Komercijalni zapisi 2009

Komercijalni zapisi 2009

Zagreb, 3. rujna 2009.

Sadraj1. Trite komercijalnih zapisa u Republici Hrvatskoj .................................................................... 3 1.1. 1.2. 1.3. 2. Komercijalni zapisi ................................................................................................................. 3 Pregled trita ........................................................................................................................ 3 Ulaganja u komercijalne zapise ............................................................................................. 9

Makroekonomski pregled............................................................................................................. 14 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. Recesijska 2009................................................................................................................... 14 Kretanja u realnom sektoru nepovoljna u prvih est mjeseci 2009...................................... 14 Inflacija se vraa prema dugogodinjem trendu .................................................................. 15 HNB u borbi s deprecijacijskim pritiscima ............................................................................ 16 Kamatne stope na kredite poduzeima nastavile rasti ........................................................ 16 Visoke kunske kamate posljedica suene likvidnosti........................................................... 17

3.

Izdavatelji ....................................................................................................................................... 18 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. Belie.................................................................................................................................. 18 Dalekovod ............................................................................................................................ 20 Digitel medijski servisi .......................................................................................................... 22 H1 Telekom .......................................................................................................................... 24 HG Spot................................................................................................................................ 26 Institut IGH ........................................................................................................................... 28 Ingra ..................................................................................................................................... 30 Jadranka............................................................................................................................... 32 KING ICT.............................................................................................................................. 34

3.10. Konstruktor-Inenjering ........................................................................................................ 36 3.11. M SAN Grupa ....................................................................................................................... 38 3.12. Magma ................................................................................................................................. 40 3.13. Medika.................................................................................................................................. 42 3.14. Metronet ............................................................................................................................... 44 3.15. Nexe Grupa .......................................................................................................................... 46 3.16. Petrokemija .......................................................................................................................... 48 3.17. Plodine ................................................................................................................................. 50 3.18. Podravka .............................................................................................................................. 52 3.19. Zagreb-montaa................................................................................................................... 54 3.20. ito ....................................................................................................................................... 56

2

Trite komercijalnih zapisa u Republici Hrvatskoj

Komercijalni zapisi plasirati zainteresiranim ulagateljima u roku od svega nekoliko dana. Ono to ovakav oblik financiranja takoer ini zanimljivim korporativnom sektoru jesu strogi uvjeti kreditiranja poslovnih banaka, koje u pravilu trae zalog. Budui da su najee u pitanju nekretnine, osiguravanje veeg klasinog zajma nije jednostavno, ime komercijalni zapisi postaju vrlo kredibilna alternativa.

1.

Trite komercijalnih zapisa u Republici HrvatskojKomercijalni zapisi

1.1.

Komercijalni zapis je prenosivi, kratkoroni duniki financijski instrument (dospijea do godine dana), izdan na ime, u nematerijaliziranom obliku koji predstavlja izravnu, bezuvjetnu i najee neosiguranu obvezu izdavatelja te omoguuje Komercijalni zapis je odgovarajui instrument za klijenta koji trai srednje do vee iznose kratkoronih sredstava. Na ovaj nain svoje potrebe za kratkoronim izvorima financiranja zadovoljavaju respektabilne kompanije iju snagu i kredibilitet prepoznaju ulagatelji na tritu. Struktura izdavatelja komercijalnih zapisa u posljednjih sedam godinaPTKM;2% HP;2% KSIN;3% ZGMN;2% ISTT;1% JRLN;2% PODR;8% TEAM;1% ATPL;2% BLSC;5% KNGI;1% JADR;2% MSAN;4% KRAS;2% RPRO;1% DIMS;2% PBZC;4% PLVA;8% LURA;3% IGH;3% HGSP;2% DLKV;9% MDKA;6% VART;1% JDGL;1% MTEL;1% NEXE;1% MGMA;7% OPHR;2% KAMG;1% INGR;6% H1TE;3% WUSP;0% ATGR;2% ZTOS;1%

1.2.

Pregled trita

podmirenje kratkoronih potreba izdavatelja, na nain da izdavatelj, ovisno o situaciji na tritu, izdaje tranu zapisa koja je unutar limita uspostavljenog programa. Program izdavanja komercijalnih zapisa jest program financiranja kratkoronih potreba poduzea s vremenskim rokom od godine dana unutar kojeg je izdavatelju omogueno izdavanje trani komercijalnih zapisa do maksimalno ukupnog iznosa predvienog programom. Komercijalni zapisi ulagatelju nose prinos u obliku diskonta, odnosno razlike izmeu nie cijene po kojoj je komercijalni zapis kupljen i pune cijene (100% iznosa) po kojoj se komercijalni zapis iskupljuje o dospijeu. Neke od prednosti financiranja putem izdavanja komercijalnih zapisa za izdavatelja su: financiranje po trino konkurentnoj stopi te smanjivanje trokova financiranja (povijesno gledajui, izdavanjem komercijalnih zapisa, poduzea koja su se za isto odluila imala su neto nii troak financiranja nego to je bila kamatna stopa na kratkorone kredite poduzeima) prilagodba veliine i valute izdanja, ronosti i dinamike financiranja potrebama izdavatelja i zahtjevima ulagatelja izgraivanje trine reputacije izdavatelja, omoguavanje budue jednostavnije i efikasnije provedbe izdanja svih financijskih smanjivanje instrumenata kreditne izdavatelja s duim ili neogranienim rokom dospijea izloenosti prema poslovnim bankama - niti jedno poduzee u budunosti nee moi svoje cjelokupno poslovanje vezati uz jednu banku - strani vlasnici domaih banaka velik naglasak daju na diverzifikaciju kreditnog portfelja i smanjenje izloenosti prema pojedinanim poduzeima omoguuje oslobaanje imovine od hipoteke - komercijalni zapis je najee neosigurani financijski instrument brz izvor financiranja bez nepotrebne papirologije prisutnost na tritu kratkoronih financijskih instrumenata omoguuje efikasniji pristup tritu dugoronih financijskih instrumenata diverzifikacija izvora financiranja nakon uspostave programa mogunost pribavljanja sredstava u roku pet radnih dana Drugim rijeima, logika kojom se izdavatelji vode vrlo je jednostavna i poiva na nekoliko bitnih faktora. Naime, za razliku od klasinog bankovnog zajma, izdanje komercijalnih zapisa mogue je realizirati u iznimno kratkom vremenskom razdoblju, pod uvjetom da ve postoji zacrtani program izdavanja, pojedinu je tranu, kao dio programa, mogue

PLOR;3%

* travanj 2002. kolovoz 2009.Izvor: Privredna banka Zagreb

Prvi izdavatelj komercijalnih zapisa u Hrvatskoj bila je Pliva d.d. U 1998. godini Pliva je uspostavila program euro-komercijalnih zapisa u vrijednosti 100 mil. USD da bi u 2003. godini, nakon isteka inicijalnog programa, uspostavila program eurokomercijalnih zapisa u vrijednosti 250 mil. EUR to je najvie doprinijelo rastu ukupnog iznosa uspostavljenih programa u 2003. godini (vidi grafiki prikaz u nastavku). Primjer Plive slijedili su u 2002. uspostavom programa izdavanja komercijalnih zapisa Belie, Jadranka i Podravka, a godinu dana kasnije u krug izdavatelja komercijalnih zapisa uli su i Atlantic grupa, Kra, i Lura (Dukat). U 2004. godini samo je Medika uspostavila program izdavanja komercijalnih zapisa u iznosu od 100 mil. kn. U 2005. godini program izdavanja komercijalnih zapisa uspostavili su Dalekovod i Ingra, a u 2006. Atlantska plovidba, Istraturist, JadranGalenski laboratorij (JGL), Magma, M San Grupa, Oktal Pharma te PBZ Card u ukupnom iznosu od 1,0 mlrd. kn.

3

Trite komercijalnih zapisa u Republici Hrvatskoj Ukupan iznos uspostavljenih Programa*mil.kn2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. I-VIII 2009.

Komercijalni zapisi U 2006., uslijed povoljnog kretanja kamatnih stopa na TZ, iznos izdanja komercijalnih zapisa ponovno raste na 882 mil. kn. Pozitivan trend nastavljen je i u prvoj polovini 2007., sa vrhuncem poetkom srpnja. Poetkom 2008., ponovno je, nakon vie od 2 godine, primjetan pad iznosa novoizdanih komercijalnih zapisa, meutim trend se poinje okretati krajem prvog tromjeseja otkada iznos izdanih komercijalnih zapisa u 2008. stabilno raste, te se tijekom 2008. godine kree na prosjenih 950 mil. kn. Unato nepovoljnoj situaciji na tritu kapitala tijekom 2009. godine, potreba za obrtnim sredstvima od strane izdavatelja u drugi plan stavlja visoke kamatne stope na TZ, pa u prvom polugoditu 2009. godine biljeimo konstantan rast novoizdanih komercijalnih zapisa da bi u lipnju 2009. godine bio ostvaren rekordan iznos komercijalnih zapisa u optjecaju u iznosu od 1,4 mlrd. kn. Trenutno se u optjecaju nalazi oko 1,3 mlrd. kn komercijalnih zapisa.

* ukljuuje program euro-komercijalnih zapisa Plive uspostavljen 2003.Izvor: Privredna banka Zagreb

U 2007. program je uspostavilo ak 10 izdavatelja: Rijeka Promet, Plodine, King ICT, HG Spot, Jadrolinija, Kamgrad, Varteks, Digitel M.S., Wulf sport i Zagreb-montaa u ukupnom iznosu od 1,6 mlrd. kn, dok su u 2008. godini program uspostavili Team, H1 telekom, Konstruktor-Inenjering, Institut IGH, ito i Metronet telekomunikacije u ukupnom iznosu od 1,1 mlrd. kn. Neto je manji iznos uspostavljenih programa u prvoj polovini 2009., a iste su uspostavili Petrokemija, Nexe Grupa i Podravka. Uspostava programa izdavanja komercijalnih zapisa predstavlja vrlo dobru podlogu za domae izdavatelje prije izlaska na trite dugoronog duga. Taj put slijedile su Pliva, Podravka, Plava Laguna, Atlantic Grupa, Medika, Ingra, JGL, Jadranka, Jadrolinija, Rijeka promet i Plodine koji su povjerenje ulagatelja zadobiveno uspjenom uspostavom programa komercijalnih zapisa kapitalizirali kroz dodatno smanjenje prinosa prilikom kasnijeg izdavanja obveznica. Povijesno gledano, iznos ukupno izdanih komercijalnih zapisa po godinama varirao je ovisno o trinim uvjetima u svakoj od njih (vidi grafiki prikaz u nastavku). Tako od travnja 2002. iznos komercijalnih zapisa u optjecaju kontinuirano raste sljedeih godinu dana i u srpnju i kolovozu 2003. dostie 617,0 mil. kn. Sukladno tome, u 2003. od ukupno izdanih 660,0 mil. kn komercijalnih zapisa najvei dio izdan je upravo u prvom polugoditu, kada je kamatna stopa na TZ bila izrazito povoljna. No, uslijed nepovoljnog kretanja kamatnih stopa nakon uvoenja restriktivnih mjera HNB-a u drugoj polovini 2003., dolazi do smanjivanja iznosa izdanja komercijalnih zapisa. Isti trend nastavio se i u 2004. i 2005. da bi u srpnju i kolovozu 2005. dostigao najniu razinu od samo 10 mil. kn Pregled ukupno izdanih komercijalnih zapisa po godinamamil.kn 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. I-VIII 2009.

Pregled ukupno izdanih komercijalnih zapisa po ronostimil. kn5.250 4.500 3.750 3.000 2.250 1.500 750 0 7-91 dan 92-182 dana 183-364 dana

* travanj 2002. kolovoz 2009.Izvor: Privredna banka Zagreb

Rok dospijea pojedinih trani komercijalnih zapisa u pravilu je 91, 182 ili 364 dana, meutim trane se mogu izdati i s drugim rokovima dospijea pri emu isti ne mogu biti krai od 7 niti dulji od 364 dana. U razdoblju travanj 2002. kolovoz 2009. najkrai rok dospijea trane bio je 29 dana, a najdui 364 dana. U Hrvatskoj se tako u usporedbi s amerikom i europskom praksom izdaju komercijalni zapisi neto due ronosti. Prosjena veliina trane komercijalnih zapisa iznosi 41,3 mil. kn, iznos najvee kunske trane bio je 200 mil. kn (Pliva) dok je najmanji iznos trane bio 3,3 mil. kn (Magma). U promatranom razdoblju, 36 izdavatelja izdala su ukupno 143 trane komercijalnih zapisa denominiranih u kn ili EUR, razliitih ronosti, ukupnog nominalnog iznosa od 5,9 mlrd. kn. Najaktivniji izdavatelj po broju izdanih trani je Belie d.d., dok je Dalekovod d.d. izdavatelj koji je u promatranom razdoblju izdao najvei nominalni iznos komercijalnih zapisa, 542 mln. kn. U optjecaju su trenutno 34 trane komercijalnih zapisa 18 razliitih izdavatelja ukupnog nominalnog iznosa 1,3 mlrd. kn. Najvei iznos komercijalnih zapisa u optjecaju ima Dalekovod (186,4 mil. kn), a najvei broj trani u optjecaju (6) ima Petrokemija.

