ZAPISI SA KAMENA CRNOGORSKOG - Montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2012/12/ZAPISI-SA-KAMENA... · ZAPISI SA KAMENA CRNOGORSKOG 11 turističke vrijednosti. To bi značilo

Vlado Đ. Duletić

ZAPISI SA KAMENAC R N O G O R S K O G

Vlado Đ. Duletić


(Sveska prva)

Lektor-korektor:Svetlana Ivanović

Dizajn korica:Spec. Sci Arh Svjetlana Duletić

Izdavač:NU „Budvanski kulturni identitet“ Budva

Tel: +382 33 402 628Mob: +382 67 604 241

E-mail: [email protected]

Štampa i kompjuterska obrada:„IVPE“ [email protected]

Tiraž:300 kom.

„Crnoj Gori dugujem sve,a vraćam joj pregršt riječi.“

Čedo Vuković

Vlado Đ. Duletić


(Sveska prva)

Budva, 2011. godine

7ZAPISI SA KAMENA C R N O G O R S K O G

Sadržaj:


Recenzija

Vrsnivišegodišnjiturističkipraktičariistraživač,VladoDuletić,ovoga puta je crnogorsku turističko-kulturnu javnost i neposrednupraksu obogatio vrijednom knjigom „Zapisi sa kamena crnogorskog (Sveska prva)“,ukazujućivećsamimnaslovomnasvuljepotuisuro-vost„govorakamenacrnogorskog“, inajavljujućidaslijedinastavaknjegovihzapisaiputopisaiizdrugihkrajevaCrneGore. Zbirkučinimozaiktematskirazličitihnapisaizoblastiturizma,prirodnih ikulturnihvrijednosti imanjepoznatih istorijskihzbivanjaizobilneriznicecrnogorskihambijentalnihiantropološkihbogatstava.Većinamaterijalajepropraćenailustracijamaifotografijamakojedo-kumetujupredstavljene lokalitete i istorijske ličnostizanjihvezanemitskiiliistorijski. Knjigausadržajnomsmislu,uzautorskipredgovor,poteritori-jalnomprincipuobjedinjujenizzanimljivihtekstovakoji,poredtogaštopredstavljaju značajnu resursnuosnovu za razvoj turizma,mogubitikorištenizauspostavljanjejedinstvenihprodajnihtačaka(UniqueSellingPoints-USPs)imarketinškogkoncepta.Onisvakakomarketar-imauturizmumogubitidobraplatformazakreiranjeprepoznatljivogbrenda,apotrošačimajedinstvenisnažanpodstrekdabašpredmet-na destinacija bude njihov izbor. Među njima dominiraju tekstovi oBudvi sanjenimzaleđem,autorovoj vječnoj inspiraciji, o kojojpišesaneizmjernomljubavlju,satkanomodpatnjeiistinskeprivrženosti,vjereinadezaboljusadašnjostiprosperitetnijubudućnost. Koristećipoznateidostupneistorijskeizvore,kaoielementeizmitološkogkorpusa,autornastojidaosvijetlivrijeme,krajeve,običajeilikovekojisežuuminulevjekove,epoheimilenijume.Tako,istorijskumatricurazvijanajprijekrozlegenduoKadmuiHarmoniji,osnivačimaBudve,a svakapričaponaosobgovori o vječnomsudbinskomprepli-tanjupolisaičovjeka,isvakanasvojnačinstvarainositeretesvogavremena.Akaojedinstvenacjelina,ovepričesenamećukaomodernevizije savremenih turističkih atrakcija, sa izraženim pečatom sopst-

Vlado Đ. Duletić10

veneindividualnostiiupućujunarespektabilantemeljzadizajniranjejošneispričanihpričaiznašebližeilidaljeprošlosti.Priča,kojekroznalazeovog istraživačaukazujunaneumitnupotrebudavanja legiti-miteta savremenim razvojnim konceptima u valorizaciji brojnih, jošneotkrivenihresursa,kojimogudakorespondirajukaosnažnimarkeriu kreiranju turističkih identiteta raznih manje poznatih lokaliteta,gradovaipredjela.Pritomsujasneautorovenaznakeonedostatnostiukorišćenjubrojnihvrijednih„imidžmarkera“usadašnjimstrateškimkonceptimarazvojaopisanihpredjela,kojijošuvijektragajuzasvo-jimčvrstimiprepoznatljivimimenom. Autorspravomukazujenauloguiznačajrazvojamenadžmentaturističke destinacije, savremenog koncepta koji mora iznje-driti konkurentsku prednost i dati sistemske odgovore u procesuuključivanjamalihzemaljainaroda,kaoštojenaš,unajvećuglobalnuindustrijusvijeta.Kakoturističkaindustrijadanasdoživljavanizstruk-turnihpromjenapoduticajemnovihtehnologija iglobalnihkriza,toovaknjigapredstavljaidoprinosupotrebinovihmetrijskihvrijednostizadaljinapredakturističkograzvojaCrneGoreuciljumaksimiziranjaekonomskih,socijalnihiekološkihbenefitazadestinaciju.Takoautorusvojojpragmatičnostivještotkanitprošlosti,gdjesečestozboriloo„vječnostiibudućnosti“,povezujućijesvremenomsadašnjim,onimštodanasnazivamo„politikomodrživograzvoja“. Autor,nasebisvojstven,većprepoznatljivnačin,vodećičitaocakrozrazličitevremenskeepoheirazličitekrajeveCrneGore,ustvarisvevrijemekomunicirasajavnošću,želećidapreporučiipribližiman-jepoznate ili jošneotkrivenepredjele,brojnanapuštenautvrđenja,skrivenekanjoneiljudekojinosesnažnuporukuovremenukomepri-padaju.Daihpreporučidasesjećanjaiuspomeneneotrgnuodzabo-rava.NajljepšestranicecrnogorskeslobodeimoralaautorposvećujeličnostiSvetogPetraCetinjskog,aliibrojnimdrugimznanimineznanimljudima.AutorafirmišeivladarskukućuCrnojevićainajmarkantnijegmeđu njima, Ivan-bega, čiji je kulturno-civilizacijski učinak i danasnezaobilazan i relevantan. Zatopredlažeda seutvrđenjeĐurđevac,koje je podigao Stefanica Crnojević, sin Đurđa Đuraševića, adaptirai priredi u spomenik istoriji Crnojevića, koji bi uz obližnjimanastirStanjevićipostaoomiljenoizletištezabrojnesavremeneturističkeno-made.Utomsmisluautorpozivanaradikalnupromjenuodnosapremamaterijalnoj i duhovnoj kulturi na čitavom području CrneGore, jernarodkojineznavrednovatisvojuslavnuprošlost,nemožebitisposo-bandagradisvojuprosperitetnubudućnost. Prihvatanjesugestijaautoraodstraneautoritetauturizmunadržavnomilokalnomnivou,biobikorakdaljekaprepoznavanjucrno-gorskog identiteta kroz mnoge do sada nepoznate i nevalorizovane


turističkevrijednosti.Tobiznačiloprivrednooživljavanjemnogihru-ralnihsredina,kaoštosuIvanovići,prelijepipredjeliokoSkadarskogi Plavskog jezera, ali i predio na obalama slikovitog Šaskog jezera,posebnoakobipoputfeniksavaskrsaodrevnigradSvačkojijepremalegendiimao365crkavaihramova,ausnulimzidinamasevratioživot,štoautorsilnopriželjkuje.Stogstanovišta,ovaknjigamožesesma-trati korisnim doprinosom i za snažniji razvoj ruralnog turizma, štojesteprivrednaodrednicaposebnonerazvijenijegdijelazemlje. Uknjizi seopisujuosobenosti geografskogprostorakojepratinastanak kulture još iz bronzanogdoba, antičkih vremena, srednjegvijeka,periodazidanjamanastiraaliivojnihutvrđenja,turskihosva-janja,vladavineVenecije,donovijihcivilizacijskihspoznajagrađanskekulture,iformiranjacrnogorskepolitičkeikulturneindividualnosti. Posebanličnipečatistraživanjudajeiautorovpolemičkiodnossaranijeizrečenimstavovimadrugihautora,izražavajućinatajnačinnovasaznanjaipretpostavkeoodređenimmitovimaiistorijskimpost-avkama.Tako,naprimjer,sučeljavajućiargumenteinalazerazličitihautora, „kulturno-civilizacijski horizont budvanske istorije“ pomjeraza dodatnimilenijum, pa se nukleus njenog nastanka vezuje za pe-riodgotovoprijetriipohiljadegodina.Kakoautornijesamovrijedanistraživač,većipraktičariekonomistapoprofesiji,ukazujenanevje-rovatnemarketinškemogućnosti izgradnje kulturnog identiteta krozvalorizaciju istorijsko-mitskogkapitala koji posjedujeBudva i u tomsmisludaje svojepredloge.Ali, strategijaopotrebi krovnogbrendi-ranjadestinacijeBudva,nastavljaseikrozprirodneresurse,koristećiraskošnebiserneplažeiliVeljumaslinuuIvanovićimakojapamtivišeod2.000godina,prekoZelenogkršanaBečićkomžalu,doizgrađeneturističkeatrakcije,kakavjegradhotelSvetiStefan. Nadalje,ovojesvjedočenjeorealnimmogućnostimakonzerva-cijekulturno-istorijskihvrijednostirazličitihobjekataifortifikacijskihutvrđenjainjihovostavljanjeufunkcijurazvojaturizma.Stogajevri-jednostovogdjelanaučna,stručnaipraktična.Kakojeautorkonsul-tovaoobilnuliteraturupoznatihistoričaraiautoraizoblastikulture,tosevrijednostovogradamožeposmatrati iukontekstuobjedinja-vanjaelemenatakulturneidentifikacije,razumijese,zaoblastikojejeautorizučavao,akojesudosadabilerasutepoperiodici,teširapublikanijebilauprilicidaihnađenajednommjestu. Današnjerazvijenoturističkoikomunikacionoglobalnodruštvoje inovativno, poslovno, integrišuće i umreženo turističko društvoznanja.Utomsmislu,ovaknjiga,nastalakaorezultatkakokorišćenjanizasekundarnihizvora,takoinaučno-istraživačkogradaautora,pred-stavljavalidnoštivozadaljeistraživačepopokrenutimtemamaipro-jektima.KakotranzicionovrijemeuCrnojGori jošnijezavršeno,to


ćemoždakreativne investitorepodstaćidasvojestvaralačkepoduh-vateusmjerenanekeodprojekatakojeautorpreporučuje. Istovre-meno,možebitipraktičnapoukakakomijenjatistavoveimišljenja,aposebnoupravljačkeikomunikacijskemehanizmezarazvojniboljitakturizmananašimprostorima. Stoga,ovajvrijedanzapistoplopreporučujemturističkojvlastiiz oblasti turizma, posebno na lokalnomnivou, privrednicima u tur-izmu,menadžerima turističkih destinacija,marketinškimmagovima,sofisticiranim investitorima, filmskim radnicima zarad upoznavanjaveličanstvenih, a još neotkrivenih eksterijera za scenska dešavanja,kulturolozima, istoričarima umjetnosti, arheolozima, pustolovima,studentimaiprofesorimaistraživačima,kaoidrugimzainteresovanimnaučimradnicima,tesvimakojinainovativannašinpromišljajuoval-orizaciji i upravljanju razvojem turizma i kulturnih vrijednosti CrneGore.Zdušnopodržavamnaumautoradanastavisvoja istraživanja iuputinasunove,jošneotkrivenevrijednostiuprostoruivremenukojisunamdodijeljeni.

U Svetom Stefanu, septembra 2011. Doc. dr Silvana Đurašević

***

Koristim priliku da se najtoplije zahvalim recenzentu ove knjige, poštovanom univerzitetskom profesoru i turističkom ekspertu, doc. dr Silvani Đurašević sa Fakulteta za turizam u Baru u okviru Uni-verziteta „Mediteran“ Podgorica, čije su mi konstruktivne sugestije i preporuke bile od velike koristi i pomoći u konačnom „oblikovanju“ zastupanih zapisa nastalih na kamenu crnogorskom. (Prim. autora)


Predgovor

JošodrođenjaulomnimikrševitimDuletićima(kodBudve)is-konski sam vezan za simboliku i govor kamena crnogorskog. Gotovočitav svoj životni vijek proveo sam u Crnoj Gori, uvijek zagledan unjene kamenite i vrletnepredjele, kao i u kamenu sazidanedrevnegradovenaCrnogorskomprimorju.Pritome,dubokosvjestandasunatomsurovomkamenu,unašojhiljadugodišnjojburnojinemirnojisto-riji, ispisanenajljepšestranicecrnogorskeslobode(„udarnađeiskruukamenu“) ivrijednosnooblikovančitavniznajuzvišenijihprimjera„čojstvaijunaštva“.Najvećevrijednosticrnogorskogmorala,oličeneuličnostiSvetogPetraCetinjskog,aliiučitavojplejadimnogihznanihineznanihljudi,isklesaneiizbrušenesunaovomsivom,oskudnominepreglednom„kamenommoru“. Nadahnut„poetikom“kamenacrnogorskoginjegovimslobodar-skimodsjajimaicivilizacijsko-etičkimrefleksima,nakonobjavljivanjaturističkemonografije„Budva od mita do stvarnosti“ (2010),posve-tiosamse„tvoreniju“pojedinihzapisa iputopisarazličitetematskeprovenijencije (turizam, prirodna i kulturna baština,manje poznataistorijska zbivanja i dr.). Dio tih zapisa objavljen je u vidu feljtonaunezavisnomdnevniku„Vijesti“,potomučasopisuzaturizam,eko-nomijuikulturu„Putovanja“,kaoinajednomodnajznačajnijihcrno-gorskihportalawww.montenegrina.net.Poštosuovinapisi,posvećeniprvenstvenoBudviiCrnojGori,pobudiliodređenuznatiželjujavnosti,odlučiosamdaihsaberemiobjavim-ređajući ihpoteritorijalnom,anenekomtematskomilihronološkomkriterijumu-uzasebnojknjizipodnazivom„Zapisi sa kamena crnogorskog(Sveska prva)“.Nadamsedanatomenećustati,većdaćeseunekombudućemvremenupoja-vitinovasveskazapisa,ukojimaćebititretiranidrugimotiviipred-stavljeni novi crnogorski krajevi. Time bi se ovaj inicijalni „pregrštriječi“iglasovasakamenacrnogorskogznačajnoobogatioizaokružio.


Poštoslikegovorevišeodsamihriječi,nastojaosamdapred-metnenapisepopratimbrojnimilustracijamaifotografijama,kakobišto bolje bile dočarane i predstavljene pojedine prirodno-ambijen-talne i kulturno-istorijske vrijednosti ove zemlje crnihplanina, kojusvijetipjesmaprepoznajukaoMontenegro. Inakrajuštojošreći,osimprisjetitiseriječipoznatogcrnogo-rskog revolucionara ihumanisteVeljkaVlahovića -„Nositi neprekid-no u sebi Crnu Goru znači dar i prokletstvo. Crna Gora je i mor-ska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pjanstvo ratova. To je zemlja nade i očajanja, jave i snoviđenja“. Poput VeljkaVlahovića, ali imnogih drugih, i ja samneprekidnousebinosioneuljepšani,a-istovremeno-lijepilikCrneGore,zaštosamponekadbio„ideološki“sumnjičenidiskreditovansapojedinih prepoznatljivih velikodržavnih i nacionalističkih pozicija.Međutim,uprkossvimtimpolitičkimharangamaimedijskomlinčuni-kadanijesamprestaodavolimmojuBudvuiCrnuGoru.Idasemakarperom,riječjuiistinskomprivrženošćuborimzanjihovuprosperitetnui održivu budućnost, zasnovanoj na Kadmovoj sestri čije je ime Ev-ropa.

Budva, jula 2011. godine AUTOR

„Traganje za davno prošlim i izgubljenim vremenom je ponovo nađeno vrijeme.“

Miraš Martinović


TRAGAJUĆI ZA»KNJIGOM POSTANKA«

DREVNE BUDVE

DrevnaBudvajenastalanapočetkurazvijenogbronzanogdoba,tačnijeuXVvijekustareere,kaorezultatjednogmističnogputovan-ja, tj.dolaska tebanskogkraljaKadma injegovesuprugeHarmonijeunašedanašnjekrajeve,kojesuutovrijemenaseljavaliEnhelejci,tzv. narod jegulja (etimološka osnova imena Enhelejaca sadrži riječ„enchelys“,štoznači„jegulja“).Odtadapanadaljesvesamimozaici

Budva početkom XXI vijeka


putovanja(čijisuprotagonistibilidoseljenici, istoričari,pisci,puto-pisci, istraživači, osvajači, trgovci, putnici, namjernici, znatiželjniciilituristi)utkanisuubogatuinemirnuistorijuovoggrada.DopraveeksplozijetihputovanjadošlojenaročitoudrugojpoloviniXXvijeka,dabipočetakXXIvijekanagovijestionoverazvojnedometebudvan-skogturizma. Dakle, Kadmo - mitski heroj tajanstvene i drevne Helade -rodonačelnik je velikog plemena putnika koji su u protekla tri i pomilenijuma posjećivali budvansko primorje i uživali u njegovomraskošnomambijentu.PričaoKadmuiHarmoniji jeujednoipričaobudvanskomturizmu, i tonasamomnjegovompočetku.Tri ipohil-jadegodinauživotuirazvojujednoggrada,kolikoBudvavećtraje,dostojnojesvakogljudskogdivljenjaipoštovanja.Jer,usvijetujeda-nasmalogradovakojisustarijiodvremenapoznatihegipatskihfara-ona–Tutankamona,RamzesaI,RamzesaII,RamzesaIII... Uprethodnatri ipomilenijumaBudvesmješten je fascinant-ni spektar ljudske imaginacije, fantazije imašte, inspirisan i prožetromantikom odmora, rekreacije, putovanja i novih civilizacijskihspoznaja.Prematome,čitavaistorijaBudveodvijalaseuznaku,man-jeiliviše,frekventnihkretanjaljudiiprožimanjaraznolikihkulturanaovomdijelunašegprimorja.

Kadmo i zmaj (VI vijek stare ere, Luvr, Pariz)


Treba reći da je autor zastupanog zapisa nastojao da, u svo-jojnedavnoobjavljenojstudijiorazvojubudvanskogturizma,čijijenaslov„Budva od mita do stvarnosti“,ukrokinaznakamarekonstruišematricurazvitkaturizmanaBudvanskojrivijerikrozminulevjekove,epoheimilenijume. Razumije se, prvi poznati posjetioci budvanskog kraja bili suKadmo iHarmonija,koji suovdjedoputovaliuXVvijekustareere iosnovaligradBudvu.Opsjednutovimdrevnimgrčkimmitom,koji jedanas ovaploćen u višemilionskom turističkomprometu, autor nave-denestudijejedaoskicunastankastareBudveirazvojnogputanjen-ogturizma.Međutim,ograničeniprostorikaraktersamestudijenijedozvoljavaodasesimboličkomprapočetkubudvanskeistorijeibud-vanskogturizmaposvetivećapažnja. Iztihrazloga,uovomradućenjegov„sočinitelj“pokušatida -nabazigrčkemitologije ipoznatihi dostupnih istorijskih izvora i činjenica - barmalo razgrne koprenustarelegendeoKadmuiHarmonijiiosvijetliishodišnutačku„Knjigepostanka“gradaBudveinjenog„turizma“početkomrazvijenogbronz-anogdoba,kojeseuEvropimožedatiratiizmeđu1500.i1200.godinestareere. OvapričaonastankuBudvejednimkrakomsežečakdoistorijestareFenikijeizemljeKanaana,odnosnodoobalaistočnogSredozem-lja.Naime,legendarniosnivačBudve-Kadmo,biojesinfeničanskog,odnosnosidonskog(jersuFeničanisebenazivaliSidoncima,poSidonu,jednomodnjihovadvanajvažnijagrada,kojisenalaziosjevernoodTira)kraljaAgenoraikraljiceTelefase.Imaoječetiribrata(Fojniksa,Kilika,TasaiFinija)isestruEvropu,pokojojjenaškontinentdobioinaziv.

Kadmova sestra Evropa zapala jeza oko Zevsu, koji je među smrtnimženamaimaomnogobrojneljubavnice,a osvajao ih je preobražavajući se udrugaraznolikabića.ZevsjeprelijepuEvropu zapazio kada je šetala poredmorskeobale.Prerušivšiseusniježnobijelog bika prišao je Evropi, koja je- iznenađena ljepotom i pitomošćusnažne životinje - vijencima cvijećapočelakititinjegoverogove.PoZevso-vom nagovoru, kojem Evropa kaosmrtnica nije mogla odoljeti, popelase biku na leđa, te mu dopustila da

je odnese premamoru. Kada se našao umorskim talasima, Zevs jepreplivaomoreistupionaobaluKrita.Preobličivšiseuvelikogorla,

Kadmova sestra Evropa (Rubens)


ZevsjenatomostrvuobljubioEvropu.IztevezeEvropajerodilatrisina:Minoja,RadamantaiSarpedona.Međutim,Zevsjeubrzoizgubiointeres za Evropu, pa se ona kasnije udala za kritskog kraljaAstre-ja.OnjepodizaoEvropinesinovekaodasunjegovi,akadajeumro,kraljevskiprestojeostavionajstarijemMinoju,pokomejeimenovanaminojskacivilizacija(kulturabronzanogdobakojajenastalanaostrvuKritu). KadajevrhovnibogZevs,ulikubika,oteoEvropu,sidonskikraljAgenorjeposlao„sinovedatragajuzajedinomsestrom,zabranivšiimdasevratebeznje.[...]SveseovodogodilopetgeneracijaprenegoštojeHerakle,Amfitrionovsin,rođenuGrčkoj.“(RobertGrevs:„Grčki mitovi“,Beograd,2002,str.158i159). Ne znajući tačno kuda se bijeli bik zaputio, Agenorovi si-novi krenuše različitim putevima. Poslije izvjesnog vremena braćaodustadošeodpotragezasestrom,izuzevKadma.Onje-zapravo-samajkomTelefasomzaplovioupravciRodosa.Potomsudospjeliuzem-ljetračkihEdonjanagdjejeTelefasaiznenadaumrla. Nakonmajčinesmrti,KadmojepošaouDelfedauproročištusaznagdesenalaziEvropa.KrozustaproročicePitijebogApolonmujerekaodaodustaneoddaljegtraganjazasestromidasagradigradnamjestudokogaćegadovestijednakrava.DokjeprolaziokrozFokiduugledaojekravukojajenabedrimaimalaznakoveuvidubijelihpo-lumjeseca.Kadmojekupiotukravuidugojepratio,svedotebanskogpolja,gdjeseživotinjasrušilaodumora(tusadastojigradTeba).

Na tom mjestu postavio jeAtinin kip i odlučio da boginjižrtvuje kravu. Pošto mu je zažrtvubilapotrebnavoda,Kadmoje poslao nekoliko svojih prati-laca da je donesu sa obližnjegizvora. Strašni zmaj, posvećenboguAreju,kojiječuvaotajiz-vor, napao je i usmrtio većinuKadmovih drugova. Na njihovepovikeizapomaganjeKadmojedojurio i ubio zmaja, zgnječivši

muglavustijenom.PosavjetuboginjeAtine,onjezmajevezubeposi-jao u uzoranu zemlju. Iz posijanih zuba odmah su iznikli naoružaniljudi - Sparti ili „Posijani“. Kadmo udari kamenom na njih, a oni -netražećipravogkrivca-započešeljutibojmeđusobom.Poslijetogžestokogokršaja,uživotujeostalosamopetSparta. Zbogubistvazmaja,KadmojemoraoosamgodinadaslužiAre-ja. Poslije tog pokornog odsluženja,Atinamu je darovala vlast nad

Ostaci Kadmeje (Teba)


Beotijom(ovaoblastsenalazisjevernoodistočnogdijelaKorintskogza-liva).UzpomoćpreostalihSparta,KadmojesagradiotebanskiAkropolj,kojijeponjemuimenovanKadmeja.ZevsmujezatimzasuprugudaoHarmoniju, plavokosu kćer Afrodite i Areja. Kadmovo i Harmonijinovjenčanje proslavljeno je u najvećem sjaju u Kadmeji, utvrđenju okokogaćesekasnijerazvitigradTeba.Tojebilaprvasvadbajednogsmrt-nikakojojsuprisustvovalisvibogovisaOlimpa.TrebarećidasuOlimp-ljanidonijelimladencimabogatepoklone.OdtadajeKadmopostaoje-danodnajmoćnijihinajbogatijihgrčkihkraljeva. UTebi jeKadmosrećnoživiosaHarmonijom,kojamujerodilapetorodjece:sinaPolidoraikćerke-Autonoju,Inonu,AgavuiSemelu.Upoznimgodinamasupružnicisubiliprinuđenida,ponaloguAreja,kojiKadmu nije zaboravio ubistvo zmaja, tebanski prijesto prepuste svomunukuPenteju,kogajenjihovakćiAgavarodilaEhionu,jednomodpetpreživjelihSparta,nakonnjihovogmeđusobnog,nemilosrdnogobračuna. Nastavili su da i daljemirno žive u gradu. „Ali kad je Pentejaumorilarođenamati,Dionis(sinZevsaiKadmovekćerkeSemele-prim.autora)prorečedaćeKadmoiHarmonija,vozećiseukočijamasaup-regnutimjunicama(ilivolovimapremadrugomkazivanju-prim.auto-ra), vladati varvarskim hordama.Ti varvari će opustošitimnoge grčkegradove,doknajzadneopljačkaju iApolonovhram,zbogčegaćebitipravednokažnjeni,aliArejćespastiKadma iHarmonijupretvorivši ihuzmije,ionićesrećnonastavitidaživenaOstrvimaBlaženih“(RobertGrevs:„Grčki mitovi“,Beograd,2002,str.161). Dionisovoproricanjesedefactoiobistinilo.PrimoranidanapusteTebu,KadmoiHarmonijasuse„udomili“kodilirskogplemenaEnhele-jaca, koji su naseljavali istočnu jadransku obalu na prostoru od BokeKotorskedoDračauAlbaniji.Tomprilikom,Kadmojeu ilirskojzemljiosnovaogradButoe,današnjuBudvu. EnhelejcimajerečenodaćepobijeditisvojesusjedeArdijejeakoKadmaizaberuzavođu.KadasuoniprihvatilitajDionisovsavjet,Kadmojeizvojevaopobjedunadovimilirskimplemenomizagospodarionjiho-vomzemljom.HarmonijamujeturodilasinaIliriosa(Ilirija),čijejeimepostaloeponimstarihIlira. TebarećidajeiKadmovaćerkaAgavapomoglasvomocudasedomognevladarskogtronameđuzavađenimilirskimplemenima.Naime,nakonštojeuTebiubilasinaPenteja,pobjeglajeuIliriju,gdjeseudalazailirskogkraljaLikotersa.SaznavšidasujojroditeljidošlimeđuEnhe-lejce,onajeubilaiLikotersa,kakobiilirskiprijestopredalasvomocuKadmu. PostojebrojnelegendeiantičkipisaniizvorikojigovoreoKadmuiHarmoniji injihovomdolaskumeđuEnhelejce.Gotovousvimtimiz-vorimaosnivanjedrevneBudvevezujesezaovemitskesupružnike.


