac savjestan, a vlasnik zemljita nesavjestan lan 65 Ako je sadilac savjestan (nije znao niti je mogao znati da je zemljite tue i da nema pravo da sadi), a vlasnik zemljita nesavjestan (primijetio je saenje, pa sadioca nije opomenuo) vlasnik zemljita duguje sadiocu naknadu prema vrijednosti svrsishodno uloenih sredstava, ali najvie do visine koristi koje ima usljed saenja. U sluaju iz stava 1 ovog lana vlasnik zemljita nema pravo da zahtijeva uklanjanje sadnica i dovoenje zemljita u prvobitno stanje o troku sadioca. Kad su obje strane savjesne ili nesavjesne lan 66 Odredba lana 65 ovog zakona primjenjuje se u sluaju kada su obje strane savjesne, odnosno nesavjesne. Vlasnik zemljita ima pravo da zahtijeva uklanjanje sadnica koje mu smetaju, ili da ih sam ukloni, i za to nije duan dati nikakvu naknadu. Kad je sadilac nesavjestan, a vlasnik zemljita savjestan lan 67 Ako je sadilac nesavjestan, a vlasnik zemljita savjestan, vlasnik zemljita moe zadrati sadnice i platiti naknadu po pravilu propisanom za sluaj kad je sadilac savjestan, a vlasnik zemljita nesavjestan ili zahtijevati uklanjanje sadnica i dovoenje zemljita u prvobitno stanje ili zahtijevati naknadu priinjene tete. Saenje tuih sadnica na tuem zemljitu lan 68 Pravila o saenju svojim sadnicama na tuem zemljitu primjenjuju se i u sluaju kada neko zasadi tue zemljite sadnicama koje pripadaju treem licu.

13 Saenje tuim sadnicama na svom zemljitu lan 69 Tue sadnice zasaene na svom zemljitu postaju sastavni dio zemljita i pripadaju vlasniku zemljita, koji je duan vlasniku sadnica naknaditi njihovu vrijednost i tetu.

5. Sijanje na tuem zemljituNesavjesnost sijaa lan 70 Ako se svojim sjemenom zasije tue zemljite bez saglasnosti vlasnika zemljita (znao je ili je morao znati da na to nema pravo), rod pripada vlasniku zemljita, koji nije duan dati naknadu za uloena sredstva i vrijednost rada. U sluaju iz stava 1 ovog lana vlasnik zemljita ima pravo i na naknadu tete. Savjesnost sijaa i vlasnika zemljita lan 71 Ako je sija bio savjestan, savjesni vlasnik zemljita, takoe, prisvaja sav rod, ali duguje naknadu za svrsishodno uloena sredstva i rad, najvie do visine prihoda koje je imao od zemljita. Ako je sija bio savjestan, a vlasnik zemljita ga nije na vrijeme opomenuo, a mogao je, rod se dijeli kao da izmeu njih postoji zakupni odnos. Nesavjesnost obje strane lan 72 Kad su sija i vlasnik zemljita nesavjesni, rod pripada vlasniku zemljita koji duguje naknadu za svrsishodno uloena sredstva i rad, najvie do visine prihoda koje je imao od zemljita. Sijanje tuim sjemenom na tuem zemljitu lan 73 Pravila koja vae za sijanje na tuem zemljitu vae i kada je upotrijebljeno tue sjeme, samo je sija duan vlasniku sjemena naknaditi vrijednost sjemena i priinjenu tetu. Sijanje tuim sjemenom na svom zemljitu lan 74 Kad vlasnik zemljita zasije svoje zemljite tuim sjemenom, bez saglasnosti vlasnika sjemena, rod pripada vlasniku zemljita, koji duguje naknadu za vrijednost sjemena i naknadu priinjene tete po optim pravilima. Otrgnuti komad zemljita lan 75 Kad rijeka odvoji komad zemljita i pripoji ga drugom zemljitu (nanese ga na tue zemljite), vlasnik otrgnutog zemljita ima pravo da ga povrati u roku od godinu dana. Po proteku roka od godine dana otrgnuti komad postaje sastavni dio zemljita kome je pripojen i za njega se ne duguje nikakva naknada ranijem vlasniku.

14 Nanos lan 76 Kad rijeka postepeno i neprimjetno taloi zemlju na obalu, tako uveana povrina pripada priobalnom vlasniku koji nije duan dati nikakvu naknadu. Pomjeranje rijenog toka lan 77 Uveanje povrine priobalnog zemljita, koje nastaje usljed toga to se rijeni tok postepeno prirodno pomjera prema suprotnoj obali, koristi priobalnom vlasniku. Prekovodni susjed, ije je zemljite smanjeno usljed pomjeranja rijenog toka, nema pravo na naknadu. Naputeno rijeno korito lan 78 Ako rijeka promijeni tok, zainteresovani priobalni vlasnici imaju pravo da joj u roku od godinu dana o svom troku vrate raniji tok, ako se to ne protivi planu regulacije rijeke. Ako u roku iz stava 1 ovog lana ne doe do uspostavljanja ranijeg rijenog toka, naputeno rijeno korito postaje dravna svojina. Vlasnicima zemljita zauzetog novim rijenim tokom pripada naknada po pravilima Zakona o eksproprijaciji. Novo rijeno ostrvo lan 79 Kad se u rijeci ili jezeru uzdigne iznad vodene povrine zemljino uzvienje, ono postaje dravna svojina. Ostrvo nastalo ravanjem rijeke ili plavljenjem zemljita usljed izlivanja rijeke ostaje u svojini dotadanjeg vlasnika.

6. Roj pela Rok za gonjenje lan 80 Roj pela, koji je napustio konicu, postaje niija stvar ako vlasnik ne preduzme gonjenje u roku od 24 asa ili odustane od gonjenja ili u toku gonjenja izgubi roj iz vida. Ako vlasnik pronae roj, a nema mogunosti da ga odmah uhvati, on ga moe obiljeiti kao svoj (stavljanjem krsta, zareza i na drugi uobiajeni nain); poslije toga niko drugi nema pravo da prisvoji roj. Pravo prelaska na tuu nepokretnost lan 81 U potrazi za rojem vlasnik ima pravo da pree na tuu nepokretnost. Ako se roj nastanio u tuoj praznoj konici, vlasnik roja ima pravo da je otvori u cilju hvatanja i povraaja roja.

15 Ukoliko vlasnik roja radnju iz stava 2 ovog lana ne izvri u roku od 48 asova, ovakav roj pripada vlasniku konice. U sluaju iz stava 3 ovog lana vlasnik konice duan je da naknadi priinjenu tetu vlasniku roja. Odbjegli roj u tuoj naseljenoj konici lan 82 Ako se odbjegli roj nastani u tuoj konici ve naseljenoj pelama, pravo svojine i druga prava koja su postojala na naseljenoj konici proiruju se i na novopridoli roj, bez obaveza plaanja ranijem vlasniku. Prava koja su na novopridolom roju postojala prije ujedinjenja gase se. Susvojina na pomijeanim rojevima lan 83 Kad se odbjegli rojevi koji pripadaju raznim vlasnicima ujedine, njihovi vlasnici postaju suvlasnici uhvaenog roja nastalog ujedinjenjem, srazmjerno broju rojeva. 7. Sticanje na osnovu pravnog posla sa vlasnikom Na nepokretnim stvarima lan 84 Na osnovu pravnog posla pravo svojine na nepokretnim stvarima stie se upisom u katastar nepokretnosti ili na drugi odgovarajui nain odreen zakonom. Na pokretnim stvarima lan 85 Na osnovu pravnog posla pravo svojine na pokretnoj stvari stie se predajom te stvari u dravinu sticaoca. Predaja pokretne stvari lan 86 Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac moe raspolagati tom stvari, kao i uruenjem nekog dijela stvari ili izdvajanjem ili drugim oznaavanjem stvari koje znai predaju stvari. Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i kada iz konkretnih okolnosti proizilazi da je izvrena predaja stvari. Prenos svojine zakljuenjem pravnog posla lan 87 Kad se pokretna stvar nalazi u dravini sticaoca po nekom pravnom poslu, on stie pravo svojine na njoj u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari. Ako sticalac prava svojine na pokretnoj stvari ostavi tu stvar i dalje u dravini prenosioca po nekom drugom osnovu, on stie pravo svojine na njoj u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari. Pravo svojine na pokretnoj stvari koju dri tree lice prelazi na sticaoca u trenutku zakljuenja pravnog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva povraaj te stvari.

16 Tree lice ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku. Viestruko otuenje nepokretne stvari lan 88 Kad je vie lica zakljuilo pravne poslove radi sticanja prava svojine iste nepokretne stvari, a nijedno nije steklo dravinu niti je izvrilo upis u katastar nepokretnosti, pravo svojine stei e lice koje je ranije zakljuilo pravni posao, ako je bilo savjesno. Kad je vie lica zakljuilo pravne poslove radi sticanja prava svojine na istu nepokretnu stvar, pravo svojine steklo je ono lice koje je upisalo svoje pravo u katastar nepokretnosti, ako je bilo savjesno. Kad je vie lica zakljuilo pravne poslove radi sticanja prava svojine na istu nepokretnu stvar, a nijedno nije upisalo pravo svojine u katastar nepokretnosti, pravo svojine stei e ono lice koje je steklo dravinu. Viestruko otuenje pokretne stvari lan 89 Kad je vie lica zakljuilo posebne pravne poslove radi sticanja prava svojine na istu pokretnu stvar koja je individualno odreena, to pravo stie lice kome je stvar predata, ako je savjesno. Ako postoji vie savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari ima lice koje je prvo zakljuilo pravni posao za sticanje prava svojine. Prava treih lica na pokretnim stvarima lan 90 Prava koja su na pokretnoj stvari postojala u korist treeg lica ostaju ako je novi vlasnik do stvari doao bez naknade. Ako je sticalac do stvari doao sa naknadom, prava treih lica se gase ako novi vlasnik za njih nije znao niti je prema okolnostima mogao znati. Nasljeivanje lan 91 Pravo svojine na stvari stie se nasljeivanjem u trenutku otvaranja nasljea na imovini umrlog, ako zakonom nije drukije odreeno.

