ZAPADNI KOLODVOR Kako je željeznica oblikovala Trešnjevku · doba grad Zagreb najviše širio u smjeru zapada što je dokazivalo i premještanje ... Karta zK-a iz 1878. godine Karta

glas trešnjevke | proljeće / ljeto

25

Željeznica je jedan od ključnih faktora zbog kojih je Trešnjevka baš ovakva kakvu je danas znamo, a Zapadni je kolodvor njen

najistaknutiji predstavnik koji zauzima čitavu treš-njevačku sjevernu granicu.

Za početak, riješimo se nekih predrasuda. Mnogi Zapadni kolodvor doživljavaju ne kao dio (i) Treš-njevke, već (samo) kao dio Črnomerca. Razlog jest ponajviše to što se stanična zgrada (koju mnogi ljudi poistovjećuju sa cijelim kolodvorom) nalazi na sjevernoj strani željezničkoga kompleksa kolod-vora i izravno je dostupna samo sa sjevera, sa strane Črnomerca. S druge strane, prema jugu, Zapadni kolodvor se brani dugačkim negostoljubivim betonskim zidom. Mogućnosti prelaska pruge na tom su dijelu vrlo loše, tek dva prijelaza s rampama, onaj prvenstveno pješački prijelaz kod Ulice Repu-blike Austrije te drugi na Vodovodnoj. Obje rampe su često spuštene zbog prelaska vlakova, a oni i ne vode baš izravno na stanicu tako da se većina pje-šaka služi pješačkom „rupom” koja zjapi nasuprot Doma sportova i koja se redovno „održava” uspr-kos svim nastojanjima da se zakrpa, ponajviše zbog vrlo riskantnog pretrčavanja Magazinske ceste.

Treba spomenuti i to da je Zapadni kolodvor s juga, od središta Trešnjevke, posve nedostupan jav-nim prijevozom. Ako itko sa Trešnjevačkog trga želi pristupiti kolodvoru mora prvo pješačiti 10-ak minuta Trakošćanskom ili Novom cestom, zatim mora riskirati pretrčavanjem Magazinske ceste i staničnih kolosijeka ili pak raditi veliki obilazak do već spomenutih rampi – posve neprikladno. Iako i sa sjevera kolodvor nije tik uz glavne prometne rute, do njega ipak vozi tramvaj broj 1, stanica tramvaja

ZAPADNI KOLODVOR

Kako je željeznica oblikovala Trešnjevku Posljednjih 150 godina Zapadni kolodvor je više razdvajao „grad” od „predgrađa” nego ga povezivao, no budućnost mu može biti suprotna, a to ovisi ponajviše o inventivnosti planera i, kao uvijek, o raspoloživom novcu

1862. (1. 10.) – Dolazak prvog vlaka u Zagreb na liniji Zidani Most

– Zagreb – Sisak. Zapadni kolodvor (tada zvan Južni kolodvor) bio je tada jedini gradski kolodvor, smješten upravo na tome mjestu zbog sjecišta smjerova koje je slijedila trasa pruge. Na zapad je pruga slijedila smjer Ilice odnosno koridor blizak obroncima Medvednice koji je izbjegavao poplavno područje Save, dok se pruga prema jugu usmjeravala uz tada već postojeću Savsku cestu koja je vodila prema tada jedinom mostu preko

Save sagrađenom još 1782. i uz koji je sagrađen i željeznički most. U to se doba grad Zagreb najviše širio u smjeru zapada što je dokazivalo i premještanje Sajmišta sa Zrinjevca na mjesto današnjega Hrvatskog narodnoga kazališta 1862. i gdje je ono ostalo sve do 1891., godinu dana prije gradnje današnjega Glavnoga kolodvora kada je Sajmište izmješteno na istok grada.

Iz tog početnog razdoblja potiču i kuće pružnih radnika smještene uz Magazinsku cestu koje stoje još i danas.

