TEST 2 ZASTICENI PROSTORI HIDROPONRijec hidropon dolazi od grckih rijeci hydor to znaci voda i ponos to znaci rad, a predstavlja uzgoj biljaka bez tla na inertnim supstratima ili bez njih u hranjivoj otopini.Prednosti i nedostaci hidroponskog uzgojaHidroponski nacin uzgoja kao krajnji rezultat daje veliki urod, kvalitetne i zdrave plodove bogatije mineralnim tvarima i C vitaminom a s manje tekih metala. Uz to isticu se i mnoge druge prednosti:- nema plodoreda;- uzgoj jedne kulture;- smanjena pojava patogena;- smanjeno onecicenje okolia;- cuvanje podzemnih voda (zatvoreni hidroponski sustavi);- visok stupanj automatizacije;- smanjen fizicki rad;- uzgoj na povrinama na kojima nije bilo uvjeta za uzgoj, s neplodnim tlima ili bez tla;- visok intenzitet proizvodnje;- manje rada pri obradi, kultiviranju, dezinfekciji;- manja upotreba sredstava za zatitu bilja;- manja potronja vode i hraniva;- bolja kontrola opskrbe biljaka vodom;- bolja kontrola opskrbe biljnim hranivima;- do 10 puta veci prinosi;- ranozrelost povrca;- smanjena pojava stresa kod biljke zbog bolje aktivnosti korijena.Uz mnoge prednosti hidroponski uzgoj ima i nedostatke. Jedan od njih je visoko pocetno ulaganje. Razlikujemo dva sustava hidroponskog uzgoja: bez supstrata i sa inertnim supstratom.

Hidroponski uzgoj bez supstrataU hidroponski uzgoj bez supstrata ubrajamo tehniku hranjivog filma, aeroponiju (horizontalna i vertikalna), vodenu kulturu i sustave plutajucih kontejnera. Unatoc odlicnim karakteristikama svih ovih nacina uzgoja, proizvodjaci u Europskoj uniji najcece odabiru tehniku hranjivog filma, koja se najbolje pokazala u proizvodnji ljekovitog bilja i salate. Rijetko se koristi u proizvodnji rajcice i paprike.

Hidroponski uzgoj sa inertnim supstratomGlavni oblik proizvodnje povrca u hidroponskom uzgoju je uzgoj na supstratima. U ovom nacinu proizvodnje supstrat predstavlja medij cija je uloga ucvrcivanje korijenovog sustava, odravanje vode u obliku pristupacnom biljkama, otjecanje vika hraniva te osiguravanje izmjene zraka. Supstrat ne smije mijenjati svoje kemijske osobine u dodiru s vodom i hranivima te zadravati toksicne tvari. Mora biti sterilan, inertan i imati odgovarajuci kapacitet za vodu, zrak i hranjivu otopinu te povoljan odnos makro i mikro kapilara. Pri odabiru supstrata moemo birati izmedju supstrata anorganskog, organskog i sintetickog porijekla. U supstrate organskog porijekla ubrajamo treset, vlakna kokosovog oraha, riine ljuske, piljevinu, koru drveta, borove iglice i dr. Oni imaju odlicnu sposobnost dranja vode. Anorganski supstrati imaju malu sposobnost izmjene kationa, to ogranicava njihovu sposobnost oslobadjanja vezanih hraniva. Oni zadravaju svoju strukturu tijekom dueg vremena. U anorganske supstrate ubrajamo kamenu vunu, vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, ekspandiranu glinu, stiropor i dr. Sinteticki supstrati se javljaju kao nusproizvod industrije namjetaja. Imaju visoku poroznost i neto manji kapacitet dranja vode od kamene vune. Ukoliko se dezinficiraju vodenom parom moguce ih je koristiti due razdoblje. U njih ubrajamo ekspandirane poliuretane, ekspandirane polistirene i ureu formaldehid. Izbor supstrata kao medija za uzgajanje ovisi o klimatskim uvjetima, tipu opreme u plasteniku te zahtjevima biljaka koje je potrebno zadovoljiti. Najraireniji i najcece koriten supstrat u hidroponskom uzgoju povrca je kamena vuna . Kamena vuna je inertni materijal sastavljen od vlakana bazaltnih stijena koje se tope na temperaturi od 1 600oC i pretvaraju u lavu koja se potom centrifugalno razbacuje u tanke niti koje se hlade i preaju u razne dimenzije. Ona se u pocetku koristila kao izolacijski materijal u gradjevinarstvu. Tek je 60-ih godina prolog stoljeca prvi put upotrijebljena kao podloga za biljku. Prednosti kamene vune su smanjen rizik od tetnika i bolesti, nema korova, ekonomicno koritenje hraniva, smanjen rast korijena, laka kontrola uzgoja i mogucnost reciklae nakon uporabe. Nedostaci su visoka pocetna ulaganja, strucni kadar, skupa reciklaa i dr. Kokosov supstrat je inertni prirodni materijal kojeg cine kokosova vlakna. Kokosovo vlakno ima sitne mikroskopske stanice slicne gradji spuve, pa stoga ima posebno dobro svojstvo zadravanja hranjive otopine te ujedno zadrava i poroznost. Kokosov supstrat omogucuje lagani rast i dobro irenje korjenovog sustava. Takodjer sadri 70% lignina i korisne mikrobe. pH vrijednost iznosi od 5.2 do 6.8. Komprimirani medij proiri se 8 do 9 puta, a ponovno vlaenje je lake nego kod treseta bez dodatka ikakvih sredstava za vlaenje. Kako proizvod ima dobru poroznost, njegova drenaa je bolja nego kod treseta, relativno se manje skuplja i otporan je na zbijanje. Za dui ciklus uzgoja nasada ovaj supstrat je u prednosti nad tresetom. Kapacitet izmjene kationa kokosovog vlakna usporediva je s tresetom. Njegovo razlaganje sporije je od treseta te nema korova i patogena.