8. Nalaz stvariPredaja naene stvari lan 92 Lice koje nae izgubljenu stvar duno je predati tu stvar nadlenom organu optine na ijoj je teritoriji naena. Optina je duna da od nalazaa naenu stvar primi i o tome saini zapisnik, a nalazau izda potvrdu o prijemu naene stvari. U zapisnik se unosi mjesto i vrijeme nalaska, podrobni opis stvari, porodino i roeno ime i tana adresa nalazaa, kao i njegov eventualni zahtjev za nagradu.

17 Nalaza moe stvar predati u najblioj stanici policije ili je vratiti vlasniku, odnosno onome ko ju je izgubio, ako se na osnovu znakova sa stvari ili iz drugih okolnosti za njega moe saznati. Obaveza organa kome je stvar predata lan 93 Optina je duna odmah preduzeti sve potrebne mjere za ouvanje stvari i pronalaenje lica koje je stvar izgubilo. Ako je lice koje je stvar izgubilo poznato ili se odmah javi, optina e mu naenu stvar predati po naplati, odnosno odbitku trokova uvanja i nagrade nalazau. Ako se lice koje je stvar izgubilo ne javi odmah, a nalaza je stvar predao stanici policije, stanica policije e naenu stvar sa potrebnim podacima predati optini uz potvrdu. Oglaavanje da je stvar naena lan 94 Optina e nalazak stvari manje vrijednosti objaviti na oglasnoj tabli ili na drugi nain. Nalazak stvari vee vrijednosti optina e objaviti i u dnevnom tampanom mediju. Prodaja lan 95 Ako su naene stvari podlone kvaru ili su nepodesne za uvanje, optina e ih prodati i dobijeni novac uvati. Naena stoka e se prodati ako se lice koje je stoku izgubilo ne javi u roku od 15 dana od dana nalaska. Ako se lice koje je stvar izgubilo javi u roku od godinu dana, raunajui od dana objavljivanja nalaska, stvar ili novac dobijen njenom prodajom e mu se predati po naplati, odnosno odbitku trokova uvanja i objavljivanja, kao i po naplati, odnosno odbitku nagrade nalazau. Zasnivanje dravne svojine lan 96 Ako se lice koje je izgubilo stvar ne javi u roku od godinu dana, raunajui od dana objavljivanja nalaska ili ne dokae svoje pravo na stvari, ili odbije da stvar primi, naena stvar prelazi u dravnu svojinu. Pravo raspolaganja na stvari stie optina na ijoj je teritoriji stvar naena. Ako stvar zbog svog naroitog znaaja (umjetnikog, istorijskog, kulturnog, naunog itd.) predstavlja kulturno dobro, optina e izvijestiti nadleni organ za zatitu kulturnih dobara. Trokovi i nagrada lan 97 Nalaza izgubljene stvari ima pravo na naknadu svrsishodno uinjenim trokovima, kao i pravo na nagradu u visini 15% od vrijednosti stvari. Sud moe iznos nagrade pravino smanjiti, uzimajui u obzir prilike nalazaa i vlasnika (odnosno lica koje je stvar izgubilo), kao i u sluaju kada bi nagrada predstavljala nesrazmjerno veliku korist. U sluaju iz stava 2 ovog lana nagrada ne moe biti manja od 8% od vrijednosti stvari.

18 Ako se vrijednost stvari moe utvrditi samo uz nesrazmjerne trokove ili stvar ima vrijednost samo za vlasnika, odnosno onoga ko ju je izgubio, sud e nagradu odrediti prema pravinoj procjeni. Nagrada za vie nalazaa lan 98 Ako je vie lica nalo istu stvar, oni nalazaku nagradu dijele na jednake djelove. Kao nalaza smatra se i ono lice koje je stvar prvo opazilo i za njom poseglo, iako ju je drugo lice prije dohvatilo. Gubitak prava na nagradu lan 99 Nalaza koji nije prijavio nalaz stvari na nain propisan zakonom gubi pravo na nalazaku nagradu. Posebno pravilo lan 100 Ako je stvar naena u sredstvu javnog saobraaja ili prostoriji dostupnoj veem broju lica, nalaza je moe predati nadlenom organu. Ukoliko postupak sa ovim stvarima nije ureen posebnim propisima, rukovodilac slube (ustanove) duan je nalaz stvari objaviti na odgovarajui nain, pa ako se u roku od 15 dana od objavljivanja vlasnik, odnosno lice koje je stvar izgubilo ne javi, dostavie stvar na dalji postupak optini u kojoj javna sluba ima sjedite. Zaposleni u javnoj slubi, koji stvar pronau u toku vrenja svog redovnog posla, nemaju pravo na nalazaku nagradu.

9. Nalaz skrivenog blagaPojam skrivenog blaga lan 101 Skrivenim blagom, u smislu ovog zakona, smatraju se novac, zlato, srebro, nakit, drago kamenje, stvari izraene od plemenitih metala ili dragog kamenja i druge dragocjenosti, za koje se vlasnik ne moe pouzdano utvrditi. Zasnivanje dravne svojine lan 102 Naeno blago postaje dravna svojina, a pravo raspolaganja na njemu stie optina na ijoj je teritoriji naeno, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Pravo na nagradu lan 103 Nalaza ima pravo na nagradu u visini jedne etvrtine vrijednosti blaga. Pravo iz stava 1 ovog lana ima i vlasnik stvari u kojoj je blago bilo sakriveno.

19 Ako je nalaza vlasnik stvari u kojoj je blago bilo sakriveno, njemu pripada jedna treina vrijednosti blaga. Ukoliko je naeno blago velike vrijednosti sud e, prema okolnostima sluaja, smanjiti nagradu. U sluaju iz stava 4 ovog lana nagrada ne moe biti manja od 8% od vrijednosti stvari. Nalaza koji je preutao nalaz blaga gubi pravo na nagradu. Sanalazai dijele nagradu na jednake djelove. Posebni nalazai lan 104 Nalazaem se smatra i radnik koji je pri izvoenju radova blago sluajno pronaao. Sanalazaem se smatra i lice koje je blago prvo opazilo iako ga je drugo lice prije dohvatilo. Pravo na nalazaku nagradu nema lice koje je na osnovu ugovora ili radnog odnosa imalo obavezu da uestvuje u radovima na nalaenju blaga. Nalaz kulturnog dobra lan 105 Na nalaz kulturnog dobra primjenjuju se odredbe posebnog zakona. Nalaza kulturnog dobra ima pravo na pravinu nagradu. Pravila o tome ko se smatra nalazaem skrivenog blaga shodno se primjenjuju i na nalaz kulturnih dobara, koja su se do nalaska nalazila u zemlji ili vodi.

10. Prestanak prava svojineSticanje prava svojine od strane drugih lica lan 106 Pravo svojine koje odreeno lice ima na stvari prestaje kad drugo lice stekne pravo svojine na toj stvari. Naputanje stvari lan 107 Pravo svojine prestaje naputanjem stvari i kada vlasnik stvari, na nesumljiv nain, izrazi volju da ne eli da stvar bude njegova. Vlasnik nepokretnosti moe se odrei prava svojine izjavom datom pred nadlenim organom, pod uslovom da na nepokretnoj stvari nema drugih stvarnih prava, osim stvarnih slubenosti. Na osnovu izjave iz stava 2 ovog lana, u katastar nepokretnosti istovremeno se vri brisanje prava svojine dotadanjeg vlasnika i upisuje pravo dravne svojine, ako posebnim zakonom nije drukije propisano. Propast stvari lan 108 Pravo svojine prestaje propau stvari. Na ostavku propale stvari vlasnik zadrava pravo svojine.

20 Bjekstvo uhvaene divlje ivotinje lan 109 Na uhvaenoj divljoj ivotinji gubi se pravo svojine ako ivotinja pobjegne, a vlasnik ne preduzme gonjenje ili odustane od gonjenja. Pripitomljene ivotinje lan 110 Na pripitomljenoj ivotinji gubi se pravo svojine kad ivotinja izgubi naviku da se vraa na mjesto koje joj je bilo odreeno. Zasnivanje dravne svojine lan 111 Pripitomljene i uhvaene ivotinje na kojima je vlasnik izgubio pravo svojine u smislu l. 109 i 110 ovog zakona postaju dravna svojina.

Glava IVZATITA PRAVA SVOJINE

1. Tuba za povraaj stvariPojam lan 112 Vlasnik moe tubom zahtijevati od draoca povraaj individualno odreene stvari. Vlasnik mora dokazati da na stvari, iji povraaj trai, ima pravo svojine, kao i da se stvar nalazi u faktikoj vlasti tuenog.