Inače,prvipisanipomenBudvenalazimouVvijekustareerekodstarogrčkogpiscaSofokla,kojijeusvojojtragediji„Oikles“,odnosno„Onomaklo“ (od koje je ostao samo fragment) spominje kao „gradIlirije“,locirajućijepogrešno-nedalekoodušćaDrima.Drugivelikiantički dramatičar Euripid (takođe iz V vijeka stare ere) u tragediji„Bakhe“navodi kako suKadmo iHarmonija u zmijskim likovima išlipredvojskomEnhelejaca.Nadalje,grčkigeografPseudo-Skilaks(IVvi-jekstareere),opisujućinašujadranskuobalu,usvomdjelu„Periplu-su“pominjestijeneKadmaiHarmonije,potomBudvukaoglavnigradEnhelejacainavodidaseodBudvedoDračaputujemoremdaninoć,akopnomtridana.HelenističkipjesnikApolonijeRođanin(IIIvijekstareere)usvomepu„Argonautika“pominjenaseljavanjenekihKolhiđananaIlirskojrijeciuoblastiEnhelejaca,gdjesenalazigrobKadmaiHar-monije.ZanimljivjeipodatakgrčkogmatematičaraApolodora(IIvijekstareere)otomedasuKadmaiHarmonijupozvaliupomoćEnhelejciuborbiprotivsusjednihilirskihplemena.GrčkipisacPseudo-Skimnos(Ivijekstareere)govoriodolaskuKadmaiHarmonijeunašedanašnjekrajevenazaprezikojusuvuklivolovi. Rimski pjesnik Ovidije u svom spjevu „Metamorfoze“ (I vi-jek nove ere) pominje priču o Kadmu i njegovom životu, posebnoapostrofirajućikakojepriosnivanjuTebeubiozmaja.Izjednogfrag-mentagrčkogistoričaraFilona(IIvijeknoveere)izBiblosa,kojipreno-sikasnoantičkipisacStefanVizantinac(VIvijeknoveere),saznajemoda je Kadmo osnovao Budvu došavši među Enhelejce na volovskimkolima. Najzad, nešto obimniji podaci o Budvi nalaze se u „Velikoj etimologiji“ (nepoznatog autora i nepouzdanog datuma), u kojoj se-izmeđuostalog-navodi:„Butoa:graduIliriji.PričasedajeKadmonavolovskimkolimaizTebebrzodošaomeđuIlireiosnovaogradkojije,povolovimaipotomeštojebrzopobegao,nazvaoButoa“(aka-demikDragoslavSrejović:„Drevna Budva u mitu i istoriji“,monografi-ja„Budva“,Budva,1996,str.19). Kaoštosevidi,učeniGrcisuimeBudvedoveliuvezusagrčkomriječju„bous“(štonagrčkomznačivo) ispleligaustarulegenduoKadmuiHarmoniji,mitskimosnivačimaovogdrevnoggrada.Međutim,naziv Budva je nesumnjivo ilirskog porijekla, jer nastavak „ua“ uimenugrada(prvobitnojebilaButua,onakokakonalazimokodPlinija,odnosnoBudua,kakojezabilježenokodPtolomeja)smatrasetipičnoilirskim(vidjetidetaljnije:„Istorija Crne Gore“,knjigaprva,Titograd,1967,str.121). UodnosunanaprijednavedenezapiseoKadmovomiHarmoniji-nomdolaskuvolovskomzapregommeđuEnhelejce,postojiidrugaver-zijaovelegende,tj.dasuoni-razočaranitimeštojeKadmovsestrićzauzeoTebu -otploviliprema ilirskojobaligdje su srećnoživjelina


Budva ( kraj XVI vijeka)

Budva (1898)


„OstrvimaBlaženih“.NajednomodtihostrvaKadmoiHarmonijasuisahranjeni.PredanjedaljekažedaiznadhumkeovihmitskihosnivačadrevneBudvelebdenjihovilikoviuoblikukamenihzmija. I pored ovakobrojnih pomenaBudve u antičkimpisanim spo-menicimailegendama,nijedanodstarihpisacanenavoditačnovri-jemenjenog„postanka“,odnosnoosnivanja.Istotako,nikoodkasnijihistraživačanijeseposebnozanimaokadajeBudvaosnovana.Unovi-jimpisanimizvorimamožese-doduše-naićinanekenaznakekadasetomoglodesiti.Pritomejeveomaširokvremenskiokvirukomepoje-dinipiscismještajurazdobljenastankaprvobitneBudve.TajokvirsekrećeodčakXXpadoXIIIvijekastareere.TakojeDragoslavSrejović(svjetskicijenjenarheologiakademik)usvomprilogu„DrevnaBudva u mitu i istoriji“zapomenutumonografijuoBudviizniosljedećupret-postavku: „Tajgrob (MalaGruda -džinovskanadgrobnahumkauTivats-kompoljukojajeistražena1970/71.godine-prim.autora)jedato-vanoko1900-1800.godineprenoveere,uvremekojebisepribližnopodudaralosmitskomhronologijomKadmovevladavineuTebi.UtomrazdobljumoglajebitiosnovanaBudva,jerskupocenozlatnoisrebrnooružjesistočnogMediteranailiizEgejamoglojedospetiuposedpr-vakalokalnogplemstvauBokiKotorskojjedinoprekoobližnjegnaseljanasamojobali,pogodnogzarazmenudobara.“ NeosporavajućiovakavSrejovićevzaključak,kojisetemeljinaodređenimarheološkimnalazima, treba reći da je autor zastupanograda u svojoj studiji o razvoju budvanskog turizma - oslanjajući seprvenstvenonapoznategrčkemitoveisačuvaneantičkepisaneizvore-„izveo“dokazedajeKadmoosnovaoBudvuuXVvijekustareere.Ovakvodatovanoutemeljenjeovogstaroggradačiniseipakvremenskirealnijim i izvjesnijimupoređenju saSrejovićevimpretpostavljenimXIXvijekomstareere. Polazeći od togada antičkimitovi imaju neprocjenjivi značajzaizučavanjeraneevropskeistorije,odnosnoodčinjenicedausva-kommitupostoje inekivektori istine,ključniargumentzavremen-skoodređenjenastankadrevneBudvesadržanjeunaprijedcitiranomnavodu izpoznate knjigeRobertaGrevsa„Grčki mitovi“u kojoj se,pozivajućisenaHerodota(starogrčkiistoričarizVvijekastareere)iPausanija(grčkiputopisacizIIvijekanoveere),eksplicitnoističedaseKadmovo traganjeza sestromEvropom,koju jeoteoZevs,desilopetgeneracijaprijeHeraklovogrođenjauGrčkoj. PoznatojedajeHerakle,kaojedanodnajvećihantičkihjuna-ka,biosudionikistorijskivjerodostojnogpohodaArgonautauKolhidu(uantičkojgeografijipredstavljalajeregijuizmeđuKavkazaiistočnogprimorja Crnogmora), koji su imali za cilj da preotmu Zlatno runo


Budva (1918)

Budva (1927)


odkralja Ejeta i vrate ga uGrčku.Ovaj pohod se „dogodio preTrojanskograta,negdeutrinaestomvekuprenašeere“(RobertGrevs:„Grčki mitovi“,Beograd,2002,str.450). Premalegendi,„mornaresaArga“(mitskibrodkojijeimao50vesala)predvodiojeJason.Međutim,mnogipiscismatrajudasuJason iHerakle ista ličnost,odnosnoda je„Jason“biodruginazivzaHerakla. UciljuhronološkerekonstrukcijetačnograzdobljakadajeKadmo,kanaanskistranac,utemeljioBudvu,neophodnojedaseustanovivrijemekadasedogodioargonautskipohod.Stimuvezitrebarećidauuvodnomdijelusvogčuvenog istorijskogromana„Zlatno runo“RobertGrevsnavodi: „Grci,uceliniuzevuravnotežennarod,smatralisutoput-ovanjekaoistorijskidogađajkojisedesiootprilikedvegeneraci-jeprepadaTroje-štosustavljalipodrazložandatumgod.1184.pren.e.“(RobertGrevs:„Zlatno runo“,Beograd,1966,str.10). Ovakvo Grevsovo mišljenje potkrepljuje i činjenica da jeunukArgonautaAutolikabioOdisej,koji je-kaoštojepoznato-učestvovaouTrojanskomratu.Dakle,iukontekstupričeoOdis-ejevom djedu, argonautski pohod se najvjerovatnije zbio dvijegeneracijeprijeTrojanskograta. Legendarni desetogodišnji rat između Grka i stanovnikaTroje tradicija najčešće stavlja u razdoblje od 1194. do 1184.godine stare ere. Međutim, mnogi istoričari smatraju da se onu stvarnosti vjerovatno dogodio sredinom XIII vijeka stare ere(Herodot i dr.). Imajući u vidučinjenicuda razlika izmeđugen-eracijskihpasovau istorijskomhodu ljudskogroda„vrijedi“oko30godina,proizilazidajeHeraklerođenoko1280.godine(uko-liko se Trojanski rat desio početkom XII vijeka stare ere, a ar-gonautski pohod oko 1250. godine iste ere), odnosno oko 1340.godinestareere(akoseTrojanskiratzbiooko1250.godinestareere,aargonautskipohodoko1310.godineisteere).Kadasenaovako,uvarijantama,datovanoHeraklovorođenjedoda jošpetgeneracijskih pasova (radi se o nekih 150 godina) dolazi se dologičkogzaključkadajeKadmoosnovaodrevnuBudvuiliuprvojiliudrugojpoloviniXVvijekastareere.UsvakomslučajunukleusstaroggradaBudvejezametnutnegdjeuXVvijekustareere,go-tovoprijetriipohiljadegodina.


Herodot o kraljevima TebeAntički grčki pisac i „otac istorije“ Herodot iz Halikarnasa

(484. p.n.e. - oko 425. p.n.e.) u svojoj „Istoriji“ (Knjiga peta, poglavlja 59, 60 i 61) navodi kraljeve Tebe, počev od njenog osnivanja, pa sve do razaranja ovog polisa, koje se - prema Homeru - najvjerovatnije desilo tokom kampanje sakupljanja saveznika za osvajanje Troje, tj. u perodu od 1273. do 1263. godine stare ere. U tom popisu prvi je, dakle, Kadmo, a potom slijede njegovi direktni potomci - Polidor, Labdak, Laj, Edip, Eteokle i Laodamant.

U pomenutoj „Istoriji“ (Knjiga druga, poglavlje 145) Herodot, nadalje, ističe da od Trojanskog rata do njegovog vremena ima „oko osam stotina godina“. Drugim riječima, prema Herodotovoj istoriji Trojanski rat se dogodio sredinom XIII vijeka stare ere, odnosno preciznije u razdoblju od 1263. do 1253. godine stare ere. Kada se na ovako datirani desetogodišnji period trajanja poznatog Trojanskog rata doda nekih 200 godina, koliko vremenski „vrijedi“ sedam generacija tebanskih kraljeva od Laodamanta (za vrijeme čije se vladavine desilo rušenje Tebe) do Kadma, jasno proizilazi da je osnivač grčke Tebe i enhelejske Budve živio u XV vijeku stare ere, što je još jedan od respektabilnih dokaza o tome kada je utemeljen drevni budvanski grad. Prematome,akosemoževjerovatisačuvanimantičkimpisanimizvorima,grčkimmitovimaiRobertuGrevsukaonespornomautoritetuzagrčkumitologiju,odnosnonašemračunanjuvremenskihkoordinatanaznačenihistorijskihdogađajaivalidnihčinjenica,KadmojeosnovaostaruBudvuprijetriipomilenijuma,tj.napočetkurazvijenogbron-zanogdoba.Ovimsekulturno-civilizacijskihorizontbudvanskeistorijeproširujesadosadašnjihopšteprihvaćenihdvijeiponatriipohiljadegodina,dakle,zaskorododatnimilenijum. Razumijese,naprijednavedenoj„teoriji“inanjojizvedenomvremenskomodređenjupostankadrevneBudvemoguseuputitipoje-diniprigovoriizamjerke.AutorzastupanogprilogaoistorijiBudvejesvjesan toga iuopštene insistiranaapsolutnim istinama ineprikos-novenimdokazima,kojih -barkadase radionašojdavnojprošlosti-defactonemoženibiti.Međutim,nizajućiiproučavajućidostupne


pisanespomenike,sabraneantičkelegendeiopštepoznatečinjenice,odnosnonadgrađujućinanjimagodine,decenijeivjekove,došlosedogeneralneodrednicedajebudvanskistarigradistorijski„začet“uXVvijekustareere. Ukoliko se toprihvati kao faktička realnost,ondaBudvaulaziukrugdvadesetnajstarijihgradovanasvijetu.Turanglistunajstari-jih gradskih naselja, prema popisu pronađenom na jednom internetportalu,predvodeJerihon(Palestina,9000godinaprijeHrista),Biblos(Liban,5000godinaprijeHrista) iDamask (Sirija, 4300godinaprijeHrista). Na 18.mjestu ove liste nalazi seTeba (Grčka, 1450 godinaprijeHrista),aodmahizanjemožesepozicioniratiBudva,kojapam-tinekolikodecenijamanjeodbeotskeTebe.Razumijese,naznačenipopistrebaprihvatitisaodređenomrezervom,jerpostojeidrugaran-giranja na predmetnu temu.U svakom slučaju, Budva, rođena u XVvijekuprijeHrista,morazauzetivisokomjestoprilikomsastavljanjabilokojelistenajstarijihgradovausvijetu.Stogazastupanučinjenicutreba marketinški znalački iskoristiti u brendiranju i promociji oveturističkedestinacije,odnosnouizgradnjibudvanskogkulturnogiden-titetainjegovanjuvišemilenijumskogcivilizacijskogkontinuiteta. Kao što je već pomenuto, osnivanje Budve u XV vijeku stareerehronološki„pripada“razvijenombronzanomdobu.TojevrijemeukomesenapodručjudanašnjeCrneGoreinjenogprimorjaintezivirauticaj razvijenihkultura izoblastiEgeja i Sredozemlja (Mikene,Kri-ta,Fenikijeidr.).Odarheološkihnalazazaovufazubronzanogdobaposebnojekarakterističnajednavrstaoružja-„bronzanesekiresiz-vijenom sečicom albansko-dalmatinskog i skadarskog tipa, od kojih

Albansko-dalmatinski tip bronzane sjekire


je dvadeset primeraka nađeno u neposrednoj okolini Budve (u oko-linidanašnjegPetrovca-prim.autora).[...]Tesekirekarakterističnihoblika proizvodile su, tokom XIV veka pre nove ere, istočnjačkemetalurške radionice, i toodPalestine i SirijedoLuristana iKavka-za“ (akademikDragoslav Srejović: „Drevna Budva u mitu i istoriji“,monografija„Budva“,Budva,1996,str.21).Od„autohtonih“kulturnihdobara iztogperioda,kojanosečistoenhelejskoobilježje,posebnosuzanimljivanaseljanauzvišicama(gradine)igrobnehumke(tumuli).Napodručjudanašnjebudvanskeopštinetihgradinaitumulaimanemalibroj,alinjihovaarheološkaistraženostjenedovoljna,takodajeveomateškosagledatisvevidovematerijalnekulturerazvijenogbron-zanogdobanaCrnogorskomibudvanskomprimorju. KadajeriječoKadmovojBudviposebnozanimljivopitanjejestekojijeprostor,uodnosunadanašnjiStarigrad,onazahvatala?PosvojprilicidrevnaBudva iz razvijenogbronzanogdoba,odnosnokasnije izantičkograzdoblja,zauzimalajejužnidiovisokestijenegdjesedanasnalazigradskatvrđavaCitadelaiokolniprostordoizapostojećihcrka-va.Tajprostoruoblikunepravilnepoligonalnepovršine(odoko125musmjeruistok-zapadioko100mupravcusjever-jug)prvobitnojebioostrvce(mališkolj),kojejekasnijimnasipanjem,djelovanjemmorskihtalasaitakoformiranimpješčanimsprudomspojenosakopnom. Prema tome, Kadmo je u XV vijeku stare ere najvjerovatnijeutemeljiostaruBudvunaovomostrvcu,prijesvegaizbezbjednosnihrazloga.Onsekaostranac,makarupočetku,nijemogaolagodnoisig-urnoosjećatimeđudomorodačkimEnhelejcima,kojisu-uzto-biliustalnimsukobimasasusjednimilirskimplemenima.

Ostrvo Sv. Nikola


TrebarećidadrugaverzijalegendeoKadmuiHarmonijitakonešto ipotvrđuje.Unjojse-naime-kažedasuovipoznatiteban-ski supružnici, došavši među Enhelejce, srećno živjeli na „OstrvimaBlaženih“.Očigledno,ne radi se o jednomostrvu, negoo višenjih.ImajućiuvidudajedrevnaBudvasagrađenaupravonaostrvcu,tj.ka-menitojhridi,najlogičnijebibilodasu„OstrvaBlaženih“,nakojimasuživjeli,akasnijeisahranjeniKadmoiHarmonija,samomitskinazivzaostrvoSvetiNikolaiprvobitniškoljnakomejeutemeljenbudvanskistarigrad.Uostalom,naprimorjuodBokeKotorskepasvedoDrača,kojesuubronzanomdobunaseljavaliEnhelejci,nepostojedvailivišeostrvauneposrednojblizini,osimovihnavedenihuBudvanskomza-livu. Kada jeuvarvarskompohodunaGrčku,prilikompokušajadaopljačka iApolonov hram u Delfskom svetilištu, ujedinjena ilirska ienhelejskavojskažestoko stradala,pobožanskojvoljiKadmo iHar-monija su spaseni. Vrativši se na obale Jadrana, „Kadmo je shvatiodasutenesrećezasluženakaznazaubistvoArejevogzmajakoje jepočinioumladosti,pajezatoumoliobogovedagapreobrazeuzm-iju.Harmonija je želela da ostane uz svog nesrećnog supruga i delinjegovu sudbinu;zagrljeni,uviducrnihzmija splavimpegama,onisuiščezliuobližnjemmirisnomgaju,iodtada,kaoodabraniciBožji,uživajuvečnoblaženstvomeđuružamaizlatnimnarovima,kojemoreneprekidnoosvežavavlažnimlahorom.Gajevisličnitome,kojijekas-nijepostaoKadmovoiHarmonijinosvetilište,nalazeseidanasucelojokoliniBudve“(akademikDragoslavSrejović:„Drevna Budva u mitu i istoriji“,monografija„Budva“,Budva,1996,str.18i19). Zastupana Srejovićeva konstatacija da su Kadmo i Harmonija,osnivačidrevneBudveuXVvijekustareere,ulikovimazmija„iščezliuobližnjemmirisnomgaju“predstavlja samofigurativnodomišljanjenašedavneprošlosti.Jer,odgovornapitanjegdjesetačnonalazinji-hovagrobnahumkateškojejošuvijekdati.Premazapisimapojedinihantičkihpisacaona jepokazivanananekolikomjesta izmeđuRisna iDračauAlbaniji.TakoApolonijeRođaninusvomepu„Argonautika“po-minjenaseljavanjenekihKolhiđanauoblastiEnhelejaca,„na Ilirskojrijeci,crnojidubokoj,gdjejegrobHarmonijiniKadmov.“StimuvezipoznatojedasedioKolhiđana,kojijekrenuoupotjeruzaArgonau-timaiotetimZlatnimrunom,trajnonastaniokodilirskihEnhelejaca. Autorovogzapisapretpostavljadabi Ilirskarijekamogla-posvojprilici-bitirijekaBojana,kojajeodBokeKotorskedoDračaje-dinapravariječnapritokaJadranskogmora.Uostalom,topotkrepljujeipodatakkojinavodirimskipisacGajPlinijeStariji(Ivijeknoveere)daseOlcinium,današnjiUlcinj,ranijenazivaoColchinium,poštosugaosnovaliKolhiđani.KadasedoveduuvezustavoviApolonijaRođanina


iPlinijaStarijeg,grobKadmaiHarmonijetrebalobitražitinegdjeudolinirijekeBojane,odnosnouokolinidanašnjegUlcinja. Povodom naprijed citiranog navoda iz „Argonautike“, aka-demikDragoslavSrejovićsmatradadubokaicrnaIlirskarijekamožebitisamoBokokotorskizaliv,odnosnoRizonska(Risanska)rijeka,kakosu ovaj zaliv dobrim dijelom nazivali stari pisci (detaljnije vidjetinjegov rad: „DrevnaBudva u mitu i istoriji“,monografija „Budva“,Budva,1996,str.24).UkontekstuovakvogmišljenjamožeseizvestizaključakdasestijeneKadmaiHarmonije(pominjeihPseudo-Skilaksu„Periplusu“),kojesimbolizujunjihovegrobnehumke,nalazenegdjeubližemokruženjuBokeKotorske. Najzad, treba imati u vidu i drugu verziju legende o Kadmui Harmoniji koja kaže da su oni, doplovivši na ilirsku obalu, srećnoživjelina„OstrvimaBlaženih“,gdjesunakraju i sahranjeni.UtomkontekstugrobovihmitskihosnivačastareBudvemogaobisetražitinaostrvuSvetiNikolailieventualnonanekadašnjembudvanskomos-trvcu,kojejezahvatalodanašnjugradskutvrđavuCitadelu iprostordoizacrkava. Treba rećida su sve tripomenutevarijacijeomogućojbližojlokacijiKadmoveiHarmonijinegrobnehumkesamopretpostavke,ali-uosnovi-sasvimlogičnanagađanja,kojasezasadaipaknemogupotkrijepitinekimkonkretnijimmaterijalnimdokazimaiarheološkimnalazima. Uciljunjegovanjasvogvišemilenijumskogcivilizacijskogkonti-nuitetaidaljeizgradnjekulturnogidentitetaneophodnojevalorizo-vati ogromni istorijsko-mitski „kapital“ koji posjeduje Budva u vidugrandioznelegendeotebanskomkraljuKadmu,porijeklomizzemljeKanaana, injegovojplavokosoj supruziHarmoniji,kćerkibogaArejaiboginjeAfrodite.Onoštozapostanakiimidž„vječnoggrada“RimapredstavljajubraćaRomuliRem(izVIIIvijekastareere),kojejeod-gojila vučica, to za prepoznatljivi brend budvanske turističke desti-nacije trebada predstavlja priča o njenommitskomosnivanju u XVvijekuprijeHrista,kojajesmještenaunajznačajnijiciklusgrčkemi-tologije-onajtebanski. Da bi ova budvanska mitska poetika, u savremenom marke-tinškomsmislu,posebnodobilanaznačajuiintezitetu,naročitobibiloznačajnodasenanivouturističkeprivrede, turističkeorganizacije iostalihzainteresovanihturističkihsubjekataBudveidrugihgradovanaCrnogorskomprimorjuosmisliipokreneakcijapodnazivom„TragamozaKadmovim iHarmonijimgrobomu zemlji Ilirika“.Uokviru jednetakvepropagandno-marketinškeakcijetrebalobi-prijesvega-afirmi-satičinjenicudajeKadmovasestrabilaEvropa,pokojojjeinazvannaškontinent.


Usvakomslučaju,oni,kojimasunasvadbibilasvabožanstvasaOlimpa,zaslužujudaimseujednojnovopokrenutojpromotivnojakcijipokušaotkritilokacijagdjesenalazinjihovagrobnahumka.Tragajućizatimsvetimmjestom,turistima-kojiposjećujuCrnogorskoprimor-je i Budvansku rivijeru - pružila bi se prilika da ostvareneposrednumitskuvezusanajstarijim,herojskimdobomdrevneHelade.Sdrugestrane,ređanjemislaganjempričaoKadmu,Harmoniji,Kadmovojse-stri Evropi i utemeljenju drevne Budve prije tri i po hiljade godinamože se uspostaviti kulturnamatrica, koja bi - uz sačuvanu bogaturiznicukulturnebaštine-predstavljalaatraktivnu i izazovnumitsko-istorijskuosnovuzarazvojkulturnogturizmanapodručjubudvanskogprimorja. Da bi obnovili mitsku snagu davne i zaboravljene budvanskeprošlostiičvrstojeintegrisalisasadašnjimibudućimturističkimraz-vojemovogkraja,bilobiprimjerenoakobise-uzpokretanjezastu-paneakcijeuveziotkrićamjestagdjesenalaziKadmoviHarmonijingrob-negdjenalokalitetuprvobitnedrevneBudve(današnjiprostorokocrkava,satvrđavomCitadelom)njimapodigaospomenik.TimebiseBudvanesamoodužilasvojimlegendarnimosnivačima,negobitobilapravamjerabudvanskogkulturnogidentiteta,kojibisepretočiousnažniiprepoznatljivibrendoveturističkedestinacije. Podizanjem monumentalnog spomenika Kadmu i Harmonijiponovobioživjelibudvanskuvišemilenijumskuprošlost-brojneisto-rijskedogađaje,mitskeličnostiinjihovesnove.Svebiseponovo,alisa novim trajanjem, na simboličan način ostvarilo, u duhu poznatihstihovaČedaVukovićaposvećenihBudvi:

„Znaš li, putniče, na koji stupaš prag? Ja sam grad, sazdan od kamena i svjetlosti, Rođen prije sebe - u mitu Helena starih“.

Konačno, opredmećenje zastupane ideje rezultiralo bi dodat-nimpodsticajemzadaljiprosperitetnirazvojbudvanskogturizma,kojiKadmaiHarmonijuprepoznajenesamokaoprveputnikeiposjetiocenaovomdijelunašegprimorja,većunjihovomdrevnommitupronala-ziinspiracijuzakonstituisanjeprestižnogdestinacijskogbrenda,čijebi„zrakemagičeske“uXXIvijekudospjeledosvihtržištaimeridijanasvijeta.

„Brend je nešto što se nalazi u mislima potrošača“.

K. L. Keler


KONKURENTSKI IDENTITET BUDVANSKOG TURIZMA

UVODNE NAPOMENE

Međunarodni,atimeicrnogorskiibudvanski,turizamuprotek-lihpedesetakgodinaostvarilisumarkantnirast i razvoj. Izgodineugodinu,odnosno izdecenijeudeceniju, turistička industrijapostajesvesnažnijigeneratorekonomskihvrijednostiizaposlenostinacional-nihekonomija.Takodanasturizamučestvujesa10%ubrutodomaćemproizvodu (GDP) i zaposlenostiu svijetu,kao i sa9%u svjetskim in-vesticijama.Realizacijaovakvih impresivnihbenefita,kojeturističkadjelatnost produkuje, ukazuje na potrebu opredmećenja strategijemarketingmiksaibrendingaturističkihdestinacija,kakobise-uus-lovimasveoštrijetržišneutakmice-steklatolikonasušnakonkurents-kaprednost. Drugim riječima, kreiranje jedinstvenog i prestižnog imidža- brenda neke turističke destinacije je moćno oruđe za ekspanzijunjenogturističkogprometa,produženjesezoneipovećanjeprosječnepotrošnjepoposjetiocu. Stvaranje respektabilnog imodernogdesti-nacijskogbrenda,odnosno turističkemarke,krozafirmaciju ievolu-cijunjenogunutrašnjegkonkurentskogidentitetaispoljnereputacije,predstavljaalatstrateškogupravljanjadestinacijom.Jer,brendiranjeturističkedestinacijeima,prijesvega,zaciljnjendaljidinamičniraz-vojiekonomskipolet. U uslovima rastuće konkurencijemeđu destinacijama, težišterazvojnepolitikesepomjerasapojedinačnogsubjektaturističkepo-nude (kompanije, hotela i dr.) na turističku destinaciju, tj. na us-


Stari grad Budva

Sveti Stefan


postavljanje atraktivnog, raznovrsnog i integralnog proizvoda, kojićezračitiprepoznatljivimimidžomitimeosiguratipovoljnijutržišnupozicijuuprivlačenjupotencijalneturističketražnje. Da bi ostvarile poželjnu konkurentsku prednost na među-narodnomturističkomtržištu,destinacijetrebadaizgradeiuspostavečvrstiiizražajniidentitetkrozkonceptdestinacijskogbrenda,kojićeihdiferenciratiirazlikovatiuodnosunamogućukonkurenciju. Pritome,mjeradestinacijskogbrendingaogledasekrozostva-reni turistički doživljaj i zadovoljstvogosta, koji naputovanju i od-morusvevišetražiiočekujenoviinspiraciju,autentičnost,razonodu,zabavu,suprotnesvjetoveiudaljavanjeodsvakodnevnice.Ispunjenjeovakvihzahtjeva„savremenihturističkihnomada“doprinosidaseoništoneposrednije,organski,vežuzaodređenudestinaciju,čimepost-ajunjeninajboljipromoteriiambasadori. Razumijese,ukolikojedestinacijaprepoznatakrozjaki i iza-zovnibrend,ondaonamnogolakšeiuspješnijeprodajesvojturističkiproizvod(kaosvojevrsniamalgampojedinačnihusluga),teefikasnijeprivlači potencijalne turiste i direktne strane investicije. Postojanjejasnogiprestižnogimidža,šarmai„duha“određeneturističkedesti-nacijeuvelikoutičenakonačnuodluku ljudikudaćeputovati,kao igdjećeprovestisvojgodišnjiodmor. U tom pogledu veoma je indikativna najnovija turistička pro-mocija i pozicija Istanbula (Carigrada), kome je prikazivanje veomapopularnihigledanihturskihtelevizijskihserijadoprinijeloporastuin-teresovanjazaposjetetomdrevnomgradu,kojisenalazinaobalamaBosfora i Zlatnog roga. Upravo zahvaljujući pomenutimTV serijamaIstanbulje,sasvojimbrojnimkulturnimznamenitostima,uposljednjevrijemepostaojednaodnajprivlačnijihinajposjećenijihdestinacijauEvropi. Iako su Budva i njen turizamu proteklimdecenijama, uz sveprateće oscilacije, zastoje i promašaje, ostvarili i dostigli relativnozadovoljavajućidestinacijskirenome,zahvaljujućiprvenstvenoovdjeveomadarežljivoj i izdašnojprirodi (najljepšeplaženaMediteranu,raskošnivegetacijskidekor,čistomore,obiljesuncaidr.),uovomza-pisu tragaćemo za iznalaženjem što probitačnijegmodela poželjnogkonkurentskog identitetabudvanskog turizma, čijabipotpunijaafir-macija i valorizacija dovela do pridobijanja i privlačenja novih seg-menata tražnje (prije svega, izzemaljaEvropskeunije).Sve to tre-ba, u konačnom, da rezultira u osjetno povećanoj prinosnoj snazi izarađivačkojsposobnostibudvanskogturizmaudrugojdecenijiXXIvi-jeka.


Plaža Mogren (1938)

Plaža Mogren (2011)


1. BRENDIRANJE BUDVANSKE DESTINACIJE

Zastupano brendiranje treba da budvansku destinaciju učinijedinstvenom i prepoznatljivom među rastućom konkurencijom nameđunarodnom turističkom tržištu. Pored vizuelnih sadržaja (logo,simboli,dizajn,bojeidr.)ipropagandnihporukauviduslogana,brendove destinacije treba da višeslojno dočara „obećanje“ gostu o nez-aboravnomiskustvuiautentičnomturističkomdoživljaju,kaoesencijiputovanjaiboravkanaBudvanskojrivijeri.Ustvari,suštinadefinisan-jabrendabudvanskogturizmasastojiseuodređivanjunjegovogsub-limiranogiprepoznatljivogkonkurentskogidentiteta(kaosrži-okos-nice samog turističkog brenda), kojim će se - na adekvatan način -reprezentovatisviključniturističkiresursiiatrakcijenabudvanskomprimorju,ito:

- naslijeđeniturističkiresursiiatrakcije,- izgrađeniturističkiresursiiatrakcije,- podržavajućifaktoriiresursi,- destinacijskimenadžmenti- turističkiizazoviiatrakcijeuokruženju.

Ključni atributi budvanske turističke destinacije


Na međusobnom prožimanju, skladnom sadejstvu i optimal-noj kombinaciji navedenih pet turističkih resursa i pogodnosti (koje -metaforički rečeno - predstavljaju pet budvanskih „olimpijskih krugo-va“)trebazasnivati,kreiratiirazvijatipozitivnidestinacijskibrendbud-vanskogturizma,pokomećeseBudvanskarivijerarazlikovatiodostalihkonkurentskihdestinacijanaJadranuiMediteranu.Ovakokonstituisanii„umreženi“konkurentskiidentitetsepretačeutzv.krovnibrend,kojipredstavlja opšti identitet budvanske turističke destinacije. Razumijese,krovnibrendseiskazujekrozodgovarajućevizuelneelementeijasnepropagandneasocijacije,kojećebitiutijesnojvezisaovomdestinaci-jominaadekvatannačinreprezentovatisveključneatributeiatrakcijekompleksnogturističkogproizvodaodJazadoBuljarice.