Sustav za navodnjavanje i prihranuRucnim zalijevanjem i prihranom ne moemo osigurati kvalitetan uzgoj i veliki prinos. Zato je neophodno plastenik opremiti automatskim sustavom za navodnjavanje i prihranu s vrlo preciznim dozatorima, timerom i tenziometrom koji ce tocno odrediti potrebnu kolicinu i trenutak dodavanja hranjive otopine. Jedinica za navodnjavanje i prihranu pri hidroponskom uzgoju biljaka vrlo je sloena oprema. Pri njenom izboru treba voditi racuna o ukupnoj dnevnoj potronji vode te stvarno potrebnom broju recepata odnosno kultura koje ce se istovremeno uzgajati. U neposrednoj blizini jedinice postavlja se dodatni spremnik za vodu. Velicina tog spremnika takodjer se odredjuje na temelju prosjecne dnevne potronje vode, koja u pravilu ne prelazi kolicinu od 10 l/m2 tijekom 24 sata. Uporaba spremnika nije obavezna ali se njegovom ugradnjom osigurava taloenje krupnijih cestica i ujednacenija temperatura vode na ulazu u jedinicu. Pored navedene opreme ovaj komplet sadri i prenosivi konduktometar i pH metar s transportnom kutijom. Mjeraci su profesionalne izvedbe i neophodni su za rad pri ovoj vrsti uzgoja. Jedinica sa spremnicima za hraniva i kiselinu te prirucnim spremnikom vode u pravilu se smjeta unutar jednog od plastenika, vodeci pri tome racuna o pravcima buduceg proirenja kako bi se mogao pravilno dimenzionirati primarni i sekundarni cijevni razvod. Broj navodnjavanja tijekom dana ovisi o vremenu, kolicini svjetlosti, razvijenosti nasada i podlozi. Kod uzgoja na kamenoj vuni tijekom dana moe biti i preko 30 navodnjavanja. Sustav za navodnjavanje i prihranu moe biti otvoren i zatvoren. Kod otvorenih sustava drenana voda se ne reciklira u istom sustavu nego se uz pomoc cijevi skuplja na jednom mjestu i koristi za druge namjene. U slucaju njenog isputanja u okoli moglo bi doci do onecicenja tla i vode. U zatvorenom sustavu drenana voda se reciklira, sterilizira i ponovno koristi. Kvaliteta vode, koja se koristi za navodnjavanje, moe imati velikog utjecaja na prinos. Prije pokretanja sustava potrebno je izvriti detaljnu analizu vode. Najceci ioni koji se nalaze u sastavu vode, a imaju utjecaj na biljke su natrij, klor, eljezo, kalcij i dr. Pravilo je da sadraj mikro- i makroelemenata u vodi mora biti manji od sadraja u hranjivoj otopini. Hranjive otopine su ioni soli makro i mikroelemenata te su strucno pripremljeni pripravci u obliku lakotopivih soli.

Postavljanje kamene vunePrije postavljanja kamene vune neophodno je pripremiti plastenik. Ukoliko ima biljnih ostataka potrebno ih je ukloniti i unititi. Zatim slijedi niveliranje tla i postavljanje drenanih kanala te dezinfekcija. Drenani kanali postavljaju se izmedju buducih redova kamene vune i spajaju sa centralnom drenanom cijevi koja ide izvan plastenika. Cijela povrina pokriva se bijelom folijom. Slijedi unoenje kocki kamene vune s biljkama koje se postavljaju na blokove kamene vune.