Obaveza vraanja stvari i plodova lan 113 Savjestan dralac predaje stvar vlasniku sa plodovima koji jo nijesu ubrani. Nesavjestan dralac duan je predati vlasniku stvari sve plodove. Nesavjestan dralac duan je da naknadi vrijednost ubranih plodova koje je potroio, otuio ili unitio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere. Naknada za korienje i odgovornost za tetu lan 114 Savjestan dralac nije duan da plati naknadu za korienje stvari niti odgovara za pogoranje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog dranja. Nesavjestan dralac je duan da plati naknadu za korienje stvari. Nesavjestan dralac duan je da naknadi tetu nastalu pogoranjem ili propau stvari, osim ako bi ta teta nastala i kada bi se stvar nalazila kod vlasnika.

21 Naknada nunih trokova lan 115 Savjestan dralac ima pravo na naknadu nunih trokova za odravanje stvari. Nesavjestan dralac moe traiti naknadu nunih trokova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. Nune trokove iz stava l ovog lana vlasnik stvari duan je naknaditi savjesnom draocu u mjeri u kojoj ti trokovi nijesu obuhvaeni koristima koje je on dobio od stvari. Naknada korisnih trokova lan 116 Savjestan dralac moe traiti naknadu korisnih trokova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari poveana. Nesavjestan dralac ima pravo na naknadu korisnih trokova samo ako su korisni lino za vlasnika. Korisne trokove iz stava l ovog lana vlasnik stvari duan je da naknadi savjesnom draocu u mjeri u kojoj ti trokovi nijesu obuhvaeni koristima koje je on dobio od stvari. Naknada luksuznih trokova lan 117 Savjestan dralac ima pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanjem stvari samo ukoliko je vrijednost stvari poveana. Ako se ono to je uinjeno radi zadovoljstva ili uljepavanja stvari moe od nje odvojiti bez njenog oteenja, savjestan dralac ima pravo da to odvoji i zadri za sebe. Nesavjestan dralac nema pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari, ali moe da odnese stvar koju je ugradio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari kad se ona moe odvojiti bez oteenja glavne stvari. Zadravanje stvari lan 118 Savjestan dralac ima pravo da zadri stvar dok mu se ne naknadi iznos nunih i korisnih trokova koje je imao u vezi sa odravanjem stvari. Zastarjelost potraivanja lan 119 Potraivanje naknade nunih i korisnih trokova zastarijeva za tri godine od dana predaje stvari. Nastupanje nesavjesnosti lan 120 Savjestan dralac postaje nesavjestan od trenutka kad mu je tuba dostavljena, ali vlasnik moe dokazati da je savjestan dralac postao nesavjestan i prije dostavljanja tube. Nezastarivost zahtjeva lan 121 Pravo na podnoenje tube za povraaj stvari ne zastarijeva.

22 Zastarjelost potraivanja lan 122 Pravo vlasnika da od nesavjesnog draoca zahtijeva predaju ubranih plodova i naknadu vrijednosti plodova koje je potroio, otuio, propustio da ubere ili unitio, zastarijeva za tri godine od dana predaje stvari. Potraivanje nesavjesnog draoca stvari u pogledu naknade trokova zastarijeva za tri godine od dana predaje stvari.

Tuba za povraaj stvari po jaoj dravini (Publicijanska tuba) lan 123 Lice koje je pribavilo individualno odreenu stvar po pravnom osnovu i na zakoniti nain, a nije znalo i nije moglo znati da nije postalo vlasnik, ima pravo da zahtijeva njen povraaj i od savjesnog draoca kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. Lice ija je dravina podobna za sticanje prava svojine vanrednim odrajem, ima pravo da zahtijeva povraaj stvari od lica koje nema istu takvu dravinu na toj stvari.

Jai pravni osnov lan 124 Kad dva lica imaju jednaku dravinu za sticanje prava svojine odrajem, jai pravni osnov ima lice koje je stvar steklo teretno u odnosu na lice koje je stvar steklo besteretno. Ako su pravni osnovi ovih lica iste jaine, prvenstvo ima lice kod koga se stvar nalazi. Primjena pravila tube vlasnika za povraaj stvari lan 125 U pogledu uslova pod kojima savjesni dralac stvari moe zahtijevati njen povraaj i vraanje njenih plodova, kao i uslova pod kojima dralac moe zahtijevati naknadu trokova koje je imao u vezi odravanja stvari, shodno se primjenjuju odredbe o tubi vlasnika za povraaj stvari. Tuba zbog uznemirivanja svojine lan 126 Ako tree lice neosnovano uznemirava vlasnika ili svojinskog draoca na drugi nain, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik, odnosno svojinski dralac moe tubom zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Po tubi iz stava 1 ovog lana, savjesnost draoca i zakonitost dravine se pretpostavljaju. Dokazivanje prava na uznemiravanje lan 127 Tueni je duan da dokae postojanje nekog svog prava ijim vrenjem ometa vlasnika stvari. Upis u javnu knjigu je dokaz o postojanju odreenog prava tuenog iz stava 1 ovog lana na nepokretnosti.

23 Pravo na naknadu tete lan 128 Kada je uznemiravanjem vrenja prava svojine prouzrokovana teta, vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu tete po optim pravilima o naknadi tete. Nezastarivost zahtjeva lan 129 Pravo na podnoenje tube zbog uznemiravanja svojine ne zastarijeva. Zatita susvojine i zajednike svojine lan 130 Suvlasnik, odnosno zajedniki vlasnik ima pravo na tubu za zatitu prava svojine na cijeloj stvari, a suvlasnik ima pravo i na tubu za zatitu svog prava na dijelu stvari. U sporovima izmeu suvlasnika, u sporovima izmeu zajedniara, kao i u sporovima izmeu treih lica i suvlasnika ili zajedniara, koji se odnose na prava na zajednikoj stvari, tubom moraju biti obuhvaeni svi suvlasnici, odnosno zajedniari kao nuni suparniar.

Glava VPRAVO SUSVOJINE

Pojam lan 131 Vie lica imaju pravo susvojine na nepodijeljenoj stvari kada je dio svakog od njih odreen srazmjerno prema cjelini (idealni dio). Ako suvlasniki djelovi nijesu odreeni, pretpostavlja se da su jednaki. Sadrina prava susvojine lan 132 Suvlasnik ima pravo da stvar dri i da je koristi zajedno sa ostalim suvlasnicima srazmjerno svom dijelu, ne povrjeujui prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. U sluaju prodaje suvlasnikog dijela ostali suvlasnici imaju pravo pree kupovine. Ako suvlasnik, u roku od 10 dana od dana kada mu je dostavljena pisana ponuda za kupovinu suvlasnikog dijela, ne prihvati ponudu, ponua moe svoj suvlasniki dio prodati treem licu. Plodovi i ostali prihodi od stvari dijele se izmeu suvlasnika srazmjerno veliini njihovih djelova (udjela). Upravljanje suvlasnikom stvarju lan 133 Suvlasnici imaju pravo da zajedniki upravljaju stvarju. Suvlasnici mogu povjeriti upravljanje stvarju jednom ili nekolicini suvlasnika ili treem licu.

24 Aktom o postavljanju upravnika odreuju se i njegova prava i obaveze. Ukoliko se ne postigne saglasnost o postavljanju i ovlaenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odlui sud. Upravnik ima pravo na naknadu za obavljanje poslova upravljanja. Suvlasnik koji ne uestvuje u upravljanju ima pravo da bude obavijeten o upravljanju. Preduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju lan 134 Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja stvarju potrebna je saglasnost suvlasnika iji djelovi zajedno ine vie od polovine vrijednosti stvari. Ako se u sluajevima iz stava l ovog lana ne postigne saglasnost, a preduzimanje poslova je neophodno za redovno odravanje stvari, o tome odluuje sud. Svaki suvlasnik moe zahtijevati da sud odlui o preduzimanju poslova redovnog upravljanja stvarju, iako o tome postoji saglasnost suvlasnika iji djelovi zajedno ine vie od polovine vrijednosti stvari, ukoliko posao koji se preduzima moe prouzrokovati znatnu tetu za ostale suvlasnike. U sluaju sumnje da li posao prelazi okvire redovnog upravljanja, smatra se da posao prelazi te okvire. Za suvlasnika koji dri stvar ili samostalni dio stvari na osnovu odluke suvlasnika, smatra se da su mu povjereni poslovi redovnog upravljanja stvari, odnosno samostalnog dijela stvari, ako ugovorom izmeu suvlasnika nije drukije odreeno. Suvlasnik protiv ije je volje odlueno da se neki posao preduzme, ili je to uinio sud, ima pravo da zahtijeva obezbjeenje za buduu tetu. Suvlasnik koji je obavezan dati obezbjeenje, svoju obavezu ispunjava davanjem zaloge ili jemstva. Odluka o postavljenju i opozivu upravnika lan 135 Za odluku o postavljenju i opozivu upravnika potrebna je saglasnost suvlasnika iji djelovi zajedno ine vie od polovine vrijednosti stvari. Upravnik je nalogoprimac suvlasnika pa se, ukoliko suvlasnici ne odrede drukije, u odnosu na njegova prava, dunosti i prestanak njegovih ovlaenja primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu. Nain korienja stvari lan 136 Za ureenje naina korienja stvari potrebna je saglasnost suvlasnika iji djelovi zajedno ine vie od polovine vrijednosti stvari. Preduzimanje neophodnih hitnih poslova lan 137 Suvlasnik moe bez saglasnosti ostalih suvlasnika da preduzima poslove koji su neophodni i hitni za odravanje ili ouvanje stvari. Preduzimanje poslova koji prelaze okvire redovnog upravljanja lan 138 Za preduzimanje poslova koji prelaze okvire redovnog upravljanja (otuenje cijele stvari, promjena namjene stvari, izdavanje cijele stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, da-