1.1. Naslijeđeni turistički resursi i atrakcije

Naslijeđeni turistički resursi (prirodna i kulturno-istorijskabaština) predstavljaju - svakako - fundamentalni faktor privlačnostibudvanskedestinacije.Pritome,konkurentskidijamantiglavnakom-parativna prednost Budvanske rivijere su njena destinacijska fizio-grafija i klima.Ovo je -nesumnjivo - jedno od najljepših primorja na čitavom Mediteranu.Zatose-srazlogom-kažedasviputevilj-epoteimagičnogozračjavodeuBudvu.„Zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je svoje čudesno djelo na mahove stvarala“-za-pisaojeStefanM.Ljubišaosvomrodnomkraju.Nadalje,najznačajnijisrpski geograf Jovan Cvijić smatrao je - takođe - da je ovo „jedno od najlepših primorja, sa intimnim i skrivenim lučnim zatonima, sa čistim peskom i šljunkom, s bujnom vegetacijom, sunčan kraj“.Ovdjemožemoređatiibrojnedrugeopservacijeiimpresijepoznatihličnosti(DžordžBajron,OskarDavičo,MilošCrnjanski,ČedoVukovićidr.),kojiprosto nijesu štedjeli riječi kod opisivanja fascinantnih ljepota pik-toresknogbudvanskogkraja. Međutim, za navođenjem tih zapisa i literalnih „medaljona“ovomprilikomnemanekeposebnepotrebe.Dovoljnojerećidagotovonigdje nema ovako prekrasnih pjeskovitih plaža.A one čine - kaoštojedobropoznato-ključniprirodniresurszarazvojdominantnogkupališnogturizmanaobalamaSredozemlja.Koncepcijadosadašnjegrazvojabudvanskogturizmazasnivalasefaktičkinakorišćenjuivalori-zacijitihprirodnihobalnihdragulja.Zbogsvojihrekreativnihsvojstavapješčaneplažeitoplomorepredstavljajujedanodprimarnihmotiva-cionihfaktorazaprivlačenjeturističketražnje. „Poredimpozantnogprostornogkapaciteta,plaženaBudvanskojrivijeri karakterišu izuzetna ambijentalna svojstva najviše turističke


vrijednosti.Naime,tonijesusamonajljepšeinajatraktivnijeplaženaCrnogorskomprimorju,negosumnogeodnjihneponovljiveijedinst-venenacijelojobaliMediterana.StimuvezitrebarećidajeBečićkojplaži 1935. godine u Parizu dodijeljeno prestižno međunarodnopriznanje „Grand prix Palme d´or“ (Velika nagrada „Zlatna palma“)kaonajljepšoj prirodnojplažiuEvropi“ (detaljnijevidjetiVladoĐ.Duletić:„Budva od mita do stvarnosti“,Budva,2010,str.36). Raskošnu nisku bisera budvanske destinacije čini niz od čak37većihimanjihplaža,pokojimaseonanadalekopročula.Kadaseplažama „priključe“ ostali domicilni prirodni uslovi (živopisni ambi-jent, atraktivni vegetacijski dekor, kristalno bistro i čistomore, po-godnaklima,obiljesuncaidr.),ondajejasnozaštofiziografijaBud-vanske rivijere predstavlja fundamentalnu odrednicu konkurentskogidentitetabudvanskogturizma. Nadalje,posebnoobilježjevizuelnogiduhovnogidentitetabud-vanskogprimorjadajubrojnistoljetnimaslinovizasadi.Međunjimaseizdvajajedanizuzetniprimjerak-Velja maslinauIvanovićima,kojajestara više od 2.000 godina.Premapredanju,stablopotičejoš„izdobaIlira“,prastanovnikaBalkana.Spadameđušestnajstarijihmasli-novihstabalanasvijetu.Dobrojeočuvanaiimpozantnihjedimenzija.Kaomonumentalnispomenikprirode,zaštićenajezakonom. Za sklapanjemozaikabudvanskog turističkogbrend identitetaveoma je dragocjeno postojanje Velje masline, koja može - uz os-taleatraktivneprirodnevrijednosti-itekakodobrodaseiskoristizamarketinškupromocijuovedestinacije.UtompogleduvrlojepoučnoikorisnoiskustvouveziStaremaslineuBaru,kojaje-jednomkvalitet-noosmišljenompolitikomlokalnezajedniceinjenihinstitucija-post-alaglavniznakraspoznavanjaiimidžBarskerivijere. IdokseStaramaslinaiokonjestvorena„aura“nalaziusamojsrži brenda barskog turizma, dotle se o budvanskoj drevnoj masli-ni veoma malo zna, a u propagandno-promotivnom smislu gotovoda nema nikakav značaj. Pošto se radi o veličanstvenom spomenikuprirode, Veljamaslina u Ivanovićimamora postati jedan od simbolabudvanskogturizma,nakomećese-izmeđuostalog-oslanjatipre-poznatljiviidentitetbrendaovedestinacije. Porednavedenihprirodnihatraktivnosti,unaslijeđeneturističkeresursebudvanskogpodručjaspadaveomabogata i raznovrsnarizni-cakulturne i istorijske baštine,kojapotičeizproteklih3.500godinacivilizacijskog kontinuiteta i razvojabudvanskog starog grada i ovogkraja. Taj čarobni mozaik kulturno-istorijskog nasljeđa, osmišljenimuključivanjem u turističku ponudu, može uveliko pridonijeti boljemi privlačnijem imidžu budvanske destinacije, a time i povećanjukonkurentnostinjenogturizma.


S timu vezi treba reći da je autor predmetnog zapisa u svo-jim ranije objavljenim radovima („Budva od mita do stvarnosti“,„Tragajući za»knjigom postanka« drevne Budve“idr.)priličnouvjer-ljivopokazaoidokazaodajestaraBudva,kaogradskonaselje,osnova-nanapočetkurazvijenogbronzanogdoba,tačnijeu XV vijeku stare ere.Utojgrandioznojistorijsko-mitološkojpriči,kojajeneposrednopovezana sa možda najznačajnijim ciklusom grčke mitologije (onimtebanskim),Budvu je osnovao tebanski kralj Kadmo, čija je sestrabila Evropapokojojjenazvannaškontinent. Ovajizuzetnovrijednimitskikapital,kojigovoriodirektnojrod-binskojpovezanostiosnivačastareBudveiEvrope(izkojenamdanasdolazegotovosvinašituristi),moževeomauspješnodasemarketinškivalorizujeipretočiujedanodfundamentalnihkonkurentskihidentite-tabudvanskogturizma.Jer,pitanjepostankajednoggradajeujednopitanjenjegovogidentiteta.AkadajetoneposrednodjeloEvropinogbrata, onda sama ta činjenica ima naročitu civilizacijsku vrijednosti značaj. Naime, Kadmo, sin feničanskog kralja Agenora, tragajućizajedinomsestromEvropom,kojujeoteoZevs,dospioje izSidonaugrčkuBeotiju,gdjejeosnovaogradTebu.StimuveziposebnojeznačajnoštojesasobomnaBalkanprenioalfabetskisistempisanja.KadajeupoznimgodinamabioprimorandanapustiTebu,sasvojomsuprugomHarmonijomdošaojemeđuEnhelejce,gdjejenanajslikov-itijojobaliJadranaosnovaogradBudvu. Za razlikuodKadmakoji jeprije3.500godinauporno tragaoza sestrom Evropom, Budva danas traga za svojim čvrstim i pre-poznatljivimidentitetomturističkogbrenda,kakobisaemitivnogev-ropskogtržištaprivuklaštovišeturistaitimeiskazala-poredostalog-svoju„mitsku“privrženostsvomosnivačuinjegovojlegendarnojses-tri,kojajepodarilaimeovomnašemevropskomkontinentu. OsnivanjeBudveuXVvijekustareereukazujedaonaulaziukrug 20 najstarijih gradova u svijetu.StarijajeodjednogRima,Pari-za, Istanbula,kao iodmnogihdrugihpoznatihkulturnih i turističkihmetropola. „Minuleepoheiprohujalivjekoviostavilisunambrojnebiljegei tragove starih kultura i civilizacija, nastalih na obalamaMeditera-na.Nanjihse-sdrugestrane-nadovezujebogatariznicakulturnebaštinekojapotičeizsrednjegvijekaiiznovogdoba.SvetoukazujedaBudva injenoprimorjeupogledukulturnog identitetapredstavl-jajusvojevrsnicivilizacijskiamalgamisimbiozukulturnihraznolikos-ti, što itekakomože dobro da se iskoristi za autentično promotivnonaglašavanje brenda ove turističke destinacije“ (Vlado Đ. Duletić:„Budva od mita do stvarnosti“,Budva,2010,str.61). Raznovrsnost i bogatstvo kulturno-istorijske baštine (budvans-kanekropolaizantičkogdoba,osamvrijednihsrednjovjekovnihman-


astirskihkompleksa,brojniživopisanisakralniobjekti,budvanskiStarigrad, fortifikacioni objekti, mozaici, muzeji, galerije i dr.), koje jenastalo kaoposljedica viševjekovnogcivilizacijskog razvitka, nesum-njivo je značajnakomparativnaprednostbudvanskedestinacije.Za-pravo, taj raskošnimozaik, koji sačinjavaju kulturnadobra izuzetnevrijednosti,imagotovoneprocjenjiviznačajzaočuvanjebudvanskogkulturnog identiteta, kao bitne pretpostavke za uspostavljanje opti-malnogscenarijadaljegturističkograzvojanaovomdijelunašegpri-morja. Višemilenijumski civilizacijski refleksi i naslagani kulturni slo-jevi(počevodbronzanihsjekiraalbansko-dalmatinskogtipaizXIVvi-jeka stare ere pa nadalje), prožeti brojnim autohtonim legendama,predanjimaiistorijskimpričama,jesuonoštoBudvanskurivijerumožeučinitidrugačijomiprepoznatljivijomoddrugihturističkihdestinacijanacijelojobaliJadrana. Prematome,kodkreiranjamatricebudvanskogturističkogiden-titeta,uzneminovnoisticanjeatraktivnihprirodnihresursa(najljepšeplaženaMediteranu,Veljamaslinaidr.),uprvomplanusemoranaćimitsko-istorijskapričaopostankudrevneBudveuXVvijekustareere(pokojojjeBudvuosnovaoEvropinbratKadmo),kaoibogatariznicaromantikeprošlostibudvanskogpodručjaukojojjesublimisankulturniodsjajprohujalihcivilizacija,epohaivjekova.

1.2. Izgrađeni turistički resursi i atrakcije

Izgrađeni turistički resursi obuhvataju čitav spektar opre-dmećenih direktnih turističko-receptivnih kapaciteta, u kojimase pružaju raznovrsne usluge turistima (osnovni i komplementarnismještajnikapaciteti,ugostiteljskiobjekti,trgovačkeradnje,objektizazabavu,sportirekreaciju,zanatskeradnjeiservisi,turističkibiroiislužbe,specijalniturističkidogađajiidr.).Drugimriječima,radiseoturističkoj infrastrukturi ili tzv.„turističkomhardveru“,kojapred-stavljaneophodnumaterijalnuosnovuzaprihvat,servisiranjeizado-voljenješirokelepezeturističkihpotreba,zahtjevaisklonosti„savre-menihnomada“. ImajućiuvidupostojećuturističkuponudunaBudvanskojrivi-jeri, treba reći da je ona u kvantitativnompogledu dostigla proci-jenjeninosećikapacitetovedestinacije.Naime,kapacitetbudvanskihplaža, kao što smopokazali u našim ranijim stručnimpublikacijama(„Budva od mita do stvarnosti“ i „Budvanski turizam i održivi raz-voj“), omogućava istovremeni prihvat i boravak oko 65.000 posjeti-lacaodJazadoBuljarice,doksuimplementiranireceptivnikapaciteti


uprotekloj 2010. godini iznosili oko68.000 krevetau svimoblicimasmještaja.Kaoštosenaosnovunavedenihpokazateljamožezaključiti,Budvajesaizgrađenimsmještajnimkapacitetimavećnadmašilasopst-venirealniturističkinosećikapacitet,iakojošuvijeknavelikomdijelunjeneatraktivneobalenijesurealizovanibrojniplaniraniinvesticioniprojekti(Jaz,Kamenovo,Drobnipijesak,Lučice,Buljaricaidr.). Sdrugestrane, ikodovakoopredmećeneturističke industrijepostojivelikidebalansineskladustrukturismještajnihkapaciteta,upoređenjusastanjemuzemljamaEvropskeunije.Dokosnovniobjekti(hoteli,turističkanaseljaidrugisrodniobjekti)naBudvanskojrivijeričine21,6%ukupnihsmještajnihkapaciteta,dotlenjihovprosjekuItal-ijiiznosi46,4%,Španiji-52,6%,Grčkoj-88,2%,anaKipručak95,7%. Bez obzira na evidentne strukturne probleme budvanskesmještajne industrije, koju - prije svega - karakteriše nedostatakkvalitetnog hotelskog smještaja (zastupani problemi se morajurješavati dosljednom realizacijom usvojenih strategija i planovaodrživogturističkograzvojauCrnojGori),navrhupiramideizgrađenihreceptivnihkapacitetaovedestinacijenalazise,pomnogočemu,je-dinstvenigradhotel„SvetiStefan“.Trebarećidasenekadajugoslov-enskiturizamprepoznavaopotomvrhunskomhotelskomobjektu,kojije-srazlogom-sloviozajedanodnajzanimljivijihinajatraktivnijihturističkih hotela u svijetu. Uostalom, o tome zorno svjedoče broj-na,najvišameđunarodnapriznanjakojasumudodjeljivanazavisokikvalitetuslugeinezaboravniturističkiambijentidoživljaj. Imajući sve to u vidu, hotel „Sveti Stefan“ (uprkos velikom ineshvatljivomkašnjenjuunjegovojaktuelnojrekonstrukciji)moradase nađe u samom fokusu brend-identiteta budvanskog i crnogorskogturizma.Jer,„SvetiStefan“nijebiosamohotelzaXXvijek,ukomejedoživiopotpunuafirmaciju,slavuireputaciju,većjehotelskiobjekatstvorenzasvabudućavremena. Ukoliko se snaga brenda jedne destinacije mjeri njegovomjedinstvenošću i prepoznatljivošću, onda grad-hotel „Sveti Stefan“predstavlja turističku marku najviše kategorije. Stoga ovaj ekskluz-ivnihotel,uznaprijednavedeneprirodneikulturno-istorijskezname-nitosti, trebadačini izražajnu inezaobilaznušifrukrovnogbrenda ikonkurentskogidentitetabudvansketurističkedestinacije. Osim statičnih prirodnih, kulturno-istorijskih i izgrađenihturističkihresursa,zaprivlačenjeturističketražnjeodržavajuseraz-ni festivali iposebni kulturni događaji,kojiukreiranjuirealizacijisadržajnihturističkihproizvodaimajuveomaznačajnumisiju.Ustvari,renomirana kulturna dešavanja, priredbe i manifestacije doprinosepozitivnom iskustvu i ukupnom zadovoljstvu turista, jer dopunjuju iobogaćujusadržajnjihovogboravkaudestinaciji.


Bez detaljnije elaboracije u nastavku dajemo pregled jednogbroja kulturnih događaja i manifestacija koji se već tradicionalnoodržavajunapodručjuBudvanskerivijere-DočekNovegodinenaot-vorenom,Paštrovskavečera,Međunarodnibudvanskiturističkikarne-val,Muzičkifestival„PjesmaMediterana“(danasegzistirapoddrugimnazivom), pozorišni festival „Grad teatar“, Trg pjesnika, PetrovačkiDžez fest, Petrovačka noć, Dani širuna, brojne likovne izložbe, tepovremenimega-koncertinaplažiJaz. Sva navedena raznolika kulturna događanja utiču - razumijese-naoplemenjivanjeirazvojkvalitetaubudvanskojturističkojdes-tinaciji,kao ina jačanje iunapređenjenjenekonkurentskepozicijena tržištu. Stoga,unaglašavanjubrendaovedestinacije zastupanimfestivalima i drugim kulturnimmanifestacijama mora pripasti ulogaznačajnogimidžmarkera.

1.3. Podržavajući faktori i resursi

Porednaslijeđenihprirodnihikulturno-istorijskihresursa,kaoiizgrađeneturističkeinfrastrukture,zazaokruženjekvalitetaturističkedestinacijeveomasubitnipodržavajućifaktoriiresursi,odnosnotzv.opšta turistička logistika, koja obuhvata saobraćajnu pristupačnostdestinaciji, implementiranu komunalnu i drugu infrastrukturu, gos-toprimstvolokalnogstanovništvaineophodnetržišnekomunikacije. Postojanje naznačene infrastrukturne udobnosti u destinacijipodrazumijeva se samo po sebi, poput aksioma koji ne treba doka-zivati,takodaonanemoževišepredstavljatinekiposebnoizražajniidentitetturističkogbrenda.Jer,tojeneštobezčegajednostavnonemožedafunkcionišesavremeniturizam(condiciosinequanon).Kaoštoživotnijemogućbezkiseonika,takoseturističkoprivređivanjevišenemožezamislitibezkvalitetnesaobraćajneikomunalneinfrastruk-ture(snabdjevanjesavodomielektričnomenergijom,prečišćavanjeotpadnih voda, odlaganje čvrstog komunalnogotpada, obezbjeđenjeparkingprostoraidr.). Donedavno prisutne informativno-propagandne poruke kojimasusereklamiralipojediniturističkiobjekti,usmislu„Imamovodu24časa“ (karakteristične za period prije puštanja u eksploataciju Reg-onalnog vodovoda 2010. godine) ili još uvijek aktuelne - poput onih„Obezbijeđen parking“ i dr., treba da se definitivno presele u našuneveseluprošlost.Stogalokalnazajednicainjenaprivreda-uzneo-phodnu podršku naše države - moraju učiniti sve da se postojećeneuralgičnetačkeudomenupodržavajućih faktora i resursanabud-vanskom primorju kvalitetno razriješe i otklone, kako bi se na taj


način doprinijelo efikasnom, nesmetanom i održivom funkcionisanjuturističkogsistema. S timu vezi veoma je važno što je konačnoosigurano redov-no i kvalitetno vodosnabdjevanje na području Budvanske rivijere,kaoištoseotpočelosapripremnimradovimanaizgradnjisistemazaprečišćavanjeotpadnihvodaponajvišimekološkimstandardima(pro-jekat treba da se realizuje, u okviru planirane dvije faze, do 2020.godine).Utomnizuurgentnosemoraprićirješavanjupreostalihko-munalnihiinfrastrukturnihproblema,a-prijesvega-problemutret-manačvrstogkomunalnogotpada iobezbjeđivanjaadekvatnogpark-ingprostora.Najzad,neophodno je štoprijepristupiti i izmještanjuJadranskemagistrale iz centra Budve i Bečića, kako bi se time ras-teretilo sve očiglednije saobraćajno zagušenje za vrijeme odvijanjaglavneturističkesezone.

1.4. Destinacijski menadžment

U uslovima djelovanja slobodnih ekonomskih zakona i sveoštrije tržišneutakmice veoma jebitno iznalaženje i uspostavljanjeoptimalnogmodelastrategijskogupravljanjaiodrživograzvojadesti-nacije,kojićejojdugoročnoosiguratiaktivnupozicijuikonkurentskuprednost na turističkom tržištu, a sve u cilju efikasnog ostvarivanjaplaniranih ciljeva poslovanja. U kreiranjumatrice ovog tzv. „modusoperandi-ja“trebadaseuključesvirelevantnisubjektiuturističkojdestinaciji,stimdaseintegralnoupravljanjepovjeri destinacijskom menadžmentu,kojiće-uzrespektovanjesvihpojedinačnihinteresairaznovrsnihturističkihusluga-primjenomtehnikamarketing-miksaobezbijeditimaksimalneekonomske,socijalneiekološkebenefitezadestinaciju. Kaoštojepoznato,osnovnizadatakdestinacijskogmenadžmentasastoji se u tome da optimalnom kombinacijom instrumenata mar-ketinga (proizvod, cijena, promocija i distribucija) presudno utičena kupca (potencijalnog turistu) da prihvati upravonjegov turističkiproizvod.Drugim riječima,destinacijskimenadžmentpromovišeonoštojeudestinacijinajatraktivnijeinajprepoznatljivijeza„savremeneturističkenomade“, i tonanačinnakojiće ihnajlakšeubijeditidadođu. Budućidabudvanski turizamostvarujevišeod40%turističkogprometauCrnojGoriiimajućiuvidusvukompleksnoststrategijskogupravljanja i razvoja ove destinacije na održivim osnovama, bilo biuputnodaopštinaBudva i„ključni igrači“unjenomturizmu(hotel-ske kompanije, putničke agencije, turistička organizacija, turistička


udruženjaidr.)formirajuposebnudestinacijsku menadžmentkom-paniju nalokalnomnivou,kojabifunkcionisalanaprincipuprivatno-javnogpartnerstva.Utojkompaniji,kojabipreuzelaulogulideraurazvojubudvanskedestinacije,trebadasenađunajsposobnijikadroviiz turizma i stručne javnosti (i to ne veliki broj), koji neće biti bi-ranipokriterijumupartijskepripadnostiiposlušnosti,većpoznanju,kreativnostiipreduzimljivosti. Postavljena na ovakvim osnovama, zastupana kompanija biobuhvatila i pomirila kratkoročne poslovne interese prilično „usitn-jenog“privatnogsektora,s jedne, idugoročnerazvojne intereseja-vnog sektora, sdruge strane.Uzkreiranje iosmišljavanje složenih isadržajnihturističkihproizvoda,širenjekoristiodturizma,osiguranjeodrživog turističkog razvoja, ofanzivni promotivni nastup na tržište,kaoiuzlobiranjezanovestrateškeprojekteubudvanskomturizmu,tojmenadžmentkompanijibibilopovjerenoprofilisanjeirazvojpozi-tivnogbrendadestinacije,kakobiseostvarilonjenoboljepozicioni-ranjeusvijestipotencijalnihposjetilaca.Razumijese,noviturističkiidentitetbudvanskogturizma,kojibikreirala i realizovalanavedenadestinacijska menadžment kompanija, morao bi biti u simfoniji sasvimnavedenimkomparativnimikonkurentskimprednostimaovedes-tinacije.

1.5. Turistički izazovi i atrakcije u okruženju

Turistički izazovi i atrakcijeuneposrednom i širemokruženjubudvanske destinacije pozitivno utiču na podizanje njenog rejtinga,turističkemarke iopštekonkurentnostiuočimaposjetilaca.Stimuvezi treba rećidane takomalibroj turistakojiboravenaBudvans-kojrivijeriželedaobiđuiupoznajubogatuineprocjenjivukulturno-istorijskuriznicuCetinjaiKotora,zatimdadoživesveimpresivnečarii ljepoteslikovitogBokokotorskog zaliva,gorostasnogLovćena (kaocrnogorskogOlimpa)itajanstvenogSkadarskog jezera.Nadalje,velikije broj onih koji posjećujumanastir Ostrog, kao jedno odnajvećihpravoslavnihsvetilištausvijetu.Puštanjemusaobraćajmagistralnogputa Risan - Žabljak više nijesu tako daleki veličanstveni kanjoni udurmitorskomkraju(kanjon Tare,kanjon NevidionarijeciKomarni-ci idr.).Najzad,zamnogeturistekojiboravenaBudvanskojrivijeriveomasuinteresantneposjeteiizletiuizazovnedestinacijekojesenalazeususjednimzemljama(Dubrovnik,Skadar,DračiTirana). Ovo nijesu - svakako - jedine alternative i mogućnosti kojemogu da upotpune i obogate sadržaj boravka potencijalnih turistana budvanskom primorju. Zato bi zadatak pomenute destinacijske


menadžmentkompanijebioda-poredostalog-istraži,osmisliiuvežesvetemogućeatraktivneizletničkeprogrameikombinovaneturističkearanžmane,kakobi se timedoprinijelo jačanjukonkurentskog iden-titetaisnažnijegpozicioniranjabudvanskogturizmanasveizbirljivi-jemmeđunarodnomtržištu.

2. KROVNI BREND BUDVANSKOG TURIZMA

Naprijedpredstavljeniiopisaniključniatributiiatrakcijebud-vanskog turizma treba da se, u sublimiranoj formi, pretoče ukrov-ni brend (tzv. „umbrella brend“ - engl.) budvanskog turizma, kojiće na veoma jasan i prepoznatljiv način izraziti raskošni i višeslojnikonkurentski identitet ove destinacije. Kao što je poznato, krovnibrendsesastoji izprestižnoglogoaipropagandnihporuka(slogana),koje predstavljaju obećanje potencijalnim turistima zasnovano nastvarnimpredstavamaodestinaciji,tj.naonimvrijednostimakojesuzanjujedinstveneikonzistentne. Prilikom kreiranja logoa, suštinu budvanskog turizma treba narazumljiv i jednostavan način iskazati posredstvom odgovarajućeggrafičkidizajniranogrješenja.Pritomesebirajuadekvatnebojeipre-poznatljivisimboli,kakobidestinacijaštokvalitetnijeiefikasnijeos-tvarilapostavljeneciljeve i zadatke. Sdruge strane,poruke koje seupućuju raznim segmentima turističke tražnjemorajubiti zasnovanenaskupuključnihatributadestinacijeodrživimtokomvremena. Kodciljnepopulacijekrovniidentitetbrendatrebadabudijasneasocijacijeuveziautentičnosti ineponovljivostibudvanskogprimorjakao „obećane“ turističke destinacije. Neophodno je da sam konceptbrendabudemarkantan,upečatljiv,razumljiviizražajan,kakobipod-stakaointereskodciljnihgrupadaposjeteBudvanskurivijeru,boraveunjoj,preporučejepotencijalnimposjetiocimaiponovosevrate. Međutim,kreiranibrendbudvanskedestinacijejevišeodsamoglogoaislogana,jertrebadaodrazinesamoveomaširokiiraznovrsnispektarkompleksnogturističkogproizvodanaovomdijelunašegpri-morja,nego-istotako-ionoštoBudva(saBečićima,SvetimStefanomiPetrovcem)želidabudeubudućnosti.Atojeevropska top desti-nacija stvorena zaXXI vijek,izakojesimboličnostoječarobniodsjajitriipomilenijumskogkulturno-civilizacijskograzvitka,kaoijednoodnajljepšihinajprivlačnijihprimorjanaMediteranu.Ukomunikacijisaposjetiocimaipojedinimsegmentimatražnjeovakokoncipiranikrovnibrendidentitetamoradaispoljavasuštinuifundamentalnevrijednostibudvanske destinacije, koje su najbolja preporuka i garancija da seovdjemogudoživjetinezaboravnaiskustvaisuprotnisvjetovi.


PolazećiodvećizgrađenetržišnepozicijeiatributaprestižnogimidžaBudvanskerivijere,ključnevrijednostikojebrendBudvetrebadaizražavamogusesažetikroztriosnovneporuke,ito:

a) „Budvaprijeseberođena“,tj.osnovanauXVvijekustareere(sim-boloveporukejeStarigradBudva,kojiulaziukrug20najstarijihgradovausvijetu);

Predlog loga i slogana budvanskog turizma

Logo i slogan crnogorskog turizma


b) budvanskoprimorjejejednoodnajljepših inajprimamljivijihnacijelojobaliMediterana(simbolovakveporukepredstavljabiserninizod37pješčanihplaža)i

c) Budvanskarivijera-evropskatopdestinacijastvorenazaXXIvijek(simbolzastupaneporukeje-svakako-jedinstveniiusvijetune-ponovljivigradhotel„SvetiStefan“).

Razumijese,krovnibrendbudvanskedestinacijemoradaseos-lanjainavećprofilisaniiutvrđenibrendcrnogorskogturizma,odnos-nodabudeupunojharmonijiikorelacijisanjim. Imajući u vidu sve apostrofirane premise, neka nam budedopušteno da - na jedan posve amaterski način - skiciramo predlogmogućeg rješenja za krovni identitet brenda budvanskog turizma,koji senalaziuprilogupredmetnog zapisa.Pri tome smo svjesnidase do najkvalitetnijeg rješenja ovog brenda mora doći putem ja-vnog međunarodnog konkursa, jer se radi o profilisanju jednog odnajvažnijih alata za upravljanje destinacijskim imidžom Budvanskerivijere. Kaoštosevidi,autorovavizijaturističkogbrendabazirasenasamomnazivudestinacije(BUDVA),učijimsukarakterističnimslovima„B“i„D“adekvatnoinkorporiranatriključnaatributa(imidžmarkera)budvanskogturizma-slikestareBudve,SvetogStefanai„kraljevskih“miločerskih plaža, sa ispisanim svodnim sloganom „Dođite ovdje i uživajte“.Saovimslikovitimiprepoznatljivimilustracijama,odnosnokrucijalnim konkurentskim identitetima, potencijalnim turistima seželeposlatitrinaprijednavedeneinformativno-propagandneporuke,koje - po nama - na najizražajniji način simbolizuju magnetnu,privlačnusnaguturizmaBudvanskerivijere.Ukreiranjuovakvogbrendidentitetakorišćenojeskladno„sazvučje“četiridominantneboje izlokalnog kolorita (crvena - boja budvanskih krovova, narandžasta -bojasunca,plava-bojamoraizelena-bojavegetacijskogdekora). Kolikosmouspjeliunašempokušajuokodizajniranjakrovnogbrendiranja budvanske turističke desetinacije prepuštamo čitaocimadasamiocijeneiprosude.Usvakomslučaju,uvezistimneophodnoje osigurati što više validnihmarketinških ideja i grafičkih rješenja,kako bi iz tog obiljamogućih interpretacija proizašao najprestižnijiidentitetbrendabudvanskogturizmauXXIvijeku.