Treset i supstratiTreset je organski materijal koji se u prirodi javlja nagomilavanjem biljnih ostataka, nepotpuno razloenih u uvjetima prekomjernog vlaenja i nedovoljnog provjetravanja. Sadraj biljnih hraniva u tresetu je vrlo nizak, pa ga zato prvenstveno treba koristiti kao materijal koji poboljava fizicke osobine tla, posebice za poboljanje njegove strukture, te vodnog i zracnog reima. Na trite dolazi kao bijeli i crni treset, a po kiselosti (pH vrijednosti) moe biti kiseo, blago kiseo i neutralan te kao takav odgovara razlicitim biljkama.Stender supstratiStender supstrat dolazi iz Njemacke, jako je cijenjen medju proizvodjacima. Bazirali su se na prodaju supstrata za amaterski i profesionalan uzgoj. Za amatere se koristi supstrat Vermehrungs substrat, a za profesionalan uzgoj Topf substrat koji moe biti srednje i krupne strukture. Unutar svakog proizvoda postoje mnogobrojne vrste sa razlicitim omjerima za razlicite uzgoje biljaka povrca.

PROIZVODNJA PRESADNICAVeliki broj povrcarskih biljaka proizvodi se iz presadnica. Sjetva se obavlja u zaticenom prostoru, gdje biljke rastu do odredjene faze, a zatim se presadjuju na stalno mjesto. Ovim nacinom proizvodnje omogucuje se ranije plodonoenje, kao i due razdoblje plodonoenja kod mnogih povrcarskih kultura te uteda u sjemenskom materijalu i dobra kondicija sadnice. Ovo je vrlo vano za proizvodnju povrca u kontinentalnim klimatskim uvjetima i u brdsko-planinskom podrucju. Pravilno uzgojene presadnice daju snane i zdrave biljke to je i uvjet za postizanje ranog i visokog prinosa. Za proizvodnju presadnica koriste se: tople lijehe, plastenici i staklenici. Suvremena proizvodnja presadnica vri se u plastenicima ili u posebnim prostorijama u staklenicima, medjutim vie od 70% proizvodjaca na selu jo uvijek proizvode presadnice u toplim lijehama, iz tog razloga cesti problem je nekvalitetno postavljena lijeha kao i dezinfekcija istog prostora.Topla lijehaTopla lijeha je zaticen prostor koji moe biti nadzeman i ukopan. Nadzemne su lijehe jednostavnije, podiu se uz manji utroak rada i lako se prenose s jednog mjesta na drugo. Ovakve lijehe pogodne su za individualna obiteljska gospodarstva, jer iskljucuju kopanje trapova, kao i za terene s visokom podzemnom vodom. Nedostatak je nadzemnih lijeha u tome to su izloene utjecaju hladnoce, vjetrovima i drugim nepogodama te je u njima temperatura vrlo promjenljiva. U praksi se za ranu proizvodnju najvie koriste ukopane lijehe, ali u zadnje vrijeme i lijehe pod nazivom kreveti za uzgoj. Kod ovih lijeha manja je povrina izloena hladnim vjetrovima, zato se one lake zagrijavaju i bolje se regulira toplina. Ukopane lijehe sastoje se iz tri osnovna dijela: trapa, okvira i prozora. Za zagrijavanje toplih lijeha koriste se tehnicki i bioloki izvori topline. Od biolokih najvie se upotrebljava svje stajski gnoj uz dodatak pljeve i slame. Kvaliteta stajskog gnoja zavisi od vrste stoke od koje je dobiven i od nacina cuvanja. Za zagrijavanje lijeha najpogodniji je konjski stajski gnoj, jer ne sadri mnogo vode, brzo se zagrijava i oslobadja dosta topline. Govedji stajski gnoj sadri mnogo vode, sporo se zagrijava i razvija umjerenu toplinu. Da bi se poboljale karakteristike govedjeg stajskog gnoja, mijea ga se s konjskim stajskim gnojem i slamom. Ovcji i svinjski stajski gnoj upotrebljava se samo u mjeavini s konjskim i govedjim. Za lijehe koje se pripremaju u prosincu i sijecnju debljina sloja stajskog gnoja je 50 - 60 cm, a za one koje se pripremaju u oujku 30 - 40 cm.Prilikom pripreme tla za tople lijehe potrebno je izvriti njegovu dezinfekciju tj. Unitavanje parazitskih organizama (gljiva, bakterija i virusa) i tetnika (insekata i nematoda). Dezinfekcija tla obavlja se na sljedece nacine: parenje tla, sunceva energija za sterilizaciju tla i kemijska dezinfekcija. Sunceva energija za sterilizaciju tla: tlo je stanite za biljke, ali istovremeno prikladan supstrat u kome ive nametnici biljaka. Neki od njih mogu izazvati velike tete. Kompeticijom korovi kultiviranim biljkama odnose hraniva, vodu i svjetlo.Njega presadnicaNakon sjetve i nicanja presadnice treba njegovati. Od pravilne njege, a posebno prilikom pikiranja tj. prenaanja mlade biljke sa 2 3 prava lista u kontejner veceg volumena zavisi kvaliteta presadnica. Prilikom brzog rucnog pikiranja mlade biljke cesto puta dolazi do usadjivanja u kontejner, a to kasnije utjece na kvalitetu presadnice. Takve biljke treba ukloniti iz daljneg uzgoja jer one zaostaju u rastu. Pikiranje se mora uvijek vriti sadnjom biljke u centar jer samo na taj nacin se korijen pocinje pravilno razvijati. Zalijevanje presadnica tijekom zime i ranog proljeca manjeg je intenziteta, zbog slabog provjetravanja i isparavanja stajskog gnoja. Kada nastupe topli dani, presadnice se redovito zalijevaju. Zalijeva se ujutro ili kasno navecer. Pred sadnju presadnica na otvoreno polje, smanjujemo kolicinuvode za zalijevanje. Najbolje je zalijevanje kinicom koja ima temperaturu oko 16 - 17C.