25 vanje u zalogu, zasnivanje stvarnih slubenosti, vee popravke, dogradnja, nadogradnja, preureenje i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. Ako nije postignuta saglasnost svih suvlasnika za preduzimanje poslova koji prelaze okvire redovnog upravljanja, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlui sud. Svaki suvlasnik ima pravo da u svako doba zahtijeva da se poloe rauni i podijele sve koristi. Raspodjela i naplata trokova korienja, upravljanja i odravanja stvari i tereta lan 139 Trokove korienja, upravljanja i odravanja stvari i ostale terete koji se odnose na cijelu stvar snose suvlasnici srazmjerno veliini svojih djelova. Ako suvlasnik ne plati svoj dio trokova, ostali suvlasnici mogu zahtijevati da se naplata izvri iz njegovog dijela plodova ili drugih prihoda stvari, a u sluaju da to nije dovoljno za namirenje trokova ili bi naplata bila nemogua mogu zahtijevati prodaju njegovog dijela (udjela) na javnoj prodaji. Pravo suvlasnika na diobu lan 140 Suvlasnik ima pravo da u svako vrijeme zahtijeva diobu stvari, osim u vrijeme u koje bi ta dioba bila na tetu drugih suvlasnika, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravo iz stava l ovog lana ne zastarijeva. Nitav je ugovor kojim se suvlasnik trajno odrie prava na diobu stvari. Ugovor o nevrenju diobe lan 141 Suvlasnici mogu jednoglasno odluiti da se za izvjesno vrijeme, ali ne due od pet godina, ne moe zahtijevati dioba. Dejstvo ugovora o nevrenju diobe prema treim licima lan 142 Ugovor suvlasnika da se za izvjesno vrijeme ne moe zahtijevati dioba ima pravno dejstvo i prema pravnom sljedbeniku suvlasnika, osim ako je pravni sljedbenik postao suvlasnik na osnovu teretnog pravnog posla, a nije znao niti je mogao znati za ugovor. Lini povjerilac suvlasnika moe zahtijevati diobu, ako se nije mogao naplatiti iz ostale imovine suvlasnika. Ugovorna dioba lan 143 Suvlasnici mogu izvriti diobu stvari vansudskim putem (ugovorna dioba). Ugovor o diobi nepokretne stvari sainjava se u pisanoj formi i ovjerava se kod nadlenog organa, odnosno notara. Sudska dioba lan 144 Svaki suvlasnik moe zahtijevati da sud izvri diobu stvari u vanparninom postupku.

26 O nainu diobe suvlasnici sporazumno odluuju. Ako suvlasnici ne postignu saglasnost, o nainu diobe odluuje sud. Isplata neznatnog suvlasninog dijela lan 145 Ako diobu stvari zahtijeva suvlasnik iji je dio neznatan, a ostali suvlasnici se protive diobi, sud moe odluiti da ostali suvlasnici isplate njegov dio. Fizika dioba lan 146 Sud e, kad god je to mogue, ako se time ne bi znatno umanjila vrijednost stvari, odrediti da se fizika dioba stvari izvri tako da svaki suvlasnik dobije u prirodi onaj dio koji odgovara veliini, odnosno vrijednosti njegovog suvlasnikog dijela. Ukoliko diobom suvlasnici dobiju djelove koji po vrijednosti ne odgovaraju njihovim suvlasnikim djelovima, sud e odrediti da suvlasnik, koji je dobio veu vrijednost od pripadajue, isplati ostalima razliku u novcu. Dioba kad susvojina postoji na vie stvari lan 147 Kad susvojina postoji na vie stvari, a zbog veliine suvlasnikih djelova ili drugih okolnosti ne bi bilo ekonomski opravdano dijeliti svaku stvar, sud moe svakom suvlasniku dodijeliti dio pojedine cijele stvari, koji ukupno odgovara po vrijednosti njegovom suvlasnikom dijelu, a ukoliko nastane izvjesna manja razlika u vrijednosti, odredie isplatu u novcu. Ako je neki suvlasnik otuio ili unitio neku od suvlasnikih stvari, uzee se da mu je ta stvar pripala diobom, ukoliko se ostali suvlasnici saglase. Odluka suda da stvar pripadne jednom suvlasniku lan 148 Ako fizika dioba stvari nije mogua ili bi se diobom osjetno smanjila njena vrijednost, sud e na zahtjev pojedinih suvlasnika, ukoliko okolnosti sluaja to opravdavaju, vodei rauna o veliini djelova pojedinih suvlasnika i njihovim potrebama za tom stvari, odluiti da stvar pripadne jednom suvlasniku, s tim da drugim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih djelova, u roku koji sud prema okolnostima odredi. Ostali suvlasnici stiu nad stvari zalono pravo do isplate vrijednosti njihovih djelova. Suvlasniku, kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari, ostali suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih djelova, prema pravilima obligacionog prava. Javna prodaja lan 149 Ako sud odlui da fizika dioba nije mogua ili bi znatno umanjila vrijednost stvari i ako ne odlui da stvar pripadne jednom od suvlasnika, odredie da stvar izloi javnoj prodaji i prodajom dobijeni iznos podijeli izmeu suvlasnika srazmjerno veliini njihovih djelova.

27 Trokovi diobe lan 150 Trokove diobe snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim djelovima, ako zakonom ili njihovim sporazumom nije drukije odreeno. Odgovornost za nedostatke stvari nakon diobe lan 151 Suvlasniku kome je diobom pripala stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jame za pravne i fizike nedostatke stvari u granicama vrijednosti svojih suvlasnikih djelova. Pravo iz stava l ovog lana gasi se protekom tri godine od diobe stvari. Prava treih lica poslije diobe lan 152 Zalona prava, slubenosti i druga stvarna prava koja su i prije diobe teretila nepodijeljenu stvar mogu se vriti kao i do diobe. Kad se vrenje stvarne slubenosti odnosi na samo jedan dio stvari, to pravo prestaje u pogledu ostalih djelova.

Glava VIPRAVO ZAJEDNIKE SVOJINE

Pojam lan 153 Zajednika svojina je svojina vie lica na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi udjeli odredivi, ali nijesu unaprijed odreeni. U sumnji da li je stvar u susvojini ili zajednikoj svojini, smatra se da postoji susvojina. Sadrina lan 154 Svaki zajedniar ima pravo da stvar koristi i da uestvuje u njenom upravljanju. Upis u katastar nepokretnosti lan 155 Pravo zajednike svojine na nepokretnostima upisuje se na ime svih zajedniara. Trokovi i tereti lan 156 Trokove korienja, upravljanja, odravanja i ouvanja stvari i tereta, koji se odnose na cijelu stvar, zajedniari snose na jednake djelove.

28 Raspolaganje i optereenje lan 157 Za raspolaganje i optereenje stvari u zajednikoj svojini potrebna je saglasnost svih zajedniara. Izuzetno, tree lice moe, na osnovu pravnog posla, koji nije zakljuen sa svim zajedniarima, stei pravo svojine: - na pokretnoj stvari, ako je savjestan i stvar pribavio na osnovu teretnog pravnog posla; - na nepokretnostima, ako je savjestan i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajedniara. Pravo na diobu lan 158 Zajedniari mogu u svako doba sporazumno da utvrde svoje udjele u zajednikoj stvari. Ako se sporazum ne postigne, svaki zajedniar ima pravo da zahtijeva da sud utvrdi njegov udio u stvari srazmjerno cjelini (idealni dio), osim ako zakonom kojim se ustanovljava zajednika svojina nije drukije odreeno. Nitav je sporazum kojim se zajedniar odrie prava da zahtijeva da se utvrdi njegov udio u stvari. Pravo povjerilaca lan 159 Povjerioci zajedniara imaju pravo da zahtijevaju da se utvrdi udio zajedniara u stvari. Primjena pravila o susvojini lan 160 Na zajedniku svojinu shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o susvojini, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, niti drugo proizilazi iz prirode zajednike svojine.

Glava VIIETANA SVOJINA

Pojam lan 161 Etanom svojinom, u smislu ovog zakona, smatra se pravo svojine na posebnim djelovima stambene ili poslovne zgrade s kojim su nedjeljivo povezana odreena prava na zajednikim djelovima zgrade i na zemljitu na kom je zgrada podignuta. Stambena zgrada lan 162 Stambena zgrada je zgrada u kojoj je najmanje jedan poseban dio namijenjen za stanovanje i sa njom ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu. Stambenu zgradu ine posebni i zajedniki djelovi stambene zgrade.