3. UMJESTO ZAKLJUČKA

Trebarećidaautor,saovimnapisom,zaokružujejedanciklussvojihinteresovanja,opservacijaiizučavanjavezanihzaBudvuinjenturizam.Takoseiznjegove„radionice“prvopojavilaturističkamono-


grafija „Budva odmita do stvarnosti“ (2010), u kojoj prikazan raz-vojbudvanskogturizmakrozminulevjekoveiepohe,sanaznakamaipravcimabudućegturističkograzvitkabudvanskogprimorja. Potom je svjetlost dana ugledala publikacija „Budvanski tur-izam i održivi razvoj“(2011),posvećanaaktuelnimproblemimai in-auguracijistrateškihprinciparazvojaodrživogturizmanaBudvanskojrivijeri. U sljedećem radu pod nazivom „Tragajući za »knjigom post-anka« drevne Budve“ autor se zagledaoudalekuprošlost, tj. u vri-jemekadaje-kakosemetaforičkiizrazioČedoVuković-„Budvaprijeseberođena“.Polazećiodmitova„Helenastarih“ipoznatihistorijskihčinjenica,uovoj„knjizipostanka“drevneBudvejepotvrđenodajetebanskikraljKadmoovdjeosnovaogradskonaseljenajvjerovatnijeuXVvijekustareere,štoBudvusvrstavau20najstarijihgradovausvi-jetu. Inajzad,predzainteresovanečitaocesepojavljujezastupanoštivo „Konkurentski identitet budvanskog turizma“, u čijoj se sržinalazi afirmacija komparativnihprednosti i konkurentskog identitetaBudvanske rivijere, kao i nasušna potreba za kreiranje jedinstvenogiprepoznatljivogturističkogbrenda(marke)ovedestinacije.Iznijeteocjene, stavovi i nalazi u predmetnom kroki istraživanju predstavl-jaju-razumijese-polaznuosnovuzadaljemarketinškopromišljanjekrovnog brenda budvanskog turizma, zašto je potrebno angažovatimarketingspecijaliste,aliistručnjakedrugihprofilaizanimanja. Opredmećenjeovakoustanovljenogbrendapretpostavljaformi-ranjedestinacijskemenadžmentkompanijenaprincipimaprivatno-ja-vnogpartnerstva,kojabiupravljalasvimaspektimanjegoveekonom-skevalorizacijeidaljegefikasnograzvoja,krozjačanjetržišnepozici-jesvihrelevantnihsubjekatakojiučestvujuustvaranjukompleksnogturističkogproizvodaovedestinacije.Tojepretpostavkazaprivlačenjenovihsegmenatatražnje,produženjesezone,boljekorišćenjekapac-iteta, širenje koristi od turizma, afirmaciju održivog turističkog raz-voja,kaoizastvaranjepovoljnijeklimezadolazakstrateškihinvesti-tora. Navedenadestinacijskamenadžmentkompanija,ukolikobi sepostavilanarealnimizdravimosnovama,možedapostanelideruop-erativnom i strategijskom upravljanju budvanskom destinacijom nanovim inovativnim osnovama. Jer, kao što je poznato, klatno savre-menog turizma se sve više pomjera ka tzv. „turizmima doživljaja“.Poštosuusvojimsredinamapreopterećenisvakodnevnomdinamikomposla i sivilom života, turisti na odmoru žele da obnove energiju idoživenoveinspiracije,upotrazizaneobičnimiživopisnimmjestima,kulturnimzanimljivostima,„svjetlucavim“tragovimadrevneprošlosti

i nagovještajima drugačije budućnosti. U svemu tome, kvalitetnoosmišljena i kreativno brendirana destinacija može ponuditi neštonovoiautentično,pričemusečitava„priča“morapodreditiželjamaipozitivnimočekivanjimapotencijalnihturista.


TURISTIČKI IZAZOVI MAINSKOG SELA IVANOVIĆI KOD BUDVE

U zaleđu Bečićke plaže (oko dva kilometra od tog briljantnogobalnogdragulja),nanadmorskojvisiniodoko180metaranadmorem,nalazi semainsko selo Ivanovići.Uovomživopisnomprimorskomselu,u kome se danas samopovremenoboravi, postoji nekoliko atraktivnihturističkih izazovakojizaokupljujupažnju i interesovanjebrojnihpos-jetilaca. Izmeđutihatrakcijaposebnose izdvajaVeljamaslina,kao svo-jevrsni spomenik prirode i izuzetni simbol trajanja, zatim otmeni nizstarihseoskihkuća,kojesepružajuupravcuistok-zapad,jedinicrno-gorskikrstašbarjaksaSolunskogfronta(kojijenosiobarjaktarKrstoJ.Ivanović), dislocirano i obnovljenogumno, sačuvani i restaurirani starimlin zameljavumaslina,Arapova kula (doduše, najnovijom gradnjompriličnoarhitektonskidevastirana),teškopristupačnapećinaJazbinai-najzad-brojnizasadistarihmaslina. Kada se pomene selo Ivanovići prvo na što se pomisli jeste -svakako-Velja maslina,staravišeod2.000godina.Dakle,starijajeiodsamogHrista.Premapredanjustablopotičejoš„izdobaIlira“,odnosnoEnhelejacakojisuustaromvijeku,naovimprostorimabilistarosjedioci. Spada među nekoliko najstarijih maslinovih stabala na svijetu,kojasustarijaoddvamilenijuma.Samoje jošpetmaslinasličnesta-rostiusvijetu.TosuSvetamaslinauJerusalimu(nalaziseuGetsiman-skom vrtu u podnožju Maslinske gore), ispod koje se Isusmolio, gdjejeuhvaćenivezanodvedennasuđenje,zatimmaslinauTunisu(pamtipunskeratoveizIIIiIIvijekastareere),maslinauPalermuuItaliji,kodnasopjevanaStaramaslinauBaru,tenajstarijaodnjih,onauAtinipodkojomjesjedioirazmišljaostarogrčkifilozofPlaton(živiouViIVvijekustareere).


Velja maslina


Više od dvije hiljade godinaVeljamaslina iz Ivanovića je ne-zamjenljividiovizuelnogiduhovnogidentitetabudvanskogprimorja.Inspirisannjenomraskošnomljepotomidrevnimporijeklom,poznaticrnogorskiknjiževnikČedoVukovićjeoVeljojmaslinizapisaosljedećestihove:

„Maslino drevna, vilo primorkinjo, U granju ti dišu grudi pokoljenja, U njedru ti bdiju mir i harmonija, U ranama sniju vihorna stoljeća“.

Preživjelajeburnedogađajeijošjetu.Stojirazgranatoiponos-no,kaomonumentalnispomenikprirodekojimjeproglašena1994.go-dine.Impozantnihjedimenzija.Visokaje11metara,aprečniknjen-og debla iznad same zemlje iznosi nevjerovatnih četirimetra (njenobimprikorjenovomvratuiznosi12,5metara).Pripadasortimasline„žutica“ivrlojedobroočuvana.Korijenjejojjedubokorazgranatopodzemljomizkojecrpiživotnesokove.Opiresesuši,vjetrovimaidrugimnedaćama,kojihjeovdjebilonapretekuproteklihdvijehil-jadegodina.Iakojemaslinasimbolmira,podnjenimkrošnjamamirajebilo veomamalo.Češće supojavebili ratovi,patnje i stradanja,kojasujojsedubokourezalaunjenokvrgavoičvornovatostablo. Ovablagorodnastarica,uprkostomeštobrojimilenijume,jošuvijek rađa plodove. Veljamaslina je - prema sjećanju njenih vlas-nika-utzv.rodnimgodinamadavalajedanmlinmaslina,od16do18„lata“,štoznačioko250kilogramaplodai40litarakvalitetnogulja. ŽiteljiselaIvanovićioduvijeksubilineraskidivovezanizaovosveto i mistično drvo. Jer, Velja maslina posjeduje neka natprirod-na svojstva i moći. Tajne njene simbolike ogledaju se u zračenjupozitivne energije, koja doprinosi smirenju, opuštanju i mentalnompročišćenjučovjekoveduše,kaoiracionalnomiprodubljenomljuds-kompromišljanju.Drugimriječima,utičedapojedinaclakšeuspostaviharmonijusaokruženjemiunutrašnjimstrujanjima.Premakazivanju,podauromsvetostiVeljemaslinesirotisunalaziliutjehuipodstrekzanovapregnuća,abolesniblagotvornilijek.Svetogovoridaovadrevnabudvanskasvetinjazaslužujeposebnudruštvenubrigu,pažnjuitret-man. TokomproteklihgodinapriličnojeurađenonapromocijiizaštitiVeljemasline.Tomesu,prijesvega,doprinijeliMarkoĐ.IvanovićiSlo-bodan(Mirko)B.Ivanović,načijemseposjeduonainalazi. Ne samo da je prije petnaestak godina zaštićena zakonom,većjedonjeizgrađenaipopločanaprilaznastazaudužiniodoko90metara. Nedavno je osnovano i Nevladino udruženje „Veljamaslina


Kvrge Velje masline


u Ivanovićima“, koje ima za cilj da osmišljava i realizuje aktivnostinaplanuzaštite,afirmacijeipromocijeovogimpresivnogspomenikaprirode.Ukolikosepribavepotrebnafinansijskasredstva,bilobiuput-no da se na lokaciji Velje masline obezbijedi električno osvjetljen-je.Timebisestvorilineophodniuslovidaseeventualnoispodnjenekrošnje može održavati dio programa pjesničke manifestacije „Trgpjesnika“.Istotako,perspektivnobisemoglorazmišljatidaseinekeprodukcijskimanjezahtjevnepozorišnepredstaveuokviruprograma„Gradteatar“izvedukodVeljemasline. Kadajeriječoovojmaslinitrebanapomenutijošdvijeintere-santnečinjenice.Unjenojblizinijenekadapostojalajošjednastaramaslina,kojaje-premakolektivnomsjećanjustarijihIvanovića-bilajošvećaodVeljemasline.Međutim,prijevišeod100godina(1907)onaje-nažalost-izgorjelaupožaru,kojijenemarnoizazvaojedanosmogodišnjidječak.Dasetonijedesilo,danasbiuIvanovićimaimalijoš jedanmonumentalni spomenikprirode, čimebi turistički izazoviovogmainskogselabilijošatraktivnijiiraznovrsniji. Sdrugestrane,napodručjubudvanskeopštineveomasučestitoponimikojiusvomnazivusadržeatribut„velja“,„velje“ili„velji“.TakoporedVeljemaslineimamoVeljavrata,Veljuvodu,Veljuvodicu,Veljugredu,Veljeploče,Veljevinograde,Veljido,Veljikamen,Veljakidr.Ali,akojeodtihtoponimaneštozaistaposebnovrijedno,velikoi impresivno,ondajeto-prijesvega-Veljamaslinau Ivanovićima,učijimjekvrgamautkanagotovočitavasimbolikavišemilenijumskogcivilizacijskogkontinuitetabudvanskogkraja. NedalekoodVeljemaslinenalazisestaro selo Ivanovići.Jez-grotogselačiniskladninizkamenihprimorskihkuća.Gotovosvesusagrađene na jednom spratu, sa voltovima, konobama i krovom odcrijepanajednuilidvijevode.Trebarećidaovaseoskaaglomeraci-ja,kaoharmoničnaarhitektonskacjelina,predstavljazanimljivogra-diteljskonasljeđe,kojemožedapobudiinteresovanjeturistaidrugihposjetilaca.

Cvjetanje agave - fenomen za pamćenje Ujulu2011.godineuIvanovićimasedesilaveomararitetnapojava-procvjetalajejednaagava.Ovosunjeniprvi,ali -ujed-no - i posljednji cvjetovi, jer nakon cvjetanja svaka agava umireinestaje.Međutim,smrtjedneagave istovremenoznači i rađanjenovihbiljki izrasutihsjemenkinakondonošenjaploda.Utomesesastojisvanjenaživotnafilozofija-prvoijedinocvjetanje(nakojesečekadecenijama),potombrza smrt inakrajunadauponovnorađanje.


Kaoštojepoznato,ovaukrasnamediteranskabiljkapripadaporo-dicikaktusa.Prepoznatljivajepodugačkim,širokimimesnatimza-gasito-zelenimlistovima,kojisuzašiljeninavrhuiobrubljenibodl-jama.Raste inanajčudnijim,kamenitim idrugimnepristupačnimterenima. Za razliku od ostalih biljaka, veoma joj pogoduju suvovrijemeivrućine,aliotpornajeinanisketemperatureimrazeve. Trebarećidasenafenomennjenogcvjetanjaunašempodne-bljučeka,upojedinimslučajevima,ido40godina.Unekimdrugimpodručjimaagavamožedoživjetičakido80godina.Zatosezaovoizazovnoineobičnocvjetanjesvakeagavekažedajetoprvorazred-nidogađajzapamćenje.Naime,predkrajživotaizsredištaagaveizrasta zeljasta stabljika, visine i do sedammetara. Na vrhovimasvakecvjetnegraneformirasegrozdsavelikimbrojemmalihcvje-tova,kojicvatetokomjunaijulamjeseca.Poslijetogaagavauvenei nestaje, a iz njenogploda se raspršimnoštvo sjemenki, iz kojihponovomožedanastaneživot. Poštoje„priča“oagaviveomaunikatna,zaslužujedase-ukontekstuturističkihatrakcijamainskogsela Ivanovići-prezentirakaoposebnazanimljivostnamijenjenazaposjetiocebudvanskogpri-morjaiovogživopisnogsela.Jer,tapričaovdjeimanesamosvojubiološkudimenziju,kojasezatvaraukrugu-jedinocvjetanje,umi-ranjeinovorađanje,nego-istotako-isvojevrsnumitsko-istorijskuvrijednostiznačajzabudvanskikraj.Premamitu„Helenastarih“,Agavaje-uzAutonoju,InonuiSemelu-kćerkaKadmovaiHarmoni-jina,kojisuprijetriipomilenijuma,napočetkurazvijenogbronza-nogdoba,osnovalidrevnibudvanskigrad. U svom romanu „Putevi Prevalise“ poznati crnogorskiknjiževnikMirašMartinović u vezi Kadmove kćerkeAgave pripovi-jedakakojeona,nakonštojeuTebiubilasinaPenteja,pobjeglauIliriju,gdjeseudalazailirskogkraljaLikotersa.Kasnijejeubilainjega,kakobisvomocuKadmuobezbijedilailirskikraljevskiprijes-to. Poslije toga pretvorila se u biljku koja samo jednom cvjeta iubrzo nestaje. Po legendi, kako navodiMartinović, duša KadmoveiHarmonijinekćerkeAgavedanasživiucvijetuoveistoimenesup-tropskebiljke.

Posebnovrijednaistorijskarelikvija,kojajevezanazamainskoseloIvanovići,jestejedini crnogorski krstaš barjakkojise1916.go-dine,nakonaustrijskeokupacijeCrneGore i raspuštanjacrnogorskevojske,spletomodređenihistorijskihokolnosti,sasvim„neplanirano“pojavio iprkosnovijoriona Solunskom frontu. Svakako,„najodgov-orniji“štosetodesilobiojeKrstoJovovIvanović-nosilacnavedenogbarjakaprvonaLovćenskomfrontu(1914-1916),azatiminaSolun-


skom frontu (1916 - 1918). Osim barjaktara Krsta, ovom barjaku jebilavjernaiodanavećinaCrnogoracaiPrimoracakojisuseizasrpskevojskepovukliiprebacilinaostrvoKrf,akasnijeinaSolunskifront. Treba rećida je srpskojVrhovnojkomandikrstašbarjaku ru-kama osvjedočenog crnogorskog patriote i slobodara Krsta Ivanovića(ispred Prvog crnogorskog dobrovoljačkog bataljona u Solunu) jakosmetao. Zbog planirane i pripremane aneksije Crne Gore, koja jekasnije i ostvarena nelegalnim i nelegitimnim odlukama Podgoričkeskupštine, nijesu sebirala sredstvada se ovo crnogorsko znamenje,

koje je saveznicima ukazivalo da CrnaGora još postoji, potpuno eliminišeu konačnom raspletu Prvog svjetskograta. Zato što se bataljon crnogorskepješadije sa barjaktarom Krstom staviopod francusku komandu, luča jedinogcrnogorskogbarjakanaSolunskomfron-tu nije, i pored svih nastojanja Srpskevojnekomande,ugašena. Nakon završetka Prvog svjetskogratabarjaktarKrstoIvanovićse,sabar-jakom skrivenim - nažalost - u grudi-ma,vratiouzavičaj.Zbognovonastalesituacijeibezuslovnogprisajedinjenja

Staro selo Ivanovići

Crnogorski krstaš barjaksa Solunskog fronta


Procvjetala agava u Ivanovićima


CrneGoreSrbiji,Krstovkrstašbarjakjezavršiouškrinji,gdjeječamiopunihosamdesetosamgodina.Kaoštojepoznato,ovajbarjakjepono-vougledaosvjetlostdanaiponosnosezavijorio21.maja2006.godine,kadajeCrnaGoranaodržanomreferendumupovratilasvojusuverenostimeđunarodnopriznatudržavnost. Sveobuhvatnastorijaoovomznamenitomkrstašbarjakusadržanaje u knjizi Marka Đ. Ivanovića „Primorci pod crnogorskim barjakom“,kojajeizašlaizštampe2007.godine.Istegodine,prilikomobilježavanjagodišnjice izglasavanja referendumske odluke o proglašenju nezavis-nostiCrneGore,potomakbarjaktaraKrstaJ.IvanovićapomenutiMarkoĐ. Ivanović (inače, ujak autora ovog zapisa) predao je jedini crnogor-skikrstašbarjaksaSolunskogfrontanačuvanjebudvanskommuzejuuStaromgradu. Izmještenokamenogumno(izgrađeno1920.godine)istarimlinzamasline(sagrađen1886.godine)uIvanovićimamogu-takođe-daiza-zovupozornostiinteresovanjepotencijalnihturistaiizletnika,posebnoonihkojipreferirajugeoturizam,odnosnoonihkojiželedaupoznaju idoživegeodiverzitetsredineukojojborave. Nekadajeovogumno(inače,jednoodnajljepšihučitavombud-vanskomkraju)služilozavršidbupšenice,aliikaomjestookupljanjaislavljaseljana.Trebarećidagaje2009.godine,zbogklizišta,nanovu,bezbjedniju lokaciju izmjestio Slobodan (Mirko) Ivanović. Time je onoposebnodobilonaljepoti,izgleduiznačaju.

Izmješteno gumno u Ivanovićima


Svedo1978. godine, kada jeugroženklizištemodobližnjegbrijega,stari mlinje-uzupotrebuvolovakojisuvuklikamenižrvanj- korišćenza meljavu maslina i dobijanjeulja.VrijedniobnoviteljseoskiihstarinaMirkoB. Ivanovićjenedavnoraščistioprilazmlinu,postavionovi krov i renoviraonjegov„enterijer“.Treba reći da seovako restaurirani mlin više ne koristi zameljavumaslinovog plo-da, već kao minijaturni etnografski muzej, u kome se čuvaju svatradicionalna oprema i dobra za proizvodnju maslinovog ulja (ka-menopilo,okruglikamenižrvanj,„međednica“-vertikalnahrasto-va greda, hrastovo „vreteno“, „les“ - krošnje od konoplja, dvijehrastove „loze“, sa dva „oraha“ za pritezanje hrastove „kobile“ idr.).Zahvaljujućiovimuspješnoobavljenimobnoviteljskimposlovi-mastarimlinuIvanovićimasvevišepobuđujepažnjuturistaidrugihznatiželjnika. On je nekada služio za dobijanje ulja izmaslinovogploda,adanaspredstavljaznamenitostkojasvjedočionačinuživotaljudiizovogprimorskogkraja.Trebarećidajesarevitalizacijomna-vedenihobjekatatradicionalnearhitektureruralnabaštinaIvanovićaznatnoobogaćena.

Stari mlin za meljavu maslina


DoprijenekolikogodinaIvanovićisubiliprepoznatljiviipotzv.Arapovoj kuli(izgrađenajenatrietaža,sanetoosnovomod36m²),koja je do skoro dominirala na brdašcu Krstac koje se blago uzdižena jugozapadnoj strani sela. Prema legendi, nju je u srednjem vi-jekunavodnosagradio„crniArapin“,pokomejeinazvana.Uistori-jskimizvorimaonasepominjezavrijemevladavinegospodaraIvanaCrnojevića.Naime,ostalo jeupamćenoda je lokalnostanovništvounjojnašloutočišteprednaletomvojskeIvan-bega,kojaje1465.go-dineuovomkrajurazgrabilastokuipokretnadobra,popalilaokolnekućeiuništilavinograde.Međutim,najnovijomneplanskomgradnjom,neposrednouznjenezidine,narušenajeambijentalnavrijednost lo-

Arapova kula


kalitetanakomesenalaziArapovakula.Timejeosjetnodevalviranamogućnostnjenepotencijalneturističkevalorizacije.Svakako,ovomdevastacijomseloIvanovići,uprkosostalimvrijednimturističkimiza-zovima,izgubilojediosvogprepoznatljivoglokalnogidentiteta.

Brojni stoljetnimaslinovi zasadi, posebno oni koji se nalazeu Toljen dolu (udaljenom od Ivanovića oko 500metara), predstavl-jaju - takođe - zanimljivu turističku atrakciju ovogprimorskog sela.IakotoljendolskemaslinenepamtemilenijumepoputVeljemasline,mnogeodnjihsustareido800godina,štoihsvrstavameđunajstari-jamaslinova stablanaCrnogorskomprimorju.Uvezi saovimatrak-tivnimmaslinjakomtrebarećidajeinjegapomenutiSlobodan(Mirko)Ivanovićznalačkiidomaćinskirevitalizovao,obnoviokamenepodzideterasastihparcelaiučiniogaprimamljivimnesamozaturističkepos-jete,negoikaozanimljiviscenskiambijentzasnimanjeraznihfilm-skihsekvenci,muzičkihireklamnihspotova,porukaivideozapisa. Najzad, u turističke zanimljivosti Ivanovića spada i jedan in-teresantan speleološki objekat - pećina Jazbina, koja se nalazi nastrmimpadinamaobližnjegbrdaTršljikovica.Ovaprirodnapodzemnašupljina u kršu, čije su dimenzije 18metara u horizontalnoj dužini,oko2,5metarauširiniioko2,5metarauvisini,predstavljajedinstve-

Kraljica među toljendolskim maslinama


nikraškifenomennabudvanskomprimorja.Poštojeprilazdopećine,zbogkonfiguracijeterena,znatnootežan,zavrijemeDrugogsvjetskograta (1941) Jazbina je služila kao bezbjedno utočište za stanovnikeIvanovićapredracijamaitalijanskihmilitarista.Dabiovapećinada-naspostalaatraktivnamikrodestinacijazaturističkeposjete,bilobineophodnodasepopraviitemeljnoraskosivrletnastazakojavodidonjenogulaza.Upogledubezbjednosti,jošboljavarijantabibiladaseizgradimostprekopotokakojiprotičenedalekoodJazbine.Timebiovajzanimljivikraškifenomenpostaoznatnodostupnijizaeventualneturističkeobilaske. Sve u svemu, navedeni široki spektar turističkih izazova selaIvanovićimožedaposlužikaokvalitetnaosnovazarazvoj geoturizma.Uproteklimgodinamaidecenijamasavremenoturističkotržištepoka-zujetendencijuporastaturistasanovimzahtjevima,preferencijamai interesovanjima.To jepravaprilikada sevrijednostigeodiverzite-ta (prirodna, kulturna i istorijska baština, tradicija, nasljeđe, načinživljenja,ekološkiočuvanasredinaidr.)prezentujukrozturističkupo-nudu.Razumijese,turizamnabaziraznovrsnoggeodiverzitetaosjet-

Mirko B. Ivanović - vrijedni obnovitelj seoskih starina


nodoprinosipovećanjuatraktivnosti iprivlačnostijednedestinacije.Iz tih razlogageoturizam,kojipotenciraočuvanjeunikatnosti i pre-poznatljivosti turističke regije, nalazi se u tijesnoj vezi sa održivimturističkimrazvojem. Sdrugestrane,savremenigeoturizamimaisinergetskiefekat,jer mobiliše lokalne zajednice u obogaćivanju turističkog proizvodasa prirodno-geografskim i drugim vrijednostima destinacije. To tre-ba da rezultira porastom zaposlenosti lokalnog stanovništva, kao ipovećanjem prinosne snage i zarađivačke sposobnosti od turizma.MainskoseloIvanovići,sasvojimatraktivnimprirodnimigraditeljskimnasljeđem,možebitieklatantniprimjeruspješnograzvojageoturizmanapodručjuBudvanskerivijere.

Pećina Jazbina


ZELENI KRŠ NA BEČIĆKOM ŽALU

UmozaikunepreglednogkamenacrnogorskogpomnogočemujeprepoznatljivZelenikršnaBečićkomžalu.Njegovaatraktivnalokacija(„izrasta“iznajljepšeprirodneplažeuEvropi),zatimrazigraniritami sklad raznovrsnih formi i oblika, kao i čitav spektar neponovljivihzelenihboja,kojeseprelivajuunježnepastelnetonoveimiješajusapaletomdrugihtoplihmediteranskihboja,izdvajajugaizsivilaosta-logprimorskogkrasa.Posjedujenekuvlastitumjeruunutrašnjeener-gije,snage,postojanostiiiskona. Treba reći da Zeleni krš čuvamnoge tajne imisterije još odantičkih vremena, pa sve do današnjih dana. Njegova romantičnaprošlost ispunjenajebrojnimznanim ineznanimdogađajima,ostva-renimineostvarenimljubavima,nadanjima,usponimaifantazijama.Zatoovajkamenpričasvojuzanimljivupričuživotakrozminulevjek-oveiepohe,kojutrebačutiisačuvatiodzaborava. Tako istorija budvanskog kraja bilježi da zelene tesele viso-kokvalitetnogkasnoantičkogpodnogmozaika rimskegrađevine„villarustica“izIVvijekanoveereuPetrovcu(nalokacijiMirište)potičuodzelenogkršasaBečićkeplaže. Nadalje, krajem XV vijeka, za vrijeme vladavine Ivana Crno-jevića, ovaj krš se pominje kao granični kamenmeđaš na PrimorjuizmeđuIvanbegovineiMletačkeRepublike,podčijuzaštitususe1423.godine stavili Paštrovići. Kao što je poznato, Ivanbegovina je opštinaziv zaposjede IvanaCrnojevića, na kojima je kasnije utemeljenadržavaCrnaGora. Prema jednom dokumentu (zapisniku) iz 1482. godine, ostav-ljenomukancelarijiIvanaCrnojevićanaCetinju,granicaizmeđuMai-na(kojisusvedo1718.godinepripadaliCrnojGori)iPaštrovića(kojisuodnaprijednavedenegodinepotpalipodvlastVenecije)išlajeodOđeprekoTrivrelauRijeci,teizbijalanaZelenikršnamoru,odakle


Zeleni krš na Bečićkoj plaži


jeskretalazapadnonaSv.Tomu(detaljnijevidjetičlanakmrMarkaĐ. Ivanovića „Opet o granicama“ koji je objavljen u „Primorskim novinama“od1.jula1988.godine). Međutim,uXXvijekuZelenikršvišenijerazmeđeizmeđuCrneGoreinjenogPrimorja.Naprotiv.Ovajneobičnikamennaprekras-nomBečićkomžalupostajenijemisvjedokekonomskogpreporodaiimpozantnogdruštvenog imaterijalnograzvoja budvanskogkraja,kaoinjegovogneposrednogpovezivanja,kakosazaleđem,takoisasvimmeridijanimasvijeta. U drugoj polovini prošlog vijeka taj prosperitet se ovdje- prije svega - bazirao na dinamičnom razvitku turizma. Krajempedesetih i početkom šezdesetih godina XX vijeka Budva, Bečići,Miločer,SvetiStefaniPetrovacsvevišeseokrećurazvojuturističkeprivrede. Umjesto ekstenzivne poljoprivrede, stočarstva i drugihtradicionalnihdjelatnosti, turizamubrzopostajevodećaprivrednagranaiglavniizvorzaradeiegzistencijestanovnikaovihprimorskihmjesta.Budvanskoprimorje,saniskombisernihplaža,dospijevausamifokusmnogihturističkihinteresovanjaiodmorišno-rekreativnihdešavanja,kojasurezultiralauopštedruštvenomnapretkuovogkra-ja,kaoiuznačajnimpozitivnimpromjenamaunačinuživotakakodomaćina,tako injihovihgostiju,kojisu izgodineugodinuusvevećembrojuposjećivaliBudvanskurivijeru. Kaojedanodnajljepšihprirodnihobalnihdraguljananašemkontinentu,Bečićkaplaža (dužine2.080m,površine103.200m² ikapacitetamogućegistovremenogprihvataodpreko20.000turista)predstavljalajeokosnicu,odnosno„žilukucavicu“razvojabudvan-skog turizma, koji je u proteklom pedesetogodišnjem periodu od1960. do 2010. godine udesetostručio svoj fizički promet (1960. -347.354noćenja,a2010.-3.438.875noćenja). UprvimdecenijamanakonDrugogsvjetskogrataZelenikrš,prkosnosjedeći„nakrajmora“,nanekinačinpostajeznakraspozn-avanja kupališnog turizma na ovoj velikoj i atraktivnoj pješčanojplaži.Naime,utimgodinamaonjebiopraviorjentirzaturistekojisuovdjeboravili,u smislunjihovihbližihodređenja -„KupamosekodZelenogkrša“,„VidimosenaplažikodZelenogkrša“idr. Mladi i zaljubljeni su - takođe - veoma rado zakazivali svo-jesusretekodovogkarakterističnogkrša,kojijekodnjihdodatnobudio romantična osjećanja, učvršćivao ljubav i podsticao maštu,snove iutopijuonjoj.Tu,poredZelenogkrša,rodilesusebrojneljubavi i ispjevalesemnogepjesmeonjenomidealu.Poetskispe-ktarnjegovihzelenihbojazaljubljenimajeukazivaonasvuljepotuživljenja imladalačkog radovanja u ambijentu najljepše plaže naMediteranu.