Izvor: Privredna banka Zagreb

4


Komercijalni zapisi

Pregled izdanja komercijalnih zapisa od travnja 2002. do kolovoza 2009.

Izdavatelj Atlantic Grupa d.d. Atlantska plovidba d.d. Belie d.d. Dalekovod d.d. Digitel M.S. d.o.o. Dukat d.d. H1 Telekom d.d. HG SPOT d.d. HP-Hrvatska pota d.d. Institut IGH d.d. Ingra d.d. Istraturist d.d. Jadranka d.d. Jadrolinija JGL d.d. Kamgrad d.o.o. KING ICT d.o.o. Konstruktor Inenjering d.d. Kra d.d. M SAN Grupa d.d. Magma d.d. Medika d.d. Metronet telekomunikacije d.d. NEXE Grupa d.d. Oktal Pharma d.o.o. PBZ CARD d.o.o. Petrokemija d.d. Pliva d.d.* Plodine d.d. Podravka d.d. Podravka d.d. Rijeka promet d.d. TEAM d.d. Varteks d.d. Wulf sport d.d. Zagreb-Montaa d.o.o. ITO d.o.o. UKUPNO

Izdano Agent izdanja i Dealer Iznos (mil. kn) Broj trani RBA PBZ PBZ PBZ RBA PBZ HPB ZB HPB ZB PBZ ZB PBZ ESB PBZ RBA RBA ZB/ESB PBZ PBZ PBZ PBZ RBA RBA RBA PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ RBA PBZ RBA ZB PBZ ZB ZB 110,00 130,00 271,70 541,61 147,36 177,00 149,71 105,00 110,00 154,82 333,13 70,00 104,08 140,00 50,00 50,00 56,30 173,94 95,00 236,45 412,69 330,00 77,15 75,31 100,00 220,00 101,92 450,00 150,00 330,00 133,61 40,00 40,00 80,00 8,50 95,00 59,31 5.909,59 4 3 15 9 3 4 4 2 1 2 8 1 9 2 2 1 2 2 4 7 9 7 3 1 2 3 6 3 4 8 1 1 1 2 1 4 2 143

U optjecaju Iznos (mil. kn) 0,00 0,00 0,00 186,36 47,36 0,00 104,71 55,00 25,25 74,82 105,13 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 11,30 73,94 0,00 49,25 122,25 60,00 0,10 75,31 0,00 0,00 101,92 0,00 0,00 0,00 133,61 0,00 0,00 0,00 0,00 45,00 29,31 1.300,62 Broj trani 0 0 0 5 1 0 3 1 1 1 3 0 0 0 0 0 1 1 0 2 2 1 1 1 0 0 6 0 0 0 1 0 0 0 0 2 1 34

*Program euro-komercijalnih zapisa iznos izdanih KZ-a odnosi se samo na kunska izdanja Izvor: SKDD

5


Komercijalni zapisi

U nastavku je prikazana struktura izdavatelja komercijalnih zapisa u optjecaju.

Poveana potranja institucionalnih ulagatelja za komercijalnim zapisima zasigurno je posljedica njihovog visokog prinosa u usporedbi s prijanjim godinama (prosjena vagana kamatna stopa na kunske komercijalne zapise izdane u 2009. godini iznosi 10,73%, a za izdanja sa valutnom klauzulom 9,88%). U situaciji kada su ulagatelji gladni prinosa, a banke sklone diverzifikaciji kreditnog portfelja, velika potranja moe

Struktura izdavatelja komercijalnih zapisa u optjecajuMDKA 4,6% INGR 8,1%

PTKM 7,8% DIMS 3,6% NEXE 5,8% PODR 10,3% HP 1,9% KNGI 0,9%

MGMA 9,4% HGSP 4,2% MSAN 3,8% ZGMN 3,5% KSIN 5,7%

drastino sniziti cijenu kapitala, pa ovakav nain financiranja nerijetko postaje jeftiniji od bankovnog zajma. To je, primjerice, dolo do izraaja poetkom 2007. godine, kada se razlika stope prinosa na komercijalne zapise i referentne stope prinosa svela na svega 50 baznih bodova (0,50%). Vrlo nizak spread nije pak karakteristian za krizne situacije, kada se rizik defaulta u sluaju javnog i korporativnog sektora vrlo razliito percipira, kao to je to, primjerice, u sluaju posljednjih mjeseci, tijekom kojih je spread narastao do 350 baznih bodova. U nastavku je prikazano kretanje referentne stope (benchmarka), prinosa i spreada u 2007., 2008. i 2009. godini kod izdanja kunskih trani komercijalnih zapisa ronosti 364 dana.

MTEL 0,0% DLKV 14,3% ZTOS 2,3%

H1TE 8,1% IGH 5,8%


Kretanje benchmarka i prinosa za 2007., 2008. i 2009. kod izdanja trani ronosti 364 dana (kunska izdanja)

Sve trane komercijalnih zapisa izdane do kraja 2008. godine bile su kunske (izuzev komercijalnih zapisa Plive), to se mijenja tijekom 2009. godine kada je od 29 izdanih trani, ak 19 trani u ukupnom iznosu od 883,6 mil. kn (83,3%) denominiranih u EUR. Od spomenutih 36 izdavatelja u proteklom sedmogodinjem razdoblju, 18 izdavatelja je za Agenta i Dealera Programa izdavanja komercijalnih zapisa izabralo Privrednu banku Zagreb (PBZ), to PBZ ini vodeom bankom na podruju araniranja izdavanja kratkoronih dunikih financijskih instrumenata. Slijede Raiffeisenbank Austria, Zagrebaka banka, Hrvatska potanska banka i Erste&Steiermaerkische bank.

12,0% 11,0% 10,0% 9,0% 8,0% 7,0% 6,0% 5,0% 4,0% 3,0% Prinos Benchmark

Trini udio Dealera i Agenta izdanja u ukupno izdanim komercijalnim zapisima Spreadovi u 2007., 2008. i 2009. kod izdanja trani ronosti 364 dana (kunska izdanja)b.b.

ESB 3,8% ZB 11,0%

HPB 4,4%

RBA 13,4%

Izvor: Privredna banka Zagreb, ZSE

6

16 .0 1. 16 200 7 .0 3. 16 200 7 .0 5. 20 16 07 .0 7. 20 16 07 .0 9. 20 16 07 .1 1. 20 16 07 .0 1. 16 200 8 .0 3. 16 200 8 .0 5. 20 16 08 .0 7. 20 16 08 .0 9. 20 16 08 .1 1. 20 16 08 .0 1. 16 200 9 .0 3. 20 16 09 .0 5. 20 09

PBZ 67,4%

* pomini prosjek koji obuhvaa 4 prethodne trane komercijalnih zapisa Izvor: Privredna banka Zagreb

16 .0 1. 16 07 .0 3. 16 07 .0 5. 16 07 .0 7. 16 07 .0 9. 16 07 .1 1. 16 07 .0 1. 16 08 .0 3. 16 08 .0 5. 16 08 .0 7. 16 08 .0 9. 16 08 .1 1. 16 08 .0 1. 16 09 .0 3. 16 09 .0 5. 09


600 500 400 300 200 100 0Spread (b.b.) Linearni (Spread (b.b.) ) 4 per. pok. pros. (Spread (b.b.) )

Trite komercijalnih zapisa u Republici Hrvatskoj Openito, kretanje prinosa na komercijalne zapise do sada je u pravilu odreivalo i smjer kretanja iznosa izdanih komercijalnih zapisa u optjecaju. Pri tome je vano naglasiti da ulagatelji kao referentnu vrijednost (benchmark) za odreivanje zahtijevanog tj. oekivanog prinosa na komercijalne zapise koriste kamatnu stopu na trezorske zapise Ministarstva financija ("TZ") odgovarajue ronosti i denominacije. Tako je primjerice, razlog smanjene aktivnosti izdavanja komercijalnih zapisa krajem 2003. godine, tijekom cijele 2004. te prve polovine 2005. godine bilo poveanje kamatnih stopa na TZ. Usporedbe radi, poetkom 2003. godine kamatna stopa na trezorski zapis dospijea 91 dan iznosila je 2,10%, 182 dana 2,50%, a 364 dana 3,00%, dok su u listopadu iste godine zabiljeene najvie kamatne stope na TZ dospijea 91 dan 6,50%, 182 dana 6,71% i 364 dana 7,15%. Slian scenarij dogodio se i krajem 2007. i prvoj polovini 2008. kada takoer dolazi do naglog rasta kamatnih stopa na sva dospijea trezorskih zapisa (s 3,2% na 4,1% na 91 dan, s 3,4% na 4,6% na 182 dana te s 4,5% na 5,6% na 364 dana). Meutim neto drugaiji trend biljeimo u drugoj polovini 2008. i tijekom 2009. Unato znaajno viim kamatnim stopama na TZ, koje su se kretale u rasponu, 5,00%-7,60% za dospijea 91 dan; 5,30%-7,75% za dospijea 182 dana i 5,60%-7,95% za

Komercijalni zapisi dospijea 364 dana, broj novoizdanih komercijalnih zapisa se poveava i biljee se rekordni iznosi komercijalnih zapisa u optjecaju. Razlog prvenstveno lei u nelikvidnosti cjelokupnog gospodarskog i financijskog sustava, te potrebi izdavatelja za obrtnim sredstvima koje je sve tee pribaviti. Takoer, uslijed neizvjesnosti oko aktivnosti HNB-a vezanih za obranu teaja i sve veeg interesa ulagatelja za tranama denominiranim u EUR, krajem 2008. Ministarstvo financija po prvi puta izdaje trezorske zapise s valutnom klauzulom odnosno denominirane u EUR ("TZ VK") dospijea 364 dana i s kamatnom stopom od 7,95%. Tijekom 2009. kamatna stopa na iste kretala se u rasponu 7,50%-7,95%, uz prosjek od 7,84%. Daljnje jaanje neizvjesnosti oko teajne politike HNB-a poetkom 2009., kao i ve spomenuto pomanjkanje interesa ulagatelja za kunskim tranama potaknulo je i izdavatelje da do potrebnih sredstava dou izdavanjem trani denominiranih u EUR. Kamatna stopa postignuta na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa (25.08.2009.) iznosi 7,60% za dospijee 91 dan, 7,70% za 182 dana, 7,80% za 364 dana i 7,50% za 364 dana s valutnom klauzulom. Povijesno kretanje prinosa na TZ prikazano je na grafikonu u nastavku.

Kretanje prinosa na trezorske zapise% 9,0 8,5 8,0 7,5 7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5.03 .03 .03 .03 .04 .04 .04 .04 .05 .05 .05 14 . 01 14 . 04 .05 14 . 07 14 . 10 14 . 01 14 . 04 14 . 07 14 . 10 14 . 01 14 . 04 14 . 07 14 . 10 14 . 01

TZMF 91 dan TZMF 364 dana

TZMF 182 dana TZMF 364 dana VK

.06

.06

.09

.06

.06

.07

.07

.07

.07

.08

.08

.08

.08

14 . 04

14 . 04

14 . 07

.09

14 . 10

14 . 01

14 . 04

14 . 07

14 . 10

14 . 01

14 . 04

14 . 07

14 . 10


Trite kapitala, osobito trite kratkoronih vrijednosnica ekspanzivan razvoj biljei poetkom 2001. Snaan rast depozita (osobito stanovnitva) kreirao je visoku likvidnost bankarskog sektora krajem 2002. i u prvoj polovini 2003. Rezultat je snaan porast ulaganja u trezorske zapise Ministarstva financija te rekordno niske kratkorone kamatne stope (prinos na jednogodinji TZ 17. prosinca 2002. iznosio je 2,80%). Snaan rast imovine novanih fondova takoer potie snaan rast potranje za kratkoronim zadunicama. Mjere HNB-a koje su uslijedile utjecale su na smanjenje likvidnosti financijskog sektora i rezultirale velikim rastom kratkoronih kamatnih stopa u ljeto i jesen 2003. (jednogodinji TZ poetkom 7

listopada 2003. iznosio je 7,15%). Nakon smirivanja situacije i djelomine korekcije kamatnih stopa tijekom studenog i u drugoj polovini prosinca, uslijed novih mjera sredinje banke te najava mjera iste za 2004., ponovno dolazi do porasta kamatnih stopa. Vie razine kamatnih stopa, uz povremene padove, zadrale su se tijekom 2004. te u prva tri tromjeseja 2005. to je rezultiralo smanjenjem iznosa komercijalnih zapisa u optjecaju na minimum. Devizne intervencije HNB-a krajem 2005. kada je plasirano 1,2 mlrd. kn, te smanjenje stope obvezne priuve, ime su se dodatno oslobodila kunska sredstva banaka, utjecale su na visoku kunsku likvidnost, a samim time i na smanjenje kamatnih stopa na novanom tritu. Sve to