29 Pravno lice lan 163 Stambena zgrada ima svojstvo pravnog lica u pravnim poslovima koji se odnose na odravanje i korienje stambene zgrade. Korienje stambene zgrade lan 164 Stambena zgrada koristi se u skladu sa svojom namjenom. Vlasnik posebnog dijela stambene zgrade (u daljem tekstu: vlasnik) slobodno uiva, koristi se i raspolae posebnim i zajednikim djelovima stambene zgrade, pod uslovom da ne povrjeuje prava drugih vlasnika i namjenu stambene zgrade. Posebni djelovi stambene zgrade lan 165 Posebni djelovi stambene zgrade su: stanovi, poslovne prostorije, posebni podrumi, posebna potkrovlja, posebne garae, odnosno garana mjesta i dr. Posebnim djelovima stambene zgrade smatraju se i sporedni djelovi kao to su otvoreni balkoni, terase i dr. Stan je skup prostorija namijenjenih za stanovanje, koje ine funkcionalnu i graevinsku cjelinu i koje, po pravilu, imaju zaseban ulaz. Poslovna prostorija je jedna ili vie prostorija namijenjenih za vrenje poslovne djelatnosti koje, po pravilu, ine graevinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz. Zajedniki djelovi stambene zgrade lan 166 Zajedniki djelovi stambene zgrade su djelovi koji slue stambenoj zgradi kao cjelini, i to: - temelji; - vertikalna konstrukcija; - horizontalna (meuspratna konstrukcija); - krov; - prohodne i neprohodne zajednike terase; - fasada zgrade, ukljuujui prozore i vrata; - elementi zatite od spoljnih uticaja na zajednikim djelovima zgrade (kapci, aluzine, grilje i sl.); - krovna i ostala limarija na zajednikim djelovima zgrade; -dimnjaci i ventilacioni kanali, hidranti, protivpoarni sistemi i instalacije, ukljuujui i protivpoarne aparate u zajednikim djelovima zgrada; - poarni prilazi, ljestve i stepenita; - liftovi u zajednikim djelovima zgrade sa instalacijama i ureajima koji omoguavaju njihovu redovnu upotrebu; - instalacije za dovod plina i elektrine energije do brojila stana ili drugog posebnog dijela zgrade; - instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horizontalni vodovi i temeljne instalacije, ukljuujui reviziona okna; - vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu do odvajanja instalacije za pojedini stan i drugi posebni dio zgrade, odnosno do vodomjera u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade;

30 - sanitarni ureaji i instalacije vodovoda i kanalizacije u zajednikim djelovima zgrade; - elektrine instalacije stepenine rasvjete i drugih potroaa u zajednikim djelovima zgrade, glavna razvodna ploa sa uklopnim satom,elektrine instalacije za stanove i posebne djelove zgrade do brojila za stan ili drugi posebni dio zgrade; - nuna i panik rasvjeta; - zajednika instalacija centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do ventila radijatora, odnosno ventila potroaa u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade; - radijatori i druga grejna tijela u zajednikom dijelu zgrade; - telefoske instalacije do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade; - zajednike televizijske i radio antenske instalacije, ukljuujui i satelitske instalacije sa pojaalom i svim drugim zajednikim ureajima koji omoguavaju zajedniki prijem do mjesta razdvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade; - instalacije i ureaji za zvonce, elektrine brave i interfoni od ulaza u zgradu do stana ili drugog posebnog dijela zgrade, odnosno do mjesta odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade; - zajednika kotlarnica i toplana; - zajedniki sistemi za klimatizaciju; - zajednika potkrovlja, perionice, suionice, hodnici, holovi, podrumi, garae, garana mjesta; - svjetlarnici; - zajednika hidroforska postrojenja i bunari za vodu, pumpne stanice za otpadnu vodu i pumpne stanice za vodu,elektrini agregati, aku baterije i drugi ureaji za rasvjetu, pokretanje liftova i sl.; - gromobranske instalacije; - kanali za smee; - ostali djelovi i instalacije neophodni za odravanje i zajedniku upotrebu stambene zgrade. Zajedniki djelovi stambene zgrade su i oni djelovi koji slue samo nekim, a ne svim posebnim djelovima zgrade (posebna ulazna vrata, stepenite, posebni holovi, potkrovlje, podrum, dimnjaci, terase, ureaji za ogrjev i sl.). Zajedniki djelovi stambene zgrade su i drugi djelovi koji su u posebnoj zgradi ili su dio druge zgrade (zajednike kotlarnice, hidrofori, garae i dr.). Sklonita lan 167 Sklonita su u dravnoj i privatnoj svojini. Nain upravljanja i raspolaganja sklonitima u dravnoj svojini propisuje Vlada Crne Gore. Porodine stambene zgrade lan 168 Odredbe ovog zakona odnose se i na porodine stambene zgrade u etanoj svojini, osim ako ih zakon, ugovor ili priroda stvari ne iskljuuju. Svojina na posebnim djelovima stambene zgrade lan 169 Na posebnim djelovima stambene zgrade fiziko ili pravno lice ima iskljuivu svojinu, susvojinu ili zajedniku svojinu.

31 Zajednika svojina na zajednikim djelovima stambene zgrade lan 170 Na zajednikim djelovima stambene zgrade, koji slue zgradi kao cjelini, svi vlasnici imaju zajedniku nedjeljivu svojinu. Na zajednikim djelovima stambene zgrade, koji slue samo nekim, a ne svim posebnim djelovima zgrade, zajedniku nedjeljivu svojinu imaju samo vlasnici tih posebnih djelova. Zajednika svojina na urbanistikoj parceli lan 171 Na urbanistikoj parceli, na kojoj je stambena zgrada izgraena, vlasnici posebnih djelova imaju zajedniku nedjeljivu svojinu. Propast stambene zgrade lan 172 U sluaju djelimine propasti stambene zgrade, svakom vlasniku pripada vrijednost graevinskog materijala, koja se utvruje srazmjerno vrijednosti svakog posebnog dijela prema ukupnoj vrijednosti cijele zgrade. Ako se vlasnici ne sporazumiju o vrijednosti materijala koji svakom od njih pripada, to e utvrditi sud u vanparninom postupku. Ako stambena zgrada potpuno propadne, svakom vlasniku pripada udio na zemljitu na kojem je zgrada izgraena, srazmjerno vrijednosti njegovog posebnog dijela prema ukupnoj vrijednosti cijele zgrade, ako vlasnici ugovorom nijesu drukije odredili. Zavisna prava lan 173 Prava koja vlasnik ima na urbanistikoj parceli na kojoj je stambena zgrada izgraena i na djelovima zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim njenim posebnim djelovima, nedjeljivo su povezana sa njegovim pravima na posebnim djelovima zgrade, pa se sve promjene u pravima na ovom dijelu zgrade odnose i na ta prava. Korienje posebnih djelova lan 174 Vlasnik vri o svom troku opravke u cilju odravanja svog dijela stambene zgrade u ispravnom stanju. Vlasnik je duan da uva i odrava svoj dio stambene zgrade na nain da se drugim vlasnicima ne priinjava nikakva teta. Kvarove kojima se nanosi teta drugim posebnim ili zajednikim djelovima zgrade ili dovodi u pitanje njihovo funkcionisanje, vlasnik je obavezan da otkloni bez odlaganja. Za svu tetu koja je priinjena drugim vlasnicima odgovara vlasnik koji ima obavezu odravanja, a ako je to bila obaveza vie vlasnika, oni odgovaraju za tetu solidarno. Vlasnik je obavezan da o svom troku izvri opravke na svom posebnom dijelu zgrade, ako je to neophodno da bi se otklonila teta za dio drugog vlasnika ili za djelove zgrade koji slue zgradi kao cjelini. Vlasnik je duan da dopusti pristup ovlaenim licima u svoj dio ako je to potrebno za odravanje zajednikih djelova stambene zgrade i zgrade kao cjeline.

32 Radovi na posebnom dijelu lan 175 Vlasnik moe, u skladu sa propisima o graenju, vriti prepravke svog dijela stambene zgrade, ako se tim prepravkama ne dira u dio drugog vlasnika ili u djelove koji slue zgradi kao cjelini. Vlasnik ne moe vriti na svom dijelu prepravke koje bi mogle naruiti arhitektonski izgled zgrade ili umanjiti sigurnost ili stabilnost zgrade, ili zajednikog ili posebnog dijela, ili ovim djelovima na drugi nain nanijeti tetu. Vlasnik koji vri prepravke na svom dijelu obavezan je dati primjerenu naknadu drugom vlasniku ija je prava time povrijedio i kad je ovaj bio obavezan da trpi tu povredu. Za svu tetu koju drugi vlasnici pretrpe u vezi promjena na posebnom dijelu odgovara vlasnik tog dijela, a ako je tetu priinilo vie njih, odgovornost je solidarna.

Korienje zajednikih djelova lan 176 Vlasnik je duan da koristi zajednike djelove u skladu sa njihovom namjenom i u mjeri koja odgovara pravima drugih vlasnika. Vlasnici mogu donijeti odluku o svim radovima na zajednikim djelovima koji imaju za cilj poboljanje ili olakanu upotrebu ili vei prihod. Zabranjeni su radovi koji mogu prouzrokovati tetu stabilnosti ili sigurnosti stambene zgrade, koji joj mijenjaju arhitektonski izgled ili koji prouzrokuju da odreene zajednike djelove zgrade ne moe upotrebljavati ak ni jedan vlasnik.

Pravo nadogradnje lan 177 Stambena zgrada moe se nadograditi, odnosno zajedniki djelovi pretvoriti u stan (u daljem tekstu: nadogradnja) saglasno propisima o planiranju i ureenju prostora, propisima o graenju i ovim zakonom. Ne moe se vriti nadogradnja koja utie na stabilnost i sigurnost stambene zgrade, ako se nadogradnjom nanosi teta arhitektonskom izgledu zgrade ili znaajno umanjuje provjetrenost i prozranost niih spratova. Imalac prava nadogradnje duan je vlasnicima naknaditi vrijednost zajednikog dijela koji se nadograuje, osim ako drukije ne proizilazi iz odluke skuptine vlasnika, odnosno ugovora. Imalac prava nadogradnje i stambena zgrada svoje meusobne odnose ureuju ugovorom. Ako vlasnici ne vre nadogradnju, duni su da nadlenom dravnom organu, odnosno organu optine ponude pravo pree kupovine dijela stambene zgrade koji se nadograuje, odnosno pretvara u stan. Ako vlasnici ne vre pravo nadogradnje u roku od tri godine od donoenja planskog dokumenta, moe se pokrenuti postupak eksproprijacije shodno Zakonu o eksproprijaciji, uz plaanje pravine naknade u korist zajednikog rauna etanih vlasnika. Nadleni organ optine duan je da se izjasni o ponuenom pravu pree kupovine u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva vlasnika.