TakojeZelenikrš,kaosvojevrsniimidžmarker,obilježiopočetakrazvojaturizmanaBečičkojplaži.Njegovepozitivnevibracijeiodsjajikojimajezračiopomenutihpedesetihišezdesetihgodinaprošlogvi-jekaobavezujunasdasepodsjetimotihprvih,romantičarskihkorakabudvanskogturizma,kadajeZelenikrš,alinesamoon,zamjenjivaonedostajućehotele,ugostiteljsketeraseidruguturističkuinfrastruk-turu,implementiranuusavremenomsmislu.

„Može slavuj prestati da pjeva, Možda nekad i presuši more,

Ali ljubav umrijeti neće, Niti ime moje Crne Gore.”

Marinko Pavićević


ĐURĐEVAC - SPOMENIK ISTORIJI CRNOJEVIĆA

Navršilo se520godinaod smrti IvanaCrnojevića (1490-2010).Sdrugestrane,unovembru2010.godinekonačnojeobavljenainhu-macijanjegovihzemnihostataka.Tojerazlogdasepozabavimone-kimmanjepoznatimiskrivenimstranamaiznjegovogživota(posebnomjestomrođenjairanogdjetinjstva). Ako se za kneza Vladimira i kneza Vojislavamože reći da suutemeljili ideju prve samostalne dukljansko-zetske države, onda sezaStefanicuCrnojevićainjegovogsinaIvanamožetvrditidasudalineizmjernidoprinosuobnovisamostalnosti tedržave,alipodnovimnazivomCrnaGora.Prematome,njimapripadajednaodprometejskihpozicijauistorijskojiduhovnojvertikalicrnogorskognaroda. SviCrnojevići,počevodRadiča (krajXIV vijeka)padoĐurđa(kraj XV vijeka), bili su - bez sumnje - značajni vladari, čije sudalekosežnevizije,zaonovrijemeiondašnjeprilike,usmjerileistori-jskitokrazvojaCrneGore.Uvezistimtrebarećidajedanašnjojgen-eracijiCrnogoracaipripadnikadrugihnarodakojiživeunašojdržavi,pripalapolitičkaikulturnamisijadadržavotvorneidejekojesuiznje-driliCrnojevići,akasnijenastaviliiunaprijediliPetrovići,definitivnopretočeukonkretneiopipljiveevropskevrijednosti. Pošto je 2010. godina protekla u znaku obnove istorijskogpamćenjaoCrnojevićima, aposebnoonajmarkatnijemmeđunjima- Ivan-begu, i imajućiuviduda jenjihovasveukupnadjelatnostve-zana velikimdijelom i zadanašnju teritoriju budvanske komune, aposebnozanjihovoutvrđenjenabrduĐurđevacubliziniStanjevića,opredijeliosamseda,sazastupanimzapisom,damskromnidoprinosafirmacijioveprvecrnogorskevladarskekuće,čijisukulturno-civili-zacijskiučinci idruštveno-političkidometi idan-danasnezaobilazni,relevantniievidentni. SaopadanjempolitičkemoćidinastijeBalšića,anaročitoposlijesmrtiBalšeII(1385),uGornjojZetisveodlučnijeistupajuCrnojevići.


Pogled na Đurđevac sa istočne strane

Pogled na Đurđevac sa sjeverne strane


„NjihovukolijevkuječinioplaninskimasiviznadBokeKotorskeiBudve(CrnaGoraunajužemsmisluriječi).VantogpodručjaimalisujednoselouZabojani(Oblik)idvauskadarskomkraju(SamarišiiGriša),kaoinekolikoselauGornjojZeti,nabosanskojgranici“(Redakcijazaisto-rijuCrneGore:„Istorija Crne Gore“,knjiga2,tom2,Titograd,1970,str.50).Prematome,jošodnajstarijihvremenaCrnojevićisuvladaliLovćenom,crnogorskimduhovnimOlimpom. Krajem XIV vijekameđu gospodarima Zetske države, ĐurđemIIStracimirovićem iRadičemCrnojevićem,razbuktaosepravi rat.UokršajusavojskomĐurđa II1396.godinepoginuojeRadič,začetnikdinastije Crnojević. Kada je 1421. godine umro posljednji Balšić,Crnojevići postaju dominantna domicilna vladarska porodica u Zeti.Doduše,poslijesmrtiBalšeIII,njegovomposljednjomvoljomZetajepripala despotu Stefanu Lazareviću, a nakon njegove smrti despotuĐurađuBrankoviću. KaoprotivtežanovonastalojdominacijisrpskihdespotauZeti,ĐurađĐurašević(Crnojević)usvojojmatičnoj,podlovćenskojoblasti,nagranicamaSvetomiholjskemetohijeiGrbljapodigaoje„tvrđavuipovjeriojesvommladomsinuStefanici,kojićekasnijestatinačelokuće Crnojevića“ (Redakcija za istoriju Crne Gore: „Istorija Crne Gore“, knjiga 2, tom2,Titograd, 1970, str. 138 i 139).Međutim, usačuvanim istorijskim izvorimapominje se tvrđava Stefanica (ili Sti-

Rasuto kamenje od porušene tvrđave Đurđevac


panica),aliitvrđavaĐurđevac.Dalijeupitanjujednateistailidvijerazličitetvrđave,međuistoričarimasupodijeljenamišljenja. TvrđavaStefanica(alineiĐurđevac)prviputsepominjeutek-stovima iz 1424. i 1425. godine, koji su objavljeni kao zvanični do-kumenti o pregovorima vođenim između mletačkih vlasti i despotaĐurađa Brankovića. U ovim pregovorima Mlečani su insistirali da setvrđavaStefanicauništi,uznjihovunaknaduodhiljadudukata. Sdrugestrane,Đurđevacseprviputpominjeuugovoruomiru,koji je 1426. godineuVučitrnu zaključen - takođe - izmeđuĐurađaBrankovića i Mletačke republike. U ovom ugovoru - pored ostalog -stoji: „Isto tako gore spomenuti gospodin Đurađ, u ime, kao gore,obećavadaćeuništititvrđavuzvanuĐurđevac,inagraniciGrblja,tj.kotorskeŽupe,kojupodižeStefanica,sinĐurđaĐuraša,itonatakavnačindaseodsadapanadaljeuspomenutojtvrđavinećemoćistano-vati,nitijevišeobnoviti“(MiroslavLuketić:„Kazivanja o prošlosti“,Budva,1988,str.5).IztekstanavedenogugovorajasnoproizilazidajetvrđavuĐurđevacpodigaoStefanicaCrnojević,sinĐurđaĐuraševića. Nakon potpisivanja Vučitrnskog ugovora tvrđava Đurđevacnije porušena, već je Crnojevićima i dalje služila za nadziranje ioživotvorenjenjihovihstrateškihinteresanaPrimorju.PoznatojedaseubliziniutvrđenjanalazioidvorStefaniceCrnojevića.Istotako,iokomikrolokacijeovogdvora(zamka)postojidilemada li seonna-laziousklopusagrađenogutvrđenjanabrduĐurđevac(kakosusma-traliKonstatinJireček,popSavaNakićenovićidr.)iliunjegovojbližojokolini.Usvojojmonografiji„Budva - Sv. Stefan - Petrovac“MiroslavLuketić konstatuje „da je namjestu današnjegmanastira Stanjevićinekada postojalo utvrđenje koje su Mlečani ustupili vladici Danilu.MoždajetonekadašnjaStefanica,kojasespominjeuugovoru.“Istotako,poznatisrpskiistoričarienciklopedistaStanojeStanojević,kojisebavionavedenimugovoromiz1426.godine,smatradasuĐurđevaci Stefanicadva sasvim različita objekta, takoda i jednom i drugomdaje obilježje gradića. Navodeći prijevod ovog ugovora Stanojevićcitiratačku3kojaglasi:„Đurađ(mislisenaĐurađaBrankovića-prim.autora)ćedotemeljasrušitigradićĐurđevaciStefanicu.“ Ukoliko je autoru predmetnog teksta, pak, dozvoljeno dase opredijeli između ovih različitih gledišta, bliže i logičnijemu jemišljenje da je na mjestu današnjeg manastira Stanjevići u prvojčetvrtiniXVvijekabilasagrađenatvrđava-dvorStefaniceCrnojevića,kojase-unaprijednavedenimistorijskimdokumentima-nazivaSte-fanica, odnosno Stipanica (ovu tvrđavu, koja je - ujedno - služila ikaodvorzastanovanje,podigaojenajvjerovatnijeĐurađĐurašević-CrnojevićinamijeniojesinuStefanici).Takvostanovištese-uprvomredu-zasnivanaprostojčinjenicidanabrduĐurđevacuopštenepost-


ojibilokakavizvorvode,takodajeovatvrđavabilanepodesnazadužiboravakunjoj.StogajeprirodnijejedasedvorStefaniceCrnojevića,ukomeseživjeloiboravilotokomčitavegodine,nalazionalokalitetugdjepostojiizvorpitkelovćenskevode.Atajizvor,kaoštojepoznato,nalaziseispoddanašnjihzidinamanastiraStanjevići.Prematome,tanasušnačinjenicajemoralarukovoditiĐurađaĐuraševićadatvrđavu-zamak podigne na lokalitetu gdje postoji živa voda, bez koje se nemože organizovati i zamisliti svakodnevni život. S obzirom na to daovakolocirandvornijepružaodovoljnosigurnostiodmogućihraznihupada,najvjerovatnijedajeStefanicaCrnojevićodlučiodanaveomateškopristupačnomuzvišenju - naobližnjembrdu sagradi utvrđenjeĐurđevac,kojejetakonazvaoučastsvogocaĐurđa(Đurađa).Onojemoglodamuposlužidaseuondašnjimpreviranjimainemirnimvre-menima, saporodicom ipristalicama,u slučajueventualnognapadaskloni na ovo znatno bezbjednijemjesto i tako organizuje uspješnuodbranu. Da je na današnjoj lokaciji Stanjevića prije samogmanastirapostojao neki objekat potvrđuje i zapis vladike Danila Petrovića iz1707.godine,kojiuveziopjevaneistragepoturicaspočetkaXVIIIvi-jekanavodisljedeće:„Pišemja,vladikaDanilo,daseznakakoTurkeizagnasmo izmeđunas [...].Prvokadmeotkupiše izPodgorice,sku-pismosenekolikoglavaracrnogorskijehumagazinnaStanjeviće,itumidadoševjerudaćeTurkeizmeđusebeizagnati.“Naznačenimaga-cin,kojipominjevladikaDanilo,pripadaojevjerovatnonekomvećemobjektu(posvojpriliciStefanici-dvoruStefaniceCrnojevića)kojijeturanijepostojao. Iako su još od 1424. godine pa nadalje Mlečani insistirali daseutvrdeStefaniceCrnojevića iznadBudveporuše,ovo je -posvojprilici - realizovano tek poslije zaključenja Smederovskog sporazu-ma iz 1435. godine, koji su u Smederevu potpisali Mlečani i despotĐurađBranković.Zastupanimsporazumombilo je - izmeđuostalog -predviđenoda„sveonekućekojesubilepodignuteiznadbrda,gdjejepodignutatvrđavaĐurđevac,buduuništene idotemeljasrušene,na takav način da niko više ne ostane u tim nastambama i na vrhutogabrdaidaihpodanicigorespomenutogslavnoggospodinaDespotai slavnemletačkevladavinenikadavišene smijuobnoviti“ (MiroslavLuketić:„Kazivanja o prošlosti“,Budva,1988,str.7). NakonštojebraćioduzeovećidioposjedaisasvimihukloniosapolitičkepozorniceZete,StefanicaCrnojevićje1451.godinestupioupregovoresaMlecima,kojisugapriznalizavrhovnogvojvoduigospo-daraZetskedržaveiodredilimuplatuod500dukatagodišnje.ZaSte-fanicuposebnojebiloznačajnoštomujeMletačkarepublikaposredo-valauizbavljenjunjegovogsinaIvanaizrukulokalnomoćnogherceg


StefanaVukčićaKosače,kodkogasekaotalacnalaziouzatočeništvupunihjedanaestgodina(1441–1452). Kadajeumrokrajem1464.ilipočetkom1465.godine,StefanicaCrnojevićjezasobom„uzaleđumletačkihprimorskihposjedaostavioveć sazdanu i prilično samostalnu državu sa sopstvenom zastavom idinastijom“ (Redakcija za istoriju Crne Gore: „Istorija Crne Gore“,knjiga2,tom2,Titograd,1970,str.286). PoslijesmrtiStefanicegospodarZete(CrneGore)postajenje-govsinIvan,kojijejošpoznatpodimenomIvan-beg.Svakako,najis-taknutijajeličnostudinastijiCrnojevića.Njegovvišeslojnivladarskiprofiljeunašojistoriografijiosvijetljen,sagledaniizučengotovosasvihaspekata.Zarazlikuodocapokazivaojevišegipkostipovlačećinerijetkoveomasmionepolitičkepoteze.„IstupaojeprotivMlečanai oslanjao se na njih. Tražio je podršku u Ugarskoj i povremeno sevezivaozaTurke.Takvimstavovimaislobodnimbiranjemsaveznikaonjeustvariučvrstiosamostalnostbaštinjenedržaveiprestaodabudeobičniprivjesakmletačkepolitike“(Redakcijaza istorijuCrneGore:„Istorija Crne Gore“,knjiga2,tom2,Titograd,1970,str.287). IpakIvanovanajvećazaslugaogledaseuprenošenjuvladarskeimitropolitskestoliceizplodnihnizijskihoblastiDonjeZetenaCetin-je, u podnožje Lovćena.To je bio događaj od kolosalnog istorijskogznačajazabudućnostCrneGore,jerjeunarednihpetvjekovaCetinjepreuzelo na sebe ulogu svjetionika crnogorske državotvornosti i slo-bode. Poštojedosada,manje-više,sverečenoinapisanooIvanugos-podaru,željanamjedaukažemonajedanmanjepoznatdetaljiznje-govebogateiburnebiografije.Naime,upisanimistorijskimizvorimaiobjavljenimnaučnimradovimaoutemeljiteljuCetinjanemanikakvogtragainaznakeonjegovommjesturođenjairanogdjetinjstva.Stimu vezi treba reći da je u kolektivnom sjećanju stanovnika Pobora iMainaostaloupamćenoda je IvanCrnojević rođenna Stanjevićima,odnosnonaĐurđevcu,tj.ondjegdjesusenalazilidvoritvrđavanje-govogoca Stefanice.NaprijednavedenastorijaoCrnojevićimato -uostalom-zdušnopotvrđuje.Jer,kaoštojevećrečeno,njihova„koli-jevka“iživotniprostorsubilejužnepadinedramatičnoglovćenskogmasiva(prijesvega,iznadGrbljaiBudve),okrenutepremamoru.Ko-likojeautoruovogzapisapoznato,natompodručju,izuzevĐurđevcaiStanjevića,nepostojeostaciilibilokakvonarodnopredanjeonekojgrađevinikojasevezujezaCrnojeviće,odnosnozaocailidjedaIvan-bega.Prematome,uutvrđenimobjektimaukojimaježivioiboravioStefanicaCrnojevićrođenjeinjegovsinIvan. U istoriografiji i sačuvanim dokumentima ne nalazimo ni go-dinurođenjaIvanaCrnojevića.Usvakomslučaju,ukolikopribjegnemo


aproksimativnojprocjenigodinarođenjageneracijskih„pasova“rodaCrnojevića,onbimogaobiti rođennegdjeoko1425. godine,anje-govotacStefanicaoko1400.godine.Trebarećidaovakoizvedenago-dinaIvanovogrođenja(odstupanjemožebitinajvišepetgodinaprijeilikasnije)nedvosmislenoukazujedasutvrđavenamjestudanašnjihStanjevića,odnosnonaĐurđevcuutovrijemepostojale.Svedok1435.godinenijesusrušene,unjimaseodvijaoaktivanživotvladarskeporo-diceStefaniceCrnojevića. Nateritorijidanašnjebudvanskeopštine,aposebnouPoborimaiMainama,postojetoponimiinarodnapredanjakojasvjedočeoIvan-begu,štomože-uzsveostalepoznateistorijskečinjenice-daposlužikaorelevantnidokazdajerođenuovomkraju. TakoseuataruselaDuletići,poredkolskogputaLapčići-DonjiPobori,nalazi Ivando(kogačineterasaste livade),koji je imenovanpo IvanuCrnojeviću.Nedaleko od Ivan dola, na području selaDonjiPobori,postojeparcelepodnazivomZa Ivando.Nadalje,budućidasunekadabiliposjediIvanaCrnojevića,širiprostorodselaIvanovićipasvedoBečićkeplaženazivaoseIvanbegovina.UPaštrovićima,kakojezapisaopopSavaNakićenović,primorunaSmokvici,nedalekoodSkočiđevojke,nalazilasekućaIvanbegova. U„Pričanjima Vuka Dojčevića“StefanM.LjubišajeoIvanugos-podaru-poredostalog-zabilježiokakojeVukuDojčeviću(rođenom1422.godineuGornjimPoborima,akojigajedobardiosvogvijekadvorio),kadasujednomprilikom„podugozačamiliuMlecima,“rekaosljedeće: „Ide vrijeme na vrijeme, prisukao se zeman da doma idemo,atiMletkeniobišaonijesi.Pitaćetezemljacikakvajeovamletačkaprestolnica,kakvesucrkve,dvorovi,zgrade,tvorniceiostaledivote,štoihusvijetunema,atineumiješkazatiništa,pakćetirazlogomreći:Tikva pošla, tikva došla. Negoznaškojaje?našaosamtivođu,dašnjimeobađešgradinjegovuljepotu,daumiješpričati.“ ImajućiuvidukakavznačajdinastijaCrnojevića imazacrno-gorskudržavu ikulturu,odlučio samda, sabratom,posjetimrazva-linetvrđaveicrkveSv.ĐurđanaĐurđevcu.TajlokalitetjesvrstanuII kategoriju kulturnih dobara, kao spomenik od značajne istorijske,kulturneinacionalnevrijednostizaCrnuGoru. PoštojevrhĐurđevcaveomanepristupačan,afaktičkigavišenikogodinamaineposjećuje(zaobilazegačakilovci),sasobomsmo- za svaki slučaj - ponijeli kosijere, kako bi sjekli šiblje u kome suzarasle vrletne i lomne staze i bogaze, koje vode do ostataka ovognekadautvrđenoggradaStefaniceCrnojevića.

Na Lučindan, 31. oktobra, 2010. godine automobilom smodoputovali do blizumanastira Stanjevići, odakle smo se pješice za-


putiliupravcuĐurđevca.Relativnobrzosmostiglinazaravanispredbrda.NatojzaravnisenalazimonumentalnaikamenitaPloča,„gdjesusetriknežine:Pobori,MahineiBraićikupilinadogovore,dasudeimireunarodnimsporovima“(MladenCrnogorčević:„Crkve i manastiri u općini Budvanskoj“,Zadar,1901,str.24).NeštosjevernijeodPločeiĐurđevcablagoseuzdižePerajbrijeg.Osmatrajućiovajlokalitetpod-sjetilismosenačinjenicudaseupravotunašpredakDuletaRadojev(rodonačelnik našeg bratstva Duletići), sa porodicom, negdje sredi-nomXVIIvijekadoselio izStareCrneGore,odnosnosaČeva.Dakle,naPerajbrijeguzapočinjeistorijanasDuletićauPrimorju.IstorijskokazivanjeonamapotomsenastavljauMainama iLastviGrbaljskoj,gdjesusepreseliliinastaniliDuletinisinovi. Nakon kraćeg predaha počelo je naše penjanje na Đurđevac.Trebalo je savladati visinsku razliku od nekih stotinak metara. Ali,glavni prilaz koji „opasnim uspinjanjem“ - uz gotovo okomite sti-jene-vodidovrhaĐurđevca,uvelikojeobrasaourastinjuimakiji.Iztihrazloga,kadasmootpočelisapenjanem,nijesmouočilivijugavputeljakkojimsenajbržeisanajmanjenaporailutanjamožestićidonekadašnjegutvrđenoggradaCrnojevića.Slijedećiprijesvegatragovedivljih životinja započela je našamala „odiseja“.Očigledno, uputili

Ploča - mjesto od pravde Pobora, Brajića i Maina


Ostaci crkvice Sv. Đurđa

Oltarski prostor crkve Sv. Đurđa


smosebespućem.Provlačili smosekrozgustiš žbunja i šiblja,pen-tralisepooštrimstijenama...Međutim,nijesmoposustajali.Pritomesu posebno došle do izražaje bratove sposobnosti u košenju drača idrugograstinjakojenamseispriječilodocilja.

Ovanaša„bitka“usavladavanju842metranadmoremvisokogĐurđevcatrajalajevišeodsatvremena.Napokontrudnamseispla-tio.Priličnoumorni,alibeznekepovrede,domoglismosevrhabrda,odnosnotamogdjesedanassamo„legusoko i jaštreb“.Pogledkojinamseukazaonabudvanskoprimorjebiojefascinantaniočaravajući.Međutim, razvaline tvrđave i crkvena samomĐurđevcu,onako još izarasle i skriveneugrmlju,nalaze seu žalosnomstanju.Treba rećidasuostaciovogzaboravljenogspomenikaistorijiCrnojevićaogledalonašegnemara.Danas semogu samovizuelnonazreti i gruboocrtatitemelji tvrđave koja je potpuno srušena. Približne dimenzije prvo-bitnog fortifikacionogobjekta suoko30x20metara. Isto tako,mogusezapazitiitemeljiranijeodbrambenekulekojaječinilacjelinusaostalimobjektima.Sajužnestrane,uznekadašnjutvrđavu,uočavajusekonturepolurazrušenecrkviceSv.Đurđa(Sv.Georgija).„Monumen-talnim načinom gradnje, dobrim zidanjem i skladnim razmjerama,onase,iakomala,predstavljakaojedanodnajljepšihspomenikagra-diteljstvaZeteuprvomrazdobljuumjetnostiCrnojevića“(RedakcijazaistorijuCrneGore:„Istorija Crne Gore“,knjiga2,tom2,Titograd,1970,str.482).Očigledno,Sv.Đurđejegraditeljskodjeloveomaspo-sobnih i vještihneimara izPrimorja,moždačak i samihDubrovčana(sagrađenje1425.ili1426.godine).

Treba reći da su spoljne dimenzije crkvice (uključujući ipolukružnuapsidu)5,5metaraudužini i3,9metarauširini.Budućidadebljinazidova iznosioko70cm,unutrašnjedimenzijeSv.Đurđasu 4,1metar u dužini (saminijaturnim oltarskim prostorom, čija jedubina samo 60 cm) i 2,5metara u širini. Crkvica je sagrađena odlijepooblikovanogtesanogkamena,kojijepoređanudostapravilneredove.Sazapadnestranejeulaz,asaistočnestranejeoltar.Sobzi-romdajecrkvaveomamala,začasnutrpezujeslužiozidomizgrađenidonjidiomaleneapside.Nadanašnjimostacimazidovauočavaju sedvapravougaonaprozorčića-najužnojstraniiapsidi,kojiseširepre-ma unutrašnjosti crkve. Isto tako, na sačuvanim zidovima Sv. Đurđazapažajuseitričetvorougaonenišerazličitihdimenzija-nasjevernoji južnoj strani, kao i ispod časne trpezeuoltarskomprostoru.Prijeurušavanja krova, crkvica je bila zasvođena poluobličastim svodom,koji seoslanjaoneposrednona zidove. Ispodnekadašnjeg svoda,nabočnim stranama, bio je izveden vijenac, koji je danas očuvan nasjevernomzidu.Razumijese,vijenacjepostojaoispolja,stimdasesadaopažasamonaapsidi.


Pogled na apsidu crkve Sv. Đurđa

Pogled sa Đurđevca na manastir Stanjevići


Pošto je početkomXX vijeka bila sasvim cijela (bliže vidjetizapis Mladena Crnogorčevića „Crkve i manastiri u općini Budvans-koj“,Zadar,1901),crkvaSv.Đurđajeizbjeglasudbinuutvrđenoggra-daĐurđevca, koji je još u XV vijeku porušen do temelja.Međutim,zemljotresi koji su sečestodešavali naovimprostorima i „zubvre-mena“ neminovno su uticali da se ona danas nalazi u nezavidnom,polurazrušenomstanju.

S obzirom na to da lokalitet ovog nekada značajnog srednjo-vjekovnog utvrđenja uživa status zaštićenog spomenika kulture, aimajućiuviduukakvomsezapuštenomiruiniranomstanjusadana-lazi,krajnjejevrijemedanadležneinstitucije,opštinaBudvaidržavaCrnaGoraosmislenajboljinačinkakodasepostojećojrazvaliniigo-milirasutogkamenavratiiudahneživot.Započetakbilobiznačajnoda se osposobi prilazna staza (djelimično proširi, popravi, temeljnoraskosiiočistiidr.)dovrhaĐurđevcaiobnovirazrušenajednobrodnacrkvicaSv.Đurđa.Ovako renoviranineposredniprilazvrhuĐurđevca(kojismoupovratkubratijaipakidentifikovaliinjimeselagano,zanekihpetnaestakminutahoda,vratilinapolaznupoziciju)mogaobisenazvatiIvanovastaza,kaosjećanjenaIvanaCrnojevića,kojije-uos-

Pogleda sa Đurđevca na Budvansku rivijeru


talom-ovdjeirođen.Sdrugestrane,obnavljanjemcrkveSv.ĐurđanašadanašnjageneracijabiispunuladugpremadinastijiCrnojevića,kojajeujednomteškominemirnomvremenu,kadasuseuovimvrlet-nimbrdimaicrnimplaninamaukrštaliisukobljavaliinteresiMlečana,Turaka,srpskihdespotaibosanskihvojvoda,uspješnoodolijevalasvimtimspoljnimuticajima,pritiscimaiiskušenjima,vizionarskikrčećiputsamostalnostiiintegritetacrnogorskedržave.

Opredmećenjem zastupanih investicionih ulaganja (čija vri-jednostniukomslučajunebiprekoračilasumuod50hiljadaeura),Đurđevacbi-uzobližnjimanastirStanjeviće-postaoomiljenoizletištezabrojne„savremeneturističkenomade“,kojipreferirajupješačenjei aktivni boravak u netaknutoj prirodi. Za zaljubljenike u lovćenska„penjališta“posebnoatraktivnaiizazovnapješačkaturamožebitinarelacijiodmitskihStanjevića,prekoMajstora (nekadašnjeggnijezdacrnogorskihkomita,ustanikaislobodara)dočuvenihIvanovihkorita,nazvanih po Ivan-begu. Ovu izletničku rutu, koja sudionicima pružadoživljaje avanture, prirode, istorije i kulture, trebalo bi imenovatikaoIvanovput.

U perspektivi, kada se bude realizovao ekskluzivni turističkikompleks na Jazu, može se razmišljati i o izgradnji žičare koja bipovezivalaovohotelskonaseljesaLovćenomieventualnosaCetinjem.Razumije se, usputne stanice bi se mogle predvidjeti na Đurđevcu,Stanjevićima,Koloviru,IvanovimkoritimainaJezerskomvrhu,gdjese nalazi Njegoševmauzolej. Implementacijom zastupanog projektažičarezatvoriobise-figurativnorečeno-kulturno-civilizacijskikrugizmeđumjesta rođenja imjesta gdje vječno počiva legendarni IvanCrnojević,kojijeneizmjernozadužioistorijuCrneGore.