14 . 01

14 . 07

.09

Trite komercijalnih zapisa u Republici Hrvatskoj rezultiralo je ponovnom ekspanzijom trita komercijalnih zapisa, koja dobiva dodatni poticaj u prvoj polovini 2007. kada je zabiljeeno daljnje smanjenje kamatne stope na TZ u odnosu na 2006. kao i velik interes ulagatelja za TZ to je utjecalo na smanjenje njihova prinosa. Posljedino, njihovo smanjenje odrazilo se i na smanjenje zahtijevanog prinosa na komercijalne zapise, to je ovaj oblik financiranja uinilo atraktivnim i isplativim mnogim poduzeima na hrvatskom tritu. Stoga je, tijekom 2007., nastavljen kontinuitet snanog rasta ukupnog iznosa komercijalnih zapisa u optjecaju i uspostava novih programa izdavanja komercijalnih zapisa. Ishod takvog trinog stanja bio je premaivanje brojke od milijardu kuna komercijalnih zapisa u optjecaju po prvi puta u povijesti. Uslijed novih mjera HNB-a s kraja lipnja 2007., kojima se ograniava rast kreditnih plasmana banaka (u iji izraun ulazi i iznos uloen u komercijalne zapise), naglog poveanja kamatnih stopa na trezorske zapise (npr. sa 3,5% u oujku 2007. na 5,6% u oujku 2008. za TZ dospijea 364 dana), te rastueg trenda inflacije, stanje na tritu se mijenja, pa tijekom prvog tromjeseja 2008. dolazi do stagnacije a zatim i blagog pada komercijalnih zapisa u optjecaju. Meutim ve u ljeto 2008., unato viim kamatnim stopama koje su do kraja 2008. znaajno porasle (npr. na 7,95% za TZ dospijea 364 dana),

Komercijalni zapisi raste iznos i komercijalnih zapisa u optjecaju koji se tijekom 2009. kree na razinama iznad 1,1 mlrd. kn, s vrhuncem dostignutim u lipnju 2009. (1,4 mlrd. kn). Navedeni fenomen (rast iznosa izdanja unato rastu kamatnih stopa koje se u proteklih godinu dana nalaze na povijesnom maksimumu) povezujemo s injenicom loe likvidnosti u realnom gospodarstvu, pootrenim kreditnim uvjetima kod poslovnih banaka te injenici da je usprkos turbulencijama na tritu kapitala, kako domaem, tako i inozemnom, potranja za kratkoronim instrumentima fiksnog prinosa poprilino velika, pogotovo od strane mirovinskih fondova i osiguravajuih drutava, ali i investicijskih fondova, pogotovo onih novanih, ija je imovina, za razliku od ostalih investicijskih fondova (dionikih, mjeovitih, obveznikih), zadrala vrijednost na razinama od 4,0 mlrd. kn. (31.07.2009. 4,3 mlrd. kn). U 2009. je zamjetan i pad interesa ulagatelja za kunskim tranama, pa je veina izdanih trani komercijalnih zapisa sa valutnom klauzulom odnosno denominiranih u EUR (udio od 83,3% u 2009.). Miljenja smo da e i u sljedeih godinu dana preferencija ulagatelja biti za izdanjima komercijalnih zapisa s valutnom klauzulom.

Izdanja i dospijea komercijalnih zapisa od sijenja 2005. do kolovoza 2009.mil. kn 1.600 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 60 0 -200 -19 -400 sij-051.134 1.335 1.296

842 515 313 93 168 117 115 95 70 60 75 -10 -10 75 30 635 682 710

1.117 1.137 1.010 943 871 862 902

1.103 971 866 991 992 991

60

60

10 -60

18 8

145 100

75

217 90

245 140 90 50 30

248 202 196 190 166 137 144 172 91 74 120 130 10854 60 11 55 71 7 39 50 75 36 -25 -230 -262 -50 -90 -50 -90 -140 -145 -175 -29-39 -36 -95 -50-75 -120 -130-167 -108 -172

-53-30 -87-70-90-30-70-95-95-30 -30

tra-05

srp-05

lis-05

sij-06

tra-06

srp-06

lis-06

sij-07

tra-07

srp-07

lis-07

sij-08

tra-08

srp-08

lis-08

sij-09

tra-09

srp-09

iznos izdanja

dospijeva

u optjecaju


Sekundarno trite komercijalnih zapisa u Hrvatskoj jo uvijek je prilino nelikvidno to potkrepljuju podaci o udjelu prometa komercijalnim zapisima u ukupno ostvarenom prometu na Zagrebakoj burzi koji je primjerice u 2008. iznosio svega 0,3%. Naime, uobiajeno je da ulagatelji kupuju komercijalne zapise s namjerom da ih dre do dospijea to je i razumljivo s obzirom na injenicu da izdavatelj esto izdaje zapis takve ronosti koja je prethodno usuglaena sa ulagateljima. Meutim, unato niskom udjelu u ukupnom prometu, u posljednje tri godine promet komercijalnim zapisima na Zagrebakoj burzi u stalnom je porastu. Tako je primjerice u 2008. promet komercijalnim zapisima iznosio 103,5 mil. kn to je dvostruko vie u odnosu na 2007. i gotovo esterostruko vie u odnosu na 2006. U prvih osam mjeseci 2009. ostvaren je promet u iznosu od 71,7 mil. kn to je, usporeujui s istim razdobljem 2008., dvostruko vie (vidi grafiki prikaz u nastavku).mil. kn105 90 75 60 45 30 15 0

Pregled prometa komercijalnim zapisima na Zagrebakoj burzi

2006.

2007.

2008.

I-VIII 2007.

I-VIII 2008.

I-VIII 2009.

Izvor: ZSE

S razvojem trita komercijalnih zapisa za oekivati je da e se ovakav trend nastaviti i dalje.

8


Komercijalni zapisi

1.3.

Ulaganja u komercijalne zapise

Struktura ulagatelja u komercijalne zapise koji su u optjecaju (kolovoz 2008. kolovoz 2009.)

U posljednjih sedam godina najznaajniji su ulagatelji u komercijalne zapise bili investicijski fondovi koji su upisali gotovo polovinu dosadanjih izdanja komercijalnih zapisa, odmah zatim banke, mirovinski fondovi i osiguravajua drutva.Ostali 6,2% Banke 24,8% Investicijski fondovi 27,1%

Struktura ulagatelja u komercijalne zapise u posljednjih sedam godinaBanke 34,7% Ostali 2,2%

Investicijski fondovi 49,4%

Osiguravajua drutva 8,0%

Mirovinski fondovi 33,9%

Napomena: Odnosi se na komercijalne zapise kod kojih je PBZ Agent i Dealer Programa Izvor: Privredna banka Zagreb

Osiguravajua drutva 2,4% Mirovinski fondovi 11,3%

Izlaskom na trite novca i/ili kapitala poduzea proiruju svoju bazu potencijalnih zajmodavaca za vie od 188% to je vidljivo iz dosadanje strukture ulagatelja u komercijalne zapise. Naime, ako banke predstavljaju 34,7% ulagatelja/kreditora putem komercijalnih zapisa, bankovnim kreditom, tada je, u usporedbi s klasinim kod raspon moguih kreditora

Napomena: Odnosi se na komercijalne zapise kod kojih je PBZ Agent i Dealer Programa Izvor: Privredna banka Zagreb

U odnosu na proteklu godinu zamjetan je trend postupnog smanjenja udjela banaka na 34,7% u 2009. sa 36,9% u 2008., kao i smanjenja udjela investicijskih fondova s 54,3% u 2008. na 49,4% u 2009. Navedena smanjenja udjela odraz su prvenstveno ve spomenute smanjene likvidnosti cjelokupnog financijskog i gospodarskog sustava u proteklih godinu dana. Na smanjenje udjela banaka u protekle dvije godine dodatno utjeu i ograniavajue mjere HNB-a na rast kreditnih plasmana, dok investicijske fondove prati znaajno smanjenje imovine, a samim time i limita za ulaganje koji su dodatno ogranieni novim izmjenama i dopunama Pravilnika o dozvoljenim ulaganjima i ogranienjima ulaganja otvorenih investicijskih fondova. Udjel osiguravajuih drutava je i dalje relativno malen (2,4%), dok je udio mirovinskih fondova znatno porastao (s 6,4% u 2008. na 11,3%), ulaganja prvenstveno obveznih i zahvaljujui dobrovoljnih liberalizaciji mirovinskih ogranienja fondova u

komercijalnih zapisa 1,88 puta vei. Nadalje, izdavanjem komercijalnih zapisa poduzee omoguuje ulagateljima koji to ne mogu direktno, da ga ulaganjem u njegove dunike vrijednosnice indirektno kreditiraju. Poveanjem baze ulagatelja odnosno kreditora, svaki izdavatelj ima pristup veem tritu, tj. natjecanje financijskih institucija za plasman sredstava upravo tom izdavatelju je puno vee, to u konanici vrlo esto rezultira i smanjenjem troka financiranja. Oteavajuu okolnost za ulagatelje predstavlja nedovoljno razvijeno financijsko trite u RH zbog ega procedura izdavanja komercijalnih zapisa donekle odudara od svjetske prakse. To se u prvom redu odnosi na injenicu da je uvrijeena procedura izdavanja komercijalnih zapisa liena usluga agencija za procjenu kreditnog rejtinga to je u svijetu sasvim uobiajena pojava. Imovina otvorenih investicijskih fondovamil. kn 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 0 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 novani fondovi mjeoviti fondovi s privatnom ponudomIzvor: HANFA

komercijalne zapise, te konstantnom rastu imovine pod upravljanjem bez znaajnijih odljeva. Takoer, sve ee za komercijalne zapise svoj interes iskazuju i ostale institucije poput brokerskih kua, fizike osobe te poduzea koji sudjeluju s 2,2% u ukupnoj strukturi ulagatelja u komercijalne zapise. Struktura ulagatelja u komercijalne zapise izdane u posljednjih godinu dana takoer se znaajno promijenila. Udjel investicijskih fondova se prepolovio (sa 55,7% na 27,1%), dok s druge strane banke biljee rast udjela s 20,7% na 24,8% u 2009. godini. Rast udjela takoer biljee i mirovinskih fondovi (20,0% 2008., 33,9% u 2009.), te osiguravajua drutva iji je udjel gotovo etiri puta vei (2,4% u 2008., 8,0% u 2009.). Razlog strelovitog rasta udjela mirovinskih fondova protekle godine je snaan rast imovine bez znaajnih odljeva i ve spomenuta liberalizacija ogranienja njihovih ulaganja. Osiguravajua drutva se unatrag par godina sve vie "otvaraju" prema ovakvom obliku ulaganja, a znaajno poveanje udjela u proteklih godinu dana rezultat je ulaganja u velik broj izdanih trani komercijalnih zapisa denominiranih u EUR.

obvezniki fondovi dioniki fondovi

VII 2009

9

Trite komercijalnih zapisa u Republici Hrvatskoj Najvei potencijal za ulaganje iskazuju otvoreni investicijski fondovi (OIF) i mirovinski fondovi. Imovina OIF dosegla je vrhunac u 2007. godini (30,1 mlrd. kn) nakon ega kontinuirano opada tijekom 2008. godine. Unato negativnom trendu kod otvorenih investicijskih fondova openito, znatan rast u 2008. godini, s vrhuncem u kolovozu 2008. (5,4 mlrd. kn), biljee novani fondovi, koji su ujedno i najei ulagatelji u komercijalne zapise. Tijekom 2009. i dalje je zamjetno smanjenje imovine OIF, ali po znatno niim stopama. Neto imovina OIF-a (ukljuujui fondove s privatnom ponudom) krajem srpnja 2009. iznosi 9,7 mlrd. kn te je u odnosu na kraj lipnja 2009. manja za 271,4 mil. kn ili 2,7%, a u odnosu na kraj 2008. manja je za 152,9 mil. kn ili 1,5%. Za razliku od prijanjih godina kada su novani fondovi drali primat u ukupnoj imovini, u 2006. dolazi do naglog zaokreta, i vrtoglavog rasta imovine dionikih fondova, koji traje sve do kraja 2007. Meutim, dvoznamenkasti negativni prinosi dionikih trita u Hrvatskoj, regiji i svijetu u prvoj polovini 2008. dovode do ponovnog obrata trenda te imovina novanih fondova i njihov udjel u ukupnoj imovini investicijskih fondova ponovno znaajno rastu, dok udio dionikih i mjeovitih fondova koji su do poetka 2008. imali znaajne udjele naglo opada. U kolovozu 2008. novani fondovi dostiu povijesni maksimum od 5,4 mlrd. kn imovine pod upravljanjem. Tijekom 2009. imovina novanih fondova se smanjuje i krajem srpnja iznosi 4,3 mlrd. kn. Meutim u strukturi ukupne imovine OIF-a s najvie imovine i dalje upravljaju novani fondovi (44,5%) zatim dioniki fondovi (26,3%), dok udio mjeovitih fondova pada na 18,6%. Mirovinski fondovi na velika su vrata uli na trite komercijalnih zapisa nakon donoenja Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ogranienjima mirovinskih fondova (NN 129/07) i njegovim izmjenama i dopunama (NN 32/08, 112/08, 121/08, 2/09, 9/09) kojim im je dozvoljeno ulaganje u kratkorone dunike vrijednosne papire izdavatelja uvrtenih u Redovito trite, a iji vlasniki vrijednosni papiri u trenutku stjecanja imaju poetnu trinu kapitalizaciju veu od 750 mil. kn, odnosno ne manju od 650 mil. kn ukoliko do smanjenja trine kapitalizacije doe zbog promjene trinih cijena, a ukoliko izdavatelj ima manje od 10% dionica u slobodnoj prodaji njihova trina kapitalizacija mora biti vea od 100 mil. kn. Takoer mirovinski fond ne smije biti vlasnikom vie od 10% pojedinog roda vrijednosnih papira jednog te istog izdavatelja i s njime povezanih osoba, izuzev dunikih vrijednosnih papira izdanih od strane RH ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u RH. Slijedom navedenog, promjenom zakonske regulative i uvrtenjem dionica pojedinih izdavatelja u Slubeno trite Zagrebake burze mirovinskim fondovima je omogueno ulaganje u komercijalne zapise npr. Dalekovoda, Ingre, Magme i Instituta IGH. Uz proirene mogunosti ulaganja, potencijal mirovinskih fondova poveava i stalan rast imovine, sa 23,5 mlrd. kn krajem srpnja 2008. na 25,9 mlrd. kn krajem srpnja 2009. Struktura imovine obveznih mirovinskih fondova prikazana je u nastavku, uz napomenu da je iznos kratkoronih vrijednosnih papira u portfeljima mirovinskih fondova krajem srpnja 2009. iznosio otprilike 1,4 mlrd. kn (ak 3 puta vie u odnosu na isto razdoblje 2008. godine) s tendencijom stalnog porasta.*stanje na dan 31. srpnja 2009. Izvor: HANFA7,4% 3,7% 11,7% 6,7% 0,7% 1,5% 5,4% 0,2% 0,2% 0,3%