33 Obaveze imaoca prava na nadogradnju lan 178 Vlasnici koji trpe tetu zbog izvoenja radova nadogradnje ili zbog konanog umanjenja vrijednosti njihovog dijela ili zbog ozbiljnog ometanja uivanja, ak i kada je to privremeno, imaju pravo na obeteenje. Imalac prava nadogradnje duan je da: 1) o svom troku otkloni kvarove i oteenja koja nastanu usljed izvoenja radova, najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka kvarova i oteenja; 2) u sluaju potrebe privremenog iseljenja iz stana, vlasniku, uz njegovu saglasnost, dok traju radovi, obezbijedi na privremeno korienje drugi stan koji mu ne pogorava uslove stanovanja, ukljuujui i odgovarajue trokove; 3) po zavretku radova, u roku od 10 dana, prostorije, ureaje i instalacije dovede u stanje kakvo je bilo prije izvoenja radova; 4) obavijesti vlasnike o poetku izvoenja radova najkasnije 30 dana prije poetka izvoenja radova. Pojam upravljanja stambenom zgradom lan 179 Upravljanje stambenom zgradom obuhvata donoenje odluke: o nainu korienja stambene zgrade kao cjeline i zajednikih djelova zgrade i njihovom odravanju i uvanju; o obezbjeenju finansijskih sredstava za odravanje zgrade, kao i odluivanje o drugim pitanjima od znaaja za korienje i odravanje stambene zgrade. Upravljanje stambenom zgradom lan 180 Stambenom zgradom upravljaju vlasnici. Vlasnici su duni da obrazuju organe upravljanja stambenom zgradom. Organi upravljanja lan 181 Organi upravljanja stambenom zgradom su skuptina vlasnika (u daljem tekstu: skuptina) i upravnik. Organi upravljanja djelovima zgrada lan 182 Kada stambena zgrada ima vie posebnih ulaza ili lamela mogu se obrazovati organi upravljanja za svaki ulaz ili lamelu posebno. U stambenoj zgradi u kojoj su obrazovani organi upravljanja, u smislu stava 1 ovog lana, meusobni odnosi vlasnika ureuju se ugovorom. Skuptina vlasnika lan 183 Skuptinu ine vlasnici, odnosno njihovi predstavnici. Skuptina: - donosi program odravanja stambene zgrade i obezbjeuje njegovo izvravanje;

34 - odluuje o nainu organizovanja radova na odravanju stambene zgrade; - usvaja godinji izvjetaj o realizaciji programa odravanja stambene zgrade; - utvruje visinu i nain obezbjeivanja sredstava za odravanje stambene zgrade; - odluuje o poboljanju uslova stanovanja u zgradi; - donosi finansijski plan i godinji obraun stambene zgrade; - odluuje o vrijednosti boda za akontaciju trokova odravanja; - odluuje o visini naknade za rad upravnika; - obezbjeuje namjensko korienje zajednikih djelova stambene zgrade; - donosi odluku o raspolaganju zajednikim djelovima stambene zgrade na kojima se vri nadogradnja ili koji se pretvaraju u stan; - odluuje o pretvaranju posebnih i zajednikih djelova stambene zgrade u poslovne prostorije; - donosi odluku o korienju poslovnih prostorija; - stara se o zatiti stambene zgrade i ispravnosti instalacija i ureaja; - donosi pravila o meusobnim odnosima vlasnika kada je broj vlasnika vei od 10; - obezbjeuje primjenu kunog reda u stambenoj zgradi; - odluuje o osiguranju stambene zgrade; - odluuje po prigovoru vlasnika protiv odluka upravnika; - odluuje o radovima koji su potrebni za vanredno odravanje, ustanovljavajui u sluaju potrebe posebni fond; - odluuje o drugim pitanjima u vezi upravljanja stambenom zgradom. Predsjednik skuptine lan 184 Skuptina ima predsjednika. Predsjednik skuptine se bira veinom glasova lanova skuptine, na period od etiri godine. Predsjednik skuptine saziva i vodi sjednice skuptine. Predsjednik skuptine je obavezan da, najmanje pet dana prije odravanja skuptine, u pisanoj formi sa dnevnim redom, obavijesti sve vlasnike o terminu odravanja skuptine. Inicijativa za odravanje skuptine lan 185 Inicijativu za odravanje sjednice skuptine moe dati i 1/4 vlasnika. Skuptina vlasnika moe obrazovati stalna ili povremena tijela za obavljanje administrativno-tehnikih poslova, odnosno obavljanje ovih poslova moe povjeriti licu iz reda svojih lanova ili treem licu. Nain odluivanja skuptine vlasnika lan 186 Skuptina odluuje ako je prisutno vie od polovine lanova skuptine. Svaki vlasnik ima jedan glas u skuptini. Odluke koje se odnose na redovno odravanje stambene zgrade i hitne radove skuptina donosi veinom glasova prisutnih lanova. Odluke koje prevazilaze okvire redovnog odravanja stambene zgrade (nadogradnja stambene zgrade, pretvaranje posebnih i zajednikih djelova stambene zgrade u poslovne prostorije, nuni radovi i dr.) skuptina donosi saglasnou lanova skuptine kojima pripada vie od polovine ukupne povrine posebnih djelova zgrade.

35 Ako iz pravila vlasnika proistie obaveza da samo neki vlasnici snose trokove odravanja djelova zgrade, tim pravilima se moe predvidjeti da samo ti vlasnici uestvuju u glasanju o odlukama koje se tiu tih trokova. Smatra se da je glasanje obavljeno i u sluaju kada vlasnici daju pisanu saglasnost, a prema kriterijumima za donoenje odluka utvrenim ovim lanom. Odluke skuptine lan 187 Odluke skuptine obavezne su za sve vlasnike i upravnika. Odluke skuptine objavljuju se na nain koji utvrdi skuptina. Protiv odluke skuptine vlasnik moe podnijeti tubu nadlenom sudu radi njenog ponitaja u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke. Izbor i razrjeenje upravnika lan 188 Kad je broj vlasnika vei od etiri, bira se upravnik stambene zgrade. Upravnika bira i razrjeava skuptina veinom glasova lanova skuptine, na period od etiri godine. Za upravnika se moe izabrati vlasnik, odnosno drugo fiziko ili pravno lice registrovano za poslove upravljanja. Skuptina sa upravnikom zakljuuje ugovor o meusobnim odnosima. Izbor i razrjeenje upravnika upisuje se u registar upravnika stambene zgrade, koji vodi nadleni organ optine. Upravniku, po pravilu, za obavljeni rad pripada naknada koju obezbjeuju vlasnici iz sredstava odravanja. Privremeni upravnik lan 189 Ako vlasnici nijesu obrazovali organe upravljanja na nain propisan ovim zakonom, nadleni organ optine imenovae, na zahtjev jednog ili vie vlasnika ili po slubenoj dunosti, privremenog upravnika. Privremeni upravnik ima sva ovlaenja upravnika iz lana 188 ovog zakona, i ovlaenje za sazivanje skuptine vlasnika radi njenog konstituisanja. Privremeni upravnik imenuje se na odreeno vrijeme, do izbora upravnika. Nadlenosti upravnika lan 190 Upravnik: - izvrava odluke skuptine; - predlae program odravanja zgrade; - stara se o realizaciji programa odravanja stambene zgrade i o tome podnosi izvjetaj skuptini; - po sopstvenoj inicijativi obezbjeuje obavljanje hitnih radova; - zakljuuje ugovore o zakupu poslovnih prostorija; - naplauje prihode i izvrava obaveze; - predstavlja i zastupa stambenu zgradu;

36 - organizuje naplate i prijem uplata u korist rauna zgrade; - prima i otputa domara; - obezbjeuje potovanje pravila etanih vlasnika; - podnosi skuptini izvjetaj o svom radu u prethodnoj kalendarskoj godini i dostavlja joj na uvid sve isprave, i to najkasnije do 30. juna svake godine; - izvrava i druge poslove koje odredi skuptina. Protiv akata i radnji upravnika vlasnik moe uloiti prigovor skuptini. U sluaju prihvatanja prigovora stava 2 ovog lana, upravnik je duan naknaditi priinjenu tetu. Pravila o meusobnim odnosima vlasnika lan 191 Pravila o meusobnim odnosima vlasnika (u daljem tekstu: pravila vlasnika) sadre odredbe o posebnim i zajednikim djelovima stambene zgrade, uslovima njihovog uivanja, upotrebi zajednikih djelova i raspodjeli trokova, ouvanju izgleda zgrade, upravljanju i dr. Pravila vlasnika se donose veinom glasova prisutnih lanova skuptine. Svaki vlasnik moe pokrenuti inicijativu za donoenje pravila vlasnika. Pravila vlasnika odlau se u registar koji vodi nadleni organ lokalne uprave. Uvid u sadrinu pravila vlasnika moe izvriti svako zainteresovano lice. Nesaglasnost vlasnika oko voenja spora lan 192 Kada stambena zgrada odlui da pokrene spor, vlasnik koji s tim nije saglasan, moe se, podnoenjem zahtjeva upravniku, osloboditi od odgovornosti u pogledu posljedica spora za sluaj neuspjeha. Vlasnik je obavezan da zahtjev iz stava 1 ovog lana dostavi upravniku u roku od 30 dana od dana obavjetenja o odluci skuptine. Ako je ishod spora u korist vlasnika, vlasnik koji se nije saglasio sa voenjem spora, ali koji izvlai korist, obavezan je da uestvuje u snoenju svih trokova koji padaju i na teret drugih vlasnika.