Proizvodnja presadnica pod plasticnom folijomPrimjena plasticne folije u proizvodnji presadnica ima niz prednosti na otvorenom polju kao i u zaticenom prostoru. Pokrivanje tla malciranje s folijom razlicitih boja omogucava rast biljke u toplijoj mikroklimi, bez korova, kontrolu vlanosti u zoni korijena, a odredjeni filmovi omogucavaju i osiguravaju vie svjetlosti. U proizvodnji presadnica na obiteljskim gospodarstvima koriste se plasticni tuneli. Postoje tri tipa plasticnih tunela. Niski su tuneli visine 0.40 0.60 m, irine 0.50 1.50 m i duine 12 - 18 m. Ovi se tuneli pokrivaju PE (polietilen) folijom debljine 0.1 mm ili agrotekstilom-agril. Agril je polipropilenski umjetni materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, preaju ili izvlace, a koriste se uglavnom za pokrivanje biljaka na malim tunelima ili objektima bez konstrukcije za zatitu od mraza. Karakteristika ovih agrotekstila je mala masa od 15-65 g/m2, dobra elastinost, bijela boja, dobro proputanje sunceve svjetlosti od 80-95 %, proputa kiu i vodu, a zadrava prainu i druge necistoce te ujedno titi biljku od ranih tetocina. Folija ili agril se sa sjeverne strane ukopa u zemlju (10-15 cm), a s june se nekim teim predmetom ucvrcuje za zemlju. Tunel se provjetrava podizanjem folije s june i sjeverne strane.Drugi tip su poluvisoki tuneli visine 1.80 3.00 m, irine 2 - 3 m i duine 15 m. Lucna konstrukcija moe biti drvena to se koristi uglavnom na pocetku proizvodnje kad obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nema dovoljno novaca za suvremni plastenik. Uobicajena je konstrukcija od aluminijskih cijevi ili PVC cijevi. Takvi plastenici se postavljaju vrlo jednostavno ubadajuci donji dio cijevi u zemlju do dubine 40-50 cm. Folije za prekrivanje su debljine 0.2 mm.Kod proizvodnje presadnica u plastenicima jako je vana mjera regulacije temperature i relativne vlanosti zraka. U razdoblju od sjetve do nicanja odrava se temperatura od oko 25C, pa je i provjetravanje kratkotrajno i obicno oko podneva. Od nicanja do formiranja prvog pravog lista temperatura se smanjuje na 18C, to se postie intenzivnim provjetravanjem tijekom cijelog dana. Na ovaj se nacin eli sprijeciti naglo izduivanje biljaka, a poticati razvoj korijenovog sustava. Nakon formiranja prvih listova temperatura se odrava u granicama optimuma za tu vrstu.Broj zalijevanja i kolicina vode ovisi o bujnosti presadnica, temperature zraka i razvijenosti korijenovog sustava. Ukoliko se ele proizvoditi presadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom, onda su zalijevanja rjedja i s manjom kolicinom vode, a s porastom presadnice i temperature zraka povecavaju se potrebe za vodom. Deset dana pred sadnju pocinje razdoblje kaljenja presadnica. Ono se vri tako da se plastenik intenzivno provjetrava tijekom dana i noci, uz smanjenje zalijevanja. Nekoliko dana pred presadjivanje moe se plasticna folija u potpunosti skinuti, samo pod uvjetom da je opasnost od kasnih proljetnih mrazeva prola. Kaljene biljke bre se ukorjenjavaju i lake podnose stres koji nastaje prilikom prenoenja sadnica iz plastenika na otvoreno polje. Presadnica proizvedena pod plasticnom folijom u uvjetima dobrog uzgoja ima sve karakteristike koje treba imati: cvrsto, zbijeno, elasticno stablo s 5 - 10 listova i dobro razvijeni korijen.

