4
Jelena Pajić pe 08/27 Žan Žak Ruso i Džon Lok na zajedničkom pedagoškom zadatku Na kućne adrese, poznatog pedagoga Ž.Ž.Rusoa i začetnika gnoseološke nauke Džona Loka , istog dana stigla su identična pisma.Prvo su mislili da je reč o zabuni, koju su mogli napraviti samo nemarni i dovoljno neupućeni ljudi. Ipak pisma su bila istog sadžaja ,nije bila nikava greška.Pisma koja su obojica sa radoznaloscu primila, nisu izgledala kao obicna pisma,već to su bile molbe jedne bogate i veoma uticajne porodice iz Engleske. Pisma je napisao i poslao poznati bogataš i sluzbenik države Engleske, Edvard Dženkins. Gospodin Dž. u pismima poziva i traži pomoć od znametitih pedagoga. Njemu treba pomoć zbog njegove dece, destetogodišnjeg Henrija i osmogodišnje Lare. Gospodin Dž., želi da svojoj deci uz pomoć Rusoa i Loka pruži najbolje vaspitanje i obrazovanje. Lok i Ruso nisu se mnogo premišljali, odmah su spakovali kofere i krenuli ka Londonu,gde ih je sa velikim nestpljenjem iščekivala porodica Dženkins. Čim su doputovali u Engleski,Rusoo i Lok shvatili su da ih ceka mnogo mukotrpnog rada pa su zbog toga odmah prionuli na posao. Mesta nije bilo za njihove razmirice,suprostavljene stavove,vec su shvatili da za dobrobit dece ovaj put moraju da

Zan Zak Ruso

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zan Zak Ruso

Citation preview

Na kucne adrese, poznatog pedagoga Z

Jelena Paji pe 08/27

an ak Ruso i Don Lok na zajednikom pedagokom zadatku

Na kune adrese, poznatog pedagoga ..Rusoa i zaetnika gnoseoloke nauke Dona Loka , istog dana stigla su identina pisma.Prvo su mislili da je re o zabuni, koju su mogli napraviti samo nemarni i dovoljno neupueni ljudi. Ipak pisma su bila istog sadaja ,nije bila nikava greka.Pisma koja su obojica sa radoznaloscu primila, nisu izgledala kao obicna pisma,ve to su bile molbe jedne bogate i veoma uticajne porodice iz Engleske. Pisma je napisao i poslao poznati bogata i sluzbenik drave Engleske, Edvard Denkins. Gospodin D. u pismima poziva i trai pomo od znametitih pedagoga. Njemu treba pomo zbog njegove dece, destetogodinjeg Henrija i osmogodinje Lare. Gospodin D., eli da svojoj deci uz pomo Rusoa i Loka prui najbolje vaspitanje i obrazovanje. Lok i Ruso nisu se mnogo premiljali, odmah su spakovali kofere i krenuli ka Londonu,gde ih je sa velikim nestpljenjem iekivala porodica Denkins. im su doputovali u Engleski,Rusoo i Lok shvatili su da ih ceka mnogo mukotrpnog rada pa su zbog toga odmah prionuli na posao. Mesta nije bilo za njihove razmirice,suprostavljene stavove,vec su shvatili da za dobrobit dece ovaj put moraju da saradjuju,da se bore zajednikim snagama. Kao dva zrela oveka,prava profesionalca Ruso i Lok reili su da ravnopravno podele svoje zadatke, na takav nain, na koji ce u ivotima Henrija i Lare biti zastupljeni svi aspekti vaspitanja. Nakon dugog vremena koje su proveli u polemici,oko razliitosti u sopstvenim koncepcijama vaspitanja, Lok i Ruso doli su do niza reenja koja su ukljuivala pojedine delove njhovih vaspitnih programa. Kljune stvari koje su njihove vaspitne programe sjedinile, jesu postojanje razlike u vaspitanju Henrija i Lare, i obrazovanje i vaspitanje koje e se deavati u kuci, domaoj atmosferi, ali sa velikim uvaavanjem prirode dece i njihovih prava. Lara se vaspitavala odvojeno od brata. Ona je trebala da postane pre svega dobra domacica, savesna majka koja e voditi rauna o svojoj deci, i pokorna supruga svome muu. Vaspitanje i obrazovanje malog Henrija treba da ga osposobi za bavljenje odredjenim zanatom, koji e mu omoguiti da izdrava u budunosti sopsvenu porodicu. Za fiziko vaspitanje Henrija i Lare bio je zaduen Lok. Lok je nastojao da decu fiziki vaspitava tako da cilj samog fizikog vaspitanja bude disciplina tela. On je smatrao da deca treba svoj organizam da navikavaju tako, da bez ikakve tete po fiziko zdravlje podnose teke fizike napore,uz pomo postepenog vebanja. Zahtevao je da se Henriju i Lari uvek prua dovoljno sveeg vazduha, slobodnog kretanja, sna, lake hrane i dr. Ruso je bio zaduen za umno vaspitanje. Kao glavni didaktiki princip koji je Ruso primenjivao u svojoj koncepciji umog vaspitanja jeste bio princip oiglednosti. Sve sto Lara i njen brat izuavaju iz najrazliitijih predmeta mora biti potkrepljeno oiglednim sredstvima. Ovakvu nastavu mogue je sprovesti kako uz rad uitelja, tako i uz samoradnju i aktivnost uenika,tj. Henrija i Lare. Lok je sa velikim oduevljenjem na sebe prihvatio zadatak moralnog vaspitanja Lare i Henrija. Kao glavni cilj moralnog vaspitanja, Lok je kod dece hteo da ostvari disciplinu duha. Da bi to postigao Lok je koristio metod, kojim bi dete u svakoj prilici bilo sposobno da odobrava sve to odgovara dostojanstvu i savrenstvu svakog razumnog bia. Kao dodatak Lokovom programu moralnog vaspitanja,Ruso je uveo jednu novinu u vezi kazni. Iako je na poetku bio pomalo skeptian, Lok je ovu inovaciju podrao i prihvatio. Kazna treba da predstavlja prirodnu posledicu odredjenog postupka. Henrija i Lara treba kanjavati tako, to e oni na osnovu iskustva, na osnovu prirodne posledice, nauiti kako kasnije u budunosti treba pravilno postupati. Kao svoj zadatak Ruso je prihvatio i estetsko vaspitanje Lare i Henrija. On je nastojao da u njihovom vaspitanju i obrazovanju bude zastupljeno dosta pesme, muzike,kao i slikarstva, crtanja i dr.,jer je to jedini nain na koji se neguje stvaralaka crta individue. Nakon zavrenog zajednikog rada na zanimljivom pedagokom zadatku, Lok i Ruso se vraaju svojim domovima, odlaze zadovoljni jer znaju da su Henriju i Lari pruzili sve sto je bilo u njihovoj moci,i u nadi da e njihov mukotrpan rad doneti nejpozitivniji mogui rezultat. Reltultate jo uvek ekaju.. Literatura:

Potkonjak, N.(1965): ,, Predgovor, u Lok, D.,Misli o vaspitanju, ZUNS, Beograd, str.5-7 Aleksandar Banovi: ,,Jedan osvrt na Rusoovog Emila, Savremena kola (Beograd), 1951,br.3-4, str. 84-89