Zapadni je kolodvor razlogom zašto današnja Magazinska cesta i Nova cesta idu baš tim trasama. Magazinska cesta je bila cestovni pristup do željeznice i Gradskog vodovoda (sagrađenog 1878.) s južne strane, a kasnije su se uz nju gradila i druga postojenja. Nova cesta je pak bila najkraći pristup kolodvoru iz pravca Savskog mosta, sela Horvati te gradskog predgrađa Predgrad Sava što se smjestilo uz Savsku cestu.

PRISJETIMO SE SAD VAŽNIJH GODINA IZ POVIJESTI KOLODVORA:


25

Tekst i foto: Vanja Radovanović

POVIJESNI FELJTON

povijesni feljton


1870. – Sagrađena je željeznička veza prema Budimpešti, no Zapadni kolodvor je i nadalje ostao glavnim zagrebačkim kolodvorom, dok je na mjestu današnjega Glavnoga kolodvora bila tek manja stanična zgrada.

1892. – Sagrađen je današnji Glavni kolodvor koji je postao glavnom gradskom željezničkom stanicom, a Zapadni je kolodvor izgubio važnost i pretvorio se u lokalnu željezničku stanicu i u teretnu postaju.

1901. – Otvara se lokalna pruga za Samobor, popularni „Samoborček” čija je posljednja stanica bila nedaleko Zapadnoga kolodvora

koji je dobio i funkciju prijelaznoga kolodvora za robu i iz tog smjera.

1910. – Zapadni koldovor dobija tramvajsku vezu kroz Klaićevu i Kukovićevu ulicu koja je kasnije zatvorena, a okretište je povezano s Ilicom, a potkraj 40-ih i oprugom kroz Jagićevu i Jukićevu i sa Savskom cestom.

1920. – Zapadni kolodvor (njegov tereni dio) se širi u smjeru Črnomerca što je praćeno i gradnjom zgrade Javnih i carinskih skladišta 1921. Kasnije promjene u željezničkom teretnom prometu uključuju gradnju zagrebačkog istočnog teretnoga kolodvora kod Heinzelove ulice (1923. – 1932.) te

gradnju novog Ranžirnoga kolodvora kod Buzina (1978.). Između dva rata od Zapadnog se kolodvora nekad odvajalo nekoliko industrijskih kolosijeka, do Toplane (i danas postoji), vodovoda, skladišta Šume i Ferimporta u Voltinom te najduži, do nekadašnje kasarne Prečko (sagrađen tek poslije Drugog svjetskog rata) od kojeg je ostalo tek nekoliko tragova. Na sjevernu stranu su kolosijeci vodili do pivovare i gradske ciglane na Črnomercu

1924. – 1943. – Zapadni se kolodvor zvao Kolodvor Zagreb – Sava

1972. – Zapadni je kolodvor elektrificiran te su s njega nestale parnjače

broj 2 također nije daleko, a i Ilica, okosnica grad-skog prometa prema zapadu, udaljena je tek 5-6 minuta hoda kroz ugodan park. Dakle, Zapadni je kolodvor definitivno svoje ljubazno lice okre-nuo sjeveru, središtu grada i Črnomercu, a Treš-njevci leđa (prisjetite se i Glavnoga kolodvora koji svoja leđa okreće Trnju ... no, tamo makar postoji pothodnik!)

Ali, usprkos takvoj netrešnjevačkoj orijentaciji najveći dio Zapadnoga kolodvora ipak pripada Trešnjevci! Pogledajmo što o granicama Gradske četvrti Trešnjevka-sjever piše u Službenom glasniku grada Zagreba, br. 7/2009. od 26. 2. 2009. Evo citata iz Glasnika:

Nastavlja istočnom stranom prema sjeveru do raskrižja s ULICOM ĐURE CRNAtKA (CRNAtKOVA). Dalje ide na sjeverozapad, presijeca SAVSKU CEStU i nastavlja južnom stranom JUKIĆEVE ULICE , zatim ULICOM VAtROSLAVA JAgIĆA (JAgIĆEVA) i dolazi na sjevernu stranu željezničke pruge ZAgREB – LJUBLJANA koju prati prema zapadu do ZAgREBAČKE CEStE . Skreće prema jugo-zapadu istočnom stranom ZAgREBAČKE

CEStE sve do raskrižja s ULICOM KRALJA tOMISLAVA , odnosno u tromeđi grad-skih četvrti Trešnjevka – sjever, Črnomerec i Stenjevec.