PARADAJIZRasad rajcice za ranu proizvodnju, kao i za proizvodnju za plastenike, pikira se (presadjuje) kad razvije 1-2 prava lista, (obicno 20 dana nakon sjetve), u plasticne PVC lonce promjera 8- 10 cm ili tresetne kocke 10x10 cm. Sadnja rajcice obavlja se kad biljke razviju 5-6 listova pa sve dok se na njima pojave zaceci prvih cvjetnih grancica (to se postie za 40-60 dana od nicanja). Ne pikirane se presadnice dan prije sadnje obilno zaliju da bi se lake cupale, a presadnice u loncima ili kockama posljednja se 2-3 dana ne zalijevaju, da bi se lake vadio i da zemlja sa ila ne bi ispadala.Iznad redova presadjene rajcice postave se ice s kojih se na svaku biljku sputa vezivo i lagano privee za stabljiku uz povrinu tla. S porastom biljke stabljika se omata oko veziva. Kao i kod uzgoja sorata visoke stabljike na otvorenom, ostavlja se samo jedna stabljika, a iz pazuha listova redovito se odstranjuju zaperci kad narastu do duine oko 5 cm. Tijekom vegetacije, stari neproduktivni listovi ispod ubranih etaa plodova se odstranjuju, a biljke se spuste da stabljika bez lica prilegne uz tlo. Kad biljka naraste do nosive ice moe se prebaciti preko nje i tako nastaviti proizvodnju, ali u suvremenom nacinu uzgoja za to se koriste vjealice na koje se namota 10 15 m PVC veziva i kako biljka raste, plodonosi a kako se odstranjuje list i skida plod, biljke se sputaju te mogu postici duinu i do 9 m, s ukupno 25 30 etaa s plodovima.Tijekom uzgoja u grijanim se prostorima temperatura zraka tijekom dana odrava na razini 20- 25oC, a tijekom noci 15 - 18oC. Zaticeni se prostori radovito prozracivaju, a vlanost tla se odrava na razini 70 80% maksimalnog kapaciteta tla za vodu, dok bi relativna vlaga zraka trebala biti 65-70%.Hidroponski uzgojSuvremeni nacin proizvodnje rajcice je u hidroponskoj tehnologiji. Cesto zbog kontinuirane intenzivne proizvodnje, tlo s vremenom postaje neodgovarajuce (zaslanjivanje, zamocvarivanje, pojava korova, uzrocnici bolesti i tetnici) to prisiljava proizvodjaca da se odluci na uzgoj u hidroponu. Hidroponska proizvodnja odvija se u grijanom ili povremeno grijanom zaticenom prostoru (staklenici ili plastenici), to znaci da je proizvodnja moguca tijekom cijele godine u vertikalnom uzgoju s 20-34 etaa plodova. Hidroponi su zaticeni pojedinacni prostori u kojima se biljke uzgajaju bez tla, sa ili bez inertnih supstrata. Vrste inertnih supstrata su: kocke ili ploce kamene vune, drvena piljevina, perlit, vlakna kokosova oraha, zobene ili riine pljevice ili njihove kombinacije. Presadnice se proizvedu u cepovima kamene vune te se u fazi dva prava lista biljke presadjuju u kontejnere s kokosovim vlaknom (promjer 8 cm), a isti se ulae u plocu ciji je sadraj vlakno kokosova oraha ili sve u kamenu vunu. Opskrba hranjivom otopinom odgovarajuceg sastava makro- i mikroelemenata periodicki se tijekom dana 12 - 24 puta osigurava sustavom kapanja pomocu mikroprocesora i pogonskih kompjutora.

PAPRIKAAko je proizvodnja planirana bez dodatnog zagrijavanja sadnju treba planirati nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva, to je u priobalnom podrucju uglavnom sredinom, a u kontinentalnom podrucju krajem travnja. Presadnice i za tu proizvodnju treba uzgajati u grijanim zaticenim prostorima. Za ranu proizvodnju paprike u zaticenim prostorima treba izabrati sorte koje se za trite beru u tehnolokoj zriobi. Zbog boljeg koritenja prostora u plastenickoj, odnosno staklenickoj proizvodnji za uzgoj treba izabrati indeterminantne sorte nezavrenog tipa rasta koje tijekom citavog vegetacijskog perioda kontinuirano cvatu i daju plodove. Paprika se u zaticenim prostorima uzgaja iz presadnica s cijom je proizvodnjom potrebno zapoceti 8 tjedana prije predvidjenog roka presadjivanja. Presadnice se uzgajaju u kontejnerima na isti nacin i u istim uvjetima kao i one za uzgoj na otvorenome. Za vrijeme najkraceg dana, kada je trajanje dnevnog svjetla cesto nedovoljno za normalan razvoj presadnica, potrebno je taj nedostatak nadomjestiti dopunskim osvjetljenjem uz pomoc lampi.Prema klimatskom podrucju u naoj zemlji, utvrdjuju se najpovoljniji rokovi sjetve. Ako se proizvodnja i plodonoenje eli produiti do kasnog ljeta, sjetva se moe obavljati etapno, tj. za prvi dio presadnica sjetva se moe obaviti pocetkom prosinca u prethodnoj godini. Potrebna kolicina kod paprike po 1 ha iznosi oko 1.5 kg, to ovisi o sorti.Nakon to su biljke stasale za presadjivanje (6 - 8 tjedana), obavi se razmjetaj presadnica po cijeloj proizvodnoj povrini. Presadnice se razmjetaju u razmaku od 45 x 35 cm i 45 x 40 cm to zavisi o bujnosti sorte. Sadnja se obavlja kada je temperatura tla iznad 10oC. Biljke se moraju poslije sadnje obilno zaliti kako bi korijen imao to bolji kontakt sa tlom. Sadnja se obavlja rucno, poslije tjedan dana biljke se veu s PVC vezivom. O tipu paprike zavisi nacin uzgoja, a to znaci da li ce se uzgajati na dvije, tri ili cetiri grane.Osim uzgoja paprike u zaticenom prostoru na tlu, paprika se uspjeno moe uzgajati i na inertnim supstratima uz ishranu hranjivim otopinama. Kao i kod rajcice, od supstrata u hidroponskom nacinu uzgoja paprike najvie se koriste blokovi kamene vune, kokosova vlakna i piljevina od mekog drveta. Presadnice za hidroponski nacin uzgoja paprike proizvode se u grijanim zaticenim prostorima sjetvom u cepove kamene vune s kojima se u fazi pune razvijenosti kotiledonskih listova presadjuju u vece blokove na stalna mjesta uzgoja. Mjerenje solarne radijacije omogucava kvalitetnu iskoristivost hranjive otopine. Biljke paprike za vrijeme suncanog dana zadravaju vecu kolicinu hranjive otopine, a s time da je filtrat u postotku nii u odnosu na oblacne dane.