Komercijalni zapisi Struktura imovine obveznih mirovinskih fondova*

dravne obveznice inozemna imovina62,2%

korporativne obveznice dionice GDR kratkoroni vrijednosni papiri otvoreni investicijski fondovi novana sredstva depoziti potraivanja municipalne obveznice zatvoreni investicijski fondovi

Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje ukupna imovina (aktiva) osiguravajuih drutava porasla je s 22,4 mlrd. kn u 2007. na 25,7 mlrd. kn u 2008. to predstavlja rast od 14,7%. Taj porast znatno je vei (2,6 puta) usporedimo li podatak sa 2001. kada je imovina iznosila oko 9,7 mlrd. kn. U 2008. je djelovalo 25 drutava za osiguranje i 2 drutva za reosiguranje. Ukupna zaraunata premija osiguranja u 2008. iznosila je 9,69 mlrd. kn (rast od 6,9% u odnosu na 2007.), od ega na premije neivotnih osiguranja otpada 7,14 mlrd. kn ili 73,7%, dok na premije ivotnih osiguranja 2,54 mlrd. kn. Ipak, usporeujui sa 2007. stope rasta su znatno manje (primjerice stopa rasta ivotnih osiguranja od 2,5% u 2008. u odnosu na 14,7% u 2007.) Matematika priuva osiguranja ivota iznosila je 9,4 mlrd. kn u 2008. to je 14% vie u odnosu na 2007. godinu kada je iznosila 8,2 mlrd. kn. Prema Zakonu o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09), ulaganja u obveznice i druge dunike vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tritu vrijednosnih papira u RH zajedno sa vrijednosnim papirima iji je izdavatelj jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u RH odnosno za koje je jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u RH izdala jamstvo ne smiju prelaziti 35% ukupne imovine za pokrie tehnike priuve kao ni 35% ukupne imovine za pokrie matematike priuve. Takoer, dozvoljeno je ulaganje u vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tritu vrijednosnih papira ako je njihov izdavatelj pravna osoba sa sjeditem u RH, s tim da ulaganja u takve vrijednosne papire istog izdavatelja ne smiju prelaziti 1%, a zajedno 5% ukupne imovine za pokrie tehnike priuve. Spomenute injenice ukazuju na postojanje znaajnog ulagakog potencijala osiguravajuih drutava koji s obzirom na nizak udjel osiguravatelja u strukturi ulagatelja u komercijalne zapise oito jo uvijek nije ostvaren. Meutim, znaajan porast udjela u posljednjih godinu dana ipak ukazuje na postupnu promjenu.

10


Komercijalni zapisi

Pregled izdanja komercijalnih zapisa u RH od travnja 2002. do kolovoza 2009.Nominalni iznos trane 10.000.000 52.000.000 10.000.000 150.000.000 38.000.000 100.000.000 52.000.000 10.000.000 20.000.000 20.000.000 200.000.000 20.000.000 38.000.000 40.000.000 60.000.000 20.000.000 52.000.000 20.000.000 12.000.000 30.000.000 20.000.000 38.000.000 45.000.000 15.000.000 30.000.000 20.000.000 30.000.000 20.000.000 20.000.000 7.580.000 5.000.000 20.000.000 60.000.000 18.500.000 10.000.000 7.500.000 10.000.000 40.000.000 25.000.000 75.000.000 30.000.000 30.000.000 45.000.000 40.000.000 10.000.000 85.000.000 22.000.000 45.000.000 50.000.000 70.000.000 30.000.000 30.000.000 45.000.000 25.000.000 30.000.000 15.000.000 35.000.000 55.000.000 40.000.000 50.000.000 25.200.000 22.000.000 75.000.000 60.000.000 20.000.000 40.000.000 32.000.000 45.000.000 13.000.000 30.000.000 Nominalni iznos trane (HRK) 10.000.000 52.000.000 10.000.000 150.000.000 38.000.000 100.000.000 52.000.000 10.000.000 20.000.000 20.000.000 200.000.000 20.000.000 38.000.000 40.000.000 60.000.000 20.000.000 52.000.000 20.000.000 12.000.000 30.000.000 20.000.000 38.000.000 45.000.000 15.000.000 30.000.000 20.000.000 30.000.000 20.000.000 20.000.000 7.580.000 5.000.000 20.000.000 60.000.000 18.500.000 10.000.000 7.500.000 10.000.000 40.000.000 25.000.000 75.000.000 30.000.000 30.000.000 45.000.000 40.000.000 10.000.000 85.000.000 22.000.000 45.000.000 50.000.000 70.000.000 30.000.000 30.000.000 45.000.000 25.000.000 30.000.000 15.000.000 35.000.000 55.000.000 40.000.000 50.000.000 25.200.000 22.000.000 75.000.000 60.000.000 20.000.000 40.000.000 32.000.000 45.000.000 13.000.000 30.000.000 Datum izdanja 24.04.2002 16.05.2002 23.05.2002 15.07.2002 23.07.2002 16.09.2002 15.11.2002 21.11.2002 05.12.2002 05.12.2002 13.01.2003 16.01.2003 21.01.2003 06.03.2003 24.04.2003 16.05.2003 20.05.2003 03.06.2003 02.07.2003 11.07.2003 15.07.2003 22.07.2003 30.07.2003 29.09.2003 09.10.2003 28.11.2003 07.01.2004 12.01.2004 24.02.2004 04.03.2004 06.04.2004 09.04.2004 15.07.2004 10.09.2004 22.07.2005 23.09.2005 04.11.2005 10.11.2005 25.11.2005 24.01.2006 16.02.2006 10.03.2006 13.03.2006 31.03.2006 11.04.2006 20.04.2006 25.04.2006 02.05.2006 19.05.2006 14.06.2006 04.07.2006 14.07.2006 15.09.2006 21.09.2006 29.09.2006 11.10.2006 12.10.2006 20.10.2006 27.10.2006 07.12.2006 15.12.2006 09.01.2007 16.01.2007 19.01.2007 23.01.2007 30.01.2007 02.02.2007 13.02.2007 22.02.2007 16.03.2007 Ronost (dana) 91 182 182 182 182 364 182 182 182 91 364 182 182 364 182 182 182 182 89 91 182 182 364 91 91 91 91 94 203 189 94 189 364 130 357 364 182 364 364 364 364 364 183 364 364 364 199 364 364 182 364 91 364 364 364 91 364 364 364 274 364 262 364 364 240 364 364 364 364 91 Datum dospijea 25.07.2002 14.11.2002 21.11.2002 13.01.2003 21.01.2003 15.09.2003 16.05.2003 22.05.2003 05.06.2003 06.03.2003 12.01.2004 17.07.2003 22.07.2003 04.03.2004 23.10.2003 14.11.2003 18.11.2003 02.12.2003 29.09.2003 10.10.2003 13.01.2004 20.01.2004 28.07.2004 29.12.2003 08.01.2004 27.02.2004 07.04.2004 15.04.2004 14.09.2004 09.09.2004 09.07.2004 15.10.2004 14.07.2005 18.01.2005 14.07.2006 22.09.2006 05.05.2006 09.11.2006 24.11.2006 23.01.2007 15.02.2007 09.03.2007 12.09.2006 30.03.2007 10.04.2007 19.04.2007 10.11.2006 01.05.2007 18.05.2007 13.12.2006 03.07.2007 13.10.2006 14.09.2007 20.09.2007 28.09.2007 10.01.2007 11.10.2007 19.10.2007 26.10.2007 07.09.2007 14.12.2007 28.09.2007 15.01.2008 18.01.2008 20.09.2007 29.01.2008 01.02.2008 12.02.2008 21.02.2008 15.06.2007 Agent izdanja i Dealer PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ RBA PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ RBA PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ RBA ZB PBZ RBA PBZ PBZ PBZ RBA PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ

RB 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70

Izdavatelj Jadranka d.d. Podravka d.d. Jadranka d.d. Pliva d.d.* Podravka d.d. Pliva d.d.* Podravka d.d. Jadranka d.d. Belie d.d. Podravka d.d. Pliva d.d.* Belie d.d. Podravka d.d. Podravka d.d. Lura d.d. Atlantic Grupa d.o.o. Podravka d.d. Belie d.d. Jadranka d.d. Kra d.d. Belie d.d. Podravka d.d. Atlantic Grupa d.o.o. Jadranka d.d. Kra d.d. Belie d.d. Kra d.d. Belie d.d. Belie d.d. Jadranka d.d. Kra d.d. Belie d.d. Medika d.d. Belie d.d. Jadranka d.d. Jadranka d.d. Belie d.d. Medika d.d. Ingra d.d. Dalekovod d.d. Magma d.d. Ingra d.d. Lura d.d. Atlantska plovidba d.d. Belie d.d. PBZ Card d.o.o. Lura d.d. M San Grupa d.o.o. Oktal Pharma d.o.o. Istraturist d.d. JGL d.d. Atlantic Grupa d.d. ** M San Grupa d.o.o. Magma d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic Grupa d.d. Ingra d.d. PBZ Card d.o.o. Medika d.d. Lura d.d. Belie d.d. Jadranka d.d. Dalekovod d.d. Atlantska plovidba d.d. JGL d.d. Rijeka promet d.o.o. Dalekovod d.d. Magma d.d. Belie d.d. Medika d.d.

Valuta HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK

11


Komercijalni zapisi

RB 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134

Izdavatelj Plodine d.o.o. PBZ Card d.o.o. Belie d.d. Plodine d.d. Oktal Pharma d.o.o. King ICT d.o.o. Jadrolinija Medika d.d. Plodine d.d. Kamgrad d.o.o. Varteks d.d. Digitel M.S. d.o.o. M SAN Grupa d.d. Magma d.d. HG SPOT d.d. Jadrolinija Ingra d.d. Medika d.d. M SAN Grupa d.d. Belie d.d. Wulf sport d.d. Zagreb-Montaa d.o.o. M SAN Grupa d.d. TEAM d.d. Magma d.d. Zagreb-Montaa d.o.o. Konstruktor Inenjering d.d. Plodine d.d. H1 Telekom d.d. Magma d.d. Varteks d.d. IGH d.d. Digitel M.S. d.o.o. ITO d.o.o. Dalekovod d.d. Ingra d.d. M SAN Grupa d.d. HG SPOT d.d. Dalekovod d.d. Metronet telekomunikacije d.d. Medika d.d. King ICT d.o.o. Zagreb-Montaa d.o.o. Hrvatska pota d.d. Metronet telekomunikacije d.d. Magma d.d. Magma d.d. Podravka d.d. - VK Metronet telekomunikacije d.d. Zagreb-Montaa d.o.o. Konstruktor Inenjering d.d. H1 Telekom d.d. Ingra d.d. Magma d.d. Nexe Grupa d.d. Ingra d.d. M SAN Grupa d.d. Petrokemija d.d. Petrokemija d.d. Petrokemija d.d. Petrokemija d.d. Petrokemija d.d. Petrokemija d.d. H1 Telekom d.d.