Glava VIIIPRAVO SLUBENOSTI

Stvarne i line slubenosti lan 193 Slubenosti mogu biti stvarne i line.

1. Stvarne slubenostiOpte odredbe lan 194 Stvarna slubenost je pravo vlasnika jedne nepokretnosti (povlasno dobro) da za potrebe te nepokretnosti vri odreene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika (posluno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nepokretnosti.

37 Slubenost za izuzetne prilike lan 195 Stvarna slubenost se moe ustanoviti i za neku izuzetnu priliku (slubenost prolaza za vrijeme poplave, slubenost prevoza posjeenih umskih stabala preko tueg zemljita itd.).

Vie slubenosti na istoj stvari lan 196 Na istom poslunom dobru moe postojati vie stvarnih slubenosti, razliitih vrsta ili istovrsnih. Istovrsne stvarne slubenosti mogu po obimu biti razliite ili jednake. Ustanovljenjem nove stvarne slubenosti ne smije se krnjiti ve postojea slubenost. Ako usljed promijenjenih prilika nastupi nemogunost da se sve stvarne slubenosti vre u punom obimu, prea je ona stvarna slubenost koja je ranije steena; posljednja steena prava se suavaju u svom obimu ili potpuno iezavaju i tako redom. Stvarne slubenosti steene u isto vrijeme imaju isti rang i srazmjerno se suavaju. Kad ima vie konkurentnih stvarnih slubenosti istog ranga, pa nastupi razlog zbog koga ne mogu biti i dalje vrene u punom obimu, svaki od titulara moe zahtijevati da se obim slubenosti uredi pravino, vodei rauna o interesima svakog od njih.

Nedjeljivost stvarnih slubenosti lan 197 Ako se podijeli povlasno dobro, stvarna slubenost ostaje u korist svih njegovih djelova. Vlasnik poslunog dobra moe zahtijevati da stvarna slubenost vlasnika pojedinog dijela podijeljenog povlasnog dobra prestane ako stvarna slubenost ne slui za potrebe tog dijela. Ako je podijeljeno posluno dobro, stvarna slubenost ostaje samo na djelovima na kojima je vrena. Ureaj za vrenje slubenosti lan 198 Ako je za vrenje stvarne slubenosti potrebno korienje nekog ureaja ili preduzimanja neke radnje, trokove odravanja tog ureaja i preduzimanje te radnje snosi vlasnik povlasnog dobra. Ako ureaj ili radnja slue i interesima vlasnika poslunog dobra, trokove odravanja tog ureaja i trokove preduzimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik povlasnog i vlasnik poslunog dobra.

Nain i obim vrenja stvarne slubenosti lan 199 Stvarna slubenost vri se na nain kojim se najmanje optereuje posluno dobro. Nove potrebe povlasnog dobra, koje nijesu posljedice normalnog razvijanja i iskoriavanja povlasnog dobra, nemaju uticaja na obim stvarne slubenosti.

38 Premjetanje stvarne slubenosti lan 200 Kada se stvarna slubenost vri na jednom dijelu poslunog dobra, vlasnik poslunog dobra ima pravo da, o svom troku, zahtijeva premjetanje slubenosti na drugo mjesto istog dobra, gdje njeno vrenje nee biti oteano. Sud moe, vodei rauna o opravdanim interesima iskoriavanja poslunog i povlasnog dobra, dozvoliti premjetanje slubenosti na drugo mjesto istog dobra i u sluaju kada bi time njeno vrenje bilo oteano. U sluaju iz stava 2 ovog lana vlasnik poslunog dobra duguje naknadu vlasniku povlasnog dobra. Zasnivanje stvarnih slubenosti lan 201 Stvarna slubenost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog dravnog organa i odrajem. Odluku o zasnivanju slubenosti donosi sud ukoliko posebnim zakonom nije odreen drugi dravni organ. Na osnovu pravnog posla lan 202 Na osnovu pravnog posla stvarna slubenost stie se upisom u katastar ili na drugi odgovarajui nain odreen zakonom. Ugovor na osnovu koga se stie stvarna slubenost mora biti zakljuen u pisanom obliku i ovjeren od nadlenog organa, odnosno notara. Odraj lan 203 Stvarna slubenost stie se odrajem kada je vlasnik povlasnog dobra faktiki ostvarivao slubenost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslunog dobra se tome nije protivio. Savjestan i zakonit dralac slubenosti stie stvarnu slubenost protekom roka od 10 godina. Na osnovu savjesne dravine stvarna slubenost stie se odrajem protekom roka od 15 godina. Stvarna slubenost se ne moe stei odrajem ako je vrena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili draoca poslunog dobra, silom, prevarom ili ako je slubenost ustupljena do opoziva. Vidljive slubenosti lan 204 Odrajem se mogu stei samo vidljive stvarne slubenosti. Slubenost je vidljiva ako je njeno postojanje praeno nekim spoljnjim vidljivim znakom. Dejstvo sticanja prema treem licu lan 205 Stvarna slubenost steena odrajem moe se istai prema treem savjesnom licu od trenutka upisa u katastar.

39 Sticanje na osnovu odluke dravnog organa lan 206 Odlukom suda ili drugog dravnog organa stvarna slubenost ustanovljava se kada vlasnik povlasnog dobra, u cjelini ili djelimino, ne moe koristiti to dobro bez odgovarajueg korienja poslunog dobra, kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Slubenost iz stava 1 ovog lana stie se danom pravosnanosti odluke, ako zakonom nije drukije odreeno. Vlasnik dvije nepokretnosti lan 207 Vlasnik dvije nepokretnosti moe jednu od njih opteretiti stvarnom slubenou u korist one druge. Pravo na naknadu lan 208 Na zahtjev vlasnika poslunog dobra, nadleni dravni organ utvruje i naknadu koju je vlasnik povlasnog dobra duan da plati vlasniku poslunog dobra. Vlasnik poslunog dobra ima pravo na naknadu za ustanovljenu slubenost. Ako se vlasnik poslunog dobra i vlasnik povlasnog dobra ne sporazumiju o naknadi, visinu naknade utvruje sud na zahtjev vlasnika poslunog dobra vodei rauna o svim okolnostima, a naroito o teti koju vlasnik poslunog dobra trpi u vidu izmakle koristi i u vidu umanjene vrijednosti poslunog dobra zbog ustanovljene slubenosti. Prestanak stvarnih slubenosti lan 209 Stvarna slubenost prestaje ako se vlasnik poslunog dobra protivi njenom vrenju, a vlasnik povlasnog dobra tri uzastopne godine nije vrio svoje pravo. Stvarna slubenost prestaje ako se ne vri za vrijeme potrebno za njeno sticanje odrajem, kada isto lice postane vlasnik poslunog i povlasnog dobra ili propau povlasnog, odnosno poslunog dobra. Prestanak potrebe lan 210 Vlasnik poslunog dobra moe zahtijevati da prestane pravo stvarne slubenosti kada ona postane nepotrebna za korienje povlasnog dobra ili kad prestane drugi razlog zbog koga je ona zasnovana. Promijenjene prilike lan 211 Vlasnik poslunog dobra moe, uz pravinu naknadu, zahtijevati prestanak stvarne slubenosti ako je usljed promijenjenih prilika njena korist za povlasno dobro postala nesrazmjerna sa teretom koji ona predstavlja za posluno dobro. Vlasnik poslunog dobra se moe odrei prava iz stava 1 ovog lana, ali najvie za vrijeme od 10 godina. Prilikom odreivanja naknade iz stava l ovog lana sud e voditi rauna o svim okolnostima, a naroito o tome koliko je dugo trajala slubenost i o tome koliki dobitak za posluno dobro, a koliki gubitak za povlasno dobro predstavlja ukidanje slubenosti.

40 Propast stvari lan 212 Stvarna slubenost prestaje propau povlasnog ili poslunog dobra, ako i kad njeno vrenje bude trajno onemogueno. Stvarna slubenost se ustanovljava u ranijem obimu ako posluno dobro bude obnovljeno u roku od pet godina od propasti. Istek roka lan 213 Stvarna slubenost ustanovljena na odreeno vrijeme prestaje istekom toga vremena. Zatita stvarnih slubenosti lan 214 Odredbe ovog zakona o zatiti prava svojine shodno se primjenjuju i na zatitu stvarne slubenosti.