„Što se ne hće u lance vezati,to se zbježa u ove planine

da ginemo i krv prolivamo,da junački amanet činimo,divno ime i svetu svobodu.“

Petar II Petrović Njegoš


LANAC SKOVAN ZA NEPOKORNE

StaraCrnaGorapodrazumijevalajeoblastprvobitneCrneGorekojusučinilečetirinahije:Katunska,Riječka,CrmničkaiLješanska.Porednavedenihtradicionalnihnahija,dopoznatogPožarevačkogmira(1718),postojalajeipetacrnogorskanahijasmještenaupodlovćenskojCrnoj Gori, okrenutoj premamoru, koju su „sastavljala“ tri pleme-na - Maini, Pobori i Brajići (detaljnije vidjeti „Istorija Crne Gore“, knjiga 3, Titograd, 1975, str. 278). Brdsko-planinsko područje ove

Manastir Podmaine (danjašnji izgled)


nekadašnjecrnogorskenahijepredstavljalojekolijevkuiživotnipros-torCrnojevića,odRadičadoIvan-bega.OnisunalokacijidanašnjegmanastiraStanjevićiinaobližnjembrduĐurđevacuprvojpoloviniXVvijekaimalisvojzamak(dvor),tvrđavuicrkvuSv.Đurđa.Stimuvezi,istorijskijenespornodajeteritorijakojunaseljavajuPobori,BrajićiiMaini,zajednosaostalimdjelovimadramatičnoglovćenskogmasiva,uzačetkubila„CrnaGoraunajužemsmisluriječi“. Budući da je Crna Gora iz vremena prvih Crnojevića (RadičaCrnojevića, Đurđa Đuraševića i Stefanice Crnojevića) nastala upravonaprostoruiznadGrbljaiBudve,sasvimjerazumljivoštosustanovni-ciovihplemena,kojisučinilipetucrnogorskunahiju,krozčitavusvo-junemirnuiturbulentnuistoriju,bilisudbinskivezaniiokrenutiCrnojGori.ItoprvoCrnojGoriizperiodaCrnojevića,apotomiCrnojGoriizvremenaPetrovića.OtomesvjedočenesamoutvrđenigradCrnojevićanaĐurđevcu,većidvapoznatacrnogorskamanastirauPrimorju-Pod-maineiStanjevići,kaoibrojniistorijskidogađajiifenomeni. Ulogaovihmanastira,kojisusenalazilinagraničnomprostoruizmeđupravoslavljaikatoličanstva,prevazilazilokalniznačaj.Njihovaistorijska i kulturnamisija je tijesno vezana sa borbom za naciona-lni integritet i sudbinskupovezanostnarodaCrneGore iPrimorja,aposebnoPobora,BrajićaiMaina,nekadapetecrnogorskenahije. U XVIII i XIX vijeku manastiri Stanjevići i Podmaine izrastajuu najznačajnija kulturna središta crnogorske istorije, odigravši - pritome - veliku ulogu u očuvanju vjerske i nacionalne svijesti narodaovog kraja.Gotovo za vijek i po, od vladikeDanila pa zaključno saPetromII,navedenimanastiripostajusjedištecrnogorskihmitropolitaistokolikoiCetinje.Drugimriječima,utomperioduonisubilidrugaprijestonicaCrneGore. Požarevačkim mirom, koji je zaključen u Požarevcu 21. jula1718.godineizmeđuAustrijeiMletačkerepublike,sjedne,iOsmansk-ogcarstava,sdrugestrane,VenecijijepriznatopravonasveosvojeneteritorijenaCrnogorskomprimorju.TomprilikomMlečanisu-poredostalog-dobiliGrbalj,Pobore,MaineiBrajiće,kojisuranijepripadaliCrnojGori.„PripajanječetiriopštineVenecijiteškojepogodiloCrnuGoru, koja je odvajanjem Grblja ostala odsječena od mora. OtadameđuGrbljanimazamireosjećanjeopštecrnogorskepripadnostiiraz-vijaseonouskoregionalno,višekomunalnonegobokeljsko.Majine,PoboriiBrajićiostalisuidaljebližeCrnojGorinegoBoki“(RedakcijazaistorijuCrneGore:„Istorija Crne Gore“, knjiga3,Titograd,1975,str.278). Ne samo da su Crnojevići i Petrovići istorijski bili vezani zaĐurđevac, Stanjeviće i Podmaine, odnosno za prostor koji su nasel-javala pomenuta crnogorska plemena u Primorju, nego je, šta-više,


uMainamainicijalno„lansiran“izdušnopodržansamozvanilažnicarŠćepanMali,kojije1766.godineuCrnuGorudošaokaotravar,aubrzopostaonjenapsolutnigospodar.Održaosenavlastigotovosedamgo-dina. GrupaMaina(JosifVukićević,MarkoTanović,VukoMarkovićidr.)uŠćepanuMalomesuprepoznaliruskogcaraPetraIII.Tavijestodolas-kumoskovskogcarauMainebrzoseraširilapoCrnojGori.Onajekodnapaćenog crnogorskog naroda primljena sa velikim oduševljenjem.Sveseuskomešalo.PosebnoseustalasalostanovništvoMaina,PoboraiBrajića,kojejeoduvijekbilovezanozaCrnuGoruimajkuRusiju.Uovetriopštineubrzojeprestaladafunkcionišemletačkavlast.Razu-mijese,vinovniksvegatogajebioprepredenisamozvanac,pustoloviskitnicaŠćepanMali. Dabismirilauzburkanupolitičkusituacijunasvojojteritoriji,Venecijajenaložila„daseoduzmeživotnepoznatomstrancu,vinovni-kunastalihmetežauCrnojGori“.Poštopokušaj likvidacijeŠćepanaMaloganijeuspio,Mlečanisusvojimpodanicimanaredilidapodprijet-njomsmrtnekazne„nedrženepotrebnezboroveukoristnepoznatog,nitiugranicama,nitivannje,idanepružajunikakvupomoćizaštituistome“.Međutim,pokazalosedaVenecijapobunjeneMaine,Pobore

Staro selo Duletići stradalo u zemljotresu 1979. godine


iBrajićenijemoglaodvratitiodŠćepanaMaloga.StogajeodlučiladaoružanomsilomiskorijeninjihovotporiprekinesvakunjihovuvezusaCrnomGorom. Tako je početkom oktobra 1768. godine mletačka vojskazapočelavojnuakcijuprotivgolorukihpoborskih,brajićkihimainskihseljaka. Prethodno je general Ivan Đustinian glavarima iz triju po-bunjenih opština - kako piše Stefan M. Ljubiša u svojoj pripovijesti„Šćepan Mali“-zakazaosastanak„napelinskijemrudinamauGrblju,idođuuuročenidanodopćinebraickeknezNikacMartinović,ŽmuroStojanovićijedanRajković,odpoborskeknezMarko,VasoiĐukan,svatriZeca,aodmahinskeMarkoKnežević,SavićBoretaiAndrijaDuletić,apredsvijemkaluđerJosifVukićević“.PoštojeŠćepanMalivećbionapustioMaine iprešaonaCetinje,mletačkigeneral je svakomeodprisutnihplemenskihprvaka,uz„oproštenje“daimnećebitiništanji-hovimživotima,poklonio„popedesetžutijehdukata“. NekihdesetakdanaposlijetogaĐustinianihponovopozove,aliovogaputaumanastirPodmaine.UvezistimLjubišanavodi:„Kaducrkvidacelivajuikoneidačujukletvenemolitve,okolivojskaduždevamanastir,pakihsvepoveže,osimAndrijeDuletića,kojibrzinomnogaomakneuzonepotočinedaganijesunizrnaodpuškedostigla.Sve

Novo selo Duletići


devetgorepomenutijehonakovezanijehodveznuistovečepodKotor,ituihbezsudaibezispovijestiobjeseokonopljupogalijama“. BudućidajemletačkivojnipohoduslijedioistovremenokadajenaCrnuGorukrenulaturskakaznenaekspedicija,Mlečanisurelativnobrzozaposjelisvetriopštine.Tomprilikomvelikibrojkućajezapaljeni„lagumom“oboren. Kaoodgovornapaljenje irušenjekućeodbjeglogAndrije Iva-novaDuletića(direktnogpretkaautoraovogzapisa),mainskiDuletićisuu samoodbrani,na seoskomgumnu,ubili četirimletačkavojnika.TrebarećidasuDuletićinjihovupogibijuobilježilinadostojannačin,tako što su u kamenim pločama gumna uklesali četiri krsta, u znaktogaštosunatommjestustradalaipakčetirihrišćanina,iakosuonibilizlotvoribratstvaiplemena. Paralelno sa rušenjemkuća,mletačkevlasti suuhapsilegoto-vo svakogodraslogmuškarca.OvimmasovnimhapšenjemMlečani suhtjeli da prikupe što više dokaza o učešću i odgovornosti pojedina-caupobuni.Nakonsaslušanjauhapšenihustanika,sudskevlastisuupočetkuoglasilečak41čovjekakaokolovođepobune.Daljimispitivan-jem,tajbrojjeznatnosmanjen.TakojezanajtežezločinceizMainaoglašenopetljudi,izBrajićašestorica,aizPoborasvegadvojica.Od

Crkva Sv. Ilije u Duletićima


ovihglavnihkrivacasamosučetvoricaosuđenanasmrt, i to:MarkoVukovKneževićiSavićRadovBoretaizMaina,zatimMarkoĐurovZecizPobora,teŽmuroStojanovićizBrajića(GligorStanojević:„Šćepan Mali“,Beograd,1957,str.48).Poslijeizvršenjasmrtnekaznenjihovileševisubilijavnoizloženikakobisetimeuputilojasnoupozorenjepodanicimaipreduprijedileeventualnonovepobune. Očigledno,spisakosuđenikanasmrtkojiusvojojknjizinavodipoznatiistoričarGligorStanojevićosjetnojekraćiodonogizLjubišinogpripovjedanja.BudućidaseStanojevićevpopiszasnivanakonkretnimnaučnimistraživanjimaimletačkimpisanimizvorima,onseusvakomslučajumožeprihvatitikaovjerodostojnijaistorijskačinjenicauodno-sunapomenutuLjubišinupripovjest. Odostalihokrivljenih,23pobunjenikasuosuđenana10godinarobijeokovanihnogunagaliji,stimštoimseovakaznausljediznemo-glostimoglazamijenitisa20godinazatvora.Kaotaocizadržanasu32čovjeka,dokjekućivraćenosvega40ljudi. Međutim, najteži krivci su umakli ispredmletačke soldateskeiskloniliseuCrnuGoru.Njihšestorica(međunjimaiAndrijaIvanovDuletić)oglašenisukaodržavnineprijateljiMletačkerepublike,kojeniSenatnemožepomilovati.ZasvakogaodnjihvanredniproviduruKotorujeraspisaoucjenu,dokjenjihovapokretnainepokretnaimov-inakonfiskovanaukoristmletačkihvlasti. „Prematome,akouzmemobrojosuđenihnasmrt,navremen-skekazneitaoce,neuračunavajućišestoricukojisubilivandomašajamletačkihvlasti,vidisedajebrojkrivaca,pomletačkomnalasku,biodalekovećinegobrojnevinih.Aakoimamojošuvidučinjenicudasuupočetkubilipohapšenisvimuškarciprekočetrnaestegodine,ondanammožebitijasnosakakvomsusesvirepošćuMlečaniobračunalispobunjenicima“(GligorStanojević:„Šćepan Mali“,Beograd,1957,str.49). CijenakojomsuMaini,PoboriiBrajićiplatilisvojuprivrženostiodanostŠćepanuMalombilajepreskupadabiseusudilidagaidaljepomažu.Šta-više,onsenikadavišenijepojaviomeđunjima.„Taja-nstvenainatprirodnasilakojusumuonipripisivalirasplinulasepredbajonetama mletačkih najamnika. Zgarišta njihovih domova bila susvježa iužasnaopomena“(Redakcijaza istorijuCrneGore:„Istorija Crne Gore“, knjiga3,Titograd,1975,str.382i383). Inače,lanacukomejeAndrijaIvanovDuletićuoktobru1768.godine,kaojedinioddesetnaprevarusvezanihglavara,brzinomsvo-jihnoguumakaoizdželatskihruku,služiojegotovodvastoljećakaoverigenakućnomognjištunjegovihpotomaka.NaovompodviguAn-drijeIvanova,kojijesarođacimauzto-branećisvojdom-usmrtiočetirimletačkavojnika,brojnegeneracijerodaDuletićasusenapa-


jale iučilekakosevoli,cijeni ibrani slobodaporodice,bratstvaiplemenaprednasrtajemdalekonadmoćnijegneprijatelja. Prije desetak godina Andri-je Ivanovog lanac (dužine 138cm sa 16 alki), pošto je - us-ljed napretka tehnologije i us-lova života - izgubio navedenudvovjekovnu namjenu, izloženje - kao svojevrsna relikvija izprošlosti mainskih Duletića - useoskoj crkvi Sveti Ilija. Takoće on i ubuduće zračiti svojomistorijskom aurom, kao trajnopodsjećanjenaAndrijuDuletića,kojisetakolako„nehćeulancevezati“.

I na samom kraju štojoš treba reći, osim da je pričao ovom lancu samo jedan odmnogobrojnih primjera iz našeslavneislobodarskeistorijeda-njegoševski rečeno - „Crnogorcineljubelance!“

Lanac u kome je bio svezanAndrija Duletić

„O, vi, zvjezdani gradovi. Svjetlucate, vidim u svojoj

beskrajnoj tami. Svjetlucate,neumorno svjetlucate.

O! Gradovi.“

Miraš Martinović


PROBUDI SE USNULI GRADE

Rijetkisugradovinaovimprostorima,kojisu-poputdrevnogSvača-usvomistorijskomtrajanju,uratnimnajezdama,triputrušeniipotomdvaputobnavljani.Nažalost,nakontrećegpustošenja,uok-viru turskih osvajanja, grad Svač je usnuodubokim snom,prekrivenmitskom tamom i vječnošću.Takva zla kob zadesila je grad koji je,premalegendi,imaocrkavakolikojedanaugodini.

Crkva Sv. Marije


Međutim,ostacitihcrkavadanas-usvojoj„vječnojpomrčini“-povremenoisijavajucivilizacijske„zrake“,dozivajusunceisanjajudajednogdanaposvenapušteniidavnozaboravljeniSvač,poputfe-niksa,ponovovaskrsneizpepelanaobalamaslikovitogŠaskogjezera.Moželiovajstari,razrušenigradjošjednomdaseuzdigne izsvojihrazvalinaizasijanovimsjajem,pokazaćevrijemekojejeprednama.MoramosenadatidaćedonjegovogbuđenjaiztajanstvenogsvijetasnovaipakneumitnodoćiuXXIvijeku,ukojismotekzakoračili.Zatozdušnopoželimo-probudiseusnuligrade,jerzatvojomobnovomirevitalizacijomzvonazvone!Tvojebrojnecrkveitvojaviševjekovnaburna istorija to nedvosmisleno zaslužuju. Tvoji zvjezdani trenucinijesuprošli. „Tu su i ponovo će zasijati.Nadovomzemljom,mits-kom“(MirašMartinović:„Putevi Prevalise“, Podgorica,1999,str.71). PutujućiCrnomGoromitragajućizanjenimmisterioznimpute-vimaigradovima,jednogsunčanogjanuarskogdana2011.godineob-reosamsemeđuzidinamairuševinamaSvača.Ponirućiutamunje-govihminulihvjekovaiepoha,počeosamusvojimmislimadaskidamdebeleiteškenaslagezaboravljenogvremenasaistorijeovogdrevnoggrada.Itakojenastalazastupanapričaogradu,odkojegjedanasos-talosamoime,sjećanjeikamenjerazbacano.

Ulazna kapija u stari grad Svač


Kasnoantički isrednjovjekovnigradSvačosnovanjepočetkomVIvijeka,zavrijemeposljednjegrimskogiprvogvizantijskogcaraJus-tinijanaI.Smještenjenastjenovitomuzvišenjuodoko85metaranadmorem,iznadživopisnogŠaskogjezera,aublizinidanašnjegselaŠas.Nalaziseoko25kilometrasjeveroistočnoodUlcinja. Treba rećida jeprijenastanka srednjovjekovnogSvačaovdjepostojala naseobina još u praistorijskomperiodu. Istraženi prvobitnikiklopskizidovipripadajuilirskomdobu,štoznačidajeovonaseljeuviduenhelejskegradinebilojednoodnajstarijihnanašemprimorju. Stari grad Svač zauzima dominantni položaj na karstnom gre-benuizmeđuslatkovodnogjezeranajuguiplodneravnicenasjeveru,kojupresijecaputkojijepovezivaoUlcinjsaSkadrom.OsimnaŠaskojezero,imadivanpogledinacijelopodručjedelteBojane. „Bedemisakulamaopasivalisuvrhstjenovitekose,zahvatajućipovršinuod1,2ha.Pratećiprirodnipadterena,bedemisuobrazovaliprostornepravilnogpravougaonogoblikadužine230mpoosi istok -zapadiširineoko58mpopravcusjever-jug.Pristupjemogućsamosa sjeverne strane, gdje se na blagoj padini razvilo podgrađe“ (MrMaksut Dž. Hadžibrahimović: „Antički i srednjovjekovni grad Svač“,www.montenegrina.net). Glavni ulaz u utvrđeni grad nalazio se na središnjem dijelusjevernogbedema,dokjenajužnojstrani-takođe-postojalakapijazastazukojomsesilazilodojezera. OrazvojuSvačauranomsrednjemvijekunijesusačuvaniisto-rijskipodaci.Jedinojepoznatodajebiobiskupski(episkopski)gradjošuVIIIvijeku.Poslije1089.godineSvačkabiskupijajeucrkveno-pravnompogledubilapodređenaBarskojnadbiskupiji. UpoznatomNemanjinomvojnompohodunaZetuod1183.do1190.godine,Svačje-uzjoššestgradova(Danj,Sard,Drivast,Ska-dar,UlcinjiBar)-biorazoren.Međutim,ovajgradjenajvišestradaoutatarskojnajezdi(1242).„Predanjekažedasutomprilikomporušili(Tatari-prim.autora)365crkava,kolikoihjenavodnobilougradu“(Edicija„Vijesti“-GradoviCrneGore:„Ulcinj“,Ulcinj,2009,str.42).KrajemXIIIvijekaSvačjeobnovilavelikadobrotvorkakraljicaJelenaAnžujska,suprugasrpskogkraljaUrošaI. Kao zetski grad Svač je, poput Ulcinja, kovao svoj novac odbakra,salikomSv.JovanaKrstitelja,kojisesmatraozaštitnikomgra-da.Nakonpadapodosmanskuvlast(1571),ponovojeopustošen,dabitokomnarednogperiodadoživiopotpunudepopulaciju.IztihrazlogaSvačdanasspadaukategorijutzv.„mrtvihgradova“.Svakako,onjejedanodnajatraktivnijihmrtvihgradovanacijeloj jadranskojobali,kojidanasživisamoulegendama,mitovimaisjećanjima. Posebnomjestouovomvremeplovuosrednjovjekovnomepis-kopskom gradu Svaču pripada njegovim brojnim sakralnim objekti-


ma. Legende o Svaču kao gradu crkava održale su se do današnjegdana.OnesvojumitskusnagupronalazeusačuvanimzapisimaizXVIiXVIIvijeka.TakojeĐenovljaninFrančeskoĐustinijani1533.godinezabilježiodaseuSvačunalazeruševine360crkavaikapela.Obilazećiovajgrad1610.godine,barskinadbiskupMarinBici jezapisaodajeSvačimao365crkavaihramova,odnosnopojednucrkvuzasvakidanugodini.Ovakonevjerovatnipodaciopostojanjutolikogbrojacrkavau relativnomalom naseljumogu se objasniti poznatom legendom oVladimiruiKosari,ali-premanekimdrugimmišljenjima-iizuzetnobogatim religioznim životomnjegovih stanovnika, koji supored svo-jihdomovagradilimalebogomoljeradištoneposrednijegispoljavanjavjerskihubjeđenjaiosjećanja.

Romantična ljubav Vladimira i Kosaredovela je do izgradnje 365 crkava

Jedan od prvih poznatih vladara slovenske Duklje bio je knez Vladimir. Istorija o ovom prelijepom dukljanskom knezu bilježi kako je on, da bi spasio svoj narod od stradanja pred nadmoćnijom vojskom makedonskog cara Samuila, dopao u njegovo zatočeništvo. U okovima je bio utamničen u Prespi, na obali Ohridskog jezera. U dubokoj tami Samuilove tamnice Vladimir je bio mučen i na kraju i oslijepljen.

Noseći vodu zarobljenicima u zatvoru, Samuilova kćerka Kosara se naprečac zaljubila u lijepog, naočitog i smjernog dukljanskog kneza. Potom je izmolila oca da oslobodi Vladimira i da se uda za njega. Tako je car Samuilo, udovoljavajući molbama i željama svoje kćerke, kneza Vladimira vratio na dukljanski prijesto.

Iz velike ljubavi prema Vladimiru, Kosara je morala da sagradi 365 crkava, za svaki dan u godini po jednu, kako bi mu povratila vid. Nadalje, legenda kaže da je ona upravo izabrala grad Svač na obali Šaskog jezera i tu podigla 365 crkava i hramova. Na ovaj način, odužujući se Gospodu Bogu, Kosara je doprinijela da njen voljeni suprug povrati očni vid, koji je izgubio u Samuilovom zatočeništvu.

U današnje vrijeme od starog Svača sačuvane su ruševinegradskih bedema i ostaci nekoliko crkava (do sada je u razvalinama


grada prepoznato i istraženo osam sakralnih objekata), od kojih sunajznačajnijekatedralnacrkvaSv.JovanaKrstiteljaifranjevačkacrk-vaSv.Marije. Odmahporedglavnogulazauutvrđeni Svačnalazi segradskakatedralaSv.Jovana,kojajepremasačuvanomnatpisunafasadizi-

Ulazna vrata crkve Sv. Marije


dana1300.godine.Ovakatedralnacrkva(duga22miširoka7m)za-uzimacentralnupozicijuugraduisagrađenajeuromanskomstilu.Nanjenommjesturanijesenalazilaneštomanjacrkva,kojase-naosn-ovusprovedeniharheološkihistraživanja-možedatovatiuXIvijeku.OnajenajvjerovatnijestradalaupoznatojtatarskojprovalisredinomXIIIvijeka. KatedralaSv.Jovanajepostavljenaupravcuzapad-istok.Naistočnoj stranicrkvesenalazipolukružnaapsida.S timuvezi trebarećida jenaprijedpomenuta starija crkva imalačetvorougaonuap-sidu,apotomjeunju-kodzidanjanovekatedralekrajemXIIIvijeka-ugrađenapolukružnaapsida. CrkvaSv.Jovanaje-poputostalihkatedralauprimorju-ima-lakulu-zvonik.Zidovicrkvesudobrograđeniodpritesanihkamenihkvadera.Sjevernizidsvačkekatedralesespajasaodbrambenimgrad-skimbedemom,ananjenomjužnomzidu senalazinekolikomanjihprozora.„Nepostojetragovigornjekonstrukcije,alijesasvimizvjes-no da se radilo o drvenom dvoslivnom krovu“ (Redakcija za istorijuCrneGore:„Istorija Crne Gore“,knjiga2,tom1,Titograd,1970,str.177).

Katedralna crkva Sv. Jovana


UsjevernompodgrađuSvačaistraživanojesedamcrkava.Međunjimaje-svakako-najdominantnijainajmonumentalnijafranjevačkacrkvaSv.Marije(bilajeduga16,6miširoka7,1m).PosvećenajeBo-gorodiciiimatragovefresko-živopisa. Svačka Sv. Marija je jednobrodna crkva sa pravougaonom ap-sidom.Potiče iz epoheprelaznog stila i djelimično jeporušena.Po-dignutajenalokacijistarecrkve,okojojsemnogoneznazbogne-dovoljnoobavljenihistraživanja.Zidovisadašnjecrkvesugrađeniodkamenihkvaderakojisusloženiuhorizontalneredove.Crkvajeprvo-bitnobilapokrivenadrvenimdvoslivnimkrovom.Poštojeizgrađenasaistaknutimelementimagotskogstila,uzponekiromanskidetalj(linetanaportalu),možesesmatratidajeneštomlađaodkatedraleSv.Jova-na.StogasedatujekaospomenikkulturespočetkaXIVvijeka.Imajućiuvidustilgradnje,pojediniistraživačivjerujudajeSv.Marijaustvaribilafranjevačkimanastir. DrevnigradSvač,kojivećvjekovima„snommrtvijemspava“,danas predstavlja spomenički kompleks (doduše, prilično ruiniran izapušten)odizuzetneistorijske,arhitektonske,arheološkeikulturnevrijednosti.RegistrovanjekaospomenikkultureIkategorijeizaštićenje zakonom.Napodručju ulcinjske opštine, poslije Starog gradaUl-cinja,predstavlja-svakako-drugupoznačajuatrakcijuizoblastikul-ture,kojaprivlačipažnjubrojnihturista,putnika,istraživačaidrugihznatiželjnika. Posebna vrijednost ovog grada crkava i grada blistave istori-jskeprošlostiogledaseučinjenicidasenalazinasamojobaliŠaskogjezera,kojeusvimrazvojnimplanovimafigurirakaoogromniturističkipotencijal.Nažalost, tajprirodnidraguljnadomakUlcinja jošuvijeknijeudovoljnojmjeriiskorišćenivalorizovan. „Osnovna vrijednost Šaskog jezera je njegova veličina, kao ikarstnopodručjekojegaokružuje.Ovopodručjejepotpunoprirod-no, bez uticaja čovjeka, posebno padine koje se spuštaju premajezeru. Zajedno, jezero i okolina, obrazuju jedinstveni prirodnipejzaž“(StephanDömpke:„Nacrt temeljne studije za uspostavljanje zaštićenog područja delte Bojane“,Berlin,2008,str.70). JezerosenalaziuUlcinjskompoljunanadmorskojvisiniod1metra.Ležiuplitkojdepresiji(udolini)izmeđudvaniskakraškalanca-BriskegorenajugozapaduiŠaskogbrdanasjeveru.Zavisnoodse-zonskogvodostaja,utokugodinevodenapovršinajezerasekrećeod3,6do5,4km².Samojezero(dubinedo6,5metara)jekriptodepre-sija,štoznačidasepojedinidjelovinjegovogdnanalazeispodnivoamora. Dabiseregulisaonivovodostajaprokopanjekanal(dužineoko300metara)izmeđuŠaskogjezeraiBojane.Kadajenaovojrijecivi-


sokvodostaj,vodaseprelivaujezeroiobrnuto.Timeseregulišeizdi-zanjeispuštanjenivoavodeujezeru. U ekonomskom pogledu, Šasko jezero predstavlja višestrukoznačajan prirodno-turistički resurs. Jedinstveno je po svojoj ljepoti,bistrojeimirnoiizuzetnojebogatoribom(unjemuživioko20vrstaribe).Veomajeznačajnokaosezonskostaništeptica,odnosnokaonji-hovsabirnicentar,iprolaznastanicapticaselica.Nasamomjezeruiunjegovojokolinievidentiranojeoko240različitihvrstaptica,dokihusamojEvropiimaoko400vrsta.Vodajezerajetopla,ljetidostižetem-peraturuido28stepeni,takodajepogodnazakupanje.Osimtoga,ne-dalekoodjezeranalazeseimpozantneruševinesrednjovjekovnoggradaSvača,ukojimamirujusjenkenemirneibogateistorijeovogkraja. Sve to,uvezanou jedančarobniprirodno-pejzažni i kulturno-civilizacijskidiverzitet, čini izvanrednuosnovuzakonstituisanje sržibrenda,odnosnokonkurentskogidentitetaodrživogturističkograzvo-ja Šaskog jezera.Razumije se,u implementaciji konceptaodrživogturizma ove destinacije drevni grad Svač, kao neiscrpni rudnik zaarheološkaidrugaistraživanja,odnosnokaoizazovzarealizacijubro-jnihobnoviteljskihpoduhvata,zauzimaposebnomjesto. Za početak bilo bi primjerenoukoliko bi se u davno zaborav-ljenomSvačupristupiloobnovidvijenjegovenajznačajnijeinajmonu-mentalnijecrkve-Sv.JovanaiSv.Marije.Ujednojodtihobnovljenihsvetinjamogaobiseizložitiiprezentovatisavnađeniarheološkuma-terijalnaSvaču,prilikomsprovedenihistraživanjatokom1985.godine.Timebisenaovommitskomlokalitetuuspostaviosvojevrsnikulturno-istorijskiimuzejskikompleks,kojibidopriniopotpunijojafirmacijiipromocijisvačko-šasketurističkedestinacije.

Alimov izvor - ili kako se dobro dobrim vraća Alim Đeković iz sela Selite, nedaleko od Sukobina u ulcinjskojopštini,porednapuštenogvojnogmotela,naobalibisernogŠaskogjezerasagradiojemalirestoran.Upočetkujemukumučiopoštozarestoran,iakoporedsamogjezera,nijeimaočisteizvorskevode.Beznjejebiloveomateškoorganizovatiipružatikvalitetnuugostiteljskuuslugu.Obi-lazio jeokolniprostor kakobipronašaokakav izvorpitkevode i timeobezbijediouspješnoidugoročnoposlovanjesvogrestorana. Utraganjuzanasušnimizvorom,AlimjejednogdanauŠaskomkršu koji se uzdiže iznad samog jezera uočio neobična kamena vrata.Sjutradanseuputiobespućemdapotražiovajkameniobjekat.Stigavšido samog odredišta iznenadio se kada je ustanovio da se radi o ula-zuu crkvu, odnosnoupećinu isposnicu. Iza ulaza su se nalazile dvijepodzemneodaje,sastarimdrvenimkrstomnajednojodstijenapećine. OvootkrićeveomajeobradovaloAlimaĐekovića, te jeodlučiodaraskosiiosposobiprilazdoisposničkecrkve-pećine.Trebalomujegotovo nedjelju danada sa grupom radnika obavi predmetni zadatak.Kadajeposaouspješnozavršio,pomolioseGospoduBoguiSv.Mariji(umeđuvremenu je saznaoda je crkvaposvećenaBogorodici), uzmolbudamupomognuupronalaženju izvoravodezanjegovrestorankoji jesagradionasamojobalijezera. Izlazećiizcrkve,nekotajanstvenoproviđenjeuputilogajedanatačnoodređenommjestu,nedalekoodrestorana,ustijeni iznadsamevodenepovršinejezera,potražiizvorskuvodu.Kadasevratiourestoran,AlimjeodmahobišaostijenunakojujeukazalaSv.MarijaizŠaskogkrša.Iglečuda-nanjegovovelikoiznenađenjeiradost-ujednojnevelikojškrapizapaziojeizdašanizvorvode,kojiodtadaneprekidnotečeiljetii zimi.DaBog i Sv.MarijanijesuuslišiliAlimovumolitvu i na čudesannačinmupomogliuobezbjeđenjupitkevode,najvjerovatnijedadanasnaŠaskomjezerunebipostojalomjestonakomebrojnigosti iposje-tiociovogjedinstvenogprirodnogdraguljamogubitisrdačnodočekaniikvalitetnousluženiuzširokizborpićaihrane. Na navedenom nesvakidašnjem primjeru vrijednog ugostiteljsk-ogradnikaAlimaĐekovića,jošjednomsepokazalodasedobrodobrimvraća.„JasamBožijukućuuredioiBogmenenijezaboravio.Nećunijasvetinju.Uskoroćudaprobijemputdocrkvekakobiimojigostiiostalimoglidavideljepotupećineisposnice,gdjesadastaridrvenikrstsamu-je“-kažesaponosomiushićenjemovaj,zasada,jedinišaskirestorater.