KRASTAVACKrastavac je porijeklom iz Azije, tanije iz vlanih poduija Indije. Krastavac je tipina toplojubiva biljka i ima poveane zahtjeve za visokom temperaturom, minimalna temperatura za klijanje je 12C dok je optimalma 25-30C kada nicanj protie veoma brzo za 3 do 6 dana. Kritina maksimalna temperatura je 39C. Po porijeklu krastavac je biljka kratkogdana, ali danas zbog irokog asortimana sreemo sorte koje su prilagoene uslovima dugog dana, pri duem danu formira se vei broj mukih cvijetova, a pri kraem vei broj enskih cvijetova. U svojm uzgoju ne zahtjeva velike koliine svijetlosti. Prinos krastavca vie ili manje proporcionalan koliini suneve energije samo pri gajenju u stakleniku. Krastavac je vrsta sa izraenim zahtjevima za zemljitem i vlanou u vazduhu. Najvei zahtjevi za vlagom zemljita i vazduha su u vrijeme cvijetanja i plodonoenja, jer je tada najintenzivniji porast biljaka. Optimalna vlanost zemljita je preko 80% PVK, a relativna vlanost vazduha je 90-95%. Uzgoj krastavca u hidroponuHidroponska tehnologija predstavlja uzgoj biljaka u hranjivoj otopini, s ili bez supstrata. Supstrati po svom porijeklu nogu biti organski, anorganski i sintetski. Budui da inertni supstrati ne sadre nikakve hranjive enemente, primjenom hranjive otopine odgovarajueg sustava biljkama se dodaju svi potrebni biogeni elementi za rast i razvoj. Najvea prednost hidropona u usporedbi s uzgojem biljaka u zemljitu je odvojenost usjeva od zemlje koje je esto zaraeno bolestima, zaslanjeno, loe strukture i poroznosti. Najee koriteni supstrat za hidroponski uzgoj krastavca je kamena vuna. Sjeme se sije u epove kamene vune i prekriva vermikulitom. U fazi kotiledonskih listova biljke se presauju u blokove, najee kvadratnog oblika, irine 10 i visine 7, 5 cm. Tokom razvoja, presadnice kocke je potrebno razmicati kako ne bi dolo do meusobnog zasjenjivanja i izduivanja biljaka. U fazi 3 do 4 prava lista presadnice se sade na sklop 1, 5 do 2 biljke po m. Uzgajaju se uz mreu ili vezivo. Uz redovnu berbu svaka dva do tri dana, najvanija mjere njege je pinciranje. Volumen i sastav hranjive otopine tokom uzgoja potrebno je prilagoditi potrebama biljke. Privredna svojstva krastavca (broj i masa trinih plodova, prinos trinih plodova i udio netrnih plodova) u hidroponskom uzgoju zavisi o uzgajanom kultivaru, koritenom inertnom supstratu i trajanju plodonoenja.Proizvodnja na slamiZa proizvodnju krastavca zemljite treba da je bogato organskom materijom i zbog toga se ubri sjeim ili poluzgorelim stajnjakom. Stajnjak je bitan ne samo zbog organske materije, ve zato to i pri mineralizaciji osloaa, za krastavac, veoma znaajan CO. Zbog toga se krastavac veoma uspjeno gaji na balama slame. Prije sadnje bale slame 20-40kg se rasporeuju u zatienom prostoru, pripremaju se fermentisanjem za sadnju rasada. Bale se dobro zaliju (40-50l vode po bali) i u nainjene otvore se unosi mineralno ubrivo (najee 400-700g KAN-a, 250-300g superfosfata, 200-250g kalijumove soli i 200-300g mljevenog krea). U toku fermentacije odravati umjerenu vlanost bala sa 2-3 zalivanja, to omoguava da se razviju mikrobioloki procesi, to se manifestuje pojavom visoke temperature. Fermentacija je bra u grijanim objektima i kada se bale zaliju toplom vodom. Vrlo brzo se razvije visoka temperatura (40-70C), a zatim ve za 3-7 dana temperatura opada na 25-30C, tada se sadi rasad u plitka gnijezda u iju osnovu se stavlja kompost sa kojim se i zasipa rasad. Pri gajenju na slami krastavac ranije obrazuje plodove.