2. Posebni sluajevi stvarnih slubenostiNuni prolaz lan 215 Vlasnik nepokretnosti koji nema izlaz na javni put ili se do njega moe doi samo uz pretjerano zaobilaenje (opkoljeno zemljite, enklava) ima pravo da zahtijeva da mu se, uz plaanje naknade, dozvoli prolaz preko tueg zemljita (nuni prolaz). Nuni prolaz moe biti ustanovljen kao pravo prolaza pjeaka, kola, motornih vozila, poljoprivrednih maina i sl. Ako je do stvaranja enklave dolo diobom, nuni prolaz moe se dozvoliti samo preko onog zemljita koje je do diobe inilo cjelinu sa enklavom. Imaocu prava nunog prolaza moe se naloiti preduzimanje mjera koje obezbjeuju da se prelaenje vri u uslovima najmanje tetnim za nepokretnost preko koje se prolazi. Vlasnik optereene nepokretnosti ima pravo da zahtijeva ukidanje prava nunog prolaza ako usljed izgradnje novog javnog puta ili inae prestanu razlozi zbog kojih je bilo ustanovljeno. U tom sluaju on je duan da vrati dio primljene naknade, po procjeni suda. Vlasnik nepokretnosti optereene pravom nunog prolaza, ima pravo da zahtijeva od imaoca prava nunog prolaza da otkupi dio nepokretnosti koji slui za prolaz. U sluaju promijenjenih prilika vlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva da se pravo nunog prolaza vri na drugom mjestu na istoj nepokretnosti. Pravo nunog prolaza ne moe se ustanoviti preko kue i dvorita, osim kad nema drugog izlaza na javni put. Postavljanje vodova lan 216 Vlasnik zemljita je obavezan da, uz naknadu, dozvoli na svom zemljitu postavljanje vodova (vodovodnih i kanalizacionih cijevi, gasovoda, elektrinih i telefonskih kablova, stubova, ica i sl.), ako postavljanje vodova na drugom mjestu iziskuje nesrazmjerne trokove. Vlasnik zemljita ima pravo da zahtijeva od vlasnika vodova, gasovoda i drugih ureaja da mu taj dio otkupi ako mu je bitno smanjena upotrebna vrijednost zemljita.

41 Vlasnik zemljita ima pravo da o svom troku premjesti vodove na drugo mjesto na istoj nepokretnosti, ako se na tom drugom mjestu ne pogoravaju uslovi upotrebe vodova. Ako se premjetanje trai zbog promijenjenih prilika usljed kojih je korienje zemljita postalo nesrazmjerno teko, moe se zahtijevati da trokove prenoenja u cjelini ili djelimino snosi vlasnik vodova. Prilikom odreivanja uea u trokovima iz stava 4 ovog lana sud e voditi rauna o svim okolnostima, a naroito o tome koliko je vremena proteklo od postavljanja vodova, koliko je usljed izmijenjenih prilika i u uslovima postavljanja vodova oteano iskoriavanje zemljita, i kakve su koristi od vodova za njihovog vlasnika. Zakonske slubenosti u javnom interesu lan 217 Postavljanje vodova i drugih ureaja (elektrinih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekumunikacionih i dr.) na tuoj nepokretnosti, bez pristanka njenog vlasnika, mogue je u javnom interesu u skladu sa zakonom. Postavljanje antena lan 218 Korisnik radio-difuznih prijemnika ima pravo da na susjednoj zgradi postavi antenu, ako je to korisniku neophodno za prijem radio-difuznog programa i ako to ne ometa stanare te zgrade u prijemu radio-difuznog programa. Pravo prozora lan 219 Pravo prozora u zidu poslunog dobra daje vlasniku povlasnog dobra samo pravo na svjetlost i vazduh, a na vidik, samo ako mu je to ovlaenje posebno dato. Lice koje nema pravo na vidik duno je da, na zahtjev vlasnika zida, stavi reetku na svoj prozor. Lice koje ima pravo prozora duno je uvati otvor, inae odgovara za tetu zbog zanemarivanja. Pravo imati dio zgrade i naprave na poslunom dobru lan 220 Vlasnik povlasnog dobra kome njegovo pravo slubenosti daje ovlaenje da na susjednoj nepokretnosti, na njenoj povrini, ispod nje ili u njenom vazdunom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili ureaj koji slui njegovoj zgradi duan ih je odravati o svom troku, a vlasniku poslunog dobra plaati naknadu za iskoriavanje njegove nepokretnosti u visini zakupnine, ako drukije nije odreeno ugovorom ili zakonom. Pravilo iz stava 1 ovog lana se na odgovarujui nain primjenjuje i kad vlasniku povlasnog dobra njegovo pravo slubenosti daje ovlaenje da na susjednoj nepokretnosti, na njenoj povrini, ispod nje ili u njenom vazdunom prostoru ima vodove ili druge ureaje (elektrine, plinovodne, toplovodne, telekomunikacijske, kanalizacijske, vodovodne i dr.). Vlasnik poslunog dobra koji je duan trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tue grede u svoj zid, prolaz tuega dima kroz dimnjak, tuu reklamu na svom krovu, tuu reklamu ili natpis na proelju svoje zgrade ili sl., duan je srazmjerno doprinositi odravanju svoga za to odreenog zida, stuba, stijene, dimnjaka, krova, proelja i sl., ali nije duan podupirati niti popravljati tuu stvar.

42 Pravo kapnice lan 221 Vlasnik povlasnog dobra, koji ima pravo odvoenja kinice sa svoga krova na posluno dobro (pravo kapnice), moe pustiti da kinica otie na tuu nepokretnost slobodno ili kroz lijeb. Imalac prava kapnice smije uzdii svoj krov, ali mora preduzeti mjere da time slubenost ne postane tea za vlasnika poslunog dobra. Imalac prava kapnice duan je odravati ljebove namijenjene oticanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz kinice ne teti optereenoj nepokretnosti, a snijeg i led na vrijeme ukloni. 3. Line slubenosti Opta odredba lan 222 Line slubenosti su: pravo plodouivanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja. 1) Pravo plodouivanja Sadrina lan 223 Pravo plodouivanja je najire pravo upotrebe tue stvari (poslunog dobra) i pribiranje plodva sa nje, uz obavezu da se sauva njena sutina. Plodouivalac je duan da svoja prava vri s panjom dobrog domaina. Ogranienja lan 224 Obim prava plodouivanja moe se ograniiti iskljuenjem odreenih koristi koje daje stvar. Pravo plodouivanja moe biti ustanovljeno pod uslovom, sa rokom ili sa nalogom. Objekat lan 225 Predmet prava plodouivanja mogu biti tue pokretne i nepokretne stvari. Sticanje lan 226 Pravo plodouivanja stie se na osnovu ugovora, testamenta i odrajem. Za sticanje prava plodouivanja na nepokretnostima na osnovu ugovora i testamenta potreban je upis u katastar, a na odraj prava plodouivanja shodno se primjenjuju odredbe o sticanju prava svojine odrajem. Prava plodouivaoca lan 227 Plodouivalac ima pravo da posluno dobro dri, da ga upotrebljava i da pribira plodove sa njega.

43 Plodovi u novanom obliku lan 228 Plodovi u novanom obliku pripadaju plodouivaocu srazmjerno vremenskom trajanju plodouivanja (dan po dan) nezavisno od toga da li su u vrijeme nastanka, odnosno prestanka plodouivanja dospjeli ili ne i da li su u to vrijeme naplaeni. Prirodni plodovi lan 229 Plodouivalac stie pravo svojine na prirodnim plodovima odvajanjem. Plodouivalac je duan da naknadi trokove proizvodnje plodova koje je stekao prilikom zasnivanja plodouivanja ukoliko ugovorom nije drugaije predvieno. Prilikom prestanka plodouivanja plodouivalac ima pravo na naknadu trokova proizvodnje plodova od lica kome su ti neubrani plodovi pripali. Prenos koristi lan 230 Plodouivalac moe pravnim poslom (ugovorom o zakupu, posluzi i dr.) prenijeti na drugog koristi koje daje posluno dobro, ukoliko mu to pravo nije oduzeto.

2) Obaveze plodouivaoca Ouvanje sutine i namjene stvari lan 231 Plodouivalac je duan da ouva sutinu poslunog dobra i njegovu raniju namjenu. Plodouivalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslunog dobra koje je posljedica redovne upotrebe. Osiguranje lan 232 Plodouivalac je duan da u korist vlasnika o svom troku osigura posluno dobro protiv poara i drugih rizika, kada je propisano obavezno osiguranje ili kada prema mjesnim shvatanjima osiguranje nalau pravila ponaanja dobrog domaina. Kad je posluno dobro ve bilo osigurano, plodouivalac je duan da plaa premije srazmjerno trajanju plodouivanja, ako je u smislu odredbe prethodnog stava obavezan da posluno dobro osigura. Porezi i druge dabine lan 233 Na plodouivaoca padaju, srazmjerno vremenskom trajanju plodouivanja, javne dabine i druge javne obaveze koje terete plodove i tekuu upotrebu poslunog dobra. Ostali tereti padaju na vlasnika poslunog dobra. Ako je terete koji padaju na vlasnika poslunog dobra platio plodouivalac, po prestanku plodouivanja vlasnik je duan da mu naknadi isplaeno.

44 Odravanje stvari lan 234 Plodouivalac je duan da stvar koristi kao dobar domain i da je o svom troku odrava u stanju u kome je primio prilikom nastanka plodouivanja. Obavjetavanje o vanrednim radovima lan 235 Plodouivalac je duan da obavijesti vlasnika o vanrednim radovima koje je potrebno preduzeti da bi se stvar sauvala, kao i da trpi ove radove. Trokovi odravanja lan 236 Plodouivalac snosi trokove redovnog odravanja. U pogledu trokova na koje nije bio obavezan, primjenjuju se pravila o nezvanom vrenju tuih poslo