Šasko jezero - pogled sa Svača

U ekonomskom pogledu, Šasko jezero predstavlja višestrukoznačajan prirodno-turistički resurs. Jedinstveno je po svojoj ljepoti,bistrojeimirnoiizuzetnojebogatoribom(unjemuživioko20vrstaribe).Veomajeznačajnokaosezonskostaništeptica,odnosnokaonji-hovsabirnicentar,iprolaznastanicapticaselica.Nasamomjezeruiunjegovojokolinievidentiranojeoko240različitihvrstaptica,dokihusamojEvropiimaoko400vrsta.Vodajezerajetopla,ljetidostižetem-peraturuido28stepeni,takodajepogodnazakupanje.Osimtoga,ne-dalekoodjezeranalazeseimpozantneruševinesrednjovjekovnoggradaSvača,ukojimamirujusjenkenemirneibogateistorijeovogkraja. Sve to,uvezanou jedančarobniprirodno-pejzažni i kulturno-civilizacijskidiverzitet, čini izvanrednuosnovuzakonstituisanje sržibrenda,odnosnokonkurentskogidentitetaodrživogturističkograzvo-ja Šaskog jezera.Razumije se,u implementaciji konceptaodrživogturizma ove destinacije drevni grad Svač, kao neiscrpni rudnik zaarheološkaidrugaistraživanja,odnosnokaoizazovzarealizacijubro-jnihobnoviteljskihpoduhvata,zauzimaposebnomjesto. Za početak bilo bi primjerenoukoliko bi se u davno zaborav-ljenomSvačupristupiloobnovidvijenjegovenajznačajnijeinajmonu-mentalnijecrkve-Sv.JovanaiSv.Marije.Ujednojodtihobnovljenihsvetinjamogaobiseizložitiiprezentovatisavnađeniarheološkuma-terijalnaSvaču,prilikomsprovedenihistraživanjatokom1985.godine.Timebisenaovommitskomlokalitetuuspostaviosvojevrsnikulturno-istorijskiimuzejskikompleks,kojibidopriniopotpunijojafirmacijiipromocijisvačko-šasketurističkedestinacije.

„Korijen crnogorskog državnog, pai nacionalnog bića seže u duboku prošlost koja je izbrojila više od

jednog milenijuma.“

DrBožidarŠekularac


ČEMER, TUGA I PLAČ PREČISTE KRAJINSKE

ZnajućidajePrečistaKrajinskaprvispomenikkultureizakojegkao Crnogorci, u svojoj istorijskoj vertikali, možemo ponosno stati,dugosamusebinosioželjudaposjetimovajmanastiridase-nanekinačin - „nadahnem“ na tom ishodišnom vrelu naše hiljadugodišnjedržavnetradicijeicrnogorskogduhovnogidentiteta.Napokon,tuželjusamostvariozaPrvomajskepraznike2010.godine,kadasamsapri-jateljimarealizovaokružnuizletničkuturuBudva-Bar-Šaskojezero-Vladimir-Ostros-Virpazar-Budva.

Prečista Krajinska - mitsko svetilište


Prevashodniciljovogputovanjabioje-razumijese-obilazakostataka manastira Prečista Krajinska, koji se nalaze nedaleko odOstrosau Krajini.Međutim,bio samvišenegozaprepašćen,gotovotužanonimštosamtamozatekaoividio.Ovomitskosvetilišteiznašedalekeprošlosti,koje-poistorijskomznačaju-stojiuistojravnisaCetinjem,Cetinjskimmanastirom,StanjevićimaiLovćenom,nažalost,danaspodsjećananekudavnozaboravljenuizapuštenuruinu. Ali,kadasečovjeknađenatakokultnomiuzvišenommjestu,kakvajepomnogočemuPrečistaKrajinska,onoštotreba-prijesvega-imatiuvidujestečinjenicadautojruševiniinaokolorazbacanomka-menjumirujumnogetajneimisterijeiznašenemirneislavneistorije,tedapričaonjojnemakraja.Ovdjesunesamo,prijevišeoddesetvjekova,začetitemeljimonumentalnogzdanjacrnogorskedržavnostiiduhovnosti,nego- istotako-razvalineovogmanastirasimbolizujujednuvelikuromantičnuinesretnuljubavkojasedesilaizmeđupreli-jepogdukljanskogknezaVladimiraiKosare,kćerkemakedonskogcaraSamuila.Tapotresnapričaonjihovojmetafizičkojljubavi,obavijenamitom i legendom, svijetlinepomućenimsjajemvećhiljadugodina.Trebarećidajeovapreranookončanaljubavposlužilakaosvojevrsnainspiracijabrojnimumjetnicimaistvaraocima,kojisuVladimiraiKo-saruprepoznalikaopretečemnogopoznatijihŠekspirovihRomeaiJu-lije.

Osim toga, ostaci PrečisteKrajinske svjedoče i o jednomvelikom žrtvovanju, koje seogleda kroz hrišćansko i samo-voljno stradanje Svetog Vladi-mira Dukljanskog (poznatogi kao Sveti Jovan Vladimir),kako bi svoj narod - u sukobusa daleko nadmoćnijom vojs-kommakedonskogcaraSamuila-poštedio„opasnostiodgladiimača“. Sve ove legendarne, vri-jednosne i duhovne odrednicemanastira Prečista Krajinskaobavezuju nas da se ukratkoosvrnemo na njegovu drevnuprošlostiistorijskoznačenje. Najvjerovatnije da jecrkvuposvećenuUspenjuBogo-rodice imanastir,koji se -kao

Grčka ikona Svetog Vladimira


štosmovećnaprijedistakli-nalazinasamompočetkupoznatecrno-gorske istorije,jošuXvijekupodigaodukljanskivladar-arhontPe-tar(otacSvetogVladimira).Iakootomeuistorijskimizvorimanemapouzdanih podataka, na takav zaključak upućuje pronađeni olovnipečat,koji„imasjednestranenatpisPETRUARHONTOSDIOKLIAAMIN,asdrugelikBogorodicesdjetetom,štobezsumnjeupućujenaPetro-vupobožnostpremaBogorodici.Nije,dakle,isključenodajepobožniarhontbio iutemeljiteljcrkve(i samostana)PrečisteKrajnske“(de-taljnije vidjeti knjigu Eduarda Peričića „Sclavorum Regnum Grgura Barskog - Ljetopis popa Dukljanina“,Bar,1998,str.163).

DukljanskiknezPetrislav(Petar)umroje990.godineisahran-jenjeumanastirskojcrkviUspenjaBogorodice,odnosnoSveteMarije.Na vladarskom prijestolu Duklje naslijedio ga je sin Vladimir. Trebarećida senjegovavladavinaodvijalazavrijemedugotrajnog ratnogsukobaizmeđuVizantijeiSamuilovogcarstva.Međutim,savezništvosaVizantijomnijemupomoglodazaštitisvojuzemljuodmakedonskogcaraSamuila.PrednadolazećomneprijateljskomsilomknezVladimirjebioprimorandase,sasvojimljudstvom,skloninabrdoOblik.KadajesagledaosnaguSamuilovihtrupaodlučiojedasepredakakobispa-siosvojevojnikeoduzaludnesmrti.ItakojedukljanskiknezVladimirdopaozatočeništvaiuokovimajeutamničenuPrespi,naobaliOhrid-skogjezera. Nosećivoduzarobljenicimauzatvoru,SamuilovakćerkaKosara(Teodora)zapazilajelijepog,naočitogismjernogdukljanskogknezainaprečacsezaljubilaunjega.PotomjeizmolilaocadaoslobodiVladi-miraidaseudazanjega.TakojecarSamuilo,izlazećiususretmol-bama i željama kćerke, svog „nenadnog“ zeta vratio na dukljanskiprijesto.

Olovni pečat arhonta Petra (X vijek)


Razvaline Prečiste Krajinske


Nakon toga, kako bilježi Ljetopis popa Dukljanina, „Vladimirživljaše sa svojom ženom Kosarom u punoj svetosti i neporočnosti,ljubeći Boga i služeći mu danju i noću, a povjerenim mu naro-domvladašesastrahombožijim ipravedno.“KnezVladimir je -da-kle - bio pravedan, saosjećajan i pobožan vladar. Vladao je umiru,izbjegavajućidaseuključiuratizmeđucaraSamuilaiVizantije. Međutim,1014.godineSamuilovavojskajepretrpjelakatastro-falniporazodVizantinaca.Nemogavšidapreboliovajtežakvojničkislom, car ubrzo zatim umre od srčanog udara, a na prijestolu ganasljeđujesinGavriloRadomir.Njegovavladavinajebilakratkogvi-jeka,sobziromnatodagajevećsljedeće1015.godineubionjegovbratodstricaJovanVladislav,kojijenatajnačinpreuzeovlastnaddržavomcaraSamuila. OdnovogmakedonskogcaraJovanaVladislavadukljanskiknezVladimirjenaprevarudomamljenuPrespu,gdjejepogubljenisah-ranjenutamošnjojcrkvi.Tosedogodilo22.maja1016.godine.Utre-nutkusmrtiu rukamaje imaodrvenikrst, sakojimje i sahranjenuPrespi. Dvijeilitrigodinenakonpogubljenja,Kosarajeprenijelanje-govo tijelo sa drvenim krstom iz Prespe u crkvu manastira PrečistaKrajinska, blizu njegovog dvora u Krajini. U ovommanastiru ona sepotomzamonašila,ostajućitakovjernasvommužu.Živjelajeskrom-no,pobožnoisvetoiuPrečistojKrajinskojokončalaježivot.Tujeisahranjena,„donogusvogamuža.“TakosuVladimiriKosaraiusmrtiostalizajedno. PoslijesmrtiknezVladimirjeproglašenzasvecainjegovkult,kaoprvogdukljanskogsvetitelja,biojerasprostranjennesamouDuk-lji (Zeti), nego i uDalmaciji,Albaniji,Makedoniji i Bugarskoj. Poputmnogihdrugihpoznatihsvetitelja,najvjerovatnijedaknezVladimirni-kadanijebiozvaničnokanonizovan,većmujesvetačkikultproizvedenvoljomvjernika,kojisuuvelikombrojupohodiliPrečistuKrajinsku. Prema kazivanju popa Dukljanina, oca crnogorske istorije iknjiževnosti,knezVladimirjepokazivaosvetačkemoćijošzaživota.Tako jenanjegovumolbuGospodBogučiniobezopasnimujedezmi-jaotrovnicanabrduOblik,čimesuspasenibrojniživotinjegovihpo-danika.VladimirovsvetačkioreoljenaročitobioizraženneposrednoposlijenjegovesmrtiiprenosamoštijuuPrečistuKrajinsku,budućidasumnogivjernici-skrhaniraznimbolestima-ozdravili,kadsusemolilikodnjegovoggroba. „Nažalost,blaženiknezVladimirnijeimaosrećudamirnopočivana zemlji dukljanskoj, već su njegovemošti nekoliko putamijenjalemjestovječnogpočivka“(IvanJovović:„Blaženi knez Vladimir“, sajtwww.montnegrina.net). Tako su Epirci oko 1215. godinemošti kneza


Kula - zvonik Prečiste Krajinske


Vladimira Dukljanskog prenijeli u Drač, gdje je smatran zaštitnikomovoggrada.Nadalje,uglednialbanskivelikašKarloTopije1383.godinesvetiteljevemošti prenio u obnovljenimanastir Sv. Jovana (Šin Đon)blizuElbasana.UuklesanomnatpisunacrkviovogmanastiraknezVlad-imir se po prvi put naziva JovanVladimir. Premamišljenju poznatogistoričara umjetnosti dr Rajka Vujičića „taj spoj je, po svoj prilici,nastaozbogistevrstemučeničkesmrtiSv.JovanaPretačeinašegSv.Vladimira.Obasustradalausekovanjemglave,zbogčegaseulikovnimpredstavamanajčešćeprikazujukakonapladnjudržesvojeodsječeneglave.“TrebarećidasemoštiSv.Vladimiraod1995.godinenalazeusabornojcrkviuTirani,gdjejesjedišteAlbanskepravoslavnecrkve. Drveni krstnakome jeknezVladimirpogubljenvjekovima sečuvauporodiciAndrovićizVeljihMikulićakodBara.SvakegodinenaTrojčin dan Vladimirov krst, kao najstariju crnogorsku relikviju, lo-kalnostanovništvo(svetrikonfesije-pravoslavne,katoličkeimusli-manske)poutvrđenomritualuiznosinanajvećivrhRumije,nakomeje-premapredanju-nekadabilacrkvaSv.Vladimira. Sveovoštojenaprijednavedeno,kaoiono-zbogograničenogprostora-nenavedeno,ukazujedamanastirPrečistaKrajinskainjen„glavnijunak“dukljanskiknezVladimirzaslužujumnogovišepažnjeipozornostinegošto imnašedruštvodanasposvećuje.Anarodkojineznavrednovati svojuslavnuprošlost,nećebiti sposobandagradisvojuprosperitetnubudućnost.Zatomoramoradikalnopromijenitinašodnospremamaterijalnojiduhovnojkulturnojbaštinikojusmonasli-jediliizminulihvjekovaiepoha. Naša realnost na primjeru Prečiste Krajinske je više negozabrinjavajuća i tragična. Jer, sadašnji izgled i opšte stanjeukomesenalaziovajishodišnispomenikcrnogoskemilenijumskedržavnostiiduhovnosti,popriličnodeprimirajućeutičenasvakogposjetioca.Takosamija,odlazećisaovogsvetogmjesta,poniousebidostačemera,jadaigorčine.Prostonijesamvjerovaodanašodnospremaovakozna-menitomspomenikuiznajranijegperiodacrnogorskeistorijemožebititakoindolentan. Unastavkuovogzapisaukratkoću,riječjuislikom,potkrijepi-tisvojeosjećajeiutiskekojesamstekaoprilikomobilaskasvetilištaknezaVladimira. Jedna od osnovnih zamjerki nadležnim institucijama ogledase u tome što za ovaj gorostrasni spomenik istorije nema nikakveoznake,putokazailitablekojabituriste,putnike,namjernikeidrugeznatiželjnikeupućivaladasetunalazeostacimanastiraPrečistaKra-jinska.Dakle,ubliziniovoglokalitetanepostojinigdjenislovakojebiukazivalonapostojanjemanastira,bilodasedolaziizpravcaVladi-mira,ili-sadrugestrane-izpravcaOstrosa.Akoništadrugo,Prečista


Krajinskazaslužujemakardase,naadekvatanvizuelninačin,obilježinjena mikrolokacija. Zasigurno, ne bi bilo suvišno da se na nekomprigodnomreklamnompanounađeinekolikorečenicakojebimanjeupućenogposjetiocainformisaleokakvomsekulturno-istorijskomspo-menikuovdjeradi. Kako se pretpostavlja, manastir Prečista Krajinska je srušenkrajem XVII vijeka. Ostaci manastirskog kompleksa su i danas uruševinama.Gotovosvudanaokolojerasutokamenje,ausvakomtomkamenusekrijedionašenajranije istorije.Manastirske razvalinesudobrimdijelomzarasleutravu,korovišiblje.Vrhunacnašedruštvenenebrigeposebnoseogledautomeštosupojedinidjelovimanastirskihzidinaograđenidračom.SveovosemožejasnovidjetinailustracijamakojepratepredmetnizapisoPrečistojKrajinskoj. Posmatrajućinavedeneprizore,napametsumipalistihovi izpoznatepjesmeoCrnojGori,uinterpretacijiSlobodanaKovačevića:

„Jer od bola i od plačaPostala si krš i drača.“

Autor zapisa u Prečistoj Krajinskoj


Iakosuzastupanistihoviistrgnutiizkontekstaovepjesme,oniipaknanajboljinačinoslikavajustanjeukomesedanas-nažalost-nalaziPrečistaKrajinska. Uovommanastirutragičnesudbine,najboljejeočuvanajedinokula-zvonik,kojaseuzdiženanjegovojzapadnojstrani.Kulajeima-lapetspratova,adanas jedjelimičnoobnovljena.Očigledno,njenarestauracijajenegdjeranijezapočeta,alise-umeđuvremenu-stalosaradovima.Korodiranoarmaturnoželjezokojeuvelikonadvisujeob-jekatzornosvjedočiotomedasuobnoviteljskiposlovivećudužemperioduobustavljeni. Sveusvemu,PrečistaKrajinskadugoinezasluženočekanasvojpravitretman.MilenijumskadržavnostiduhovnostCrneGore,koje-poredostalog - stoje i na temeljimaovogmanastira, obavezuju svenas,aposebnonadležneinstitucije,daseštoprijepristupinjegovojtemeljnojrekonstrukcijiizaštiti. Razumije se, bilo bi veoma lijepo i opravdano ukoliko bi sezavršetakobnovePrečisteKrajinskekrunisaovraćanjemmoštijuSvetogVladimiraDukljanskog(kojesevećosamstogodinanalazeuAlbaniji)unjegovupostojbinu,odnosnotamogdjesuonegotovodvjestagodinaipočivale.Timebisenapokonzatvoriojedantakonasušnicivilizacijskikrug,kojimbiseudahnuosasvimnovikvalitetživotaovommitskomsvetilištuuKrajini.Zatvaranjemtogkrugaispunilibismonesamonašdugpremaistočnikucrnogorskedržavnostiiduhovnosti,negobismo-istotako-krozbrojneturističkeihodočasničkeposjetePrečistojKra-jinskojosiguralibrzi„povrat“investicionihsredstavauloženihuzastu-panikulturno-civilizacijskipoduhvat.Adoksetonedesi,govorićemosamoočemeru,tugiiplačuovogdavnozaboravljenogspomenikanašeistorije.


GRMOŽUR - CRNOGORSKI ALKATRAZ

Za Skadarsko jezero se s razlogom kaže da je tajanstvenoi obavijeno velom mističnosti. Njegovoj misterioznoj privlačnostiposebno doprinosi romantični arhipelag malih ostrva i hridi (ima ihpedesetak),saraznolikimtragovimanemirneistorijeineprocjenjivomkulturnom baštinom, koju čine brojni manastirski kompleksi, crkve,utvrđenjaidrugakulturnadobra.Sveštojeovdjesatkalaprirodaištosu stvorili ljudska ruka i um predstavlja svojevrsne ukrase najvećegjezeranaBalkanskompoluostrvu.BeztihdraguljapejzažnaslikaSka-darskogjezeramnogobiizgubilaodsvoježivopisnostiiatraktivnosti.

Grmožur - Crnogorski Alkatraz


Jedno od brojnih skadarskih ostrvca, koje pomalo drijema utihom spokoju zaborava, jeste i kameniti Grmožur, kojim dominira-ju prkosne razvaline nekadašnje turske tvrđave. Nalazi se nedalekoodVirpazara,naulazuuGodinjskizaliv.Poredzvaničnogimena,na-zivajugajošCrnogorskiAlkatraz(jerjetvrđava-nakonoslobođenjaodTuraka1878.godine-pretvorenaukazamatzaprestupnike),zatimOstrvozmija (budućida seokonjega legu spletovi zmija,uglavnombezopasnihbjelouški)i,najzad,Ostrvoptica(sobziromdaonodanaspredstavljapraviptičjiraj,odnosnostaništezakonomzaštićenihvrstaptica). Poslijegotovo30godina,imaosamprilikuda,urežijipoznatihvirpazarskih turističkih poslenika - supružnika Zorke i Tomana Zeca,njihovimbrodićemponovonakratko, sa prijateljima, prokrstarimpoSkadarskomjezeruioplovimokoGrmožura.OdkapetanaTomanovogbrodića čuo sam neke zanimljive istorijske dogodovštine i anegdotevezanezaovostjenovitoostrvceinekadašnjizatvornanjemu.Poštosuonekarakteristične,iskričaveiduhovite,odlučiosamdaihzapišemitakoih-nanekinačin-otrgnemodzaborava. Aprijeovihzanimljivosti,evokratkogistorijataturskeutvrde,apotomizatvoranaGrmožuru.Zbogefikasnijegsuzbijanjaneprestan-ihnapadaCeklinjanaiLjubotinjana,Turcisubiliprimoranidatokomčetrdesetih godina XIX vijeka, pored ostrvskih utvrđenja na Lesend-

Grmožur - pogled sa druge strane


ru i Vranjini, sagrade tvrđavu i naGrmožurukakobi timeojačali od-brambeništitpremaCrnojGori. U poznatom oslobodilačkomVeljem ratu Crnogorci su zauzeliGrmožur24.januara1878.godine.Ubrzo nakon osvajanja, ukazomknjazaNikole, postao je zatvor zacrnogorskeosuđenike.Trebarećidasu veoma stroga pravila ponašanjabilapropisanakakozazatvorenike,takoizasamestražare.Poredosta-log,bilojenormiranoda„ako koji od zlikovaca pobjegne iz zatvora, njegovu kaznu, ma kolika bila, ima da odleži stražar za vrijeme čije smjene je zlikovac utekao.“ U molbenicama koje suupućivane knjazu, odnosno kraljuNikoli, traženo je da se pojedinizatvoreniciosuđeninateškerobije

puste na slobodu, a bilo je i zahtjeva da sin odsluži kaznu umjestoostarjelogiiznemoglogoca.Razumijese,ovimmolbamakraljobičnonijeudovoljavao,smatrajući-usvompoznatommaniru-daje„Časni sud veći i od samog kralja.“ Inače, kralj je veoma rado boravio u manastiru Sv. Nikola naostrvuVranjina, koji suTurci 1843. godine srušili i pretvorili u vojnutvrđavu,aongaobnovio1886.godine.PoštoseovajmanastirnalazinaspramGrmožura,kraljNikolajeuživaodapovremenomotrinazat-vorinjegovestanovnike.PonekadjeznaodaobiđeGrmožurirazgov-arasazatvorenicima. Prilikom jedne posjete, u njegovu čast su postrojeni sviosuđenici.Kraljimpriđeipovederazgovorponaosobsasvakimodnjih. „Zaštosidospioovamo?“-znatiželjnoupitaprvogzatvorenika. „Na pravduBoga,Gospodaru!“-odgovoriovajkaoiztopa. „VelišnapravduBoga!?“-uzgrednoprokomentarisakralj. „Vaistinu, na Božju pravdu, Gospodaru!“ - okuražen ponoviosuđenik. Potomkraljpristupidrugomzatvorenikuipostavimuistopitan-je: „‘Oćešmipravorećikakotidospjerobije?“ „MaijanapravduBoga,svijetliGospodaru!“-odrešitoodgovoriiovajosuđenik.

Kralj Nikola - praštao je za iskrenost


Kraljpriđesljedećemzatvoreniku,komepostaviistopitanjeidobivećpoznatiodgovor.Itakoredomsviosuđenici,osimjednog,požališesesvomkraljukakosuzatvoreninaBožjupravdu. PoznavajućidobromentalitetikaraktersvojihCrnogoraca,kral-jaNikolunijesuuopšteiznenadiliovakviodgovori.Jer,Crnogorac-iakonapravikakvonevaljalstvo-takolakonedajedapadnesjenkailimrljananjegovučastiobraz. Međutim,međugrmožurskim„sužnjima“našaosejedanzatvore-nikkojijenakraljevopitanjezaštojedospiouzatvor,iskrenoodgovo-rio: „PresvijetliGospodaru,pravodavikažemvelikamemukainevol-janatonaćerala.Umenejedomadevetoročeljadi-ja,žena,petorođece i stari roditelji. Velika sam sirotinja, a treba nahraniti devetorogladnijehusti.A,u komšije veliki buljukkoza, te ti jaugrabim jednudvizicu,zakoljijeitakonahranimgladnučeljaddoma.Zbogtogasamvi-uistinu-dospioođenaGrmožur.“ „Neka,neka,izatvorjezaljude.“-natoćerećikraljNikola. Nakonobilaska i razgovora sa svimosuđenicima, kralj seobratiupravnikuzatvorasljedećimriječima: „Damipuštišonogalupežanekaidedoma,kakominebipokvarioovepošteneljude!“ Itakoovaj„lupež“,kojijejediniimaosmjelostidapredkraljemprizna svoj grijeh, bi oslobođen daljeg tamnovanja, a svi ostali zat-vorenicinastavišeda„napravduBoga“čamenaGrmožuruidasmišljajunačinekakodapobjegnuizovog„CrnogorskogAlkatraza“. TrebarećidajeostrvskizatvornaSkadarskomjezerubioveomadobročuvan,jer-kaoštojevećrečeno-akobinekomosuđenikupošlozarukomdapobjegnesaGrmožuranjegovukaznumoraojedaodležizatobjekstvoodgovorni zatvorski stražar.Neštousljed toga,avišezbogtogaštosuzatvoreniciuglavnombilineplivači,malokomejeuspjelodaumakneizovogkazamataidomognesecarstvaslobode. PremakazivanjunašegkapetanasaTomanovogbrodića,tojeipakpošlozarukomjednomosuđeniku.U„gluhodobanoći“tajzatvorenikjeneprimjetno,pridržavajućisezabalvan,kojijeplutajućijezerompre-thodnodospiouz samokamenitoostrvce,preplivaodoobale.Kada senašaonaslobodi,ovajsrećnibjegunacsezapitaokamodapođe.Rezon-ovaojeotprilikeovako-ukolikosevratiusvojeseloiusvojdom,kraljćesaznatizanjegovobjekstvoiodmahćeposlatiperjanikedagaubiju.Teškoćeuspjetidaizbjegnekraljevunamjerudagališiživota.ZatojenajboljedapođedirektnonaCetinjeizatražiprijemkodkraljaNikole,pa„nekabudeštobitinemože“.Kakojesmislio,takojeiučinio. Pošto jenadvoruvladalouvjerenjeda jenemogućepobjeći saGrmožura,kraljnijemogaodasakrijesvojevelikoiznenađenjekadaje


ugledaodotadajedinogodbjeglogosuđenikaizzatvoranaSkadarskomjezeru. Ovaj mu je, koliko dojučerašnji zatvorenik, potanko ispričaokako jeuspioda sekaoneplivač,uzpomoćbalvana,pomrklojnoći inevremenudomogneobale. „PresvijetliGospodaru,dođohdavisveovoispričam,kakomenebibespotrebnotvojiperjanicitražilipomojojnahiji.Etomenekodvas,avikakomislitedatrebatakosamnomipostupite!“-kazauzbuđenimglasombjegunacsaGrmožura. „Pravodatirečem,nijemidragoštosisamovoljnoutekaizza-tvora,alinekati jesrećnasloboda.Sada‘ajdedomaiubudućedobropazikakoćešsevladati.“-visokouzdignutoginamrštenogčelanakrajuzaključikralj. Ostalo je upamćeno da je ovo prvo uspješno bjekstvo izgrmožurskog zatvora navodno navelo kralja Nikolu da uoču balkanskihratovaukine„CrnogorskiAlkatraz“naSkadarskomjezeruidacentralnipolitičko-kaznenizatvorpreseliuJusovaču,uPodgorici.OdtadaGrmožurnijeviše„Kućaoplakana“,odnosnotamnicazaCrnogorce-prestupnike,negojedinstvenoostrvskostaništezabrojneptice,zmijeiguštere. NaprijednavedeneanegdoteiljudskeispovijestizornosvjedočeotomekolikojekraljNikolakodsvojihpodanikacijenioiskrenost.Nanje-gasenebimoglaodnositionapoznataMatoševaizreka-„Ljudipraštaju

Pelikani - simbol Skadarskog jezera i jedna od najugroženijih ptica Evrope


sveosimiskrenosti.“Kaoštoprozilaziizovihanegdota,onje-zarazlikuodmnogihdrugihkrunisanihglava-znaodapraštazaiskrenost. Sveusvemu,kamenitoostrvceGrmožurnaSkadarskomjezeruimazanimljivu i uzbudljivu „istorijsku priču“ i prepoznatljivost. Međutim,odtecijelepričedanasGrmožurjestesamo„uspavana“razvalina,kojačekananekuboljukulturnu i turističkuvalorizaciju.Njegovobuđenjeizvišedecenijskoghladazaboravamože seostvariti jedinonabazius-postavljenogintegralnograzvojnogscenarijazačitavoSkadarskojezero.Drugim riječima, na našem društvu je da osmisli i realizuje programekojimogudoprinijetisveobuhvatnomoživljavanjuturističkihpotencijalaovogjezera,kojeukrašavajubrojnaostrvca,dragocjenispomenicikul-tureiraznovrsnafloraifauna. KadajeriječotomekakokonkretnodaseGrmožuru-„Crnogo-rskomAlkatrazu“udahnenoviživot,moždatrebaimatiuvidusadašnjupoziciju i zbilju bivšeg zloglasnog američkog zatvoraAlkatraza, kojeggodišnjeposjetioko1,4milonaturista.NekadasustanariAlkatrazaraz-bijaliglavuo tomekakopobjećiotuda,dabidanasupravljači togos-trvasmišljali i iznalazilinačinekakonanjegaprivućištovišeizletnikaiposjetilaca.Moždanaovakvomrazvojnomiskustvuievolutivnojtrans-formacijinekadačuvenogzatvoraispredSanFranciska,trebazasnivatistrategijuturističkog„poleta“Grmožuraiostalihskadarskihostrva.

Čuveni američki Alkatraz - godišnje posjeti 1,4 miliona turista

„Nekoga može zaplašiti, nekoga zadiviti,ali nikoga ne ostavlja ravnodušnim“.