Nominalni iznos trane 50.000.000 80.000.000 10.000.000 40.000.000 50.000.000 45.000.000 70.000.000 30.000.000 20.000.000 50.000.000 30.000.000 50.000.000 45.000.000 25.000.000 50.000.000 70.000.000 38.000.000 70.000.000 28.900.000 25.000.000 8.500.000 30.000.000 10.150.000 40.000.000 75.000.000 20.000.000 100.000.000 40.000.000 45.000.000 87.222.000 50.000.000 80.000.000 50.000.000 30.000.000 115.000.000 100.000.000 50.000.000 55.000.000 110.000.000 50.000.000 60.000.000 11.300.000 30.000.000 110.000.000 11.150.000 60.103.081 3.260.763 18.000.000 16.000.000 15.000.000 10.000.000 7.721.351 7.887.578 8.335.428 10.150.000 5.437.700 12.400.000 15.000.000 2.000.000 10.000.000 3.000.000 7.500.000 4.500.000 3.500.000

Valuta HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK HRK EUR HRK HRK EUR EUR EUR EUR EUR EUR HRK HRK EUR HRK EUR HRK EUR EUR

Nominalni iznos trane (HRK) 50.000.000 80.000.000 10.000.000 40.000.000 50.000.000 45.000.000 70.000.000 30.000.000 20.000.000 50.000.000 30.000.000 50.000.000 45.000.000 25.000.000 50.000.000 70.000.000 38.000.000 70.000.000 28.900.000 25.000.000 8.500.000 30.000.000 10.150.000 40.000.000 75.000.000 20.000.000 100.000.000 40.000.000 45.000.000 87.222.000 50.000.000 80.000.000 50.000.000 30.000.000 115.000.000 100.000.000 50.000.000 55.000.000 110.000.000 50.000.000 60.000.000 11.300.000 30.000.000 110.000.000 11.150.000 60.103.081 3.260.763 133.609.212 16.000.000 15.000.000 73.940.010 57.217.450 58.568.549 62.108.899 75.306.880 39.928.038 12.400.000 15.000.000 14.615.652 10.000.000 21.923.478 7.500.000 32.885.217 25.577.391

Datum izdanja 10.04.2007 18.04.2007 24.04.2007 10.05.2007 17.05.2007 04.06.2007 06.06.2007 13.06.2007 15.06.2007 27.06.2007 29.06.2007 12.07.2007 07.09.2007 18.09.2007 21.09.2007 27.09.2007 05.10.2007 24.10.2007 09.11.2007 30.11.2007 04.12.2007 19.12.2007 18.01.2008 31.01.2008 08.02.2008 04.03.2008 11.03.2008 02.04.2008 11.04.2008 18.04.2008 24.06.2008 27.06.2008 08.07.2008 18.07.2008 24.07.2008 21.08.2008 03.09.2008 11.09.2008 12.09.2008 01.10.2008 10.10.2008 04.11.2008 12.12.2008 22.12.2008 21.01.2009 29.01.2009 05.02.2009 10.02.2009 20.02.2009 27.02.2009 09.03.2009 10.03.2009 18.03.2009 26.03.2009 28.04.2009 22.05.2009 27.05.2009 29.05.2009 29.05.2009 29.05.2009 29.05.2009 29.05.2009 29.05.2009 29.05.2009

Ronost (dana) 364 364 364 364 364 364 91 114 364 364 364 364 364 182 364 29 364 364 364 102 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 362 364 364 364 364 364 145 364 364 364 364 364 364 364 364 364 364 119 119 152 152 175 175 364

Datum dospijea 08.04.2008 16.04.2008 22.04.2008 08.05.2008 15.05.2008 02.06.2008 05.09.2007 05.10.2007 13.06.2008 25.06.2008 27.06.2008 10.07.2008 05.09.2008 18.03.2008 19.09.2008 26.10.2007 03.10.2008 22.10.2008 07.11.2008 11.03.2008 02.12.2008 17.12.2008 16.01.2009 29.01.2009 06.02.2009 03.03.2009 10.03.2009 01.04.2009 10.04.2009 17.04.2009 23.06.2009 26.06.2009 07.07.2009 17.07.2009 23.07.2009 20.08.2009 02.09.2009 10.09.2009 11.09.2009 30.09.2009 07.10.2009 03.11.2009 11.12.2009 21.12.2009 20.01.2010 28.01.2010 30.06.2009 09.02.2010 19.02.2010 26.02.2010 08.03.2010 09.03.2010 17.03.2010 25.03.2010 27.04.2010 21.05.2010 26.05.2010 25.09.2009 25.09.2009 28.10.2009 28.10.2009 20.11.2009 20.11.2009 28.05.2010

Agent izdanja i Dealer PBZ PBZ PBZ PBZ RBA RBA ESB PBZ PBZ RBA ZB RBA PBZ PBZ ZB ESB PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ ZB PBZ RBA PBZ ZB ZB/ESB PBZ HPB PBZ ZB ZB RBA ZB PBZ PBZ PBZ ZB PBZ RBA PBZ RBA ZB HPB RBA PBZ PBZ RBA RBA ZB ZB/ESB HPB PBZ PBZ RBA PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ PBZ HPB

12


Komercijalni zapisi

RB 135 136 137 138 139 140 141 142 143

Izdavatelj Institut IGH d.d. Dalekovod d.d. Dalekovod d.d. Dalekovod d.d. H1 Telekom d.d. Digitel M.S. d.o.o. ITO d.o.o. Dalekovod d.d. Ingra d.d.

Nominalni iznos trane 10.336.800 8.915.000 26.701.633 3.885.000 3.000.000 6.500.000 4.000.000 2.000.000 907.584

Valuta EUR EUR HRK EUR EUR EUR EUR EUR EUR

Nominalni iznos trane (HRK) 74.818.162 64.962.311 26.701.633 28.304.594 21.916.695 47.356.108 29.309.616 14.643.158 6.637.196

Datum izdanja 17.06.2009 23.06.2009 23.06.2009 23.06.2009 29.06.2009 06.07.2009 15.07.2009 17.07.2009 12.08.2009

Ronost (dana) 364 294 360 360 364 364 364 364 321

Datum dospijea 16.06.2010 13.04.2010 18.06.2010 18.06.2010 28.06.2010 05.07.2010 14.07.2010 16.07.2010 29.06.2010

Agent izdanja i Dealer ZB PBZ PBZ PBZ HPB RBA ZB PBZ PBZ

* program euro-komercijalnih zapisa - iznos izdanih KZ-a odnosi se samo na kunska izdanja ** Atlantic Grupa je 09. svibnja 2006. iz drutva sa ogranienom odgovornou transformirana u dioniko drutvo ***Plodine su 24. svibnja 2007. iz drutva sa ogranienom odgovornou transformirane u dioniko drutvo ****Rijeka promet je 23. travnja 2007. iz drutva sa ogranienom odgovornou transformirana u dioniko drutvo *****M SAN Grupa je 28. svibnja 2007. iz drutva sa ogranienom odgovornou transformirana u dioniko drutvo Izvor: Privredna banka Zagreb, ZSE, SKDD

13

Makroekonomski pregled

Komercijalni zapisi

2.2.1.

Makroekonomski pregledRecesijska 2009.

na godinjoj razini oekujemo pad od oko 5,2%. Snanoj gospodarskoj kontrakciji u prvom kvartalu ove godine najvie je doprinjela upravo do tada izdana osobna potronja te kapitalne investicije. Naime, osobna potronja je u prvom kvartalu zabiljeila pad od 9,9%, a kapitalne investicije od ak 12,4%. Tako je na strani domae potranje jedino dravna

Prve naznake gospodarskog usporavanja zapoele su jo tijekom 2007. godine, to je jasno vidljivo iz kretanja kvartalnih stopa rasta bruto domaeg proizvoda. Te prve naznake vrlo brzo, odnosno ve u 2008. godini, i to posebice u drugom dijelu godine, pretvorile su se u snano usporavanje gospodarske aktivnosti i stopu rasta od samo 2,4%. Negativna kretanja dodatno potaknuta svjetskom financijskom krizom koja je sve bre prerastala i u gospodarsku krizu ove su godine snano gurnula hrvatsko gospodarstvo u recesiju. Tako je u prvom kvartalu zabiljeen pad bruto domaeg proizvoda od 6,7%, dok

potronja zabiljeila rast i to od 3,9%, to je doprinos domae potranje kretanju ukupnog BDP-a zadralo na negativnih 12,7 indeksnih bodova. Negativni doprinos domae potranje dijelom je pokriven pozitivnim doprinosom inozemne potranje od 6,0 indeksnih bodova, odnosnom injenicom da je uvoz zabiljeio kontrakciju od ak 20,4%, a izvoz 14,2%, to je u situaciji kada uvoz viestruko nadmauje izvoz donijelo spomenuti pozitivni ukupni rezultat neto inozemne potranje.

Bruto domai proizvod, stalne cijene (2000. referentna godina)

8,0

q/q-46,0 4,0 2,0 0,0 -2,0 -4,0 -6,0 -8,0 2004Izvor: DZS, PBZ

Godinja stopa rasta 4,2% 4,7%

5,5%

4,2%

2,4%

-6,7%

2005

2006

2007

2008

2009

2.2.

Kretanja u realnom sektoru nepovoljna u prvih est mjeseci 2009.

proizvodnje intermedijarnih proizvoda moemo povezati sa padom izvoznih narudbi. Rast proizvodnje od 3,4% zabiljeen je samo kod energije. Promatrano prema djelatnostima udjelom najznaajnija preraivaka industrija zabiljeila je pad proizvodnje od 12,1%, rudarstvo i vaenje zabiljeilo je pad od

U prvoj polovini godine industrijska proizvodnja zabiljeila je pad od 10,2% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, to je posljedica kako kontrakcije domae tako i inozemne potranje. Najvee smanjenje proizvodnje zabiljeeno je kod trajnih proizvoda za iroku potronju i to za 26,4%, to ukazuje na uobiajenu recesijsku tednju kuanstava u pogledu kupovanja opreme za stanovanje, bijele tehnike i sl. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je za 15,1%, intermedijarnih za 12,1% te netrajnih proizvoda za potronju za 11,9%. Pad proizvodnje kapitalnih proizvoda ukazuje na recesijsku tednju poduzetnika odnosno na odustajanje ili odgaanje kapitalnih investicija odnosno ulaganja u novu opremu i strojeve, dok pad

9,6%, dok je opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabiljeila rast od 5,1%. Snanu kontrakciju osobne potronje potvruju i kretanja u trgovini na malo, koja je u prvih est mjeseci zabiljeila pad aktivnosti od ak 16,6% realno. Nepovoljna kretanja na tritu rada, uvoenje kriznog poreza i poveanje stope PDV-a zasigurno e utjecati na kretanje osobne potronje i u nastavku godine. Razmjere kontrakcije domae ali i inozemne potronje najbolje vidimo iz kretanja robne razmjene, pa je tako ukupni robni izvoz (mjeren u eurima) u prvoj polovini ove godine smanjen za 18,8% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, dok je uvoz smanjen

14


Komercijalni zapisi

za 27,5%. S obzirom da uvoz daleko vei od izvoza navedena smanjenja pozitivno su djelovala na manjak robne razmjene koji je u prvom ovogodinjem polugoditu bio za gotovo 35% manji nego u istom razdoblju lani. U prvih pet mjeseci ove godine indeks graevinskih radova zabiljeio je pad od 2,1% u odnosu na isto razdoblje lani (u prvih pet mjeseci lani porast je iznosio 11,6%), no zbog sezonskog karaktera graevinskih radova oekujemo da e naredni mjeseci donijeti snanije usporavanje aktivnosti.

iznosa dospjelih nepodmirenih obveza. Tako je krajem lipnja iznos nepodmirenih obveza od 61-180 dana bio vei za 81,6% u odnosu na kraj protekle godine to jasno ukazuje na rastuu nelikvidnost sustava i veliinu tereta recesije koji pritie poslovni sektor. Broj insolventnih pravnih osoba, zaposleni u njima i dospjele obveze nepodmirene od 61 do 180 dana9.000Broj pravnih osoba/Broj zaposlenih

1.800.000 1.600.000 1.400.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 0 06/2008 09/2008 12/2008 01/2009 02/2009 03/2009 04/2009 05/2009 06/2009 Broj insolventnih pravnih osoba000 HRK

8.000 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

Industrijska proizvodnja, godinje stope rasta (%)10,0

5,0

0,0

-5,0

-10,0

Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba Iznos prijavljenih nepodmirenih obveza od 61-180 dana

-15,0 q1 06 q2 q3 q4 q1 07 q2 q3 q4 q1 08 q2 q3 q4 q1 09 q2

Izvor: FINA

Izvor: DZS

Trgovina na malo, realno, godinje stope rasta (%)10,0

2.3.

Inflacija se vraa dugogodinjem trendu

prema

5,0 0,0

Nakon visoke stope inflacije od prosjenih 6,1% u 2008. godini, ova je godina donijela postupno smirivanje rasta cijena uslijed krize koja je smanjila globalnu potranju te time dovela do niih cijena energije i posljedino hrane. Tako se prema posljednjim podacima DZS-a godinja stopa inflacije u srpnju spustila na 1,2% ime je dvanaestomjeseni prosjek snien na 4%, dok je prosjek drugoga tromjeseja ove godine dosegnuo 2,9%, to jeq1 06 q2 q3 q4 q1 07 q2 q3 q4 q1 08 q2 q3 q4 q1 09 q2

-5,0

-10,0 -15,0

-20,0

najnia kvartalna stopa inflacije od treeg tromjeseja 2007. Unato aktualnoj dezinflaciji u eurozoni, sasvim je sigurno da Hrvatsku nee pogoditi ovakav trend, no u sadanjem nam okruenju ne prijete niti vei inflatorni pritisci. Pritisak prema gore do kraja godine izvrit e zasigurno poveanje stope PDV-

Izvor: DZS

Robna razmjena (euro), stope rasta, q/q-440,0% Uvoz 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% -10,0% -20,0% -30,0% -40,0% q1 2006 q2 q3 q4 q1 2007 q2 q3 q4 q1 2008 q2 q3 q4 q1 2009 q2 Izvoz

a s 22 na 23%, uvoenje naknade na telekomunikacijske usluge, slabija kuna te mogu rast cijena nafte uslijed blagog oporavka globalnih gospodarskih prilika. Slijedom toga ocjenjujemo da e se prosjena stopa inflacije u ovoj godini kretati u rasponu od 3-3,5%.