LUBENICALubenice i dinje imaju velike zahtjeve za toplotom u svim fazama razvoja i razvia, niu pri temperaturi zemljita od 14 do 16C, ali je optimalna preko 25C, kada niu za 4 do 8 dana. Optimalna temperatura za rast i razvoj je preko 25C, dok pri temperaturi ispod 10C prestaje sa rastom. Zahtjevi prema svjetlosti su jako veliki, najvie svjetlosti zahtjevaju u fazi cvjetanja, u odnosu na duinu dana one su neutralne na fotoperiodizam izuzev kasnih i srednjekasnih dinja, koje reaguju na skraenje dnevnog osvjetljenja. Za normala rast i razvoj ove vrste zahtjevaju veliku koliinu vode, prije svega zbog ogromne vegeracione mase i mnogo plodova, ali za porast i razvoj zahtjevaju neto nizu vlanost vazduha (60-70%), naroito dinja. Relativno su otporne na suu zbog jako dobro razvijenog korijena. Na tekim i vlanim zemljitima dinja postaju neukusni.Vrijednost pH je od 5,5 do 7,5. U plodoredu dolaze na prvo mjesto, jel zahtjevi za hranjivima u zemljitu su jako velika.Uzgoj lubenice i dinjeKalemljen rasad proizvodi se specijalnim postupkom. Lubenica se kalemi na tikvu vrg (Lagenaria vulgaris L), ili smokvolisnu tikvu (Cocuitbita ficifolia). Dinja se kalemi na muskatnu tikvu (Cucurbita moschata L) ukusnog, slatkog ili aromatinog ploda, ije je seme reckavog ruba. Kalemi se 2-3 dana posle nicanja, u fazi razvijenih kotiledona. Kalemljenje ne smije kasniti. Lubenica i dinja vade se iz zemlje i stavljaju u sud s vodom na zasenjenom mjestu. Prvo se otrim noem, iletom ili svrdlom stablo vrga, odnosno muskatne tikve, rasjee, izmeu kotiledona u duini 2 cm, a zatim se na lubenici, odnosno dinji napravi klinasti presjek stabla ispod samih kotiledona, iste duine kao to je rascjep na tikvi (1,5-2 cm). Kalem lubenice (dinje) postavi se u rascjep tikve (podloge), tako da kotiledoni lubenice ili dinje naleu na kotiledone tikve. Mjesto spajanja se obavija vatom. Tako okalemljene i zavijene biljke prenose se u leju ili tunel. Prvog dana posle kalemljenja zatieni prostor se zasjeni da bi se spreilo nepoeljno isparavanje, a zatim se biljke postepeno privikavaju na svetlost.U toku vegetacije regulie se rast lubenice. Pri gajenju uz ianu konstrukciju ostavljaju se tri stabla (glavno i prva dva bona), dok se ostala zakidaju. Ova stabla se zakidaju tako to se na njima ostave po 23 ploda, s tim da se iza poslednjeg ploda ostave 3-4 lista. Svako stablo se vezuje za ianu konstrukciju. Vrh stabla se zakida kada dostigne 1,52m. U toku vegetacije redovno se zakidaju stari, suvi listovi. Kada plodovi dostignu prenik do 10 cm, stavljaju se u nec mreu koja je vezana za noseu konstrukciju i tako se dalje razvijaju.Kod dinja se na glavnom stablu ostavljaju 2-3 ploda, ali se biljka moe obrazovati i tako to se iznad drugog ili treeg lista zakida glavno stablo. Posle obrazovanja bonih grana (najee dve) one se zakidaju, ostavljajui po 4 lista. Iz pazuha ovih listova obrazuju se grane drugog reda koje nose enske cvjetove (ostavljaju se po dva ploda sa 4 lista iznad ploda). Sa biljke se odstranjuju stari listovi. Kada plodovi dostignu prenik 5-10 cm, stavljaju se u nec mree koje su vezane za konstrukciju.U zagrejanim objektima berba poinje polovinom maja, u hladnim 20-30 dana kasnije, a u jesenjoj proizvodnji u oktobru. Prinos lubenica kree se od 4-8, a dinja 3-6 kg/m2.Rana proizvodnja lubenica veoma je uspena i u niskim tunelima bez grejanja. U niskom tunelu sadi se jedan red lubenica ili dinja. Za ovu proizvodnju je pogodno i nastiranje zemljita cmom plastinom folijom. U zatienom prostoru (plastenik, staklenik, topla lijeha). Sjeme se sije u tresetne kocke ili kontejnere promjera 8-10 cm ili Jiffi kocke.