Dakle, na tlu Gradske četvrti Črnomerec nalazi se samo kolodvorska zgrada te prateći objekti sje-verno od pruge, dok se sama pruga te svi objekti i prateći prostori s južne strane (koji su bitno pro-straniji od onih na sjevernoj strani) nalaze u sklo-pu Gradske četvrti Trešnjevka – sjever. Dodatna je zanimljivost to da je Zapadni kolodvor jedina željeznička stanica koja je barem dijelom na po-dručju Trešnjevke iako je ona sama s dvije strane okružena prugom. Iako su željezničke stanice na Ulici grada Vukovara i kod Savskog mosta obe-ćane već desetljećima još nema naznaka kada bi se one mogle zaista i sagraditi.

Današnji život Zapadnoga kolodvora prven-stveno je vezan uz teretni promet (koji također zamire) i obuhvaća područje sve do Zagrebačke ceste na zapadu, poslije koje slijedi putnička sta-nica Kustošija te kontejnerski terminal Vrapče. On već odavno nije u žiži interesa grada, a još manje Trešnjevke. No, njegova izdužena pojava

Karta zK-a iz 1878. godine Karta zK-a iz 1902. godine Karta zK-a iz 1918. godine


26

povijesni feljton

povijesni feljton

27


Glavni urednikVeselko Leutar

Zamjenica glavnog urednikaAnita Končar

Art-direktorTrpimir Ježić

KolumnisticaDubravka Miljković

LekturaŽelimir Ciglar

SuradniciVesna Rems Dobrin, Vanja Radovanović, Tomislav Keglević, Sandra Šimundić

NovinariStudenti studija Novinarstvo Veleučilišta VERN:Bruna Ćorić, Marta Halužan, Adrian Kučić, Mirta Masnec, Kristina TomljanovićMentor:Zlatko Herljević, predavač

Fotografije na koricamaVanja Radovanović

NakladnikCentar za kulturu TrešnjevkaPark Stara Trešnjevka 110 000 ZagrebČasopis izlazi uz financijsku podršku Grada Zagreba ipotporu Vijeća gradskih četvrtiTrešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug

Za nakladnikaLjiljana Perišić

Partner časopisa:Veleučilište VERN,Trg bana Josipa Jelačića 3

Dinamika izlaženjakvartalno

Telefon01 30 27 411

Faks 01 30 24 247

[email protected]

MB3239632

Žiro-računZABA2360000-1101429565

Naklada5 000 primjeraka

ISSN1846–503X

na granici Trešnjevke i „ostatka grada” je već duže vrijeme „Bijela zona”, strano tijelo u gradskom tkivu – umjesto da povezuje (i stvarno, integriranim željezničkim prijevo-zom u mrežu zet-a, i u prenesenom smislu

„transparentnošću” između „sjevera” (Črno-merec) i „juga” (Trešnjevka), on odvaja.

Na njegovom koridoru bi se osim želje-zničke veze (bolje povezane tramvajskim i autobusnim linijama) mogle nalaziti i javne institucije, parkovi, magistralna biciklistička transverzala koja bi povezivala zapad grada s centrom ... Već je duže vrijeme u optjecaju i ideja o podvožnjaku (pješačkom) između Ulice Republike Austrije i Magazinske ceste. Na tom potezu bi se moglo razmisliti i o cestovnoj vezi ako bi došlo do izdizanja odnosno ukopavanja pruge o čemu se tako-đer razmišljalo.

Zaključimo: tijekom posljednjih više od 150 godina Zapadni kolodvor je bio više faktorom razdvajanja („grada” od „predgrađa”) nego povezivanja, no budućnost mu može dati posve drukčiju namjenu, a to ovisi ponajviše o inventivnosti planera i, kao uvijek, o novcu.

Karta zK-a iz 1926. godine

Documents

ZAPADNI KOLODVOR Kako je željeznica oblikovala Trešnjevku · doba grad Zagreb najviše širio u smjeru zapada što je dokazivalo i premještanje ... Karta zK-a iz 1878. godine Karta