Izvor: DZS

Negativna kretanja u realnom sektoru, suena likvidnost i dostupnost kredita poduzeima dovele su do poveanja nelikvidnosti gospodarskih subjekata, odnosno snanog rasta

15


Komercijalni zapisi

Potroake cijene, stopa promjene, 12-mjeseni prosjek (%)7,0 6,5 6,0 5,5 5,0 4,5

Mjeseni prosjek srednjeg teaja, EUR/ HRK i USD/ HRK7,45 7,40 7,35 5,40 7,30 7,25 5,20 5,00 4,80 7,20 4,60 7,15 7,10 4,40 4,20 6,00 5,80 5,60

4,0 3,5 3,0 2,5 2,0

00 6

00 7

00 8

00 9

VI I

VI I

VI I

I2

I2

I2

I2

VI I

Izvor: DZS

Izvor: HNB

2.4.

HNB u borbi s deprecijacijskim pritiscima

2.5.

Poetkom ove godine zabiljeili smo znatnije slabljenje kune uslijed visokih otplata inozemnog duga u situaciji smanjenih deviznih priljeva od izvoza i zaduivanja. Situacija je, meutim, stabilizirana zahvaljujui potezima HNB-a kojima je devizna likvidnost poboljana poveanjem dijela devizne obvezne priuve koji se izvrava u kunama s 50 na 75% od sredine sijenja, zatim deviznim intervencijama kao i sputanjem minimalnog postotka deviznih potraivanja s 28,5% na 20%, takoer s ciljem ublaavanja deprecijacijskih pritisaka. Prosjean je teaj tako u prvih sedam mjeseci ove godine bio bitno vii od prologodinjeg prosjeka te je iznosio 7,37 kuna za euro. Deprecijacijski pritisci najizraeniji su bili u prvom tromjeseju kada je prosjean teaj kune prema euru iznosio 7,41 da bi se u sljedea tri mjeseca spustio na 7,36 te u srpnju na 7,32. No, u dva ljetna mjeseca nije kao prethodnih godina bilo snanijeg jaanja kune te se teaj u prosjeku zadravao iznad 7,3 kune za euro. Unato ponovnom jaanju deprecijacijskih pritisaka koji nam prijete u jesen, oekujemo da e snana usmjerenost sredinje banke prema ouvanju stabilnosti teaja odrati kunu ispod razine od 7,5 te bi se teaj ove godine trebao kretati oko 7,45 kuna za euro. Prosjean je teaj kune prema dolaru u prvih sedam mjeseci iznosio 5,50 kuna za dolar, a kretanje kune prema dolaru odraz je slabljenja eura prema dolaru, to je posljedica injenice da ulagai na meunarodnim tritima vjeruju da e se

Aktivne kamatne stope banaka u 2009. nastavile su rast zapoet u prethodnoj godini. Tako su u odnosu na kraj prole godine u lipnju kamate na novoodobrene kunske kredite poduzeima bile vie za 148 baznih bodova kod kratkoronih te za 78 b.b. kod dugoronih kredita i iznosile su 10,46%, odnosno 8,88%. Istovremeno, u lipnju su kamate na kratkorone kredite poduzeima u kunama s valutnom klauzulom bile za 11 b.b. vie nego krajem prole godine, dok je rast kamata kod duih rokova bio otriji te je dosegnuo 93 b.b. Treba meutim napomenuti da su rast zabiljeile i kamate na kredite stanovnitvu, a posljedica je to vie faktora kao to su rast kunskih kamatnih stopa na novanom tritu, rast kamata na tednju, rast premije rizinosti zemlje koji je vanjske izvore financiranja uinio skupljima te u konanici poveanje rizinosti plasmana domaim dunicima uslijed sveukupno nepovoljnijeg gospodarskog okruenja. Iako u eurozoni od jeseni prole godine kamate na plasmane postupno padaju u skladu s ECB-ovim rezanjem kljune kamatne stope na euro i posljedinim padom Euribora, cijena financiranja za domae banke i rizinost domaih tvrtki u usporedbi s eurozonom znatno su vie te se stoga ovakav scenarij nije preslikao na domae trite.

10,50 10,00 9,50 9,00 8,50 8,00 7,50 7,00 6,50 6,00 5,50IX IX XI III III I III 7 8 V V 9 VI I VI I I/0 I/0 X I/0 V

gospodarstvo SAD-a bre izvui iz recesije nego eurozona te zbog nesklonosti riziku bjee u sigurniju valutu, odnosno dolar. Procjenjujemo da e se prosjean teaj dolara prema euru u ovoj godini kretati oko 1,335, to implicira da bi prosjean teaj kune prema dolaru iznosio oko 5,57 kuna za dolar.

Izvor: HNB

16

00 7 II III IV V VI VI VI I II IX X XI I 2 XII 00 8 II III IV V VI VI I VI II IX X XI I 2 XII 00 9 II III IV V VI VI I

I2

V

V

V

XI

XI

XI

IX

IX

IX

III

III

III

III

V

EUR/HRK-lijevo

USD/HRK-desno

Kamatne stope na kredite poduzeima nastavile rasti

Kamatne stope na kredite poduzeima%

Kunski kratkoroni Val.kl. dugoroni Val.kl. kratkoroni


Komercijalni zapisi

2.6.

Visoke kunske kamate posljedica suene likvidnosti

potezi donijeli snanu volatilnost kunskih kamatnih stopa i rast do nevienih razina (u pojedinim trenucima blizu 40% na prekonone pozajmice). Prosjene su kunske kamate u 2009. godini stoga znatno vie te se kreu ovisno od dospijea od 9-11% u prvih sedam mjeseci ove godine. Kako i nadalje oekujemo fokusiranost sredinje banke na odravanje stabilnosti teaja te posljedino zadravanje postojee politike kunske likvidnosti, do kraja 2009. godine ne vidimo mogunost pada prosjene kamate na kraa dospijea ispod 8-9%, odnosno nie od razine lombardne stope.

Snani deprecijacijski pritisci u ovoj su godini prisilili sredinju banku na odravanje suene kunske likvidnosti kao jedne od metoda za ouvanje stabilnosti teaja kune. U tome je smjeru donesena ve spomenuta mjera o poveanju dijela devizne priuve koji se izvrava u kunama s 50 na 70%, a iznosi koje sredinja banka posuuje na obrnutim repo aukcijama ogranieni su na volumene dostatne za odravanje postojee likvidnosti, bez veeg manevarskog prostora. Ova se politika pokazala uspjenom u pogledu suzbijanja rasta teaja kune iznad psiholoke granice od 7,5, no s druge su strane navedeni

ZIBOR

% 40 35 30 25 20 15 10 5 0 2.1. 8.5. 5.6. 16.1. 30.1. 13.2. 27.2. 13.3. 27.3. 10.4. 24.4. 22.5. 19.6. 3.7. 17.7. 31.7.

O/N

1M

Izvor: Reuters

17

Komercijalni zapisi

3.3.1.

IzdavateljiBelieKonsolidirani financijski izvjetaji (iznosi u '000 HRK)2006 2007 2008 YoY 07/06 YoY 08/07

Raun dobiti i gubitka Prihodi od prodaje EBITDA EBIT Neto financijski rezultat Neto izvanredni rezultat Neto dobit Profitne mare EBITDA mara EBIT mara Neto mara Bilanca Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja od kupaca Ostala potraivanja Kratkotrajna financijska imovina Novac Pla. trok. bud. razd. i ned. napl. prih. Ukupna imovina Kapital i rezerve od ega manjinski interesi Dugorone obveze Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima Kratkoroni dug Ostale kratkorone obveze Odg. pla. tro. i prih. bud. razd. Ukupno kapital i obveze Novani tok Novani tok iz posl. aktivnosti od ega promjena radnog kapitala Novani tok od ulaganja Novani tok od financiranja Neto novani tok 87.554 11.923 (34.266) (53.302) (14) 47.308 (14.342) (27.184) (11.202) 8.922 47.308 (14.342) (27.184) (11.202) 8.922 1.019.973 503.863 160.427 262.710 30.605 38.578 11.543 8.725 1.532.561 561.788 102.754 530.802 424.666 180.461 208.161 36.044 15.305 1.532.561 981.756 516.644 186.229 260.790 23.105 33.364 13.156 10.242 1.508.642 593.464 104.503 428.170 478.198 164.144 245.300 68.754 8.810 1.508.642 956.676 538.785 186.172 273.329 23.766 33.440 22.078 6.150 1.501.611 572.769 103.802 442.796 479.551 166.198 249.629 63.724 6.495 1.501.611 -3,7% 2,5% 16,1% -0,7% -24,5% -13,5% 14,0% 17,4% -1,6% 5,6% 1,7% -19,3% 12,6% -9,0% 17,8% 90,8% -42,4% -1,6% -2,6% 4,3% 0,0% 4,8% 2,9% 0,2% 67,8% -40,0% -0,5% -3,5% -0,7% 3,4% 0,3% 1,3% 1,8% -7,3% -26,3% -0,5% 9,6% 1,6% 1,4% 11,4% 3,9% 2,9% 8,6% 1,0% 0,8% 1.106.499 106.308 18.091 (26.607) 27.863 15.277 1.176.118 134.493 45.299 (26.381) 26.571 33.662 1.164.841 100.552 11.783 (36.547) 36.581 9.462 6,3% 26,5% 150,4% -0,8% -4,6% 120,3% -1,0% -25,2% -74,0% 38,5% 37,7% -71,9%

Financijski pokazatelji Pokazatelji likvidnosti Koeficijent tekue likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent trenutne likvidnosti Radni kapital ('000 HRK) Pokazatelji zaduenosti Odnos ukupnih obveza i ukupne imovine Odnos ukupnog duga i kapitala (D/E) Neto dug ('000 HRK) Standard&Poor's pokazatelji EBIT pokrie kamata EBITDA pokrie kamata Sredstva iz posl. akt. prije promjena rad. kapitala/ uk. dug EBIT / Kapital + ukupni dug Ukupni dug / Kapital + ukupni dug Ukupni dug / EBITDA

2006

2007

2008

1,19 0,81 0,03 248.780

1,08 0,69 0,03 250.382

1,12 0,74 0,05 275.423

0,63 1,28 704.789

0,61 1,10 638.434

0,62 1,18 651.489

0,55 3,25 0,11 0,01 0,56 6,74

1,30 3,87 0,09 0,04 0,52 4,84

0,33 2,78 0,09 0,01 0,54 6,70

18

Komercijalni zapisi Belie d.d. ("Drutvo") je najvei proizvoa ambalanog papira u Hrvatskoj i krovno drutvo Belie Grupe, koja je lider papirne i ambalane industrije u jugoistonoj Europi, a ije se lanice nalaze u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji. Primarna djelatnost Drutva je proizvodnja papira, kartonske i plastine ambalae, sakupljanje staroga papira, prerada drveta te proizvodnja elektro opreme. Drutvo je utemeljeno 1884. godine kada je obitelj veletrgovaca i tvorniara Gutmanna iz Velike Kanie (Nagykanizsa, Maarska) u Beliu sagradila tada najveu europsku pilanu za sjeu i preradu slavonske hrastovine. Od 1960. godina temeljna djelatnost Drutva postaje proizvodnja poluceluloze, ambalanog papira i ambalae. 1992. godine izvrena je pretvorba i privatizacija Drutva u kojoj zaposlenici kupuju veinski paket dionica. 1998. godine International Finance Corporation Washington (IFC) kupuje 20,0% dionica Drutva, a Privredna banka Zagreb (PBZ) 15,0%. Tijekom 2007. i prvog kvartala 2008. godine PBZ je izaao iz vlasnika strukture Drutva. Kajem travnja 2008. godine Constantia Packaging iz Austrije kupila je, preko svog drutva Constantia Duropack, paket od 20,0% dionica od IFC-a, po cijeni od 925,0 HRK po dionici. Dionice Belia (simbol BLSC-R-A) uvrtene su u Redovito trite Zagrebake burze. Prihodi i mare profitabilnosti (mil. HRK ili %) Vlasnika struktura na 03.09.2009.mil. HRKPBZ d.d./Duropack AG 25% HPB d.d./Kapitalni fond d.d. 7% HAAB d.d./Raiffeisen obv. mir. fond 7% Splitska banka d.d./AZ obv. mir. fond 6%

Danas Drutvo ima pet tvornica: 1. 2. 3. 4. 5. Tvornicu poluceluloze i papira, Tvornicu ambalae, Tvornicu spiralne i plastine ambalae, Tvornicu za preradu drveta i Tvornicu elektro opreme.

Grupu Belie, osim matinog drutva Belie d.d., ine: 1. 2. 3. 4. 5. Bilokalnik-IPA d.d., Koprivnica, Unijapapir d.d., Zagreb, Valkarton d.d., Logatec (Slovenija), Komuna a.d., Skoplje (Makedonija), Inos papir servis a.d., Beograd (Srbija).