SALATASalata najbolje uspjeva na plodnom i rastresitom tlu, bogatom organskim tvarima. Staklenicka tla su uglavnom pripremljena tako da se na njima salata vrlo uspjeno uzgaja. Treba imati na umu da je ova biljka vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu. Optimalne vrijednosti pH tla za salatu su 6.0 - 6.5 - 7. Tlo se obradjuje na dubinu 20 - 25 cm, a mineralna gnojiva ne treba zaoravati, jer se korijenov sustav salate razvije dosta plitko pa se uslijed cestih zalijevanja mineralna hraniva lako spuste do potrebne dubine. Kako je u zaticenom prostoru uglavnom kvalitetan supstrat (tlo), obrada tla ne predstavlja poseban problem. Na mjestima gdje je dolo do zbijanja tla prilikom uzgoja prethodne kulture, obavezna je mjera podrivanje sa specijalnim strojem podrivacem. Ova mjera omogucava rahljenje tla i prozracivanje do 35 - 40 cm dubine.Sjetva, sadnja i njega nasadaDa bismo salatu brali pocetkom 12 mjeseca u zaticenom prostoru, potrebno je sjetvu salate obaviti oko 20. listopada, a presadnice salate presaditi mjesec dana poslije. Kako ova kultura ima dosta kratko vrijeme vegetacije, moe se ocekivati pocetak skidanja, odnosno berbe, oko 20. prosinca, to posebno ovisi o suncanom ili oblacnom vremenu. Berba se uglavnom obavlja kroz 5 - 10 dana. Iz navedenog je vidljivo da se rokovi sjetve najcece prilagodjavaju eljenim rokovima sadnje, odnosno berbe pretkulture, a da se istovremeno ne ugrozi pravovremenost ostalih kultura koje dolaze iza proizvodnog ciklusa salate. U suvremenoj staklenickoj i plastenickoj proizvodnji presadnice salate se uzgajaju u specijalno pripremljenim preanim tresetnim kockicama velicine 3 - 4 cm. Sjetva se obavlja piliranim sjemenom pomocu specijalnog stroja koji ulae jednu po jednu sjemenku u svako konusno udebljenje kockica. Zasijane kocke treba zaliti i pokriti plasticnom folijom dok sjeme ne pocne nicati. Uz optimalne uvjete presadnice su spremne za presadjivanje za 20-ak dana. Da bi se postigao navedeni rok prispijeca sadnica, bitno je da se do nicanja odrava temperatura 15 - 18C, a poslije nicanja 10 - 12C. Relativna vlanost zraka odrava se na 60 - 70%.Presadnice se proizvode i u plasticnim ili polistirenskim kontejenerima te je na ovaj nacin velika uteda u potronji supstrata. Presadjivanje salate, ako se radi o ranim sortama, obavlja se na razmak 20 - 15 cm, dok se poslije uglavnom krupnije biljke rasadjuju na razmak 20 - 25 cm. Medjutim, ako su presadnice proizvedene u kockicama, onda se nakon pripreme tla povrina izmarkira valjkom s kockastim izbocinama koje u tlu ostavljaju otiske velicine 4x 4 cm. U ovakve jamice spuste se kockice sa zasijanim biljkama. Na obiteljskim gospodarstvima najcece se sije salata u posebne plitice od plastike ili stiropora, razlicitih velicina, ali najpopularnije je koritenje plitica sa 104 sjetvena mjesta, a promjer sjetvenog mjesta je 2 cm. to se tice uroda, moe se ostvariti 4 kg/m2, ako se odravaju optimalni uvjeti za proizvodnju u svim fazama razvoja. Posebno se moe postici odredjena sigurnost navedenog uroda, ako se primjenjuje postupak obogacivanja atmosfere s CO2. Osobito je vaan cimbenik temperatura. Po suncanom vremenu treba odravati temperaturu izmedju 12 i 20C, a ako je oblacno vrijeme 10 12C. Nocne temperature trebaju biti za 4C nie od dnevnih. to se tice vlanosti tla u prvim fazama razvoja treba biti 75 - 80% maksimalnog vodnog kapaciteta, a u vrijeme oblikovanja glavica 60 - 65%. Relativna vlanost zraka treba biti 70 - 80%. Preporucuje se navodnjavanje biljke sustavom oroavanja.

BIOLOSKA ZASTITA () . , . ( , , ) . , , . , , 20- 30 . : 1. ;2. ;3. ;4. (, , -, .)

: , , ;

1. ;2. , , ;3. ;4. Ph ;5. ;6. ;7. ;8. ; , , . , . ( ). . . . ( ). , , , . : ( ), ( ), ( , ), ( , ) : , .

, . . . .

, . ( ). , , .