(Citat o kanjonu Nevidio iz časopisa „Renome“)


LOMNI I VRLETNI KANJON NEVIDIO

Gotovo čitav prostor Crne Gore je geomorfološki oblikovan uznakusvojevrsnedramatikeipoetikeneponovljivihreljefnihstruktu-ra i raskošnih prirodnih ljepota. Kud god se čovjek okrene ili uputi,nailazinaočaravajućepejzaže,raznolikostiikontraste.Svetojena-velopjesničkogprvakaengleskogromantizmalordaDžordžaGordona

Autor zapisa u kanjonu Nevidio


Bajrona da, prilikom posjete ovim našim piktoresknim krajevima, oCrnoj Gori i njenom primorju izjavi otprilike sljedeće: „U trenutkuradjanjanašeplanete,kadajeBogsijaobisereprirode,naovomcrno-gorskom tlu je zahvatio punom šakom“. Navedene Bajronove riječinajbolje oslikavaju, pomnogo čemu, impresivni i nevjerovatni geo-grafskiansamblCrneGore. Jedanodtihnebrušenih,unikatnihdijamantanašezemljecrnihplaninaidivljihljepotaje-svakako-lomni,vrletniiimpozantnikan-jonNevidio.Posvojimkarakteristikamamoždaje i jedinstvenusvi-jetu.Jer,unjemuje-nakrajnjedramatičannačin-ostvarenafasci-nantnaizanosna„igrakamenihlitica“,sjedne,imisterioznisunovratihukhladneplaninskerijekeKomarnice,sdrugestrane. Kanjon s razlogom nosi simboličko ime Nevidio, jer se rijekaodjednom gubi u čudesno uklesani klanac, tako da dalje ljudskomokupostajenevidljiva.LokalnostanovništvoganazivaNeviđbog, jersvedosredinešezdesetihgodinaprošlogvijekačovjeknijeuspiodazaviri i pronikne u njegove skrivene tajne imisterije. Iako je nekihpokušaja bilo i ranije, tek 1965. godine grupi hrabrih i odvažnih al-pinistaiznikšićkogplaninarskogdruštva„Javorak“pošlojezarukom

Detalj iz kanjona Nevidio


dasavladajuovih-pomnogočemu-spektakularnihiuzbudljivihtriipokilometrariječnogtokaKomarnice,dubokimklancemstiješnjenimiokovanim.TimejeotvorenanovastranicaukanjoninguCrneGoreiEvrope.Iposljednjikanjonnanašemkontinentujeispitaniosvojen,čimejepostaodostupanzaadrenalinskeposjeteonihkojiuživajuuekstremnim sportovima, nezaboravnim avanturama i neviđenim iza-zovima. Ovo veličanstveno remek djelo prirode je u stvari dubokousječenbezdan (napojedinimmjestima i do500metara), koji jeustijenama-krozmilionegodina-izdubila„neumorna“rijekaKomar-nica.Inspirisannjime,našpoznaticrnogorskiknjiževnikČedoVukovićznaojedasemetaforičkizapita:

„Tjesnuje li tu Komarnica ili niz njeno dno Zlorečica brusi moje zjene? I sav tok biva matica u procijepu. Klanac Nevidio - kanda ni sebe nije vidio.“ Kadajekanjonkonačnosebevidio,pretvorioseujedinstvenuturističkuatrakcijuprvogreda.Uprkosbrojnimiskušenjimakojevre-

Prolaz kroz kanjon Nevidio


baju iznjegovihvrletnih tjesnaca, izgodineugodinu izazivapozor-nostiznatiželjusvevećegbrojaentuzijastaizaljubljenikauneponov-ljiveprizoreovognetaknutogskladaveličanstveneisuroveplaninskeprirode. Iako je čovjek uspio da - uz velika pregnuća - osvoji i vidiNevidio,kanjonnemoradamijenjasvoje ime.Jer,ono idalje-naposveautentičannačin - simbolizuje„zovdivljine“ovog stjenovitogkanjonanaplahovitojrijeciKomarnici. Paleta čari, lavirinta i zamki kanjona Nevidio, kao monu-mentalnogspomenikaprirode,veomajeraznovrsna i široka.Činejebrojne hidrološko-geološke raznolikosti - vrleti, kaskade, vodopadi,brzaci, bukovi, virovi, bazeni, tjesnaci i prava galerija izrezbarenihkamenihfigura.Vrhoviokolnihgromadavisokounebostremeitolikose natkriljuju da se na pojedinimmjestima gotovo dodiruju i suda-raju.Suženestranekanjonaudaljenesuuprosjekuoko2-3metrajed-naoddruge.SobziromnatodaserijekaKomarnicaovdjepretvarau pjenušavu bitku stijene i vode (čija temperatura iznosi oko 6°C),iskušenjaprolazakrozNevidiosuogromna,autiscinestvarni. Naročito izgradnjom saobraćajnice Risan - Žabljak, koja pro-lazinedalekoodkanjona,Nevidiopostajesveznačajnijeturističko iizletničko odredište na kontinentalnom dijelu zemlje Montenegro.Njemudolazeupohodeonikojihoćedaosjetesvuraznolikost,pito-mostikoloritpošćenskogkrajainjegovadvaživopisnajezera,aliidaistovremenodoživeraskošnujedinstvenostijekugorostasnihstijena,kojeobgrljujuovo„čudoneviđeno“. Nevidioje,uzkanjoneTare,PiveiSušice,jedanodčetiri im-presivnakanjonakojiokružujudurmitorskimasiv,štotomplaninskompodručjudajeposebnoobilježje.Ovakoširokalepezaatraktivnihkan-jona, koji predstavljaju posebnu hidrografsku i pejzažnu vrijednostdurmitorskog kraja, naročito je značajna za razvoj kanjoninga, kaonovogvidaavanturističkogturizma,kojijeuzeomahatekunekolikoproteklihdecenija. Prvi susret sa grandioznim kanjonom Nevidio zasjenjujeneobičnom i fascinantnom divljom ljepotom na koju čovjek nijenavikao.Većidioovogkanjonasenalaziuvječitojsjenci itami,jersunčevasvjetlost-usljedgotovovertikalnihstrana-nikadanedopiredo riječnog toka. Zbog čudesnog spleta isklesanog stijenja glijetomvremena,odozdo,izkanjona,namnogimmjestima,neboseuopštenevidi. Nastrmiminepristupačnimliticamakanjonavladajusurovius-


Veliko pošćensko jezero

Malo pošćensko jezero


lovizavegetacijukojefaktičkiinema,izuzevmjestimičnozakržljalog,niskog rastinja. Širina kanjonananekimmjestima jemanjaod jed-nogmetra,doksepojedinedioniceNevidiamogusavladatijedinouzpomoćalpinističkeopreme.Sveto,kaoimnogotogadrugog,doprin-ijelojedasezakanjonKomarnicekažedajeneopisiviinevjerovatnidraguljsurovecrnogorskeprirode,kojijeistovremenoirajipakao. Treba reći da je Nevidio dio Male Komarnice, koja izvire upodnožjujužnogdijeladurmitorskogmasiva.Zapravo,krajnjeizvorišteove rijeke može biti izvor Šarban, ispod samog Urdenog dola (1.700metaranadmorskevisine).Ponirućiprolazi izmeđuLojanika i Boljskihgreda,dabiseupitomojdolinikodzaseokaKozarice(useluKomarnica)pojavilakaostalnarijeka.Nakrajuriječnedoline,MalaKomarnicaulaziuuskistjenovitikanjon,kojirazdvajaobronkeDurmitoraiVojnika. Ovajmisterioznikanjonzamnogejevelikanepoznanicaipraviavanturistički izazov. On je privilegija samo najodvažnijih, najiskus-nijihinajupornijih.Kacigeironilačkaodijelasuobaveznaopremaukanjonu,kaoiprisustvoiskusnogiprofesionalnogvodiča.Kadaseuđe

Razigrana dolina rijeke Komarnice


ukanjon,možeseodustatisamoprvihpolakilometra.Čimseužetomspustitenizprvuliticu,povratkanazadvišenema.Svakidaljiputjejednosmjeran.Preostajejedinodasepratitokrijekesvedoizlazanadrugojstrani. Svakako,najopasnija inajvratolomnijadionicakanjonajetzv.Kapijakamikaza.„Dugaje80metara,aponegdješirokasamo25cen-timetara.Kanjonjetudubokoko500metara.Naulazujeizmeđulit-ica zaglavljena kamena gromada. Na više od desetmjesta samo seskokomsastijeneurijekumoženastavitiavantura“(detaljnijevidjetičlanak „Posljednji osvojeni kanjon Evrope posjeti manje ljudi nego Mont Everest“,Nezavisnidnevnik„Vijesti“od29.jula2007.godine). Poislasku izkanjonaNevidio,MalaKomarnicajeponovopito-ma,mirnaikrotka.NizvodnosesastajesarijekomPridvoricaidaljetečepodimenomVelikaKomarnica(odnosnojednostavnoKomarnica),doulaskauPivskojezero. Kao što naslov naprijed citiranog novinskog teksta ukazuje,prostojezapanjujućipodatakdasevišeplaninaragodišnjepopnenakrovsvijetaMontEverest,negoštoturistaidrugihznatiželjnikaprođeNevidiom, tim jedinstvenim prirodnim draguljem u Evropi. Šta-više,mnogi iz Crne Gore nijesu ni čuli za taj naš nestvarni biser u perliukrasadarovanihodovdjevišenegoizdašneprirode. PrediokojiokružujeulazukanjonNevidiojejedanodnajljepšihambijentalnih pejzaža u durmitorskoj zoni. Tako su u živopisnomdrobnjačkom selu Pošćenje, koje se posljednjih godina nameće kaovodeći turistički centar opštine Šavnik, smještena dva atraktivnajezera - veliko imalo, na visini od 1.000, odnosno 990metara nadmorem. Ova „dva vrlo slikovita Pošćenska jezerca, koja zajedno sanaseljem, koje je podignuto oko njih, predstavljaju izuzetan skladprirode i ljudskoggraditeljstva“ (DrMiljanRadović:„Turistička geo-grafija Crne Gore“,Bar-Kotor,2010,str.258). Dimenzije Velikog pošćenskog jezera su 210mx150mx3,5m.Nekada je ovo jezero bilo znatno veće, ali je vremenommočvarnavegetacijadoprinijelasmanjenjunjegovepovršine.Jezerodobijavoduotapanjemsnijega,padavinamaiiztrimanjaizvora.Ljetijepogodnozakupanje,odmoriribolov,azimisezaledi.UzorganizovaneposjetekanjonuNevidio,ovojezeromožeimatiznačajnuuloguurazvojuekoisportsko-rekreativnogturizmaušavničkomkraju. Dakako, zanimljivo je iMalopošćensko jezero,koje senalaziubliziniVelikogjezera.Okruženojelivadamainiskomšumomiveo-


majepristupačno,takodaseiono-kaodioprimamljivedomicilneprirodnebaštine-možeiskoristititizarazvojturizmaudolinirijekeKomarnice,teviolentne„gorštačkeljepotice“. Pomenutunisku raskošnihdragulja pošćenskogpodručja upot-punjava periodični vodopad Skakavica, koji sa visine oko 70m - zavrijemevisokogvodostaja-rasipavodurječiceGraboviceuMaluKom-arnicu,naokostotinakmetaraispredulazaukanjonNevidio. Imajućiuvidudajejužnastranadurmitorskogplaninskogma-sivapraviizazovzaljubiteljealpinizma,ovdjese,uperioduodmajadooktobra,veomauspješnomožerazvijatiizastupanividturizma. Nadalje,trebarećidavelikurazvojnušansuušavničkojopštiniimaski-turizam,sobziromdaovopodručjeraspolaže-premanekimistraživanjima - najvećim zimskim potencijalom za implementacijuskijaškihcentaraunašojzemlji. Porednavedenihturističkihmotiva,šavničkiprostoromogućavarazvojkontrolisanoglovnogiribolovnogturizma,sobziromnaprisus-tvobrojneiraznovrsnedivljači(medvjed,divokoza,srna,divljasvin-ja, vuk, lisica, zec, tetrijeb, jarebica i dr.), kao i na zastupljenostvisokokvalitetnepotočnepastrmke i drugog ribljeg fondau riječnimvodotocimaipošćenskimjezerima. Svenaprijednavedeno seloPošćenje i dolinuMaleKomarnicečini jednomodnajljepših inajinteresantnijihautentičnihmikrodes-tinacija u čitavoj Crnoj Gori, čiji prirodni potencijali i nepredvidiviizazovi nijesu ni izbliza turistički valorizovani. Razvoj raznih vidovaturizma (kanjoning, alpinizam, seoski turizam, agro-turizam, planin-skibiciklizam,lovniiribolovniturizam,ski-turizamidr.)naovim,jošuvijek neotkrivenim i nedovoljno poznatim, prostorima posebno jepotenciranizgradnjomipuštanjemusaobraćajmagistralnogputaRi-san-Žabljak,čimesepošćenskikrajosjetnopribližiokakoCrnogor-skomprimorju,takoiŽabljakukaonajvažnijemturističkomcentrunasjeverunašedržave. Razumije se, sve to treba da prati i odgovarajući razvojturističke ponude (kvalitetni smještajni kapaciteti, ugostiteljstvo sadomaćim gastronomskim specijalitetima, skijaške staze, sportsko-rekreativniobjekti,biciklističkestaze,markiranjeplaninarskih stazaidr.),kaoipojačanapropagandno-marketinškaaktivnost,kojaćedo-prinijeti efikasnijoj promociji raskošnih turističkih vrijednosti i pre-poznatljivomlokalnomidentitetuovogdijelašavničkeopštine.


Planinarsko selo Nevidio


Kao što je poznato, turista XXI vijeka više se ne zadovoljavaklasičnomponudom.Umjestotogatražiinovativneturističkeponude,suprotne svjetove, inscenacije i dodatnu emocionalnu korist (atrak-tivniambijent,netaknutuidivljuprirodu,autentičnost,nezaboravneavanture, neobična iskustva, iznenađenja, podsticaje i dr.). Drugimriječima,„savremeniturističkinomad“želidavidiidoživineštosas-vimdrugo.TodrugomožedanađeudolinirijekeKomarnice,odnosnoupošćenskomkraju,kojipotencijalnomturistinudidramatičnuljepo-tu,poetikukamenihgromada,udaljenostodsvakodnevniceitajanst-venuegzotiku. Ali ovdje - pri tome - prethodno treba stvoriti neophodnesmještajnekapaciteteidrugeuslovezaprihvatirekreacijusvihonihkojipreferirajuaktivniboravakunetaknutojiraznolikojprirodiidiv-ljini.Dokseto,konačno,nedesi,oplahovitojrijeciKomarnici,gran-dioznom kanjonu Nevidio, slikovitim pošćenskim jezerima i drugimprirodnim atrakcijama u šavničkoj opštini, govoriće se - njegoševskirečeno-samokaoo„sovršenstvutvorenija“kojegzaobilaze-nažalost-svinajznačajnijisavremeniturističkitokoviikretanja.


KRAJ KOJI ČEZNEZA TURISTIČKOM VALORIZACIJOM

Tokom avgusta 2010. godine četiri dana sam sa prijateljimaboravio u Plavu. Bili smo smješteni na samoj obali Plavskog jezera,u veoma neobičnom i zanimljivommalom hotelu „Kula Damjanova“uvlasništvuvrijedne ipreduzimljiveporodiceTurković.Nanjihovomimanju,porednavedenoghotela,nalazi sečitavspektar raznovrsnihturističkihalternativaisadržaja.

Odista, proveli smo četiri nezaboravna dana u bajkovitomplavsko-gusinjskomkraju,kojisesrazlogomnazivabiseromBalkana.

Hotel Kula Damjanova


Svakitrenutaksmokoristilidasesusretnemoiupoznamosaprirodno-pejzažnimčarolijamailjepotamaovogkraja.Takosmo,poredPlava,posjetili živopisnuvarošicuGusinje, čarobne i nadalekopoznateAli-pašineizvore,vodopadzvaniGrlja,kojisebučnostropoštavaudubokiponor, tajanstvenoOkoSkakavice (jednoodnajvećihkraškihvrelauCrnojGori),impresivnuinestvarnuDolinuGrebaje(sigurnojednuodnajljepšihučitavojEvropi),veličanstvenoimističnoHridskojezeronanadmorskojvisiniod1970m,atraktivnoislikovitoVisitorskojezerosaplovećimostrvomnanadmorskojvisiniod1820m,impozantnividiko-vacnaVisitoru,odaklesepružajedinstveni ineponovljivipoglednapiktoresknu Plavsko-gusinjsku kotlinu sa Plavskim jezerom i rijekomLjučakojameandrirapodnukotline...

To je samomanji dio široke palete prirodnih, ambijentalnih iturističkihvrijednostiovog„Rajanakrajusvijeta“,kakonekifigura-tivnonazivajuplavsko-gusinjskikraj.„Zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala, kada je svoje čudesno djelo na mahove stvarala“-na-vedenizapisStefanaM.Ljubišeobokokotorskomzalivuibudvanskomprimorjumogaobisepodjednakoodnositiinaovunašuplaninskureg-iju.Očigledno,prirodajebilavrloizdašnaimaštovitakadajestvaralaovakvaveličanstvenaremekdjelaiizuzetneukrase,kojimagotovonasvakomkorakuobilujepodručjeplavskeopštine.

Budući da nijesmo bili posebno spremni, skloni i obdareni zaplaninarenje, bili smo - razumije se - uskraćeni za adrenalinske

Predvečerje na Plavskom jezeru


doživljajeiavanturekojepružaovakavvidturizmanapodručjulom-nih,vrletnihigorostasnihProkletija-crnogorskihAlpa.

Nema potrebe da se posebno iscrpljujem u deskripciji nave-denih,kao i svihonihovdjenenavedenihprirodnihčari i raznolikostiplavsko-gusinjskeoblasti.Dovoljno je rećida sviputevi ljepotevodeu ovaj kraj. Raskošneprirodnedragulje, kojima je itekakoobdarenaplavskaregija,netreba-dakle-opisivati,većovdjejednostavnotrebadoći,obićiihiuživatiunjihovojvolšebnojambijentalnojvrijednosti.

BoravećisamočetiridananaobaliPlavskogjezera,uzobilazaknaprijedpomenutihprirodnihčari,uvjeriosamseuonoštosamvećnanekinačinznao-dajeplavsko-gusinjskikrajnesumnjivonajljepši,na-jatraktivnijiinajizazovnijiplaninskiregionunašojdržavi.Upogleduanimacijepotencijalnogemitivnogtržišta,onsemoraštoprijenaćiulancuturističkihotkrivanjaovenaše„Zemljecrnihplanina“,jertakozdušnočeznezasvojompunomturističkomvalorizacijom.

Međutim,onoštomejeneprijatnoiznenadilojesteveomamalibrojturistakojesmoutovrijeme(početakavgusta-sami„špic“ljet-njeturističkesezone)moglisrestinaovimprostorima.Doduše,nemamtačanpodatakkolikoihjetihdanaregistrovanoustatističkojeviden-ciji,alinjihovbrojje-očigledno-drastičnobiouobrnutojproporcijisaobiljemprirodno-pejzažnihdraguljaidrugihizazovaplavsko-gusin-jskogpodručja.Najkraće rečeno -ni više ljepote,nimanjeposjeti-laca!Zaista,neshvatljivineskladidebalans.

Nadaleko poznati Ali - pašini izvori


Prosto začuđuje činjenicadapostojitakomalointeresovan-je potencijalnih turista za bo-ravak u Plavu. Kao osoba kojaponeštoznaoturizmu ikoja je,uz to, ponešto i pisala o crno-gorskom turizmu (prije svega, okupališnomiodmorišnomturizmuna Budvanskoj rivijeri), zapitaosamsezbogčegajesvetotako.Na jednoj strani imamo prelij-epi ičarobnikraj (pravusimfon-iju prirode i neizmjerno bogat-stvoslika),anadrugojstranivišenegoskromanbrojturistakojigaposjećuju.

Postavlja se pitanje kakotaj evidentni negativni gep,odnosno dualizam prevazići irazrješiti, a prvenstveno u in-teresu održivog ekonomskog iturističkog razvoja ovog dijela

CrneGore.Pomomskromnomubjeđenjuzatotrebaopredmetitičetiri osnovna uslova.

Prvi uslov podrazumijeva izgradnju moderne asfaltne saobraćajnicekoja će povezati Plav i Gusinje sa Podgoricom (zabo-ravljenimputemprekoalbansketeritorije,dolinomrijekeCijevne).Akosamdobroshvatiokazivanjaovdašnjihmještana, timebi seovajkraj,kojisadausaobraćajnompogledupredstavljaslijepocrijevoCrneGore,približioPodgoricinanekih70-80km,a središnjemdijelucrnogorskogprimorjanasamo130-140km.

Drugi uslovzaprosperitetniiodrživirazvojplavskogturizmasvo-disenarealizacijunavedenogprvoguslova,atreći uslovpodrazumijevaistoštoiprvi,odnosnodrugiuslov.

Ovakvonaglašavanjeprvog,drugogitrećeguslova(kojisedefac-tosvodenajednoteisto)nijesamopukaigrariječi,odnosnoposljedicanekekonfuzijeilizabune,većpredstavljarealniodrazonogaštosenalatinskomnaziva„conditiosinequanon“,tj.uslovbezkojegaseneštonemožeučiniti.Otudasam,ponavljanjemihijerarhijskimrangiranjemova tri posve istovjetna razvojna zadatka, samo želio da apostrofiramnjihovfundamentalniznačajzapotpunijuafirmacijiitržišnuvalorizacijuplavsko-gusinjsketurističkedestinacije.

Vodopad Grlja


Tajanstveno Oko Skakavice

Mistično Hridsko jezero na nadmorskoj visini od 1970 m


Jer, danas doći - ilustracije radi - iz Budve u Plav (udaljen-ost nekih 250 km), postojećim „kružnim tokom“ kroz vrletne isaobraćajem preopterećene Platije, preko Kolašina, Ribarevine, Be-rana iAndrijevice, predstavlja veliku avanturu, kojumnogi potenci-jalni turisti, bezobzira koliki bili fanovi raskošno lijepe i netaknuteprirode, žele da izbjegnu. Dakle, oni koji se u sadašnjim uslovimaodluče da godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora provedu na obaliPlavskogjezeranemogusetretiratikaoturisti,većvišekaoavantur-isti.Budućidasuavanturistiuturizmuuodnosunaonekojipodpadajupoduobičajeneturisteuogromnojmanjini,ondajesasvimrazumljivošto je „savremeni turistički nomad“uPlavuprava rjetkost.Tako ćebitiiubudućnosti,uprkoslijepimpričamainamjeramaoproglašenjugorostasnihProkletijapetimcrnogorskimnacionalnimparkom, izradipotrebne prostorno-planske dokumentacije, animiranju i privlačenjupotencijalnihinvestitoraidr.Toje-razumijese-svevažnoibitno,ali - u poređenju sa adekvatnim rješavanjem zastupanog problemaneposrednesaobraćajnepovezanostiplavsko-gusinjskogkrajasaPod-goricom i crnogorskim primorjem - predstavlja ipak drugorazrednizadatak.Jer,milionturistakoji svakegodineboravinacrnogorskomprimorjupredstavlja značajni rezervoar iz kojeg sepotencijalno,uznovoizgrađeniputPodgorica-Gusinje,dobruorganizaciju,promocijuianimaciju,mogucrpitibrojnijeturističkeposjeteivišednevniboravciuambijentutzv.crnogorskihAlpa.

Nestvarni pejzažni kolorit Doline Grebaje


Molika iz okoline Hridskog jezera - kraljica crnogorske flore


Treba reći da je izgradnja autoputa Bar - Boljare od vitalnogznačaja za ekonomski preporod čitavog područja koje se nalazi nasjeverunašedržave,patimeiplavskeregije.Objektivnoposmatrano,realizacijaovogstrateškogsaobraćajnogkoridoraćepopriličnopotra-jati. Stoga, nakon završetka i puštanja u eksploatacijumagistralnogputaRisan -Žabljak,CrnaGorauoblasti saobraćajne infrastrukturenemaprečegkratkoročnogzadatkaodizgradnjeregionalnogputaPod-gorica - Gusinje, koji dobrim dijelom prolazi preko teritorije namasusjedne Albanije. Ukoliko sam dobro shvatio pojedine stanovnikeplavskeopštine,albanskastranajevećotpočelasarealizacijomsvogdijelatraseovognekadačuvenogkaravanskogputakojijepovezivaoDubrovnikiKotorsaCarigradom.Stogabinabazibilateralnogspora-zumasaAlbanijomtrebalodefinisatidinamiku,kaoimeđusobnapra-va,obavezeiodgovornostiuveziizgradnjepredmetnesaobraćajnice.

Međutim,nijesamprevišesigurandajezastupanimagistralniputuaktuelnojStrategijirazvojasaobraćajaCrneGoreuvrštenmeđuprioritete.Zatobibiloneophodnodaseplavskaopština,kaoinjenaturističkaidrugaprivredaodlučno,bezodlaganja,uzrazumijevanjeipodrškunadležnihdržavnihorgana,izboredaštoprijeotpočneizgrad-njapredmetnogputa.Ovo je važno timprije, jer i albanskadržavaima realni interes da iz sredstava odobrenogmeđunarodnog kreditapodržiizgradnjupomenutesaobraćajnice.

Budvanska turistička ekspedicija na Visitorskom jezeru


Četvrti uslov za implementaciju održivog turističkog razvojaplavsko-gusinjskeregijeodnosisenasveostalo,naprijednepomenu-to,štojednudestinacijuinačepromovišekaoprimamljivuiatraktivnuzaorganizovaniboravakturista.Podtimsepodrazumijeva izgradnja i stvaranje kvalitetne turističke infrastrukture, a posebno hotel-skestrukture,„kičme“svakogturističkogprivređivanja,zatimpodi-zanjeiunapređenjekomunalnogkomforai infrastrukturneudobnostiturističkihmjesta(adekvatnozbrinjavanječvrstogkomunalnogotpa-da, održavanje i razvoj lokalne saobraćajnemreže, boljamarkacijaplaninarskih staza i dr.). Razumije se, izgradnja novih hotelskih ob-jekata(tipa„KulaDamjanova“isl.)samaposebićedoćinadnevniredkadaseopredmećenjemnaznačenogputaPodgorica-Gusinjeobezbi-jediosjetnovećiprilivpotencijalnihturista(kojivišenećebitiavan-turisti,većpravituristi),atimeiboljaprinosnasnagaizarađivačkasposobnostplavskog turizma.Toćebitidodatnimotiv ipodsticajzakonkretnaulaganjaurazvojreceptivnihidrugihkapacitetanaovompodručju.

Inasamomkraju,želiobihdaukažemdaupromocijiplavskogturizmaposebnotrebaafirmisatimultikulturalnost,etničku ivjerskutolerancijuisuživotCrnogoraca,Srba,Bošnjaka,MuslimanaiAlbanacanaovimprostorima.Uzbrojne i raznovrsneprirodnedragulje, kojihovdjeimauizobilju,destinacijskibrendplavsko-gusinjskogkrajatre-

Impresivni pogled sa Visitora na plavsku kotlinu


bagraditinasimbiozi i prožimanju raznih kultura i civilizacija, kaoi na svim vrijednostima otvorenog društva, ali uz potpuno očuvanjekulturnoginacionalnogidentitetasvihovdjeprisutnihetničkihzajed-nica.Savremeniturizamtonaročitopreferiraipostavljaufokussvoginteresovanja.

Floristički ukrasi iz plavsko-gusinjskog kraja

Trasa magistralnog puta Podgorica - Gusinje - Plav


Literatura i izvori:1. Crnogorčević,Mladen:„Crkve i manastiri u općini Budvanskoj“,

Zadar,1901.

2. Dömpke, Stephan: „Nacrt temeljne studije za uspostavljanje zaštićenog područja delte Bojane“, Berlin,2008.

3. Duletić,Vlado:„Budva od mita do stvarnosti“,Budva,2010.

4. Duletić, Vlado: „Budvanski turizam i održivi razvoj“, Budva,2011.

5. Đurašević,Silvana:„Turistička putovanja“, Podgorica,2008.

6. Edicija„Vijesti“-GradoviCrneGore:„Ulcinj“,Ulcinj,2009.

7. Gavela,Branko:„Herodotova istorija“,NoviSad,1980.

8. Grevs,Robert:„Grčki mitovi“,Beograd,2002.

9. Grevs,Robert:„Zlatno runo“,Beograd,1966.

10. Hadžibrahimović, Maksut Dž.: „Antički i srednjovjekovni grad Svač“,www.montenegrina.net.

11. Ivanović,MarkoĐ.:„Primorci pod crnogorskim barjakom“,Bud-va,2007.

12. Ivanović,MarkoĐ.:„Opet o granicama“,list „Primorske novine“,Budva,1.jul1988.

13. Jovović,Ivan:„Blaženi knez Vladimir“,www.montnegrina.net.


14. Krgović, Radmila: „Kanjon Nevidio - avantura za odvažne“, časopis „Renome“,Podgorica,oktobar2010.

15. Luketić,Miroslav:„Budva - Sv. Stefan - Petrovac“,Budva-Cetin-je,1966.

16. Luketić,Miroslav:„Kazivanja o prošlosti“,Budva,1988.

17. Ljubiša,StjepanM.:„Pričanja Vuka Dojčevića“,Titograd,1988.

18. Ljubiša, Stjepan M.: „Šćepan Mali“, Pripovijesti crnogorske iprimorske,Titograd,1988.

19. Martinović,Miraš:„Putevi Prevalise“, Podgorica,1999.

20. Međunarodni institut za turizam Ljubljana: „Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori“,Podgorica,2005.

21. Nakićenović,popSava:„Boka“, Beograd,1913.

22. Peričić,Eduard:„Sclavorum Regnum Grgura Barskog - Ljeto-pis popa Dukljanina“,Bar,1998.

23. Radović,Miljan:„Turistička geografija Crne Gore“,Bar-Kotor,2010.

24. Redakcija za istoriju Crne Gore: „Istorija Crne Gore“, knjigaprva,drugaitreća,Titograd,1967,1970.i1975.

25. Rotković,Radoslav:„Sazdanje Cetinja“,Titograd,1984.

26. Srejović,Dragoslav:„Drevna Budva u mitu i istoriji“,monografi-ja„Budva“,Budva,1996.

27. Stanojević,Gligor:„Šćepan Mali“,Beograd,1957.

28. Vuković,Čedo:„Crnogorsko proljeće“, Cetinje,2006.

Documents

ZAPISI SA KAMENA CRNOGORSKOG - Montenegrina.netmontenegrina.net/wp-content/uploads/2012/12/ZAPISI-SA-KAMENA... · ZAPISI SA KAMENA CRNOGORSKOG 11 turističke vrijednosti. To bi značilo