U 2008. godini Grupa Belie ostvarila je 1,2 mlrd. kn prihoda od prodaje od ega je 57,7% ostvareno na domaem, a 42,3% na inozemnom tritu. Na Konvenciji Hrvatskih izvoznika u svibnju 2009. godine Belie je dobilo nagradu Zlatni klju kao drutvo koje je u 2008. godini ostvarilo najvei izvoz u Srbiju. lanice Grupe Belie svoje proizvode plasiraju u vie od 20 zemalja.

% 1.106 9,6% 1.176 11,4% 1.165 15,0%

1.200

Ostali 46%

800 3,9% 1,6% 0 2006 Prodaja EBIT mara 2007

8,6%

10,0%

400

5,0% 1,0% 0,0% 2008 EBITDA mara

HAAB d.d./PBZ CO obv. mir. fond 4% PBZ d.d./skrb. rn. 5%

Izvor: Godinji konsolidirani financijski izvjetaji

Izvor: Sredinje klirinko depozitarno drutvo d.d. (SKDD)

Program komercijalnih zapisa BeliaSustavnim akvizicijama od sredine 90-ih godina u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Makedoniji, Drutvo postupno prerasta u regionalnu kompaniju. 1995. g. kupljeno je drutvo Unijapapir d.d. iz Zagreba, najvei sakuplja staroga papira u Hrvatskoj. 2002. kupnjom Valkartona d.d. iz Logateca, vodeeg proizvoaa ambalae u Sloveniji, Drutvo je provelo prvu akviziciju izvan Hrvatske. Valkarton je vlasnik drutva Komuna a.d. iz Skoplja, najveeg proizvoaa papira i ambalae te sakupljaa staroga papira u Makedoniji. 2004. Drutvo kupuje Bilokalnik - IPA d.d. iz Koprivnice, jednog od vodeih proizvoaa ambalae u Hrvatskoj, a 2005. Inos papir servis a.d. iz papira u Srbiji. Beograda, najveeg sakupljaa staroga Belie se ubraja meu najaktivnije Izdavatelje na hrvatskom tritu kapitala. Ohrabreno velikim uspjehom izdanja korporativne obveznice 2002., koja je bila prva takve vrste u Hrvatskoj, Belie je odluilo uspostaviti i Program izdavanja komercijalnih zapisa te tako stvorilo preduvjete za financiranje svojih kratkoronih financijskih potreba na tritu kapitala. Reputaciju jednog od izdavatelja s najduom prisutnosti na tritu kapitala Belie potvruje izdanjem ak 15 trani komercijalnih zapisa, razliitih ronosti i nominalnih iznosa od 8,5 do 25,0 mil. kn. Prikupljena sredstva Drutvo je preteno koristilo za refinanciranje kratkoronih kredita i ostalih oblika kratkoronog financiranja kod poslovnih banaka. Belie trenutno nema komercijalnih zapisa u optjecaju.

19

Komercijalni zapisi

3.2.

DalekovodKonsolidirani financijski izvjetaji (iznosi u '000 HRK)2006 2007 2008 YoY 07/06 YoY 08/06

Dalekovod Grupa Raun dobiti i gubitka Prihodi od prodaje EBITDA EBIT Neto financijski rezultat Neto dobit Profitne mare EBITDA mara EBIT mara Neto mara Bilanca Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja od kupaca Ostala potraivanja Kratkotrajna financijska imovina Novac Ukupna imovina Kapital i rezerve od ega manjinski interesi Dugorone obveze Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima Kratkoroni dug Ostale kratkorone obveze Ukupno kapital i obveze Novani tok Novani tok iz posl. aktivnosti od ega promjena radnog kapitala Novani tok od ulaganja Novani tok od financiranja Neto novani tok

1.534.163 148.252 112.419 (18.098) 72.324

1.848.513 164.839 122.757 (20.946) 80.360

2.289.925 227.398 177.418 (66.901) 86.515

20,5% 11,2% 9,2% 15,7% 11,1%

23,9% 38,0% 44,5% 219,4% 7,7%

9,7% 7,3% 4,7%

8,9% 6,6% 4,3%

9,9% 7,7% 3,8%

445.108 788.139 195.004 491.078 33.914 38.718 29.425 1.233.247 485.667 13.754 190.172 557.408 232.158 219.324 105.926 1.233.247

570.831 1.274.002 266.566 656.779 133.328 31.118 186.211 1.844.833 551.742 19.304 201.767 1.091.324 443.941 339.972 307.411 1.844.833

691.012 1.960.794 745.369 775.308 280.865 41.051 118.201 2.662.833 602.183 16.375 195.637 1.781.414 862.060 762.921 156.433 2.662.833

28,2% 61,6% 36,7% 33,7% 293,1% -19,6% 532,8% 49,6% 13,6% 40,4% 6,1% 95,8% 91,2% 55,0% 190,2% 49,6%

21,1% 53,9% 179,6% 18,0% 110,7% 31,9% -36,5% 44,3% 9,1% -15,2% -3,0% 63,2% 94,2% 124,4% -49,1% 44,3%

63.206 (44.951) (137.401) 50.615 (23.580)

199.033 76.591 (160.205) 117.958 156.786

(268.661) (405.156) (180.094) 380.745 (68.010)


2006

2007

2008

1,41 1,06 0,05 411.337

1,17 0,92 0,17 491.532

1,10 0,68 0,07 901.250

0,61 0,83 372.798

0,70 0,97 348.988

0,77 1,58 833.168

5,89 7,77 n.a. 0,13 0,45 2,71

4,87 6,53 n.a. 0,11 0,49 3,25

3,49 4,47 n.a. 0,11 0,61 4,18

20

Komercijalni zapisi Dalekovod d.d. ("Drutvo") prua usluge inenjeringa, tona elinih proizvoda godinje. Dalekovod takoer gradi pogon za vrue pocinavanje u tvornici Dalekovod TKS Doboj u BiH. Tu je tvornicu Dalekovod preuzeo kako bi smanjio trokove proizvodnje i specijalizacije u izradi elino reetkastih konstrukcija i stupova na razini grupe. Nova cinaonica e se zvati Cindal, a vrijednost investicije je 10,0 mil. eura. U Dalekovodu od novih poslova oekuju poziv za podnoenje ponuda za gradnju 500 km dugog dalekovoda s jo nekoliko tvrtki u Ukrajini te nastavak suradnje na tritima Kazahstana, Norveke, Finske i Crne Gore. Vlasnika struktura na 03.09.2009.CTG d.o.o. 16% HPB d.d./Kapitalni fond d.d. 2% PBZ d.d./skrb. rn. 3% Dalekovod d.d. 2% Splitska banka d.d./ AZ obv. mir. fond 2%

proizvodnje i izgradnje. Osnovan 1949. godine odlukom Vlade FNRJ, kada se 162 zaposlenika odvajaju od tadanje Hrvatske elektroprivrede. Godine 1993. postaje dioniko drutvo, a dosad su provedena dva plana zaposlenikog stjecanja dionica Dalekovoda - ESOP 2000 i ESOP 2001 (Employee Stock Ownership Plan), u kojima je sudjelovalo 60,0% zaposlenika, a ime je prodano ukupno 37,0% temeljnog kapitala Drutva. Dionice Dalekovoda (simbol DLKV-R-A) uvrtene su u Redovito trite Zagrebake burze.

Konzorcij Glencore - Feal - Dalekovod i dalje je zainteresiran za kupnju mostarskog Aluminija. Konzorcij je sredinom 2008. godine dao najpovoljniju ponudu za kupnju Aluminija vrijednu 300,0 mil. eura. Od toga bi za Aluminij bilo plaeno 130,0 mil. eura u gotovini, a 170,0 mil. eura bi se investiralo u razvoj. Dalekovod je dobio Nagradu FINA-e kao drutvo s najveom ostvarenom dobiti u djelatnosti graevinarstva za 2008. godinu. Prihodi i mare profitabilnosti (mil. HRK ili %)mil. HRK 2.500 2.290 1.849 1.534 9,7% 8,9% 9,9% 10,0% 7,7% 0,0% 2008 EBITDA mara 20,0% % 30,0%

Ostali 75%


2.000 1.500

Primarna djelatnost Drutva je projektiranje, proizvodnja, izgradnja i montaa elektroenergetskih objekata (posebice dalekovoda), objekata cestovnog, eljeznikog i gradskog prometa te telekomunikacijske infrastrukture. Dalekovod Grupu, uz maticu Dalekovod d.d., ine sljedea drutva: Dalekovod Projekt d.o.o.; Dalekovod Cinaonica d.o.o.; Dalekovod TIM d.d. - Tvornica istegnutih metala; Unidal d.o.o. za proizvodnju otkivaka; Dalekovod Eko d.o.o. za energetiku; Dalekovod Ulaganja d.o.o. za poslovne usluge; Dalekovod d.o.o. Mostar, BiH; Dalekovod TKS Doboj a.d., Tvornica konstrukcija i stubova a.d.; GmbH, DALCOM Njemaka; Engineering Dalekovod Auenhandelsgesellschaft

1.000 500 0

7,3% 2006 Prodaja EBIT mara

6,6% 2007


Program komercijalnih zapisa DalekovodaPrva trana u okviru Programa izdavanja komercijalnih zapisa Dalekovoda ukupnog iznosa 250,0 mln. kn izdana je u sijenju 2006. te je usprkos relativno visokom iznosu trane bila praena nezapamenom potranjom ulagatelja (bid-to-cover omjer vei od 3). Ovakav rezultat bio je posljedica ne samo visoke kunske likvidnosti i velike potranje za kratkoronim vrijednosnim papirima u tom trenutku, ve i snage i kvalitete tvrtke koju su prepoznali i ulagatelji. Od uspostave Programa, Dalekovod je izdao ukupno 9 trani komercijalnih zapisa, razliitih ronosti i denominacije, ukupnog iznosa 541,6 milijuna kn. Samo u 2009. godini izdane su etiri trane: 23. lipnja 2009. Dalekovod je izdao tri trane ukupnog iznosa oko 105 mil. kn. Od tri trane, dvije su bile denominirane u eurima (dospijea 13.04.2010. i 18.06.2010.), a jedna u kunama (dospijee 18.06.2010). Posljednja, deveta, trana izdana je 17.07.2009., dospijea 364 dana u ukupnom iznosu od 2,0 mil. EUR. Sredstva prikupljena izdanjem svih etiri trani koritena su za refinanciranje 4. trane koja je dospjela u srpnju 2009. i 5. trane koja dospijeva u rujnu 2009. U izdanjima 6., 7., 8. i 9. trane sudjelovalo je preko 35 ulagatelja od kojih mirovinski fondovi sudjeluju sa 45,7%, investicijski fondovi 19,4%, banke 14,9%, pravne osobe 11,4%, osiguravajua drutva 6,5%, i fizike osobe 2,0%.

Inenjering in trgovina d.o.o., Slovenija; Dalekovod Poljska; Dalekovod Namibija. Drutvo ima podrunice u Norvekoj, Albaniji, Makedoniji, Kazahstanu i Kosovu te predstavnitvo u Ukrajini. U prosincu 2007. Adrial d.o.o. (konzorcij kojeg ine: Dalekovod d.d., Konstruktor-inenjering d.d., Aluflexpack d.o.o., Feal d.o.o. i Zagreb-montaa d.o.o.) preuzima 80,2% temeljnog kapitala TLM-a iz ibenika od HFP-a. Drutvo trenutno radi na vie znaajnih projekata u zemlji i inozemstvu, poput projekta u Norvekoj: izgradnja dalekovoda Skareheia (Evje) Holen; projekt u Albaniji: izgradnja dalekovoda Tirana-Podgorica. Dalekovod je takoer osigurao poslove u Crnoj Gori vrijedne 3,9 mil. eura uz rok izvedbe radova do kraja 2009. godine. U Kazahstanu je puten u probni rad dalekovod dug 390 km graen za kazahstanskog ulagatelja. Nova tvrtka Unidal za proizvodnju otkivaka u Vinkovcima osnovana je kao rezultat zajednikog ulaganja Dalekovoda i Uniora iz Slovenije, a proizvodi oko 3.000 tona kovanih proizvoda godinje. Tvornicu istegnutih metala u Topuskom Dalekovod je kupio od TIM-a. Rije je o tvrtki kapaciteta 10.000

21

Komercijalni zapisi

3.3.

Digitel medijski servisiFinancijski izvjetaji (iznosi u '000 HRK)

Digitel medijski servisi d.o.o. Raun dobiti i gubitka Prihodi od prodaje EBITDA EBIT Neto financijski rezultat Neto dobit Profitne mare EBITDA mara EBIT mara Neto mara Bilanca Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Potraivanja od kupaca Ostala potraivanja Kratkotrajna financijska imovina Novac Pla. trok. bud. razd. i ned. napl. prih. Ukupna imovina Kapital i rezerve Dugorone obveze Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima Kratkoroni dug Ostale kratkorone obveze Odg. pla. tro. i prih. bud. razd. Ukupno kapital i obveze Novani tok Novani tok iz posl. aktivnosti od ega promjena radnog kapitala Novani tok od ulaganja Novani tok od financiranja Neto novani tok

2006

2007

2008

YoY 07/06

YoY 08/07

299.274 6.548 6.444 203 5.253

338.925 14.395 14.272 (1.142) 10.495

317.036 14.872 14.765 (2.910) 9.367

13,2% 119,8% 121,5% n.m. 99,8%

-6,5% 3,3% 3,5% n.m. -10,7%

2,2% 2,2% 1,8%

4,2% 4,2% 3,1%

4,7% 4,7% 3,0%

469 110.877 63.476 1.377 39.396 6.628 111.346 5.267 102.431 88.445 13.986 3.648 111.346

391 183.566 141.483 4.496 28.383 9.204 183.957 11.267 168.581 103.998 48.475 16.108 4.109 183.957

617 148.670 118.831 5.621 24.172 46 3.966 153.253 10.370 138.785 83.901 49.822 5.062 4.098 153.253

-16,6% 65,6% 122,9% 226,5% -28,0% 38,9% n.m. 65,2% 113,9% n.m. 64,6% 17,6% n.m. 15,2% n.m. 65,2%

57,8% -19,0% -16,0% 25,0% -14,8% -99,5% n.m. -16,7% -8,0% n.m. -17,7% -19,3% n.m. -68,6% n.m. -16,7%

38.263 32.906 (21.506) (13.883) 2.874

(52.372) (62.990) 10.968 43.980 2.576

(4.119) (13.593) 3.878 (8.917) (9.158)


2006

2007

2008

1,08 1,08 0,06 (30.950)

1,09 1,09 0,05 35.077

1,07 1,07 0,00 35.535

0,95 0,00 (6.628)

0,94 4,30 39.271

0,93 4,80 49.776

26,20 26,62 n.a. 1,22 0,00 0,00

10,46 10,55 n.a. 0,24 0,81 3,37

4,18 4,21 n.a. 0,25 0,83 3,35

22

Komercijalni zapisi Digitel Medijski Servisi d.o.o. ("DMS", "Drutvo") specijalizirano je drutvo za menadment medijskih investicija u oglaavanju. Osigurava podrku klijentima u domeni postavljanja i planiranja medijske strategije, medija planiranja te zakupa medijskog prostora u oglaavanju. Drutvo posluje unutar Digitel Grupe, najvee grupacije za integrirano trino komuniciranje u Hrvatskoj. Digitel Komunikacije d.o.o. su krovno drutvo Digitel Grupe koja vlasniki objedinjuje vie drutava specijaliziranih za razliita podruja trinih komunikacija. U lipnju 2009. godine zapoeo je formalni proces osnivanja Digitel Pristop Grupe (DPG), krovne kompanije koja e upravljati poslovanjem svih 27 agencija lanica, koju osnivaju hrvatske Digitel komunikacije i slovenski Pristop. Osnivanje krovne upravljake kompanije korak je u daljnjem razvoju poslovanja grupe agencija nastale 2005. godine. DPG je u 2008. godini ostvario vie od 93,0 mil. eura prihoda. Daljnjem razvoju Grupe pridonijet e i nedavno realizirana akvizicija dviju agencija Idea Plus Communications u Makedoniji i Srbiji koje su u 2008. godini na tim tritima ostvarile 7,2 mil. eura prihoda. Osim spomenutih trita Srbije i Makedonije, DPG jo posluje u Hrvatskoj i Sloveniji te u BiH, na Kosovu i u Belgiji. Stvaranjem joint-venture operacije u Grkoj s lokalnom poslovnom grupacijom, DPG iri i na Grku. Planiranom akvizicijom tvrtke u Austriji, za koju su pregovori u tijeku, DPG namjerava uskoro ui i na austrijsko trite.mil. HRK 350 340 330 320 310 300 290 280 270 4,2% 4,2% 2,2% 2,2% 1,0% 299 2006 339 2007 Prodaja EBIT mara 317 0,0% 2008 EBITDA mara 4,7% 4,7%

post analize kampanja, medija trening obuka djelatnika klijenta vezano uz medijske usluge, rjeavanje kriznih situacija na medijima za klijenta. Digitel medijski servisi d.o.o. ima 50,0%-tni udio u drutvima Magna Global d.o.o. (Zagreb) i M.G.M.A. (Sarajevo) ija je osnovna djelatnost zakup medijskog prostora. Drutvo surauje s globalnom, multinacionalnom medijskom mreom Initiative koju Drutvo zastupa u Hrvatskoj. Initiative je dio IPG (Inter Public Group) holdinga, tree rangirane mree drutava u podruju komunikacijskog poslovanja na svijetu. Kroz mreu agencija Initiative, Drutvo servisira svoje klijente kojima je potrebna medijska usluga izvan Hrvatske. Najvei klijenti Drutva bili su T-Mobile Hrvatska d.o.o. i HTHrvatske telekomunikacije d.d. Najvei dio svojih prihoda drutvo ostvaruje od medija TV, a drugi po udjelu je medij Print.

Prihodi i mare profitabilnosti Digitel Medijskih Servisa (mil. HRK ili % )% 5,0% 4,0% 3,0% 2,0%

Vlasnika struktura na 31.12.2008.


Digitel komunikacije d.o.o. 94% M. Boi 2% J. Vrbanek 2% S. V. Rmu 2%Izvor: Informativni memorandum Drutva

Program komercijalnih zapisa DMS-aProgram izdavanja komercijalnih zapisa DMS-a u iznosu od 100,0 milijuna kuna uspostavljen je u srpnju 2007., kada je izdana i uspjeno plasirana prva trana komercijalnih zapisa u ukupnom iznosu od 50,0 milijuna kuna. Navedena trana refinancirana je 8. srpnja 2008. godine sredstvima prikupljenim izdavanjem 2. trane u ukupnom iznosu od 50,0 milijuna kuna, dospijea 364 dana. Ulagatelji u predmetnu tranu bili su banke, osiguravajua drutva i investicijski fondovi. 6. srpnja 2009. DMS je izdao 3. tranu komercijalnih zapisa denominiranu u EUR, ukupnog iznosa 6,5 milijuna EUR, dospijea 364 dana. Struktura ulagatelja u 3. tranu nije se znatnije promijenila u odnosu na strukturu ulagatelja u 2. tranu, pa s najveim udjelom sudjeluju banke (oko 60%), zatim osiguravajua drutva i investicijski fondovi.

Digitel medijski servisi d.o.o. pruaju sljedee usluge svojim klijentima: analiza medijskog trita, analiza oglaavanja konkurencije, medijska strategija, taktiko medija planiranje, pregovori s medijima i medija zakup, monitoring realizacije,

23

Komercijalni zapisi

3.4.

H1 TelekomFinancijski izvjetaji (iznosi u '000 HRK)2006 2007 2008 YoY 07/06 YoY 08/07

H1 Telekom d.d. Raun dobiti i gubitka Prihodi od prodaje EBITDA EBIT Neto financijski rezultat Neto dobit Profitne mare EBITDA mara EBIT mara Neto mara Bilanca Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja od kupaca Ostala potraivanja Kratkotrajna financijska imovina Novac Pla. trok. bud. razd. i ned. napl. prih. Ukupna imovina Kapital i rezerve Dugorone obveze Kratkorone obveze Obveze prema dobavljaima Kratkoroni dug Ostale kratkorone obveze Odg. pla. tro. i prih. bud. razd. Ukupno kapital i obveze Novani tok Novani tok iz posl. aktivnosti od ega promjena radnog kapitala Novani tok od ulaganja Novani tok od financiranja Neto novani tok

45.064 (24.155) (29.927) (4.184) (34.111)

80.167 (8.614) (19.205) (8.387) (27.592)

94.137 128 (12.279) (9.746) (22.024)

77,9% -64,3% -35,8% 100,5% -19,1%

17,4% -101,5% -36,1% 16,2% -20,2%

-53,6% -66,4% -75,7%

-10,7% -24,0% -34,4%

0,1% -13,0% -23,4%

48.599 13.042 55 9.231 2.086 517 1.153 482 62.123 (66.543) 78.177 49.931 37.205 2.763 9.963 558 62.123

48.467 18.568 15.687 1.238 1.062 581 612 67.647 (94.135) 73.539 85.998 52.766 16.326 16.906 2.245 67.647

64.106 27.340 18.603 2.112 6.031 594 1.118 92.564 (69.314) 44.875 115.238 52.275 59.915 3.048 1.766 92.564

-0,3% 42,4% -100,0% 69,9% -40,7% 105,4% -49,6% 27,0% 8,9% n.m. -5,9% 72,2% 41,8% 490,9% 69,7% 302,3% 8,9%

32,3% 47,2% n.m. 18,6% 70,6% 467,9% 2,2% 82,6% 36,8% n.m. -39,0% 34,0% -0,9% 267,0% -82,0% -21,3% 36,8%

(5.275) 23.064 (22.652) 26.192 (1.735)

1.507 18.508 (11.004) 8.925 (572)

(28.741) (19.124) (33.015) 61.770 13

Financijski pokazatelji Pokazatelji likvidnosti Koeficijent tekue likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent trenutne likvidnosti Radni kapital ('000 HRK) Pokazatelji zaduenosti Odnos ukupnih obveza i ukupne imovine Neto dug ('000 HRK) Standard&Poor's pokazatelji EBIT pokrie kamata EBITDA pokrie kamata Sredstva iz posl. akt. prije promjena rad. kapitala/ uk. dug EBIT / Kapital + ukupni dug Ukupni dug / Kapital + ukupni dug Ukupni dug / EBITDA

2006

2007

2008

0,26 0,26 0,02 (34.643)

0,22 0,22 0,01 (52.166)

0,24 0,24 0,01 (34.014)

2,07 79.787

2,39 89.284

1,75 104.196

-7,15 -5,77 n.a. -2,08 5,62 -3,35

-2,29 -1,03 n.a. 4,50 -21,05 -10,43

-1,59 0,02 n.a. -0,35 2,95 816,68

24

Komercijalni zapisi H1 Telekom d.d. ("Drutvo") je drutvo za telekomunikacijske usluge, sa sjeditem u Splitu te uredima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Osnovna djelatnost Drutva je pruanje telekomunikacijskih usluga, prvenstveno usluge govora i irokopojasnog interneta za rezidencijalne korisnike i manje poslovne korisnike. Osnovano je 1998. godine kao drutvo s ogranienom odgovornou pod nazivom Portus d.o.o. za graenje i trgovinu. U prosincu 2004. godine Hrvatska agencija za telekomunikacije izdala je Drutvu Dozvolu za obavljanje javnih govornih usluga u nepokretnoj telekomunikacijskoj mrei na nacionalnoj razini, nakon ega mijenja djelatnost poslovanja i registrira se pod nazivom Portus d.o.o. za telekomunikacijske usluge. U lipnju 2005. godine Drutvo poinje pruati komercijalne usluge, a u veljai 2006. godine potpisan je Ugovor o dugoronoj stratekoj suradnji s korporacijom Samsung Electronics Co. U listopadu 2007. godine Drutvo je preoblikovano u dioniko drutvo, uz istodobnu promjenu naziva te od tada djeluje pod nazivom H1 Telekom d.d. za telekomunikacijske usluge. U travnju 2008. godine proveden je postupak poveanja kapitala Drutva od strane HPB d.d. u iznosu od 9,8 mil. kn, ime je HPB d.d. postao najvei pojedinani dioniar Drutva.mil. HRK 100 50 0 (50)urkovi Z. 34% HPB d.d. 41% tedbanka d.d./skrb.rn. 9% tedbanka d.d./skrb.rn. 9% tedbanka d.d./skrb.rn. 4%

Drutvo takoer ima sklopljen ugovor o najmu i uporabi slobodnog prostora u cijevima kablovske kanalizacije (DTK) za podruje RH s trgovakim drutvom HT d.d. Drutvo ima oko 75.000 korisnika, od ega vie od 10.000 poslovnih. Meu najznaajnijim poslovnim korisnicama su: Societe Generale-Splitska banka d.d., HPB d.d., MI Pivac d.o.o., VUPIK d.d., Valalta d.o.o., Konar-elektrini ureaji d.d. i drugi. Veina korisnika H1 Telekom-a koristi javnu govornu uslugu, usluge pristupa internetu putem dial-up-a i ADSL-a, uslugu najma vodova i najma kolokacijskog prostora. S obzirom na trine trendove i konkurenciju meu alternativnim operatorima, H1 Telekom vri postupnu promjenu teita poslovanja prema dual-play paketima usluga radi osiguranja daljnje konkurentnosti na tritu. H1 Telekom zapoeo je ponudu dual-play paketa usluga na podruju Splita i Zagreba.

Prihodi i mare profitabilnosti (mil. kn ili %)

% 80 45 -10,7% -53,6% 0,1% 94 80,0% 40,0% 0,0% -13,0% (40,0%) (80,0%) 2007 2008 EBITDA mara

Vlasnika struktura na 06.08.2008.

-24,0%

(100)

-66,4% 2006 Prodaja EBIT mara

Izvor: Godinji financijski izvjetaji

Ostali 3%

Do kraja 2011. godine H1 Telekom planira na svojoj mrei imati vie od 110.000 korisnika to bi inilo oko 7,5% telekomunikacijskog trita Republike Hrvatske.


Program komercijalnih zapisa H1 TelekomaZa obavljanje javne govorne usluge u nepokretnoj mrei, Drutvo koristi vlastitu telekomunikacijsku mreu koja se sastoji od centralnog komunikacijskog vorita te vorita putem kojih je ostvareno meusobno povezivanje s

Documents

Komercijalni zapisi 2009